Ja TRGOVAC magazin - lipanj 2020.

Page 1

Broj 93 | Lipanj 2020.

Intervju Cosmin Vladimirescu Mastercard Analize kategorija • Pivo, radler, cider • Slane grickalice • Bezalkoholna pića • Ljetna kozmetika

Tema broja

PULS SEKTORA



Broj 93 | Lipanj 2020.


KOSARICA

2020

ZLATNA

1 večer 18 finalista 6 pobjednika Društveni događaj godine FMCG i RETAIL industrije

Save the Date 7. 10. 2020.

Kristalna dvorana

www.zlatnakosarica.com.hr


Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Marija Brkanić Kulenović, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, Press Clipping Ivan Junaković, Nielsen Berislav Znidarčić, Nielsen Majda Babić, Nielsen Nevena Đokić, Nielsen Kristian Anić-Kaliger, Nielsen Barbara Lukačić, Nielsen Zorana Krajinović, Nielsen Zagorska šopingholičarka Violeta Perčić, Ipsos Jelena Jakšić Matovina, Ipsos Martina Soršak Susović, Hendal Erlanda Ivić-Mandić, Focus Vlatka Stiplošek Lapenda, GfK Davor Perkov, Perkov savjetovanje Marina Duvnjak, Kemoboja-Dubrava Iva Babić, Petrić & Kajić Kristina Šorić, RIT Croatia Jagoda Poropat Darrer, Umijeće govora GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj j.d.o.o. FOTOGRAFIJE: Pixabay, Pexels, vector_corp / Freepik PRODAJA I MARKETING: Zoran Cvijić, Marko Stanić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji. NAKLADA: 6.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 10 / Broj 93 Besplatni primjerak

Uvodnik

A TREBAO JE BITI NOGOMET

U

pravo ovih dana trebali smo svi biti ustreptali u navijačkom zanosu zbog novih uspjeha naših “Vatrenih” na Europskom prvenstvu u nogometu koje se trebalo igrati u 12 gradova u 12 različitih europskih zemalja. Međutim, sudbina se s nama poigrala pa je sada u tijeku prvo poluvrijeme svjetskog prvenstva koje se igra s nešto manjom korona lopticom, koja se mjeri u nanometrima, te je na kraju prvog polugodišta rezultat prilično neizvjestan. Nema sumnje da će svjetska znanstvena zajednica pronaći cjepivo, no svaki je dan važan a mjeseci su se pretvorili u godine. U trenutku zaključenja ovoga izdanja broj mrtvih od bolesti COVID-19 na globalnoj je razini došao blizu 460 tisuća i neumitno hita prema nevjerojatnih pola milijuna žrtava od ove opake bolesti. Radije bih ovdje pričao isključivo o poslu ne spominjući koronavirus i COVID-19 i iskreno se nadam kako ćemo uskoro ove termine pospremiti u arhivu da ih više nikada ne spomenemo, ali trenutno su svi svjetski poslovni tokovi time određeni i usmjereni. Tako su i naši kolumnisti, koji imaju diskrecijsko pravo odabrati temu iz svog područja ekspertize, svatko na svoj način i iz svog kuta pričali o utjecaju koronakrize na lance opskrbe ili pak o tome da je jedina dobra stvar

koju je ova pošast donijela ubrzana digitalizacija pojedinih sektora, osobito javnog. Trgovina je vrlo otporna pa vidimo kako su i investicije nastavljene jer je Supernova grupa otvorila retail park u Požegi, a i Makarska je dobila svoj prvi trgovački centar - SPOT shopping mall. Vidjeli smo i otvorenja trgovina Lidla, Tommyja, Ribole, Plodina a i Eurospin je pred vratima otvorenja. Nadamo se svi da će turistička potrošnja barem donekle dati poticaj nacionalnom gospodarstvu kako bi se ublažio udar na BDP i sačuvala radna mjesta.

“Prijavite se do kraja lipnja za Zlatnu košaricu kako bismo prikazali uistinu najbolja ostvarenja u našim sektorima” S nadom u bolje sutra i pozivom da samo zajedno možemo prevladati sve ove nedaće, ovom prilikom želim pozvati i sve tvrtke iz našeg sektora na sudjelovanje u velikom natječaju Zlatna košarica jer prijave traju samo još do kraja lipnja. I ova je kriza pokazala koliko je pozitivnih primjera bilo i u kojoj su mjeri ovi sektori svaki sa svoje strane strateška okosnica društva i ekonomije. Stoga, prijavite se i pokažite javnosti najbolje od onoga što svakodnevno radite.

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

5


SADRŽAJ

Vijesti

Lipanj 2020. 6 VIJESTI

Rekordan pad potrošnje u travnju

56 ICT & FINTECH VIJESTI

12 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Osam e-usluga Digitalne komore

Coca-Cola se zalaže za kružno gospodarstvo

Mastercard

14 PROMOCIJE

58 INTERVJU: COSMIN VLADIMIRESCU 64 PRAVNI SAVJETI

Menadžerski ugovori i zabrana Domaća tjestenina na Tržnici Dolac konkurencije

16 MEDIJSKI BAROMETAR Poslovanje u fokusu

66 LIJEPA PRIČA IZ HRVATSKE Pekar

18 PULS SEKTORA Smak svita?

24 KRATKA PRIČA IZ TRGOVINE Sunday bloody Sunday

26 STRATEGIJA POSLOVANJA Porast rizičnosti u lancima opskrbe

70 SLANE GRICKALICE

PIVAC OTVORIO MODERNU PRŠUTANU

G

rupa Pivac investirala je više od 120 milijuna kuna u izgradnju nove moderne pršutane površine 10.500 m2 i ukupnog kapaciteta 4.500 tona koja će omogućiti značajno povećanje proizvodnje Dalmatinskog pršuta. Kapacitet nove pršutane, najveće ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj jugoistočnoj Europi, premašuje 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole. "Osim povećanja proizvodnih kapaciteta, nova pršutana omogućit će Grupi Pivac bolje pozicioniranje na tržištu, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište", poručio je Ivica Pivac, predsjednik Uprave Mesne industrije Braća Pivac, otvarajući novi pogon u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca u prisustvu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s delegacijom. Proizvodni proces obavljat će se po najvišim standardima, po specifikaciji zaštite oznake zemljopisnog podrijetla te u skladu s međunarodnim normama kvalitete i sigurnosti hrane IFS Food, HACCP i ISO 9001.

Čipsa i igara

80 UPRAVLJANJE LANCEM OPSKRBE

APLIKACIJA HRANA Ministarstvo poljoprivrede i AKD razvili su mobilnu aplikaciju HRana koja promptno informira građane o povlačenju ili opozivu proizvoda s tržišta, za koje postoji rizik ili opasnost za zdravlje ljudi i životinja ili mogu štetno utjecati na okoliš, izvijestili su iz Ministarstva. U aplikaciji koju građani besplatno koriste na svojim mobilnim uređajima nalaze se informacije o nesukladnim proizvodima za koje se radi opoziv s tržišta, a nalaze se na tržištu i u roku trajanja, uz niz drugih edukativnih informacija za potrošače.

Multimodalna komunikacija

82 LOGISTIKA - VIJESTI 28 PIVO

Konzum otvorio ultrabrzu e-punionicu

Od politike, sporta do kvartovskog druženja

36 RASHLADNI I KLIMA UREĐAJI

MAKARSKA DOBILA PRVI TRGOVAČKI CENTAR

Čuvari kvalitete od pogona do police

86 LJETNA KOZMETIKA Promocije diktiraju prodaju

92 IZ REGIJE Mira u novom pogonu

93 IZ SVIJETA Peggy Davies na čelu PLMA

42 BEZALKOHOLNA PIĆA Voćni sokovi i nektari ispred svih

54 PRODAJNI TRENDOVI Jedna riječ je dovoljna digitalizacija

6

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

94 U FOKUSU Sladoled

100 JA TRGOVAC Zdravi pinklec

102 NOVO NA POLICI 103 IZLOG

T

rgovački centar Spot shopping mall otvoren je u Makarskoj, a ukupna investicija premašila je 180 milijuna kuna. Investitori ističu kako je riječ o najvećem trgovačkom centru na području od Splita do Dubrovnika, te prvom na području Makarske rivijere u kojem je zaposleno više od 300 djelatnika. Centar se prostire na više od 22.000 m2, s 32 poslovna prostora, a od većih zakupaca izdvajaju se Tommy, Müller, New Yorker, Intersport, Deichmann,

MASS, sOliver, Svijet Medija i drugi. Za kupce je osigurano 310 parkirnih mjesta. Tommy hipermarket u sklopu centra raspolaže s ukupnom korisnom površinom od 2.500m2 moderno opremljenog prostora te zapošljava 70 radnika.


Pod utjecajem koronakrize

REKORDAN PAD POTROŠNJE U TRAVNJU Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju pala 19,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine potonula 25,5 posto. To je drugi mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala, s obzirom na to da je u ožujku bila 7 posto manja nego u istom lanjskom mjesecu. "Godišnja stopa pada potrošnje od 25,5 posto predstavlja najveći pad od kada pratimo podatke i jasno odražava trenutne i potencijalne posljedice pandemije koronavi-

rusa", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Pritom je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 40,5 posto, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 6,2 posto, pokazuju podaci DZS-a. Promatrajući prema nominalnim indeksima prometa u trgovini na malo, pad je zabilježen u svim kategorijama trgovačkih struka izuzev trgovine na malo internetom ili preko pošte, gdje je zabilježen rast u odnosu na lanjski travanj od 19,8 posto, dok je u odnosu na ožujak ostvaren rast od 48,9 posto.

Pad je očekivano bio najmanje izražen kod nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama, za 0,9 posto na

u mjesecima pred nama doći će do usporavanja pada, budući da se ekonomija počela postupno otvarati", navode analitičari RBA.

Potrošnja je pala u svim kategorijama trgovačkih struka izuzev trgovine na malo internetom ili preko pošte

godišnjoj razini, dok je u kategoriji goriva i maziva iznosio 39,4 posto, a kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda za čak 87,8 posto. U prva četiri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. "Iako će podaci za svibanj donijeti nastavak negativnih stopa,

U cijeloj ovoj godini očekuju prvi pad potrošnje u maloprodaji od 2012., i to za 9,5 posto. "Pad će u velikoj mjeri biti i posljedica smanjene osobne potrošnje, kao rezultat nepovoljnih kretanja u turizmu i turističke potrošnje te bitno pogoršanog raspoloženja i očekivanja potrošača", ocjenjuju analitičari RBA.

BDP PORASTAO ZA 0,4 POSTO

-6,3% pad potrošnje u prva 4 MJESECA 2020.

H

rvatski bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom je kvartalu porastao za 0,4% na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5%. To je i najsporiji rast od trećeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,2%. Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2% u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3%. To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3% u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6%. Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

7


Vijesti NESTLÉ OSTVARIO RAST U PRVOM KVARTALU

Karijere

U TOMISLAV KRAMARIĆ U UPRAVI KONZUMA Tomislav Kramarić, dosadašnji izvršni direktor za maloprodaju i razvoj prodajnih formata, imenovan je na funkciju člana Uprave Konzuma. Kramarić se tako pridružuje predsjedniku Uprave Zoranu Mitreskom te članu Uprave Urošu Kaliniću, a u Upravi Konzuma bit će i dalje primarno zadužen za područje maloprodaje koje je i dosad bilo u njegovom fokusu i nadležnosti. Tomislav Kramarić u Konzum je došao 2005. godine kao koordinator marketinga, a tijekom svog razvojnog puta prošao je i pozicije područnog voditelja, regionalnog direktora te izvršnog direktora za maloprodaju i razvoj prodajnih formata. Školovao se na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je i alumni IEDC – Poslovne škole Bled na kojoj je završio MBA studij.

KONSOLIDACIJA VLASNIŠTVA Badel 1862 je objavio da je glavni dioničar te tvrtke Meteor grupa - Labud zatražio od Uprave sazivanje glavne skupštine radi donošenja odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara, uz isplatu primjerene otpremnine u novcu u iznosu od 12,86 kuna po dionici. Sukladno zakonskim odredbama da bi glavni dioničar mogao ići u postupak prijenosa dionica manjinskih dioničara (istiskivanje malih dioničara ili squeeze out) mora imati najmanje 95% dionica te kompanije, a Meteor Grupa – Labud trenutno ima 97% dionica Badela 1862.

8

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

prvom kvartalu 2020. kompanija Nestlé Adriatic u Hrvatskoj zabilježila je organski rast od 3,1 posto i prodaju od 8,2 milijuna švicarskih franaka, objavili su članovi upravljačkog tima kompanije na virtualnoj konferenciji za medije. Prema njihovim riječima, zabilježen je rast u kategorijama instant kave, gotove hrane i dodataka jelima, dječje hrane i hrane za kućne ljubimce. "Poslovanje danas znatno je drugačije nego prije tri mjeseca – bilježi se veliki porast e-poslovanja, važnosti blizine mjesta kupnje, a same kupnje postaju manje učestale, no veće uz visoku osjetljivost potrošača na cijene. To je smjer kojim ćemo se i mi voditi prilikom kreiranja asortimana i prodajnih planova", izjavio je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

Širenje prodajne mreže

OTVOREN PRVI LIDL NA ZAGREBAČKOJ ILICI

T

rgovački lanac Lidl otvorio je novu modernu prodavaonicu u širem centru Zagreba i time nastavio širenje svoje prodajne mreže koja sada broji 102 trgovine u Hrvatskoj. Nova prodavaonica na adresi Ilica 201 napravljena je prema novom konceptu gradnje i dizajna koji osigurava ugodniju kupnju te veću energetsku učinkovitost. Trgovina se nalazi u prizemlju stambeno-poslovnog objekta, a parkirna mjesta za kupce smještena su na etaži -1. Nova trgovina nalazi se

u blizini tramvajske stanice u Ilici što je čini još dostupnijom kupcima. Lidl Hrvatska i prilikom ovog otvorenja pozvao je sve svoje kupce u novootvorenoj trgovini da kupuju odgovorno, držeći se svih propisanih mjera opreza, misleći na svoje i tuđe zdravlje. Tvrtka Lidl u Hrvatskoj posluje od 2006. godine, otkad je svoju prodajnu mrežu proširila diljem Hrvatske otvorivši 102 trgovine i dva logističko-distributivna centra te zaposlivši više od 2.300 djelatnika.

RASTE UVOZ HRANE

H

rvatska je u prva tri mjeseca 2020. izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 552 milijuna eura, što je porast od 8% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, u promatranom razdoblju zabilježili smo još veći rast uvoza od 10% (sa 769 na 844 milijuna eura), zbog čega je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%. "U uvozu su najzastupljeniji meso i klaonički proizvodi, proizvodi na bazi žitarica i škroba, mlijeko i mliječni proizvodi te voće. Sve su to proizvodi s visokom dodanom vrijednosti, što zapravo govori da imamo lošu strukturu proizvodnje i to moramo mijenjati. Što se tiče izvoza, najviše izvozimo žitarice, ribu, različite visokoprerađene prehrambene proizvode i proizvode na bazi brašna i škroba. Paradoksalno je da u suvišku proizvodimo pšenicu i kukuruz, a s druge strane uvozimo velike količine proizvoda od brašna i škroba. Za ilustraciju, godišnje uvezemo više od 20 milijuna eura smrznutih pekarskih proizvoda", izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.


NOVO U PONUDI

KG Zelina d.o.o. | M. BaraÄ?a 4a, 10380 Sv. Ivan Zelina | Tel./Fax.: 01 2060 888 E-mail: kg.zelina@zg.t-com.hr | Internet: www.kgzelina.hr


Vijesti NOVI SUPERMARKET RIBOLA U KRILU JESENICE

T

rgovački lanac Ribola iz Kaštel Lukšića otvorila je novouređeni supermarket u Krilu Jesenice na adresi Poljička cesta 54A. Prodajni prostor, koji se prostire na 175 četvornih metara, projektiran je i izgrađen u skladu sa svim potrebama žitelja i posjetitelja ovog mjesta koje se nalazi na pola

ZA INDUSTRIJU ŠEĆERA NUŽNO RESTRUKTURIRANJE

puta između Splita i Omiša. Ribola je i u ovoj poslovnici primijenila nove standarde u uređenju interijera kako bi svojim kupcima pružila osjećaj ugodne kupnje. Na policama se tako može pronaći veliki izbor artikala od kojih je 80 posto proizvoda hrvatskih dobavljača te uvijek svježe voće i povrće kao i svježe pečeni kruh te peciva. Radno vrijeme prodavaonice je od ponedjeljka do nedjelje od 07:00 do 21:00h.

Nastavak investicija

H

rvatska može zadržati proizvodnju šećera uz snažno restrukturiranje i suradnju proizvođača repe, industrije i države, ističe se u analizi tržišta šećera konzultantske tvrtke Smarter. "Udruživanje Sladorane, Vira i Tvornice šećera Osijek u jednu tvrtku Hrvatsku industriju šećera - uvjet je opstanka proizvodnje šećera i šećerne repe u Hrvatskoj. Tom koncentracijom konsolidiralo se tržište šećera te očekujemo značajnije povećanje produktivnosti i smanjenje troškova, što je nužno za opstanak proizvodnje šećera te održavanje razine konkurentnosti", smatraju stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Kako navode, industrija šećera u Europskoj uniji posljednjih je godina suočena s brojnim problemima, a negativni trendovi izrazito su se loše odrazili na hrvatsku proizvodnju šećerne repe, izvoz šećera te opstojnost ove industrije.

SUPERNOVA OTVORILA RETAIL PARK U POŽEGI

S

upernova Grupa otvorila je u Požegi svoj 15. trgovački centar u Hrvatskoj u koji je uložila 16 milijuna eura. Retail park Supernova Požega nova je obiteljska shopping destinacija koja se smjestila na zapadnom ulazu u grad Požegu, a otvorenje novog trgovačkog centra rezultiralo je zapošljavanjem oko 300 ljudi. Prostor Supernova Požege prostire se na 11.000 četvornih metara unutar kojih je smješteno 16 trgovina i jedan ugostiteljski objekt. Retail park je izgrađen na zemljištu od 47.000 četvornih metara, a za posjetitelje je osigurano 450 parkirnih mjesta. U novom prodajnom prostoru grupacije Supernova kupci će moći pronaći trgovine poznatih brendova,

U HRVATSKIM DUHANIMA ZASAĐENO 2.800 HEKTARA

P

roizvođači najvećeg otkupljivača duhana, tvrtke Hrvatski duhani rasadili su duhan na gotovo 2.800 hektara, gotovo mjesec dana ranije nego lani, izvijestila je ta tvrtka, dodavši da je osigurala i 11 milijuna kuna za nabavku 22 mehanička berača. Hrvatski duhani, dio BAT grupe, ranije su završili ugovaranje nove proizvodne sezone duhana te osigurali sve uvjete kako bi proizvođači već sredinom svibnja završili sadnju duhana. To je gotovo mjesec dana ranije u odnosu na prošlu godinu, kada zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i velikih oborina sadnja nije mogla

10

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

od kojih većina premijerno dolazi u grad Požegu, kao što su Baby Center, C&A, CCC, Deichmann, dm, Galileo, KiK, NewYorker, Pepco, Sinsay, Sport Vision, Top Shop i Tedi. Tijekom ljeta svoja će vrata otvoriti još tri objekta – caffe bar Leggiero, Admiral automat klub te poznati talijanski prehrambeni lanac Eurospin. Supernova grupa upravlja brendovima Supernova (Zagreb Buzin, Garden Mall, Colosseum, Slavonski Brod, Zadar, Šibenik, Koprivnica, Sisak East, Sisak West, Varaždin, Karlovac) te zagrebačkim trgovačkim centrima Cvjetni, Centar Kaptol i Branimir mingle mall. Grupa je kroz razne investicijske projekte u Hrvatsku dosad uložila više od 420 milijuna eura. biti završena u optimalnom roku, napominju u priopćenju. Proizvođači Hrvatskih duhana rasadili su duhan na gotovo 2.800 hektara, što je nešto više u odnosu na prošlu godinu, a kvalitetan rasad i optimalno vrijeme sadnje postavili su dobar temelj za kvalitetnu proizvodnu sezonu, ocjenjuju u toj tvrtki.


AIRCASH JE PRVI HRVATSKI DIGITALNI NOVČANIK ZA NAJJEFTINIJE, NAJBRŽE I NAJJEDNOSTAVNIJE SLANJE I PRIMANJE NOVCA! Plaćajte usluge parkinga, cestarina, bonova, igara, lutrija ili isplatite na svim PBZ bankomatima, kioscima Tiska i Ina benzinskim postajama diljem Hrvatske. Samo jednim klikom i BEZ NAKNADE plati parking i dodatno zaradi 10kn na svom Aircash novčaniku. Trenutačno nadoplati i provjeri stanje ENC uređaja uz minimalni popust od 21,74%. Pri prvom plaćanju dodatno zaradi i 50kn na svom Aircash novčaniku.

PRIMAJTE UPLATE ZA SVOJE USLUGE PUTEM AIRCASH APLIKACIJE!

STILU.net / E-commerce / Development / SEO - SEM / Social Media / Communication / / Email Marketing / Performance Marketing / Affiliation / Retargeting / Remarketing / / Brand Strategy / Brand Identity / Logo Design / Flyers / Brochure / Product Design / DO 30.06.2020. OSTVARITE 30% POPUSTA NA SVE STILU.net usluge UZ KOD JATRGOVAC www.STILU.net | info@stilu.net


Društveno odgovorno poslovanje DM I BIOBAZA ZA ŽENSKO ZDRAVLJE

D

onaciju od 24.276 kuna Udruzi P.I.N.K. - life namijenjenu kupnji histeroskopa za KBC Zagreb predali su predstavnici tvrtki dm i Biobaza. Riječ je o uređaju koji najnovijim i najsuvremenijim metodama odstranjuje sve sumnjive tvorbe na ginekološkim organima i time uvelike pomaže u kvalitetnijem i lakšem liječenju onkoloških pacijentica. “Svoje kupce uvijek želimo potaknuti na brigu o vlastitom zdravlju i na promišljanje o načinima na koje mogu doprinijeti boljitku zajednice. Zato nam je iznimno drago što su prepoznali važnost ove inicijative i

COCA-COLA SE ZALAŽE ZA KRUŽNO GOSPODARSTVO

Projekti održivosti

T

he Coca-Cola Company se s još 54 institucije i kompanije, potpisivanjem zajedničke izjave Fondacije Ellen MacArthur, obvezala na izgradnju održivije budućnosti kroz unaprjeđenje i korištenje rješenja kružnog gospodarstva. Ova vizija u skladu je s Coca-Colinim korporativnim vrijednostima te održivim i društveno odgovornim pristupom. Iz tvrtke podsjećaju kako su u Hrvatskoj u posljednje dvije godine provodili projekt “Od izvora do mora” s ciljem podizanja svijesti o važnosti primjerenog odlaganja ambalažnog otpada. Osim toga, uz podršku The Coca-Cola Foundationa u Šibeniku je, u suradnji s lokalnom zajednicom, pokrenuta inicijativa “Šibenik Zero Waste City” usmjerena na povećanje svijesti građana o recikliranju.

MEET YOUR MENTOR Kompanija BAT pokrenula je na hrvatskim fakultetima ekonomskog usmjerenja mentorski program za studente “Meet Your Mentor” kroz koji će oni dobiti priliku povezati se s jednim od senior menadžera tvrtke. “Cilj našeg programa je studentima pružiti podršku u potencijalnim dilemama vezanima uz karijerno usmjerenje i prvi razgovor za posao”, rekla je Sanja Šijanec, voditeljica ljudskih resursa BAT-a za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.

12

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

podržali rad Udruge P.I.N.K. – life te što smo zajedno imali priliku doprinijeti senzibilizaciji javnosti o važnosti prevencije oboljenja od malignih bolesti”, naglasila je Gordana Picek, prokuristica i voditeljica Nabave, marketinga i PR-a u dm-u. Donacija je ostvarena tijekom ožujka u prodavaonicama dm-a, a uključiti su se mogli svi građani kupnjom odabranih proizvoda brendova alverde i Biobaza. Za svaki kupljeni proizvod jedna kuna osigurana je za Udrugu P.I.N.K. - life čija je misija smanjiti broj oboljelih osoba od malignih bolesti u Hrvatskoj.

UNILEVER U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

K

ompanija Unilever obećala je dati milijardu eura za borbu protiv klimatskih promjena i financiranje projekata održivosti. Britansko-nizozemska korporacija postavila si je za cilj nultu emisiju ugljika kod svih svojih proizvoda do 2039., što je 11 godina prije roka dogovorenog Pariškim sporazumom. Novac bi se koristio tijekom 10 godina za projekte koji bi uključivali obnovu krajobraza, pošumljavanje, odvajanje (sekvestraciju) ugljika, zaštitu divljih životinja i očuvanje voda. Kompanija koja proizvodi brendove kao što je linija higijenskih proizvoda Dove ili čaj Lipton, priopćila je kako treba poduzeti “odlučne korake za poboljšanje zdravlja planeta”.

Izvršni direktor Unilevera Alan Jope rekao je da su klimatske promjene i dalje prijetnja, unatoč tome što je društveni fokus preusmjeren na pandemiju koronavirusa i problem društvene nejednakosti. Tvrtka je do 2023. odlučila osmisliti opskrbni lanac koji neće utjecati na krčenje šuma te primijeniti programe za održivost voda na sto lokacija do 2030. godine. “Klimatske promjene, degradacija prirode, smanjenje biološke raznolikosti, nestašica vode - sva su ta pitanja međusobno povezana i moramo ih postaviti istovremeno”, rekao je Jope. Unilever je priopćio da se njegovi proizvodi rabe u više od 190 zemalja te ih svakodnevno koristi više od 2,5 milijarde ljudi.

REKORDAN BROJ UČENIKA “VRTI ZDRAVI FILM”

P

rojekt edukacije učenika o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti “Vrtim Zdravi Film”Hrvatskog školskog sportskog saveza i tvrtke Nestlé, ove je godine obuhvatio više od 13.500 djece, najviše u jednoj školskoj godini. Do sada je u globalnu inicijativu za zdraviju djecu u Hrvatskoj ukupno uključeno više od 43.000 osnovnoškolaca u devet sezona. “Vjerujem da smo pomogli roditeljima i inspirirali ih da više uključe djecu u planiranje obroka, kupovnu namirnica i pripremu hrane koju vole”, kazala je Koraljka Novina Brkić, nutricionista kompanije Nestlé Adriatic.



Promocije ARENA CENTAR POSTAO SUPERBRAND

A

rena Centar, najveći trgovački centar u hrvatskoj metropoli i nezaobilazna destinacija šopinga i zabave za cijelu obitelj s više od 200 trgovina, deset kinodvorana te gastro kutkom sa širokim izborom hrane i pića, postao je ponosni Superbrand za 2019./2020. godinu. “Stanovnici i posjetitelji Zagreba već deset godina biraju upravo Arena Centar kao

LANSIRAN FRANCK WEBSHOP

Veliki uspjeh

PODRAVKI ČAK 14 ODLIČJA SUPERIOR TASTE AWARD

F

ranck je predstavio svoj službeni webshop, novi prodajni kanal osmišljen prema potrebama i navikama modernih potrošača. Franck webshop omogućuje sigurnu i jednostavnu kupovinu, te je pomno osmišljen do najsitnijeg detalja kako bi pružio najbolje korisničko iskustvo svim potrošačima kojima su Franck proizvodi sada dostupniji no ikada prije. Franck webshop predstavlja jedinstveno online mjesto na kojem se brzo i jednostavno može pronaći sve potrebno za najdraži ritual. Sadrži cjeloviti pregled svih Franck proizvoda - čajeva, kava i drugih napitaka te prehrambene proizvode i dodatke poput odabranih Franck šalica.

P

odravka je i ove godine zabilježila veliki uspjeh na međunarodnom ocjenjivanju kvalitete Superior Taste Award, cijenjene nagrade u segmentu prehrane u svijetu, osvojivši 14 odličja za kvalitetu i okus svojih proizvoda. Od 2008. godine, otkada sudjeluje na ovom velikom natjecanju, Podravkini su se proizvodi okitili s čak 135 nagrada Superior Taste Award. Zvijezde među ovogodišnjim dobitnicima su Lino Lada Gold i Žito heljdin kruh s orasima s tri STA zvjezdice i kristalnom nagradom za tri uzastopne nagrađivane godine. Također, s po dvije zlatne zvjezdice okitili su se Vegeta Natur specijal Azijska jela, Vegeta Natur specijal Meksička jela, Vegeta

NAGRADE NAJBOLJIM PROIZVOĐAČIMA DUHANA

H

rvatski duhani nagradili su najbolje proizvođače iz berbe 2019. i dodijelili “Duhance” za najveću proizvedenu količinu, najbolju kvalitetu i najveći prinos. Nagrađeni proizvođači dobili su plaketu i simboličan poklon - laptop koji će im pomoći da posluju i komuniciraju još brže i produktivnije. “Hrvatski duhani maksimalno podržavaju svoje proizvođače. Od predfinanciranja proizvodnje, preko kreditiranja ulaganja, kontinuirane podrške agronoma, korištenja prednosti zajedničkog nastupa prema dobavljačima, pa do podrške u nabavci novih tehnologija, poput mehaničkih berača koje uvodimo na naša polja”, kazao je Flavio Oliveira, direktor Hrvatskih duhana. “Duhanac” za najveću proizvedenu količinu i najveću količinu duhana

14

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

svoju omiljenu destinaciju za šoping i zabavu jer u Arena Centru mogu naći baš sve. Deset milijuna posjeta godišnje dokaz je da Arena Centar prvi odabir kupaca, a Superbrands certifikat potvrđuje da je Arena Centar prvi odabir, ne samo kupaca, već i stručnjaka”, istaknula je Sanja Vladović, voditeljica marketinga Arena Centra.

obranu mehaničkim načinom berbe dodijeljen je Mihaelu Čolaku iz Bakića koji je u sezoni 2019. proizveo 70 tona duhana, najbolju kvalitetu duhana ima Nikola Obradović iz Jakšića, a nagradu za najveći prinos dobio je Boris Đukić iz Gornjeg Miholjca.

natur, Eva delikates sardine s ružmarinom i morskom soli, Salut - sol sa smanjenom količinom natrija te Vatroslava - trajna ljuta kobasica. Uz njih, s jednom zlatnom zvjezdicom nagrađeni su Vegeta Natur tekući dodatak, Eva delikates sardine s crnim maslinama, Blaženka - trajna blaga kobasica, Vinka - trajna kobasica s vinom i Jeger polutrajna blaga kobasica te Žito bezglutenski kruh sa sjemenkama. Prestižne nagrade dodjeljuju se proizvodima koji uspješno prođu slijepa testiranja žirija sastavljenog od vrsnih svjetskih chefova i sommeliera, pri čemu se osobita važnost pridaje ocjeni okusa, mirisa, teksture i izgleda proizvoda.

CRAFT KRUH IZ LIDLA Lidlov pekarski asortiman odnedavno je bogatiji za nekoliko craft kruhova vrhunske kvalitete, punog okusa i dugotrajnije svježine. Domaća pogača, kruh s proklijalim lanom, craft kruh, težački kukuruzni kruh i domaći seljački kruh u Lidlu se mogu pronaći po izvrsnim cijenama, a ponuda će se i dalje širiti. Novi asortiman kruhova nastaje spajanjem tradicionalne recepture i inovativnih sastojaka.


ZLATO ZA JANU

Naše klasje

N

a natjecanju Međunarodnog instituta za kvalitetu, Monde Selection, prirodna mineralna negazirana voda Jana, među 3.200 proizvoda u kategoriji “Pivo, vode i negazirana pića”, osvojila je najvišu nagradu - Grand Gold Quality Award. “Činjenica da smo drugu godinu zaredom na ovom prestižnom natjecanju osvojili još jednu zlatnu medalju čini nas izrazito ponosnima. Mislim da cijela Hrvatska može biti ponosna na uspjeh Jane u izrazito jakoj svjetskoj konkurenciji. Ovo je stepenica više za Janu, nakon što je prošle godine postala prva hrvatska mineralna voda koja je na istom natjecanju osvojila zlatnu medalju, Gold Quality Award, za kvalitetu proizvoda. Upravo je ovo dodatni poticaj našoj izvoznoj strategiji u kojoj Jana ima glavnu ulogu, s obzirom na to da smo na više od 20 tržišta prisutni baš s Janom, najnagrađivanijom vodom u regiji”, izjavio je Dario Šalić, predsjednik Uprave Jamnice plus.

DOMAĆA TJESTENINA NA TRŽNICI DOLAC

Z

agrepčanima i njihovim gostima na Tržnici Dolac predstavljeno je novo prodajno mjesto Aurelia svježe tjestenine. Uz već poznate proizvode rezane i punjene tjestenine, Aurelia odnedavno nudi i tradicionalne hrvatske tjestenine kao što su korčulanski (žrnovski) makaruni, istarski fuži, pljukanci i šurlice. Uz tjesteninu, na novom prodajnom mjestu u ponudi su i vlastiti umaci spravljeni po recepturi stručnjaka tvrtke Naše klasje, proizvođača svježe tjestenine Aurelia. “Vođeni vizijom tržnica u mnogim europskim gradovima, poput Barcelone, smatramo kako

VELIKO PRIZNANJE ZA CROMARIS Cromaris je i ove godine dobio priznanje Superior Taste Award za vrhunsku kvalitetu i to za sva tri svoja prijavljena proizvoda: brancin, oradu i hamu. “Potrošačima nudimo isključivo ribu besprijekorne svježine i vrhunskog nutritivnog sastava i okusa, što je prepoznao stručni žiri“, istaknuo je Goran Markulin, direktor Cromarisa.

ABC SIR - 40 GODINA AUTENTIČNOSTI

P

rvi ABC svježi krem sir proizveden je u Belju 1980. godine u istoj Tvornici mliječnih proizvoda u kojoj se proizvodi i danas. Nastaje jedinstvenim tehnološkim postupkom od pažljivo biranog i kontroliranog mlijeka s farmi Belja i sadrži samo mlijeko, vrhnje i malo morske soli. U proizvodnji se ne koriste nikakvi konzervansi i aditivi, a tijekom 40 godina postojanja ABC sir je razvio bogatu paletu okusa (classic, vlasac, šunka, kulen, tuna, čili) i pakiranja. “ABC sir je jedan od naših najznačajnijih proizvoda koji bilježi izvrsne prodajne rezultate na domaćem i na 20 izvoznih tržišta, pravi je

primjer sljedivosti domaće proizvodnje i autentični domaći proizvod s kojim su odrasle brojne generacije potrošača. U 40 godina proizvodnje ostali smo vjerni jednostavnosti, domaćem mlijeku i vrhunskoj kvaliteti“, naglasio je Davor Bošnjaković, predsjednik Uprave Belja plus.

i Dolac zaslužuje postati atraktivno gourmet mjesto, te vjerujemo da će Aurelia svojim novim prostorom napraviti iskorak upravo u tom smjeru”, istaknuo je Zoran Šimunić, vlasnik i direktor tvrtke, dodajući kako su ponosni na to što i durum pšenicu, osnovnu namirnicu za svoju tjesteninu, nabavljaju od domaćih proizvođača. Dizajn novog prodajnog mjesta, inspiriran motivom sa ženske nošnje Zagrebačke županije, potpisuje arhitektica Kora Demel Zadro, koja iza sebe ima brojne uspješne projekte privatnih i javnih prostora diljem Hrvatske.

WEEKEND MEDIA FESTIVAL U RUJNU

I

ove će godine od 24. do 27. rujna u Rovinju Weekend Media Festival okupiti vodeće stručnjake medijske industrije. Pod sloganom “I love Weekend” festival će obilježiti ljubav, povezanost i prijateljstvo koje je u 2020. godini bilo potrebnije nego ikad. “Jako smo uzbuđeni i drago nam je da ćemo i ove godine uživati u sjajnim predavanjima i vrhunskim partyjima kakve ima samo Weekend. Posebno smo usmjereni na brigu o sigurnosti svih prisutnih. Pomno pratimo upute nadležnih tijela javnog zdravstva i pridržavamo se propisanih preporuka kako bismo osigurali maksimalnu sigurnost za sve posjetitelje”, istaknuo je direktor festivala Tomo Ricov. Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

15


Medijski barometar trgovačkih lanaca

POSLOVANJE U FOKUSU

Kod vodećih se trgovačkih lanaca najviše pisalo o poslovanju, rezultatima, upravi, analizama tržišta. Kod Konzuma je ova tema zastupljena s udjelom od 57%, kod Tommyja sa 64%, a kod Spara i Kauflanda s udjelom od 45%

A

asortimana te promjenom cijelog naliza medijskog publickoncepta. Obnovljen je i osvježen iteta trgovačkih lanaca u maximarket u Okrugu Gornjem, Hrvatskoj donosi rezulosiguran je veći broj parkirnih tate o kojim se trgovačkim lancima mjesta za kupce i obogaćen je u travnju najviše pisalo, te u kojim asortiman. Traje i gradnja modkontekstima. Praćen je publicernog supermarketa u Bujama itet 10 trgovačkih lanaca u šest tvrtke Spar Hrvatska, a otvorenje dnevnih novina (Glas Istre, Glas se očekuje u drugoj polovici Slavonije, Novi list, Jutarnji srpnja ove godine. Bujski list, Slobodna Dalmacija i gradonačelnik zadovoljan Večernji list). Željeli smo, je što će se dolaskom uz ostalo, saznati postoji Spara pojačati zdrava broj objava li razlika u objavljivanju konkurencija u maloo trgovačkim u odnosu na nacionalne prodaji, a zaposlit će lancima u i regionalne dnevnike. se i 35 radnika iz tog DNEVNIM Analizom su obuhvaćene područja. Kaufland je samo kvalitetne (sadržajne) ponovno uputio poziv NOVINAMA objave, to jest one u kojima su malim proizvođačima i OPGtrgovački lanci glavni samostalni ovima jer bez obzira na velik ili glavni nesamostalni subjekti/ odaziv na prvotni poziv, još ima teme u objavi. U svibnju smo ukuprostora za suradnju za one koji pno izdvojili 53 sadržajne objave u se bave proizvodnjom mlijeka i navedenim dnevnim novinama. mliječnih proizvoda. Napominju i da su prilagodili uvjete za suradnju NOVI KADROVI jer su svjesni da mali proizvođači Kod vodećih se trgovačkih lanaca nemaju velike kapacitete. najviše pisalo o poslovanju, rezultatima, upravi, analizama TEMATSKI SPEKTAR tržišta. Kod Konzuma je ova tema Tematski su se objave o zastupljena s udjelom od 57%, kod trgovačkim lancima najviše Tommyja sa 64%, a kod Spara i odnosile na poslovanje – na tu Kauflanda s udjelom od 45%. se temu odnosi 57% od ukupnog Za Konzum je najvažnija vijest broja zabilježenih objava. Slijedi u svibnju promjena na mjestu tematika vezana za DOP i marpredsjednika Uprave. Umjesto keting s udjelom od 17%. Slavka Ledića na tu je poziciju Najviše su objavljivali Slobodna došao Zoran Mitreski koji je dotad Dalmacija i Novi list, a slijede Glas bio član Uprave Konzuma za Slavonije i Glas Istre s jednakim nabavu i marketing. Objavljen brojem objava. Najmanje su o je i intervju sa Slavkom Ledićem trgovačkim lancima u svibnju koji je Konzum vodio kroz najteže objavljivali nacionalni dnevnici, razdoblje. Naveo je kako nije lako Jutarnji i Večernji list. Gledajući otići iz kompanije nakon desetljeća pojedinačno po trgovačkim i pol, no prihvatio je nove izazove lancima, za većinu je više objava te karijeru nastavlja u Krašu. objavljeno u regionalnim dnevniciTommy je u svibnju otvorio ma, jedino je kod Lidla, KTC-a i novouređenu trgovinu u Rijeci sa NTL-a više objava u nacionalnim znatnim povećanjem kompletnog dnevnicima. Objave o Konzumu,

53

16

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Tommyju i Kauflandu zabilježili smo u pet od šest dnevnih novina, o Sparu i Lidlu u četiri, a o preostala četiri trgovačka lanca u po troje dnevnih novina. Ines Kovačić ines.kovacic@pressclip.hr

Press Clipping Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje 57% DOP, marketing 17% Asortiman, cijene 9% Usluge i odnos prema kupcima 4% Ostalo 13%

Trgovački lanci - broj objava (svibanj 2020.) Konzum 21 Tommy 14 Spar 11 Kaufland 11 Plodine 9 Lidl 8 Studenac 6 KTC 5 NTL 4 *Napomena: zbroj objava svih trgovačkih lanaca ne odgovara ukupnom broju objava jer se jedan ili više trgovačkih lanaca može pojaviti u istoj objavi. Izvor: Press Clipping


Dnevna doza najnovijih vijesti iz industrije na vašem dlanu! SVAKI RADNI DAN, TOČNO U PODNE

Pretplatite se na Ja TRGOVAC newsletter

w w w. j a t r g ov a c . h r


Puls sektora

SMAK SVITA? Smak svita? Nekima da, ali u našoj branši – apsolutno ne. Na tom sam zbilja zahvalan. I umjereno optimističan. Bit će neizvjesno, ali čak i u slučaju lošijeg razvoja situacije, minusi ne bi trebali biti veliki, a ima razloga nadati se i plusevima

M

+7%

atmosfera. U Zagrebu garnirana s prilično ružnim potresom. Poslije kojeg je čak krea vidi vraga, baš kako nuo padati snijeg, tako da je atmosfera su javili sinoć na bila na tragu TBF-ove pjesme. rast tržišta vijestima, sunce je Prije pola godine napisao sam da bi ROBE ŠIROKE jutros izgubilo sjaj mi kao wannabe piscu bilo zgodnije Stvarno bliži nam se da imam materijala pisati o kakvoj POTROŠNJE u kraj, moram priznat krizi, a ne o urednom rastu tržišta. U zadnjih godinu međuvremenu nas je zadesila pandemija čudan osjećaj... Pretjerano je reći da je ožujak izgledao kao i zaustavljanje gospodarstva (ma što gosdana smak svijeta. Ali na momente se stvarala takva podarstva – života!) nezabilježeno od kad se

18

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


bilježe povijesni događaji. Pazi što želiš, možda se i ostvari (kineska izreka). Da ste me još u siječnju pitali što može stati na put rastu (lokalnom i globalnom), rekao bih vam možda jedino neki veći ratni sukob. Ni u peti nisam mogao zamisliti scenarij kakav smo doživjeli proteklih mjeseci. Početkom travnja izgledalo je kao da je sve stalo. Stao je sport. (Da, mnogim muškima je prestanak sportskih natjecanja pao teže nego nemogućnost kretanja, socijalno distanciranje, ili problemi s gospodarstvom.) Škola se preselila na internet. Pa su se zatvorili kafići, restorani, hoteli. Zapečatile se i granice. U roku od dva tjedna presahnuo je turizam, zrakoplovi su postali prvenstveno sredstva repatrijacije. Na kraju, stao je i unutarnji promet. Sve je stalo. Ili skoro sve (osim prirode). Jedna branša nastavila je, s nešto smanjenim opsegom, svoju svakodnevnu djelatnost. Trgovina robom široke potrošnje! Supermarketi, kvartovske trgovine, kiosci. Benzinske postaje postale su zamjenske trgovine i kafići (njima slaba utjeha doduše, kad se uzme u obzir pad prodaje goriva). I zbilja je rad trgovina ostao jedna od rijetkih poslovnih i životnih aktivnosti koja se odvijala skoro pa normalno. Ne računajući dezinficijense, zaštitne maske, jednokratne rukavice i kvasac, praktički ničeg nije nedostajalo. Na čemu sam, kao potrošač, i izuzetno “komotan” čovjek, neizmjerno i iskreno zahvalan!

NA PUTU PREMA DOLE Kažu, BDP će pasti 9%, ili više. Kažu, trebat će nam dvije godine za oporavak, ne bude li opet karantena. Neće biti lako izračunati posljedice na hrvatsku ekonomiju. U prvom valu pružena je toliko potrebna društvena i gospodarska sigurnost. Unatoč rastu nezaposlenosti, državnim intervencijama (na razini cijele EU) spašena je, barem privremeno, velika većina radnih mjesta. Ako se, AKO, ljeto krene razvijati kako svi priželjkujemo (vruće, otvorenih granica, bez loma burzi i s malo ili nimalo korone kod nas u odnosu na konkurentske turističke destinacije), možda godina i neće biti toliko katastrofična. Zamislite, srpanj, temperature u srednjoj Europi 30+, gori asfalt... a Jadran ti je na 5-6 sati vožnje. “Ženo, ‘ajmo na more!” “Jesi poludio, pa korona je posvuda, šta ti pada na pamet!” E nije, u Horvatorszag je OK, a nije ni daleko. ‘ajmo, pakirajmo se! Spržit će nas ovaj Ferenczvaroški asfalt. Rögtön reggel indulunk!”, objavi Balasz (Krećemo odmah ujutro) i ode u garažu po stvari za kupanje, a Virag odjuri do obližnje drogerije po sredstva za sunčanje te su već sutra popodne na njihovim profilima mogli vidjeti kako uživaju na

Ukupno tržište robe široke potrošnje u prva četiri mjeseca 2020. godine poraslo je za 9% Prehrana je u zadnjih godinu dana rasla za 7% te 9% u periodu siječanj-travanj 2020.

dupkom punoj primoštenskoj plaži... Tako nekako glasi recept za idealni hrvatski ljetni scenarij. Na koliko turističkog prihoda računati? Teško je predvidjeti, ali, u najboljem slučaju – polovica lanjskog. No možemo zato jasno vidjeti kako su stvari razvijale do sada, u prva četiri mjeseca ove neobične godine. U svijetu, kao i u Hrvatskoj, prije pandemije koronavirusa vladao je i dalje umjereni potrošački optimizam* (hrvatskih 79 u odnosu na europskih 88, nepromijenjeno u odnosu na zadnji kvartal 2019.), zdravlje i ravnoteža privatnog i poslovnog bili su u prvom planu, a epidemija korone bila je crtica iz vijesti (“tamo kod njih u Kini svako malo neki virusi”).

KORONA ANTE PORTAS Tržište robe široke potrošnje nastavljalo je rast iz prethodne godine (+8% u prva dva mjeseca), od čega je 3% bila veća konzumacija, a 5% veće prosječne cijene. A onda su krenule slike iz Italije, i nervoza je rasla. Tko se nije ozbiljno zabrinuo gledajući one transporte preminulih iz Bergama? Pošast na našim vratima. Prestanak sportskih natjecanja, pa nastave u školama, pa zatvaranje ugostiteljskih objekata, i na kraju maksimalno ograničenje kretanja. Svijet je stao. No prije toga smo se opskrbili. Nismo postupali nimalo drukčije od ostalih država. Pa treba se opremiti za smak svijeta. Drugi i treći tjedan ožujka obilježio je “korona-šoping”, nabavka svega potrebnog i stvaranje zaliha za nadolazeću karantenu. Tjedna prodaja bila je 65% veća (za neprehranu čak 80% veća!), a neke kategorije bile su u gotovo svakoj košarici ili kolicima tih dana. U drugom tjednu ožujka brašno se prodavalo 400% više nego u istom tjednu prethodne godine, riža 300%, sapuni 230%, a pripomoći za pripremanje kolača 220%. I kvasac, dabome koji bi rastao značajno više, da ga je bilo. Nije se gledala ni marka ni pakiranje, samo da se kupi. “Litra sapuna za 25 kn? Nebitno, glavno da ga imam.” Zadnji tjedan ožujka imali smo tvrdi “lockdown”, opskrbljeni smo, ali prodaja je pala svega 2%. S tim da je prodaja prehrambenih proizvoda bila još uvijek 3% veća, samo je neprehrana pala za 18%. Prvi tjedan travnja? Identična slika. U drugom tjednu travnja pripremali smo se za korona-Uskrs, pa je prodaja rasla 10%, da bi u tjednu nakon Uskrsa, a koji se uspoređivao s prošlogodišnjim preduskrsnim tjednom, pad bio 40%. Već sljedećeg tjedna – ponovno dvoznamenkasti plus – rast 13%! Veći dio svibnja obilježili su također plusevi u prodaji. Zbilja, djelujemo u sjajnoj branši! Zamislite se u auto-industriji ovog trenutka?

*Indeks povjerenja potrošača kvartalno je online istraživanje koje je Nielsen provodio samostalno do početka 2018., a od tada u suradnji s The Conference Board. Provodi se u 64 države svijeta na više od 32.000 ispitanika, a u Hrvatskoj na uzorku od 500 ispitanika.

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

19


Puls sektora SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA PREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2020. #

KATEGORIJE

Prodaja kn %

Količinska prodaja %

Prosječne cijene %

Prehrana ukupno

7,8%

-0,4%

8,2%

1.

Svježe meso

12%

-3%

16%

2.

Trajne i polutrajne salame

11%

1%

11%

3.

Pivo i ‘cideri’

8%

7%

1%

4.

Sirevi

6%

3%

3%

5.

Mlijeko

11%

9%

2%

6.

Kava

6%

3%

3%

7.

Jogurti

5%

7%

-1%

8.

Gazirana pića

-1%

-2%

2%

9.

Voda (uklj. i vode s okusom)

-4%

-3%

-1%

10.

Jaka alkoholna pića

5%

4%

1%

11.

Čokoladne table

-5%

-6%

1%

12.

Vina i pjenušci

-1%

2%

-3%

13.

Konzervirano i ukiseljeno povrće

19%

16%

2%

14.

Keksi i čajna peciva

-1%

0%

-1%

15.

Vrhnja

11%

10%

1%

16.

Sokovi

-11%

-10%

-1%

17.

Ulja

8%

8%

0%

18.

Paštete

20%

12%

6%

19.

Tjestenine (suhe)

17%

13%

4%

20.

Smrznuta riba i plodovi mora

12%

8%

4%

Izvor: Nielsenov panel trgovine i diskontera (siječanj 2020. – travanj 2020., promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)

Na razini zadnje godine dana (od svibnja prošle do travnja ove godine), hrvatsko je tržište robe široke potrošnje raslo 7%, a u prva četiri mjeseca ove godine gotovo 9%! U nastavku ću komentirati podatke o procjeni prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 140 kategorija, za razdoblje svibanj 2019. – travanj 2020., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2020. – travanj 2020., za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, već samo one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine. Godišnjih 7% rasta najvećim dijelom od većih količina, a sasvim malim dijelom od većih prosječnih cijena dolazi od veće količinske prodaje (+6,3%), s tim da je rast brendiranih proizvoda nešto veći od trgovačkih robnih marki te da brendovi rastu i količinski i cijenom, dok trgovačke robne marke rastu količinski znatno iznad prosjeka, ali uz niže prosječne cijene.

SEMAFOR PREHRANE Prehrana raste 7% na godišnjoj razini i 9% od početka godine. Na godišnjoj razini količinski 20

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Neprehrana je ostvarila 8% rasta kako u zadnjih godinu dana, tako i u prva četiri mjeseca ove godine Od siječnja do travnja hrvatsko je tržište robe široke potrošnje raslo milijardu kuna

je rast nešto iznad 2%, a rast cijena malo ispod 5%, dok je ovogodišnji rast generiran isključivo većom prosječnom cijenom, a količine stagniraju (ili su neznatno veće). Neprehrana godišnje raste 8%, uz 2% niže cijene i 10% veći količinski rast, a od početka ove godine – također 8%, uz količinski rast od 7% i 1% veće prosječne cijene. Od siječnja do travnja hrvatsko je tržište robe široke potrošnje raslo milijardu kuna, od čega najveći dio dolazi od brendova. Korona-efekt u prva četiri mjeseca? Gotovo ga nema, nastavljaju se trendovi iz prošle godine, uz veće tjedne devijacije (značajan rast prodaje u ožujku i pad prodaje u travnju). No, kao u svakoj utakmici, tako i ovoj postoje kategorije pobjednici. Najveći ovogodišnji rast imaju brašno (54%), ledena kava (48%), prašci i slastice za pripremu kolača (41%), med (38%), kokice i konzervirana gotova jela (34%), smrznuto meso, svježi kvasac i vitaminske šumeće tablete (32%) te smrznuta tijesta i peciva (31%). I sve to uz prosječno 5-10% veće cijene. Što je palo? Nešto jest. Stradale su mnoge impulsne kategorije ili one koje nisu esencijalne. Primjerice, sportska pića pala su 24%, gume za žvakanje 19%, ledeni čaj 13%, voćni sokovi i praline 11%, čokoladni prutići 10%, rolade i slični deserti 8%, bomboni 6%, čokolade 5%, voda 4%. Jesmo li posegnuli za alkoholnom utjehom? Malo jesmo. Vino je palo za 1%, ali je količinski poraslo 2%, alkoholi su rasli 5%, a pive 8%. Što s velikim kategorijama, koje najviše doprinose košarici? Svježe meso raste 12% vrijednosno, a pada 3% količinski (manje akcija, veća prodaja pakiranog), mesne prerađevine i salame rasle su 11% (količinski 1%, slično kao i kod svježeg mesa), mlijeko je raslo 11%, sir, kava i jogurti u plusu su 6%, a jedino su gazirana pića zabilježila 1% manju prodaju. Dvoznamenkastim plusom (iznad 15%) nakon četiri mjeseca diče se i smrznuto povrće, konzervirano i ukiseljeno povrće, paštete, tjestenine, pakirani kruh i tost, konzervirana riba, kobasice i hrenovke, slanine i pancete... što god nam je moglo dobro doći da je došlo do potpune karantene.

SEMAFOR NEPREHRANE Kod neprehrane pobjednici su sapuni s rastom od 38% u prva četiri mjeseca, vlažni toaletni papir s 33%, sredstva za čišćenje s 27%, sredstva za čišćenje lica i maske za lice s 24%, sredstva za depilaciju (!) s 21%, kuhinjski ručnici s 20%, dok su gubitnici salvete sa 16%, sredstva i sprejevi za oblikovanje kose te sredstva za njegu kože oko očiju s 14%.


SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA NEPREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2020. KATEGORIJE

#

Neprehrana ukupno

Prodaja kn %

Količinska prodaja %

Prosječne cijene %

8%

7,2%

0,8%

10%

8%

2%

1.

Toaletni papir

2.

Deterdženti za pranje rublja

11%

10%

1%

3.

Sredstva za čišćenje*

28%

70%

-25%

4.

Kuhinjski papirnati ručnici

20%

17%

3%

5.

Higijenski ulošci i tamponi

5%

-1%

6%

6.

Omekšivači (oplemenjivači) rublja

4%

2%

2%

7.

Paste za zube

4%

3%

1%

8.

Dječje pelene

-1%

-2%

1%

9.

Šamponi

2%

0%

2%

10.

Dezodoransi

-4%

-9%

5%

11.

Sredstva za strojno pranje posuđa

18%

10%

6%

12.

Gelovi za tuširanje

7%

4%

3%

13.

Sredstva za njegu kože

8%

4%

4%

14.

Dječje vlažne maramice

14%

13%

1%

15.

Sapuni

38%

36%

2%

16.

Deterdženti za ručno pranje posuđa

12%

9%

3%

17.

Boje za kosu

12%

9%

3%

18.

Sredstva za njegu lica

5%

1%

4%

19.

Britvice i brijači

-4%

-6%

2%

20.

Sredstva za osvježavanje WC školjki

15%

18%

-2%

*Sredstva za čišćenje bilježe veliki količinski rast i veliki pad prosječnih cijena zbog rasta prodaje maramica za čišćenje, čija se prodaja broji u komadima Izvor: Nielsenov panel trgovine i diskontera (siječanj 2020. – travanj 2020., promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)

Zar nije najveća pomama bila za toaletnim papirom? Toaletni papir u plusu je “samo” 10%, kao i deterdženti za pranje rublja, jer je prodaja usporila, a potom i pala nakon stvorenih zaliha (pad se nastavlja i tijekom svibnja). Što je s kategorijama sredstava za osobnu higijenu? Boje za kosu rasle su 12%, gelovi za tuširanje rasli su 8%, ulošci i tamponi i paste za zube rasle su 5%, šamponi 2%, a dezodoransi te britvice i brijači pali su 4%. Jesu li trgovačke robne marke povećale udio? Ne. I u prehrani, kao i neprehrani, povećao se udio brendiranih proizvoda. Iako su trgovačke marke rasle, njihov je rast bio malo manji od rasta brendova. No jednim dijelom radi se i dostupnosti te širini asortimana, poglavito tijekom dva udarna tjedna ožujka.

DOBRO ZVUČI, ALI… No pravo pitanje – što slijedi? Hoće li biti turističke sezone, i u kojem obujmu? Jednostavna računica pokazuje da bi ljeto moglo donijeti dvoznamenkasti pad prodaje. Lani je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza u Hrvatskoj boravilo 11 milijuna stranih turista, koji su ostvarili 66 milijuna noćenja (u prosjeku su ostajali 5-6 dana). Ako uzmemo u obzir dnevnu

potrošnju u trgovinama od oko 35 eura po osobi, te uz pretpostavku da će turista biti 70% manje nego lani, ljetni pad bi mogao biti oko 15%, što bi u cijelosti izbrisalo pluseve s početka godine. Ako bi pad turističkih dolazaka bio manji, oko 30%, tada bi ljetna prodaja mogla pasti oko 6-7%. Zato se s pravom želim nadati vrućem ljetu bez korone. Što možemo naučiti iz prošlih kriza? Za očekivati je da će ekonomija i sigurnost zaposlenja ponovno postati glavna briga (uz zdravlje). Mjere štednje mogu biti pojačana sklonost economy-pakiranjima i jeftinijim brendovima, uz odgodu kupnje odjeće. Kao glavni atribut za trgovce bit će “mjesto na kom mogu jednostavno i brzo naći sve što trebam”. Pojačat će se potražnja za lokalnim brendovima u mnogim kategorijama. Porijeklo će igrati značajnu ulogu. Uz nastavak rasta internetske trgovine (treba li to uopće isticati?). Ekonomija bi se mogla oporaviti već krajem ove godine, ali, ALI – tko može znati hoće li biti drugog vala epidemije, i s kakvim posljedicama? Puno je pitanja, a odgovori se kreću od umjereno pozitivnih do posve pesimističnih. Puno ovisi o turizmu, no još više o stabilnosti domaćeg gospodarstva. Sezona nas može koštati 10-15% pada, ali val nezaposlenosti utjecao bi na cjelogodišnju potrošnju. No kakav god bio razvoj situacije, trgovina robom široke potrošnje spada u esencijalne, i najotpornije gospodarske aktivnosti, s nadom u solidne, pa i pozitivne rezultate, koroni unatoč. Često sam znao biti zavidan kolegi koji radi u Nielsen Sports dijelu kompanije. Njegovi sastanci uključuju klijente poput Bayerna ili Međunarodnog olimpijskog odbora. Drugi poznanik je u prodaji njemačkih automobila. No ovih dana im ne zavidim. Imaju itekakvih razloga za brigu. Neizvjesnost im prekriva ne samo očekivanja od ovog ljeta, nego sve do kraja godine, i dalje. U našoj branši? Bit će neizvjesno, ali čak i u slučaju lošijeg razvoja situacije, minusi ne bi trebali biti veliki. A ima razloga nadati se i plusevima. Sastanci na Allianz Areni? U Lausannei ili Stuttgartu? Lijepo. Ali iz ove perspektive, ne više toliko privlačno. Smak svita? Nekima da, ali u našoj branši – apsolutno ne. Na tom sam zbilja zahvalan. I umjereno optimističan.

Ivan Junaković Nielsen

ivan.junakovic@nielsen.com

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

21


bio&bio Prva robna marka u kompostabilnoj ambalaži

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, kao odgovor na rastući problem zagađenja plastikom čije se čestice sve učestalije nalaze u našoj hrani, vodi, ljudima i životinjama, bio&bio domaći lanac trgovina 100% ekološkom hranom predstavio je inovaciju na tržištu te svoje proizvode od sada pakira u kompostabilnu ambalažu. Ovo je pionirski projekt ulaganja poslovnog subjekta u ovakvu održivost proizvoda, a i sama kompostabilna folija je inovacija koju koristi tek nekoliko europskih proizvođača hrane. „Već nekoliko godina istražujemo mogućnosti smanjenja korištenja plastike te smo iznimno ponosi i sretni što kupcima možemo prezentirati prva kompostabilna pakiranja bio&bio robne marke. bio&bio trgovine su već 17 godina, od svog postanka, posvećene održivosti što se prije svega očituje kroz izbor proizvoda i hranu isključivo s ekološkim certifikatom, ali i projekte poticanja domaće ekološke proizvodnje te su naši koraci u ovom smjeru logičan nastavak.“, izjavila je Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega, unutar koje djeluju bio&bio trgovine.

Ova kompostabilna ambalaža načinjena je od celuloznih vlakana te se u potpunosti razgrađuje i postaje dijelom okoliša, kao prirodni otpad. Prikladna je za organsku reciklažu te zadovoljava stroge kriterije europske norme EN 13432 o industrijskoj kompostabilnosti. Kako bi kupcima olakšali odlaganje, i naljepnica na pakiranju je kompostabilna tako da se cjelokupna ambalaža može odložiti u bio otpad. Proizvode ćete prepoznati po certifikatu kompostabilne ambalaže na naljepnici, ali i po šuškavoj teksturi. Unutar bio&bio robne marke nalazi se 111 ekoproizvoda koji uključuju žitarice, mahunarke, orašide, suho voće, sjemenke i druge namirnice, a koje čine temelj zdrave i cjelovite prehrane. Pokretanjem proizvodnje u kompostabilnoj ambalaži u lipnju kroz dio tog asortimana, bio&bio svojim kupcima daje obećanje da će najkasnije do kraja 2020. godine svih 111 proizvoda biti upakirano u novoj održivoj ambalaži.

Cijena proizvoda će, unatoč ulaganju, za kupce ostati ista. „Na ovo smo se ulaganje odlučili jer želimo, kao i do sada, svojim djelovanjem stvarati platformu za pozitivne promjene. Mi djelujemo kao poslovni subjekt, ali i kao odgovorni pojedinci i imamo veliku moć pozitivnog utjecaja na stanje našeg okoliša i na zdravlje ljudi. Trudit ćemo se i u budućnosti taj utjecaj koristiti na najbolji mogući način. Nadamo se da će sve više proizvoda biti u održivoj ambalaži, no u Hrvatskoj je kompostabilna ambalaža za pojedine proizvode, primjerice svježe kulture ili pekarske proizvode, trenutno ili nedostupna ili preskupa. U skladu s tim, želja nam je pomoći našim domaćim ekološkim proizvođačima i razvijati rješenja kako bi i njihovi proizvodi na bio&bio policama što prije bili u kompostabilnoj ambalaži “, zaključila je Boban Pejić. Proizvodi bio&bio robne marke nalaze se u 16 bio&bio trgovina u Hrvatskoj te na web shopu www. biobio.hr



Strategija poslovanja

PORAST RIZIČNOSTI U LANCIMA OPSKRBE

opskrbe (npr. razine zaliha, isporuke u punom vremenu i rokovi isporuke) onih trgovaca koji su uspjeli stvoriti vitke globalne mreže. Međutim, u recentnom članku pod naslovom “Is your supply chain risk blind - or risk resilient?”, McKinseyevi konzultanti Alicke, Barriball, Lund i Swan ističu da je za poboljšanje navedenih pokazatelja učinkovitosti trebalo platiti cijenu. Naime, sve veći set globalnih izazova proširio je opseg rizika lanca opskrbe, od klimatskih promjena i porasta multipolarnog ekonomskog sustava do povećane mobilnosti i digitalizacije. Ovi globalni poremećaji uzrokovali su da je u svakoj od proteklih nekoliko godina najmanje jedna od 20 organizacija pretrpjela poremećaj u lancu opskrbe, što je koštalo najmanje 100 milijuna dolara. Nakon iznenadnog i brzog ulaska u koronakrizu, čiji troškovi za humanitarni rad i spašavanje života ljudi još uvijek rastu, otkrile su se mnoge slabosti u lancima opskrbe za koje mnoge organizacije nisu ni znale da postoje. Kao rezultat toga, izgradnja fleksibilnosti i otpornosti poslovnih operacija postala je prioritet i preduvjet opstanka.

NOVI PRISTUP U UPRAVLJANJU RIZIKOM Lanci opskrbe još uvijek se bore s nadopunjavanjem polica u prodavaonicama za proizvode koji u pandemiji bilježe enormni porast potražnje. Proizvođači su se suočavali s izazovima nabavke određenih sirovina od dobavljača koji su bili pogođeni posljedicama koronavirusa. Poduzeća moraju stoga uzeti u obzir u kojoj se zemlji nalaze njihovi dobavljači te koliki je utjecaj koronavirusa na tim lokacijama. Morat će procijeniti mogu li smanjiti rizik nabavkom gotovih proizvoda i sirovina iz alternativnih izvora. Važno je i razmotriti treba li ograničiti operativni kapacitet u tim zemljama i potencijalno ograničiti fizička kretanja od skladišta do potrošača. Sve navedeno je, prema McLoughlin (2020), znatno utjecalo na globalne lance opskrbe i ponudu asortiPosljednjih nekoliko godina raste operativni rizik mana dostupnog na policama. za opskrbne lance koji je dodatno potenciran U tom kontekstu, trgovinskim poduzećima potreje novi pristup u upravljanju rizikom u lancu posljedicama uslijed pandemije COVID-19. ban opskrbe i izgradnji otpornosti na disruptivne Trgovinskim poduzećima potreban je novi pristup u tržišne poremećaje. Prakse upravljanja operacijskim upravljanju rizicima i izgradnji otpornosti rizicima koje drže da rizik proizlazi uglavnom iz izoliranih izvora šokova ili specifičnih elemenata oblikovanja lanca opskrbe (kao što je npr. geografski otisak), preuske su da bi pojasnile fenomene u današnjem okruženju. Najnaprednija poduzeća modelirat će veličinu i rgovinska i druga poduzeća već utjecaj različitih scenarija šoka kako bi utvrdila se generacijama oslanjaju na akcijske planove za preoblikovanje svojih BILIJUNA globalne, međusobno povezane lanaca opskrbe i ublažavanje budućih rizika. DOLARA lance opskrbe radi postizanja Sveobuhvatno razumijevanje rizika lanca vrijednost što viših marži. Od 2000. goopskrbe uzima u obzir dva različita elementa: intermedijarnih prvo, dine vrijednost intermedijarnih osnovne ranjivosti u lancu opskrbe koja proizvoda na proizvoda kojima se trguje ga čini krhkim, i drugo, razinu izloženosti globalnoj na globalnoj razini utrostručila se na više ili osjetljivosti na nepredviđene događaje (ili od 10 bilijuna dolara. U istom su se razdošokove) koji iskorištavaju ove ranjivosti. razini blju poboljšali pokazatelji učinkovitosti lanaca Ranjivosti lanca opskrbe očituju se u pet glavnih

T 26

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

10


područja: a) planiranje i mreže dobavljača, b) transportni i logistički sustavi, c) financijska otpornost, d) složenost proizvoda i e) organizacijska zrelost. Te ranjivosti uključuju stvarnosti koje su svojstvene industriji, poput visoke razine cikličnosti ili dugog vremena isporuke, kao i odluke o odgovarajućoj razini zaliha za održavanje ili o pristupu razvoju proizvoda. Nabavni procesi koji se oslanjaju na komponente s jednim izvorom dobave očigledna su uska grla, ali kako su proizvođači naučili na opasnost, čak i komponente s naizgled obilnim ekosustavima dobavljača mogu biti koncentrirane u jednoj regiji ili same mogu ovisiti o visokokoncentriranim dobavljačima. Slika prikazuje kako pojedina područja ranjivosti utječu na odabrano trgovinsko poduzeće. Iako za većinu dimenzija, poduzeće pokazuje nižu ili prosječnu industrijsku ranjivost (dijelom zbog neuobičajeno visoke financijske otpornosti), mogućnosti planiranja i mreža dobavljača ovog trgovca znatno su ranjiviji od industrijske referentne vrijednosti (benchmarka). Ovi bi čimbenici mogli postati još važniji ako oslabi financijska otpornost, kao što se tipično događa za vrijeme krize. Izloženost se odnosi na nepredviđene događaje koji iskorištavaju ranjivost i remete lanac opskrbe. Postoje četiri glavna izvora izloženosti: a) viša sila (prirodne katastrofe), b) makropolitički (ekonomski šokovi), c) zlonamjerni akteri (internetski hakeri) i d) poslovni partneri (npr. slabi dobavljači).

JAČAJTE OTPORNOST OPSKRBNIH LANACA Kao što se pokazalo u aktualnoj krizi COVID-19, ovi šokovi mogu utjecati na ponudu i potražnju na različite, pa i oprečne načine, uz potražnju u slobodnom padu za mnoge kategorije dobara, čak i onda kada se dobavljači maksimalno trude isporučiti medicinske proizvode i slične potrepštine. Ako oslabi financijska otpornost poduzeća onda ostali oblici izloženosti postaju još važniji. Rizik lanca opskrbe u konačnici leži u točki presjeka između ranjivosti i izloženosti. Radi učinkovitog planiranja ublažavanja i kontinuiteta mora se uzeti u obzir ove čimbenike i dati prednost utvrđivanju rizičnosti kroz sljedeće tri dimenzije: a) vjerojatnost pojavljivanja rizika, b) financijski utjecaj i c) sposobnost organizacije za ublažavanje. Na primjer, prema istraživanju kuće McKinsey & Company, prosječno poduzeće moglo bi izgubiti i do 25 posto EBIT-a (zarade prije kamata i poreza) zbog opskrbnog šoka, odnosno poremećaja u poslovanju tijekom samo mjesec dana. Izgradnja niza scenarija i procjena relativne vjerojatnosti različitih mogućih ishoda od presudnog je značaja za ograničavanje nesigurnosti i procjenu raspona potencijalnih troškova za ublažavanje rizika. Trgovinska poduzeća mogu preoblikovati svoje lance opskrbe i pri odlučivanju o investiranju uzeti u obzir utjecaj troškova tih rizika na svoje poslovanje. Kako ističe ekspert Antonio Zrilić, ova kriza s koronavirusom je možda “najviše pogodila sektor transporta

Procjena izloženosti otkriva slabosti u upravljanju rizicima u lancima opskrbe Usporedba s industrijskim benchmarkom Niska izloženost Planiranje i mreža dobavljača Transport i logistika

Organizacija Industrija

Visoka izloženost

Financijska elastičnost 2017. - 2019. Omjer snage Omjer gotovine

Financijska otpornost Složenost proizvoda Organizacijska zrelost

Operativna marža

61% 36% 81% 7% 62% 17%

Koeficijent 79% varijance u operativnoj 23% marži Izvor: obrada autora prema: McKinsey & Company, 2020.

Izgradnja fleksibilnosti i otpornosti poslovnih operacija postala je prioritet i preduvjet opstanka u aktualnoj krizi Prosječno poduzeće moglo bi izgubiti i do 25 posto EBIT-a zbog opskrbnog šoka

i distribucije koja je u ovom trenutku totalno disruptirana i odvija se pod izvanrednim okolnostima”. Koronakriza pokazala je i ranjivost koncepta globalne nabave jer je nabava robe iz Kine bila skoro pa onemogućena. Naime, otpornost lanca dobavljača zahtijeva organizacijsku kulturu svjesnu mogućih rizika da bi trgovinsko poduzeće moglo uspostaviti i održati snažne obrambene mehanizme protiv nepoznatih rizika, kao i brže odgovoriti u slučaju teške krize ili operativne prijetnje. Kako je COVID-19 ukazao na ranjivosti poduzeća u lancima opskrbe, izgradnja otpornosti nije samo stvar svijesti, već utvrđivanja plana u cijeloj organizaciji, jasne komunikacije sa svim zaposlenicima i poduzimanja konkretnih mjera za rješavanje neposrednih i dugoročnih rizika. Budući da se svijet i dalje suočava s globalnim izazovima zbog pandemije COVID-19, vrlo skoro ćemo zacijelo početi primjećivati diskontinuirane pomake i “novo normalno” u lancima opskrbe. Umjesto da čekaju, organizacije mogu već sada početi jačati otpornost u svojim opskrbnim lancima. Ranjivost će i dalje postojati unutar povezanih trgovinskih sustava, a globalni će šokovi i ubuduće biti nepredvidivi i sve snažniji. Kako se pritom operativna učinkovitost sama po sebi - neće moći nositi s novom stvarnošću, ulaganje u otpornost i kontinuitet danas, isplatit će se već kod sljedeće neizbježne krize.

Dr.sc. Davor Perkov Perkov savjetovanje

perkovsa@vip.hr

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

27


Pivo, radler, cider

VRIJEDNOSNI RAST U 2019. GODINI Na totalu 2019. godine, kategorija piva zabilježila je pad količinske prodaje, ali i rast vrijednosne prodaje, najviše uslijed rasta prodaje segmenta "običnog" piva, koje nosi 94% količinske prodaje

28

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


ANALIZA KATEGORIJE

K

(pšenično, bijelo količinske proitd.), alkoholdaje, ali i rast ategorija piva na i bezalvrijednosne u ovoj analizi koholna prodaje, uključuje samo voćna najviše maloprodaju piva uslijed udio TOP (ugostiteljstvo, (radleri) rasta TRI BRENDA diskonteri, i voćno prodaje cash and carry vino – segmenta u količinskoj i veleprodaja nisu ukljucideri. "običnog" prodaji čeni). Uključena su alkoNa totalu piva, koje holna i bezalkoholna piva, 2019. godinosi 94% kolager piva, tamna piva i ne, kategorija ličinske prodaje. ostale vrste specijalnih piva piva zabilježila je pad Od preostalog udjela ukupno je 5% pripalo radlerima, a 1% ciderima. Količinski udio kanala prodaje

59%

100

Količinski udio segmenata

90 80

40

70

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

Pivo 100

60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom (< 300 m2)

50 40 30

56

Convenience formati: kiosci i benzinske postaje

Radleri

Cideri

1% 5%

Berislav Znidarčić berislav.znidarcic@nielsen.com Client Executive

Nielsen

80 60 40

94%

Količinski udio brendova Top tri brenda

20

59%

20

10 %

Promatrajući aspekt mjesta prodaje, tradicionalni formati (trgovine mješovitom robom) nose 56% ukupne količinske prodaje kategorije, a moderni (hipermarketi, supermarketi) 40%, dok je 3% realizirano kroz "convenience" kanale prodaje (benzinske postaje i kiosci). U 2019. godini, zaključno s prosincem, promatrajući količinski, vodeća tri brenda zastupala su 59% količinske prodaje kategorije, a oni su abecednim redom: Karlovačko pivo, Löwenbräu, Ožujsko pivo.

Ostali

3

%

41%

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Euromonitor International: Presjek trendova Agencija Euromonitor International na svojim je internetskim stranicama u kolovozu 2019. godine objavila pregled osnovnih trendova za kategoriju piva. Uvodno se naglašava kako trend craft piva nastavlja rasti i da se, sudeći po medijskoj pažnji koju izaziva craft revolucija, može zaključiti kako je to sada "mainstream" trend. Kako bi zadržale svoj utjecaj, čak i velike pivovare počele su predstavljati vlastite inačice craft piva. Zanimljivo je i kako bezalkoholno pivo ili pivo sa smanjenim udjelom alkohola teško nalazi svoje mjesto pod suncem

te zauzima vrlo male volumene prodaje. Sve prednosti koje su uobičajeno komunicirane za ovu varijantu piva ne nalaze previše sluha kod hrvatskih konzumenata kategorije. Nadalje, primjetan je i nezaustavljiv pad lagera s voćnim okusima, nekada vrlo popularnih radlera. Naime, priča o radlerima bila je vrlo dinamična kako u pogledu toga kako se ovaj segment pojavio na tržištu, tako i po tome kako je brzo izgubio svoju privlačnost. Prije toga relativno nepoznati hrvatskim potrošačima, radleri su se probili na tržište kada su dva

vodeća proizvođača lansirali svoje inačice lagera s voćnim okusima tijekom 2011. godine. U osvrtu na konkurentsko okruženje, u Euromonitoru konstatiraju kako je Zagrebačka pivovara tradicionalno lider na tržištu piva u Hrvatskoj i da tu svoju poziciju drži već desetljećima. Zajedno s Heineken Hrvatska i Carlsberg Croatia vodeća tri proizvođača drže više od tri četvrtine udjela u volumenu tržišta u Hrvatskoj. Međutim, rastući značaj imaju mikropivovare čiji je razvoj potaknut manjim poreznim opterećenjem u proteklim godinama, zaključuju iz Euromonitor Internationala.

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

29


Pivo, radler, cider – Promometar

SNAŽAN SKOK PRODAJE PROMOTIVNIH PAKIRANJA U odnosu na isti period prošle godine, vrijednosna je prodaja na cjenovnim akcijama tijekom 2019. zabilježila pad od 1,9%, dok je prodaja promotivnih pakiranja rasla za čak 60,8%

U

skupinu kategorija alkoholnih pića ubrajamo šampanjce, pjenušava vina, stolna vina, pivo (segment u koji ubrajamo i radlere i cidere) i žestoka pića (brendije i konjake, gin, rum, rakije, tekilu, vermouth, vodke te viskije). U ovoj analizi prikazujemo redovnu i promotivnu prodaja alkoholnih pića tijekom perioda od siječnja 2019. do prosinca 2019. te istog perioda prethodne godine. Udio promotivne prodaje alkoholnih pića tijekom 2019. godine izno-

sio je 26,1%, što je blagi od od siječnja 2019. do rast od 1,2% u usporedbi prosinca 2019. prodaja s prethodnim godišnjim piva vrijednosno porasla za razdobljem. 1,4% u odnosu na isti periPivo je u kategoriji alkood prethodne godine, dok holnih pića u Hrje količinska prodaja vatskoj činilo zabilježila pad 57% ukupne od 2%. vrijednosne U okviru prodaje. promatraPodane potci koje kategoprosječna možemo DUBINA POPUSTA rije piva, vidjeti u radlera u kategoriji nastavku i cidera pružit će ukupno tijekom nam detaljje 26,2% 2019. niji pregled na vrijednosne to koliko je ova prodaje dolazikategorija proizvoda lo od proizvoda na podložna prodaji kroz cjenovnim akcijama ili promocije. promotivnih pakiranja, Tako je prema podacima što je za 1,7% više negoli u koji se odnose na periprethodnih 12 mjeseci.

-18,6%

Kompozicija vrijednosne prodaje alkoholnih pića Redovna prodaja

80

Nevena Đokić Junior Sales Effectiveness Consultant nevena.djokic@nielsen.com

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje kategorije "Pivo, radler, cider"

Promotivna prodaja

100

Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine 75,4% ukupne promotivne prodaje piva, radlera i cidera, dok posebna promotivna pakiranja čine preostalih 24,6%. U odnosu na isti period prošle godine, vrijednosna prodaja na cjenovnim akcijama zabilježila je pad od 1,9%, dok je prodaja promotivnih pakiranja zabilježila rast od čak 60,8%. Prosječan popust na razini ove potkategorije iznosio je 18,6%.

Redovna prodaja

Promotivna prodaja

100 24,9

26,1

60

80

24,5

26,2

75,5

73,8

siječanj - prosinac 2018.

siječanj - prosinac 2019.

60

40

40 75,1

73,9

20

20

%

% siječanj - prosinac 2018.

siječanj - prosinac 2019.

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja ili ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

30

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.



Pivo – Trendovi i brendovi

OD POLITIKE, SPORTA DO KVARTOVSKOG DRUŽENJA Detaljnijom analizom velikih korisnika piva možemo zaključiti da su to češće od prosjeka populacije Hrvatske muškarci, te osobe u dobi od 50 do 59 godina. Od medijskih sklonosti pokazuju sklonost televiziji i novinama. Od interesa se ističu politika i sport, a slobodno vrijeme rado provode u kvartovskom druženju

U 32

okviru BRANDpuls istraživanja prate se marketinš-

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

ki pokazatelji uspjeha za kategoriju piva te brendove unutar nje. Ovi su nam marketinški pokazatelji

važni za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u

analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2019. godine na području Hrvatske.


U populaciji Hrvatske korisnika (heavy users), među osobama u dobi od odnosno onih koji pivo 18 do 64 godine konzumiraju barem brojimo 66,3% 4 do 6 puta na konzumenata tjedan. piva. Ako Potom imapotrošače mo 26% udio ove kaumjerenih tegorije korisnika konzumenata segmen(medium kojima je tiramo users), izuzetno bitan na manje odnosno skupionih koji BREND ne prema konzumiraju PIVA učestalosti pivo barem korištenja, dobit jednom tjedno, ćemo 11,7% velikih dok je nešto više malih

49%

korisnika (light users), ukupno 28,6%, odnosno onih koji konzumiraju pivo rjeđe. Za 49% konzumenata promatrane kategorije izuzetno je bitan brend piva koji kupuju.

VELIKI KORISNICI Detaljnijom analizom velikih korisnika piva možemo zaključiti da su to češće od prosjeka populacije Hrvatske muškarci, te osobe u dobi od 50 do 59 godina. Nadalje, više od dvije trećine ih ima završenu srednju ško-

Stavovi velikih korisnika kategorije "Pivo" (srpanj-prosinac 2019.) Slaže se %

20

40

Radije konzumiram pivo iz staklene ambalaže nego iz plastičnog pakiranja

75%

Pivo najviše volim piti u društvu prijatelja

75%

Preferiram pivo u odnosu na vino

80

100

70% 65%

Bezalkoholno pivo ne smatram pivom Radije konzumiram pivo u ugostiteljskim objektima nego kod kuće

Korisnici kategorije "Pivo" (srpanj – prosinac 2019.)

60

50%

BRANDpiramide – TOP 3 brenda piva među velikim korisnicima kategorije (srpanj – prosinac 2019.)

Korisnici 66% Nekorisnici

12%

Lojalnost

7,3%

53,2%

34%

35,1%

22% Primarno korištenje

Segmentacija korisnika kategorije "Pivo" (srpanj – prosinac 2019.)

Korištenje

26%

91% 95,7%

Mali korisnici 28% Nekorisnici

95%

Prepoznavanje

17%

49%

86%

24,5%

44,4%

66,7% 39% 56,4%

65,3% Iskustvo

4,3%

33%

56%

47,7%

43,3%

71,8%

65,3%

12% Umjereni korisnici

14%

40%

71,8%

2% 53,2%

52,1%

Razmatranje

60%

Veliki korisnici

21%

52,1% 43%

7,5%

87% 95,7%

48,7% 81%

91,4%

84,7%

90%

95%

95%

Ožujsko

Karlovačko

Pan

34% optimal

lu, te ih je tri četvrtine zaposleno što je također iznad prosjeka populacije. Češće dolaze iz područja Zagreba i okolice, ali i Dalmacije. Neoženjeni su, te nešto viših osobnih primanja. Od medijskih sklonosti pokazuju sklonost televiziji i novinama. Od interesa se ističu politika i sport, a slobodno vrijeme rado provode u kvartovskom druženju. Tri četvrtine velikih korisnika piva radije konzumira piva iz staklene ambalaže nego iz plastičnog pakiranja, te najviše voli piti u društvu. Polovica ih se slaže s tvrdnjom da će radije popiti pivo u ugostiteljskom objektu nego kod kuće.

VODEĆI BRENDOVI Osim općenitog praćenja kategorije piva unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda konzumirali su ga u posljednjih mjesec dana. Među velikim korisnicima kategorije pivo u dobi od 18 do 64 godine u Hrvatskoj vodeći je brend Ožujsko koji je u zadnjih mjesec dana konzumiralo 56% ispitanika. Na drugom se mjestu nalazi Karlovačko koje broji 49%, a na trećem s 39% konzumenata u posljednjih mjesec dana je Pan pivo. Violeta Perčić violeta.percic@ipsos.com Researcher

Izvor: Ipsos

*BRANDpuls je Ipsos alat za brand i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija; BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija Izvor: Ipsos

Ipsos Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

33


Pivo – Anketa Lageri vode, a ale je tu da ostane Iako je lager pivo daleko najpopularnije kod domaćih konzumenata piva, udio od desetak posto potrošača koji preferiraju ale stabilan je već nekoliko godina i govori kako ovo nije tek prolazni trend, nego vrlo važna niša pivskog tržišta Hrvati vole pivo, a to najbolje opisuje brojka od 84,5% hrvatskih građana koji ističu da konzumiraju ovo piće. U usporedbi s istovjetnim istraživanjem koje smo proveli prije dvije godine, uoči Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji, riječ je o blagom padu broja konzumenata od 2,8%. Ipak, značajno je porastao broj onih koji svakodnevno piju pivo. I dok je u 2018. godini svakodnevnih konzumenata bilo 5,1%, danas ih je ukupno 8,8%. Pivo se najviše konzumira nekoliko puta tjedno, što je učestalost konzumacije kod 36,2% ispitanika te je njihov broj porastao za 6,3% u usporedbi s prethodnim istraživanjem. Rast bilježi i sljedeća razina učestalosti jer da pivo piju jednom tjedno navodi 18,8% ispitanika, dok je takvih prije dvije godine bilo svega 12%. Nekoliko puta mjesečno ovo piće konzumira 24,3% anketiranih građana (ranije 23,2%), jednom mjesečno je učestalost konzumacije za 7% ispitanika u oba istraživanja, dok nekoliko puta godišnje pivo pije 4,8% konzumenata, značajno manje od 17,3% koliko ih je bilo 2018. godine. Rjeđe od nekoliko puta godišnje pivo konzumira svega 0,1% ispitanih (5,5% u 2018.). Najveći broj ispitanih građana pivo konzumira kod kuće (vlastite ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što ističe njih 56,2%. To je za 5,3% više negoli prije dvije godine, dok je nasuprot tome broj onih koji pivo konzumiraju izvan kuće (kafić, pivnica, restoran) u padu za 5,4% te ih je sada 28,1%. Udio onih koji pivo konzumiraju podjednako i doma i vani nije se mijenjao te iznosi 15,6%.

Zanimljivo je usporediti i lojalnost potrošača prema pivima velikih industrijskih proizvođača i sve popularnijih malih zanatskih craft pivovara. Industrijsko pivo bilježi bolji trend jer je udio onih koji navode da više piju pivo velikih industrijskih pivovara porastao sa 70,8% u 2018. na 76,2% u 2020. godini, dok je udio onih koji kažu da više piju pivo craft pivovara istodobno porastao s 8,9% na 9,4%. No, iako nije riječ o velikom udjelu craft piva, on je i dalje značajan te pokazuje veliku dozu stabilnosti kroz godine. Tome u prilog govori i podatak da je sve manje onih neodlučnih koji navode kako obje varijante piva piju podjednako - njihov je broj smanjen s 20,3% na 14,4%. Iako poznajemo samo dvije vrste piva - lager i ale, ovdje smo uz njih na izbor stavili još nekoliko varijanti koje su također uglavnom lageri, eventualno neko tamno pivo može pripadati u ale podvrstu. U takvoj klasifikaciji u sklopu ankete pitali smo koju vrstu piva naši potrošači najčešće piju. Lager ili pilsner sasvim je očekivano daleko najpopularnija vrsta piva sa 76,9% udjela, a slijede lageri s voćnim okusom sa 7,9%. Ale je treći sa 6,5% vjernih potrošača, a slijede pšenično pivo s 3,9%, tamno s 2,8% i bezalkoholno s 2% udjela. Istraživanje su tijekom svibnja 2020. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Gdje najčešće pijete pivo? N=338; konzumenti piva

Kod kuće (svoje ili kod prijatelja, rođaka) Izvan kuće (kafić, pivnica, restoran i sl.)

Martina Soršak Susović martina@hendal.hr Business Development Manager

56,2% 28,1%

Podjednako

15,6%

Hendal Pijete li više pivo craft (zanatskih) pivovara ili pivo velikih industrijskih pivovara?

Pijete li pivo?

N=338; konzumenti piva

N=400; nacionalno reprezentativni uzorak 84,5%

Da Ne

15,5%

Više pijem pivo velikih industrijskih pivovara Više pijem pivo craft (zanatskih) pivovara

76,2% 9,4%

Pijem podjednako

14,4%

Koliko često pijete pivo? N=338; konzumenti piva

Koju vrstu piva najčešće pijete? N=338; konzumenti piva

8,8%

Svakodnevno Nekoliko puta tjedno

36,2%

Jednom tjedno Nekoliko puta mjesečno

24,3%

Jednom mjesečno

7,0%

Nekoliko puta godišnje Rjeđe

34

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

4,8% 0,1%

76,9%

Lager ili pilsner Pivo s voćnim okusom

18,8%

Ale Pšenično

7,9% 6,5% 3,9%

Tamno

2,8%

Bezalkoholno

2,0%



Rashladni i klima uređaji - Aktualno

ČUVARI KVALITETE OD POGONA DO POLICE

Ujedinjenih naroda koja kažu kako će nas na Zemlji do 2050. biti 10 milijardi. Hladni lanac i hlađenje općenito ključni su za osiguranje hrane za rastuću svjetsku populaciju, ustvrdio je Toby Peters, profesor na Sveučilištu u Birminghamu. Globalna istraživačka agencija World Resources Institute (WRI) predviđa da će svijet 2050. morati proizvoditi 56 posto više hrane nego 2010. godine kako bi zadovoljio potrebe tolikog broja stanovnika. Upozoravaju međutim kako bez Uloga rashladnih i klima uređaja od presudne je važnosti u lancu od učinkovitih lanaca opskrbe proproizvodnje preko transporta i maloprodaje do domova potrošača. izvodnja ne može uspješno doći krajnjega kupca. Pritom lanac Zakonodavstvo nalaže strože propise u vezi s primjenom radnih tvari, do opskrbe ima zadatak osigurati a tvrtke u tim sektorima dužne su ih slijediti minimalne gubitke pri čemu se posebno ističe uloga hlađenja proizvoda i hladnog lanca. Prema podacima Organizacije osiguravaju ugodnu atmosferu Ujedinjenih naroda za hranu ashladni i klima u prodajnim prostorima, i poljoprivredu (FAO), uređaji jedan ujedno omogućuju dulji nedostatak odgovarajuće su od važnijih vijek trajanja prehrambei učinkovite infrastrukmlrd tona segmenata u djenih namirnica koje čine ture hladnog lanca latnosti maloproveliki dio asortimana glavni je uzrok gubitaka hrane svake daje, posebno u tr- trgovačkih lanaca. godine propadne u transportu hrane govinama robom Obje vrste uređaja za u mnogim svjetskim na GLOBALNOJ regijama. Kao primjer široke potrošnje. hlađenje dobivaju i više RAZINI Iako se ova tvrdnja na prvu čini na značaju razmišlja li ističu regiju Bliski istok i malo pretjeranom, treba imase o budućnosti odnosno Sjeverna Afrika za koju se ti na umu kako oni, osim što imaju li se na umu predviđanja procjenjuje da gubici kod voća

R 36

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

1,3


i povrća dosežu čak 55 posto, kod mesa 22 posto, dok ribe i morskih plodova propadne čak 22 posto te čak 20 posto mliječnih proizvoda.

PUT DO KUPACA S obzirom na to da se većina gubitaka u zemljama u razvoju dogodi u procesu proizvodnje i nakon žetve odnosno branja, jasno je da veliki potencijal za smanjenje leži u ulaganju u infrastrukturu skladištenja, transporta, hladnih lanaca i distribucije. Studije svjetskih istraživačkih agencija, kao što je spomenuti WRI, prepoznajući ključnu ulogu hlađenja i povezanosti tržišta u uravnoteženju ponude i potražnje, nadaju se rezanju gubitaka u području hrane za 50 posto pri čemu se ponovno ističe uloga hladnih lanaca. Prevedeno u konkretne brojke, vidljivo je da u svijetu na godišnjoj razini propadne ukupno 1,3 milijarde tona hrane ili gotovo 30 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. Zato WRI apelira da se ciljano smanjenje gubitaka ostvari do 2030. godine. Ne navodi se, doduše, što je konkretno potrebno kako bi se taj plan i ostvario. Također, nitko za sada ne može predvidjeti kakva bi transportna, skladišna i distributivna logistika mogla biti potrebna kako bi gotovo 6 milijardi tona hrane, od čega se značajan dio odnosi na svježe i temperaturno osjetljive proizvode, do 2050. našlo put do kupaca. Sigurno je kako će lanac uključivati cestovna vozila s kontroliranom temperaturom, brodove za prijevoz tereta, multimodalne kontejnere, kućne hladnjake, izložbene rashladne vitrine, hladna skladišta, komore za dozrijevanje i mnogu drugu infrastrukturu i opremu u sektorima energetike, transporta, maloprodaje i logistike hrane. Da bi bilo lakše predočiti što budućnost donosi, kao zgodna ilustracija može poslužiti podatak koji pokazuje kako sada 70

posto hrane na zrelim i razvijenim tržištima u jednom dijelu svog ciklusa "od polja do stola" prolazi hladnim lancem. Podaci iz dalekog svijeta pokazuju također da, primjerice, u Indiji tek 10 posto proizvoda koji bi mogli imati koristi od hladnih lanaca zapravo i prolazi kroz temperaturni režim. Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ima 20 puta manje stanovnika, raspolaže s deset puta više rashladnih vozila. Indija je, štoviše, drugi najveći svjetski proizvođač voća i povrća, te među deset najvećih proizvođača ribe i mesa od čega se veliki dio gubi zbog nedostatne rashladne i logističke potpore.

ČUVANJE KVALITETE Za komentar o značenju klime i rashladnih uređaja zamolili smo stručnjake iz tvrtke koja je specijalizirana za taj segment - MB Frigo Grupa. Oni uvodno ističu kako klima uređaji osiguravaju komfor kupaca i djelatnika te naglašavaju kako je istovremeno glavna funkcija rashladnih uređaja omogućiti vrhunsku kvalitetu, dugotrajnost i svježinu proizvoda. "Jedna od temeljnih grana maloprodaje je prehrambena proizvodnja u kojoj rashladni uređaji imaju vrlo važnu ulogu jer omogućuju očuvanje kvalitete proizvoda od tvornice tj. proizvodne linije, tijekom internog transporta, prerade, skladištenja i transporta do lokalnih trgovina pa sve do domova krajnjih potrošača. Također, zahvaljujući rashladnim uređajima, imamo mogućnost jesti raznovrsnu hranu iz dalekih krajeva svijeta te si u svakom trenutku možemo priuštiti voće i povrće bez obzira na sezonu", kažu nam u MB Frigu. Takav napredak omogućila nam je tehnologija klimatizacijskih i rashladnih sustava koja prolazi kroz galopirajući tempo razvoja zbog trendova tržišta i normi koje diktiraju minimalnu dopuštenu energetsku učinkovitost. Brzi razvoj tehnologije najbolje se vidi usporedimo li današ-

Odluka o ulaganju u novu rashladnu opremu s prirodnim radnim tvarima sada postaje obveza i nužnost Današnji klimatizacijski i rashladni sustavi znatno su napredniji nego prije 10 ili 15 godina

nje klimatizacijske i rashladne sustave s onima od prije 10 ili 15 godina. Pomak je vidljiv u značajnom smanjenju potrošnje električne energije, upotrebi komponenti koje ne ugrožavaju okoliš te u maksimalnoj iskoristivosti sustava, kao i prilagodbi potrebama investitora odnosno krajnjeg korisnika. Kako bi se maksimalno iskoristili kapaciteti, povećala energetska učinkovitost, postigao komfor i osigurala kvaliteta proizvoda, nužno je rješenja za klimu i hlađenje prilagoditi svakom pojedinom klijentu, naglašavaju u MB Frigu. Ukazuju također kako trgovine robom široke potrošnje spadaju u kategoriju objekata s većom energetskom potrošnjom baš zbog rashladnih sustava. "Zbog toga je izuzetno važno na kvalitetan način osmisliti i projektirati rashladni sustav koji po potrebi može imati opciju obnovljive energije kako bi se smanjila potrošnja određenog dijela sustava", ističu u ovoj tvrtki dodajući kako je moguće, primjerice, projektirati sustave koji koriste "otpadnu toplinu" za osiguranje tople vode kojom se mogu grijati određeni prostori trgovine ili pak čistiti sami objekt.

HLADNI ASORTIMAN Važnost uloge rashladne tehnologije u domaćem FMCG sektoru ilustrirali su nam u kutinskoj Loniji. U tom je trgovačkom lancu prošle godine udio prometa ostvarenog prodajom hlađenih i smrznutih proizvoda u ukupnom ostvarenom prometu iznosio oko 17,5 posto. Od toga prosječno 85 posto prometa ostvareno je na hlađenom asortimanu, dok se ostatak odnosi na smrznuti. Omjer je, naravno, ovisan o sezoni odnosno godišnjem dobu pa se udio smrznutog (u ukupnom prometu smrznutog i hlađenog režima) kreće od 9,5 posto u siječnju do 25,19 posto u lipnju. Pritom rast ovog asortimanskog segmenta započinje u ožujku odnosno s pripremama za sezonu Uskrsa i, naravLipanj 2020. | jatrgovac.hr

37


Rashladni i klima uređaji - Aktualno

no, s dolaskom toplijeg vremena. "U rujnu udjel smrznutog počinje drastično padati, da bi se u prosincu zbog blagdanske sezone neznatno povećao. Slično kretanju smrznutog režima, po mjesecima se kreće i udio ukupnog prometa na hlađenom i smrznutom asortimanu. Očekivano, najveći je udio ostvaren u lipnju i srpnju, a najniži u zimskim mjesecima", odgovaraju na naš upit iz Lonije. Rashladne vitrine na prodajnim mjestima ovog trgovca u većini slučajeva u vlasništvu su samih dobavljača, uz iznimke u nekim većim ili novijim objektima u kojima imaju vlastite rashladne uređaje. Pritom, naravno, ovisno o tipu robe, stvarnim potrebama i prostornim mogućnostima svake pojedine prodavaonice, ovisi i broj i veličina rashladnih uređaja. "Za smrznute proizvode koristimo uglavnom klasične škrinje, za pića otvorene ili zatvorene hladnjake s jednim ili dvama vratima, a za hlađeni asortiman pakirane hrane većinom otvorene vitrine i pult vitrine (suhomesnato), te manjim dijelom zatvorene hladnjake s jednim vratima", navode u Loniji. 38

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

I u Kauflandu nam kažu kako imaju na raspolaganju različite vrste vitrina - zidne rashladne vitrine, vertikalne kombinirane vitrine te otoke za smrznute proizvode, poslužne vitrine i plug-in vitrine. Prilikom odabira opreme daje se prednost energetskoj učinkovitosti te korištenju prirodnih rashladnih medija kao što je primjerice CO2. "Naša oprema ima ugrađene komponente (staklena vrata i poklopci, EC ventilatori, LED rasvjeta, okviri visoke učinkovitosti) koje pridonose smanjenju potrošnje električne energije, i to čak do 40 posto u odnosu na prethodne modele te time pozitivno utječemo na okoliš", poručuju iz Kauflanda. O važnosti zaštite okoliša kad je u pitanju rashladna tehnika svjedoče i u MB Frigu. "Tržište rashladne opreme u EU-u počelo se drastično mijenjati zbog europske regulative koja ograničava upotrebu freona u tehnici hlađenja. Riječ je o F-Gas regulativi koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine kojoj je cilj smanjiti štetan utjecaj na globalne klimatske promjene. Njen najveći utjecaj osjetit će korisnici rashladnih sustava u prehram-

Stručnjaci predviđaju da će svijet 2050. morati proizvoditi 56 posto više hrane nego 2010. godine F-Gas regulativa stupila je na snagu 1. siječnja ove godine te ima za cilj smanjiti štetan utjecaj na globalne klimatske promjene

benom lancu, konkretno sektor proizvodnje hrane i pića, sektor trgovine i sektor ugostiteljstva", tumače u MB Frigu podsjećajući kako su rashladni sustavi neizostavni dijelovi ovih gospodarskih grana na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost. Budući da su od početka ove godine zabranjene radne tvari freoni koje imaju potencijal globalnog zatopljenja (GWP) veći od 2500 (npr. radna tvar R404A koja se najčešće koristi u sustavima hlađenja u maloprodajnim trgovinama različitih formata) većina uređaja i opreme koji su se do sada upotrebljavali za rashladne sustave više se neće moći stavljati na tržište. Stoga je odluka o ulaganju u novu rashladnu opremu s prirodnim radnim tvarima nužnost jer su danas u Hrvatskoj u upotrebi sustavi koji kao radnu tvar uglavnom koriste R 404A za koji su već nastupila značajna ograničenja. "Gledajući dugoročno, s rashladnim jedinicama koje kao radnu tvar koriste CO2 investitori ulažu u budućnost, snižavaju troškove trajnog pogona i održavanja te dodatno postaju aktivni sudionici u očuvanju okoliša", savjetuju u ovoj tvrtki specijaliziranoj za sve tehnike hlađenja. MB Frigo Grupa zajedno je sa svjetskim poznatim proizvođačem komponenti za rashladnu opremu Carel predstavila rješenja rashladnih sustava za komercijalno i industrijsko hlađenje koji su u potpunosti u skladu s F-Gas regulativom. Njihove su prve CO2 rashladne jedinice već u pogodnu, a među prvim kupcima je domaća tvrtka koja se bavi ulovom, otkupom i distribucijom svježe i smrznute ribe. "Radi se o uspješnoj i modernoj tvrtki koja je uvela niz novosti u opskrbu ugostiteljskih objekata ribom. Još jedan primjer dolazi iz Rijeke, gdje je velik iskorak u pozitivnom smjeru napravio Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci koji je teorijski dio predavanja odlučio upotpuniti instalacijom novog rashlad-


nog sustava s CO2 i omogućiti studentima i diplomantima da praktičnim vježbama na stvarnom uređaju upoznaju nova tehnička rješenja. Osim za nastavu, uređaj će se koristiti i za izobrazbu osoba koje rade s rashladnim sustavima i radnim tvarima koje utječu na globalno zagrijavanje u sklopu Obrazovnog centra Hrvatske stručne udruge za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT)", naglašavaju u MB Frigu. Ne treba previše naglašavati kako je za ventilaciju i klimatizaciju u trgovinama robom široke potrošnje od ključne važnosti odabrati odgovarajuću opremu koja će omogućiti kompaktna rješenja i jednostavnost u korištenju. Zbog toga u MB Frigu predlažu klimatizacijske sustave koji mogu ponuditi viša rješenja u jednom. "Na primjer na tržištu postoji plug&play potpuno samostalni ventilacijski uređaj Clivet Zephir koji osigurava izmjenu zraka bez miješanja svježeg s otpadnim zrakom. Uređaj ima već ugrađenu dizalicu topline koja zimi ugrije, a ljeti ohladi zrak na željenu temperaturu pa nema potrebe za dodatnim vanjskim jedinicama za hlađenje na krovu kao ni za dovođenjem tople vode za dogrijavanje. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji, uređaj u ljetnim danima uz hlađenje odvlaži i osuši zrak koji ubacuje u prostor čime poveća osjećaj ugode u prostoru uklanjajući ljetnu sparinu", pojašnjavaju u MB Frigu tehnologiju novih uređaja koje nude i zastupaju na tržištu. Savjetuju kako je prilikom odabira rashladne i klimatizacijske opreme bitno uzeti u obzir trošak posjedovanja odnosno potencijalne troškove koji se pojavljuju naknadno, a povezani su s održavanjem i servisiranjem. Zbog toga u MB Frigu poručuju kako treba gledati dugoročno i odabrati opremu koja će investitoru omogućiti maksimalnu uštedu i ujedno manji utjecaj na okoliš.

ISPLATIVA INVESTICIJA U Loniji su na vrijeme prepoznali nužnost prilagodbe novoj regulativi koja je stupila na snagu početkom ove godine. "Teško nam je reći generalno za Hrvatsku, ali svi novi rashladni uređaji koje smo u našim trgovinama postavili u posljednje dvije ili tri godine uglavnom zadovoljavaju visoke kriterije u ekološkom dizajnu, u smislu najmanje štetnog utjecaja na okoliš i smanjene potrošnje energije. Ovisno o mogućnostima, sami dobavljači su kao vlasnici rashladnih uređaja proteklih godina vršili i zamjene rashladnih uređaja iz razreda niže energetske učinkovitosti s onima iz višeg (A+++) i taj postupak zamjene još uvijek traje odnosno kontinuirani je proces s obzirom na veliki broj uređaja po prodavaonicama diljem Hrvatske. Svima nam je od višestrukog interesa da je što veći broj uređaja energetski učinkovitiji, odnosno da usprkos velikoj snazi, troše malo energije", navode iz ovog trgovca iz Kutine. Svjesni su da energetski učinkovitija tehnologija podrazumijeva niže troškove poslovanja i, ne manje bitno, izravno utječe na smanjenje emisija stakleničkih plinova. No također su svjesni da je nekim tvrtkama, na žalost, još

uvijek samo cijena glavni kriterij prilikom kupnje velikog broja rashladnih uređaja, što i nije čudno s obzirom na veliki apsolutni trošak u tim slučajevima. "Što se tiče Hrvatske, postoji niz pravilnika, uredbi i raznih aktivnosti kojima se regulira, educira i potiče uporaba uređaja visoke energetske učinkovitosti, kako u profesionalnoj, tako i u primjeni u kućanstvima. Ono što primjećujemo jest da postoji svijest o potrebi korištenja uređaja visoke energetske učinkovitosti i da potražnja definitivno raste i rast će još brže u budućnosti. Na svima nama je da se maksimalno potrudimo ubrzati tu tranziciju i smanjiti potrošnju energije koliko god je moguće", zaključuju u Loniji. Rastuća populacija, ali i svijest o potrebi očuvanja okoliša itekako je utjecala na segment rashladne i klimatizacijske tehnike. U Hrvatskoj očito ne nedostaje stručnjaka kao ni gospodarskih subjekata posebno u sektoru maloprodaje i robe široke potrošnje koji su to prepoznali. Kako je zadovoljenje potreba kupca svima u središtu razmišljanja nema razloga ne vjerovati da budućnost nosi samo još pozitivnije primjere. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

39


Promo

Komercijalno hlađenje za trgovine i EU regulativa (F-Gas) Tržište rashladne opreme u EU počelo se drastično mijenjati zbog europske regulative koja ograničava upotrebu freona u tehnici hlađenja (F-Gas regulativa od 1. siječnja 2020.), pri čemu se želi smanjiti štetan utjecaj na globalne klimatske promjene. Najveći utjecaj regulative osjetit će korisnici rashladnih sustava u prehrambenom lancu koji čine najvažniji sektori u Hrvatskoj - sektor proizvodnje hrane i pića, sektor trgovine i sektor ugostiteljstva.

U navedenim sektorima rashladni sustavi čine neizostavni dio bez kojeg je nemoguće poslovati. Većina uređaja i opreme koji su se dosad upotrebljavali za rashladne sustave više se neće moći stavljati na tržište. Preciznije, od početka 2020. postaju zabranjene radne tvari (freoni) koje imaju potencijal globalnog zatopljenja (GWP) veći od 2500 (npr. radna tvar R404A koja se najčešće koristi u sustavima hlađenja u maloprodajnim trgovinama različitih formata).

MB Frigo Grupa osmislila je i razvila ekološke rashladne jedinice ARCTICO2 s radnom tvari CO2 kako bi korisniku osigurali pouzdano i dugoročno rješenje za kvalitetno hlađenje rashladnih komora i vitrina uz prosječno smanjenje troškova energije do čak 40% na godišnjoj razini. Koristeći ekološku tehnologiju s radnom tvari CO2 smanjuje se emisija stakleničkih plinova koji izrazito utječu na globalno zatopljenje te osigurava rad prema pravilima regulative Europske unije (F-Gas).

MB Frigo Grupa proizvodi i ugrađuje energetski učinkovitu rashladnu opremu svih veličina i namjena koje se u potpunosti mogu prilagoditi zahtjevima korisnika. RASHLADNE KOMORE ZA SKLADIŠTENJE u trgovinama i logističkim centrima s poboljšanim značajkama uštede energije.

MODULARNE RASHLADNE VITRINE mogu se dimenzijama prilagoditi svakom prostoru.

Zbog jedinstvenog spoja panela bravicama dobiva se kompaktna rashladna komora koja omogućuje maksimalnu toplinsku izolaciju. Upotrijebljeni materijali sukladni su najvišim EU standardima, po pitanju koeficijenata prolaza topline.

Sadrže sustav protiv zamagljivanja prednjeg stakla te posebnu rasvjetu koja ističe boju svježega mesa. Upotreba kvalitetnih materijala garancija je produljenog životnog vijeka i lakog održavanja opreme.


Cjelokupno rješenje za ekološki rashladni CO2 sustav

20% - 40% uštede energije na godišnjoj razini RS485

Daljinski nadzor Kontroler za rashladne komore Kontroler za rashladne vitrine

Ulaganje u budućnost dugoročno rješenje niski troškovi održavanja prirodna radna tvar

www.mbfrigo.hr rashlad@mbfrigo.hr

POŠALJITE NAM UPIT


Bezalkoholna pića

NAPREDAK U SVIM KATEGORIJAMA U 2019. godini skupina kategorija bezalkoholnih pića zabilježila je rast vrijednosne prodaje pri čemu su za taj pozitivan trend zaslužne sve uključene kategorije

42

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


ANALIZA KATEGORIJE

S

kupina kategorija bezalkoholnih pića obuhvaća gazirane sokove i pića, voćne (i povrtne) sokove i nektare, ledeni čaj, gaziranu i negaziranu vodu te sokove u prahu. U 2019. godini (siječanj – prosinac) skupina kategorija

bezalkoholnih meta čini kategorija pića zabilježila vode, trećinu su je rast vriuzela gazirana jednosne pića, 18% prodaje. U pripalo je strukturi voćnim vrijednosni prodaje, sokovima, a udio TOP 3 rast dolazi s jednoznaPROIZVODAČA od svih menkastim navedenih udjelima bezalkoholnih segmenata. slijede ledeni pića Pritom 39% čajevi sa 6% te vrijednosnog prosokovi u prahu s 4% vrijednosne prodaje. Promatrajući aspekt mje-

63%

Vrijednosni udio kanala prodaje 100

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj - prosinac 2019.

90 80

48

70

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom + drogerije (< 300 m2)

50 40 30

42

Convenience formati: kiosci i benzinske postaje

Struktura prodaje skupine kategorija Sokovi u prahu

Ledeni čajevi

Voćni sokovi i nektari

Gazirana pića Voda

100

4 6

80

18

60

33

40

20 10 %

20

Majda Babić Client Executive majda.babic@nielsen.com

Nielsen Vrijednosni udio vodeća 3 proivođača Vodeća tri proizvođača

39

10

63% Ostali

% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

sta prodaje, skoro polovina (48%) vrijednosne prodaje bezalkoholnih pića pripada hipermarketima i supermarketima, 42% vrijednosne prodaje nalazi se u tradicionalnim formatima, a 10% se odnosi na kanale benzinskih postaja i kioska. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača nose 63% ukupne prodaje skupine bezalkoholnih pića, a oni su abecednim redom Jamnica, Stanić Beverages i The Coca-Cola Company.

Vrijednosni udio

37%

Euromonitor International: Presjek trendova Agencija Euromonitor International na svojim je internetskim stranicama u prosincu 2019. godine objavila pregled osnovnih trendova za kategoriju bezalkoholnih pića u koju su uključili vodu, gazirana pića, voćne sokove i energetske napitke. Uvodno se konstatira kako su sve kategorije bezalkoholnih pića, unatoč tome što su bile vrlo malo aktivne na tržištu te nisu predstavile neke osobite inovacije, ipak ostvarile vrijednosni rast u 2019. godini. Flaširana voda, kao najveća kategorija, ostvarila je nešto veću stopu rasta vrijednosti prvenstveno zahvaljujući većoj potražnji za gaziranim varijantama, a nešto manje i lansiranim i dobro prihvaćenim novitetima u segmentu aromatiziranih/funkcionalnih flaširanih voda. U Euromonitoru krajem 2019. godine, kada su zaključili ovo izvješće, ističu kako je industrija bezalkoholnih pića u velikoj mjeri uznemirena najavama uvođenja tzv. poreza na šećer. Zbog toga se predstavnici ove industrije, osobito proizvođači gaziranih pića, voćnih sokova i energetskih napitaka, nastavljaju intenzivno pripremati za uvođenje predloženog "poreza na šećer" koji će se odnositi na bezalkoholna pića koja sadrže šećer. Više od 40 zemalja dosad je uvelo neku vrstu poreza na zaslađena pića od 2001. godine naovamo.

Kada je riječ o konkurentskom okruženju na hrvatskom tržištu iz ove agencije za istraživanje tržišta navode kako nije bilo nekih osobitih promjena tijekom 2019. godine. Multinacionalna kompanija Coca-Cola Beverages Hrvatska i domaća Jamnica zadržale su svoje liderske pozicije u vrijednosnoj prodaji u okviru bezalkoholnih pića te su pritom svoje konkurente ostavile daleko iza sebe. Kao najvažniji trend pritom izdvajaju činjenicu da hrvatsko tržište bezalkoholnih pića ne odlikuje neka visoka razina inovativnosti u bilo kojoj kategoriji. To je jedan od razloga zašto se proizvođači gaziranih pića, primjerice, više fokusiraju na održavanje njihove aktualne ponude te jačanje potražnje za postojećim proizvodima. To znači, zaključuju u Euromonitoru, da se uvelike zanemaruje potencijal privlačenja mlađih potrošača koji žude za novim okusima i iskustvima. U pogledu na budućnost ističu kako će se industrija bezalkoholnih pića suočavati s izazovima u nastojanju da kreira interes s obzirom na to da su proizvođači usredotočeni na cjenovne promocije a ne na predstavljanje inovacija u portfelju. To se prvenstveno odnosi na gazirana pića u kojima bi porez na šećer mogao negativno utjecati na količinsku prodaju ako zbog toga dođe do rasta cijena proizvoda, upozoravaju iz Euromonitora.

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

43


Bezalkoholna pića – Promometar

PROMOCIJE DOBROGA TRENDA

U

Kategorija je tijekom 2019. godine bilježila pozitivan prodajni trend, a ukupno 29,4% vrijednosne prodaje dolazilo je od proizvoda na cjenovnim akcijama ili promotivnih pakiranja

kategoriju bezalkoholnih pića ubrajamo prirodne sokove i nektare, gazirana bezalkoholna pića, instant napitke te ledene čajeve. Podaci koje možemo vidjeti u nastavku pružit će nam detaljniji pregled na to koliko je ova kategorija proizvoda podložna prodaji kroz promocije.

RAST CJENOVNIH AKCIJA ru promatrane kategorije Prema podacima koji se ukupno je 29,4% vrijednosne odnose na period od prodaje dolazilo od siječnja 2019. do proizvoda na prosinca 2019. cjenovnim prodaja ove akcijama kategorije ili provrijedmotivnih nosno je pakiranja. prosječan porasla za Prema POPUST 4,5% u odstrukturi na razini nosu na isti promocija period pretna prodajkategorije hodne godine, nom mjestu, dok je količinska cjenovne akcije prodaja istodobno čine 97,4% ukupne povećana za 1,6%. U okvipromotivne prodaje, dok

-20,6%

Nevena Đokić Junior Sales Effectiveness Consultant nevena.djokic@nielsen.com

Kompozicija vrijednosne prodaje po kategorijama Redovna prodaja

36,1%

63,9%

22,2% 39,2%

77,8% 60,8%

24,5%

75,5%

Promotivna prodaja

26,5%

73,5%

30,1%

69,9%

posebna promotivna pakiranja zauzimaju tek preostalih 2,6%. U odnosu na isti period prošle godine, vrijednosna je prodaja na cjenovnim akcijama zabilježila rast od 15,4%, dok je prodaja promotivnih pakiranja zabilježila pad od 13,4%. Prosječan popust na razini kategorije iznosio je 20,6%. Na temelju prikazanih podataka vidljivo je da su prirodni sokovi i nektari bili najviše podložni prodaji kroz promocije, dok je kod ledenih čajeva to bilo najmanje izraženo.

Nielsen 20,9%

79,1%

21,2%

78,8%

Kompozicija vrijednosne prodaje bezalkoholnih pića 100 80

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

PRIRODNI SOKOVI I NEKTARI

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

GAZIRANA BEZALKOHOLNA PIĆA

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

INSTANT NAPITCI

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

LEDENI ČAJEVI

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja ili ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

44

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Promotivna prodaja Redovna prodaja 26,9

29,4

73,1

70,6

siječanj 2018. prosinac 2018.

siječanj 2019. prosinac 2019.

60 40 20 %


Ekološki Biotta sokovi vaš saveznik za dobro zdravlje Biotta od 1957. ima misiju sa svojim sokovima čovjeku vratiti djelić prirode. Prilikom proizvodnje vodi se računa o ekološkim smjernicama, standardima kvalitete, ali jednako tako i o užitku u okusu. Biotta sokovi su: 100% prirodni, 100% iz ekološkog uzgoja, od 100% neposredno cijeđenog soka, bez koncentrata, bez dodanog šećera, boja, konzervansa i aroma, bez dodatnih vitamina.

s lokalnih ekoloških farmi. Pažljivo odabrane sirovine podvrgavaju se strogoj kontroli, a zatim odlaze u proizvodni pogon u kojem se mnogi procesi još uvijek obavljaju ručno. Prirodni sokovi čistači su i regeneratori organizma. Vaš organizam opskrbit će svim potrebnim enzimima, vitaminima, mineralima, proteinima i ugljikohidratima neophodnim za vašu vitalnost i optimalno djelovanje imunosnog sustava. Sokovi od voća i povrća sadrže brojne ljekovite tvari koje imaju dubok i dugotrajan utjecaj na zdravlje. Čaša čistog voćnog soka jedan je od pet preporučenih dnevnih obroka voća i povrća dnevno.

Biotta sokovi nude najbolje od ekološkog voća i povrća. Većina voća i povrća koje se koristi za proizvodnju Biotta sokova dolazi

Od klasičnih okusa, do voćnih noviteta trenutno je na našem tržištu dostupno tridesetak Biottinih sokova. Odaberite svog favorita.

Ekološki Biotta sokovi nepresušan izvor energije Gdje kupiti: u bolje opskrbljenim ljekarnama, u bio&bio trgovinama i prodavaonicama zdrave hrane, u supermarketima na policama zdrave hrane i na web shopu www.pretti.hr

Distributer: Pretti d.o.o., Rupa 42, 51214 Šapjane | Tel: +385 51 732-120, Fax: +385 51 732-102 E-mail: prodaja@pretti.hr | Web: www.pretti.hr ; www.biotta.hr


Bezalkoholna pića - Leaflet report

VOĆNI SOKOVI I NEKTARI ISPRED SVIH

U

okviru analize kretanja u skupini kategorija "Bezalkoholna pića" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ovih kategorija putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na period svibanj 2019. – travanj 2020. u usporedbi s godinom ranije. Voćni sokovi i nektari uvjerljivo su vodeća kategorija bezalkoholnih pića, kako prema ukupnom broju promocija, tako i prema bruto oglasnoj vrijednosti. Naime, ova je kategorija po broju promocija ostvarila 44,4% udjela u

46

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Voćni sokovi i nektari uvjerljivo su vodeća kategorija bezalkoholnih pića, kako prema ukupnom broju promocija, tako i prema bruto oglasnoj vrijednosti. Naime, ova je kategorija po broju promocija ostvarila 44,4% udjela u zadnjih 12 mjeseci, dok je njeno vodstvo u bruto oglasnoj vrijednosti tek nešto manje izraženo jer zauzima 41,3% udjela zadnjih 12 mjeseci, što je za prošlogodišnjih 0,6%. Vodneprimjetnih 0,1% manje u stvo voćnih sokova i nektara usporedbi s ranijom godiu bruto oglasnoj vrijednosti nom. S tim su udjelom voćni tek je nešto manje izraženo sokovi i nektari daleko ispred jer ova kategorija zauzima svih ostalih kategorija jer prvi 41,3% udjela, što je za 2,2% pratitelj - mineralne vode manje u usporedbi s godi(gazirane, negazirane, aroma- nom ranije, dok su mineralne tizirane) - imaju svega 15,4% vode (gazirane, negazirane, udjela u broju promocija ili aromatizirane) na drugom 0,4% manje nego mjestu s 18,9% i biu prethodnoj lježe blagih 0,6% godini. Slijede rasta. Gazirani gazirana sokovi na pića u cola bazi cole udio TOP 3 varijanti imaju PROIZVODAČA s 11,8% 11,8% voćnih sokova (+1,3%) (+0,5%), te gazia gazirani i nektara rana pića sokovi u broju (bez cole) s (bez cole) promocija 9,7% udjela drže nešto (-1%). Negazimanjih 10% rane limunade rasle (-0,3%) udjela u su za 1,1% i sada drže 6,9%, GAV-u skupine kategorija. praškasti instant napitci Praškasti instant napitci rasli (Cedevita i sl.) porasli su su za 0,3% na 7%, negazirane za malih 0,2% do udjela od limunade u plusu su za 1,5% 6,1%, dok su ledeni čajevi u te sada imaju 5,3%, dok su minusu od 0,8% pa sada drže ledeni čajevi pak u minusu 5,4% udjela u broju promociod 0,5% i drže 5,2%. Ostala ja. Ostala bezalkoholna pića bezalkoholna pića zauzela zauzela su jedva primjetnih su malih 0,6% udjela u obje 0,3% udjela, nešto manje od promatrane godine.

63,2%

VOĆNI SOKOVI I NEKTARI Na vrhu vodeće kategorije voćnih sokova i nektara nalazi se Vindija koja je prema broju promocija ostvarila 30,6% udjela uz rast od 3,6% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Drugo mjesto s 18% drži Maraska koja je malo smanjila svoj udio (-0,7%), dok je treće mjesto pripalo Stanić Beveragesu s 14,7% udjela (-0,4%). S jednoznamenkastim udjelima potom slijede: Fructal sa 7,2% (+0,7%), Rauch s 4,5% (-1,2%), Vino Župa s 4,1% (-0,3%) i Bio Laguna s 3,7% (-2,9%). Privatne robne marke zadržale su identičan udio od 6,2%, dok su ostali proizvođači kumulativno rasli za 1,2% i sada imaju 11% udjela u broju promocija. Iako je njeno vodstvo manje izraženo, Vindija je s 22,2% udjela (+0,4%) u bruto oglasnoj vrijednosti i dalje za cijelu dužinu ispred pratnje. Dvostruko manje udjela ima drugoplasirani Stanić Beverages s 10,4% (-1,7%), a preko praga dvoznamenkastog


Promo

U Fructalu smo povodom 75. godišnjice poslovanja pripremili novu korporativnu kampanju koja naglašava održivi razvoj. Kako kažu, staro i zaboravljeno, uz malo vještine i truda može prerasti u nešto novo i nadahnjujuće. To se odnosi i na ambalažu koju Fructal koristi za svoje proizvode. Od nostalgičnog jučer raste ljepše sutra, a Fructal raste s nama već 75 godina. Tijekom godina Fructal se razvio u vodeću i inovativnu tvrtku koja proizvodi i uspješno prodaje visokokvalitetne proizvode od najboljeg voća i drugih plodova prirode, istovremeno štiteći i poštujući okoliš. Uz izvrstan okus koji ostaje nepromijenjen, marka je narasla od svog početka, kako u pogledu širine asortimana proizvoda, tako i u pogledu odgovornosti prema okolišu i društvu. Povodom velike obljetnice branda Fructal stvorena je komunikacijska kampanja koja je povezana s porukom “Svaki dan rastemo. Već 75 godina.” U sklopu kampanje pratimo priču o dječjoj odjeći skrivenoj negdje u kutu ormara koja, poput Fructalove ambalaže Tetrapak®, dobiva novu svrhu.

U Fructalu se duži niz godina pridaje velika pažnja recikliranju ambalaže, kao jednoj od ključnih mjera zaštite okoliša. U svojoj proizvodnji koristimo ambalažu koja se može reciklirati koliko god je to moguće. Osim plastične i Tetrapak® ambalaže, Fructal koristi i staklo u obliku nepovratnih boca za pakiranje svojih proizvoda za koje je karakteristično da se mogu potpuno reciklirati. Fructal je također prvi u Sloveniji uveo inovativni projekt “boca za bocu” (PET to PET) 2015. godine i počeo koristiti reciklirane boce s čak 50% regranulata (tvar koja nastaje recikliranjem boca) i tako dalje smanjuje opterećenje okoliša za čak 434.000 kg CO2 svake godine. Polovica ambalaže u Fructalu je Tetrapak® ambalaža, koja - ako se pravilno odloži - u potpunosti se reciklira.

S novom korporativnom kampanjom Fructal će na hrvatskom tržištu biti prisutan u jesen, kada najavljujemo novi inovativni projekt zaštite okoliša, a to je prijelaz na pakiranje biljnog podrijetla (tzv. “plant based” pakiranje). Tetrapak® ambalaža biljnog podrijetla je ambalaža izrađena od šećerne trske, s udjelom materijala biljnog podrijetla od 84%. Ova se ambalaža u potpunosti može reciklirati te je zbog korištenja biljnih materijala opterećenje okoliša još i manje.

FRUCTAL d.o.o | Tovarniška cesta 7, 5270 Ajdovščina, Slovenija | Tel. +386 5 369 12 02 e-mail: pr.info@fructal.si | Web: www.fructal.si


Bezalkoholna pića - Leaflet report udjela prešao je i Fructal s okruglih 10% ur rast od 3,4% na međugodišnjoj razini. Slijede Maraska s 9% (+1,2%), Bio Laguna s 4,8% (-2,1%), Rauch s 3,5% (-0,3%) i Vino Župa s 1,8% (-0,1%). Privatne robne marke blago su povećale svoj udio za 0,6% te sada imaju 17,2%, a ostali proizvođači smanjili su svoj udio za 0,6% i sada drže nešto više od petine udjela (21,1%).

MINERALNA VODA U kategoriji mineralne vode (gazirane, negazirane, aromatizirane) promatrali smo vodeće brendove. Prema broju promocija vodeći je Sensation s 13,6% udjela uz blagi pad od 1,4% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Uz bok vodećem brendu je Radenska s 12,7% koja je rasla za 2,3%, a nije daleko niti Cetina s 11,1% i s rastom od 1,5%. Slijede Sarajevski kiseljak s 9,8% (-0,1%), Jana s 9% (+1%), Studenac sa 7,2% (-0,6%), Jamnica sa 7,1% (+3,2%), Studena s 5,7% (+0,9%), Kalnička koja je ostala na 4,8%, Kala s 4,5% (-0,1%) i Mg Mivela s 3,7% (-2,3%). Privatne robne marke zauzimaju raz-

mjerno mali udio koji je u zadnjih 12 mjeseci dodatno smanjen za 0,9% na svega 3,4%, dok su ostali brendovi također u padu te je njihov kumulativni udio u broju promocija smanjen s 10,8% na 7,3%. Prema bruto oglasnoj vrijednosti poredak je znatno drugačiji. Prvoplasirani po ovom parametru je brend Sarajevski kiseljak koji drži 13,8% udjela, što je 0,7% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Radenska je i po ostvarenom GAV-u drugoplasirana s 12,3% udjela te 0,9% rasta, dok je dobar skok napravila trećeplasirana Jamnica s lanjskih 5,6% na sadašnjih 10,7% udjela. Vrlo sličan trend ostvarila je i Cetina koja je istodobno rasla s 4,8% na 8,7% i tako pretekla Studenac koji je imao obratni trend te je pao s 11,7% na 8,6% udjela. Slijede Studena s 8% (+1,3%), Sensation sa 7,5% (-2,4%), Jana sa 6,6% (+2,2%), Kalnička s 3,2% (+0,6%), Mg Mivela s 3,1% (+0,1%) i Kala s 2,9% (+0,1%). Privatne robne marke dosta su izgubile u zadnjih 12 mjeseci jer je njihov udio u tom periodu pao s 11,6% na 6,4%, a tek su nešto ma-

nje izgubili ostali brendovi koji su se s 11% spustili na ukupno 8,1% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorije.

GAZIRANI SOKOVI U kategoriji gaziranih sokova na bazi cole gledat ćemo poredak vodećih proizvođača, a kod gaziranih sokova (bez cole) prikazat ćemo omjer vodećih brendova. U cola segmentu na vrhu poretka prema broju promocija izdvajaju se dva globalna diva - Coca-Cola s 28,7% udjela (+1,6%) i Pepsico s 25,6% udjela (-0,2%). U borbi za treće mjesto nalaze se dva regionalna igrača. Jamnica plus je, ipak, unatoč padu od 1,7% uspjela zadržati treće mjesto ispred Droge Kolinske koja je rasla za čak 6,6% do ukupno 14,5% udjela. Vindija je, za razliku od toga, imala obrnuti trend te je pala za 3,9% na 10,2% udjela, a pad su zabilježile i privatne robne marke s 5% na 3,1% kao i ostali proizvođači koji su svoj kumulativni udio smanjili s 2,7% na 2,1%. Vodstvo Coca-Cole snažno je došlo do izražaja prema ostvarenoj bruto oglasnoj vrijednosti jer je ovaj proizvođač s rastom od 9,6%

Omjer kategorija bezalkoholnih pića u broju promocija svibanj 2018. - travanj 2019. 50%

svibanj 2019. - travanj 2020.

45% 44%

40% 30% 20%

16% 15%

10%

11% 12%

11% 10%

6% 7%

6% 6%

6% 5%

Negazirane limunade

Praškasti instant napitci

Ledeni čajevi

0% Voćni sokovi i nektari

Mineralne vode

Gazirana pića (cola)

Gazirana pića (bez cole)

0,6% 0,3% Ostala bezalkoholna pića

Omjer kategorija bezalkoholnih pića u GAV-u svibanj 2018. - travanj 2019. 50% 40%

svibanj 2019. - travanj 2020.

44% 41%

30% 18% 19%

20% 10%

11% 12%

10% 10%

7% 7%

4% 5%

6% 5%

Praškasti instant napitci

Negazirane limunade

Ledeni čajevi

0% Voćni sokovi i nektari

48

Mineralne vode

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Gazirana pića (cola)

Gazirana pića (bez cole)

0,6% 0,6% Ostala bezalkoholna pića

došao do 39,7% udjela, a Pepsico je pak blago smanjio svoj udio za 0,6% te je sada na 22,7%. Jamnica plus ostvarila je pad od 6,1% i sada drži 14,2%, dok je Droga Kolinska izgubila manjih 1,1% te je na 12,7% udjela u GAV-u. Dosta manji udio od 4,4% u obje promatrane godine ostvarila je Vindija, dok su privatne robne marke istodobno pale s 4,8% na 4,2%, a ostali proizvođači s 3,2% na 2% udjela. Pogledamo li gazirane sokove izuzev cole, vidimo da je prema broju promocija na vrhu poretka brendova Pipi s 11,5% udjela. Ovaj je brend ostvario rast od 2,7%, dok je drugoplasirani Sky blago pao za 0,7% i sada drži 10,7% udjela. Slijedi Fanta s rastom od 3,9% i ukupno 9,1% udjela, Mirinda sa 7,5% (+1,5%), 7 Up sa 6% (+0,9%) i Sprite s 4,5% (+1,5%). Privatne robne marke smanjile su svoj udio sa 7,8% na 4,4%, a ostali su brendovi natpolovični udio od 52,8% zamijenili s ipak nešto manjih 46,3% u zadnjih 12 mjeseci.U poretku prema bruto oglasnoj vrijednosti na prvom je mjestu brend Sky koji je unatoč gubitku od 4,9% zadržao vodstvo sa 16,5% udjela. Pipi je drugoplasirani s 12,8% uz 4,7% rasta, a za nijansu veći napredak od 4,8% zabilježila je Fanta koja sada ima 10,7% udjela. Slijede Mirinda sa 6,5% (-0,8%) i 7 Up sa 6,4% (-0,7%), dok Sprite ima 5% (+2,7%). Privatne robne marke prepolovile su svoj udio padom sa 16,8% na 8,6%, dok se ostali brendovi vrte oko trećine udjela (rast s 31,2% na 33,5%). Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager

Focus



Bezalkoholna gazirana pića – Trendovi i brendovi

ZABAVA I PROVOD VISOKO NA LISTI PRIORITETA Najviše velikih korisnika ove kategorije nalazimo u segmentu bezbrižnih hedonista. U središtu životnog zbivanja pripadnika ovog segmenta nalazi se težnja za dobrim provodom i zabavom. Osobe su društvenog karaktera, visoko vrjednuju slobodno vrijeme, često izlaze radi zabave posjećujući kina i koncerte ili provode vrijeme uz računalo družeći se s prijateljima i poznanicima

U

okviru BRANDpuls istraživanja prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bezalkoholnih gaziranih

50

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

pića te brendove unutar nje. Ovi su nam marketinški pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2019. godine na području Hrvatske. U populaciji stanovnika

Hrvatske od 16 do 64 godine imamo 84% korisnika kategorije bezalkoholnih gaziranih pića. Velikih korisnika (heavy users) kategorije koji konzumiraju ova pića 4-6 puta tjedno i češće je 34%. Umjereni korisnici (medium users) konzumiraju pića od jednom tjedno do par puta

mjesečno i njih je 28%, dok mali korisnici (light users), njih 22%, konzumiraju pića jednom mjesečno i rjeđe. Za 39% populacije Hrvatske jako je bitno koji će brand bezalkoholnih gaziranih pića kupiti, a 31% populacije lojalno je nekom brendu unutar kategorije pića.


VELIKI KORISNICI Veliki korisnici bezalkoholnih gaziranih pića češće su muškarci nego žene. Najviše ih je u dobi od 16 do 39 godina, srednje su obrazovani i zaposleni. Ukupno 40% ovih korisnika nije u braku, a manje do pola među njima su roditelji. Imaju prosječne osobne prihode. Najviše ih nalazimo u segmentu bezbrižnih he-

donista. U središtu vrjednuju slobodno životnog zbivavrijeme, često nja pripadizlaze radi zanika ovog bave posjesegmenta ćujući kina udio populacije nalazi se i koncerte težnja za ili prokoja je dobrim vode LOJALNA nekom vrijeme uz provoBRENDU dom i računalo zabavom. družeći se s pića Osobe su prijateljima i društvenog poznanicima. karaktera, visoko Zainteresirani su

31%

Stavovi velikih korisnika kategorije "Bezalkoholna gazirana pića" (srpanj-prosinac 2019.) Slaže se

20

40

Bezalkoholna gazirana pića su osvježavajuća

60

80

76%

Bezalkoholna gazirana pića nisu dobra za zdravlje

28%

48%

Pri kupnji bezalkoholnih gaziranih pića veliku ulogu mi ima cijena proizvoda

Obraćam pažnju na kalorije bezalkoholnog gaziranog pića koje pijem

23%

20%

33%

33%

8% 19%

32%

42%

Češće konzumiram bezalkoholna gazirana pića u ugostiteljskim objektima nego kod kuće

100

16%

53%

Radije pijem manje slađa gazirana bezalkoholna pića

Korisnici kategorije "Bezalkoholna gazirana pića" (srpanj – prosinac 2019.)

Ne slaže se

Niti se slaže niti se ne slaže %

24%

24%

43%

26%

51%

BRANDpiramide – TOP 3 brenda bezalkoholnih gaziranih pića među velikim korisnicima kategorije (srpanj – prosinac 2019.)

Korisnici 84% Nekorisnici 16%

22%

Lojalnost

22%

52,9%

52,9%

42% Primarno korištenje

Segmentacija korisnika "Bezalkoholna gazirana pića" (srpanj – prosinac 2019.)

42%

Razmatranje

Umjereni korisnici

97%

28% Mali korisnici 22%

Iskustvo 98,7%

98%

Prepoznavanje

23%

43%

97%

19,4%

53,5%

55,5% 42% 48,5%

83,1%

83,1%

34%

4,4%

24%

80%

38,6%

22,7%

82,5% Korištenje

80%

Veliki korisnici

5,4%

66%

82,5%

1,7% 43,3%

62,7%

62,7% 66%

2,3%

88% 98,7%

46,4% 91%

90,6%

92,8%

98%

97%

98%

Coca-Cola

Pepsi

Fanta

za suvremene tehnologije, sport, osobni izgled i slične mladenačke teme. Poslovna karijera im je važna, ali smještaju je tek iza dobrog provoda. Čak 40% korisnika ove kategorije jede nekoliko puta tjedno u pekari. Njih 89% svaki dan koristi internet, 78% je korisnika Facebooka, a 70% korisnika Vibera i WhatsAppa.

BRENDOVI I KORIŠTENJE Tri četvrtine velikih korisnika bezalkoholnih gaziranih pića smatra da su ona osvježavajuća, ali isto tako više od pola njih misli da ona nisu dobra za zdravlje. Polovina ih voli manje slađa pića, a za 40% je bitna cijena pri kupovini. Trećina velikih korisnika češće konzumira ova pića u ugostiteljskim objektima, a samo 20% njih pazi na kalorije u gaziranom piću. Osim općenitog praćenja kategorije bezalkoholnih gaziranih pića unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnik brenda koristio je brend u posljednjih mjesec dana. Promatrano na velikim korisnicima gaziranih pića Coca-Cola je uvjerljivo prvi brend, čak 80% velikih korisnika konzumiralo je Coca-Colu prošli mjesec. Na drugom je mjestu Pepsi s 43% korisnika, a na trećem Fanta sa sličnih 42% korisnika.

Nekorisnici 16%

optimal Izvor: Ipsos

Izvor: Ipsos

*BRANDpuls je Ipsos alat za brand i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija; BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija Izvor: Ipsos

Jelena Jakšić Matovina jelena.jaksic@ipsos.com Research Manager

Ipsos Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

51




Prodajni trendovi

JEDNA RIJEČ JE DOVOLJNA DIGITALIZACIJA Korona se pojavila kao prisilni pobornik digitalizacije, u svim sferama i među svim generacijama, kojemu nitko ne zamjera taj dio, čak je to možda i jedina pozitivna stvar koju je donijela. No, dopuštamo li joj da nam stvori naviku i odjednom trajno poveća stupanj primjene digitalizacije? Možda nam ipak njena nagla velika zastupljenost nosi i jedno zasićenje, želju za osobnim kontaktom, svijest da ipak ne želimo živjeti kao kompjuter

D

igitalizacija, riječ koja se ponekad čini sama po sebi dovoljna, ali ako se krene o njoj razmišljati, dovodi do raznih asocijacija kao što su svakodnevne stvari iz našeg okruženja poput računala i mobitela, preko usluga kao što su internet bankarstvo i plaćanje mobitelom pa sve do ozbiljnih i složenih ekonomskih pojmova globalizacije i internacionalizacije. Danas je digitalizacija toliko prisutna u svim sferama rada i života da ju čak niti ne primjećujemo,

54

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

sve dok se nije sama nametnula bez da smo ju izabrali. Pogađate, COVID-19 je to plodno tlo koje je digitalizaciji dalo prostora da nam pokaže i dokaže koliko je ili nije prisutna oko nas i koliko ju svatko od nas doživljava i poznaje. Vjerojatno ne postoji nitko tko u, najblaže rečeno, neobičnim uvjetima pandemije nije svjesno ili nesvjesno ušao u svijet digitalizacije, bilo vršeći nabavu putem e-trgovine ili čitajući vijesti preko internet portala puno više nego prije ili čak odrađujući svoj posao ili školske obveze putem interneta iz svog doma. Digitalizacija preko noći više nije bila izbor, zanimljivost, mogućnost, nego obveza, nužda i borba za preživljavanje. I ne da više nije bila neprimjetna, nego

DIGITALIZACIJA je oruđe u rukama

ČOVJEKA


onda došla do najkompliciranijeg, ali i najpametnijeg stupnja – do ljudi koji ju trebaju prihvatiti, usvojiti i provoditi, i koji time znače njen uspjeh ili neuspjeh, unatoč svoj njenoj moći. Digitalizacija u trgovini puno je više od web shopa, samoposlužnih blagajni i plaćanja mobitelom i na njenom se razvoju i u sektoru trgovine u Hrvatskoj radi puno više nego što je možda vidljivo na prvu. Tako hrvatska poduzeća razvijaju i robotizirana skladišta, pa čak i primjenu umjetne inteligencije. Ne treba zaboraviti niti da su fiskalizacija, primjena e-računa, praćenje preko loyalty programa i kartica, digitalna povezanost sa strateškim partnerima i povezanost proizvodnih i prodajnih poduzeća s influencerima također predstavnici digitalizacije.

je postala predmet spominjanja od visoke važnosti. Korona se pojavila kao prisilni pobornik digitalizacije, u svim sferama i među svim generacijama, kojemu nitko ne zamjera taj dio, čak je to možda i jedina pozitivna stvar koju je donijela. No, dopuštamo li joj da nam stvori naviku i odjednom trajno poveća stupanj primjene digitalizacije? Možda nam ipak njena nagla velika zastupljenost nosi i jedno zasićenje, želju za osobnim kontaktom, svijest da ipak ne želimo živjeti kao kompjuter.

DIGITALIZACIJA U TRGOVINI Digitalizaciju u punom ruhu malo tko od nas može posve doživjeti, iskoristiti, prepoznati i upoznati jer ona u svim svojim oblicima uistinu gradi neki novi svijet koji upoznajemo ma koliko godina života ili iskustva imali. A upoznavanje svijeta nosi kako rizik i izazov, tako i strah i nevjericu. Od svih pojavnih oblika digitalizacije, od digitalizacije u bankarstvu, školstvu, turizmu, dotaknut ćemo se digitalizacije u trgovini. Digitalizacija u trgovini obično se veže za mogućnosti koje pruža kupcima i potrošačima kojima omogućava bolju i bržu informaciju, više vremena, više izbora, a često se jednom riječju svodi na web shop. No, što je zapravo digitalizacija u trgovini, osobito u maloprodaji? Ona prvenstveno kreće iznutra, odnosno spušta se od vrha poslovnog organizma kroz sve pore poslovnog subjekta i tek onda, nakon puno truda i muke, dolazi do vanjskih korisnika koji ju vide u nekom drugom obliku. Naime, prvu stepenicu u bilo kojem procesu digitalizacije u nekom poslovnom subjektu čini odluka, nakon toga ona iziskuje velika financijska i stručna ulaganja i infrastrukturu da bi

Digitalizacija u trgovini puno je više od web shopa, samoposlužnih blagajni i plaćanja mobitelom Nevidljiva digitalizacija je svuda oko nas i što je neprimjetnija, to je složenija i to iza nje stoji više ljudskih mozgova

EDUKACIJE, PLANIRANJA, ANALIZE, KONTROLE… U svjetskoj trgovini e-trgovina je još zastupljenija, no valja imati na umu da nisu svi proizvodi jednako zastupljeni u e-trgovini i da se ona ne razvija jednakom brzinom u svim tržišnim segmentima. Logično je da će A brendove, kao i prepoznatljive proizvode te cjenovno niže pozicionirane proizvode biti lakše plasirati na e-tržištu. U svakodnevnom životu svjedoci smo da ćemo preko interneta prije kupiti kartu za koncert nego čokoladu. Na razvoj digitalizacije u trgovini ne utječe samo dostupnost tehnologije i mogućnost njenog financiranja, već i zakonski okvir i strategije pojedinih poduzeća. Nevidljiva digitalizacija je svuda oko nas i što je neprimjetnija, to je složenija i to iza nje stoji više ljudskih mozgova. A znamo da su ljudi često neskloni promjenama i novitetima. Zato je uz digitalizaciju u trgovini važno vezati još neke pojmove poput edukacije, planiranja, analize i kontrole u poduzećima. U svakom slučaju, bez digitalizacije više ne možemo, niti ne želimo, ali ne treba zaboraviti da niti digitalizacija bez ljudi ne postoji i da je čovjek čovjeku ipak čovjek, a ne vuk. Sve dok trgovinu čine ljudi, a trgovina kao djelatnost bez ljudi s obje strane pulta (ili računala) ne bi ni postojala, razvijat će se sve ljudske sposobnosti koje digitalizacija ponekad zanemaruje. Trgovina u čovjeku potiče razmišljanje, razmatranje, propitkivanje, donošenje odluke, donošenje ocjene, razvija socijalne, pregovaračke i komunikacijske vještine - sve to ima čovjek, a digitalizacija ipak ostaje samo pojam koji čovjek stvara i pretvara ga u svoj alat i oruđe za rad i život. I bili za ili protiv digitalizacije, važnije je prihvatiti nego primijetiti njenu prisutnost jer ona je tu, a na nama je koliko ćemo joj slobode i prostora ostaviti da mijenja naše ljudske sposobnosti, sklonosti, vještine i osobnost.

Marina Duvnjak Kemoboja-Dubrava

marina.duvnjak@kemoboja.hr

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

55


ICT & FinTech - Vijesti PAYTEN PREUZEO REMARIS

U

skladu sa strategijom da tvrtkama iz uslužnih djelatnosti omogući kompletnu ponudu i podršku u području rješenja za plaćanje, Payten je preuzeo 76 posto udjela u tvrtki Integrirani poslovni sustavi koja djeluje u Hrvatskoj te razvija poslovanje u Bosni i Hercegovini pod brendom Remaris. Kompanija Payten, članica Asseco Grupe, u posljednjih 18 mje-

OSAM E-USLUGA DIGITALNE KOMORE

seci značajno je proširila svoje poslovanje akvizicijom niza tvrtki usmjerenih na razvoj i prodaju inovativnih tehnoloških rješenja u području plaćanja. Remaris je u Hrvatskoj lider u pružanju cjelovitih softverskih rješenja za upravljanje poslovanjem i blagajnama u području ugostiteljstva koja se svakodnevno koriste na više od 3.000 lokacija diljem Hrvatske.

Online prodaja

D

igitalna komora i portal digitalnakomora.hr trenutno imaju 25.000 registriranih korisnika kojima je dostupno osam besplatnih e-usluga, poručili su iz Hrvatske gospodarske komore na predstavljanju projekta. “Projektu pokrenutom krajem 2017. cilj je bio digitalizacija HGK te pomoć članicama da digitaliziraju svoje poslovanje i uštede vrijeme”, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik Komore. Riječ je o informacijsko-komunikacijskoj platformi namijenjenoj poslovnim subjektima, javnoj upravi, znanstvenoj zajednici i građanima. Ukupna je vrijednost projekta 28,69 milijuna kuna, od čega 85 posto, odnosno 24,4 milijuna kuna, sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto HGK kao korisnik projekta.

FINTECH EXPRESS Mastercard u Europi lansira Fintech Express, program osmišljen kako bi olakšao pokretanje i širenje fintechova koji žele svom paketu usluga dodati i rješenja za plaćanje. Koristeći Mastercardovu tehnologiju i mrežu partnera, startupovi će se sada moći usredotočiti na inovacije koje pokreću digitalnu ekonomiju. Mastercard Fintech Express omogućava sudionicima razvoj od koncepta do izlaska na tržište u svega nekoliko dana.

56

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

LANSIRAN FACEBOOK SHOP

D

ruštvena mreža Facebook predstavila je uslugu Facebook Shop, platformu koja olakšava poduzetnicima uspostavu jedinstvene online trgovine kojoj kupci mogu pristupiti putem Facebooka i Instagrama. Kreiranje Facebook Shopa jednostavno je i besplatno, a poduzetnici mogu sami odabrati proizvode koje žele promovirati i potom prilagoditi izgled te dojam svoje trgovine izborom naslovne fotografije i boja kojima će predstaviti svoj brend. To znači da svatko tko želi nešto prodati, neovisno o veličini ili budžetu, može svoje poslovanje preseliti online i povezati se s kupcima kad i gdje im to najviše odgovara. Korisnik može pretraživati cijelu kolekciju, označiti i spremiti proizvode

koji ga zanimaju i potom napraviti narudžbu na internetskoj stranici poduzeća. Poput obične trgovine, korisnici će i u Facebook Shopu moći postaviti pitanje, zatražiti podršku ili pratiti kretanje pošiljke slanjem poruke preko WhatsAppa, Messengera ili Instagram Directa. Čelnik kompanije Mark Zuckerberg izjavio je za Financial Times kako je Facebook ubrzao planove lansiranja Shopa kako bi uzeo dio “kolača” uslijed skoka internetske trgovine uzrokovanog pandemijom koronavirusa. U Facebooku se nadaju da će novim alatima pomoći malim poduzetnicima da se lakše nose s trenutnim pritiskom te svima olakšati pripremu za izazove koje donosi budućnost.

LIANA KESERIĆ NA ČELU RAIFFEISEN BANKE

N

ova predsjednica uprave Raiffeisen banke je Liana Keserić, dosadašnja vršiteljica dužnosti, koja je na čelnom mjestu naslijedila bivšeg predsjednik uprave, Michaela Müllera. Liana Keserić bila je i članica uprave nadležna za operativno poslovanje, IT i organizaciju te upravljanje procesima i projektima. U RBA je gotovo dva desetljeća, a radila je u Sektoru transakcijskih poslova, Direkciji za odnose s klijentima, Sektoru podrške, upravljanju odnosom s klijentima i alternativnim kanalima. Savjet HNB-a se sredinom svibnja suglasio s prijedlogom Raiffeisenbank Austrija da Liana Keserić bude predsjednica Uprave, a Zoran Košćak član Uprave te banke.


Promo

Povećajte prihode pravilnim odabirom loyalty rješenja Suvremeno loyalty rješenje iz ETRANET-a odgovara potrebama kako klasičnih retailera, tako i proizvođača/distributera, ali i manjih tvrtki kojima se klasična loyalty rješenja dosad nisu posvećivala Kupci lojalni jednom brendu, proizvođaču/ distributeru ili tvrtki ostaju im vjerni, troše više i ambasadori su tog brenda u svom krugu utjecaja. Trojcu client retentiona, povećanja potrošnje i prenošenju pozitivnog iskustva drugima potrebno je pribrojiti i diferencijaciju od konkurencije te, ne manje važno, veću toleranciju na greške i probleme koju iskazuju kupci koji već imaju izgrađen odnos lojalnosti nekom brendu. Digitalno rješenje za sve Kako bi se ovo postiglo, loyalty rješenje ETRANET Grupe služi se hibridnim pristupom – na strani kupca može biti realizirano putem tradicionalnih kartica lojalnosti, no najbolji se rezultati postižu kombiniranjem mobilne loyalty aplikacije za pametne telefone s moćnim administracijskim sučeljem za upravljanje, analitiku i praćenje performansi programa lojalnosti. Naime, mobilna loyalty aplikacija omogućuje brzo, fleksibilno i ciljano komuniciranje pogodnosti za pojedinog kupca ili skupinu kupaca u programu lojalnosti. Samim time, ETRANET-ovo loyalty rješenje može se prilagoditi raznim vrstama korisnika – uz klasičan retail kojem su programi lojalnosti dobro poznati, pomoću ovog rješenja moguće je brzo i lako uvesti programe lojalnosti i kod proizvođača ili distributera, ali i u manje i srednje tvrtke kojima su uobičajeni modeli programa lojalnosti organizacijski i financijski neprivlačni. Potonjima je ono osobito zanimljivo jer se realizira po principu “ključ u ruke” te zahtjeva minimalni angažman i resurse takvih tvrtki.

Integriranom analitikom do uspjeha U srži kombinacije mobilne loyalty aplikacije i administracijskog sučelja jest prikupljanje, analitika i kreiranje ciljanih akcija na osnovu prikupljenih podataka, sve to u realnom vremenu. Pritom je potrebno istaknuti kako se ETRANET-ovo rješenje može integrirati s postojećim ERP ili CRM sustavom, odnosno webshopom, sve kako bi se omogućila analiza transakcija koje se same po sebi ne nalaze u sklopu programa lojalnosti. Tako prikupljeni i integrirani podaci o pojedinom kupcu ili skupini kupaca omogućuju prilagođene bonuse, nagrade i stimulacije u sklopu programa lojalnosti.

formanse programa lojalnosti po lokaciji prodaje, transakcijama, aktivnosti članova loyalty programa te najzanimljivije – po rezultatima kampanja. Za svaku je kreiranu kampanju moguće u stvarnom vremenu pratiti broj kupaca, transakcija, iznos prodaje, broj prodanih artikala te iznos popusta/pogodnosti. Na taj je način moguće brzo reagirati ako pojedina loyalty kampanja ne ostvaruje željene rezultate i inicirati promjene. Za više informacija o mogućnostima loyalty rješenja ETRANET Grupe posjetite web-mjesto www.loyalty.hr.

Kreirajte pravila brzo i lako U sklopu ovog rješenja moguće je definirati tip popusta i artikle na koje se isti odnosi, te sve to po potrebi nadopuniti kategorijskim, članskim, lokacijskim i vremenskim pravilima. Tako je istovremeno moguće kombinirati općenite pogodnosti za cijeli program lojalnosti (“15% popusta na sav asortiman”) s detaljnije definiranim pogodnostima koje vrijede “samo za webshop”, “samo za prodajno mjesto br. 2”, “samo za plaćanje gotovinom” ili pak klasični udarni combo “samo za određeni proizvod na taj datum”. Pored toga, zahvaljujući integraciji s ERP/CRM sustavima moguće je kreirati modalitete kampanja koje bi obuhvaćale i kupce koji već nisu nužno unutar programa lojalnosti. Izvještaji u stvarnom vremenu Na osnovu izvještaja i analiza koji se u administracijsko sučelje slijevaju u realnom vremenu moguće je brzo vršiti izmjene i prilagodbe. Primjerice, za potrebe podrške donošenju odluka moguće je analizirati per-

ETRANET Grupa | Borongajska 81a, HR-10000 Zagreb | Tel: +385 1 6402 000 | E-mail: prodaja@etranet.hr | Web: www.etranet.hr


Cosmin Vladimirescu Mastercard

Novo vrijeme traži NOVE PRISTUPE

Okviri, tehnologije, načini razmišljanja koji su jučer bili gotovo netaknuta područja, danas se moraju uzeti u obzir i implementirati u poslovne strategije za vrijeme i nakon trajanja pandemije. Organizacije moraju brzo reagirati kako bi održale kontinuitet poslovanja i svele rizik za svoje poslovanje na minimum, dok paralelno odgovaraju na promjenjive upite svojih kupaca danas ali i u budućnosti, ističe Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj

0

vaj 45-godišnji bivši košarkaš i zaljubljenik u glazbu započeo je svoju karijeru 2000. godine u jednoj od najvećih rumunjskih banaka, Bancpostu, gdje je nadgledao transakcije kako bi otkrio moguću lažnu upotrebu kartica i POS terminala širom bankarske mreže. Nekoliko godina kasnije imenovan je za upravitelja prvog odjela za prijevare u Bancpostu, položaj koji je uključivao analizu rizičnih situacija i

58

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

upravljanje rješenjima za sprječavanje kartičnih prijevara. Cosmin se 2007. pridružio kompaniji Mastercard gdje je bio zadužen za lansiranje novih proizvoda i kartičnih programa, a uz to je bio odgovoran i za upravljanje računima glavnih financijskih partnera kompanije. Šest godina kasnije, Cosmin je imenovan za direktora kompanije Mastercard u Rumunjskoj i sve od tada uspješno upravlja poslovnim odnosima s financijskim

institucijama kao i drugim dionicima, kako iz javnog, tako i iz privatnog sektora, neprekidno tražeći inovacije i koordinirajući cjelokupno poslovanje kompanije i velike projekte. Značajna postignuća u Rumunjskoj utrla su put njegovom imenovanju u Hrvatskoj gdje danas obavlja dužnost direktora kompanije. Cosmin je otac dvoje djece i strastveni kuhar koji svoje dane provodi doma s obitelji gledajući hollywoodske blockbustere.


Od veljače ste na čelu Mastercarda u Hrvatskoj? Koje su sličnosti, a koje različitosti rumunjskog i hrvatskog tržišta? Iako bismo mogli razgovarati o tome da svako tržište ima svoje mehanizme i da je svako društvo drugačije, mislim da se možemo složiti da rumunjsko i hrvatsko tržište imaju više sličnosti nego razlika.Ako ostavimo po strani zakonske okvire i različite poslovne obrasce, govorimo o post tranzicijskim tržištima koja se suočavaju s izazovima različitih reformi i uključivanja u razne integracije. Također, oba tržišta karakteriziraju snažni ulasci stranih banaka na tržište zemlje domaćina, što je dovelo do stvaranja vrlo konkurentnog okruženja, a samim time i sve više tržišnih izazova. Ipak, i Rumunjska i Hrvatska imaju svoju specifičnu poslovnu dinamiku i radujem se novim poslovnim izazovima koji su pred mojim timom u Hrvatskoj. Preuzeli ste čelnu poziciju u Hrvatskoj baš u momentu izbijanja pandemije. Kako ste se tome prilagodili i koje ste sve mjere poduzeli za svoje poslovanje u ovom vrlo izazovnom razdoblju? Naš apsolutni prioritet u svemu što radimo je sigurnost i zdravlje naših zaposlenika, klijenata, partnera i svih građana Hrvatske pa su stoga sve Mastercardove aktivnosti usklađene s preporukama i mjerama lokalnih vlasti. U sklopu tih nastojanja osigurali smo povećanje limita za beskontaktno plaćanje bez potrebe za unosom PIN koda, a na globalnoj razini pokrenuli veliku inicijativu s The Gates Foundation i Wellcome kako bismo se zajednički borili protiv ove pandemije. Budući da je COVID-19 najteže pogodila mala i srednja poduzeća, Mastercard će uložiti 250 milijuna dolara u periodu od pet godina za podršku malim poduzećima u Sjedinjenim Državama i drugim tržištima. Kao dio obveze, Mastercard će vlasnicima malih poduzeća pružiti pristup potrebnim resursima kako bi se zaštitila njihova poduzeća i zaposlenici kroz besplatne procjene cyber ranjivosti i zaštitu od krađe identiteta. To ćemo omogućiti za gotovo 28 milijuna malih i srednjih poduzeća širom svijeta, ali i pomoći im da razumiju trendove potrošnje u svojim zajednicama.

Nasreću, u svibnju i lipnju ipak dolazi do popuštanja mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije koronavirusa. Kako vidite tržište u Hrvatskoj u ovom trenutku? Kakve posljedice je za sobom ostavila izolacija? COVID-19 i globalni lock down u travnju i svibnju već imaju široki utjecaj na svako poslovanje - vaše, vaših klijenata i klijenata vaših klijenata. Mnoge su tvrtke već usvojile alternativne strategije

provjere poput PIN koda ili biometrijske autentifikacije. Ova mjera ne osigurava samo sigurnost i brzinu prilikom plaćanja, već pruža i dodatnu podršku svakodnevnim izazovima s kojima se ljudi suočavaju danas. Tehnički gledano, ograničenje je s naše strane postavljeno na 350 kuna tako da, ako Hrvatska narodna banka i komercijalne banke odluče povisiti limit, podržat ćemo i omo-

“Ukupno 75 posto svih Mastercardovih transakcija u Europi je beskontaktno, a u Hrvatskoj čak 80 posto” za suzbijanje i izlazak iz krize koju je COVID-19 donio za sve nas. Budući da vlade širom svijeta poduzimaju značajne korake u odgovoru na koronakrizu, postaje neophodno da se poduzeća koja su pod utjecajem COVID-19 brzo prilagode promijenjenim preferencijama, obrascima ponašanja i potrebama svojih zaposlenika, kupaca i dobavljača, istovremeno manevrirajući kroz financijske i operativne izazove. Okviri, tehnologije, načini razmišljanja koji su jučer bili gotovo netaknuta područja, danas se moraju uzeti u obzir i implementirati u poslovne strategije za vrijeme i nakon trajanja pandemije. Organizacije moraju brzo reagirati kako bi održale kontinuitet poslovanja i svele rizik za svoje poslovanje na minimum, dok paralelno odgovaraju na promjenjive upite svojih kupaca danas ali i u budućnosti. Ova je kriza najbolje ukazala na važnost novih tehnologija koje ne samo da ubrzavaju transakcije, nego kako smo vidjeli pridonose i zaštiti zdravlja. U tom kontekstu beskontaktno plaćanje bilo je jedno od najvažnijih. Kako ste se u Mastercardu prilagodili tome? Kao što sam već spomenuo, Mastercard je pokrenuo proces nadogradnje platnih terminala za potpunu kompatibilnost s beskontaktnim plaćanjima počevši s 1. siječnja 2020. godine. U posljednje smo vrijeme svi vidjeli kako su ljudi brzo prihvatili beskontaktno plaćanje kao svoj omiljeni način svakodnevnog plaćanja, tako da su stvari jednostavno sjele na svoje mjesto. Sretni smo da se Hrvatska pridružila 29 europskih tržišta koja su odlučila povećati limit za beskontaktno plaćanje bez potrebe za unosom PIN koda. Zbog toga su korisnici Mastercard kartica sada u stanju izvršiti transakcije do 250 kuna, bez korištenja metoda

gućiti daljnje povećanje. U ostalim se europskim zemljama granica povisila, u prosjeku, na 50 eura. U Velikoj Britaniji ta je granica pak povećana na 45 funti. Koliko je Mastercardovih transakcija u Europi beskontaktno, a koji je njihov udio u Hrvatskoj? Mastercard je diljem Europe podržao nekoliko inicijativa koje su rezultirale dramatičnim povećanjem upotrebe beskontaktnih kartica i mobilnih uređaja za plaćanje pa je slijedom toga 75% svih Mastercardovih transakcija u Europi sada beskontaktno. Udio beskontaktnih transakcija u Hrvatskoj čak je nešto veći od prosjeka i iznosi 80%. Kako ste općenito zadovoljni suradnjom s bankama i trgovcima u Hrvatskoj? Općenito, smatram da je suradnja dobra – imamo dobro razumijevanje između privatnih financijskih i javnih institucija, snažno prihvaćanje novih ideja i inicijativa te konkurentnih brendova koji implementiraju nova poslovna rješenja i tehnologije za podršku promjenjivim potrebama potrošača. Što se tiče trgovaca, Mastercard je od samih početaka fokusiran na razvijanje snažnih, dugotrajnih odnosa sa svojim trgovcima partnerima i ima jaku usredotočenost na najbitniju skupinu, mala i srednja poduzeća. Samo prošle godine Mastercard je u Hrvatskoj podržao više od 100 trgovaca, stvorio više od 200 posebnih pogodnosti i ponuda za korisnike svojih kartica i kupce te okupio više od 50 turističkih trgovaca putem naše iskustvene turističke platforme Priceless Croatia. A to je samo mali dio suradnje koju namjeravamo širiti u ovim promjenjivim vremenima. Međutim, svjesni smo da se moramo biti spremni preoblikovati kako bismo Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

59


Intervju privukli i zadržali kupce i bili spremni nositi se s novom FinTech erom koja je nadolazeća prilika za cijeli sektor. U ovom trenutku raspolažemo s dosta više informacija o samom koronavirusu te možemo konstatirati da su mnoge države imale dosta uspjeha u zaustavljanju širenja epidemije. Hrvatska je svakako jedna od uspješnijih zemalja u tome. Kako ocjenjujete ekonomski utjecaj koji će na hrvatsko i šire europsko gospodarstvo imati ova kriza? Ako stavimo po strani utjecaj na zdravlje i sigurnost, jedan od najvećih utjecaja COVID-19 pandemije je naravno utjecaj na gospodarstva širom svijeta. Također, uzevši u obzir period godine u kojoj se nalazimo, glavni utjecaj o kojem svi govore jest utjecaj na turizam. Znajući da se oko 20% hrvatskog BDP-a generira u turizmu i da neke prognoze pokazuju da možemo očekivati oko 30% turističkih brojki iz prošlih godina, taj će utjecaj imati ozbiljne posljedice na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo u ovoj i u mnogo godina koje dolaze. Hrvatski napori u rješavanju pandemije dali su izvrsne rezultate, ali nismo sami na ovom svijetu i ovisimo o drugim zemljama koje nisu u tako dobroj formi. Kada pričamo o nadolazećoj turističkoj sezoni, ona će definitivno imati snažan lokalni fokus i uključivati razne stay-at-home inicijative. Mislim da ne možemo očekivati velike

inovacije koje odgovaraju njihovom načinu života, pokazalo je upravo istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga provedeno u travnju ove godine. Koji su glavni zaključci ovog istraživanja? Danas naš svakodnevni život izgleda drugačije nego prije samo nekoliko mjeseci, uključujući način na koji ljudi troše novac i plaćaju svoje troškove. Korisnici danas razmišljaju o zaštiti zdravlja i sigurnosti više nego ikad prije. Moderna rješenja za plaćanje, poput beskontaktnih ili online plaćanja, najsigurniji su, brz i najjednostavniji način plaćanja i zaštite našeg budžeta i zdravlja. Ipak, ubrzano usvajanje digitalnih načina plaćanja ne bi trebalo biti određeno ovakvim negativnim događajem kao što je pandemija. Umjesto toga, potrebno je fokusirati se na financijsku edukaciju i pokazivanje primjerom, posebno u onim mjestima u kojima ljudi nisu toliko digitalno napredni ili ne koriste tehnologiju u toj mjeri. Osobe starije životne dobi imaju naviku korištenja gotovine jer je to bio jedini dostupni alat za plaćanje troškova, tako da možda još uvijek nerado mijenjaju svoje navike. Važno je da im se pokaže kako digitalna plaćanja funkcioniraju i na koji način mogu poboljšati njihov život. Posljednje MasterIndex istraživanje

“Kako bi preživjele, zemlje i poduzeća bit će prisiljeni transformirati svoje strategije, uključujući turizam” migracije turista kakve smo zabilježili u proteklih nekoliko godina. Ponašanje i potrebe potrošača neizbježno se mijenjaju i kako bi preživjele, zemlje i poduzeća bit će prisiljeni transformirati svoje strategije, uključujući turizam. Istodobno, možemo istaknuti barem jednu dobru stvar koju nam je unatoč svemu donijela pandemija, a to je ubrzana digitalizacija i digitalna transformacija poduzeća, kako u privatnom, tako osobito u javnom sektoru, od obrazovanja i zabave do prijevoza i e-comma. S ove makro razine, možemo se vratiti na mikro razinu, do samoga potrošača. Korisničko iskustvo u platnoj industriji se mijenja, a da se potrošači u “novom normalnom” sve više okreću digitalnim plaćanjima i očekuju od svojih banaka 60

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

provedeno u travnju ove godine pokazalo nam je da je beskontaktno plaćanje sve popularnije pa nas tako čak devet od deset ima i koristi beskontaktnu karticu, dok je prije godinu dana taj omjer iznosio osam od deset. Uz to, čak 60% korisnika kartica beskontaktno plaća barem tri do pet puta tjedno, što je povećanje od 5% u odnosu na lani. U blagom porastu (+2%) je i broj onih koji svaki dan beskontaktno plaćaju te sada njihov udio iznosi 23%. Beskontaktno se najviše plaća u supermarketima i trgovačkim centrima (71%), a nakon toga u lokalnim dućanima (17%). Iako se sve više plaća beskontaktno, ispitanici bi voljeli da takvo plaćanje bude omogućeno u još većoj mjeri, a prvenstveno u supermarketima i dućanima (36%), restoranima

i kafićima (16%) te javnom prijevozu (14%). Na beskontaktno se plaćanje gleda sve pozitivnije – čak 82% korisnika kartica smatra ga uistinu brzim i jednostavnim, a 61% ga definitivno namjerava koristiti češće ubuduće. Uz to, ovaj način plaćanja smatra se i najsigurnijim kad je u pitanju zdravlje i higijena. Čak 71% korisnika kartica čvrsto vjeruje da je beskontaktno plaćanje zdravstveno najsigurnije, a još 20% ima slično mišljenje. U razdoblju kad se iznimno pazi na čistoću prodajnih prostora te higijenu ruku, ovako dominantan stav po tom pitanju možda i nije veliko iznenađenje, ali je svakako jasan pokazatelj preferencija potrošača. Od lipnja ste korisnicima svojih kartica omogućili korištenje dva nova digitalna novčanika - Apple Pay u suradnji s Privrednom bankom Zagreb i RaiPay s Raiffeisen bankom. Možete li nam pobliže pojasniti ove dvije usluge? Potrošači očekuju da su digitalna plaćanja sigurna, relevantna i jednostavna. Konvergencija fizičke i digitalne trgovine, zajedno sa stalnim razvojem povezanih uređaja, igra sve vidljiviju ulogu u svim aspektima našeg svakodnevnog života. Ovaj posljednji tehnološki napredak koji pretvara razne uređaje u uređaje za plaćanje, najveća je promjena koju smo vidjeli u plaćanju od uvođenja plastike. Novi potrošački trendovi stvaraju prilike za razvoj novih načina digitalnih plaćanja, među kojima su najtraženiji digitalni novčanici. Mastercard korisnicima svojih kartica od lipnja omogućuje korištenje dva nova digitalna novčanika: svim korisnicima Mastercard kartica Privredne banke Zagreb omogućena je usluga Apple Pay, a korisnicima Mastercard kartica Raiffeisen banke usluga RaiPay. Usluga Apple Pay, baš kao i digitalni novčanik RaiPay, razvijeni su na Mastercard Digital Enablement Service (MDES) platformi, koja se temelji na naprednim tehnologijama koje osiguravaju integritet i sigurnost digitalnih plaćanja. MDES omogućuje tokenizaciju i digitalizaciju fizičkih kartica, procese koji su nužni za sigurno korištenje kartice u digitalnom okruženju. Tokenizacijom se broj fizičke kartice zamjenjuje alternativnim brojem (tokenom), koji se potom koristi


u digitalnim transakcijama umjesto fizičkih brojeva, čime se sprječava izlaganje korisničkih podataka i osigurava dodatna sigurnost transakcije. Planirate li razvijati slične usluge i s drugim hrvatskim bankama? MDES je skalabilan, ali vrlo moćan alat koji može zadovoljiti potrebe svih financijskih ekosustava. Našim partnerima – pružateljima usluge digitalnih nov-

može koristiti izgubljenu ili ukradenu karticu za kupnju putem interneta. Također, štitimo naše potrošače putem Zero Liability Jamstva, globalno primijenjenog, dostupnog za sve Mastercardove proizvode. To osigurava da vlasnici kartica ne snose odgovornost za neovlaštene lažne transakcije – ako su poduzeli sve mjere sigurnosti kako bi zaštitili karticu i brzo obavijestili izdavačku instituciju o krađi ili gubitku.

“Do 2025. u digitalnu ekonomiju želimo uključiti ukupno milijardu ljudi i 50 milijuna mikro i malih poduzeća” čanika, proizvođačima uređaja, online trgovcima i drugim pružateljima digitalnih plaćanja omogućuje jednostavan postupak u suradnji sa svim bankama koje sudjeluju u ekosustavu. Spajanje na MDES platformu jedini je preduvjet za svaku financijsku instituciju koja želi svojim korisnicima omogućiti digitalna plaćanja Mastercard karticama, bilo kroz vlastiti digitalni novčanik ili kroz poznate digitalne novčanike kao što su Apple Pay, Google Pay, Samsung Pay, Garmin Pay. MDES platforma je ujedno i jedina veza koju financijske institucije trebaju kako bi se povezale s nizom digitalnih partnera a u budućnosti i s m2m ili IoT rješenjima. Svakako ćemo nastaviti pratiti promjene u potrošačkim trendovima i razvijati nove tehnologije i rješenja kako bismo zadovoljili potrebe naših potrošača i klijenata. Sigurnost je ključan aspekt kada govorimo o digitalnim uslugama. Imajući u vidu takva očekivanja potrošača, možete li reći koji je nivo sigurnosti Mastercard kartica, na koji način pratite sumnjive transakcije te kako otkrivate krađe identiteta? Sigurnost potrošača Mastercardov je prioritet u svakom trenutku. Kako bi udovoljili potrebama naših kupaca za sigurnošću i kako bismo ih zaštitili, Mastercard je razvio niz rješenja dizajniranih da osiguraju najvišu razinu sigurnosti. Jedan takav primjer je Mastercard Identity Check, poboljšana verzija SecureCode koja koristi najnovije standarde provjere autentičnosti, poput jedinstvenog koda, prepoznavanja lica, otiska prsta ili drugih biometrijskih podataka nudeći poboljšanu sigurnost internetskog plaćanja te zaštitu od neovlaštene uporabe kartica. Zbog svega toga neovlaštena osoba ne

Najnovije rješenje koje smo predstavili nedavno u Hrvatskoj je upravo i Mastercard Digital Enablement Service (MDES), platforma koja se koristi kao osnova za razvoj različitih rješenja za sigurna digitalna plaćanja koja će omogućiti i izdavateljima i trgovcima graditi budućnost zaštićenih plaćanja tako što će tokenizirati i digitalizirati svaku transakciju. MDES će osigurati vlasnicima kartica mogućnost izbora i bezbrižnost sigurnog digitalnog plaćanja na svim platformama putem dodira ili klika.

razvojem i širom dostupnosti liječenja. Čitava suradnja započela je i prije nego što je bilo ozbiljnih razgovora o globalnom zatvaranju pa je naša namjera bila ubrzati istraživanje i razvoj i pružiti pomoć za trenutno liječenje pacijenata s COVID-19 jer su nam nedostajali antivirusni lijekovi širokog spektra ili bilo koja imuno terapija dostupna za borbu protiv patogena u nastajanju. Usmjereni smo na stvaranje dugoročnih odnosa s javnozdravstvenim organizacijama, poput WHO-a, ali i s vladinim institucijama i institucijama koje donose politiku te financiranjem privatnog sektora. Dijeleći istraživanja, koordinirajući ulaganja i udružujući resurse, zajednički napori mogu pomoći ubrzati istraživanje, smanjiti buduće prijetnje raznih epidemija i osigurati pristup lijekovima u nerazvijenim zemljama ili zemljama s manje resursa.

Mastercard je zajedno s Fondacijom Melinde i Billa Gatesa i dobrotvornom zakladom Wellcome Trust početkom ožujka pokrenuo inicijativu koja ima za cilj pomoći i ubrzati istraživanje i razvoj lijekova za bolest COVID-19. Možete li reći nešto više o ovoj inicijativi? Cilj ove inicijative, u kojoj smo se udružili s fondacijom Bill & Melinda Gates i zakladom Wellcome, je ubrzati odgovor na pandemiju COVID-19 identificiranjem lijekova, njihovim bržim Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

61


Intervju

Donirate i Svjetski program za hranu diljem svijeta te lokalne organizacije koje pomažu obiteljima s predškolskom i školskom djecom slabijeg imovinskog statusa. Recite nam nešto više o ovom programu te o ostalim društveno odgovornim projektima koje provodite? Mastercard doprinosi održivoj budućnosti uz brojne društveno odgovorne projekte i aktivnosti širom svijeta. Globalni napori tvrtke uključuju unaprjeđenje društvene održivosti, vođenje poslovanja na otvoren i transparentan način i odgovorno upravljanje zaštitom okoliša. Ako govorimo o društvenoj održivosti, već dugi niz godina sa Svjetskim programom za hranu (World Food Programme - WFP) s ponosom radimo na izgradnji svijeta bez gladi. WFP je vodeća humanitarna organizacija koja se bori protiv gladi u svijetu i svake godine osigurava hranu za oko 80 milijuna ljudi. Putem svog programa školske prehrane, osigurava školske obroke za više od 16 milijuna djece. Mastercard u Hrvatskoj u partnerstvu s Konzumom lokalno podržava potrebite obitelji i djecu. Prošle godine Konzum i Mastercard organizirali su jednomjesečnu kampanju u sklopu koje su sredstva donirana Svjetskom programu za hranu i lokalnoj udruzi - za svaku Mastercard i Maestro transakciju izvršenu u Konzumu doniran je određeni iznos. Udruga “Djeca prva” izabrana je 62

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

za lokalnu inicijativu jer je bila jedna od prvih udruga u Hrvatskoj koja je, zajedno s prikupljanjem i distribucijom humanitarne pomoći, sudjelovala u zagovaranju, stvaranju i praćenju provedbe niza javnih politika u području zaštite djece i obitelji te razvoja civilnog društva. Kao rezultat kampanje, Mastercard i Konzum donirali su ukupno 340.000 kuna, od čega je polovina iznosa donirana WFP-u, a polovina Udruženju Djeca prva koji su podijelili vaučere potrebitim obiteljima s predškolskom i školskom djecom kako bi kupila hranu i školski pribor.

i danas, nejednakost i isključenost još uvijek jako demotiviraju žene. Problem je to kojim se trenutno bavimo. Mastercard zna da žene imaju ideje i strasti koje mogu pokrenuti nešto neprocjenjivo, no ponekad put do aktualizacije tih ideja za žene nije lagan, posebno kada pokrećete vlastiti posao. Stoga je Mastercard pokrenuo Path to Priceless kako bi osvijetlio i pomogao poslovni rast žena, pružio im razne digitalne savjete i omogućio program mentorstva gdje članice mogu pristupiti modulima za učenje, alatima i još mnogo toga. I u Hrvatskoj od početka

“Nova FinTech era nadolazeća je prilika za cijeli sektor financijskih usluga u cijelom svijetu” Ako govorimo o utjecaju na okoliš, početkom ove godine pokrenuli smo globalnu koaliciju Priceless Planet koja ima za cilj objediniti napore održivog poslovanja i napraviti značajne investicije u pošumljavanje kako bi se očuvao okoliš. Zajedno s partnerima koji dijele s nama ovu posvećenost obvezali smo se zasaditi 100 milijuna stabala tijekom pet godina. Također bih želio istaknuti Mastercardovu predanost da kroz inicijativu Path to Priceless pomogne milijun žena poduzetnica diljem svijeta. U kompaniji Mastercard vjerujemo da je previše našeg svijeta dizajnirano bez uključenosti žena. Čak

ove godine radimo na društveno odgovornom projektu koji ima za cilj osnažiti hrvatske poduzetnice i vlasnice malih poduzeća. Rado ću s vama podijeliti rezultate naših napora za nekoliko mjeseci. I za kraj, Mastercard je u ovo doba globalne krize proširio svoju posvećenost financijskoj uključenosti širom svijeta obećavši da će do 2025. u digitalnu ekonomiju uključiti ukupno milijardu ljudi i 50 milijuna mikro i malih poduzeća. Kao dio tih napora stavit ćemo direktan fokus na pružanje rješenja za 25 milijuna žena poduzetnica koja im mogu pomoći u razvoju poslovanja.


KONFERENCIJA | 1. 7. 2020. | KINO TUŠKANAC, ZAGREB

M RK TIN & Y NUMB RS KEYNOTE SPEAKER: Geoff Burch Nagrađivani međunarodni speaker iz područja poslovanja. Britansko Udruženje pisaca proglasilo je ovog autora bestsellera i poslovnog gurua “Komunikatorom godine u poslovanju”, a smatra se jednim od najuzbudljivijih i motivacijski najsnažnijih poslovnih stručnjaka u Europi. Intenzivno surađuje s vodećim globalnim tvrtkama u cilju inspiriranja, motiviranja i informiranja njihovih zaposlenika.

^

Kako postati zvijezda prodaje?

^

Marketing i prodaja – nova savezništva

^

Oglašavanje na TikToku i zašto bi to brendovima trebalo biti važno

^

Kako okrenuti algoritme u svoju korist?

GENERALNI SPONZOR

ORGANIZATOR

ZLATNI SPONZOR

web: lider.events/mip/

^

Jesmo li savladali B2B marketing na LinkedIn-u?

^

Kako AI pomaže marketingu, a kako prodaji?

^

Koja boja nas tjera da vjerujemo u neki brend?

SPONZOR

e-adresa: konferencije@lider.media

MEDIJSKI POKROVITELJI

kontakt: 01/6333-536


Pravni savjeti

MENADŽERSKI UGOVORI I ZABRANA KONKURENCIJE U praksi su najčešći mješoviti menadžerski ugovori koji uz obveznopravne sadrže i radnopravne elemente te neke sastojke koji su tipični za ugovore o djelu te ugovore o nalogu

S

ukladno odredbama Zakona o radu, radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Posebno je regulirana situacija kada je riječ o menadžerima koje Zakon o radu kao takve prepoznaje kada je riječ o fizičkoj osobi koja je, prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca. Nije nužno da osobe koje obnašaju navedene dužnosti budu u radnom odnosu, no ako jesu za njih su propisane iznimke od općih odredaba Zakona o radu – na njih se neće primjenjivati odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.

64

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

TUMAČENJE MENADŽERSKOG UGOVORA Kako bi mogli menadžerski ugovor ispravno protumačiti, potrebno je da se prije svega utvrdi predstavlja li isti ugovor o radu ili možda neki drugi tip ugovora čiji predmet također može biti izvršenje nekog posla kao što je primjerice ugovor o djelu. Često se upotrebljava termin menadžerski ugovor i za neke pozicije koje ne ulaze u krug osoba koje na temelju zakona imaju ovlaštenje voditi poslove poslodavca. U takvim će se slučajevima njihovi ugovori tumačiti na temelju sadržaja tih ugovora i na temelju prisilnih odredbi Zakona o radu koje vrijede za sve ugovore o radu. Dakle, da bi menadžerski ugovori zaista bili iznimka od primjene odredbi Zakona o radu u odnosu na ugovor o radu na određeno vrijeme, prestanak ugovora o radu, otkazni rok i otpremninu, potrebno je da radnik bude u poziciji osobe koja je ovlaštena voditi poslove poslodavca.


S obzirom na to da je isključena primjena pojedinih odredaba Zakona o radu kod takvih tzv. menadžerskih ugovora, potrebno je ugovor o radu detaljnije regulirati. Naime, s obzirom na to da je propisano kako se neće primjenjivati pojedine odredbe Zakona o radu, kao primjerice odredbe o otpremnini, bit će potrebno u samom menadžerskom ugovoru o radu regulirati na koji način, pod kojim uvjetima i u kojem će se iznosu radniku isplatiti otpremnina. U praksi će najčešći ipak biti mješoviti menadžerski ugovori koji uz obveznopravne sadrže i radnopravne elemente te neke sastojke koji su tipični za ugovore o djelu te ugovore o nalogu. U slučaju da između ugovornih strana dođe do spora ili potrebe za tumačenjem takvog ugovora, od slučaja do slučaja će se tumačiti je li na konkretni menadžerski ugovor potrebno primijeniti samo odredbe Zakona o obveznim odnosima ili će se primijeniti i odredbe Zakona o radu. Prestanku takvog ugovora o radu u pravom smislu čl. 4. st. 3. Zakona o radu često će prethoditi prestanak obnašanja funkcije člana uprave, izvršnog direktora ili fizičke osobe koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu ovlaštena voditi poslove poslodavca. Opoziv takvih osoba bit će utemeljen na Zakonu o trgovačkim društvima, no menadžerski ugovor koji ujedno predstavlja i ugovor o radu neće nužno prestati istovremeno, već će se morati uzeti u obzir ugovorene odredbe u radnopravnom smislu. Ponekad će menadžerskim ugovorom biti predviđeno da će opoziv s funkcije člana uprave ili izvršnog direktora biti ujedno i razlog za prestanak ugovora o radu. Moguće je i da će menadžer nakon opoziva ostati u radnom odnosu s poslodavcem na nekom drugom radnom mjestu, no takvo što se također ne događa automatizmom, već mora biti predviđeno i ugovoreno menadžerskim ugovorom. S obzirom na to da odredbe o prestanku ugovora o radu predviđene Zakonom o radu neće biti primjenjive ako nisu izrijekom ugovorene, u tom će se slučaju prestanak menadžerskog ugovora tumačiti sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

ZABRANA NATJECANJA ILI KONKURENCIJE Uobičajeni sastojak menadžerskih ugovora je zabrana natjecanja s poslodavcem. Već samim Zakonom o radu predviđena je zakonska zabrana natjecanja sukladno kojoj radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. U slučaju da radnik postupa protivno zakonskoj zabrani natjecanja, poslodavac može od njega tražiti naknadu štete ili čak tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za račun poslodavca, odnosno da mu radnik preda zaradu ili potraživanje zarade ostvarene iz takvoga posla. Međutim, takvo pravo poslodavac neće imati ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije

Menadžer je fizička osoba koja je, prema propisu o trgovačkim društvima, ovlaštena voditi poslove poslodavca Uobičajeni sastojak menadžerskih ugovora je zabrana natjecanja s poslodavcem

od njega tražio da se prestane time baviti. U tom slučaju smatra se da je poslodavac dao odobrenje radniku za obavljanje takvih poslova, koje odobrenje međutim može i opozvati. Pored zakonske zabrane natjecanja, moguća je i ugovorna zabrana natjecanja na način da bude ugovoreno kako se radnik određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem. Dakle, osnovna razlika je što se zakonska zabrana natjecanja primjenjuje za vrijeme trajanja radnog odnosa, dok se ugovornom zabranom regulira ponašanje radnika nakon prestanka radnog odnosa. Ugovorna zabrana natjecanja može se ugovoriti za razdoblje od najduže dvije godine od dana prestanka radnog odnosa te će biti obvezujuća za radnika samo ako je ugovoreno da će poslodavac radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Poslodavac će se osloboditi od obveze plaćanja naknade ako u pisanom obliku obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja. Ako pak ugovorna zabrana natjecanja ostaje na snazi, moguće je za slučaj nepoštivanja iste ugovoriti ugovornu kaznu odnosno unaprijed predviđeni iznos naknade štete koji će radnik biti dužan isplatiti poslodavcu u slučaju nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja. Ugovorna kazna može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Ako je ugovorena ugovorna kazna i nastupe okolnosti da je moguće potraživati njezin iznos od radnika, bitno je napomenuti da će poslodavac od radnika moći tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete. Da bi se odredbe o zabrani natjecanja mogle jasno i nedvojbeno tumačiti preporučuje se što detaljnije odrediti koje su to druge osobe koje su u tržišnom natjecanju s poslodavcem odnosno na koje bi se djelatnosti takva zabrana odnosila. Zaključno, važno je istaknuti da će ugovorna zabrana natjecanja biti valjana samo ako je riječ o zaštiti objektivno opravdanih poslovnih interesa poslodavca te cilj takve odredbe ne bi smio biti ograničavanje slobode radnika bez opravdanog interesa poslodavca.

Iva Babić

Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o. info@petric-kajic.hr

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

65


Lijepa priča iz Hrvatske – Pekar

Ana-Marija Faćko, Ante Pazman, Marija Pavlović, Ivana Markoljević, Tomislav Radić, Domagoj Radić, Jasmina Lalić, Neda Car i Matej Radić

OBITELJSKE VRIJEDNOSTI TEMELJ USPJEHA Tvrtka Pekar od samih je početaka imala dobar temelj na kojem je strateški izgradila poslovni sustav na području lokalnog tržišta u Slavoniji koje služi kao odskočna daska za iskorak na nacionalno i inozemna tržišta. U osnovi poslovne strategije razvoja Pekara leže obiteljske vrijednosti koje se očituju kako u njihovim proizvodima, tako i u samom načinu upravljanja tvrtkom

S

velikim nestrpljenjem dočekavši otvaranje međužupanijskih putovanja otisnuli smo se na daleki put do Vinkovaca. Može nekome zvučati smiješno, ali ta dva mjeseca izolacije učinila su to da svako putovanje nekako

66

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

više cijenimo. A teško da smo mogli naći bolje mjesto za to prvo putovanje nego u posjet našim gostoljubivim Slavoncima koji su svoje skromne početke u proizvodnji pekarskih proizvoda danas podigli na visoku razinu respektabilnog europskog proizvođača koji svoje proizvode distribuira u najveće

svjetske trgovačke lance i najzahtjevnija tržišta. Pekar je krenuo 1989. godine kao mala obiteljska tvrtka koja je BROJ veleprodajno opskrDJELATNIKA bljivala trgovačka koji trenutno društva na lokalnom području Vinkovaca i rade u tvrtki okolice, a s godinama je PEKAR proizvodnja rasla i širio se krug distribucije. Fokus na

400


isključivo svježu pekarsku robu trajao je sve do 2005. godine kada trgovačko društvo Boso, koje je i dotad bilo najveći kupac Pekara, ulazi u vlasničku strukturu te akvizira 51 posto udjela u tvrtki, provodi dokapitalizaciju i ulaže značajna sredstva u unaprjeđenje proizvodnje. U okviru zacrtane strategije razvoja ubrzo potom se proizvodni pogoni sele na novu lokaciju, a 2007. godine kreće se u istraživanje potencijala kategorije zamrznutih pekarskih proizvoda. Nastavno s time, u Pekaru kreću i s instalacijom prvih konvekcijskih peći i opremanjem Boso dućana, što se pokazalo odličnim poslovnim potezom, a u to vrijeme dobivaju i još jednog ekskluzivnog kupca kada Narodni trgovački lanac, čiji je Boso član i suvlasnik, preuzima dućane posrnulog Biljemerkanta. Time se zaokružuje područje koje je i dan-danas baza poslovanja Pekara te se proteže od Slatine, Nove Gradiške i Slavonskog Broda na zapadu do pograničnih dijelova na istoku od Belog Manastira, Dalja pa sve do Iloka i Gunje. Godine 2012. slijedi daljnji iskorak kada se dogovara suradnja prvo s Kauflandom i Lidlom, a nedugo potom i sa Sparom, te se pokreću izvozne aktivnosti.

PROIZVOD ZA SVJETSKO TRŽIŠTE Ubrzanim širenjem struktura poslovanja Pekara dijeli se na dvije divizije – lokalno tržište koje danas broji oko 500 dostavnih mjesta svako jutro te divizija zamrznuti proizvodi u kojoj ove godine u tvrtki očekuju plasirati između 1.300 - 1.500 kamiona zamrznute robe u Hrvatsku i inozemstvo. U sklopu divizije zamrznute robe udio izvoza konstantno raste i trenutno premašuje 40 posto. "Zadnjih godina naše ukupno poslovanje bilježi ubrzani rast, što smo uspjeli izdržati i sada konsolidiramo strateške planove razvoja. Došli smo do stadija u našem poslovnom razvoju koji nam omogućava da možemo birati kojim ćemo se smjerom i tempom razvijati imajući u vidu naše trenutne kapacitete", kaže Domagoj Radić, direktor prodaje

U sklopu divizije zamrznute robe udio izvoza konstantno raste i trenutno premašuje 40 posto U Pekaru su fokusirani na proizvode koji zahtijevaju višu razinu znanja pa su tako sami osmislili i proizvodne linije

društva Pekar d.o.o. Najveći segment u portfelju Pekara je proizvodnja somuna i lepinja te sličnih proizvoda u kategoriji tzv. mekanih tijesta. Pekarova lepinja jedini je hrvatski proizvod u stalnom asortimanu Lidla Njemačka, a na tom su tržištu potpisali ugovor s tvrtkom koja će tvrtku ekskluzivno zastupati prema kupcima na tom tržištu. Osim Njemačke, prisutni su i na tržištima Austrije, Danske, Poljske, Češke, Slovenije i Bugarske. U sklopu nastojanja da se bolje predstave europskoj i svjetskoj publici u suradnji s tvrtkom Sve Pet iz Zagreba nastupaju na velikim sajmovima kao što su Anuga Köln, SIAL Pariz i PLMA Amsterdam. Domagoj ističe kako ne žele previše širiti ponudu proizvoda, nego se sve više fokusirati na ono u čemu su najviše prepoznatljivi i u čemu mogu biti inovativni. To su osim segmenta somuna još i burek, pojedine vrste peciva i krušne mrvice. "Upravo su nam krušne mrvice od iznimne važnosti u našem poslovnom razvoju. Trenutno proizvodimo 1,4 milijuna kilograma krušnih mrvica godišnje, a do kraja godine planiramo proširiti kapacitete i povećati proizvodnju na 3 milijuna kilograma. Investicije se odvijaju planski tako da njihova provedba ne utječe na uspješno provođenje poslovnih aktivnosti", naglašava Domagoj.

OD OBITELJI SVE KREĆE No, vratimo se na početak. Obiteljske tvrtke su poznate u svijetu i imamo puno primjera uspjeha, ali isto tako puno primjera gdje tranzicija na nove generacije blago rečeno nije tekla baš glatko. U primjeru Pekara svoje su znanje i interese udružile dvije obitelji koje skupa koračaju stazama uspjeha već 15 godina. "Mi smo izuzetno sretni što u ovom projektu sudjeluju dvije obitelji koje imaju direktan interes da cijela priča uspije. Smatram da je to ključ našeg dosadašnjeg uspjeha kao i optimističnog pogleda u budućnost", kaže nam Domagoj. Tomislav Radić i Bosiljko Stanić

postavili su temelj poslovnog uspjeha, stvorili uvjete za razvoj i sada postepeno kormilo poslovanja prepuštaju novoj generaciji. U Pekaru je to naš sugovornik, Tomislavov sin Domagoj koji se savršeno nadopunjuje s Bosiljkovim sinom Mihovilom koji polako preuzima sve odgovorniju poziciju u poslovanju trgovačkog društva Boso. U Pekaru sve odluke donose zajednički u duhu otvorenosti prema inovacijama i novim poslovnim prilikama, a Domagoj ističe kako je stanoviti međugeneracijski jaz u razmišljanjima s godinama sve manje primjetan. "Apsolutno vrjednujemo višedesetljetno iskustvo naših očeva, dok mi mlađi dajemo prijedloge i donosimo nove vizije razvoja koje su u skladu sa svjetskim trendovima i našim tehnološkim mogućnostima. Tako kreiramo svojevrsnu međugeneracijsku sinergiju iskustva i inovacija koja se pokazala iznimno dobrim miksom, o čemu ponajbolje svjedoče rezultati Pekara u posljednjim godinama", naglašava Domagoj. Tvrtka je od samih početaka imala dobar temelj na kojem je strateški izgradila poslovni sustav na području svog lokalnog tržišta u Slavoniji koje služi kao odskočna daska za iskorak na nacionalno i inozemna tržišta. U osnovi poslovne strategije razvoja Pekara leže obiteljske vrijednosti koje se očituju kako u njihovim proizvodima, tako i u samom načinu upravljanja tvrtkom. Domagoju u tome puno pomaže mlađi brat Matej pa se time sve veća odgovornost prenosi na novu generaciju u nastojanju da se osigura budućnost i dugoročna opstojnost ove obiteljske tvrtke koja u ovom trenutku zapošljava više od 400 radnika.

TAJNA JE U RAZVOJU I KVALITETI Dio obitelji praktički je postala i Jasmina Lalić, voditeljica razvoja i kvalitete, koja je u tvrtku došla kao tehnolog pripravnik još 2007. godine i od tada je njen osobni rast i razvoj pratio razvoj poslovanja tvrtke koja je iz Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

67


Lijepa priča iz Hrvatske – Pekar

Jasmina Lalić

godine u godinu realizirala nove projekte i širila poslovne operacije. "Razvoj nikada ne prestaje. Na tjednoj bazi dolaze nam brojni upiti od kupaca kojima se uspijevamo prilagoditi pa tako u segmentu somunskih lepinja imamo tehnologiju koja može proizvesti dosta sličnih varijanti. Hrvatska je relativno malo tržište pa neke od ovih varijanti još nisu tražene kod nas, ali u izvozu bilježimo veliku potražnju u tzv. pita-bread segmentu jer su arapske kebab lepinje i tortilje jako popularne u svijetu. To nam je trenutačno fokus broj jedan u razvoju našeg asortimana", naglašava Jasmina. Otvorenost prema inovacijama i orijentacija na najnovije svjetske trendove u potrošnji pekarskih proizvoda glavne su smjernice u razvoju portfelja proizvoda. Veliko iskustvo i znanje koje posjeduju njihovi djelatnici u tvrtki smatraju svojom najvećom vrijednošću, što se svakodnevno pretače u nji68

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

U suradnji s tvrtkom Sve Pet iz Zagreba Pekar nastupa na velikim sajmovima kao što su Anuga Köln, SIAL Pariz i PLMA Amsterdam

hove ukusne proizvode. "Fokus broj dva je segment bureka na koji ćemo stavljati sve značajniji naglasak jer imamo veliki proizvodni kapacitet za ovakvu vrstu proizvoda koji su sve traženiji na području cijele Europe", objašnjava Jasmina. Proizvodnja se odvija u tri smjene, a jedan od glavnih zadataka za Jasminu je obavljati svakodnevnu kontrolu proizvoda koji silaze s proizvodnih linija pri čemu voditelji sektora ostavljaju uzorke koji se potom provjeravaju. "Svako jutro u našem laboratoriju dočekaju me uzorci svega što se prethodni dan proizvodilo nakon čega provodim kontrolu, dajem sugestije, primjedbe ili pohvale. Kao osoba s najviše iskustva, vršim i kontrolu ulaznih sirovina, prvenstveno brašna kojega ulazi više od 100 tona tjedno, te dajem naputke u proizvodnji", pojašnjava Jasmina te dodaje kako je ona na dispoziciji 24 sata dnevno ako je riječ o bilo kakvom problemu ili zastoju u proizvodnji: "Mora se biti kreativan, snalažljiv i brz jer kada je riječ o kruhu mora se reagirati odmah." Osim svježeg asortimana, sve važniji segment su i zamrznuti proizvodi koji se mogu transportirati na veće udaljenosti i tako pokriti šire tržište. No, bez obzira dokle ti proizvodi stigli uvijek završe kod potrošača, a njihove su navike jedinstvene. Svi oni očekuju da proizvod dolazi u lijepoj ambalaži, da uvijek bude svjež, standardnog okusa i da tako osigura iskustvo konzumacije na koje su navikli. Svježina, okus i estetika su obećanje koje proizvod nosi prema potrošaču te kao takvo mora biti ispunjeno. A kako bi se u tome i uspjelo ključno je provoditi kontrolu kvalitete koja je jamstvo da se dano obećanje uvijek i ispuni. U tim je nastojanjima od ključne važnosti dobra usklađenost tima pa se tako Jasmina u prvom redu može osloniti na svoje dvije kolegice: Mariju Pavlović, koja je voditeljica sustava za sigurnost i kvalitetu hrane, i njenu zamjenicu Ivanu Markoljević.

CERTIFIKATI PROZOR U SVIJET Ove tri žene vode posao razvoja i kontrole kvalitete kako samih proizvoda, tako i svih proizvodnih procesa u tvrtki Pekar, a u svom svakodnevnom odgovornom radu oslanjaju se na ukupno osam tehnologa koji rade kao voditelji različitih sektora u proizvodnji. Prvi među njima je svakako Tomislav Majher, voditelj cjelokupne proizvodnje, a kako bi sve zadatke odradili uspješno veliku pomoć dobivaju i od Slađane Džigumović, koja je voditeljica administracije i s Pekarom je od prvog dana. U Pekaru su fokusirani na proizvode koji zahtijevaju višu razinu znanja pa su tako i proizvodne linije za primjerice proizvodnju somuna kreirali sami kako bi postigli optimalan proizvodni proces i željenu strukturu finalnog proizvoda. Uz lokalnu pamet, za uspjeh su nužni i globalni certifikati: "IFS certifikat je preduvjet za nastup na međunarodnom tržištu te se po njemu prepoznaju proizvodi koji su sigurni i kvalitetni, a obuhvaća strogo propisane norme od ulaska sirovina u proizvodni proces do same dostave finalnih proizvoda prema kupcima. Mi sa svoje strane imamo stroge zahtjeve prema našim dobavljačima sirovina tako da možemo jamčiti vrhunsku kvalitetu u cjelokupnom procesu. Kontrolira se sam tijek proizvodnje sa zdravstvenog aspekta te osiguravamo sljedivost proizvoda što znači da u svakom trenutku znamo gdje se nalazi određeni proizvod. Prije stavljanja proizvoda na tržište provodimo sve potrebne zdravstvene analize i tek nakon toga kreće se u distribuciju. Uz to, proizvodi se svaka tri mjeseca šalju na nezavisne analize te sa svim navedenim kontrolama možemo jamčiti da je naš proizvod na tržištu najviše kvalitete i provjerene zdravstvene isprav-


nosti", pojašnjava nam Marija, dok nam je Ivana približila samu implementaciju IFS standarda u procesu proizvodnje: "Riječ je o izuzetno opširnom standardu koji detaljno propisuje sve procese u proizvodnji. Kontrolira se temperatura u cijelom procesu, od zamjesa, gotovih proizvoda na izlasku, nakon što se proizvod ohladi, zatim kada se proizvod temperaturno 'šokira' na -35°C te kada se isporuči. To je hodogram kontrole samo kada je riječ o temperaturi. Provodi se kontrola čistoće u svim aspektima, koristi se i metal detektor i općenito veliki naglasak stavlja upravo na aspekte fizičke opasnosti. Naši se proizvodi izlažu visokim temperaturama pa su samim time zdravstveno sigurni tako da slijedom toga na fizički aspekt sigurnosti stavljamo veliki naglasak jer naši djelatnici u proizvodnji koriste različite nožiće za narezivanje i druge alate te kemijske olovke i sličan pribor za rad. Ovo su samo neki od aspekata kontrole i sigurnosti koje se provode u našoj proizvodnji, a strogo propisane kontrolne procedure provode se u svim segmentima i odjelima te proizvodnim procesima." Osim HACCP-a koji je osnova za sve pa i za IFS standard, u Pekaru imaju implementirane i druge standarde pa su tako u zadnje dvije godine zadovoljili i stroge zahtjeve Halal certifikata. Uz to, na pojedinim proizvodima imaju istaknute i različite prehrambene i zdravstvene tvrdnje među kojima se osobito izdvaja "Clean Label" koji jamči da u proizvodnji nema tzv. E-brojeva, zatim "Hand-made" tvrdnja da je riječ o ručno rađenim proizvodima i "Palm Oilfree" koja jamči da se ne koristi palmino ulje u proizvodnji.

PROMIŠLJENO U DALJNJI RAZVOJ COVID-19 pandemija nije značajno utjecala na poslovne procese, kažu nam u tvrtki, jer su mjere zaštite već uspostavljene u cijeloj proizvodnji, jedino je primjena dezinfekcijskih sredstava

pojačana sukladno preporukama nadležnih institucija. Formirani su timovi radnika koji međusobno nisu u kontaktu kako bi se smanjilo širenje potencijalne zaraze te su uvedene pauze po sat vremena između svake smjene kako bi se provela detaljna dezinfekcija prostora. "Nije nam se teško bilo naviknuti na ovakav sustav poslovanja, štoviše mnoge prakse planiramo trajno ostaviti čak i nakon što ova pandemija prođe. Inače, tijekom svih ovih mjeseci naša proizvodnja nije stala niti jedan jedini dan i nismo imali niti jednog zaraženog djelatnika. Sve se odvija uredno i nadamo se da će tako i ostati", naglašava Ivana. Čak i u ovim izazovnim vremenima kada je suočavanje s COVID-19 pandemijom donijelo puno nepoznanica za sve poslovne sustave kako u nas, tako i na globalnoj razini, u vinkovačkom Pekaru ostali su mirni te nastavljaju zacrtani plan razvoja koji se fokusira na one grupe proizvoda u kojima su u tvrtki visoko specijalizirani. "Ne vidimo se u ulozi proizvođača svih pekarskih proizvoda. Znamo u čemu smo najbolji i što nam donosi kompetitivnu prednost na tržištu te ćemo na tome ustrajati. Naši partneri imaju visoko povjerenje u naše sposobnosti i naš je cilj da to nastavimo opravdavati

i u budućnosti. Stoga ćemo svoja znanja i energiju kolegica i kolega usmjeriti u inovacije na segmentima mekanih tijesta, somuna i lepinja, bureka te krušnih mrvica", priključuje se Domagoj u završnoj riječi našeg razgovora dodajući kako se žele više posvetiti lokalnom distribucijskom području Slavonije koje su malo zapostavili u nastojanjima da ostvare veći izvozni iskorak. "To je način da se zahvalimo našim kupcima iz ove regije na povjerenju koje nam ukazuju već 30 godina, a našu buduću strategiju razvoja formirat ćemo oko nastojanja da radimo namjenske proizvode za ciljana tržišta i ciljane kupce", ističe Domagoj. U tvrtki veliki potencijal vide u jačem širenju na HoReCa sektor koji ima sve specifičnije zahtjeve te u segmentu pakiranih proizvoda u što planiraju investirati značajna sredstva u nadolazećem razdoblju. Sve u svemu, ovo je bila jedna lijepa priča iz Hrvatske, iz naše Slavonije, koja govori o ustrajnosti ljudi i dobrim vizijama. Ovo je naš način da im kažemo bravo i tako damo još jedan mali poticaj da tako vrijedno, marljivo i po najvišim svjetskim standardima nastave raditi i dalje. Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

69


Slane grickalice

RAST VRIJEDNOSNE I KOLIČINSKE PRODAJE U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, ukupna kategorija slanih grickalica bilježi rast vrijednosne i količinske prodaje. Ako gledamo pojedinačno segmente, najveći rast bilježe sjemenke i orašasti plodovi, dok najmanji rast ima segment pečenog snacka

70

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


ANALIZA KATEGORIJE

K

ategorija slanih grickalica prema Nielsenovoj klasifikaciji obuhvaća čips od krumpira (uključujući i onaj u obliku štapića), ekstrudirane grickalice ("flips"), čips od kukuruza (uključujući tortilje), krekere, kokice, štapiće, perece, krušne štapiće, bruschette, orašaste plodove te sjemenke i kokice. U posljednjih godinu dana,

zaključno s prosincem 2019. Najveći segmenti u slanim godine, ukupna kategorija grickalicama su pečeni slanih grickalica snack i čips i tortilja bilježi rast koji čine dvije vrijednosne trećine kategoi količinske rije, slijede ih prodaje. ekstrudirane Ako grickalice i gledamo sjemenke udio TOP 3 pojedii orašasti PROIZVODAČA načno plodovi, u vrijednosnoj segmente, dok su konajveći kice najmanji prodaji rast bilježe segment u sjemenke i orakategoriji. šasti plodovi, dok Promatrajući aspekt najmanji rast ima segment mjesta prodaje, 58% ukupečenog snacka. pne vrijednosne prodaje

28%

Vrijednosni udio kanala prodaje slanih grickalica 100

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj 2019. – prosinac 2019.

90 80 70

58

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

Struktura prodaje skupine kategorija Pečeni snack

Čips i tortilja

Ekstrudirane grickalice

Sjemenke i orašasti plodovi

Kokice 100

60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom (< 300 m2)

50 40 30

35

Convenience formati: kiosci i benzinske postaje

20 10 %

80

3

40

Nielsen

17

18

19

29

34

Vrijednosni udio vodeća 3 proizvođača

26

Vodeća tri proizvođača 28% Ostali

33

% Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Kristian Anić-Kaliger kristian.anickaliger@nielsen.com Client Manager

14

60

20

7

6

slanih grickalica ostvaruje se kroz moderne formate (hipermarketi i supermarketi), 35% se realizira kroz tradicionalne formate velikih, srednjih i malih trgovina mješovitom robom, a kroz "convenience" kanal (kiosci i benzinske postaje) proda se 7% ukupne vrijednosne prodaje. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zastupala su 28% vrijednosne prodaje u cjelokupnoj kategoriji slanih grickalica. Abecednim redoslijedom oni su: Intersnack Adria, Kellogg's i Pepsico. Privatne robne marke nose 22% vrijednosnog udjela.

Količinski udio

Vrijednosni udio

72%

Euromonitor International: Presjek trendova Agencija Euromonitor International na svojim je internetskim stranicama u lipnju 2019. godine objavila pregled osnovnih trendova za kategoriju slanih grickalica. U sažetku se navodi kako je čips od krumpira najveća kategorija kada se gleda ukupna vrijednosna prodaja te se podvlači korelacija između dobrih prodajnih rezultata ove kategorije i velikih sportskih manifestacija kao što je bilo Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. godine. Upravo je ovo nogometno prvenstvo imalo veliki utjecaj na prodaju svih "snack" kategorija pa samim time i slanih grickalica, a osobito čipsa. To je donijelo gotovo dvostruko veći rast količinske prodaje kategorije čipsa u usporedbi s 2017. godinom. Potrošači traže zdravije grickalice pa time stavljaju pritisak na proizvođače koji se trude odgovoriti na te zahtjeve lansiranjem pro-

izvoda sa smanjenim udjelom masti i/ili soli. Uz to, ručno rađeni čips i drugi posebni "snack" proizvodi izuzetno su traženi pa samim time ponuda klasičnih grickalica na tržištu više nije dovoljna. Dugogodišnji lider Franck izašao je iz ove kategorije prije dvije godine prodajom udjela u joint venture kompaniji Adria Snack nizozemskom partneru Intersnacku za 12 milijuna eura. Dominacija lokalnih kompanija u grickalicama u proteklim godinama bila je više nego zaslužena i nema naznaka da bi se to moglo promijeniti s obzirom na to da se i Intersnack Adria može smatrati domaćom kompanijom iako ima nizozemskog vlasnika. Pogledamo li mapu konkurentskog okruženja vidjet ćemo da cijelom Europom dominiraju dva ili tri velika globalna igrača, a Hrvatska je izuzetak od tog trenda, konstatiraju u Euromonitoru.

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

71


Slane grickalice – Promometar

ČIPS NAJVIŠE NA PROMOCIJI

KOKICE NAJMANJE

Čips je tijekom 2019. godine bio najviše podložan prodaji kroz promocije, dok su kokice najmanje podložna kategorija prodaji kroz promocije te se uglavnom prodaju po redovnim cijenama

K

slanih grickalica promotivna ategorija slanih gricka- prodaja ostvarila udio od lica uključuje čips (od 30%, što je za 1,3% više u krumpira), orašaste usporedbi s godinom ranije. plodove, krekere, ekstrudiraPrema strukturi promocine proizvode (flips), perece, ja na prodajnom mjestu, kokice te tortilja cjenovne akcije čine čips. Prema 93,4% ukupne podacima koji promotivne se odnose prodaje, dok na period posebna od siječnja promoprosječna 2019. do tivna prosinca DUBINA POPUSTA pakiranja 2019. čine tek na razini prodaja ove preostalih kategorije kategorije 6,6%. zabilježila U odnosu na je rast vrijedisti period prošnosne prodaje od le godine, vrijedno7,0%, dok je količinska sna prodaja na cjenovnim prodaja zabilježila rast od akcijama ostvarila je porast 0,6% u odnosu na isti period od 13,6%, dok je prodaja prethodne godine. Ukupno promotivnih pakiranja zabije tijekom 2019. u kategoriji lježila pad od 9,3%.

-23,6%

Prosječan popust na razini kategorije iznosio je 23,6%. Na temelju prikazanih podataka vidljivo je da je čips bio najviše podložan prodaji kroz promocije, dok su kokice najmanje podložna kategorija prodaji kroz promo-

cije te se uglavnom prodaju po redovnim cijenama. Barbara Lukačić Junior Sales Effectiveness Consultant barbara.lukacic@nielsen.com

Nielsen

Kompozicija vrijednosne prodaje slanih grickalica Redovna prodaja

Promotivna prodaja

100 28,7

30,0

71,3

70,0

siječanj - prosinac 2018.

siječanj - prosinac 2019.

80 60 40 20 %

Kompozicija vrijednosne prodaje po segmentima Redovna prodaja

32,5%

35,2%

67,5%

64,8%

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

ČIPS

24,2%

75,8%

1. 2018. 12. 2018.

30,4%

26,3%

25,8%

31,7%

69,6%

73,7%

74,2%

68,3%

1. 2019. 12. 2019.

1. 2018. 12. 2018.

ORAŠASTI PLODOVI

1. 2019. 12. 2019.

KREKERI

1. 2018. 12. 2018.

Promotivna prodaja

31,1%

68,9%

1. 2019. 12. 2019.

EKSTRUDIRANI PROIZVODI

33,9%

31,4%

66,1%

68,6%

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

PERECI

14,5%

11,3%

14,9%

14,6%

85,5%

88,7%

85,1%

85,4%

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

1. 2018. 12. 2018.

1. 2019. 12. 2019.

KOKICE

TORTILJA ČIPS

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja ili ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

72

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


Promo Premium snack linija rezultat je kontinuiranog razvoja sustava kvalitete Od svog osnutka 1990. godine tvrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca ima jasnu viziju – razviti najbolji proizvod na tržištu po pristupačnoj cijeni. Tako i u ovo izazovno vrijeme covida-19, uz pomno praćenje novonastale situacije te pridržavanje propisanih mjera sigurnosti i zaštite, prioritete su usmjerili na održavanje sigurnosti hrane. Uz vlastitu proizvodnju krumpira i standardno visoke mjere sanitarnih standarda, za sigurnost omiljenih snack proizvoda nema bojazni. Kontrola se neprestano unaprjeđuje, a sva se proizvodnja odvija sukladno odredbama međunarodnog standarda za hranu IFS-a. Dvadesetak raznovrsnih snack proizvoda, koje trgovački lanci prodaju pod svojim robnim markama, sigurni su i kvalitetni. Uspjeh ostvaruju upravo zbog sustava proizvodne kontrole kvalitete te, naposljetku, same kvalitete proizvoda. Predanim radom ova se tvrtka zadnjih 30 godina pozicionirala kao proizvođač vrhunskih snack proizvoda na hr-

vatskom i stranom tržištu, a kontinuiranim razvitkom zadovoljava visoke zahtjeve tržišta jer zadovoljstvo kupaca jedino je pravo mjerilo. Ulaganjem u modernu tehnologiju i razvojem novih ideja i linija ostvaren je rezultat prodaje flipsa i kokica kao najprodavanijih na tržištu u ukupnoj prodaji vlastitog brenda i PL-a, na što su izuzetno ponosni. Motivirani kvalitetom svojih proizvoda, ističu nove linije premium kvalitete – Hand cooked čips i Rice Snack & Popcorn Snack. Ovim linijama u Kanaanu neprestano obogaćuju svoj asortiman i kupcima s veseljem nude inovacije u spoju okusa i kvalitete. Hand cooked čips najkvalitetniji je oblik čipsa na tržištu, a Rice & Popcorn Snack linija nudi primamljiv okus i organski certifikat u kategoriji zdravih grickalica. Najpovoljniji proizvodi najviše kvalitete težak su ali ispravan tržišni moto i sa sigurnošću možemo reći kako Kanaan poznaje formulu uspjeha.

KANAAN d.o.o. Industrijska zona Janjevci 4 31540 Donji Miholjac | E-mail: kanaan@kanaan.hr Tel: +385 31 620 180 / Fax: +385 31 620 191 | Internet: www.kanaan.hr


Slane grickalice - Leaflet report

ČIPSA I IGARA

Čips je vodeća kategorija slanih grickalica po oba promatrana parametra. Gledamo li poredak prema broju promocija ova je kategorija u zadnjih 12 mjeseci ostvarila blagi rast od 1% i sada ukupno drži 29,5% udjela, dok je u bruto oglasnoj vrijednosti rasla za 3% i sada ima 31,2% udjela

U

okviru analize kretanja u skupini kategorija "Slane grickalice" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ovih kategorija putem kataloga i letaka trgovaca.

74

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Čimbenici analiBruto oglasna ze su broj provrijednost mocija, kao prikazuje pokazatelj kvalitetu kvantitete oglašaoglašavanja, a udio vanja, čine ju TOP 2 BRENDA te bruto osnovni oglasna parametri: ČIPSA u broju vrijednost pozicija u promocija (GAV letku, veliGross Adverčina objave tising Value). u cm2, format i

50%

bruto domet letka. Analiza se odnosi na period travanj 2019. – ožujak 2020. u usporedbi s godinom ranije. Čips je vodeća kategorija slanih grickalica po oba promatrana parametra. Gledamo li prvo poredak prema broju promocija ova je kategorija u zadnjih 12 mjeseci ostvarila blagi rast od 1% i sada ukupno drži


29,5% udjela. Ekstrudirane slane grickalice istodobno su zabilježile rast od 2,2% i tako zasjele na drugo mjesto pretekavši kategoriju klasičnih grickalica (štapići, kokice, ribice i sl.) koji su izgubili 4% udjela i pali na treće mjesto s 18,4% udjela. Slani orašasti plodovi/ sjemenke ostvarili su rast s 14% na 15,9%, dok su pečene grickalice (krekeri, grisini i sl.) svoj udio smanjile s 13,2% na 11,6%. Dosta manje udjela ima tortilla čips, ukupno 4%, što je za 0,6% više u usporedbi s ranijom godinom. Nešto veći rast (+3%), kategorija čipsa ostvarila je prema bruto oglasnoj vrijednosti te sada ima 31,2% udjela. Slani orašasti plodovi/sjemenke ovdje su drugi unatoč gubitku 2% udjela pa sada imaju 19,4%, dok su ekstrudirane slane grickalice ostale praktično na istom udjelu i drže 17,3% (+0,1%). Najveći gubitnik su klasične grickalice (štapići, kokice, ribice i sl.) koje su s 20% pale na 16,9% udjela u GAV-u; pečene grickalice (krekeri, grisini i sl.) zadržale su lanjsku vrijednost s 10,9% (+0,1%), dok je na

začelju tortilla čips koji je svoj udio povećao s 2,4% na 4,3%.

ČIPS U kategoriji čipsa imamo dva brenda s dvoznamenkastim udjelom, koji premašuje 20% prema oba promatrana parametra, s tim što vodeći Čipi čips kuca na vrata udjela od 30%. Naime, u broju promocija Čipi čips je rastao za 2,1% i svoj udio povećao na 27,6%, dok je drugoplasirani Lays porastao za 3,1% i sada ima 22,2%. Dosta iza slijede ostali brendovi a prvi među njima je Pringles s 9,2% (-0,3%), Crunchips sa 7,3% (+0,2%), My Chips sa 6,1% (-1,1%) i Chio s 3,6% (-1,3%). Ostali brendovi zauzeli su 5,2% udjela ili 2,2% manje nego u ranijem godišnjem razdoblju, dok su trgovačke marke prilično zastupljene u ovoj kategoriji te drže 18,8% (-0,7%) udjela u broju promocija. S rastom od 2,1% Čipi čips je dodatno potvrdio svoju vodeću ulogu u bruto oglasnoj vrijednosti te zauzima 28,3% udjela, dok je Lays svoj udio povećao za 4,2% i sada ima 20,6%. Slijedi Pringles

sa 7,7% (-0,3%), Crunchips s 5% (-1,1%), Chio s 4,9% (-3,8%) i My Chips s 3,1% (-0,5%). Ostalim brendovima pripalo je 7,1%, što je 1,6% više nego u prethodnoj godini, dok su trgovačke marke ostvarile 23,3% udjela u GAV-u, što je 2,2% manje ali i dalje vrlo ozbiljan udio.

EKSTRUDIRANE GRICKALICE Zahvaljujući rastu od 5,7% na čelo poretka ekstrudiranih slanih grickalica prema broju promocija probio se Tip Top s 21,1% udjela pretekavši time brend Bobi koji je izgubio 0,4% i sada drži 18,2% udjela. Sljedeća su tri brenda vrlo blizu: Clipsy 12,1% (+0,8%), Kroki Kroket 11,2% (-2,3%) i Smoki 11% (-0,3%).

Omjer kategorija slanih grickalica u broju promocija travanj 2018. – ožujak 2019. 40% 30%

travanj 2019. – ožujak 2020.

29% 30% 18% 21%

20%

22%

18%

14% 16%

10%

13% 12% 3% 4%

0% Čips

Ekstrudirane slane grickalice

Klasične grickalice (štapići, kokice, ribice i sl.)

Slani orašasti plodovi/sjemenke

Pečene grickalice (krekeri, grisini i sl.)

Tortilla čips

Omjer kategorija slanih grickalica u GAV-u travanj 2018. – ožujak 2019. 40% 30%

travanj 2019. – ožujak 2020.

28% 31% 21% 19%

20%

17% 17%

20%

17%

10%

11% 11% 2% 4%

0% Čips

Slani orašasti plodovi/sjemenke

Ekstrudirane slane grickalice

Klasične grickalice (štapići, kokice, ribice i sl.)

Pečene grickalice (krekeri, grisini i sl.)

Tortilla čips

Jednoznamenkaste udjele ostvarili su pak Marbo 5% (+0,5%), Štark 2,2% (+1%), Kanaan 2,1% (-1,6%) i Lorenz 1,9% (+0,4%). Ostali su brendovi znatno smanjili svoj udio s prošlogodišnjih 9,7% na sadašnjih 5,5%, dok su trgovačke marke imale stabilan trend ostvarivši blagi rast s 9,4% na 9,7% udjela u broju promocija. Značajno je drugačiji poredak prema ostvarenoj bruto oglasnoj vrijednosti. Ovdje su uvjerljivo na vrhu Bobi i Smoki, dok su svi ostali brendovi ispod granice od 10% udjela. Naime, Bobi je s rastom od 3,8% i ukupno 20,7% udjela preskočio Smoki koji je izgubio 1,1% i sada ima 19,9% udjela u GAV-u. Vodeći po broju promocija Tip Top ovdje je treći s ostvarenih 9,2% (+1,2%), a blizu njega je i Kroki Kroket s 8,3% (+0,2%). Veliki pad zabilježio je Kanaan te svoj udio u GAV-u smanjio s 11,2% na 5,1%, a iza njega dolaze: Clipsy s 4,4% (+1,2%), Lorenz s 1,8% (-0,1%), Marbo s 1,6% (+0,5%) i Štark s 0,3% (+0,1%). Ostali su brendovi smanjili svoj udio 12,4% na 8,2%, dok su trgovačke marke istodobno rasle sa 16,2% na 20,4% udjela u GAV-u kategorije ekstrudiranih slanih grickalica. Lipanj 2019. | jatrgovac.hr

75


Slane grickalice - Leaflet report Pregled kretanja broja promocija po kategorijama 250

Čips

200

Kokice/štapići/pereci/ribice i sl.

150

Ekstruderi

100

Orašasti plodovi/sjemenke Pečene grickalice (krekeri, grisini...)

50

Tortilla čips

0

. . . . . . . 1. 2. ./1. ./2. ./3. ./4. ./5. ./6. ./7. ./8. ./9. 0. /11. /12. ./1. ./2. ./3. ./7 ./8 ./5 ./9 /10 ./1 ./6 ./4 /1 . 9 9 . 0 ./1 9 9 9 9 9 0 9 9 0 18 018 018 018 018 018 18. 18 018. 201 01 201 201 201 201 201 201 201 019 2019 019 202 202 202 0 2 0 2 2 2 2 20 2 2 2 2 2 2

KLASIČNE GRICKALICE Iako je izgubio 1,2% u odnosu na ranijih 12 mjeseci, brend Saltas je zadržao

76

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

dosta uvjerljivo vodstvo u poretku kategorije klasičnih grickalica prema broju promocija s ukupno ostvarenih 18,2% udjela. Kviki je na drugom mjestu s 11,4% uz blagih 0,4% rasta, a treći je Croco s 8,3% uz minus od 0,9% na međugodišnjoj razini. Slijedi Bobi koji je porastao za 2,3% i došao do udjela od 6,7%, a nakon njega su se poredali sljedeći brendovi: Pop Corn s 4,5% (+0,7%), Elephant s 3,7% (-0,2%), Tip Top s 3,5% (-0,8%) i Griski s 2% (+1%). Ostali brendovi kumulativno su zauzeli 15,3% ili 1,6% manje nego u ranijih 12 mjeseci, dok su trgovačke marke ostvarile vrlo stabilnih i respektabil-

nih 26,4% (+0,3%) udjela u broju promocija. Prema bruto oglasnoj vrijednosti poredak je dosta gušći pa je tako brend Saltas i ovdje na čelu, ali ne s tako izraženom prednošću. Naime, Saltas je vodeći s 13,6% (-0,1%), dok je drugi Croco s 11,9% udjela (-1%). Kviki ima 8,1% (+0,1%), Bobi 4,1% (+1,5%), Griski 3,1% (+1,5%), Pop Corn 2,8% (+1,1%), Elephant 2,2% (-0,6%) i Tip Top 1,3% (-0,5%). Ostali su brendovi napredovali za 5% i sada imaju ukupno 18,5% udjela, dok su trgovačke marke istodobno smanjile svoj udio u GAV-u s 41,5% na 34,4%.

SLANI ORAŠASTI PLODOVI Među vodećim brendovima kategorije slanih orašastih plodova/sjemenki u broju promocija imamo samo dva brenda koji su u području dvoznamenkastih udjela. Brend Mogyi je s rastom od 2,8% došao do 12,8% udjela i tako povećao svoju prednost ispred drugoplasiranog brenda Franck Kikiriki koji je ostvario rast od 1,1% i sada ima 10,6% udjela u broju promocija. Čvrsto treće mjesto drži Marjan Voće Natura s 8%, što je za 1,8% manje u usporedbi s ranijim godišnjim raz-

dobljem, dok su nešto manje udjele ostvarili i sljedeći brendovi: Mister Nut 4,9% (+0,4%), Koestlin 3,4% (+2,5%), Zigi 2,9% (+1,2%), Seeberger 2% (+1,1%), Nutline 1,6% (+1,6%), Pellito 1,2% (+1,2%) i Eurocompany 0,9% (+1,4%). Ostali brendovi svoj su kumulativni udio u broju promocija smanjili s prošlogodišnjih 32,1% na aktualnih 24,8%, dok su trgovačke marke imale vrlo stabilan trend s 26,8% (+0,8%) udjela. Prema bruto oglasnoj vrijednosti Franck Kikiriki je na čelu s 4,6% (-1,4%), Seeberger je drugi s 3% (+2%), a slijede Eurocompany s 2,8% (-0,4%), Mogyi s 2,4% (+1,4%), Marjan Voće Natura 2,2% (-0,6%), Nutline 2,1% (+2,1%), Mister Nut 1,2% (+0,3%), Koestlin s 0,5% (+0,5%) i Zigi s 0,4% (-1%). Ostali brendovi zajedno su smanjili svoj udio s 40,6% na 33,9%, a trgovačkim markama pripalo je 46,8% udjela u GAV-u, što je 3,8% više nego u prethodnih godinu dana. Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager

Focus



Slane grickalice - Kupovne navike

U KOŠARICI NAJVIŠE ČIPSA Slane grickalice našle su se u 8% svih košarica ostvarenih za brzopotrošna dobra, a najviše pojedinačnih košarica ostvareno je za čips od krumpira (32% od ukupnog broja košarica sa slanim grickalicama sadržavale su čips od krumpira). To je ujedno i segment s najvećim vrijednosnim udjelom u kategoriji, a privukao je i najveći broj kupaca (3% više u odnosu na prošlu godinu)

A

nalizirali smo kategoriju slanih grickalica (kategorija uključuje sve vrste čipseva, flipseva, krekere, kokice, štapiće, perece, bruschette, grisine, orašaste plodove i sjemenke za grickanje) u 2019. u odnosu na 2018. godinu. Baza kupaca je stabilna – i u jednoj i u drugoj godini čak 96% hrvatskih kućanstava kupovalo je kategoriju. Broj košarica koji je sadržavao slane grickalice također je stabilan u odnosu na 2018. rica ostvareno je za čips od godinu, dok je prokrumpira (32% od sječna količina ukupnog broja po košarici košarica sa rasla 4%. slanim gricSlane kalicama grickalice sadržavale udio našle su se su čips od HRVATSKIH u 8% svih krumpiKUĆANSTAVA košarica ra). To ostvaje ujedno koja kupuju renih za i segment kategoriju brzopotrošna s najvećim dobra, a najviše vrijednosnim pojedinačnih košaudjelom u kategori-

96%

78

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

ji, a privukao je i najveći broj kupaca (3% više u odnosu na prošlu godinu). Vrijednosni udio privatnih robnih marki u kategoriji iznosio je 49% u 2019. godini, dok je godinu ranije bio čak 52%. Čini se da su se u košarici potrošača u 2019. godini češće našli brendirani proizvodi na sniženju jer je udio slanih grickalica kupljen na promociji porastao s 29% na 33%.

PROFIL KUPACA KATEGORIJE Uz tržišne indikatore, GfK Panel kućanstava nudi uvid i u sociodemografske pokazatelje kupaca, ali i u njihove kupovne navike, stavove i interese. Tako na primjer kupac tortilla chipsa više od prosječnog kupca slanih grickalica voli inovacije i isprobavanje novih proizvoda te je sklon avanturističkim aktivnostima. Kupac mixeva oraščića&voća manje je od


prosječnog kupca slanih grickalica orijentiran na cijenu, ne koristi popis za kupovinu i često kupi više od planiranog, sklon je inovacijama, avanturističkim aktivnostima i voli biti u skladu s prirodom. Kupcu grisina pri kupovini je na prvom mjestu kvaliteta, neovisno o cijeni, o kupovini odlučuju spontano u trgovini, a njihovi kupci

Vrijednosni udio trgovačkih marki

52%

2018.

49%

2019.

29%

33%

2018.

2019.

VRIJEDNOSNI UDIO PL-A (%)

VRIJEDNOSNI UDIO PROMOTIVNE PRODAJE (%)

Iskorištenost potencijala kategorije kod vodećih trgovačkih lanaca TOTAL FMCG

SOW index:

Slane grickalice

Konzum

Lidl

113

191

Kaufland 113

Plodine

Interspar

90

126

SOW index = kategorijski SOW trgovca vs. SOW trgovca na FMCG tržištu

Izvor: GfK Panel kućanstava

češće od prosječnog kupca grickalica trude se izgledati što atraktivnije. No, kako pojedini trgovac općenito upravlja kategorijom slanih grickalica? Odgovor nudi Share of Wallet analiza (iskorištenost potencijala) kroz koju identificiramo koliko uspješno trgovac upravlja analiziranom kategorijom, a usporedbu radimo na SOW FMCG tržišta. Konzum, Lidl, Kaufland, Plodine i Interspar uspješno upravljaju kategorijom slanih grickalica (SOW unutar kategorije veći od SOW-a za total FMCG), dok kod Plodina postoji potencijal za rast kategorije. Vlatka Stiplošek Lapenda vlatka.stiploseklapenda@gfk.com Senior Research Consultant

GfK

Želite primati Ja TRGOVAC magazin? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom ili na mail:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: E-mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.


Upravljanje lancem opskrbe – Trendovi

MULTIMODALNA KOMUNIKACIJA Kada govorimo o komunikaciji između članova u lancu opskrbe tada valja naglasiti da ona nije nužno samo komunikacija uživo, već pretpostavlja posredovanje i negovornim medijima, implementacijom suvremenih informacijskih tehnologija. Komunikacija time postaje multimodalna čime se također smanjuje rizik nesporazuma, a zasigurno i povećava povjerenje, poštovanje i transparentnost

P

romatramo li razvoj lanca opskrbe, uočit ćemo glavne faze koje idu od segmentiranih funkcija u poduzeću, preko njihovog grupiranja, do uspostave logistike koja obuhvaća premještanje materijala i roba. Na to se onda nadovezuje upravljanje zalihama i pakiranje. Pojavom informacijske tehnologije, kreiran je koncept lanca opskrbe.

TIJEK INFORMACIJA Lanac opskrbe obuhvaća sve navedene aktivnosti, ali i tijek informacija. Dakle, lanac opskrbe je koncept koji je oplemenio logistiku u smislu da je sve elemente logistike povezao u jednu integriranu i koordiniranu cjelinu. Iz toga dobivamo jednu od definicija lanca opskrbe, a to je da je lanac opskrbe tijek materijala i informacija koji pored logističkih elemenata obuhvaća i prognoziranje potražnje, agregatno planiranje (tj. S&OP – Sales and Operation Planning), nabavu, odnose s dobavljačima, te upravljanje proizvodnjom i kapacitetima. Bez tijeka informacija lanac opskrbe ne postoji! Kako se informacije razmjenjuju u lancu opskrbe, tj. kako članovi lanca komuniciraju? Kao prvo, već je spomenuto da je informacijska tehnologija zaslužna za nastanak lanca opskrbe. Koristeći tehnologiju razmjenjuju se podaci u raznim oblicima, strukturiranim i nestrukturiranim. Također, uz informatičku tehnologiju informacije se razmjenjuju brzo, što znači da su članovi lanca povezani u realnom vremenu. A sad smo u COVID-19 krizi imali priliku vidjeti kako izgledaju online sastanci, predavanja, seminari. Iako se taj način komunikacije koristi već dosta dugo tek je u ovoj krizi došao do punog izražaja. 80

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

U današnje vrijeme na tržištu više ne konkuriraju organizacije, već cijeli lanci opskrbe Uvažavanje i transparentna komunikacija temelj je odnosa s klijentima i svim ostalim članovima u lancu

S&OP No, tko su sudionici tih sastanaka? Iz kojih su oni odjela u organizaciji ili, još bolje, iz kojih su oni dijelova lanca opskrbe? Nažalost, još uvijek poprilično često nailazimo na silose, ne samo na razini lanca, već i na razini pojedinih članova, odnosno samih organizacija. Da bi se silosi srušili, organizacije uvode koncept S&OP (Sales and Operation Planning). To je serija redovnih krosfunkcionalnih partnerskih sastanaka čiji je cilj dogovor među različitim odjelima, a u svrhu uravnoteženja ponude i potražnje u lancu. Neke organizacije nemaju posebne odjele koji se bave upravljanjem lancem opskrbe, ali zato implementiraju S&OP kao proces. Dakle, dijelovi lanca su organizirani funkcionalno, ali je procesno lanac opskrbe integriran i koordiniran kroz S&OP. Jako je važno da se ovi sastanci ne pretvore u puko iznošenje pozitivnih rezultata pojedinih odjela. Njihova je zapravo uloga pomiriti konflikte i pronaći zadovoljavajući trade-off među ciljevima tih različitih odjela. Problemi se moraju prijaviti odmah (jidoka), čim se uoče, te iznositi jasno, u kratkim i preciznim rečenicama, bez komentiranja i traženja krivca. Treba se kreirati partnerska atmosfera i pristupiti rješavanju problema s različitih stajališta, iz perspektiva različitih odjela. Organizacija mora razviti korporativnu kulturu partnerskih razgovora, sudionici ne smiju osjećati strah i nelagodu, a problem se treba rješavati u korijenu (genchi genbutsu). Zapravo, S&OP je sastanak predstavnika različitih odjela koji isti problem doživljavaju iz različitih perspektiva, sukladno informacijama kojima raspolažu, svojem iskustvu i okruženju u odjelima iz kojih dolaze. I da bi se problem uspješno riješio jako je važno kako se oblikuje informacija o problemu, kako se objavljuje, kako je ostali sudionici usvajaju, interpretiraju i razumijevaju. Skoro uvijek nastaje neusklađenost između davatelja informacije i primatelja, što proizvodi semantičku buku. I zato je važno da je informacija kratka i precizna. Nakon davanja informacije, koja je jednosmjerna aktivnost, slijedi komunikacija koja je dvosmjerna aktivnost. Komunikacija se ostvaruje povratnom informacijom koja je rezultat interpretacije primatelja informacije. Kako bi se buka smanjila ključna je povratna sprega, čime se zatvara komunikacijski proces i osigurava optimalno razumijevanje odaslane poruke, te uspješno rješavanje promatranog problema. Kao što u svojoj knjizi spominje Lucas (2012), da timove čine roboti međusobnih sukoba ne bi bilo. No, svi smo mi ljudi s osobnim preferencijama, stvarima koje nam se sviđaju ili ne sviđaju, sustavom vrijednosti i radnim etikama. Stoga je vrlo važno za rad i napredak međusobnih odnosa da rasprave ostanu na poslovnoj razini, odnosno da se sukobi ne pretvore u osobne konflikte među članovima.Kako bi S&OP sastanci bili svr-


Razvoj lanca opskrbe 1960. Silosi

1980. Konsolidacija

Predviđanje potražnje Nabava

1990. Integracija funkcija

2000. Tijek informacija

Upravljanje materijalima

Planiranje materijala Predviđanje proizvodnje

Skladištenje

Skladištenje Rukovanje materijalima

Rukovanje materijalima

Pakiranje

Pakiranje

Logistika

Upravljanje zalihama

Lanac opskrbe Informacijska tehnologija

Planiranje distribucije

Marketing / Prodaja

Distribucija

Transport

Strateško planiranje

Usluga klijentima

Financije

Proces S&OP

Sažetak promjene potražnje

Povijesni podaci. Statističke prognoze

Konačan plan nabave Izvršni sastanak

Prognozirana potražnja. Plan

VREMENSKI CIKLUS Uravnotežen plan ponude i potražnje

Potvrđen plan potražnje Partnerski sastanak svih odjela

Potvrđen plan nabave

Plan nabave. Prijedlog

sishodni, važna je i potpora top managementa. Suvremeno vodstvo podrazumijeva njegovanje partnerskog odnosa sa zaposlenicima u kojemu se zaposlenik osjeća cijenjeno i dovoljno slobodno da artikulira potencijalne probleme. Takav se odnos opet postiže otvorenom komunikacijom koja osigurava prostor povjerenja i međusobnog poštivanja.

LANAC OPSKRBE KAO JEDAN ENTITET Pored razvijene kulture komunikacije unutar organizacije, važna je naravno i komunikacija prema ostalim članovima lanca opskrbe jer danas na tržištu ne konkuriraju organizacije, već cijeli lanci opskrbe. Ta je komunikacija učinkovit alat u rušenju silosa na koje još uvijek nailazimo. Predstavlja kohezijsku snagu te na jednak način povezuje organizacije čime lanac opskrbe postaje jedan entitet. Kada govorimo o komunikaciji između članova u lancu opskrbe tada valja naglasiti da ona nije nužno samo komunikacija uživo, već pretpostavlja posredovanje i negovornim medijima, implementacijom suvremenih informacijskih tehnologija. Komunikacija time postaje multimodalna čime se također smanjuje rizik nesporazuma, a zasigurno i povećava povjerenje,

poštovanje i transparentnost. U budućnosti će spomenutoj transparentnosti sigurno doprinijeti i blockchain tehnologija, a kao posljedicu ćemo imati efikasne, efektivne i vrlo agilne lance opskrbe, što je posebno važno u ovim dinamičnim vremenima.

KOMUNIKACIJA PREMA DOBAVLJAČU Promotrimo li odnos organizacije s njezinim dobavljačima, i pored toga što postoji sustav upravljanja od strane dobavljača (vendor management system), rijetko će koja organizacija prepustiti upravljanje svojim narudžbama dobavljaču jer vlada uvjerenje da se informacije ne smiju dijeliti s istim. Zašto ako zajedno, u suradnji, mogu biti efikasniji i na taj način isporučiti klijentu veću kvalitetu? Suprotno tome, vlada uvjerenje da su dobavljači “neprijatelji” koje treba u pregovorima nadmudriti umjesto da ih se doživljava kao partnere. No, u zadnje se vrijeme sve više njeguje upravljanje odnosima s dobavljačima čime ova tema svakako dobiva na važnosti. KOMUNIKACIJA PREMA KLIJENTU O odnosu organizacije prema klijentu već poprilično toga znamo i već je puno toga napisano. Ali zapravo rijetko nailazimo na situaciju kad se klijenta upoznaje s procesima i aktivnostima koje organizacija poduzima kako bi bila efikasna i efektivna, tj., kako bi isporučila visoku kvalitetu uz minimalne troškove. Zašto klijentima ne pružiti informacije o nastojanjima organizacije da bude efikasnija? Zapravo, o nastojanjima cijelog lanca da bude efikasan kako bi isporučio visoku kvalitetu. Zašto se dijelovi lanca ne udruže u komunikaciji prema klijentu? A da bi lanac nastupio kao entitet prema klijentu, nužno je ostvariti održivu komunikaciju. Takva komunikacija mora biti autentična. A što je autentičnije od komuniciranja truda i napora koje ulažu svi članovi lanca kako bi se isporučila kvaliteta uz nisku cijenu? Spomenutim se narativom lakše približava krajnjem kupcu, pokazuje se razumijevanje za njegove želje i potrebe te se zadobiva njegovo povjerenje. Uvažavanje i transparentna komunikacija temelj je odnosa kako s klijentima tako i sa svakim sljedećim članom u lancu. Učinkovita komunikacija zaglavni je kamen suvremenog poslovanja lanca opskrbe.

Dr.sc. Kristina Šorić

Rochester Institute of Technology Croatia kristina.soric@croatia.rit.edu

Jagoda Poropat Darrer, prof. Umijeće govora – tvrtka za poslovnu edukaciju umijece-govora@darrer.hr

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

81


Logistika - vijesti RAST PROMETA ROBE ŽELJEZNICOM

Ž

eljeznicom je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju prevezeno gotovo 7,8 posto više roba nego u istom lanjskom razdoblju. Na iznoseći apsolutne brojke o prevezenim putnicima i količini robe, iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) u analizi tržišta željezničkih usluga navode kako u prijevozu roba “osam novih teretnih željezničkih prijevoznika sudjeluje sa 62 posto udjela u prevezenoj robi, a ostatak ostvaruje HŽ

GEBRÜDER WEISS UVODI USLUGU ETA-U

Cargo”. U teretnom je željezničkom prijevozu ostvareno 7,2 posto više vlak kilometara u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a pri čemu najveći udjel ima HŽ Cargo od 53,4 posto. Ukupan broj tonskih kilometara u prvom tromjesečju 2020. veći je za 5 posto u odnosu na prošlu godinu, pri čemu su najveće povećanje od 28,7 posto imali novi teretni prijevoznici, dok je HŽ Cargo zabilježio smanjenje ostvarenih tonskih kilometara za 11,6 posto.

Jamnica plus

L

ogistička kompanija Gebrüder Weiss svojim klijentima od sada može ponuditi još precizniji odgovor na pitanje kada stiže njihova pošiljka jer u svoju ponudu uvodi uslugu ETA – Estimated Time of Arrival. Ovisno o prometnoj situaciji, Gebrüder Weiss kontinuirano izračunava predviđeno vrijeme dolaska bilo koje pošiljke, a kod krajnje se isporuke vrijeme dolaska sužava na dvosatni okvir. Klijenti putem interneta mogu pratiti proces otpreme, uključujući predviđeno vrijeme dolaska svojih pošiljaka. Gebrüder Weiss nudi ovu digitalnu uslugu za zbirni prijevoz tamo gdje tvrtka provodi i krajnju dostavu. Tvrtka inače ima sveobuhvatnu mrežu vlastitih lokacija za cestovni promet između Basela na zapadu i prijestolnice Gruzije Tbilisija na istoku. U narednim mjesecima tvrtka će uvesti daljnje digitalne usluge. Portal za klijente myGW koji pruža okvir za pojedinačne značajke službeno će se uvesti tijekom godine.

NJEMAČKA POTIČE KUPNJU AUTOMOBILA Njemačko ministarstvo gospodarstva predlaže u novom paketu poticaja 5 milijardi eura vrijednu shemu bonusa za kupnju novih automobila. Globalna prodaja automobila oštro je pala jer su tvornice i saloni automobila bili zatvoreni zbog pandemije koronavirusa. Prema planu ministarstva, bazičan bonus iznosio bi 2.500 eura po vozilu, plus 500 eura za kupnju vozila s ekonomičnijom potrošnjom goriva. 82

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

ULAGANJE U ROBOTIZACIJU VRIJEDNO 3,5 MILIJUNA KUNA

P

rateći svjetske trendove u automatizaciji i robotizaciji, Jamnica plus uvodi automatizaciju slaganja narudžbi kupaca putem autonomnog robota koji je početkom lipnja pušten u rad u logističko-distributivnom centru u Jastrebarskom. Unatrag nekoliko godina, Jamnica plus kao vodeća kompanija u industriji pića radi na automatizaciji poslovnih procesa s ciljem bolje učinkovitosti. Stalni rast proizvodnje stvorio je potrebu za većom automatizacijom proizvodnih, ali i logističkih procesa, a sve s ciljem pravovremenog prijema, skladištenja i otpreme proizvoda.

KONZUM OTVORIO ULTRABRZU E-PUNIONICU

N

akon što su u prosincu prošle godine otvorene brze punionice za električne automobile u okviru Super Konzuma u Delnicama i Karlovcu, Konzum u suradnji s Hrvatskim Telekomom kao tehnološkim partnerom nastavlja širiti mrežu e-punionica otvorenjem ultrabrze punionice u Super Konzumu u Sarajevskoj ulici u Zagrebu. Punionica za električne automobile s tipom punjenja DC i snagom od 160 kW može napuniti vozilo za svega 5 do 15 minuta. “Sudjelovanjem u projektu otvorenja e-punionice Konzum pokazuje svoju usredotočenost na poticanje održivih praksi i doprinos inicijativama za zaštitu

“Prednost automatizacije jasno se vidi u izvanrednoj i izazovnoj situaciji kao što je pandemija koronavirusa. Automatizacija i robotizacija poslovnih procesa pojednostavljuju poslovanje i smanjuju rizik od zaustavljanja poslovnog procesa. Investicijom od 3,5 milijuna kuna u ovakav moderni sustav osiguravamo kvalitetnije uvjete rada poštujući najviše sigurnosne standarde uz istovremeni visok nivo učinkovitosti. To je posebno važno u industriji pića, čije je glavno obilježje izrazita sezonalnost, kada logističko-distributivni procesi dolaze u prvi plan”, izjavio je Dario Šalić, predsjednik Uprave Jamnice plus d.o.o. okoliša, uz istovremeno pružanje najbolje moguće usluge svojim kupcima. Otvorenjem ove ultrabrze punionice postavljamo nove trendove u Hrvatskoj i zahvalni smo Hrvatskom Telekomu koji nas je prepoznao kao partnera”, izjavio je Ante Ćurić, direktor Sektora razvoja maloprodajne mreže u Konzumu.



LOGISTIKA, COVID-19 I STANDARDI Tekst: Slobodan Romac, dipl. ing., Voditelj projekata, sromac@gs1hr.org GS1 Croatia

N

e tako davno (recimo, u veljači ove godine) New York je bio grad koji nikad ne spava, a posjet prijateljima i rodbini bio je čin iskazivanja poštovanja i ljubavi. I onda odjednom, doslovno preko noći, New York je prestao biti jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija za sve one koji nikad ne spavaju, a posjet prijateljima i rodbini postao je, blago rečeno, nepoželjan – grubo govoreći, mogli ste završiti i u "pržunu" (bajbukani, reštu iliti iza rešetaka, za one koji žele znati više) za takvo što. Priča ide i dalje, a zvuči kao trećerazredna produkcija filma katastrofe (da je prikazivan na TV-u, sigurno ne bih trošio svoje dragocjeno vrijeme gledajući ga). Ljudi se zatvaraju u svoja četiri zida, zatvaraju se državne i županijske granice, zatvaraju se trgovine, ukida se javni prijevoz, transport svih oblika je stao, kreće suluda utrka u stvaranju kućnih zaliha svega i svačega, potrebnog i nepotrebnog (s, da prostite, drek-papirom na vrhu popisa najtraženijih proizvoda… za ne povjerovati!). Ukratko, ratno stanje! A sve zbog neprijatelja čija se veličina mjeri u nanometrima, ali zato zvučnog imena (pomalo nerazumljivog) - SARS-CoV-2, koji pak uzrokuje bolest nešto lakše pamtljivog naziva - COVID-19. Ekonomisti su za ovu situaciju upotrijebili izraz "lockdown", što znači "izolacija" ali i "zaključavanje". Nastupilo je zaključavanje svega. Život kakvog smo do tog trena poznavali i prakticirali srušio se kao kula od karata, naprosto smo se zaključali u mišju rupu iz koje (ako nismo ostali bez posla) "radimo od doma" i svako toliko u nevjerici provirujemo (ako nam dozvole) i čudimo se "novom normalnom". Rekao bih da sad već polako postaje jasno koja je veza između logistike i COVID-a 19. Veza je opaka – COVID-19 je logistiku žestoko prodrmao i okrenuo naglavce! Sva uvriježena pravila i procedure koje su vrijedile u logistici nisu uzele u obzir nešto što se prostim okom i ne vidi – što nije posebno čudno, jer se mjeri u nanometrima. No, na našu žalost pokazalo se, kao i u nekim drugim sferama ljudskog života, da veličina nije bitna, već tehnika. A tehnika ovog nano-mališana zvanog SARS-CoV-2 pokazala se veličanstveno razornom po većinu

naših životnih i poslovnih normi. Naglasio sam riječi pravila, procedure i norme. Namjerno, jer to nam daje poveznicu prema posljednjem pojmu koji se pojavljuje u naslovu, a to su – standardi. Jer standardi nisu ništa drugo već skup pravila i procedura odnosno normi oko kojih su se svi (gle čuda!) složili i kojih se svi (opet, gle čuda!) pridržavaju. E sad, nije baš da smo uvijek oduševljeni da nam netko "soli pamet" o tome što ili kako ćemo nešto raditi. Nekako se osjećamo sputanima, a volimo se povremeno i upustiti u "otkrivanje" tople vode i kotača. Može to biti zabavno, ali je vrlo rijetko korisno i produktivno. Zato, okanite se inovativnosti i improvizacija tamo gdje postoje dobro uhodana pravila i procedure, da ne kažem standardi. A da izostanak, nejasnoća ili, (ne daj bože!) nepridržavanje istih može uzrokovati kaotična stanja, uvjerili smo se i tijekom ove COVID-19 pošasti, kada je bilo potrebno (i još je uvijek) u kratkom roku osmisliti nova pravila i procedure za "novo normalno", kako u svakodnevnom životu, tako i u poslovanju (uključujući i logistiku). Međunarodna GS1 organizacija već se gotovo pola stoljeća bavi standardima u automatskoj identifikaciji, elektroničkom poslovanju i unaprjeđenju poslovnih procesa. Ovi standardi su "siva eminencija" logistike, jer su uvijek prisutni, a često neprimjetni. Razlog je jednostavan – ono što uvijek dobro funkcionira, rijetko tko zamjećuje (to i jest suština kvalitetnog standarda, zar ne?). Kako je društvena odgovornost utkana u politiku poslovanja GS1 organizacije, tijekom COVID-19 pandemije GS1 je izradio savjete za smanjenje rizika širenja COVID-19 u logistici temeljene na najboljoj praksi. Što je to najbolja praksa iznjedrila u ovoj kriznoj situaciji, možete pročitati u nastavku. SKLADIŠTA I VOZAČI KAMIONA 1) Strogo razdvojite skladišne aktivnosti odvajanjem područja koja su u kontaktu s vanjskim okruženjem (npr. primanje robe i otprema) od drugih područja (npr. skladištenje, slaganje narudžbe i izdavanje robe) i izbjegnite miješanje osoblja.


Promo Izbjegnite pristup osoblja iz drugih odjela (npr. proizvodnja, uredi) i/ili vanjskih osoba u skladište. 2) Rukovatelji zaduženi za primanje i otpremu robe te vozači moraju kod razmjene dokumenata i/ili robe nositi odgovarajuće zaštitne maske i jednokratne rukavice. Također im trebate savjetovati da nakon svakog kontakta operu ruke dezinfekcijskim sredstvom. U tu svrhu stavite na raspolaganje dozatore za dezinfekcijska sredstva. 3) Slično kao što se trenutno radi u bolnicama, postavite sredstva odvajanja (npr. vrpce i VIP pregrade) kako biste razdvojili osobu koja dostavlja od osobe koja preuzima dokumente (razmak od najmanje jednog metra). Neka vozači ulaze u skladište jedan po jedan. 4) Ako postoji čekaonica za vozače, na svaku drugu stolicu stavite znak s natpisom "zbog svoje sigurnosti, nemojte ovdje sjesti". Na taj ćete način spriječiti vozače da sjede jedan pored drugog jer će među njima uvijek biti jedna prazna stolica. 5) Kod istovara i utovara robe vozači moraju nositi masku za lice. Ako je nemaju, dajte im je ili odbijte primiti robu. Tako se stvara "kreposni krug". Vozači moraju pravilno postaviti masku. Tvrtke "najbolje u klasi" postavljaju kutije u kojima vozači mogu ostaviti otpremne dokumente. 6) Kada je moguće, podijelite osoblje u odvojene i nepromjenjive smjene; nemojte dopuštati ljudima da se mijenjaju za smjenu. Na primjer, možete organizirati dvije smjene tako da se ljudi nikada ne susreću s ljudima iz suprotne smjene, čak ni kod smjene. 7) Na početku smjene radnicima izmjerite temperaturu elektroničkim termometrom kako biste bili sigurni da nije povišena. 8) Radnici unutar jedne smjene ne smiju dijeliti alate i uređaje (npr. kolica, skenere za barkodove, ručne uređaje i terminale za izradu otpremnih dokumenata). Prije uzimanja ili spremanja bilo kojeg alata ili opreme, moraju dezinficirati dijelove u kontaktu s njihovim tijelom (npr. držak RFID skenera). Osigurajte dezinfekcijska sredstva koja osoblje može upotrebljavati u tu svrhu. 9) Prije početka ili na kraju smjene, ili kod mijenjanja aktivnosti, operite ruke vodom (ako je moguće toplom) i sapunom. 10) Izbjegavate aktivnosti koje nisu nužne, uključujući primjerice inventuru, čišćenje od strane vanjskog osoblja, projekte koji nisu ključni, redovne informativne sastanke s osobljem, osim ako je svrha sastanka rješavanje hitnog slučaja. 11) Ako je moguće, svaki tjedan provedite dezinfekciju skladišta, ureda i prostorija općenito. LANAC OPSKRBE I PREVENCIJA 12) Izbjegavajte sastanke uživo i zamijenite ih sastancima na daljinu/on-line. Ako nije moguće izbjeći sastanak uživo, ograničite broj sudionika, pobrinite se da održavaju međusobni sigurnosni razmak od najmanje jednog metra i da su odmaknuti od stola za kojim sjede također najmanje jedan metar.

13) Povećajte veličinu narudžbi za popunjavanje zaliha (davanjem većih narudžbi, ali ipak izbjegavajući nepotrebno gomilanje zaliha). Na primjer, ako dvostruko povećate veličinu narudžbi, upola smanjujete učestalost prijevoza, a time u konačnici i rizik širenja virusa. 14) Sljedeće se odnosi ne samo na odjel logistike, nego i na svaki drugi odjel: radnici s bilo kakvim, čak i najmanjim simptomima gripe moraju ostati kod kuće. Imajte na umu da radnici u logistici često rade preko svojih granica pa je velika vjerojatnost da će nastaviti raditi iako se ne osjećaju dobro, osobito ako su plaćeni po satu. 15) Vanjski suradnici i privremeni radnici: angažirajte nove radnike samo ako je to apsolutno nužno, a nove zaposlenike pošaljite na odgovarajući zdravstveni pregled. Na primjer, tražite od novih zaposlenika da potpišu izjavu da u zadnjih 14 dana nisu bili u kontaktu s osobom koja bi mogla biti zaražena koronavirusom. 16) Dajte prednost pošiljkama za bolnice i najugroženija geografska područja (države, regije). Također, dajte prednost pošiljkama proizvoda koji se upotrebljavaju za liječenje ljudi zaraženih bolešću COVID-19. Pritom maksimalno povećajte brzinu isporuke, čak i ako to donosi veće troškove. Općenito prednost treba dati isporuci nužnih proizvoda i proizvoda za hitne slučajeve. 17) Kad je moguće, svi zaposlenici u odjelu logistike (odnosi s kupcima, planiranje…) moraju raditi od kuće, tako smanjujući vjerojatnost prenošenja virusa radnicima koji moraju biti na radnom mjestu jer ne mogu raditi od kuće. 18) Obustavite sve oblike zajedničke upotrebe automobila. Razmaknite raspored dolaska osoblja kako bi se smanjila mogućnost kontakta u prostorima gdje se stvaraju gužve (ulazi, automatske rampe, prostorije za prijavu i odjavu, svlačionice). 19) Smanjite broj plaćanja po isporuci. Ako su plaćanja neizbježna, dajte prednost plaćanju beskontaktnim karticama umjesto gotovine i pobrinite se da karticu dira samo kupac. 20) Zatvorite sve kantine i potaknite isporuku obroka direktno u urede. Spriječite pristup aparatima za kavu jer je rizik od širenja virusa na tim mjestima visok. 21) Obučite osoblje u tim mjerama opreza i strogo nadzirite pridržavanje tih mjera; budite uzor za svoje osoblje. 22) Te mjere opreza vjerojatno će smanjiti produktivnost za 15-20%. Rukovoditelji moraju biti spremni uvesti prekovremeni rad/dodatne smjene kako bi dostigli mjesečne planove. 23) Budite podrška svom timu u ovoj kritičnoj fazi pandemije koronavirusa; dajte im jasne i iscrpne informacije i obavijesti te slušajte njihove prijedloge i/ili probleme. Potičite "osjećaj pripadnosti zajednici" zbog kojeg se ljudi osjećaju emocionalno bliskima iako su fizički udaljeni. 24) Primjenjujte proaktivan i transparentan pristup komunikaciji sa svim uključenim stranama, na primjer sindikatima, obavještavajući ih o naporima koje ulažete vi i vaša tvrtka kako biste smanjili rizik širenja bolesti COVID-19 i o mjerama opreza koje poduzimate. Podijelite svoju najbolju praksu i ovaj dokument te tako suzbijte širenje koronavirusa.


Ljetna kozmetika

DEZODORANSI I GELOVI ZA TUŠIRANJE

POTAKNULI RAST Ukupno u 2019. godini, skupina kategorija za osobnu njegu zabilježila je rast količinske i vrijednosne prodaje, najviše uslijed rasta prodaje dezodoransa i gelova za tuširanje

86

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


S

ANALIZA KATEGORIJE Struktura prodaje skupine kategorija

kupina kateDezodoransi Gelovi za gorija "Osobna tuširanje njega" obuhvaNjega kože Toaletni tijela i ruku sapuni ća kategorije Pjena za dezodoransa, kupanje 3% gelova za tu2% 100 14% širanje, njegu 26% 80 kože tijela i ruku (proizvo21% di namijenjeni hranjenju, 15% 60 zaštiti ili vlaženju kože tijela 28% i ruku - u obliku krema, lo29% 40 siona, gelova, itd.), toaletnih sapuna i pjene za kupanje. 20 35% 28% Ukupno u 2019. godini, skupina kategorija za osobnu % Komadni Vrijednosni njegu zabilježila je rast koliudio udio činske i vrijednosne prodaje, najviše uslijed rasta prodaje dezodoransa i gelova čini 21% vrijednosne za tuširanje, koji prodaje, toaletni zajedno čine sapuni 14%, 57% količindok pjene ske prodaje za kupai 63% vrinje nose jednosne svega 3% prodaje cjelokupne vrijednosni udio cjelovrijednoTOP 3 kupne sne prodaje PROIZVODAČA skupine skupine kategorija. kategorija Od preostaosobne njege. lih kategorija, Ako promatramo njega kože tijela i ruku kanale prodaje, 61%

47%

Vrijednosni udio kanala prodaje 100 90 80

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj – prosinac 2019.

39

70

Moderni formati: hipermarketi, supermarketi (> 301 m2)

60

Tradicionalni formati: trgovine mješovitom robom + drogerije (< 300 m2)

50 40 30

61

20 10 % Izvor: Nielsen panel maloprodaje

Vrijednosni udio vodeća tri proizvođača Vodeća tri proizvođača 47% Ostali 53%

ukupne vrijednosne prodaje ostvaruje se kroz drogerije i trgovine mješovitom robom, dok moderni formati (trgovine iznad 300 m2 prodajne površine) predstavljaju prodaju preostalih 39% vri-

jednosne prodaje. U 2019. godini, zaključno s prosincem, promatrajući vrijednosni udio, vodeća tri proizvođača čine 47% vrijednosne prodaje kategorija osobne njege, a oni su abecednim redom: Beiersdorf, Procter & Gamble i Unilever. Zorana Krajinović Retailer Services Executive zorana.krajinovic@nielsen.com

Nielsen

Euromonitor International: Presjek trendova Agencija Euromonitor International na svojim je internetskim stranicama u lipnju 2019. godine objavila pregled osnovnih trendova za kategoriju njege kože tijela i ruku. Uvodno se naglašava kako je rast u ovoj kategoriji nekada dolazio gotovo isključivo kroz premiumizaciju koja je gurala cijene prema gore. Međutim, sada je prisutna i druga sila u kategoriji koja djeluje u suprotnom smjeru - cjenovne promocije. Sami proizvodi u kategoriji postaju sve više multifunkcionalni pa tako noviteti objedinjuju više funkcija u jednom proizvodu. Većina proizvoda usmjereni su na vlaženje kože, dok su drugi namijenjeni dubokom čišćenju. Zanimljivo je i da sve više Hrvata proizvode iz ove kategorije kupuje u ljekarnama. Naime, hrvatski potrošači koji žele iskusiti osjećaj vrhunskog, pre-

mium tretmana kupuju proizvode za njegu kože u ljekarnama. Ovaj je trend prisutan već jedno duže vrijeme, navode iz Euromonitora.

U pogledu na konkurentski krajolik konstatira se kako je sudar premium i masovnog segmenta više nego očit u ovoj kategoriji s obzirom na to da dva istaknuta tržišna lidera dolaze iz različitih cjenovnih segmenata. Tako lider L'Oreal Adria

svoju vodeću poziciju ima zahvaliti visokim cijenama premium proizvoda koje prodaje na tržištu, no pravi ključ uspjeha ove grupacije je veliki broj brendova koje nudi potrošačima. Iako je na drugome mjestu, kralj masovne njege tijela, Beiersdorf, stvara dojam da je znatno aktivniji pa čak i inovativniji od tržišnog lidera. S manjim portfeljom brendova (Nivea, Eucerin, Labello i Atrix) uspijeva lansirati daleko najveći broj novih proizvoda na tržište tijekom godine. Imajući u vidu snažnu konsolidaciju na vrhu i prilično veliki broj predstavnika na vrlo kompetitivnom tržištu, novi igrači teško nalaze svoj put do potrošača. Općenito vjerovanje je kako ne postoji puno toga što se može ponuditi mimo portfelja proizvoda koji su već dostupni u kategoriji, zaključuje se u analizi Euromonitora.

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

87


Ljetna kozmetika – Promometar

K

PROMOCIJE DIKTIRAJU

PRODAJU

U okviru promatrane kategorije ukupno je 42,3% vrijednosne prodaje dolazilo od proizvoda na cjenovnim akcijama ili od promotivnih pakiranja

ategorija ljetne kozmetike uključuje dezodoranse/ antiperspirante, gelove za tuširanje, proizvode za njegu kože tijela i ruku, toaletne sapune te proizvode za depilaciju. Prema podacima koji se odnose na period od siječnja 2019. do prosinca 2019. prodaja ove kategorije zabilježila je rast vrijednosne prodaje od 5,3%, dok je količinska prodaja zabilježila još značajniji rast od 8% u odnosu na isti period prethodne godine. U okviru promatrane kategorije ukupno je 42,3% vrijednosne prodaje dolazilo od proizvoda na cjenovnim akcijama ili od promotivnih pakiranja. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine 88,4% ukupne promotivne prodaje, dok posebna promotivna pakiranja sudjeluju s 11,6% udjela. U odnosu na isti period prošle godine, vrijednosna prodaja na cjenovnim akcijama ostvarila je porast od 2,5%, dok

je prodaja promotivnih pakiranja zabilježila rast od 1,3%. Prosječan popust na razini kategorije iznosio je 26,2%. Na temelju prikazanih podataka vidljivo je da su gelovi za tuširanje bili najviše podložni prodaji kroz promocije te da je njihov vrijednosni udio promotivne prodaje veći nego što je vrijednosni udio redovne prodaje, dok su toaletni sapuni najmanje podložni prodaji kroz promocije te se uglavnom prodaju po redovnim cijenama. Barbara Lukačić Junior Sales Effectiveness Consultant barbara.lukacic@nielsen.com

Nielsen Kompozicija vrijednosne prodaje ljetne kozmetike Promotivna prodaja Redovna prodaja 100 80

43,5

42,3

56,5

57,7

siječanj 2018. prosinac 2018.

siječanj 2019. prosinac 2019.

60 40 20 %

Kompozicija vrijednosne prodaje kategorija ljetne kozmetike Redovna prodaja

46,9%

44,3%

53,1%

55,7%

siječanj prosinac 2018.

siječanj prosinac 2019.

DEZODORANSI / ANTIPERSPIRANTI

53,9%

Promotivna prodaja

37,7%

37,1%

62,3%

62,9%

siječanj prosinac 2018.

siječanj prosinac 2019.

26,7%

25,5%

29,1%

27,4%

73,3%

74,5%

70,9%

72,6%

siječanj prosinac 2018.

siječanj prosinac 2019.

siječanj prosinac 2018.

siječanj prosinac 2019.

53,3%

46,1%

46,7%

siječanj prosinac 2018.

siječanj prosinac 2019.

GELOVI ZA TUŠIRANJE

NJEGA KOŽE TIJELA I RUKU

TOALETNI SAPUNI

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz Nielsen panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerije; bez diskontera, kioska i benzinskih postaja); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te promotivna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja ili ko-pakiranja sa zasebnim EAN kodom Izvor: Nielsen Promo Pressure

88

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.



Ljetna kozmetika - Leaflet report

DEZODORANSI I NJEGA LICA NA VRHU PORETKA Usporedimo li prisutnost kategorija ljetne kozmetike u broju promocija vidimo kako su dezodoransi prilično uvjerljivo na vrhu s 45,5% udjela, dok je prema bruto oglasnoj vrijednosti vodeća kategorija njege lica s 37,6% udjela

U

okviru analize kretanja u skupini kategorija "Ljetna kozmetika" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ovih kategorija putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete

90

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

oglašavanja, te bruto cm2, format i bruto dooglasna vrijednost met letka. Analiza (GAV - Gross se odnosi na Advertising period sviValue). banj 2019. Bruto – travanj oglasna 2020. u vrijedusporedbi udio TOP 5 nost s godinom brendova prikazuje ranije. kvalitetu Usporedezodoransa oglašavadimo li u GAV-u nja, a čine prisutnost ju osnovni kategorija ljetne parametri: pozicija kozmetike u broju u letku, veličina objave u promocija vidimo kako

63,3%

su dezodoransi prilično uvjerljivo na vrhu s 45,5% udjela u svim objavama u proteklih 12 mjeseci, što je 1,2% više u usporedbi s ranijih godinu dana. Njega lica (kreme, losioni, maske i sl.) blago je smanjila svoj udio (-0,6%) te s 26,3% udjela drži čvrsto drugo mjesto, dok je jednako tako čvrsto na trećemu mjestu njega tijela (kreme, losioni) s 19,3% udjela (-0,2%). Primjetan udio još drže kreme za sunčanje i tamnjenje kože i to od 7,7% u obje promatrane godine, dok su depilacijski proizvodi svoj mali udio dodatno smanjili za 0,4% na svega 1,2%. Kada je pak riječ o bruto oglasnoj vrijednosti tu je priča ipak ponešto drugačija. Njega lica (kreme, losioni, maske i sl.) ovdje je na prvome mjestu s 37,6% udjela, iako je izgubila 1% u usporedbi s prethodnih godinu dana. S rastom od 2,2% vodećoj kategoriji u GAV-u su se približili dezodoransi koji sada imaju 33,5% udjela, dok je s gotovo dvostruko manjih 17,8% (-2,4%) na trećoj poziciji kategorija njege tijela (kreme, losioni). Kreme za sunčanje i tamnjenje kože istodobno su porasle s 8,4% na 9,9%, a depilacijski su proizvodi kao i u broju promocija pali s 1,6% na 1,2% udjela.


s 8% (+0,5%), CV sa 7,7% (+0,8%) i Afrodita s 5,7% (+2,3%). Ostali brendovi svoj su udio u broju promocija kategorije njege lica smanjili s 51,8% na 46,5%. Zahvaljujući rastu od 5,9% Nivea se dodatno učvrstila na vrhu poretka prema bruto oglasnoj vrijednosti s 21,4% udjela, dok je L'Oreal blago porastao do 12% (+0,8%). Tri preostala značajna brenda dolaze sa sljedećim udjelima: Garnier sa 7,2% (+0,2%), CV s 4,3% (-0,4%) i Olival s 3,1% (+1,5%). Ostali brendovi smanjili su svoj udio u GAV-u sa 60% na 52%.

DEZODORANSI Pogledajmo sada glavne brendove u svakoj od pojedinačnih kategorija u broju promocija i bruto oglasnoj vrijednosti. U kategoriji dezodoransa Nivea i Fa su gotovo izjednačeni prema broju promocija. Nivea je, ipak, zahvaljujući rastu od 3,5%, došla do 17,6% udjela i tako prestigla Fa koji je izgubio 3,1% i spustio se do 17,2% udjela u broju promocija. Rexona je bila stabilna te je na 12,5% udjela uz blagi pad od 0,6%, dok su Old Spice s 11,2% (+1%) i Dove s 10,5% (-0,3%) te Garnier s također 10,5% (+1,1%) vrlo blizu jedan drugome. Ostali su brendovi u promatranom periodu smanjili svoj udio s ranijih 22,1% na aktualnih 20,4%. Prema bruto oglasnoj vrijednosti, pak, Nivea je snažno odmaknula s rastom od 6,6% i ukupno 20,4% udjela. Iza nje, četiri su se najsnažnija konkurenta stisnula u prilično uskoj niši: Old Spice ima 12,9% (+2,3%), Rexona 10,2% (-2,6%), Garnier 10,1% (+1,2%), a Dove 9,7% (-1%). Ostali su brendovi smanjili svoj kumulativni udio u GAV-u kategorije s 43,2% na 36,7%.

NJEGA TIJELA Nivea je uvjerljivo vodeći brend njege tijela. Ovu kategoriju karakterizira veliki broj brendova koji se bore za naklonost potrošača, a jedino Nivea ostvaruje značajan udio koji je u broju promocija dosegao 28,4%, što je za 2,7% više u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci. Slijede Melem i Atrix na drugom mjestu s ukupno ostvarenih 4,8% udjela pri čemu je prvi brend rastao za 1,2%, a drugi za 3,1%. Afrodita je rasla za 0,9% do 3,2% udjela, dok je negativan trend imao brend Dove koji je izgubio 1,8% i sada drži 2,6% udjela. Ostali brendovi su kumulativno također imali negativan predznak jer su svojih 62,3% udjela iz prošle godine smanjili na 56,2% na kraju ovogodišnjeg travnja. Nivea je svoje vodstvo u bruto oglasnoj vrijednosti dodatno učvrstila rastom od 3,6%

NJEGA LICA U poretku vodećih brendova njege lica (kreme, losioni, maske i sl.) u broju promocija na vrhu se nalaze dva brenda: L'Oreal sa 16,3% (+0,2%) i Nivea s 15,8% (+1,5%). Jednoznamenkaste udjele drže brendovi Garnier

Omjer kategorija ljetne kozmetike u broju promocija svibanj 2018. - travanj 2019. 50%

došavši time do 25% udjela. Važnije udjele zauzeli su još Melem sa 6,3% (+2,8%), Dove s 4,6% (+0,7%) i Afrodita s 3% (+0,7%). Ostali brendovi smanjili su svoj kumulativni udio u GAV-u s prošlogodišnjih 68,9% na aktualnih 61,1%.

ZAŠTITA OD SUNCA U kategoriji krema za sunčanje i tamnjenje kože vodeći je brend Nivea koja je u broju promocija prva s 26,4% udjela, što je ipak za 8,6% manje u usporedbi s godinom ranije. Garnier Ambre Solaire zabilježio je solidan rast od 5,5% i tako došao do drugog mjesta s 12% udjela, a lijep je rast od 4,5% ostvario i Sundance koji sa 7,8% na trećemu mjestu. Olival je blago smanjio svoj udio za 0,2% i sada ima 7%, dok je Afrodita napredovala za 0,5% do 4,7% udjela. Ostali brendovi svoj su udio u broju promocija blago smanjili s 43,8% na 42,2%. Prednost brenda Nivea u bruto oglasnoj vrijednosti ipak je nešto manja jer je udio ovoga brenda pao s prošlogodišnjih 30,2% na aktualnih 19,7%. I dalje je to dosta ispred pratnje na čelu s Afroditom koja je gotovo udvostručila svoj udio s 5,8% na 10,4%, a potom dolaze sljedeći brendovi: Garnier Ambre Solaire sa 7,5% (+1,6%), Olival sa 6,1% (+0,8%) i Sundance s 1,5% (+0,1%). Ostali brendovi porasli su na međugodišnjoj razini s 51,4% na 54,8% udjela u GAV-u kategorije.

40%

40% 22

20%

20% 19%

0% Dezodoransi

Njega lica Njega tijela Kreme za (kreme, losioni, (kreme, losioni) sunčanje i maske i sl.) tamnjenje kože

2%

1%

Depilacijski proizvodi

svibanj 2019. - travanj 2020.

31% 34% 22

20% 18%

20%

22

10%

39% 38%

30% 8% 8%

Focus

svibanj 2018. - travanj 2019. 50%

27% 26%

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager

Omjer kategorija ljetne kozmetike u GAV-u

svibanj 2019. - travanj 2020.

44% 46%

30%

DEPILACIJSKI PROIZVODI Iako je podosta izgubio, točnije 9,3% udjela, Veet je i dalje uvjerljivo na čelu poretka vodećih brendova depilacijskih proizvoda u broju promocija s 31% udjela. Zabilježivši veliki skok od 12,5% na drugo se mjesto s ukupno 19% udjela probio brend Eveline, koji se tako izjednačio s brendom Čupko (+2,9%). Afrodita je imala također pozitivan trend od 3% i tako došla do 14,3%, dok je Remove jednako tako lijepo rastao za 3,9% na ukupno 7,1% udjela. Ostali brendovi značajno su smanjili svoj kombinirani udio u broju promocija s 22,6% na svega 9,5%. Veet je u bruto oglasnoj vrijednosti ostvario nešto veći udio od ukupno 34%, iako je i prema ovom parametru imao negativan trend od 4,7% u odnosu na ranijih 12 mjeseci. Čupko je drugoplasirani uz solidan rast od 5,6% i 22,2% udjela, dok je Eveline na trećemu mjestu s 14,3% udjela i rast od nevjerojatnih 11,5%. Afrodita je stabilna s 9,5% (-0,2%), dok je M lady porastao za 1,8% na 8,4% udjela. Ostali brendovi u ovoj kategoriji značajno su smanjili svoju bruto oglasnu vrijednost s prijašnjih 25,6% na sadašnjih 11,6% udjela.

22

8% 10%

10% 0% Njega lica (kreme, losioni, maske i sl.)

Dezodoransi

Njega tijela (kreme, losioni)

Kreme za sunčanje i tamnjenje kože

2%

1%

Depilacijski proizvodi

Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

91


Iz regije VOLI OTVARA PET HIPERMARKETA

C

rnogorski trgovački lanac Voli nastavlja širenje maloprodajne mreže i najavljuje otvaranje pet hipermarketa do kraja 2020. u kojoj obilježava 25. godinu postojanja. Kako je priopćeno iz tvrtke, Voli trenutno izvodi radove na novom hipermarketu u Danilovgradu, dok se do kraja godine očekuje i otvorenje objekata na još četiri lokacije među kojima su Budva i

“KUPUJEM DOMAĆE” U MAKEDONIJI Ministrica financija Sjeverne Makedonije Nina Angelovska najavila je izdavanje kartica “Kupujem domaće”, a sredstva će se plaćati direktno iz proračuna putem vladinog programa Covid. Financijsku podršku dobit će građani i zaposlene osobe s niskim dohotkom, mladi i zdravstveni radnici. Riječ je o mjeri ekonomskih poticaja za revitaliziranje i restart ekonomije. Procjenjuje se da će mjera obuhvatiti 270.000 građana, a njena će vrijednost iznositi ukupno 25 milijuna eura.

MIRA U NOVOM POGONU

G

radonačelnik Prijedora Milenko Đaković i rukovodstvo Tvornice keksa i vafla Mira Prijedor obišli su novi proizvodni pogon ove tvornice koji se nalazi u naselju Svale i u koji bi se trebala izmjestiti proizvodnja iz sadašnjeg pogona koji se nalazi u širem centru grada, priopćeno je iz prijedorske Gradske uprave. Direktorica Mire Marica Vidaković kazala je da tvrtka raspolaže sa 68.000 četvornih metara zemljišta na Svalama, gdje postoji mogućnost daljnjeg razvoja budući da u gradu više nema mjesta za moderne linije. Najavila je da će selidba krenuti u sljedećih godinu dana, što će omogućiti širenje poslovanja.

Plav. Voli hipermarket u Danilovgradu nalazit će se na zemljištu površine veće od 21.000 četvornih metara, dok će se sam objekt prostirati na 3.500 četvornih metara. S više od 70 maloprodajnih objekata, Voli je danas najveći trgovački lanac u Crnoj Gori s najvećim brojem zaposlenih. Kompanija je ranije najavila da razmatra i širenje na tržišta regije.

Prvo tromjesečje

GRUPA MERCATOR POVEĆALA PRIHODE 10,8 POSTO

S

lovenska Mercator grupa u prvom kvartalu ove godine ostvarila je 530,48 milijuna eura prihoda, što je 10,8 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ostvarila je i 1,1 milijun eura čiste dobiti, priopćeno je iz kompanije. Usporedbe radi, u istom lanjskom razdoblju grupa je poslovala s gubitkom od 3,69 milijuna eura. Riječ je o podacima za poslovanje u prva tri mjeseca na razini grupe Mercator, dok je matični dio kompanije u Sloveniji, “Poslovni sistem Mercator”, imao rast

prihoda od 10,3 posto, na 305,91 milijun eura i čistu dobit od 1,73 milijuna eura ili 36 posto više u odnosu na lanjsko razdoblje. Predsjednik uprave Mercatora Tomislav Čizmić izjavio je da je već početkom godine uočen snažan pozitivan trend poslovne uspješnosti i dobiti te da se Mercator pravodobno i uspješno pripremio na promijenjene poslovne okolnosti nakon proglašenja epidemije covida-19. To je Mercatoru omogućilo nastavak pozitivnih poslovnih trendova, kazao je Čizmić.

U POŽAREVCU TVORNICA KAVE

G

rad Požarevac ustupio je zemljište bez naknade kompaniji Bambi Success koja će izgraditi tvornicu za proizvodnju kave. U njoj će posao naći 22 radnika, a vrijednost investicije je oko 2,9 milijuna eura. U prvoj fazi bit će izgrađeno 1.600 četvornih metara pogona s planiranim mjesečnim kapacitetom od 200 tona kave. Sljedeće godine očekuje se druga faza odnosno proširenje na još jednu parcelu te povećanje proizvodnih kapaciteta. HERCEGOVAČKOM DUHANU POTVRDA IZVORNOSTI Duhan sorte “hercegovački ravnjak” upisan je u međunarodni registar imena podrijetla, čime je dobio zaštitu izvornosti, koji se vodi pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi. Kako su priopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan je registriran sukladno Lisabonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju.

92

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.


Iz svijeta ALIBABA RASTE U VRIJEME PANDEMIJE Kineski div internetske prodaje Alibaba izvijestio je o snažnom rastu tromjesečnih prihoda budući da su ograničenja zbog koronavirusa potaknula ljude da više kupuju putem interneta. Zdravstvena kriza prisilila je ljude da ostanu u domovima te zatvorila fizičke trgovine, što je rezultiralo velikim skokom potražnje za internetskim narudžbama. Tako su u četvrtom fiskalnom tromjesečju zaključno s ožujkom Alibabini prihodi u odjelu internetske trgovine porasli gotovo 19 posto, na 13,16 milijardi dolara.

POLJSKA VLADA RAZMATRA KUPNJU MALOPRODAJNIH LANACA RADI POMOĆI POLJOPRIVREDNICIMA

P

oljska vlada mogla bi razmotriti ulazak na tržište maloprodaje i ne isključuje mogućnost kupnje lanaca trgovina prehrambenim proizvodima, izjavio je zamjenik ministra državne imovine Artur Sobon. Lanac maloprodajnih trgovina pod državnom kontrolom dobro bi nadopunio Poljski prehrambeni holding, budući konglomerat kompanija iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora. “Bili bismo prisutni od polja do stola”, rekao je Sobon u intervjuu za internetski portal Money.pl. Temeljni cilj ta dva projekta bile bi pravedne marže za poljoprivrednike. Poljska ne želi nacionalizirati maloprodajni sektor, što bi bilo “nerealno i nepotrebno”, ali “želimo biti prisutni tamo gdje poljoprivrednicima dugoročno možemo osigurati profitabilnu proizvodnju”, pojasnio je dužnosnik poljske vlade. “U tom je poslu veličina važna”, dodao je.

Velika akvizicija

AHOLD DELHAIZE SE ŠIRI NA JUGOISTOKU SAD-A

N

izozemsko-belgijski trgovački lanac Ahold Delhaize objavio je kako njegov drugi po veličini američki brend po volumenu prodaje, Food Lion, preuzima 62 prodajna mjesta lanaca Harveys Supermarkets i BI-LO koji su sada u vlasništvu Southeastern Grocersa. Trgovine su smještene u saveznim državama Sjeverna Karolina, Južna Karolina i Georgija, a nakon preuzimanja poslovat će pod brendom Food Lion, što je dio strategije širenja ovog maloprodajnog brenda na jugoistoku SAD-a.

Food Lion, tvrtka čije je sjedište u Salisburyju u Sjevernoj Karolini, ima više od 1.000 prodajnih mjesta u 10 američkih saveznih država i zapošljava više od 77.000 djelatnika. U sklopu novog preuzimanja, očekuje se kako će tvrtka zaposliti više od 4.650 djelatnika kako bi bili na usluzi kupcima u 62 nove trgovine. Dogovor s lancem Southeastern Grocers također uključuje akviziciju distributivnog centra u Mauldinu u Južnoj Karolini. Zaključenje posla očekuje se u prvoj polovini 2021. godine, a financijski uvjeti nisu objavljeni.

PEGGY DAVIES NA ČELU PLMA

U

pravni odbor Udruženja proizvođača privatnih marki (PLMA) imenovao je Peggy Davies vršiteljicom dužnosti predsjednice. Davies je naslijedila dugogodišnjeg predsjednika Briana Sharoffa koji je prošloga mjeseca preminuo nakon kratke bolesti. “Četiri desetljeća Brian je bio zaštitno lice PLMA. Naša je odgovornost da se sada fokusiramo na budućnost. Kao Upravni odbor, razumijemo da je pred nama teško i izazovno vrijeme. Imamo potpuno povjerenje u Peggy Davies da će biti sposobna i dinamična voditeljica PLMA-e u ovom ključnom trenutku”, poručila je Lisa Manzoline, predsjednica Upravnog odbora PLMA-e. LIDL OTVORIO 100. TRGOVINU U SAD-U Lidl je otvorio svoju 100. trgovinu na američkom tržištu u gradu Suwanee u saveznoj državi Georgia. Otvorenje je provedeno bez rezanja vrpce, kako bi održali društvenu distancu, prenosi supermarketnews.com. Uključujući novootvorenu, Lidl sada ima šest prodavaonica u Georgiji i u njima zapošljava više od 200 radnika. “Planiramo nastaviti s izgradnjom novih prodavaonica pojačavanjem naših napora za novim zapošljavanjima i proširenjem mreže distribucijskih centara”, istaknuo je Roman Heini, predsjednik tvrtke Lidl US.

TRŽIŠNI UDIO SPARA U AUSTRIJI 35,6%

M

aloprodajni lanac Spar u travnju je u Austriji dosegao tržišni udio od 35,6%, prenosi portal esmmagazine.com. Iz tvrtke Spar Austria objavljeno je kako je tijekom tog mjeseca zabilježila rast prodaje od 23%, dok je ostatak sektora ostvario rast od prosječnih 12,6%. U prva četiri ovogodišnja mjeseca Spar Austria je držao prosječni tržišni udio od 34% čime je zauzeo čelnu

poziciju među tamošnjim trgovačkim lancima. Gerhard Drexel, glavni izvršni direktor ovog trgovačkog lanca, za tako dobar rezultat zahvalio je predanim i kompetentnim prodavačima i kolegama u cijelom sustavu, posebno naglašavajući njihov predan rad u tjednima karantene. “Iznimno smo ponosni na njih. Svi naši djelatnici zaslužni su za naš uspjeh”, zaključio je Drexel. Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

93


U fokusu… Sladoled

DESERT ZA IZVRSNO RASPOLOŽENJE Omiljeni desert proizvodi se iz emulzije masti i proteina uz dodatak šećera i ostalih sastojaka koji mu daju boju, okus i miris. Njegova osvježavajuća hladnoća, kremoznost i dodaci iznenađenja jamci su užitka u svakom zalogaju ili lizu

K

olikogod netko bio izbirljiv u jelu, složit ćemo se, svima je izuzetno teško, ako ne i nemoguće, odoljeti zovu sladoleda. Slatki kremasti desert topi se u ustima i donosi nam apsolutni užitak bilo da ga konzumiramo

94

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

na vreli ljetni dan ili hladno zimsko jutro. Njegova privlačnost leži možda u osvježavajućoj hladnoći, kremoznosti svakog zalogaja ili pak hrskavim komadićima čokolade ili prženih lješnjaka kojima nas iznenadi poneka kuglica. Vjerojatno ima nešto i u tome da sladoled često

vežemo uz radosne uspomene iz djetinjstva i posebne trenutke provedene s najdražim ljudima. Kako god bilo, sladoleda se ne možemo zasititi nego nam postaje sve draži što ga bolje poznajemo. Stručnjaci tumače da je kod ovog mliječnog deserta važno nekoliko

-14°C DO -12°C Idealna temperatura serviranja sladoleda


faktora. Među prvima izdvajaju izgled ili vizualni dojam koji nam za početak daje do znanja što ćemo konzumirati, a slijedi ga aroma. Na trećem je mjestu kiselost koja pozitivno djeluje na dojam kod voćnih okusa, ali može biti negativna kod okusa kao što su vanilija ili čokolada. Nadalje, izuzetno je važna temperatura serviranja jer sladoled u svakom trenutku moramo moći izvaditi odgovarajućom žlicom. Na kraju, ali ne manje važni, dolaze tekstura i, naravno, okus. Popularnosti sladoleda sigurno ne odmaže niti silno bogatstvo okusa koje zaista može zadovoljiti svačije želje i ukuse. U SAD-u je, pokazuju istraživanja, najpopularniji okus vanilije, a slijede ga čokolada, cookies & cream te menta s komadićima čokolade. Iako kod nas nisu provođena slična istraživanja, možemo pretpostaviti da je poredak omiljenih okusa više-manje sličan. A dalje je zaista sve prepušteno beskonačnoj mašti proizvođača. Postoji tako sladoled od cikle ili đumbira, pa od plavog sira s orasima ili s kruškom, sladoled s okusom češnjaka, kukuruza, ali i naizgled posve nespojive kombinacije sladoleda s okusom foie gras, hobotnice, liganja ili lososa. Dakle, kad je sladoled u pitanju, zaista ne valja robovati predrasudama, već otvorena uma prihvatiti sve ponuđene kombinacije i uživati. Kroz pripremu ove slatke teme nametnula se logična ideja o posjeti najvećem domaćem proizvođaču, tvrtki Ledo, da izbliza uživamo u nastajanju brojnih poslastica koje izlaze iz njegovih pogona. Međutim, pomalo nadrealna situacija koju je izazvala pandemija bolesti COVID-19 pomrsila je i te, kao i mnoge druge planove. Odlučili smo ipak, barem na daljinu, zaviriti u njihove "kutije s blagom" i prisjetiti se kakve su nam sve divote do sada predstavili te što pripremaju za bližu i dalju budućnost.

DOMAĆA POVIJEST Priča o Ledu i industrijskoj proizvodnji sladoleda u nas počela je 1958. godine kada se u jednom od pogona tadašnje Zagrebačke mljekare počeo proizvoditi sladoled na štapiću - legendarna Snjeguljica. Te godine proizvedeno je prvih 50 tona industrijskog sladoleda u Hrvatskoj. Iduće godine je na tržište plasirano dva milijuna komada sladoleda na štapiću, a 1963. godine proizvedeno je već 20 milijuna komada. S povećanjem volumena proizvodnje, pogon u sklopu Zagrebačke mljekare postaje premalen pa se u rujnu 1965. godine otvara nova, tehnološki znatno opremljenija tvornica, koja dobiva naziv Ledo. U njoj su se osim štapića mogli proizvoditi sladoledi u kornetu i čašici. "Posao proizvodnje i prodaje sladoleda vrlo se brzo širio pa se pojavila potreba za izgradnjom nove moderne tvornice, koja je s radom počela 1983. godine. Od tada se raznovrsnost oblika i okusa Ledo proizvoda ubrzano povećava i upotpunjuje. Nakon Snjeguljice iz pogona Leda lansirani su brojni sladoledi na štapiću, u čašicama i kornetima, ali i sladoledne torte, a neki od njih, kao što su Ledolina, Njofra ili Bubi, postali su neodvojivi dio odrastanja brojnih generacija", podsjećaju iz tvrtke. Na njihovim sladolednim recepturama radi tim vrhunskih tehnologa iz odjela razvoja koji, zahvaljujući svom dugogodišnjem znanju i iskustvu, jako dobro znaju kako uskladiti omjere sirovina i postići najbolje okuse sladoleda. Neki od osnovnih sastojaka pojedinih Ledo sladoleda su razne vrste čokolade, kakaov maslac, mlijeko u prahu, paste, arome, voda, vrhnje, šećer, orašasti plodovi, razni keksi, vafli, svježe smrznuto voće i slično. Vrhunsku kvalitetu jamče vrhunski sastojci i sirovine. "Sve što možemo nabavljamo od domaćih proizvođača. Među-

Sladoled se u Hrvatskoj počeo proizvoditi 1958. u pogonima Zagrebačke mljekare kao preteče današnjeg Leda Pri temperaturi od -15 °C sladoled se može čuvati i više od godinu dana

tim, u pojedine proizvode idu specifične sirovine koje nam stižu iz cijeloga svijeta. Za premium sladolede tražimo samo najbolje sastojke pa tako paste, arome, pistacije i lješnjake nabavljamo iz Italije, čokoladu iz Belgije i slično", otkrivaju u Ledu. Tvrtka kontinuirano u svojih pet laboratorija obavlja kontrolu svih zaprimljenih sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, a sve se to kontrolira i u akreditiranim ovlaštenim laboratorijima. Za svaku sirovinu i proizvod provodi se analiza rizika temeljem koje se izrađuju opsežni planovi uzorkovanja i provode, osim analitičkih, i organoleptičke te kvalitativne kontrole. "Postoje brojni uvjeti koje proizvod mora ispuniti kako bi bio zadovoljavajuće kvalitete te kao takav dospio na tržište. Tijekom proizvodnog procesa kontroliraju se sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi, a osim raznih testova i mjerenja, svaki proizvod mora zadovoljiti i vizualne kriterije kako bi bio u savršenom stanju kada izađe iz Ledo tvornice", naglašavaju u zagrebačkom proizvođaču.

TEHNOLOŠKI POSTUPAK Kako ne bismo previše odlutali u ove mirisne sladoledne sfere, red je pojasniti sam tehnološki postupak proizvodnje omiljenog deserta. Sladoled se proizvodi iz emulzije masti i proteina uz dodatak šećera i drugih sastojaka koji služe za postizanje boje, okusa i mirisa (arome), te za emulgiranje ili stabilizaciju smjese na bazi ugljikohidrata ili proteina, pojašnjava dr.sc. Rajka Božanić, profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Stavlja se u promet u zamrznutom stanju, pri temperaturi od najmanje -15°C i takav se može čuvati i više od godinu dana. Sam sladoled je dakle zamrznuta emulzija, smjesa s inkorporiranim zrakom koji joj udvostručuje volumen, a koja se sastoji od Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

95


U fokusu… Sladoled

Korisni trikovi za potpuno uživanje u sladoledu Pri kupovini sladoled neka uvijek bude zadnja stvar koju stavljate u košaricu ili kolica Sladoled i smrznute proizvode stavljajte u zasebni dio košarice odnosno kolica ili na vrh Na putu kući, sladoled izolirajte od ostalih kupljenih proizvoda po mogućnosti u specijaliziranoj vrećici Kod kuće svakako izbjegavajte otapanje i ponovno zamrzavanje sladoleda jer on time gubi na kvaliteti Zamrzivač bi trebao biti podešen na temperaturu od -20 °C do -18 °C, a idealna temperatura za serviranje je od -14 °C do -12 °C Sladoled uvijek pohranite u glavni dio zamrzivača, a ne u vrata jer u njima temperatura često varira Poklopac kutije sladoleda držite čvrsto zatvorenim kako se ne bi formirali kristalići leda Nakon otvaranja na kutiju se može staviti prozirna folija ili papir za pečenje između sladoleda i poklopca Ostatak sladoleda nakon konzumacije treba što prije vratiti u zamrzivač Ne držite sladoled u blizini druge nepokrivene hrane čiji mirisi mogu utjecati na njegov miris i okus

96

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

mliječnih i nemliječnih sastojaka. Od mliječnih sastojaka može sadržavati mlijeko, ugušćeno mlijeko, mlijeko u prahu, vrhnje i maslac. Mliječna mast čini 8 do 18 posto sladoledne smjese. Izvori masnoće mogu biti mlijeko, vrhnje (s 30 do 35 posto mliječne masti), ugušćeno punomasno mlijeko ili maslac. Mliječna mast povećava hranjivu vrijednost sladoleda, ali isto tako i cijenu budući da je to jedan od najskupljih sastojaka. Najbolji, ali ujedno i najskuplji izvor mliječne masti je vrhnje. Mliječna mast daje sladoledu pun okus i finu teksturu, popravlja konzistenciju, utječe na nastajanje manjih kristala leda i osigurava njihov jednoličan raspored te povećava otpornost na topljenje. Veća količina mliječne masti utječe na povećanje viskoznosti, ali istovremeno smanjuje sposobnost tučenja. Smatra se optimalnim oko 12 posto mliječne masti u sladoledu. Mliječna bezmasna suha tvar u sladolednoj smjesi čini 9 do 12 posto, a izvori su obrano mlijeko ili mlijeko u prahu. Proteini iz mlijeka utječu na strukturu sladoleda jer omogućuju emulgiranje, tučenje i kapacitet vezanja vode, a u konačnici poželjnu strukturu deserta. U nemliječne sastojke sladoleda ubrajaju se šećeri i sladila, boje, arome, emulgatori, odnosno stabilizatori te voda i zrak. Osim mliječne masti, sladoled može sadržavati i biljnu mast. Šećer i sladila osiguravaju slatkoću smjese, daju ugodan okus i poboljšavaju teksturu. Iako, kad je sladoled u pitanju, ne treba previše razbijati glavu kalorijskim vrijednostima, ipak valja podsjetiti kako će ona ovisiti ponajprije o tome radi li se o sladoledu na bazi voća s mlijekom, vrhnjem ili vodom, sadrži li čokoladu i kakao, orašaste plodove, različite masnoće i voćni sirup. "I najveći sladokusci moći će se rashladiti i uz manje kalorija ako izaberu sladoled smanjenog udjela šećera i masti ili uz novu generaciju sladoleda

bogatu proteinima", napominje nutricionistica Vedrana Dučkić iz savjetovališta Nu3vex. Ona dodaje kako mliječni sladoled u prosjeku ima 185 kcal na 100 g, sadrži oko 20,7 g ugljikohidrata, 3,76 g proteina i 10,24 g masti. Veći udio kalorija potječe iz šećera i biljnih masti, a udio proteina je nizak pa kod ovog sladoleda ne treba pretjerati s količinom želimo li regulirati tjelesnu težinu. Mliječni sladoled s čokoladnim preljevom u prosjeku ima 300 kcal na 100 g s oko 29 g ugljikohidrata, 3,5 g proteina i 19 g masti. Sladoled pak s biljnim mastima prosječno ima 160 kcal na 100 g, sadrži oko 19,7 g ugljikohidrata, 3,14 g proteina i 8,15 g masti. Danas sve popularniji proteinski sladoledi sadrže u prosjeku oko 127 kcal na 100 g s oko 18,75 g ugljikohidrata, 12,5 g proteina i 2,88 g masti. "Za sve koji trebaju pripaziti na tjelesnu težinu ovaj je sladoled sve popularniji desert zbog boljeg odnosa makronutrijenata i niske kalorijske vrijednosti", navodi nutricionistica Vedrana podsjećajući kako je na tržištu zaista nebrojeno mnogo sladolednih okusa, tekstura i nutritivnih sastava pa svatko za sebe može pronaći idealan ledeni desert, istovremeno osvježavajuć i hranjiv, ali i niskokaloričan - ako treba.

NAVIKE POTROŠAČA Da na domaćem, ali i na nizu izvoznih tržišta, ne ponestane širokog asortimana sladolednih okusa i brendova pobrinuli su se u Ledu. U tvrtki prate trendove i zahtjeve novih generacija kupaca odnosno promjene njihovih potrošačkih navika i preferencija pa tako redovito pripremaju nove koncepte proizvoda za obiteljski asortiman u kojem su predvodnici Quattro, Grandissimo i Twice čime im je olakšan i ulazak na nova tržišta jer u današnje vrijeme ključ uspjeha leži u inovativnosti. "U posljednjih 25 godina Ledo je ostvario vodeće tržišne pozicije u kategoriji sladoleda i smr-



U fokusu… Sladoled

znute hrane na većini tržišta Adria regije i postao najveći proizvođač i distributer sladoleda i smrznute hrane. Stalno radimo na proboju i na druga tržišta kao što su SAD, Portugal, Francuska, Izrael, Njemačka, Švedska, Velika Britanija, Španjolska, Italija, Azerbajdžan i Danska", naglašavaju u Ledu. U tvrtki su za ovu sezonu pripremili novu liniju funkcionalnih sladoleda Highlife koju odlikuje vrhunska kvaliteta te smanjeni udio kalorija, uz dodatak proteina s 30 posto manje šećera i masti pa potrošači mogu uživati u četiri različita okusa bez grižnje savjesti. S 30 posto manje šećera je i novi King Classic kod kojeg je zadržan klasičan okus vanilije s hrskavim preljevom od mliječne čokolade. U King asortimanu novost su i King čašice koje u četiri okusa donose sladoled premium kvalitete načinjen od vrhunskih sastojaka, a lansiran je i Kapri kornet načinjen od finog spoja 98

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Mali savjet iz Dr. Oetkera Sladoled možemo po želji uvijek ukrasiti i okusom obogatiti šećernim dekorima za kolače, desertnim preljevima ili čak lagano podgrijanom domaćom marmeladom koja postaje bogati voćni preljev. Dok za hrskavu varijantu sladoledu pokušajte dodati Vitalis Super Müsli i pokoju bobicu svježeg voća – odlična kombinacija!

Kalorijska vrijednost deserta ovisi o tome radi li se o sladoledu na bazi voća s mlijekom, vrhnjem ili vodom

kremastog sladoleda okusa vanilije s komadićima i punjenjem od jagode. Nakon što je prošle godine sladoled Lino Lada na štapiću Međunarodno udruženje proizvođača sladoleda (IICC) u Švedskoj proglasilo najboljim na svijetu, ove godine su u Ledu odlučili predstaviti ga i u obliku u kojem može uživati cijela obitelj pa je tako nastao Quattro Lino Lada. Razne vrste sladoleda nude i mali domaći proizvođači među kojima je tvrtka Frigus Vecla u čijim pogonima na otoku Krku

od 2004. nastaju proizvodi iz HoReCa linije te premium ledeni desert. "Godišnje proizvedemo do 50.000 litara sladoleda u više od 30 različitih okusa. Ovisno o trendovima i potrebama tržišta neprestano kreiramo nove okuse, a neke stare ukidamo", poručuju iz ovog proizvođača brenda Gelati d'oro. Njihovi proizvodi se uglavnom mogu naći na domaćem, iako su s manjim količinama prisutni i na tržištima Slovenije, Slovačke te Norveške. Neke od glavnih razloga dugovječne popularnosti sladoleda kao savršenog deserta naveli smo već u uvodu. Treba još spomenuti da je sladoled odlična opcija i kod kuće jednako kao i na putu u bilo koju zemlju svijeta jer je svugdje jednako ukusan i predstavlja desert s kojim se ne može pogriješiti i koji će uvijek učiniti da se osjećamo bolje. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr



Ja TRGOVAC

ZDRAVI PINKLEC NA RAME I PUT POD NOGE Web dućan Zdravi pinklec, koji je u život krenuo kao newsletter, stječe sve širi krug poklonika. Vlasnicu Anu Balić aktualna koronakriza uvjerila je kako je upravo online poslovanje nužnost današnjih trgovaca

S

ame pohvale! Odlični proizvodi i minimalno korištenje plastike kod pakiranja!” “Odlični svježi proizvodi, vrhunska usluga i dostava. Super je kad se može naručiti od više OPG-ova. Preporuka!” “Domaće, ukusno, zdravo. Još vam to donese ljubazna mlada dama. S osmijehom i sezonskim receptom za ručak nakon kojeg svi prsteke ližu”... Ovo su samo neki od komentara brojnih zadovoljnih korisnika webshopa Zdravi pinklec preko kojeg već više od sedam godina mogu nabaviti svježe ubrano voće i povrće dostavljeno s puno pažnje. Pinklec nudi i pregršt drugih proizvoda omiljenih među poklonicima zdravog života, pa su u njegovoj ponudi i aromatizirane soli, čajevi, sokovi, razni začini, keksi, med, veliki izbor brašna, ulja te slana i slatka polugotova peciva i zdrave grickalice. Spiritus movens Pinkleca je njegova energična poduzetsam poslovnim rezultatima i u na vlasnica Ana Balić, žena trenucima kad pomislim ‘ne izuzetno pozitivne enermogu’ sjetim se svih divnih gije koju je nemoguće ne poruka i preporuka koje osjetiti već i u kratkom šalju moji kupci”, kazuje artikala telefonskom razgovoru. Ana opisujući svoju sva“Prezadovoljna sam kodnevnu motivaciju dodostupno na i preponosna što sam dajući kako ju neprestano zdravipinklec.hr opstala na tržištu koje naprijed tjera i činjenica je dinamično i podložda njen Zdravi pinklec slovi no promjenama na koje je za ozbiljnog partnera kojega nemoguće utjecati. Zadovoljna kupci prepoznaju.

100

100

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

Kroz posao i Pinklec upoznala je široki krug ljudi, a s mnogima od njih je razvila i prijateljski odnos. “Kod mene kupuju obitelji s malom djecom koja tek kreću s dohranom, ali i poslovni ljudi različitih dobi koji ne stignu u svakodnevnu nabavku pa po preporuci postaju članovi zajednice Zdravog pinkleca i prepuštaju se mojoj ponudi”, navodi Ana. Posebno je veseli što može izaći ususret i znatnom broju kupaca koji zbog zdravstvenih tegoba ne mogu nositi vrećice iz dućana i, što je još važnije, moraju paziti čime hrane svoje tijelo. Pinklecoljupcima, kako im tepa, Ana svake nedjelje šalje newsletter iz čije bogate ponude oni do ponedjeljka popodne trebaju odabrati željene proizvode. Tada nastupa Ana i njena akcija pakiranja i dostave. U subotu se vlasnica malo odmara, a onda u nedjelju sve ispočetka. Ideju o ovakvom načinu plasiranja plodova domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava dobila je u proljeće 2012., frustrirana pokazateljima o slabom plasmanu hrvatskih proizvoda, ali trebalo je proći neko vrijeme da se ideja provede u djelo i razvije u današnji oblik.

NEDJELJNI NEWSLETTER “U početku sam radila isključivo preko newslettera koji sam, kao i danas, slala svaku nedjelju. Kako bih kupcima pomogla da maksimalno iskoriste svaku namirnicu, u toj sam komunikaciji slala i neke recepte. Newsletter je i da-


U Zdravom pinklecu kupuju obitelji za djecu koja kreću s dohranom, ali i poslovnjaci koji ne stignu u nabavku Kako bi kupcima olakšala odluku, ponudu u webshopu vlasnica osvježava barem jednom tjedno

nas aktualan, ali nastojala sam ga sažeti s obzirom na to da kupci cijelu ponudu mogu provjeriti i na webshopu”, tumači Ana naglašavajući kako njen internetski dućan Zdravi pinklec trenutačno nudi otprilike 100 artikala, ali kako se broj mijenja iz tjedna u tjedan budući da su u ponudi isključivo sezonske namirnice. Ponudu na portalu nastoji osvježiti barem jednom tjedno kako bi kupcima olakšala odluku, ali i sebi donekle pojednostavila posao. “To ne znači da se svaki tjedan mijenja raspored artikala, nego se naprosto neki artikli zbog svoje sezonalnosti prestanu nalaziti u ponudi, dok su drugi prisutni skoro pa cijelu godinu. Za ‘tehnički život’ stranice nastojim birati tvrtku koja se nalazi u istoj poziciji kao i Zdravi pinklec, a to znači da je riječ o dinamičnom i kreativnom poduzetniku koji je uvijek dostupan i spreman za novotarije. Kako smo svi većinom vizualni tipovi, smatram da je ponekad potrebno i dubinsko osvježenje koje onda znači novo ruho portala koje će dodatno potaknuti kupce da ga posjete. U pozadini su uvijek Ivana i Vlatko, a za novi izgled portala, koji će biti uskoro vidljiv, zadužen je Studio Kuča”, ističe Ana. Zdravi pinklec svoj je život počeo plasiranjem voća i povrća, a danas nudi i štošta drugoga. “Nit vodilja cijelog posla su domaći dobavljači koje sam u početku osobno kontaktirala, a sada se već javljaju sami. Važno mi je da se ponuda ne preklapa što olakšava odabir potrošaču, ali i plasman proizvođaču”, ističe vlasnica Ana prisjećajući se svog puta do današnje karijere.

JEDINA ZAPOSLENA U studentskim je danima i neposredno nakon stjecanja diplome profesorice povijesti radila u prodaji u beauty industriji. Uvjerena je kako joj je upravo to iskustvo iz realnog sektora pomoglo da otkrije poduzetnicu u sebi i odluči se pokrenuti vlastiti posao. Njena je prvotna zamisao bila oslanjati se

Info Naziv dućana: zdravipinklec.hr Vlasnica: Ana Balić Godina osnivanja: 2013. isključivo na vlastitu proizvodnju jer obitelj ima obradivu zemlju u Zagorju. Međutim, ideja se pokazala preambicioznom jer je Ani bilo nemoguće kao one-man band brinuti i o uzgoju, ali i o promociji i plasmanu. Iako ne prodaje vlastite proizvode to ju ne sprječava da brine kako bi kupcima bila dostupna ponuda većinom eko-certificiranih proizvođača, dok konvencionalni uzgoj ostavlja drugima. Navodi kako suradnju nudi jednako i OPG-ovima u prijelaznom razdoblju kao i onima kod kojih je moguće pratiti način uzgoja. U Zdravom pinklecu formalno je Ana jedina zaposlena iako u svakodnevnom funkcioniraju ima svesrdnu pomoć roditelja, supruga, brata, ali i prijatelja

koji su svi spremni uskočiti kad je potrebno. Do sada nezabilježene uvjete poslovanja u doba koronakrize Ana je preokrenula u svoju korist. “Iako može neobično zvučati da je virus na nešto djelovao pozitivno, meni se upravo to dogodilo. Kriza izazvana pandemijom ubrzala me u donošenju odluka i planiranju”, tumači Ana naglašavajući kako je u doba krize ujedno osvijestila da online trgovinu više definitivno ne možemo nazivati poslovanjem budućnosti jer je ona itekako prisutna ovdje i sada. Naša sugovornica pravi je primjer kako je upornim i marljivim radom moguće postići velike stvari. Njen glavni kanal širenja poklonika je usmena predaja odnosno dobra stara preporuka. Posljednjih mjeseci upravo je po preporuci stekla još širi krug Pinklecoljubaca, a nemamo razloga sumnjati da joj i budućnost nosi brojne štovatelje zdrave hrane. Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr Lipanj 2020. | jatrgovac.hr

101


Novo na polici Dukat čokoladno mlijeko bez laktoze

N

Novi DoNA voćni sirupi

D

ines duo d.o.o., jedan od najvećih proizvođača sokova i sirupa u Hrvatskoj, na tržište lansira nove DoNA voćne sirupe koji sadrže 92-97% voćnog soka. Umjesto dodatnog poreza tj. trošarine na šećer u bezalkoholnim pićima, DoNA svojim potrošačima nudi dodanu vrijednost tj. originalne nove recepture voćnih sirupa s najvećim udjelom voćnih sokova na tržištu. Iskusni tehnolozi, kao i najmodernija proizvodna linija koju tvrtka kontinuirano nadograđuje, garancija su iznimne kvalitete DoNA sokova i sirupa. Voćni sirupi dolaze u šest novih okusa koji su kombinacija jabuke s narančom, borovnicom, višnjom maraškom, bazgom, brusnicom te limunom i limetom. Na policama će se naći u PET pakiranjima od 1 L po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 24,99 kuna.

Stigla je Somersby Lubenica

N

ajpopularniji cider u Hrvatskoj predstavio je još jedan okus – Lubenicu. Somersby Lubenica je intenzivan voćni cider s prirodnom aromom lubenice i notama jabuke. Njena ugodna dugotrajna slatkoća dobro je balansirana voćnim aromama i daškom svježine pa je okus takav da svakim gutljajem traži još. Somersby Lubenica tako donosi ljeto i u tmurne dane, a osjećaj plaže i na najmanji balkon, sobu ili dvorište. Kao i svi Somersby cideri, Somersby Lubenica se poslužuje dobro rashlađena u čaši s puno leda. Dostupna je u staklenoj boci od 0,33 L i limenci od 0,5 L na svim prodajnim mjestima na kojima ste dosad uživali u ostalim Somersby okusima.

102

jatrgovac.hr | Lipanj 2020.

ovi hit u liniji mliječnih proizvoda bez laktoze je Dukat Lagano jutro čokoladno mlijeko bez laktoze, prvo takve vrste na hrvatskom tržištu. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 20 posto populacije intolerantno na laktozu, no s novim proizvodom iz Dukata svi mogu uživati u jednom od omiljenih napitaka svih generacija - čokoladnom mlijeku. Novo čokoladno mlijeko bez laktoze punog je i kremastog okusa čokolade, a lako probavljivo. Omogućuje uživanje u mlijeku osobama koje su osjetljive ili intolerantne na mliječni šećer laktozu. Osim što ne sadrži laktozu Dukat Lagano jutro čokoladno mlijeko ne sadrži ni gluten. Lagano jutro čokoladno mlijeko bez laktoze dostupno je u praktičnoj bočici od 0,5 L po preporučenoj cijeni od 8,49 kn.

Preporuka

Ledo King čašice

K

ing još od davnih dana biraju svi oni koji su u vječnoj potrazi za novim, posebnim i neodoljivim kombinacijama okusa, a od sada je dostupan u još jednom, svojem dosad najraskošnijem izdanju – King čašicama. Nove King čašice krase samo vrhunski sastojci i premium kvaliteta te se upravo u njima skriva najkremastiji King sladoled koji je obogaćen najfinijim sastojcima i komadićima.

King čašice na tržište dolaze u četiri okusa pa tako potrošači mogu uživati u fantastičnim sladolednim okusima primamljive čokolade obogaćene nougat preljevom i komadićima brownieja, nježne vanilije s karameliziranim komadićima pecan oraha, pistacije s preljevom i komadićima prave pistacije te karamele s preljevom od karamele i komadićima keksa.

Dr. Oetker donosi ljetno osvježenje

D

r. Oetker Ledeni desert ljetni je klasik u asortimanu deserata. Dolazi u atraktivnoj ambalaži i dva osnovna, najprodavanija okusa s još kvalitetnijom recepturom - pobrinut će za dodatne impulse u ljetnoj sezoni deserata. Bourbon Vanilija – s prirodnom aromom i pravim ekstraktom vanilije te Čokolada s još

većim udjelom čokolade i kakaoa, od sada su još kremastije teksture! No desert s bezbroj varijacija nastaje po vlastitom ukusu kad se Ledenom desertu doda: bobičasto voće, orasi, keksići, čokolada, šećerne mrvice, med, kikiriki maslac, pistacije, napolitanke… Maštovitim varijantama nema kraja!


Izlog

INSEKTICIDI

VRHUNSKI PREPARATI, a cijene povoljne!!!

BOSMATTOM d.o.o. Dugopolje Tel. 021 655 474 www.bosmattom.hr

BRZA I BEZBOLNA LIPOSUKCIJA POSTALA JE SVJETSKI HIT Iako je ljeto pokucalo na vrata i mislite kako do plaže možda više nemate izgleda riješiti se tvrdokornih masnih naslaga na određenim dijelovima tijela, donosimo odlične vijesti iz estetske kirurgije. To je TICKLE liposukcija koja je postala jedan od najtraženijih tretmana u operacijskoj sali za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Poliklinike Medikol. Tretman sa svojim kirurškim timom izvodi dr. Irijana Rajković koja je ujedno i predavač na Američkoj Akademiji za estetsku medicinu te educira brojne kirurge iz cijeloga svijeta na području estetske medicine i plastične i estetske kirurgije. TICKLE liposukcija najnoviji je svjetski trend, a provodi se suvremenim medicinskim uređajem koji radi po principu vibracija. To objašnjava kako je nastalo ime samog tretmana koji u prijevodu s engleskog jezika znači škakljanje. Nakon ovog tretmana najmanje je trauma tkiva, modrica i boli, a radi se u lokalnoj anesteziji. S obzirom na to da je riječ o zahvatu u lokalnoj anesteziji, osoba ne smije biti natašte. Preporučuje se lagana večera noć prije te lagani doručak na sam dan zahvata. Pacijent isti dan odlazi kući pa se zbog lokalne anestezije i sam zahvat puno lakše podnosi, a osobi omogućava brži oporavak te povratak obvezama već sljedeći dan. U Poliklinici Medikol liposukcija se izvodi na različitim dijelovima tijela: liposukcija vrata i podbratka, nadlaktica, područje trbuha i bokova, područje stražnjice, natkoljenice, unutarnja strana bedara i oko koljena.

TICKLE liposukcija namijenjena je osobama različite životne dobi, ali i tjelesne konstitucije. Preporučuje se kako osobama koje žele maknuti masne naslage, tako i onima koji unatoč aktivnom vježbanju i reguliranoj prehrani, na određenim dijelovima tijela imaju masne naslage kojih se nikako ne mogu riješiti. U Medikolu su, osim liposukcije i drugih estetskih zahvata, među najpopularnijim zahvatima i MEN SHOT tretmani tretiranja erektilne disfunkcije s vlastitim matičnim stanicama i faktorima rasta te tretiranje bolova u koljenima, kuku, ramenu i kralježnici s krvlju obogaćenim vlastitim matičnim stanicama i faktorima rasta, odnosno najnovijom PRP metodom.

Za više informacija kontaktirajte Polikliniku Medikol pozivom na 091 45 94 700 ili e-mailom na info@dr-rajkovic.hr