Ja TRGOVAC magazin - travanj 2013.

Broj 26 | Travanj 2013.

Duhanska industrija

Sektor visoke vrijednosti Globalna kretanja Walmart kao pokretač malog formata

Intervju Ivan Ćibarić Savez udruga malih trgovaca RH

U fokusu Oglašavanje u tisku Diskonti Prosperitet u vrijeme krize

Organizator:

Suorganizator: www.infoarena.biz

4th FMCG & RETAIL ARENA 2013 Međunarodna konferencija prehrambene industrije

Zagreb, Hrvatska 18. - 20. lipanj 2013.

4

Ožujak 2013.

www.infoarena.biz | tel: +385 1 555 3721 | faks: + 385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

www.jatrgovac.hr

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Kvaliteta i vjerodostojnost

P

ostulati su to kojih se čvrsto držimo od samog početka i koji su, uvjeren sam, koliko god u ovim tržišnim uvjetima bili zahtjevni za ostvariti, bili presudni za održivost i razvoj magazina i portala Ja TRGOVAC. Kvalitetnim i vjerodostojnim sadržajem prvenstveno smo opravdali povjerenje čitatelja, a vrlo brzo i kolega iz medija koji su prepoznali Ja TRGOVAC kao pouzdan izvor informacija s područja maloprodaje i robe široke potrošnje za

“Postulati su to kojih se čvrsto držimo od samog početka“ provjeru i prenošenje podataka u vlastitim publikacijama.

S transparentnom nakladom i distribucijom magazina na ruke i ime ključnih ljudi sektora, a koja je od ovog izdanja potvrđena i certifikatom revizijske kuće ABC Hrvatska, efikasno je uložena i opravdana svaka kuna oglašivača koji su iskoristili učinkovitost i važnost ovakvog tipa poslovne komunikacije. Kvaliteta i vjerodostojnost bila je itekako presudna u pridobivanju čitatelja i pratitelja u najotvorenijem i najizravnijem mediju-internetu. Ljudi iz struke putem naše interne tražilice redovito se konzultiraju s analizama kategorija i drugim istraživanjima, dok

potrošači lajkaju novitete na tržištu i propitkuju o njihovoj dostupnosti, cijeni, benefitima.

Spomenute postulate vjerujem da smo opravdali i u ovom izdanju u kojem smo značajan dio posvetili drugoj branši koje smo također dio, a to je izdavaštvo, koje dobrano ispašta zbog gospodarske krize i niza drugih čimbenika, no koje ima neupitnu vrijednost koja je u zadnje vrijeme u podsvijesti marketingaša na određen način nezasluženo obezvrijeđena. Vrijednosti pak svakako ne nedostaje u sektoru duhanske industrije s obzirom na to da cigarete imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje, a čiju dinamiku i aktivnosti donosimo u najopsežnijem takvom prilogu dosad. Ništa manje dinamično i prosperitetno nije niti u sektoru diskontne trgovine koja se u krizi snalazi bolje nego itko drugi, a koja je također u fokusu i ponudi ovomjesečnog sadržaja, u skladu s našim sloganom “Vama na usluzi”.

maroje@jatrgovac.hr

Impressum ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 26 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Kovačić, PressCLIPPING Ante Pavić, novinar Jana Blažević Marčelja, STeP Ri Ivan-Damir Anić, Ekonomski institut Slađana Šmitran, VALICON Darijo Mateljak, PCA Zagreb Milanka Ćorić, AC Nielsen Mladen Kožić, GfK Croatia

www.jatrgovac.hr

Boris Vulić, Mapa Znanja Kristian Anić-Kaliger, AC Nielsen Saša Vejnović, novinar Andraž Zorko, VALICON Danijela Orlović, Media net Elvira Mlivić Budeš, Filaks Stewart Samuel, IGD

GRAFIČKI UREDNIK: Neža Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

Naklada: 8.020 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Travanj 2013.

5

Sadržaj 6

| Vijesti

Otvoren centar City Colosseum

14

| Društveno odgovorno poslovanje

Mercator donira kruh za pučke kuhinje

15

| Medijski barometar

trgovačkih lanaca

Povećanje plaća u Lidlu vijest mjeseca

16

| Genetski modificirana hrana

GMO slobodni

18

| Cjenovna politika

20

| Diskonti

26

| Trgovačke marke

Objedinjavanjem cijena do rasta Prosperitet u vrijeme krize Sve značajnije mjesto u košarici

28

| Sredstva za čišćenje prozora

Za ljepši pogled

32

| Upravljanje nabavom

34

| Intervju: Ivan Ćibarić

Zaraditi ili uštedjeti?

Vijesti Agrokor i Adris u zajedničko preuzimanje ostatka dionica Tiska

TRGOVAČKI CEN

A

grokor je 17. travnja prešao konačan prag od 75 posto dionica s pravom glasa u Tisku te je istog dana nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje ove kompanije. Upisani temeljni kapital Tiska iznosi 238.778.700 kuna te je podijeljen na 1 redovnu dionicu serije AI, nominalnog iznosa 120.000 kuna i 2.386.587 dionica serije AII, koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. Agrokor drži 1.291.895 redovitih dionica s pravom glasa AII Tiska, a također i 0,95655 dijelova 1 dionice serije AI. Temeljem sporazuma o razumijevanju od 17. travnja Agrokor zajednički djeluje s Adrisom koji ima 617.227 dionica AII serije što predstavlja 25,86 posto temeljnog kapitala Tiska. Tako Adris i Agrokor skupa drže 1.909.122 redovnih dionica serije AII, što predstavlja 79,99 posto temeljnog kapitala Tiska.

Savez udruga malih trgovaca RH

36

Otvoren City investicija od

| Duhanska industrija – proizvodnja

Sektor visoke vrijednosti

42

| Duhanska industrija – cigarete

Noviteti privlače potrošače

44

U

Slavonskom Brodu sredinom travnja je otvoren trgovački centar City Colosseum, investicija vrijedna oko 53 milijuna eura. Posao je u centru našlo 300 djelatnika, a iz City Colosseuma ističu kako je riječ o

| Duhanska industrija –

regija

Otvorena utakmica

56

| Oglašavanje u tisku

66

| Odnosi s medijima

68

| Vijesti iz regije

70

| Vijesti iz svijeta

72

| Globalna kretanja

Tržište, trendovi, vrijednost i čitanost Jasni ciljevi daju jasne rezultate

Delhaize prodao albansku podružnicu Tesco se povlači iz SAD-a

Walmart kao pokretač malog formata

74

| Brendovi našeg djetinjstva

Piće za stare i mlade

75 78 6

| Novo na polici | Izlog

Travanj 2013.

U veljači potrošnja pala 3,3 posto

U

veljači je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 3,3 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači nominalno ostao nepromijenjen u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao za 3,3 posto.

www.jatrgovac.hr

NTRI

y Colosseum u Slavonskom Brodu, d 53 milijuna eura najvećem i najmodernijem trgovačkom i zabavnom centru srednje Slavonije.

Novi trgovački centar, koji uz stanovnike slavonskobrodskog područja planira privući i posjetitelje iz regije i susjedne BiH, prostire se na 50.000 m2. Skoro sve

prodavaonice i sadržaji završeni su, a nekolicina njih se otvara uskoro, izvijestili su iz tog centra. Centar ima niz bogatih i raznolikih sadržaja, na oko 23.000 m2 neto, prodavaonice niza brendova, poput primjerice C&A, H&M, NewYorkera,

s.Olivera, Deichmanna, Plodina, u centru je i multipleks kino Cinestara Blitz koje ima četiri dvorane, te niz ugostiteljskih sadržaja. City Colosseum ima ukupno 1100 parkirališnih mjesta, od čega 410 u podzemnoj garaži.

Potpisan Ugovor o Cash Poolingu Saveza udruga malih trgovaca RH i PBZ-a

S

avez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske i Privredna banka Zagreb (PBZ) potpisali su Ugovor o Cash Poolingu, odnosno objedinjenom vođenju računa za članice Saveza čime se osigurava bolje upravljanje novčanim tokovima uz niže bankarske troškove. Tako su u Cash Pooling kod Privredne banke Zagreb ušli: Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske (Čakovec), Udruga malih trgovaca Zagreb (Zagreb), Udruga trgovaca ’051′ Rijeka (Rijeka), Udruga trgovaca Međimurja (Čakovec), Udruga trgovaca Sisak (Sisak) i Udruga trgovaca Zadarske županije (Zadar). Pod okriljem Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske djeluje 331 poslovni subjekt s oko 600 prodajnih mjesta.

www.jatrgovac.hr

Travanj 2013.

7

Vijesti Opstanak male trgovine u udruživanju

U

U ožujku inflacija skliznula ispod 4%

U

ožujku je u Hrvatskoj inflacija skliznula s 4,9%, koliko je iznosila mjesec dana prije, na 3,7%, što se očekivalo i što je njezina najniža razina od travnja prošle godine. Prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na veljaču za 0,3%, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle za 3,7%. To predstavlja znatno usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,9%. Inflacija od 3,7% najniža je od travnja prošle godine, kada je iznosila 2,6%.

U trgovini ove godine ugašeno 785 poduzeća

U

prvih jedanaest tjedana 2013. godine gospodarski sektor trgovine na veliko i malo doživio je najveći ekonomski udar.

Prema izvješću tvrtke Bisnode, samo u tom sektoru tijekom ove godine ugašeno je 785 poslovnih subjekata, 157 subjekata proglasilo je stečaj, a 1560 poslovnih računa ušlo je ove godine u blokadu. Sektor trgovine na veliko i malo prati očekivano građevinarstvo, dok se na trećem mjestu gospodarskog udara nalazi sektor prerađivačke industrije. Upravo je prerađivačka industrija u brojnim negativnim ekonomskim pokazateljima zauzela neslavno drugo mjesto.

druživanje i povezivanje malih trgovaca jedan je od uvjeta njihova opstanka na tržištu, no nužno je također ulagati u znanje i razvoj, istaknuto je na skupu o trgovini održanom u okviru Međunarodnog obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta Zagreb istaknuo je kako je obrtnička trgovina najviše izložena krizi, najviše se susreće s izazovima, a posljedica pada prometa u trgovini na malo je i pad zaposlenih te bruto plaća. Predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore Boris Vukelić ponovio je kako je od početka krize, točnije u zadnjih pet godina, u maloj trgovini izgubljeno više od 15 tisuća radnih mjesta. Napominje kako je mala trgovina nužna za opstanak stanovništva

N

K

Agrokor kupio 4,5% dionica Konzuma

oncern Agrokor u zajedničkom je djelovanju s Jamnicom preuzeo i otplatio 1,03 milijuna dionica u procesu ponude za preuzimanje Konzuma. Ponudu Konzuma prihvatilo je 355 dioničara koji su po cijeni od ponuđenih 148 kuna po dionici ukupno prodali 4,55 posto ukupnog temeljnog kapitala trgovačke kuće.

Cijena dionice na burzi iznosi 140,5 kuna.

Agrokor sada drži 81,49 posto dionica Konzuma, dok Jamnica, koja nije stekla dionice u ponudi za preuzimanje, drži dodatnih 11,1 posto dionica. Zajedno drže 92,6 posto ukupnog broja dionica.

Od trgovaca se traži fer cijena bez obzira na loyalty kartice Kartice vjernosti zadnjih su godina dosegle svoj vrhunac, no ako je suditi prema ocjenama stručnjaka sve su beskorisnije i kupci bi ih mogli željeti sve manje.

Kupci su, naime, postali prezasićeni tolikim karticama koje im

8

Travanj 2013.

u ruralnim prostorima, no smatra i kako su potrebna ulaganja u osuvremenjavanje prodajnih prostora. Slikovito je to ilustrirao “da je Konzum ostao na razini Unikonzuma danas ga ne bi ni bilo”.

se nude, a istraživanja pokazuju da polako gube efekt, jer se na njima ne može uštedjeti baš onoliko koliko se možda na prvi pogled čini. “Kartice vjernosti više nisu kriterij razlikovanja pojedinih trgovačkih lanaca, već

•••

NTL nastavlja zakup trgovina Biljemerkanta

arodni trgovački lanac (NTL) i dalje nastavlja zakup i ugovaranje zakupa maloprodajnih objekata tvrtke Biljemerkant u stečaju. Iako su prvobitno najavljivali kako će preuzeti poslovanje 200 trgovina, početkom travnja taj je broj iznosio 214 maloprodajnih objekta.

“Smatram kako ćemo ići do broja od 240 objekata, te u njima zadržati nešto manje od 700 radnika”, izvijestio je Mirko Šimić, voditelj NTL-Regije istok, dodajući kako povratnički prodajni rezultati pružaju razlog za optimizam.

su postale standard. Stoga niti jedan lanac više ne može tvrditi da ima konkurentsku prednost po tom pitanju. Te kartice postaju kontraproduktivne. Novčanici su nam prepuni plastika koje u velikom broju slučajeva ne služe

ničemu”, smatra Blaženka Knežević, profesorica na Katedri za trgovinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te ističe kako istraživanja njezinih studenata pokazuju da potrošači od 10 kartica koje posjeduju koriste tek – dvije.

www.jatrgovac.hr

V

Fuele: EK radi na tome da Hrvatska zadrži trgovinski režim sa zemljama Cefte

iše nema razloga za nastavak monitoringa nad Hrvatskom, objavio je tijekom službene posjete Hrvatskoj povjerenik EU za proširenje Štefan Fuele, a smatra i da nema nijedne prepreke za ulazak Hrvatske u članstvo EU 1. srpnja. Na predavanju koje je održao na Veleučilištu Vern upitan je kako stoje pregovori koje Europska komisija vodi u ime Hrvatske s članicama Cefte oko budućeg trgovinskog režima, što je posebno važno za hrvatske izvoznike. “Pregovori teku glatko – negdje više, a negdje još ima posla oko specifičnih proizvoda”, odgovorio je, dodavši kako im je stalo da Hrvatska ne izgubi preferencijalni trgovinski režim s tradicionalnim partnerima u regiji.

Proizvođači bezalkoholnih pića iznenađeni višom trošarinom

D

omaći proizvođači bezalkoholnih pića iznenađeni su promjenom stava Ministarstva financija koje je u posljednji trenutak u prijedlogu Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića odustalo od smanjenja iznosa posebnog poreza na bezalkoholna pića s 40 kuna na 30 kuna po hektolitru, upozoreno je iz Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP). Navode kako je GIUPP prijedlog smanjenja porezne stope pozdravilo kao mjeru poticanja rasta i razvoja domaće proizvodnje, a inzistiranje na zadržavanju postojeće stope samo dodatno otežava poziciju domaćih proizvođača bezalkoholnih pića koji se zbog visokih državnih nameta na proizvodnju nalaze u iznimno teškoj poziciji pred sam ulazak na tržište EU.

Vijesti Uskoro novi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom

Karijere Helena Grahovac nova direktorica poslovnog sektora u Henkelu

H

elena Grahovac od 1. travnja preuzela je poziciju Direktorice poslovnog sektora proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. U svojoj dugogodišnjoj karijeri unutar tvrtke Henkel, Helena Grahovac je radila na različitim pozicijama. Na mjesto Direktorice poslovnog sektora proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu Grahovac dolazi s pozicije Direktorice prodaje.

Goran Pajnić izabran za predsjednika HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede

N

a Izbornoj skupštini HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede za predsjednika udruge izabran je predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić. U novom mandatu, u Izvršni odbor udruge izabrani su: Olivija Jakupec (Podravka), Srđan Oreb (Badel 1862), Mijo Sabolić (Poljodar tim), Alen Fontana (Dukat), Mate Štetić (PIK Vrbovec) i Josip Budimir (Franck). S obzirom na skoro pristupanje Hrvatske EU, pred Udrugom je vrlo izazovan period. Stoga nam je prioritet osigurati konkurentnost gospodarstva na jedinstvenom tržištu EU, ali i stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja s trećim zemljama, istaknuo je Pajnić.

10

Travanj 2013.

P

omoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj najavio je uvođenje novog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj pri čemu novi Zakon o otpadu predviđa uspostavu recovery organizacija kao novog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. “Koncesijski model se napušta i ostaje još financijsko i pravno pitanje postojećih koncesija. Zakonom će biti značajno poboljšan i sustav izdavanja dozvola, a zasebne kategorije otpada će imati i svoj zasebni pravilnik u kojima će se odrediti i prijelazni rokovi i

druge obveze”, istaknuo je Obrdalj tijekom okruglog stola koji je na temu “Sustav upravljanja ambalažnim otpadom” održan u Zagrebu u organizaciji tvrtke Interseroh.

Podravka zainteresirana za švedsko tržište

P

redstavnici švedskih kompanija u poslovnom izaslanstvu, koje je tijekom travnja posjetilo Hrvatsku, vrlo su zainteresirani za suradnju i poslovanje na hrvatskom tržištu, a veliki interes za izlazak na švedsko tržište pokazale su neke hrvatske tvrtke poput Podravke, rečeno je nakon sastanka ministra gospodarstva

Ivana Vrdoljaka sa švedskom ministricom zaštite okoliša Lenom Ek. Osim Podravke, čiji je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić odmah uspostavio kontakte sa švedskim partnerima, ministar Vrdoljak je rekao da su interes za iskorak na tržište ove skandinavske zemlje pokazali i drugi hrvatski poduzetnici.

Međunarodno priznanje Badelu 1862 za Svarog vodku

S

varog vodka, premium proizvod Badela 1862, na natjecanju International Spirits Challenge u Velikoj Britaniji osvojila je brončano priznanje. International Spirits Challenge održava se već 18 godina te je jedno od najcjenjenijih ocjenjivanja podržano od strane većine vodećih svjetskih proizvođača alkoholnih pića. Na ocjenjivanje utječu degustacija, dizajn i pakiranje, marketing i trgovačke nagrade, a ove je godine bilo prijavljeno više od 1000 uzoraka iz 70

zemalja. Svarog vodka je lansirana prije nešto manje od godine dana. Iz Badela navode kako se ova trostruko destilirana vodka već etablirala na domaćem tržištu, a dokazuje se i kao izvozni proizvod na tržištu Kine i regije, s planovima izvoza i u EU kojem će ova nagrada svakako pomoći.

Stipan Bilić: Neće doći do većih promjena cijena hrane Hoće li i u kojoj mjeri doći do promjene cijena hrane nakon što Hrvatska postane članicom EU-a, tržišta s oko 500 milijuna ljudi, u ovom času teško može procijeniti i uvaženi hrvatski stručnjak u području poljoprivrede i prehrambene industrije Stipan Bilić, direktor udruženja hrvatskih

•••

konditora Kondin. “U pravilu je vrijedilo da, pri ulasku u EU na primjeru sadašnjih članica, u prvo vrijeme ne dolazi do bitnih promjena u razini cijena, pa stoga vjerujem da zbog ulaska ni kod nas neće doći do većih promjena u razini cijena”, smatra Bilić.

www.jatrgovac.hr

Plodine do 2015. planira otvaranje novih trgovina i novo zapošljavanje

T

vrtka Plodine planira do 2015. u Hrvatskoj imati sto trgovina, povećati broj djelatnika, doseći ukupni prihod od 5 milijardi kuna godišnje te učvrstiti drugu poziciju na tržištu maloprodaje s udjelom od 20 posto, izvijestili su iz te tvrtke nakon što su u sklopu novog trgovačkog centra City Colosseum u Slavonskom Brodu otvorili svoj 72. objekt veličine supermarketa. Ukupna vrijednost investicije u taj supermarket je 12 milijuna kuna, površine je 3500 četvornih metara te zapošljava 60 djelatnika. Iz Plodina naglašavaju kako su u proteklih pet godina u razvoj uložili 1,76 milijardi kuna i otvorili 32 objekta.

Osječki Ricardo ulazi u posao sa sokovima i energijom

O

sječka logistička kompanija povećala je flotu na 115 vozila, no već u srpnju kreće u velik iskorak u druga poslovanja. “U 10 novih kamiona s hladnjačama uložili smo 12 milijuna kuna.

Do kraja godine planiramo kupnju još 20 takvih kamiona. Krajem prošle godine otvorili smo poslovnicu u Zagrebu. Potpisali smo IPARD ugovor i u srpnju krećemo s probnom preradom voća i povrća u prirodne sokove. Također, osnovali smo sestrinsku tvrtku Ricardo Energija i do lipnja ćemo pustiti u rad dvije solarne elektrane”, izjavio je Darko Rimac, član Uprave i suvlasnik osječke kompanije Ricardo, specijalizirane za distribuciju, logistiku i skladištenje. U liniju za preradu voća ukupno je investirano dva milijuna kuna, a pola tog iznosa financirat će se iz IPARD programa.

Vijesti Karijere Mato Zadro od 1. svibnja na čelu TDR-a

I

z Adris grupe su objavili kako na mjesto predsjednika Uprave TDR-a dolazi Mato Zadro koji na tom mjestu mijenja Davora Tomaškovića. “Nakon sedam godina provedenih u tvrtki Davor Tomašković s 1. svibnja ove godine odlazi s čelne pozicije TDR-a. U tom razdoblju TDR je, u konkurenciji s vodećim globalnim kompanijama, ostvario zapažene poslovne rezultate i ostao lider na domaćem i regionalnom tržištu”, navode iz Adrisa te dodaju kako je pod Tomaškovićevim vodstvom TDR zadržao poziciju uspješne i neovisne duhanske kompanije.

Nova direktorica ljudskih potencijala Carlsberga Croatia

K

ristina Priseker kao nova direktorica Službe ljudskih potencijala Carlsberga Croatia preuzima strateško upravljanje, koordinaciju i provedbu programa ljudskih potencijala u ovoj pivovari.

Priseker je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Profesionalnu karijeru počela je graditi 2003. godine u Vipnetu, a dvije godine potom prelazi u Nestlé Adriatic na poziciju HR Generalista.

Timu Carlsberga Croatia pridružila se u rujnu 2008. godine kao menadžer ljudskih potencijala s odgovornošću za edukaciju, projekte razvoja talenata, praćenje radne uspješnosti i upravljanje učinkom te usavršavanje postojećih HR poslovnih procesa i procedura.

12

Travanj 2013.

Dalmacijavino otvara nova prodajna mjesta

D

almacijavino širi maloprodajnu mrežu otvaranjem novih trgovina, osvježava promociju aktiviranjem Facebook stranice, te razvija ponudu pokretanjem proizvodnje Pipi tonic water i Pipi bitter lemon. U Splitu su otvorene tri nove diskontne trgovine proizvoda Dalmacijavina tako da ih u tom gradu sada ima pet, dok se ostale prodavaonice nalaze u Sinju, Drnišu, Solinu, Kaštel starom, Jelsi, Starom Gradu na Hvaru i u samom mjestu Hvaru. “Vrlo je važno što se sve navedene aktivnosti, pa i one promotivne, realiziraju uz minimalna ulaganja, što ne umanjuje uspjeh, ali doprinosi stabilnosti procesa očuvanja radnih mjesta i samog Dalmacijavina d.d. u stečaju do trenutka ulaska dugoročnih investitora”, kažu u tvrtki.

N Rastu prihodi tvrtke eKupi

I

nternetska trgovina eKupi planira ove godine udvostručiti prihod na više od 100 milijuna kuna i postati lider u branši u Hrvatskoj. Irena Langer Breznik, izvršna direktorica tvrtke eKupi i potpredsjednica Uprave M Sana, kaže da su 2011., u prvoj godini poslovanja, putem internetske trgovine imali promet od 22 milijuna kuna, lani 43,4 milijuna kuna i da rast očekuju zahvaljujući novoj usluzi “marketplace” po uzoru na eBay i Amazon. “Imamo milijun posjetitelja mjesečno, a oko 200 trgovaca čeka da uslugu marketplace pustimo iz testne faze kako bi svoju robu mogli prodavati putem eKupi”, kaže Langer Breznik.

Otvorena preuređena Billa u Puli

akon dvomjesečnog preuređenja u Puli je na adresi Santoriova 13 otvoren supermarket trgovačkog lanca Billa. Radi se o supermarketu koji je počeo s radom 2001. godine, a ovim preuređenjem, kažu iz Bille, kupcima će ponuditi sasvim novi ugođaj kupovine. “Ponudili smo novi izgled, nove proizvode, svježinu u svim segmentima, novo mjesto za najugodniju svakodnevnu kupovinu, a sve to po najpovoljnijim cijenama”, poručuju iz trgovca.

NHS: Treba smanjiti PDV na hranu kako bi se pomoglo proizvođačima Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS) Mato Mlinarić izjavio je kako bi Vlada i Ministarstvo financija trebali razmotriti mogućnost smanjenja PDV-a na hranu na 10 posto. Mlinarić je ustvrdio kako poljoprivrednici u nekim zemljama EU, poput Austrije, imaju “skrivene” potpore u obliku manjeg PDV-a, gdje je

stopa PDV-a 20 posto, a na hranu 10 posto. Ocijenio je kako to znači da tamošnji proizvođači, koji nisu u sustavu PDV-a, imaju uvećanu dobit za 10 posto koju ne vraćaju državi, te pozvao Ministarstvo financija da razmotri ovu mogućnost kako bi se omogućilo da hrvatski proizvođači budu ravnopravni europskima.

www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje

L

Lidl pokrenuo donacijski program vrijedan gotovo pola milijuna kuna

idl Hrvatska pokrenuo je veliku humanitarnu akciju pomaganja zajednici

čiji su glavni nositelji njegovi zaposlenici.

Donacijskim programom “Više za zajednicu!”

Lidl želi pomoći neprofitnim organizacijama i udrugama diljem Hrvatske i to na način da više od 1600 Lidlovih zaposlenika sami predlažu udruge ili organizacije za koje smatraju da im je pomoć dobrodošla. U ime svake od

ukupno 83 trgovine, dva logistička centra i Uprave, bit će odabrana po jedna organizacija kojoj će se donirati 5000 kuna u hrani, opremi, igračkama i ostalim potrepštinama.

Lidl tako tijekom ove godine želi pomoći gotovo stotinu projekata pri čemu će donirati ukupno oko pola milijuna kuna.

Mercator Hrvatska

Započeo humanitarni dio akcije “Okusi domaće” N Djelatnici dm-a i građani u akciji “Očistimo hrvatske vode zajedno”

V

olonterska akcija “Očistimo hrvatske vode zajedno” u sklopu dm green city projecta održana je u Zagrebu, Šibeniku, Karlovcu, Varaždinu i Osijeku okupivši veliki broj volontera koji su čistili jezero Savica (Zagreb), lučicu Mandrač (Šibenik), divlje odlagalište otpada u naselju Drežnik (Karlovac), Zimsku luku (Osijek) i Gradsko jezero Aquacity (Varaždin). Građani su se pridružili djelatnicima dm-a u akciji čišćenja vodenih površina, a stručnu podršku pružili su im ronioci udruge “Dinaridi-DISKF”. Velikoj akciji čišćenja prethodio je edukativni dio dm H2O turneje koja je na svom vodenom putu motivirala građane da se pridruže akciji te ih educirala o važnosti zaštite i očuvanja vodnih bogatstava. dm green city project podržali su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te HGK.

edavno započeti Mercatorov projekt “Okusi domaće”, kojim se promiču svježe namirnice, podržale su i poznate osobe s hrvatske glazbene i glumačke scene. Tako su početkom travnja u Mercator Centru u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, Indira iz Colonije, Drele, Zuhra i dr.sc. Donatella Verbanac, stručnjakinja za prehranu, upoznavali posjetitelje s tri vrste kruha, spravljenih od sastojaka tradicionalno poznatih za zagrebačku regiju. Kruh koji je prikupio najveći broj glasova posjetitelja dodan je u ponudu Mercatora koja broji više od 150 vrsta kruha i peciva. Predstavljeni su

Henkel i Konzum predstavili rezultate projekta “Snaga čistoće za čistu energiju”

T

vrtka Henkel Croatia, s nositeljem projekta brendom Persil, i trgovački lanac Konzum u Zagrebačkom su kazalištu lutaka održale svečanost povodom završetka natječaja “Snaga čistoće za čistu energiju”. Za projekt, čiji je cilj bio potaknuti djecu u dječjim vrtićima na kreativnost vezanu uz ekologiju i očuvanje okoliša, pristiglo je čak 147 prijedloga eko predstava iz vrtića diljem Hrvatske. Ocjenjivački odbor sastavljen od predstavnika Henkela, Konzuma te predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, proglasio je najboljim prijedlog predstave “Eko priča – Tri praščića” Dječjeg vrtića Dugo Selo. Pobjednički vrtić nagrađen je instalacijom solarnih ćelija čime će se ovoj ustanovi omogućiti značajne uštede energije a time i zaštitu okoliša. Usto, prvonagrađeni vrtić te još 30 dječjih vrtića, čije je prijedloge stručni žiri ocijenio izvrsnim, nagrađeno je eko kutkom.

Dukat na Zelenom zadatku u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu Zaposlenici Dukata i ove su se godine uključili u najveći ekološki volonterski projekt u Hrvatskoj “Zelenu čistku – jedan dan za čisti okoliš”. Zaposlenici i menadžeri iz svih Dukatovih

14

Travanj 2013.

domaća pogača, kruščić u kalupu i velika peka, a Indira, Drele i Zuhra uspješno su prikupljali glasove posjetitelja te su sa svakim dobivenim glasom osigurali dodatnu štrucu kruha koja je donirana pučkim kuhinjama u Zagrebu.

tvornica u Hrvatskoj - zagrebačkog Dukata, bjelovarske Sirele i karlovačkog KIM-a - pridružili su se zajedničkoj jednodnevnoj akciji čišćenja divljih odlagališta otpada, koja

•••

se u Hrvatskoj, u organizaciji udruge Žmergo iz Opatije, provodi drugi put te je dio globalnog projekta World Cleanup 2013. i pokreta Let’s do it! Zaposlenici Dukata prikupili

su i sortirali glomazni otpad na ilegalnim odlagalištima otpada uz rijeku Savu u zagrebačkom Jankomiru, u karlovačkom naselju Gaza te u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara.

www.jatrgovac.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Povećanje plaća u Lidlu vijest mjeseca Lidl je u ožujku svojim zaposlenicima povećao bruto plaće za 4 posto što je obzirom na gospodarsku situaciju u pojedinim medijima objavljeno poput senzacije

U

mjesecu iza nas cijene proizvoda su više no inače zaokupljale pažnju potrošača. Radi se o razdoblju prije Uskrsa te nije nedostajalo informacija o proizvodima koji se tradicionalno vežu uz proslavu ovog blagdana. Vjerojatno su i oni koji nemaju naviku pratiti objave ove tematike, obratili pažnju na primjerice test šunki različitih proizvođača, te prema tome odabrali i planirali kupovinu. Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u ožujku najviše pisalo te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima.

Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, odnosno one gdje su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

LIDL I NTL U FOKUSU Kao i u prva dva mjeseca ove godine, mediji su najviše prostora dali Konzumu.

Slijede Mercator i Lidl te Kaufland i Plodine koji su bili jednako zastupljeni, oba po 69 objava. Ožujak je obilježila dobra vijest! Naime, trgovački lanac Lidl je svojim zaposlenicima povećao bruto plaće za 4 posto. U www.jatrgovac.hr

Slobodnoj Dalmaciji zabilježena je objava naslova: “Ovo je nemoguće: povećali plaće”.

Ovaj naslov već dovoljno govori o tome kakvo je stanje u društvu s obzirom na to da postaje gotovo nevjerojatno nešto čemu se i ne bismo trebali toliko čuditi. Početkom mjeseca zabilježena je nekolicina objava u kojima se javlja da na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj nema sporne konjetine – jedna od afera oko hrane koje su bile aktualne u veljači. Narodni trgovački lanac (NTL) našao se u fokusu

lanac za koji je zabilježen najveći broj objava, prema istraživanju Best Buy Awards 2012./2013. hrvatski su građani prepoznali kao tvrtku koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete. Osim toga, na popisu 100 najmoćnijih žena hrvatskog gospodarstva nalaze se dvije članice Nadzornog odbora upravo ovog trgovačkog lanca. Nastavilo se pisati o daljnjem procesu prodaje Mercatora te o špekulacijama oko tržišta i promjenama ukoliko Agrokor kupi taj slovenski trgovački lanac. Općenito se nešto više O cijenama i asortimanu u tisku o trgovačkim se realizira čak 76% objava lancima objavljimedija, nešto više no inače, valo u tiskovinama (57%), uslijed saznanja da planira negoli na portalima (43%). preuzeti veći dio trgovina Pojedinačno gledajući, meBiljemerkanta koji je zapao u diji koji su najviše objavljidugove. Iz NTL-a su obavivali o trgovačkim lancima jestili da će pokušati sačuvati su dnevne novine 24 sata te portal www.poslovni.hr. najveći mogući broj radnih Slijede Večernji list, Glas mjesta ove tvrtke u stečaju.

Slavonije i Poslovni dnevNAGLASAK NA POSLOVANJE nik. O temi poslovanja, o Ukupno se najveći udio kojoj se u ožujku najviše objava, 60%, odnosio na pisalo, portali ipak predposlovanje (poslovni rezulnjače s 53,5% objava, dok je tati, uprava, analize tržišta), 46,5% objava išlo u tiskanim dok se na asortiman i cijene medijima. Najveća je razlika (usporedne tablice proizvozabilježena kada se radi o da, robne marke, povoljnija asortimanu i cijenama prokupnja i slično) odnosilo izvoda: 76% objava u tiska23% od ukupnog broja nim medijima, u odnosu na objava. Konzum, trgovački 24% na portalima.

Trgovački lanci broj objava ožujak 2013.

Konzum

202 Mercator

175 Lidl

79 Kaufland

69 Plodine

69 Billa

47 Spar

41 Getro

37 NTL

28 Diona

25 Tommy

20 Kerum

5

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

60% Asortiman, cijene

23% Promidžba i sponzorstva

7% Usluge i odnos prema kupcima

6% Ostalo

4%

Ines Kovačić PressCLIPPING Travanj 2013.

15

Genetski modificirana hrana

P

itanje o genetski modificiranim organizmima (GMO) već se dulje vrijeme servira na brojnim okruglim stolovima za kojima se raspravlja o negativnim i pozitivnim elementima GMO-a.

Drugo je pitanje, međutim, servira li se GM hrana za stolovima u blagovaonicama hrvatskih građana. Oni ipak još uvijek ne blaguju jagode s genima ribe ili svjetleće lubenice s genom krijesnica.

Zasad je sigurno da ih nema niti na poljima jer se u Hrvatskoj trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog (0,9 posto) mora biti posebno označena na deklaraciji. Kontrola prisutnosti GMO-a u hrani provodi se u laboratoriju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Dosad

je analizirano više od 3000 uzoraka, od čega je najmanje 168 uzoraka bilo pozitivno na prisutnost GMO-a. Prag od 0,9 posto određuje Uredba Vlade o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima ispod koje proizvodi

ZA I PROTIV I dok pobornici GM hrane smatraju da je njezina proizvodnja jeftinija, neškodljiva za zdravlje te da može dokinuti glad u svijetu, njezini protivnici smatraju da genetski promijenjeni proizvodi ne samo da izravno škode zdravlju, Sve županije u Hrvatskoj nego predsu se proglasile GMO stavljaju veliku opasnost slobodnim i za okoliš u kojemu agresivno zauzima prostor koji se stavljaju na tržište mijenjajući ravnotežu. Taj ne moraju biti označeni ideološki rasjed vidljiv je kao proizvodi koji sadrže i na zemljopisnoj razini. genetski modificirane orAmeričko gledište je da je ganizme. Zasad u HrvatGM hrana sigurna, genetski skoj nije odobren nijedan modificirani usjevi su mnoGM proizvod. “Sve župago otporniji na bolesti, a nije u Hrvatskoj proglasile ova vrsta hrane može ekosu se GMO slobodnim, nomično nahraniti mnoge. o čemu će pri budućem Europska unija, pak, odlučivanju svaka Vlada promovira zdraviju, morati voditi računa“, kaže profesor Marijan Još koji se prirodniju, ekološku hranu te bavi bioetičkim posljedicasmatra da su ma GMO-a.

rizici GM prehrane na čovjeka i okoliš ipak veći od njezine dobrobiti.

Genetičko inženjerstvo pokazalo je svoju snagu na području medicine i farmacije te je na tim područjima opće prihvaćeno i dobrodošlo. Genetičkim se inženjerstvom više od 20 godina proizvodi humani rekombinantni inzulin, kao i brojni drugi lijekovi, posebice hormoni. Kad je riječ o lijekovima, mnogi potrošači lakše prihvaćaju biotehnologiju kao korisnu za njihovo zdravlje.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA U Hrvatskoj je prilično teško naći osobu koja će otvoreno i

U Hrvatskoj se trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog mora biti posebno označena na deklaraciji

16

GMO slobodni Travanj 2013.

www.jatrgovac.hr

prag GMO-a iznad javno pričati o pozitivnim aspektima GM proizvoda.

Dosad su u svijetu provedene brojne studije o utjecaju GM hrane koje su dale različite rezultate. Europska komisija je krajem 2010. godine objavila opsežno istraživanje “A decade of EU-funded GMO RESEARCH (2001. - 2010.)”.

Studija prenosi rezultate istraživanja oko 130 znanstvenih projekata, pokrivajući razdoblje od oko 25 godina istraživanja i više od 500 neovisnih znanstvenih grupa. Najvažniji je zaključak da biotehnologija, a posebno GMO, nije sama po sebi opasnija nego klasične tehnologije oplemenjivanja bilja. S druge strane, tim francuskih znanstvenika s pariškog

sveučilišta proveo je istraživanje na štakorima koje je pokazalo da je genetički modificirana hrana štetna.

Francuski znanstvenici gowww.jatrgovac.hr

tovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GMO kukuruzu. Otkrili su da konzumiranje genetički modificiranog kukuruza američke tvrtke Monsanto može izazvati tumore i skratiti životni vijek. Iznenađenje rezultatima vlastitog istraživanja nije mogao sakriti niti doktor Arpaud Pusztai, veliki zagovaratelj genetske tehnologije sa škotskog Rowett Research Institutea. Za vrijeme jednoga od svojih laboratorijskih istraživanja očekivao je potvrdu sigurnosti GM hrane, ali su, na njegovo neugodno iznenađenje, štakori koje je hranio GM krumpirom imali znatno slabiji imunološki sustav, manji mozak i ,pokazalo se, oštećenja vitalnih organa.

POLITIČKO PITANJE Osim što izaziva velike prijepore oko zdravstvenih posljedica, GMO je već davno ušao i na svjetsku političku arenu.

Najveći pobornik GMO hrane je SAD u kojem djeluje Monsanto, najmoćnija korporacija za proizvodnju GM hrane. U toj zemlji je proizvodnja i promet GM proizvoda slobodan i ne postoji propis koji nalaže označavanje takve hrane na deklaracijama kao što je to primjer u EU. Kao najmoćnija svjetska zemlja,

0,9% udjela u hrani smatra se kritičnim doći do masovnog korištenja GMO hrane i sjemena u Europi. Postojat će trajni pritisak i sve jači otpor“, objašnjava Jošt, uvjeren da se konkurentnost Europe u proizvodnji hrane neće zasnivati na Čovjek već stotinama godina jeftinoj GMO hrani, već mijenja strukturu biljaka kako na mnogo vrednijoj, sve bi ih poboljšao više traženoj i skupljoj organskoj hrani. Čovjek, tisci dokazani su u brojnim međutim, već stotinama povjerljivim dokumentima godina mijenja strukturu koje je u javnost pustio biljaka kako bi ih poboljWikiLeaks, a u tom se konšao i učinio otpornijima tekstu spominje i Hrvatska. na klimatske uvjete i kukce “Između Monsanta - najui tako postigao veću protjecajnije multinacionalne duktivnost. Upravo je to, korporacije, i Vlade SAD-a uz povećanje proizvodnje postoje rotirajuća vrata mnogo jeftinije hrane za kroz koja se stalno izmjecijeli svijet, jedan od glavnjuju visoko pozicionirani nih argumenata pobornika djelatnici, pa je jasno da je GMO-a. Jošt smatra da je utjecaj Monsanta na Vladu upravo ta veća produktivSAD-a golem. U svijetu nost GM usjeva samo neoglobalizacije samo ona korstvareni san. “Stvarnost je poracija koja vlada najvepotpuno drugačija: RR-soćim tržištem može ostvariti ja u Argentini zbog pojave najveći profit. Stoga je za novih biljnih bolesti danas očekivati da korporacije rađa i do 40 posto manje koje kontroliraju ili bi žeod konvencionalnih sorti ljele kontrolirati svjetsku soje. GM kukuruz također proizvodnju hrane mogu nije rodniji od konvenciostvariti maksimalni profit. onalnih hibrida kukuruza.

Pritom korporacije ne vode Pored toga, sve su izražeračuna o prehrambenoj nije tolerantnosti korova kvaliteti proizvoda niti o na herbicid Roundup, kao okolišu“, kaže Jošt. i kukuruznog moljca na PRITISAK I OTPOR toksični protein koji stvara Pritisak SAD-a za širenje GM biljka“, upozorava Jošt.

GMO usjeva u EU je očito Pitanje GM hrane ostat će velik, ali ni otpor nije ništa jedno od najkontroverzmanji. Najava sklapanja nijih pitanja današnjice velikog sporazuma o slooko kojega će se još dugo bodnoj trgovini između lomiti koplja. Sigurno je SAD-a i EU postavlja pretsamo da u Europi postoji postavku da će i pitanje snažan otpor slobodnoj GMO-a doći na red te da proizvodnji GM hrane i da će pritisak da EU dopusti će Hrvatska pratiti EU što slobodan promet i progod odlučila u vezi GMO-a izvodnju GMO-a uroditi u budućnosti u kojoj bi, plodom. “Mnoge europske tko zna, jednom i puževi države, ili njihove pojedine mogli letjeti. regije, proglasile su se GM Ante Pavić slobodnim. Iz navedenih slobodni novinar razloga ne smatram da će raspolaže dovoljno snažnim argumentima u nagovaranju brojnih zemalja da dopuste uzgoj i promet GM proizvoda, što joj je uspjelo kod nekolicine južnoameričkih zemalja. Takvi pri-

Travanj 2013.

17

Cjenovno pozicioniranje Takvi proizvodi su, u određenom smislu, jedan drugome nadomjestak i dopuna. Poznati primjeri ove strategije su McDonaldsov menu i Microsoft office paket.

Jana Blažević Marčelja STeP Ri

Objedinjavanjem cijena do rasta volumena Objedinjavanje cijena je strategija koja predstavlja strukturirano sniženje cijena koje cilja specifične tržišne segmente i potiče ih na povećanu kupnju

O

bjedinjavanje cijena je cjenovna strategija koja trgovcima omogućava da korištenjem postojećih proizvoda i/ili usluga povećaju prodaju a samim time i profit. Ova strategija se temelji na ponudi paketa od dva ili više proizvoda koji su, objedinjeni pod zajedničkom cijenom, atraktivniji kupcu. U svakodnevnom životu se često susrećemo s primjerima objedinjavanja cijena: sezonske karte za kazalište, turistički aranžmani koji uključuju hotel i avionsku kartu, paketi telekomunikacijskih usluga….

NADOMJESTAK I DOPUNA Osnovni uvjet koji treba biti ispunjen da bi se krenulo u objedinjavanje cijena proizvoda je da oni, svaki zasebno,

imaju određenu vrijednost za kupca i da postoji voljnost kupca da plati za karakteristike svakog proizvoda.

Osim toga, proizvodi moraju imati

Proizvodi moraju imati potencijalna tržišta koja se međusobno preklapaju potencijalna tržišta koja se međusobno preklapaju. Ova strategija ima najbolju primjenu kada je potražnja za proizvodima u suprotnosti: oni kupci koji jako žele proizvod A nemaju toliko izraženu potrebu za proizvodom B, a oni kupci koji jako žele proizvod B nemaju toliko izraženu potrebu za proizvodom A.

PSIHOLOŠKI EFEKT Cijena paketa mora biti manja od zbroja cijene svakog pojedinog proizvoda i veća od cijene svakog pojedinog proizvoda (kako bi se izbjegla kanibalizacija), odnosno: PA ili PB ≤ PTOTAL ≤ PA + PB Primjerice. Ako je cijena jednog proizvoda 50 kn a cijena drugog proizvoda 30 kn onda objedinjena cijena mora biti između 60 i 70 kn, možda 60 kn. Što je veći cjenovni paket, odnosno što je veći broj proizvoda objedinjenih u paket, to je manja disperzija kupčeve voljnosti da plati.

Objedinjavanje cijena je popularno i zbog psihološkog efekta kojeg ima na kupca koji percipira objedinjenu cijenu kao posebni dobitak. Kupac razmišlja “Ne moram platiti 30 kn za internet i 50 kn za fiksni telefon već sve dobijem za samo 60 kn – to je odlično“. Samim time je njegova voljnost da plati za proizvod veća nego kada se proizvod prodaje odvojeno.

POTICANJE POTROŠNJE Objedinjavanje cijena je strategija koja predstavlja strukturirano sniženje cijena koje cilja specifične tržišne segmente i potiče ih na povećanu kupnju.

Korištenjem ove strategije smanjuje se raspršenost voljnosti kupca da plati za određeni proizvod. Mogući rezultati uvođenja cjenovnih paketa su povećanje volumena prodaje, stvaranje novih distributivnih mogućnosti i maksimiziranje profita – sve su to dovoljni razlozi da, ako već niste, počnete koristiti strateško objedinjavanje cijena.

Metode objedinjavanja cijena

N

eke od poznatijih metoda objedinjavanja cijena su: • Jednostavno objedinjavanje cijena Proizvodi objedinjeni na ovaj način se prodaju samo u paketu - ne postoji mogućnost zasebne kupovine proizvoda. Ova metoda se pokazala manje profitabilnom od metode mješovitog

18

Travanj 2013.

objedinjavanja cijena • Mješovito objedinjavanje cijena Mješovito objedinjavanje cijena je prodaja proizvoda u paketu i zasebno. Mješovito objedinjavanje cijena je u praksi pokazalo bolje rezultate na poslovanje • Objedinjavanje uspješnog proizvoda s manje uspješnim proizvodom koji ima

veći granični prihod po jedinici Objedinjavanje uspješnog proizvoda s manje uspješnim proizvodom omogućava plasman postojećih zaliha, povećanje prodaje i povećanje profita • Ostale tehnike objedinjavanja proizvoda u trgovini na malo kao što je npr. “kupovinom dva proizvoda treći je besplatan“

www.jatrgovac.hr

Diskonti

Prosperitet u vrijeme krize Glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su: širina asortimana, povoljne cijene i blizina u odnosu na dom, a upravo diskonti temelje svoju konkurentnost na povoljnim cijenama, atraktivnim lokacijama i omjeru uloženog i dobivenog

Z

a početak definirajmo pojam diskontne trgovine. Ukratko rečeno, diskontna trgovina je oblik prodavaonice u kojoj se nude proizvodi s velikim koeficijentom obrtaja po nižim cijenama od onih koji se nude u uobičajenim oblicima prodavaonica. Niža cijena ostvaruje se nižim troškovima poslovanja, ograničenom razinom usluge i minimalnim brojem zaposlenih, dok drugo značajno obilježje diskontne trgovine čini asortiman koji je velikim dijelom sadržan od vlastite robne marke maloprodavača.

Površina prodajnog prostora diskontne prodavaonice je najčešće od 300 do 1000 m2 i obično su locirane na vrlo frekventnim

i tranzitnim lokacijama.

Važno je istaknuti kako kvaliteta proizvoda ovisi i varira s obzirom na diskontnog maloprodavača.

Dok neki maloprodavači vode računa da ponude najbolji omjer cijene i kva-

količine i tako ostvaruju optimalne uvjete nabave.

PODJELA NA TVRDE I MEKE Postoje dvije vrste diskontnih prodavaonica: “Hard diskonti“ i “Soft diskonti“.

• “Hard diskonti“ imaju vrlo ograDiskontne prodavaonice stavljaju ničeni asortinaglasak na privatne robne man: do 1200 marke i cijene proizvoda proizvoda, a litete, drugi maloprodavači prodavaonice nisu veće od 1000 m2. Većina proizvoda radije smanje kvalitetu se nudi kao ekskluzivna proizvoda kako bi postigli trgovačka marka diskontatraktivnu cijenu i tako nog maloprodavača. Cijene povećali volumen prodaje. su obično niže od 10 do 20 Fokusiranje na ograničeni posto u odnosu na uspoasortiman, pak, diskonteredne proizvode u drugim rima omogućuje da rade s maloprodajnim formatima, manjim brojem dobavljaa ponuda neprehrambenih ča, naručuju od njih veće proizvoda je ograničena na proizvode velikog koeficijenta obrtaja. Oprema u prodavaonici je funkcionaliskontni maloprodavači temelje svoju konkurentnost na na, jednostavna i jeftina sljedećim čimbenicima: dok je broj zaposlenih po • Efikasan lanac nabave, prodajnom mjestu sveden na • Fokusirani asortiman, minimum. Tipični malopro• Lanac standardiziranih prodavaonica, davači koji upravljaju ovom • Efikasna nabava, vrstom prodavaonica jesu • Ponuda ograničenih standardiziranih usluga, Aldi i Lidl.

• Inovacije s ciljem povećanja efikasnosti u području • “Soft diskonti“ imaju širi skladištenja, distribucije i upravljanja prodavaonicama. asortiman proizvoda – od

Osnove konkurentnosti

D

20

Travanj 2013.

1200 do 3000, koji uključuje i vodeće marke u pojedinoj kategoriji proizvoda. Cijena proizvoda je u pravilu niža 5 do 10 posto u odnosu na usporedive proizvode u drugim maloprodajnim formatima, dok ponuda uključuje i svježe i zamrznute proizvode. Veličina prodajnog prostora je oko 1500 m2 te je roba smještena na policama. Neki od maloprodavača koji upravljaju ovom vrstom prodavaonica jesu Penny Market, Dia, Plus, Leader Price.

Kako bi konkurirali na tržištu diskontne prodavaonice stavljaju naglasak na privatne robne marke i cijene proizvoda. Diskontni maloprodavači ciljaju cjenovno orijentirane kupce slabije kupovne moći. U uvjetima krize sve ih više prihvaćaju www.jatrgovac.hr

1948. godine otvorena prva diskontna prodavaonica “ALbrecht DIscount“ i drugi potrošači koji se nastoje racionalno ponašati i inzistiraju na najpovoljnijoj cijeni, ali ujedno traže i kvalitetu. Najveća konkurencija diskontnim maloprodavačima su maloprodavači koji svoju strategiju prilagođavaju novonastalim uvjetima poslovanja, nude proizvode po atraktivnim

su npr. u Italiji, Velikoj Britaniji i Grčkoj znatno manje zastupljene. U razdoblju od 2006. do 2012. godine format diskontnih prodavaonica u EU povećao je prodaju za 36%, dok je prodajna površina diskontnih prodavaonica porasla za 34%. Vodeći maloprodavači u segmentu diskontnih

cijenama i brojne akcije kako bi privukli cjenovno orijentirane kupce.

prodavaonica, među kojima dominiraju njemački lanci, jesu Aldi, Lidl, Plus (Tengelmann), Penny (Rewe), Dia (Carrefour).

Kako u doba krize nakon Drugog svjetskog rata, tako i u vrijeme recesije 2009. godine, diskontni maloprodavači sve više dobivaju na

RAZVOJ I TRŽIŠNA KRETANJA Početak razvoja diskontnih prodavaonica je bio u Njemačkoj, kada je 1948. godine otvorena prva prodavaonica “ALbrecht DIscount“.

Nakon Drugog svjetskog rata, veći broj maloprodavača je i u SAD-u počeo primjenjivati strategiju koja se bazira na velikom volumenu prodaje, niskim maržama i niskim cijenama kako bi se privukli cjenovno orijentirani potrošači.

Walmart je, primjerice, začetnik koncepta “every day low price“.

Diskontne prodavaonice su u nekim zemljama poput Njemačke i Skandinavskih zemalja vrlo uspješne, dok www.jatrgovac.hr

značenju. Danas su u svijetu diskontni maloprodavači najbrže rastući segment maloprodaje. Oni privlače ne samo kupce niske kupovne moći i srednji sloj koji se u uvjetima krize susreo s padom svojih dohodaka, već i kupce visoke kupovne moći koji se žele ponašati racionalno. Budući da je ovaj maloprodajni format postao vrlo popularan među kupcima, mnogi maloprodavači, koji nisu primarno diskontni maloprodavači (kao npr. Tesco i Carrefour), da bi zadržali svoje kupce uvode diskontne formate i nude stalne akcije.

povećale tržišni udio s 4 posto u 2008. na 8 posto u 2011. godini (prvih deset mjeseci). Podaci agencije Planet Retail, temeljeni na prihodima poduzeća, također ukazuju na brzi rast diskontnih prodavaonica u navedenom razdoblju.

Rast diskontnih prodavaonica u Hrvatskoj je očekivan, jer se potrošači, zbog pada kupovne moći i rasta nezaposlenosti, racionalno ponašaju, traže uštede i najpovoljniju kupnju. Prema anketnom istraživanju EIZ-a provedenom prošle godine, glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su: Danas su u svijetu diskontni širina maloprodavači najbrže rastući asortimana, segment maloprodaje povoljne DOMAĆI POKAZATELJI cijene i blizina u odnosu Posljednjih godina i u na dom, a upravo diskontHrvatskoj diskontne proni maloprodavači temelje davaonice uzimaju sve više svoju konkurentnost na maha i postaju sve popularpovoljnim cijenama, atraknije kod domaćih potrošativnim lokacijama i zadovoča. Glavni trend u trgovini ljavajućem omjeru kvalitete na malo robom široke poproizvoda i cijene. trošnje upravo je povećanje Vodeći diskontni malotržišnog udjela diskontnih prodavači u Hrvatskoj su prodavaonica. Prema podaKaufland i Lidl i prema cima GfK Hrvatska, koji se podacima Poslovne Hrvattemelje na panelu kućansta- ske ovi maloprodavači su u va, u strukturi vrijednosnih razdoblju od 2008. do 2011. udjela tipova prodavaonica godine značajno povećali na tržištu Hrvatske, diposlovne prihode (Kaskontne prodavaonice su ufland za 20,04%, a Lidl za

Očekivana kretanja tržišnog udjela maloprodajnih formata u maloprodaji robom široke potrošnje u Hrvatskoj, 2012. – 2016., tržišni udio u % Maloprodajni format

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Indeks 2012./2016.

Male prodavaonice u susjedstvu i prodavaonice u sklopu benzinskih postaja

2,84

2,74

2,65

2,59

2,51

86,0

Diskontne prodavaonice

7,11

7,34

7,62

7,98

8,21

122,5

Hipermarketi

23,52

23,35

23,18

23,02

23,40

99,5

Supermarketi i male prodavaonice (<400 m2)

45,70

45,02

44,59

44,40

43,94

95,6

Tržište ukupno

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,0 Travanj 2013.

21

Diskonti 110,11%), broj zaposlenih, dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu. Međutim, u 2011. godini oba su navedena maloprodavača poslovala s gubitkom.

RAST TRŽIŠNOG UDJELA Tekuća godina krenula je loše s padom maloprodajnog prometa. Maloprodavači i dalje posluju u nepovoljnom makroekonomskom okruženju i susreću se s brojnim izazovima. U 2013. godini, prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, može se očekivati pad BDP-a i pad potrošnje kućanstava pa sukladno tome možemo

cije Planet Retail, temeljeni na prihodima poduzeća, pokazuju da se do 2016. godine može očekivati rast tržišnog udjela diskontnih prodavaonica za 22,5 posto u odnosu na 2012. godinu.

Iako ograničenog obuhvata, ovi podaci se mogu smatrati indikativnima.

IZAZOVI I EVOLUCIJA Izazov za diskontne maloprodavače u idućem će se razdoblju svakako temeljiti na tome kako povećati broj lojalnih kupaca. Istraživanja su pokazala da cjenovno orijentirani potrošači manje troše i nisu lojalni kupci.

Ako tim kupcima neki drugi maloprodavač ponudi Izazov za diskontne niže cijene maloprodavače temelji se oni će vjerona tome kako povećati broj jatno nastaviti kupovati kod lojalnih kupaca tog drugog maloprodavača. Osim toga, očekivati i smanjenje madiskontni maloprodavači loprodajnog prometa. Ono nude vlastite robne marke što zabrinjava je visoka koje su po kvaliteti slabije zaduženost kućanstava i od vodećih proizvođačkih niska primanja, nepovoljna marki u tim kategorijama. kretanja na tržištu rada i Također, ugođaj kupnje rast potrošačkih cijena. Ovi je slabiji kod diskontnih čimbenici umanjuju raspomaloprodavača u odnosu loživi dohodak kućanstava, na konkurenciju, stoga je ekonomska očekivanja imperativ diskontera da ne potrošača i sklonost po“bace sve karte“ samo na trošnji, a time se umanjuje cijenu kao glavno prodaji potrošnja kućanstava no oružje u natjecateljskoj i maloprodajni promet. utakmici. Razvoj diskontnih Pozitivni pomaci mogu se maloprodavača trebao bi na očekivati u 2014. godini uz dugi rok uključiti i diferenuvjet pozitivnih kretanja u cijaciju, širenje asortimana makroekonomskom okrus proizvođačkim markama, ženju, dok ulazak Hrvatske dok, s druge strane, trau EU može biti pozitivan dicionalni maloprodavači signal u srednjem roku, što mogu učiti od diskontnih može poboljšati očekivanja maloprodavača po pitanju i potaknuti nove investicije. upravljanja efikasnošću u Što se tiče strukture promepodručju skladištenja, dista prema maloprodajnim tribucije i upravljanja proformatima, u idućem razdavaonicama. doblju može se očekivati da Dr.sc. Ivan-Damir Anić će diskonte prodavaonice Znanstveni savjetnik i dalje povećavati promet i Ekonomski institut, Zagreb tržišni udio. Podaci agen-

22

Travanj 2013.

ANKETA

Cjenovna povoljnost glavni je razlog za kupnju u diskontnim trgovinama

I

straživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika tijekom ožujka 2013. godine, pokazalo je kako se hrvatski potrošači sve više okreću diskontnim prodavaonicama u obavljanju nabavki za svoje kućanstvo.

Naime, upitani kupuju li u Lidlu natpolovična većina ispitanika (56%) odgovara potvrdno, dok preostalih 44% ističe kako ne kupuje u prodavaonicama zasad jedinog “hard“diskontnog lanca na hrvatskom tržištu.

Može se zaključiti da bi taj udio vjerojatno bio i veći da se Lidlove prodavaonice nalaze u blizini mjesta stanovanja ispitanika (važno je naglasiti da je istraživanje provedeno u šest hrvatskih regija i četiri veličine naselja). Da ne kupuju u Lidlu zato što prodavaonica nije u blizini njihova mjesta stanovanja tako navodi čak 68,8% ispitanih. Zbog ograničenog asortimana u Lidlu ne kupuje njih 10,2%, a jednaki udio navodi i da ne kupuju jer nemaju povjerenje u kvalitetu njihovih proizvoda. “Ne drže brendove koje redovito kupujem” kao svoj razlog ističe 8% anketiranih, a s nešto manjim udjelima potom slijede odgovori: Ne sviđa mi se taj format trgovine (4,5%), Navikao sam kupovati u drugim trgovinama (3,4%), Jer su neugledne (2,3%), a isto toliko (2,3%) ispitanika kaže kako oni ne obavljaju kupnju nego to čini neki drugi član kućanstva.

S druge strane, cjenovna povoljnost glavni je razlog za kupnju u Lidlovim trgovinama, što kao svoj razlog ističe 59,4% sudionika istraživanja. Zato što vjeruju u kvalitetu njihovih proizvoda u Lidlu kupuje 33,9% ispitanika. Blizinu prodavaonice mjestu stanovanja kao svoj razlog za kupnju ističe 29% anketiranih, dok 19,2% kaže kako u Lidlu kupuju jer im odgovara jednostavnost njihove ponude.

Kada je u pitanju učestalost kupnje u Lidlu kupci su dosta podijeljeni. Tako najveći dio njih, ili 60,7%, kaže da u Lidlu kupuju rijetko, odnosno samo kada im je usput.

S druge strane, da kupuju redovito i da im je Lidl prvi izbor za nabavku namirnica ističe 27,2% anketiranih, dok u prodavaonice ovog diskontnog lanca samo prilikom velikih nabavki ide 12,1% ispitanika.

Odanost kupaca za trgovačke je lance od iznimne važnosti pa je dobiveni rezultat na pitanje “Smatrate li se vjernim kupcem Lidla?” umnogome znakovit s obzirom da je ovaj trgovac sa svojim diskontnim konceptom na hrvatskom tržištu prisutan tek nekoliko godina. Naime, više od jedne trećine ispitanika smatra se vjernim kupcem Lidla (34,8%). Da se takvima ne smatraju ističe 61,2% anketiranih potrošača, a da nisu sigurni navodi njih 4%.

www.jatrgovac.hr

Dobrodošli u uniju niskih cijena!

Vaš Lidl Hrvatska

21. travanj 2013., NP Plitvička jezera, Lidlov Dan zaposlenika

Diskonti – trendovi i brendovi Uzimajući u obzir trenutan financijski položaj građana, kao i prednosti koje su diskonti donijeli primjerice u Sloveniji, možemo zaključiti da su potrošači u Hrvatskoj i regiji više nego spremni za njih

N

ovine, televizija, radio, internet...gdje god se uključili i što god otvorili, sigurno možete pronaći bar neku informaciju povezanu s ekonomskom situacijom u državi za koju svi manje više znamo i na svojoj koži osjećamo kakva je. Puno se priča i raspravlja o tome kakvo je stanje i što se sve (još) može dogoditi, ali rijetki su oni koji jednom običnom građaninu, običnom potrošaču, govore kako preživjeti ovo teško vrijeme. Nitko ne dijeli savjete o tome kako sve manjim primanjima platiti sve veće životne troškove. Ljudi se

krize pokazalo kako je i takvih marki i proizvoda sve manje i manje). Sve više je ipak onih marki pomoću kojih potrošač lakše izdrži do kraja mjeseca. Govorimo o cjenovno ugodnim alternativama gdje imamo tri podvrste – trgovačke robne marke, marke diskontnih trgovina i takozvane “budget“ marke. Riječ je o trendu koji se događa ne samo u našoj regiji već i šire.

tako snalaze, svatko na svoj način, a svima je zajedničko sve racionalnije ponašanje pri kupovini svakodnevnih potrepština.

Tu svakako treba imati na umu da potrošač nikada neće biti 100% racionalan i da će kod određenih proizvoda/kategorija ili kod određenih robnih marki, uvijek postojati one koje će ostati “njegove“ bez obzira na (ne)racionalnost izbora, zatim one oko kojih neće (htjeti) previše razmišljati što bi mu bilo racionalnije te one koje na neki način čuvaju njegovo samopoimanje (iako se u vrijeme

gradilo dugo vremena i što je počelo pred otprilike 15 godina ako pomislimo npr. na Ryanair ili Easyjet u avio industriji. To je i vrijeme kada su svoj put započele

ŠIRENJE U REGIJI Danas diskonti općenito drže već oko 20% tržišnog udjela, dok je njihov domet čak preko 60%. To nije nešto novo već nešto što se

Planirana raci

24

Travanj 2013.

u nešto manjoj mjeri nego kod npr. sjevernih susjeda, postoji i u Hrvatskoj. Gledajući što se događa oko nas, može se pretpostaviti da će taj trend samo nastaviti dalje jačati.

Pogledamo Položaj takvog formata u li trgovine s vrijeme slabe ekonomske hranom, kao situacije iz dana u dan jača i ostalim osnovnim potrepštinama, trgovačke marke, a za njima možemo primijetiti da Lidl snažnije počeli nastupati iz godine u godinu raste. Od diskonti kao što su Lidl, 2006. godine, kada je u HrHofer, Eurospin, trgovine s vatskoj bilo otvorenih prvih odjećom H&M, C&A, kao i 13 trgovina, njihov broj se trgovina namještajem IKEA. od tada povećao na više od Trend diskontnih trgovina, 80, koje zapošljavaju oko

1.600 zaposlenih. Kod nas je Lidl trenutno jedini, tako reći, pravi diskontni lanac, a ako sve bude išlo u skladu s predviđanjima i u Srbiji će to biti prvi diskonter. Tamo se već neko vrijeme govori o dolasku Lidla, koji je pred dvije godine čak i registrirao svoje poduzeće. Kako će Srbija, prije ili kasnije, dobiti svoj prvi diskont, tako će i Hrvatska s obzirom na trenutnu situaciju prije ili kasnije dobiti još kojeg novog. S obzirom na područje gdje se te dvije države nalaze i u kojem spomenuti diskontni lanci uzimaju sve veći mah, zanimljivo će biti www.jatrgovac.hr

doseg diskonata kod manjih kupovina je pratiti razvoj situacije na tom polju.

PRIMJER SLOVENIJE Pogledajmo kao primjer financijski malo jaču Sloveniju, gdje su različiti diskonti (Lidl, Hofer, Eurospin, Hura) prisutni već nekoliko godina. Po podacima iz PGM istraživanja vidljivo je da se postotak onih kojima je jedan od diskontnih lanaca postao prvi izbor i gdje kupuju svakodnevne namirnice povećao čak do 22%, dok je njihov doseg visokih 68%. Podaci nam govore i da diskonti u Sloveniji imaju još dosta neiskorištenog potencijala jer postoji 25% ljudi koji trenutno ni u jednom od njih ne kupuju, ali bi ubuduće mogli tamo kupovati. Samo je 8% onih koji se a priori ne odlučuju na kupovinu u diskontima bez obzira na to što je cijena kod njih znatno niža.

Takvi podaci i ne iznenađuju ako ih usporedimo s podacima iz Tržišnog monitora (listopad 2012.) gdje 80%

prošlih godina u najvećoj mjeri odricali, vidimo da su to hrana i piće te odjeća i obuća, zatim slijede odmor/ putovanja, kozmetika, ugostiteljstvo, benzin i kultura.

Ako su prije krize Slovenci priznate brendove kupovali impulzivno i bez obzira na

tako, sve je više potrošača koji kupuju isključivo ono što si zapišu na kakav popis.

Ranije takav način kupovanja i nisu toliko koristili, a danas je on obavezan, pogotovo kod većih nabavki.

Ispitanici izjavljuju da sada ćešče nego u vrijeme prije krize prate i reklamne letSve je više potrošača koji ke pojedinih kupuju isključivo ono što si trgovaca kako bi vidjeli gdje zapišu na kakav popis se nude određene akcije. cijenu, čak ako ih nisu ni Neki čak tvrde da trgovinu trebali, ako su prije krize za veliku kupovinu izaberu voljeli jesti vani, odlazili na tako da pogledaju koja ima putovanja i odmore, gradili najviše proizvoda s njihovog i obnavljali, sada možemo popisa, i to po najpovoljniprimijetiti da je došlo do jim cijenama, te tek onda promjene navika. odlaze tamo kupovati.

OBAVEZNA ŠOPING LISTA Danas je sve više prisutna racionalizacija o kojoj smo pričali na početku, kako racionalizacija kupovine, tako i upotrebe različitih usluga.

Kvalitativna istraživanja daju nam još dublji uvid u spomenuto ponašanje po-

RAVNOPRAVNI KONKURENTI Upravo su niže cijene jedan od glavnih razloga zašto su potrošači u Sloveniji sve više navikli na kupnju u diskontnim lancima. Pri ulasku tih lanaca na slovensko tržište vjerovalo se da oni tamo nemaju budućnosti i da će

trošača i njegove motive za promjenom navika. Često ispitanici na fokus grupama ili dubinskim intervjuima kažu kako moraju svakoga dana paziti na svoje troškove, te da moraju svakodnevnu kupovinu bolje planirati i optimizirati kako bi za svoj novac mogli dobiti što više. U trgovine idu češće, ali u manju kupovinu – na primjer samo po ono što im je neophodno za pripremu dnevnog obroka. Ako se u prošlosti u košarici često našlo proizvoda koje nisu planirali kupiti nego su ih usput “ubacili“, onda to danas više nije slučaj. Isto

kratko trajati. Ispostavilo se da su itekako pogriješili oni koji su mislili da neće uspjeti. Polako, ali uporno, taj format trgovine našao je svoje mjesto kod potrošača i što je bitno dodati, položaj takvog formata trgovine u vrijeme slabe ekonomske situacije iz dana u dan jača.

Diskonti potrošaču nude osnovne namirnice po znatno nižim cijenama, na račun užeg asortimana koji dozvoljava veće količine. Osim toga, niža cijena se postiže i nižim razinama usluge (s manjim brojem zaposlenih), a i samim formatom trgovine koja na prvi pogled ,po

cionalizacija ljudi u Sloveniji kaže da osobno osjeća utjecaj gospodarske krize na svoj svakodnevni život.

U Hrvatskoj, gdje kao jedini “pravi“ diskont uzimamo u obzir samo Lidl, možemo zaključiti da je situacija vrlo slična onoj u Sloveniji kada su se diskonti tek pojavili.

Trenutno za Lidl skoro 4% potrošača kaže da je njihov prvi izbor kod kupovine svakodnevnih namirnica. Doseg diskonta je kod manjih kupovina 18%, a kod većih nešto niži, i iznosi oko 10%.

Pogledamo li detaljnije kojih su se proizvoda/usluga Slovenci zbog krize www.jatrgovac.hr

18%

riječima potrošača, donekle sliči na skladište (gdje su proizvodi na policama složeni u kutijama). Jedan od osnovnih postulata njihove filozofije su i vlastite trgovačke marke, uz što je bitno naglasiti da za razliku od ostalih trgovaca diskonti svoje robne marke ne nazivaju imenom trgovačkog lanca, nego im daju posebno ime.

Tako neki potrošači prihvate trgovački brend od diskonta (uz osjetno nižu cijenu) te ga smatraju brendom ravnopravnim ostalim priznatim brendovima. Tako se događa da u diskonte odlaze i oni koji inače većinu svoje kupnje obavljaju u drugim trgovačkim lancima, a u diskont dođu samo po točno određene proizvode koje su testirali, koji im se sviđaju i koje su prihvatili kao “svoje“. Često se na tom mjestu spominju mlijeko i mliječni proizvodi, toaletni papir, voće i povrće, slatkiši i sezonski proizvodi koji su u trgovini prisutni samo kratko vrijeme. Diskonti u Sloveniji iskoristili su znanje koje imaju o slovenskom potrošaču i svoju su mu ponudu u posljednje vrijeme još više prilagodili kroz isticanje proizvoda slovenskog porijekla koje je Slovencima dosta bitno kod kupovine.

Prenesemo li ta znanja i iskustva iz Slovenije i na naše tržište, možemo vidjeti kakva bi mogla biti slika hrvatskog, pa čak i tržišta cijele regije prilikom širenja diskontnih lanaca. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju u državi, financijski položaj građana, kao i prednosti koje su diskonti donijeli potrošačima ne tako daleko od nas, možemo zaključiti da su potrošači u Hrvatskoj i širom regije više nego spremni za njih.

Slađana Šmitran Senior Project Manager, VALICON Travanj 2013.

25

Trgovačke marke

Darijo Mateljak

Prikupljanje cijena i analiza d.o.o. Zagreb

Sve značajnije

mjesto u košarici Kod 12 vodećih trgovaca u 2012. godini primjetan je kontinuirani rast broja proizvoda trgovačke marke u prehrambenim i drogerijskim kategorijama, koje su predmet ovog izvještaja

P

oslovna godina 2012. već je odavno za nama i završni računi su već rekli svoje. Promatrajući trgovačke marke vidimo s jedne strane potrošače koji ni u krizi nisu željeli žrtvovati svoj standard u izboru asortimana, a s druge strane trgovce koji su željeli zadovoljiti kupčeve potrebe. Trgovačke marke u 2012. godini pokazale su se kao dobra alternativa u kategorijama proizvoda za jedne i za druge. Mnoga su razvijena tržišta već prošla vrhunac udjela trgovačkih marki u ukupnom asortimanu i ukupnoj financijskoj prodaji. Nama na ovim prostorima to tek predstoji. Kriza je mnoge potaknula na štednju koji svoje potrebe zadovoljavaju kroz nešto povoljnije proizvode, što trgovačke marke uglavnom i jesu. U tom su pogledu i trgovci prilagodili svoju ponudu kroz dostupnije proizvode visoke kvalitete, pa ušteda katkad i nije jedina korist ovakve kupčeve odluke.

ŠIRENJE ASORTIMANA Kod 12 vodećih trgovaca u 2012. godini primjetan je kontinuirani

26

Travanj 2013.

rast broja proizvoda trgovačke marke u prehrambenim i drogerijskim kategorijama, koje su predmet ovog izvještaja. Broj trgovačkih marki zatečen na polici u siječnju 2012. u prehrambenim i drogerijskim kategorijama iznosio je 8723 proizvoda.

Kontinuirano je rastao do kraja godine tako da je njihov broj u prosincu dosegao 10.198 artikala dostupnih na policama vodećih 12 trgovaca.

Najveći broj artikala na kraju godine zabilježen je u drogerijskim kategorijama ljepote i njege tijela. U tim

pranje i čišćenje, bezalkoholna pića te smrznuta hrana. Mnogi artikli su ispadali iz asortimana, no njihov je broj iz mjeseca u mjesec bio sve veći. Trgovačke marke su u ovim kategorijama pokazale živost kao i proizvođačke marke, a za očekivati je da će s vremenom nastaviti rasti.

Tome u prilog idu tržišna kretanja, ali i nastojanja samih trgovaca, pa i promjena navika potrošača. Najmanji broj artikala zabilježen je u kategoriji cvijeća i ukrasnog bilja. U prosincu prošle godine na policama je u toj kategoriji zabilježeno ukupno pet takvih proizvoda.

TRGOVAČKE MARKE U AKCIJI Nakon asortimana svakako se treba osvrnuti na cijenu. I ona je kroz čitavu prošlu godinu u blagom porastu s manjim kolebanjem u ožujku i travnju. Spomenuti pad više je odraz povećanog broja akcijskih Artikli trgovačke marke najveći artikala u tim mjesecima, nego stvarni pokušaj da se udio imaju u kategoriji ljepote i cijene još dodatno snize. Promatrajući kroz cijelu 2012. njege tijela godinu, tek je ograničeni broj artikala bio dostupan potroje kategorijama bilo ukupno 2274 šačima svaki mjesec. Promatranje artikala, što je 22% od svih zatečenih kretanja cijena napravljena su upravo proizvoda. Slijede ih namirnice za na uzorku asortimana prehrambenih pripremu jela s 1049 artikala i udjei drogerijskih kategorija koji je kuplom od 10,3% te slatkiši i grickalice s cima bio dostupan na polici svaki ukupno 1041 artiklom i udjelom od mjesec. Ukupne cijene s utjecajem 10,2%. Visoki udio u ukupnom broju akcijskih cijena na trgovačkim marartikala pokazuju još i sredstva za kama su u prosincu prošle godine www.jatrgovac.hr

10.198 artikala trgovačkih marki u prosincu 2012. bile više u odnosu na siječanj za 1,22 posto. To je zanimljiv podatak, pogotovo kad znamo da je ukupan asortiman drogerijskih i prehrambenih kategorija u 2012. godini imao bitno značajniji rast cijena.

Bez obzira na povoljniju cjenovnu poziciju trgovačkih marki u odnosu na proizvođačke marke, trade marketing aktivnosti u ovom asortimanu također nisu izostale. Akcije su se provodile i na ovom asortimanu u svim mjesecima. U siječnju 2012. godine ukupno 5,81% artikala trgovačke marke imalo je akcijsku cijenu.

Trend udjela akcijskih artikala trgovačkih marki u ukupnom broju trgo-

Akcije se provode i u asortimanu trgovačkih marki iz mjeseca u mjesec vačkih marki je iz mjeseca u mjesec imao blage oscilacije. Najniža vrijednost zabilježena je u srpnju, i tada je udjel akcijskih artikala trgovačkih marki u ukupnom broju trgovačkih marki na tržištu bio 3,47%. Najveći broj artikala trgovačkih marki bio je na akciji u prosincu kada je udjel akcijskih artikala bio 6%. Ne čudi tako što je upravo prosinac rekorder po broju akcija. Blagdansko vrijeme je vrijeme pojačane potrošnje, a hvataju se i ugovoreni ili planirani godišnji volumeni. Ako ove postotke prevedemo u broj proizvoda trgovačkih marki koji su imali akcijsku cijenu u pojedinom mjesecu, dolazimo do izračuna da je u siječnju 2012. godine na policama bilo zatečeno 507 akcijskih artikala. Naravno, još uvijek promatramo top 12 trgovaca. Na ukupnom tržištu, taj udio je i veći.

Krajem godine trgovačke marke su police popunile s 10.198 artikala, a broj akcijskih artikala je bio 611. To je rast u odnosu na siječanj za nešto više od 20%.

S obzirom na broj kategorija u kojim su zastupljene i širinu koja se proteže sve do premium proizvoda, možemo zaključiti da su trgovačke marke pravo osvježenje svojih kategorija. Sa stajališta da smo na hrvatskom još daleko od iskustava razvijenijih tržišta, gdje se udjel trgovačkih marki znao kretati i do 60% ukupnog asor-

timana pojedinog trgovca, potencijal je zasigurno još velik. Prave koristi iz ovih asortimana i potrošači i trgovci tek trebaju baštiniti. Tko i koliko ovisi naravno o puno faktora kao što su ekonomske prilike, razvoj maloprodajnog tržišta, navike potrošača, stvarne kvalitete trgovačkih marki i niz drugih trendova i činjenica.

Kretanje broja artikala trgovačkih marki u 2012. godini

Kretanje cijena trgovačkih marki u 2012. godini

Udio akcijskih artikala trgovačkih marki po mjesecima u 2012. godini

POTENCIJAL ZA RAST Trgovačke marke kod hrvatskih potrošača i trgovaca zauzimaju sve značajnije mjesto. Posljednja su istraživanja pokazala da sve veći broj potrošača povremeno ili stalno kupuje ili koristi proizvode trgovačke marke. www.jatrgovac.hr

Travanj 2013.

27

Sredstva za čišćenje prozora

Za ljepši pogled

NAJČEŠĆE SPREJ Ako pogledamo podjelu prema formi proizvoda, proizvodi u obliku spreja (s raspršivačem) čine 95,2% ukupnih količina kategorije, proizvodi namijenjeni za ponovno punjenje (”refill“) 4,6%, a proizvodi u formi pjene svega 0,2%. Zanimljivo je istaknuti kako je prosječna cijena proizvoda za ponovno punjenje oko 50% niža u odnosu na prosječnu cijenu raspršivača.

Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) u ovoj kategoriji u posljednjih godinu dana (ožujak 2012.

PAD PRODAJE – veljača 2013.) su Saponia U proteklih je godinu dana (Arf), Colgate Palmolive (ožujak 2012. – veljača 2013.)

(Ajax), Labud (Super JON), kroz prodajne kanale pokriHenkel (Clin), te trgovačke vene Nielsenovim mjerenjem robne marke. Trgovačke (koje ne uključuje Cash&Car- robne marke čine oko 10% količinske prodaje kategorije, Proizvodi u obliku spreja dok im prodaja čine 95,2% ukupnih u zadnjih godina (ožujak 2012. – količina kategorije veljača 2013.) u odnosu na isto ry, veleprodaju, institucionalrazdoblje prošle godine, nu prodaju, DIY-trgovine i bilježi pad od 8%.

Za kraj. Bilo da koristite diskontne objekte) prodano poznate brendove, trgovačke 1,4 milijuna litara sredstava marke ili vlastite pripravke za čišćenje prozora u vrijedsredstava za čišćenje, nosti od 25,7 milijuna kuna. motivirajte se naredU odnosu na isto razdoblje nih lijepih dana i prošle godine kategorija bilježi količinski pad od 0,6%, dok čistim prozorima uljepšajte svoj vrijednosni pad iznosi 1,3%. pogled na Za ovu kategoriju proizvoda svijet. najvažniji kanal prodaje su supermarketi (301 – 2500 m2) s 31%, hipermarketi (iznad 2500 m2) s 19%, slijede velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) sa 16%, drogerije s 15%, zatim srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s također 13%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 6%.

Lijepo vrijeme mnogima je poticaj da temeljitije očiste svoj dom, pogotovo prozore koji su ogledalo svake kuće ili stana

N

akon duge i ćudljive zime sunce se konačno izmililo među oblacima i najavilo nešto zakašnjeli ali više nego dobrodošao početak proljeća. Lijepo vrijeme mnogima će tako biti poticaj da temeljitije očiste svoj dom, pogotovo prozore koji predstavljaju ogledalo svake kuće ili stana. Puno se savjeta može pronaći na internetu kako, na koji način, pa čak i u koje vrijeme najbolje Količinski udjeli prema formi proizvoda ožujak 2012. - veljača 2013.

Sprej

95,2% Refil

4,6% Pjena

0,2%

prati prozore. Dok neki za pranje stakala koriste novinski papir, drugi pak krpe, spužve ili brisače stakala, uz spomenuti “alat” svakako je nužno koristiti određeno sredstvo za čišćenje prozora koje možete pripremiti sami ili ga kupiti u trgovini, a kojima ćemo se baviti u ovoj analizi. Prema Nielsenovoj definiciji ova kategorija obuhvaća proizvode koji služe za čišćenje svih perivih staklenih površina (ogledala, kristal, ploča štednjaka...).

Međutim, njihova primarna namjena je pranje prozora te mogu biti u obliku pjene, tekućine, sprejeva, maramica.

U ovu kategoriju ne spadaju sredstva za čišćenje vjetrobranskih stakala, kao ni ostala sredstva za čišćenje kućanstva (univerzalna i namjenska).

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

13

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

15

Drogerije

70 60

16

50 40

19

Hipermarketi (2501m2 +)

30 20

31

10 %

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Supermarketi (301 - 2500m2)

ožujak 2012. - veljača 2013.

Izvor: Nielsen

28

Travanj 2013.

Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Travanj 2013.

29

Sredstva za čišćenje stakla – lojalnost potrošača

Pad zbog

12% udjela od čega gotovo polovinu drži Lildlov W5.

gubitka kupaca

RAST I UZ VIŠU CIJENU Zanimljivo pitanje koje se nameće u ovoj kategoriji proizvoda jest: “Koja je tajna Super Jonova recepta?“ Ne ulazeći u očito uspješne pregovaračke vještine Labudovih prodavača i taktike pozicioniranja na policama, primjećujemo jednu zanimljivu činjenicu. Dok je u 2011. cijena Super Jona bila niža od cijene Ajaxa, Arfa i Clina kao glavnih konkurenata, u 2012. potpuni obrat - cijena Super Jona je viša od cijene sva tri konkurenta, a ipak on uspijeva privući nove kupce i povećati volumene prodaje.

Gornja dva kvadranta matrivodeće brendove, primjetna ce (Napredak i Uspjeh) priloženog grafikona prikazuju je izrazita koncentriranost brendove od kojih Super što je vidljivo iz podatka da Jon uzima vrijednost. CjeloTop 5 brendova (Ajax, Arf, kupni rast Super Jon duguje Clin, Super Jon, W5) drži privlačenju kupaca drugih 86% tržišta. Iako Ajax i Arf brendova, a čak 70% njegova U prošloj godini ovaj rasta dolazi od segment ima 8% kupaca kupaca Ajaxa i Arfa. U vrememanje u odnosu na 201 1. nu cjenovnih ratova, primjer Super Jona pokazuje da se uvjerljivo brane prve dvije može rasti i kada ste izazivač pozicije prema tržišnom s višom cijenom u odnosu na udjelu, prema stopi rasta u lidere kategorije.

2012. pobjednik je Super Jon. Zanimljiva je i pozicija Mladen Kožić trgovačkih marki koje već Sales Manager, GfK Croatia tri godine stagniraju na

Sredstva za čišćenje stakla bilježe negativan trend u učestalosti kupovine te u prosječnim cijenama koje padaju treću godinu zaredom

30

Travanj 2013.

Ilustracija migracije kupaca u 2012. na primjeru Super Jon-a Napredak

Uspjeh

300

Neto dobitak/gubitak

I

ako na internetu i pojedinim TV emisijama sve češće nailazimo na primjere kako sami možemo pripremiti sredstvo za čišćenje stakla, većina radije bira kupovinu postojećih komercijalnih sredstava.

Za razliku od kategorije svih sredstava za čišćenje (univerzalnih, za drvene površine, za wc, za kuhinju itd.) koja je u 2012. zadržala vrijednost i volumene iz 2011., sredstva za stakla bilježe 9%-tni pad volumena. Najvećim dijelom je to posljedica gubitka kupaca. U prošloj godini ovaj segment ima 8% kupaca manje u odnosu na 2011. Jesu li odlučili sami pripremati ova sredstva ili koriste neka druga sredstva iz susjednih kategorija, tema je koju bi valjalo dodatno istražiti.

Sredstva za čišćenje stakla bilježe negativan trend i u učestalosti kupovine, te u prosječnim cijenama koje padaju treću godinu zaredom. Kada analiziramo

Ajax

250 200

Arf

150 100 50

Clin W5

Mr Muscolo Blink Ostali

0

Denk Mit

Dax

-50 -100

0

10

Upozorenje

20

30

40

50

60

70

Indeks lojalnosti

80

90

100 110 120 Alarm

www.jatrgovac.hr

Sredstva za čišćenje stakla – na polici AJAX

ARF

ompanija Colgate-Palmolive vlasnik je poznatih robnih marki među kojima su i proizvodi Ajax - univerzalna sredstva za čišćenje kućanstva. Ajax kao robna marka ima dugogodišnju tradiciju na hrvatskom tržištu pa je tijekom tog vremena razvila iznimnu prepoznatljivost kod potrošača.

Asortiman proizvoda Ajax obuhvaća sredstva za čišćenje svih prostorija u kući koja su prikladna za sve površine. U portfelju se nalazi i sredstvo za čišćenje stakla Ajax Glass koje dolazi u pet različitih varijanti za pranje prozora i čišćenje sjajnih površina bez tragova nakon čišćenja - Ajax Crystal, Ajax Triple Action i Ajax Windows & Shiny, dok je na tržište nedavno lansiran i novi Ajax Floral Fiesta za staklo u dvije varijante Flowers of Spring i Flowers Bouquet.

Sve varijante dostupne su u obliku spreja u pakiranju od 750 ml.

K

S

CLIN

SUPER JON

U

kategoriji sredstava za čišćenje stakla i staklenih površina Henkel je zastupljen s robnom markom Clin. Formula na bazi alkohola daje sjaj staklenim površinama i bez mukotrpnog poliranja. Clin dolazi s posebnim raspršivačem koji omogućuje najbolje raspršivanje tekućine te ima i funkciju stvaranja pjene, za najefikasnije uklanjanje mrlja, ističu iz Henkela. Na hrvatskom tržištu Clin je dostupan u pakiranju od 750 ml u tri različite mirisne varijante: Limun, Jabuka i Plava varijanta. Proizvodi su dostupni u svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, a najpopularnija varijanta je Clin Limun. Iz Henkela ističu kako je Clin vodeće sredstvo za pranje prozora u središnjoj i istočnoj Europi.

www.jatrgovac.hr

aponia pod krovnom markom Arf ima četiri specijalizirana proizvoda za čišćenje staklenih i glatkih površina: Arf Crystal Shine, Arf Antistatic, Arf Professional Staklo i Arf Staklo Active Nature. Osim što se kontinuirano unaprjeđuje kvaliteta proizvoda i benefiti (antistatičko djelovanje, miris bez alergena, ekološki prihvatljiv sastav) u 2012. godini proveden je relaunch cijele robne marke pa tako i Arf stakla.

Nova, moderna i anatomski oblikovana boca praktična je i laka za rukovanje, a suvremena pumpica omogućava bolje raspršivanje tekućine za još djelotvornije čišćenje.

“Najnoviji proizvod u asortimanu je Arf staklo Professional koji primjenom pjene omogućuje lakše usmjeravanje sredstva, čišćenje je izuzetno lako, a rezultati dostojni profesionalaca”, ističu iz Saponije te dodaju kako je Arf staklo vodeći brend na hrvatskom tržištu prvenstveno zbog svojih kvalitativnih karakteristika, dobre cjenovne pozicije i visokog indeksa distribucije.

L

abud je krajem 2010. godine na tržište lansirao potpuno novu liniju sredstava za čišćenje pod krovnim brendom Super Jon koja, između ostalog, sadrži i dva nova proizvoda za čišćenje staklenih površina - Super Jon Staklo Antistatic i Super Jon Staklo Alkohol+Ocat. Oba proizvoda su pakirana u nove atraktivne PET boce od 650 ml s raspršivačem, a njihova inovativna formula na bazi prirodnog alkohola sadrži i osvježavajuće mirise bez alergena te više od 90 posto biorazgradljivih sastojaka, čime Labud aktivno prati najnovije trendove u proizvodnji ekološki i zdravstveno prihvatljivih proizvoda. Lansiranje novih proizvoda za čišćenje stakla podržano je i nacionalnom marketinškom kampanjom putem svih medijskih kanala te intenzivnim prodajnim aktivnostima i promocijama na mjestu prodaje. Kao dodatan benefit za potrošače, Labud je Super Jon liniju za stakla lansirao u zapremnini od 650 ml sa 150 ml GRATIS.

Travanj 2013.

31

Upravljanje nabavom

Boris Vulić Mapa Znanja

Zaraditi ili uštedjeti?

Zaraditi ili uštedjeti, pitanje je sad? Važno je znati da se ovo “sad” odnosi na vrijeme krize, besparice i nelikvidnosti, čime su determinirani okviri u kojima se odvija današnje poslovanje. Stoga ćemo se odlučiti za ovo drugo: Danas je definitivno lakše uštedjeti

U

uvjetima kada prodaja stagnira, prodajne cijene bivaju teško održive, a širenje na nova tržišta postaje utopija, ulogu stvaratelja profita preuzima služba nabave. Tezu ćemo obraniti sljedećim primjerom: da biste profit uvećali za, primjerice, 5000 eura puno je lakše smanjiti cijenu dobavljaču za taj iznos nego povećati prodaju za 25.000 eura (uz pretpostavku da vam je marža 20%). Umanjivši fakturu za 5000 eura taj ste iznos prenijeli u zaradu.

PUT DO PROFITA Smanjenje cijene dobavljaču jedna je od tehnika kojom se direktno utječe na povećanje profita, dok upotrebom ostalih tehnika nabava postaje generator poboljšanja unutar tvrtke. Detektirali smo pet takvih tehnika. Prva od njih, standardizacija roba i usluga, tehnika je pomoću koje se može postići i više od 5 posto ušteda. Pribavljanjem različitih tipova uređaja ili potrošnog materijala stvaraju se viši troškovi nabave, održavanja, servisa ili nabave rezervnih dijelova. Kupovinom standardizirane robe postižu se bolji uvjeti kod dobavljača, dijelom zbog smanjenja indirektnih troškova, a kao primjer za to može poslužiti nabava klima uređaja, kopirki, uredskog papira i dr. Slijedi tehnika planiranja nabave koja omogu-

32

Travanj 2013.

ćava izbjegavanje hitne i neracionalne nabave. Kupovanje zbog trenutne potrebe je skupo kupovanje. Planiranjem se smanjuje broj natječaja jer je, umjesto nekoliko tendera i narudžbenica prema jednom ili više dobavljača, kupnja definirana jednim pravovremenim natječajem i ugovornim odnosom.

Kao primjer za ovu tehniku uštede mogu poslužiti kalendari i novogodišnji pokloni ili uredski namještaj pri čemu uštede mogu iznositi od 10 do 20 posto. Od ostalih tehnika nabave slijedi vođenje tendera na bazi skupnih volumena standardnim procesima. Što više podružnica neka tvrtka ima to centralizacija nabave dolazi do većeg izražaja. Nabavom većih volumena dobivaju se bolji uvjeti. Još više, moguće je s dobavljačima ugovoriti ambulantnu ili mjesečnu dostavu na adresu svake podružnice čime se smanjuje

dobavljačima je sljedeća tehnika pomoću koje se mogu ostvariti uštede u poduzeću i to na način da se napravi odmak od puke “proizvodnje tendera” i poveća broj ugovora. Pri periodičnoj nabavi neke robe ili usluge, umjesto da se za svaku nabavu raspisuje natječaj, puno je ekonomičnije napraviti jedan tender kojem je rezultat godišnji ili višegodišnji ugovor. Standardizacija i planiranje nabave preduvjet su ovom pristupu, a kao primjer može poslužiti sve ono što se nabavlja ciklički i što može biti standardizirano. Listu primjenjivih tehnika zaključuje odabir strateških dobavljača za standardiziranu opremu na duži period. Pretvaranje dobavljača u strateškog partnera ima sinergijski učinak na poslove nabave i ostalih jedinica u poduzeću. Dio poslova može preuzeti dobavljačev Voditelj ključnih kupaca - KAM (Key Account Manager) čime tvrtka oslobađa svoje resurse. Strateški dobavljač preuzima brigu, a time i dio troškova te je u poziciji da unaprijedi i poboljša poslovni proces za koji je odgovoran jer je za to specijaliziran.

WORLD CLASS PROCUREMENT Mnoge tvrtke opisuju svoj put do World Class Procurementa. Sve su one implementirale upravljanje U uvjetima kada prodaja stagnira, kategorijama, dobavljačima i ugovorima u svoje ulogu stvaratelja profita preuzima nabavne procese. Korak dalje je smanjenje troškova služba nabave službe nabave ispod 1 posto ukupnog volumena nabave, mjerepotreba za centralnim skladištem. U nje ušteda i postavljanje plana ušteda, Hrvatskoj postoje tvrtke s više od 2000 stvaranje nabavnih timova, uvođenje zaposlenih, a da je potreba za centrale-nabave te bavljenje isključivo nabanim skladištem nestala. Primjer za to vom. Nabavljači su često stavljeni pred su uredski materijal i domarske usluge izazov rješavanja problema van opsega (Facility Management). Ugovaranje s www.jatrgovac.hr

dobro organizirana nabava donosi uštede i do nabave, dok se istovremeno nabavom vole pozabaviti ostale organizacijske jedinice, dakako, kada im to odgovara.

Uspješno upravljanje kategorijama je definirano proaktivnim vlasnicima kategorija koji ih vode kao što se vode male tvrtke. Odabrana nabavna strategija za pojedinu kategoriju mora biti napisana. Dok nije napisana, ostaje na razini ideje i nemoguće je pratiti provođenje, odnosno rezultate. Krajnji rezultat odabira strategije, odnosno vođenja kategorije je stvaranje ušteda, ali su dobrodošla i poboljšanja u tehničko - tehnološkom obliku. Upravljanje odnosima s dobavljačima provodi se putem: Upitnika za dobavljače kojim se procjenjuje kvaliteta dobavljača kroz bodovanje, Poslovnih izvještaja – polugodišnjih i kvartalnih te mjerenje kooperacije, Strategijama za dobavljače kroz opis i razvijanje odnosa s

dobavljačem te Eskalacijama koje vodi Krizni management, stvaranje Crne liste dobavljača.

Praćenje dobavljača gore navedenim alatima izvodi se za kategorije u kojima se bilježi veliki nabavni trošak.

Kvalitetnog dobavljača treba čuvati.

Od “suprotne strane” kvalitetan dobavljač postaje partner s kojim dijelimo čak i takve tajne kao što su kalkulacije cijena. Prolazeći kroz svaku stavku kalkulacije u mogućnosti ste vidjeti gdje dobavljaču “curi” novac, a vama se smanjenje poslova u nekoj fazi neće bitno odraziti na sveukupno zadovoljstvo. Smanjujući trošak svom dobavljaču direktno utječete na njegovu izlaznu cijenu prema vama. www.jatrgovac.hr

POBOLJŠANJE PROCESA Sve češće se traži od dobavljača da iznesu inicijative za poboljšanje procesa ili poslova koje u konačnici direktno utječu na trošak, odnosno rezultiraju uštedama. Naš primjer je serviser klima uređaja. Kako su klime podešene da automatski održavaju temperaturu obično bi se palile već u šest sati ujutro zbog sunca koje bi udarilo u velike staklene površine. Time se povećava trošak električne energije, učestaliji su servisi zbog većeg broja radnih sati te

20%

tehnolog i/ili korisnik. Analize troškova te nabavne kalkulacije traže vještog matematičara. Stoga su za pohvalu sve češće edukacije i seminari otvorenog tipa na kojima se prikazuju trendovi u nabavi, a nabavljači različitih branši su u prilici izmijeniti iskustva.

OUTSOURCING NABAVE Najmlađi od trendova u upravljanju nabavom na našim prostorima je outsourcing nabave. Korištenje vanjskog partnera za dio ili cijelu nabavu ostavlja prostor za bavljenje core businessom uz Pretvaranje dobavljača u korištenje strateškog partnera ima sinergijski istovremeno prednosti nabave velikih volumena, pravovremeučinak na poslove nabave nosti, standardizacije i planiranja nabave, odnosno ostvarivaje potrebno češće mijenjanje filtera. nja ušteda. Outsourcing kao strategiju Inicijativa servisera svela se na spunabave možemo koristiti u nekim štanje roleta nakon radnog vremena, specifičnim situacijama, npr. samo za e-aukcije ili istraživanje nabavnog tržišta, ali i za cjelokupnu nabavu. U tom slučaju outsourcer postaje partner i jedini pravi pristup je bliska suradnja.

Na izražavanje sumnje u ovaj pristup nabavi moramo odgovoriti da je outsourcing pravnih, računovodstvenih, skladišnih i prijevozničkih usluga već odavno standard, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Dobre strane outsourcinga su permanentna edukacija vlastitog osoblja, standardizacija procesa nabave i natječaja, teritorijalna zastupljenost, manji troškovi nabave, razrađeno izvještavanje, outsourcer jednako odrađuje velike i male obime posla, iskustvo specijalista nabave te ostvarivanje većih ušteda no što bismo mogli sami postići. Detektirani neodnosno dizanje roleta pri dolasku dostaci ovog poslovnog modela, pak, na posao. Naknadnom usporedbom su dijeljenje poslovne tajne, gubitak troškova ostali smo iznenađeni ostvakontrole nad upravljanjem kategorije i odnosima s dobavljačima, borba za renom uštedom. Ponekad inicijativa prestiž između outsourcera i klijenta, nije ovako tehnološki jednostavna, moguće nedovoljno stručno upravno princip je da dobavljač predlaže ljanje nabavnom kategorijom, nemotehnička ili tehnološka poboljšanja gućnost kontrole nad motivacijom i u vašu korist. Vještine i znanja koje stručnošću specijalista nabave te pranabavljač mora imati sve su šira i zan prostor ukoliko se raskine ugovor. zahtjevnija. Danas nabavljač mora Uspoređujući navedene prednosti biti napredni korisnik informatičkih i nedostatke prevagu ipak odnose alata te dobar organizator što podobre strane outsourcinga. Outsourkazuje kroz upravljanje projektima. cingom nabave danas se u Hrvatskoj Također, prezentacijske i komunikabavi vrlo mali broj poduzeća, ali očecijske vještine nikad nisu tražene kao kujemo da će se u bliskoj budućnosti danas, kao i sudjelovanje u timskom iskristalizirati specijalizirane tvrtke za radu (nemojmo ga brkati s grupnim pružanje usluga nabave. radom). Obično tim čine nabavljač i Travanj 2013.

33

Intervju

U Savezu su svi dobrodošli

Savez udruga malih trgovaca RH okuplja 331 člana koji imaju 2300 zaposlenih.

Predsjednik tog Saveza Ivan Ćibarić poručuje da će sve nove trgovce i udruge dočekati raširenih ruku

K

onkurentnost na području male trgovine neće biti moguća dok se ne pristupi okrupnjavanju, odnosno udruživanju malih trgovaca i zajedničkom nastupu prema proizvođačima, smatra Ćibarić.

Uvodno, možete li nam predstaviti Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske. Kada je osnovan, kakva je regionalna zastupljenost, koliko članica okupljate te s koliko prodajnih mjesta raspolažete?

Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske osnovan je u svibnju 2009. godine sa sjedištem u Zagrebu.

Za prvog predsjednika Saveza izabran je Boris Listeš iz Udruge malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije.

Na Skupštini Saveza održanoj na Plitvicama u studenom 2011. godine Savezu su pristupile sve postojeće udruge s područja Republike Hrvatske te je tako postao glavni nositelj i predstavnik male obiteljske trgovine.

Danas Savez broji 331 člana koji zapošljavaju više od 2300 djelatnika te imaju 615 prodajnih prostora. Savez čine Udruga trgovaca Zadar (91 trgovina), Udruga trgovaca Rijeka (33 trgovine), Udruga trgovaca Zagreb (206 trgovina), Udruga trgovaca Sisak (165 trgovina) i Udruga trgovaca Međimurja (120 trgovina).

Koji su glavni zadaci saveza?

Osnovna svrha Saveza je promicanje održivog razvoja male trgovine, otklanjanje sadašnjih razvojnih ograničenja

34

Travanj 2013.

te provedba koncepta koji će mobilizirati sve razvojne subjekte i aktere te uspješno povezati gospodarski sektor koji se odnosi na malu trgovinu.

Uloga Saveza je vrlo važna s aspekta cjelovitog osmišljavanja, koncipiranja i provedbe razvojnih programa te umrežavanja svih ključnih aktera za razvoj s područja Republike Hrvatske. Strateški ciljevi Saveza su, među ostalim, objedinjavanje i koordinacija aktivnosti udruga malih trgovaca, koordinacija i pomoć pri osnivanju novih udruga, kao i financijska potpora postojećim udrugama.

“Trgovci okupljeni u Savez imaju ukupno 615 prodajnih prostora” Možete li navesti podatke o ukupnom prometu trgovaca okupljenih u Savez?

Ukupan promet članica Saveza je na razini od 1,5 milijardi kuna.

Kakav je vaš pogled na stanje male trgovine u Hrvatskoj? Ima li mala trgovina perspektivu i koje su njene komparativne prednosti u odnosu na velike trgovačke sustave?

Više je komparativnih prednosti male trgovine. Među ostalim, njen ekonomski potencijal temeljen je i na vrlo lošoj urbanističkoj koncentraciji, gdje postoji niz malih naselja za koje ne postoji interes velikih trgovačkih tvrtki, a što je značajna pretpostavka za razvoj male trgovine te samim tim i povećanje kvalitete života na tim prostorima. Možemo reći kako je

zemljopisni položaj Hrvatske garancija za razvoj i opstanak male trgovine. Što najviše muči malog trgovca danas i ugrožava njegov opstanak?

Malog trgovca danas najviše muči prevelik teret fiskalnih i parafiskalnih nameta, kao i niz propisa, pravilnika i mjera koje su male tvrtke s nekoliko zaposlenih obvezne provoditi na isti način kao i kompanije koje zapošljavaju stotine ili tisuće radnika. Također, ovdje moramo spomenuti i prevelike kazne u slučaju malih prekršaja koje se penju i do nekoliko stotina tisuća kuna.

Već godinama je udruživanje malih trgovaca jedna od glavnih poruka kada je u pitanju održanje i prosperitet male trgovine u Hrvatskoj. Kako je organiziran vaš Savez te u kojim sve segmentima zajednički djelujete?

Za malu trgovinu nužno je pripremati je za skoro natjecanje na otvorenom tržištu Europske unije. Jačanje konkurentne male trgovine podrazumijeva poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje svoje poslovanje i rast zasniva na primjeni znanja, razvoju tehnologija i inovacija te povezivanju s proizvođačima. Opstanak trgovačkih subjekata potrebno je poticati i povećati kroz poticanje inovacija, kao trajne osnove konkurentnosti, ulaganje u stručnost zaposlenih, te kroz uvođenje i primjenu novih tehnologija. Time bi se stvorila osnova za daljnji razvoj i povećanje konkurentnih prednosti male trgovine, a samim time i domaće prehrambene industriwww.jatrgovac.hr

1,5 milijardi kuna - ukupni promet članica saveza je. Nužno je jačanje postojećih poduzetničkih aktivnosti u maloj trgovini kroz poticanje poslovnog i razvojnog povezivanja poduzeća i obrta, te stvaranje pogodnih uvjeta za razvoj klastera, čime bi se povećala konkurentnost kao i zaštita malog trgovca.

Savez udruga malih trgovaca tako bi ojačao njihovu trgovačku orijentaciju te pridonio prevladavanju razuđenosti male trgovine u Hrvatskoj, a koja na taj način nije dovoljno prepoznatljiva.

Konkurentnost na području male trgovine neće biti moguća dok se ne pristupi okrupnjavanju, povezivanju i udruživanju malih trgovaca i zajedničkom nastupu prema proizvođačima.

smo zastupljeni. Tu prije svega mislim na Istru i Slavoniju te jug Dalmacije, gdje djeluje Udruga malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije koja trenutno nije članica i čije bi pristu-

“Želimo uključiti trgovce iz Istre, Slavonije i juga Dalmacije” panje Savezu bilo dobro i poželjno, a sve u interesu zaštite i prosperiteta male trgovine. Također, aktivno surađujemo i s Gospodarskom zbornicom Slovenije, gdje također postoji interes za suradnju te povezivanje s našom organizacijom.

U posljednjih godinu dana Savez je bio dosta aktivan po pitanju dodatnog osnaživanja u segmentu nabave pa ste tako potpisali partnerske ugovore s Mercatorom i Metro-om.

Možete li nam reći nešto više o tome?

Ivan Ćibarić

Savez udruga malih trgovaca RH Imate li u planu povećanje broja članica u skorije vrijeme?

Gotovo svakodnevno se javljaju neovisni trgovci iz cijele Hrvatske s upitom za pristup Savezu. Kao organizacija aktivno djelujemo te pokušavamo potaknuti trgovce da osnuju udruge na područjima na kojima niwww.jatrgovac.hr

Savez udruga malih trgovaca RH uvijek traži partnere koji nas žele podržati i koji su prepoznali naš značaj na hrvatskom tržištu. Tu moramo svakako izdvojiti niz sklopljenih ugovora o poslovnoj suradnji s veleprodajnim tvrtkama kojima smo osigurali da naši članovi pod povoljnijim uvjetima mogu doći do određenih roba koje su kao pojedinci skuplje plaćali. Također, Savez je sklopio sporazume o poslovnoj suradnji i s tvrtkama iz drugih sektora s ciljem smanjenja troškova za svoje članove. Tu možemo spomenuti Privrednu banku Zagreb i Vipnet, a intenzivno se pregovara s osiguravajućim društvima, naftnim kompanijama

te nizom drugih tvrtki čije usluge naše članice koriste, a koje mogu biti znatno jeftinije ukoliko nastupimo kao jedan korisnik.

Spomenuli ste Privrednu banku Zagreb.

S ovom ste bankom nedavno potpisali Ugovor o Cash Poolingu - objedinjenom vođenju računa za članice Saveza.

Možete li reći nešto više o ovoj suradnji te kolike uštede očekujete postići na razini Saveza?

Ovim ugovorom regulirana su međusobna prava i obveze oko provođenja programa objedinjenog vođenja računa. Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske je prihvatio da članice Saveza uđu u strukturu objedinjenog vođenja računa (Cash Pooling) kod Privredne banke Zagreb s ciljem modernog upravljanja novčanim tokovima koje omogućuje niže bankarske troškove te bolje upravljanje likvidnošću, a sve to uz veću kontrolu i transparentnost informacija. Ovakvim načinom vođenja računa dolazi se do smanjenja bankarskih troškova i ostvarenja većih kamatnih prihoda te efikasnijeg upravljanja likvidnošću uz povećanu kontrolu. Takav način vođenja financija svakako je povoljniji za nas jer omogućuje jednostavnije poslovanje, manje troškove te veću transparentnost. Cilj nam je suvremeno upravljati novčanim tokovima, a PBZ nam ovim ugovorom upravo to omogućuje.

“Zajedničkim nastupom osiguravamo znatne uštede svojim članicama” Tema Europske unije je neizbježna s obzirom na to da se datum ulaska Hrvatske na jedinstveno europsko tržište sve više bliži. Što ulazak naše zemlje u EU znači za malu trgovinu i Savez udruga malih trgovaca?

Za malu je trgovinu nužno pripremiti se za skoro natjecanje na otvorenom tržištu Europske unije.

Ulazak u EU nama malim trgovcima omogućit će pristup robama koje nam do sada nisu bile dostupne i to po povoljnijim cijenama. To će također pridonijeti našoj konkurentnosti, a samim time i lakšem opstanku i prosperitetu na tržištu.

Travanj 2013.

35

Duhanska industrija – proizvodnja

Sektor visoke vrijednosti Na oko 6000 hektara više od 1200 OPG-a bavi se uzgojem duhana, a Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje

U

Republici Hrvatskoj proizvode se nearomatični tipovi duhana: virginija sušena toplim zrakom, berlej sušen u hladu i hercegovački duhan sušen na suncu, a drugi tipovi duhana iznimno. Duhanska industrija u Hrvatskoj je značajna grana gospodarstva koja generira oko 4 posto zarade državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj primarna proizvodnja organizirana je u šest županija u regijama Podravine i Slavonije. Na oko 6000 hektara više od 1200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se uzgojem duhana u kojem je i više od 4000 radnih mjesta.

Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje duhana zahvaljujući povezanosti primarne proizvodnje s cigaretnom industrijom. Najveća proizvodnja duhana zabilježena je 2009. godine kada je proizvedeno ukupno 13.348 tona, dok je 2010. donijela osjetan pad na 8491 tonu. U posljednje dvije godine proizvodnja opet raste pa je tako 2011. zaključena s 10.643 tone da bi u 2012. proizvodnja du-

36

Travanj 2013.

hana porasla na 11.787 tona.

Pritom je vrijednost otkupa i prodaje neprerađenog duhana u 2012. godini iznosila 96 milijuna kuna.

Tijekom prošle godine izvezeno je ukupno 11.593 tone duhana i prerađenih nadomjestaka duhana vrijednih 89 milijuna američkih dolara, dok je najbolji godišnji izvozni rezultat ostvaren 2010. godine kada je izvezeno 17.506 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana u vrijednosti od 123,7 milijuna dolara. Uvoz je u proteklih nekoliko godina ostao na sličnim količinama, ali je njegova vrijednost udvostručena.

Naime, dok je 2007. iznosio

ostvarena u 2010. godini s 13,3 milijarde cigareta.

DVA PROIZVOĐAČA Primarnom proizvodnjom duhana, koja je organizirana preko kooperanata, u Hrvatskoj se bave dvije tvrtke: Hrvatski duhani d.d. na koje otpada oko 80 posto proizvodnje i Agroduhan d.o.o.

Slatina s oko 20 Cigarete imaju najveću posto vrijednosnu prodaju od svih udjela.

Hrvatski kategorija robe široke potrošnje duhani su u 36,9 milijuna dolara (uveze- 2013. godini ugovorili proizvodnju duhana na ukupno no 6478 tona), lani je dose3888 ha kod 1031 kooperangao vrijednost od 76,1 mita, od čega je 3368 ha Virgilijun dolara (uvezeno 7388 tona). Tijekom 2012. godine nije kod 419 kooperanata i 520 ha Burleya kod 612 kou Hrvatskoj je proizvedeoperanata. S ovih površina u no 11,2 milijarde cigareta, tvrtki očekuju prinos od 9500 dok je najveća proizvodnja

– 10.000 tona duhana. Direktor Hrvatskih duhana Mirko Boić ističe kako su ove godine ugovorene površine manje za 15 posto u odnosu na lani, što je uzrokovano prvenstveno lošim proizvodnim rezultatima i niskim prinosom u 2012. godini. “U našem pogonu za obradu duhana u Virovitici duhan klasiramo, obradimo i pripremamo za prodaju. Oko 50 posto duhana prodamo Tvornici duhana Rovinj, a drugu polovicu proizvedenih količina prodamo kupcima iz cijelog svijeta”, ističe Boić te dodaje kako su Hrvatski duhani po tehnologiji i kvaliteti spremni za ulazak Hrvatske u EU jer već godinama s uspjehom posluju na svjetskom tržištu. Agroduhan iz Slatine u 2012. je godini proizveo oko 2500 tona duhanskog lista sorti Virginia i Burley. U www.jatrgovac.hr

11,2 milijarde cigareta proizvedeno u Hrvatskoj 2012. godine ovoj godini, ističu iz tvrtke, očekuju proizvodnju na razini prošlogodišnje, što ovisi o vremenskim prilikama i crnom tržištu. Kooperantska proizvodnja ove tvrtke organizirana je na oko 1200 ha poljoprivrednih površina. “Agroduhan izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje.

Tržište postoji, potražnja je stabilna, prostora za rast ima, a najviše u Burley duhanu”, kaže Dražen Vujčić, direktor Agroduhana, te ističe kako pristupanjem Europskoj uniji od hrvatske Vlade očekuje konkretnije mjere za suzbijanje crnog duhanskog tržišta.

VRIJEDNA KATEGORIJA Vrijednosna prodaja cigareta na hrvatskom tržištu, prema podacima agencije AC Nielsen, u 2012. godini je iznosila 5,56 milijardi kuna.

Mjereno maloprodajnim cijenama cigarete tako imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje. Važno je, također, znati kako u ovaj vrijednosni rezultat nije uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna www.jatrgovac.hr

prodaja, diskonti i cash&carry, čime bi vrijednost ove kategorije proizvoda bila i značajno veća. Podaci Euromonitor Internationala za 2011. godinu, pak, otkrivaju kako je ukupna vrijednost duhanskog tržišta u Hrvatskoj u toj godini iznosila 909,5 milijuna eura (6,9 milijardi kuna), pri čemu na cigarete otpada 872,9 milijuna eura (6,6 milijardi kuna). U Hrvatskoj je jedini industrijski proizvođač duhanskih proizvoda Tvornica duhana Rovinj (TDR), koja otkupljuje oko 50 posto proizvedenog hrvatskog duhana, dok se preostali dio izvozi na europska tržišta te na tržišta Južne Amerike, Afrike, Indonezije, Filipina i Australije. Cigarete se izrađuju od mješavina duhana različitog podrijetla, vrsta i aroma.

Ovisno o duhanskim recepturama, ukusima potrošača i zahtjevima određenog tržišta, TDR uvozi određene količine duhana za svoje potrebe.

TDR je sredinom 1990-ih zauzimao 64 posto hrvatskog tržišta. Preuzimanjem drugog najvećeg proizvođača cigareta u Hrvatskoj, Tvornice duhana Zagreb 1998. godine, pokrivao je više od 85 posto hrvatskog tržišta, dok se danas taj udio kreće oko 70 posto.

mije na tržištu duhanskih proizvoda – prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. godine. U tom periodu trošarine na duhanske proizvode povećat će se sa sadašnjih 50 eura na 90 eura na 1000 komada cigareta, odnosno s 1 euro na 1,8 eura po kutiji.

Stoga se očekuje značajan rast maloprodajnih cijena pri čemu će najveći šok nastupiti 2014. dokad se mora realizirati Hrvatski duhani i rast trošarina Agroduhan jedine su tvrtke od 54 posto.

Teško je procikoje se bave primarnom jeniti koliko će proizvodnjom duhana cigarete stajati, ali je zasigurno da će doći do tri skupine: A - popularna rasta udjela crnog tržišta skupina (meki omot), B koje je izuzetno jako čak i na standardna skupina (tvrdi uređenim tržištima Europske omot) i C - ekstra skupina unije. Procvat crnog tržišta (sve ostale). Novim zakonom pratio je sve zemlje prilikom o trošarinama, koji će stunjihova pridruživanja EU. Za piti na snagu 1. srpnja 2013. usporedbu, lani je udio cigagodine, sustav trošarina u reta na koje nisu plaćene troHrvatskoj u potpunosti će se šarine Ministarstvu financija uskladiti s onim u Europskoj u Hrvatskoj iznosio 13,2 posuniji. Povećanje trošarina na to, dok je u pojedinim novim duhanske prerađevine odvičlanicama EU (Latvija, Litva, jat će se postupno u tri faze, Rumunjska) taj udio dva do jer su dogovorena prijelazna tri puta veći, a čak i u jednoj razdoblja u kojima bi trebalo Njemačkoj se procjenjuje na riješiti problem sive ekonoiznad 20 posto.

POREZNO OPTEREĆENJE Trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj nameću se od 1994. i do danas se najučestalije promjene odnose na povećanje stopa.

Do 1999. visina trošarina se razlikovala s obzirom na ove kategorije cigareta: uvozne, licencirane, uvozne u slobodnim zonama, domaće - tvrdi omot, domaće - meki omot. Od 1999. provodi se razvrstavanje cigareta u

Proizvodnja duhanskih proizvoda Naziv proizvoda iz NIPUM-a 2009.

(NN br.11/10) Cigarete koje sadrže duhan ili mješavine duhana i duhanskih nadomjestaka (isključuje trošarine na duhanske proizvode) Duhan za pušenje (isključuje trošarine na duhanske proizvode) Duhanske prerađevine, ekstrakti i esencije, ostali homogenizirani ili rekonstruirani duhan, d. n.

Mjerna jedinica

2009.

2010.

2011.

2012.

mil. kom.

11.382

13.368

11.827

11.202

t

-

-

-

132

t

11.185

11.442

8.691

11.612

Proizvodnja duhana u Hrvatskoj

Duhan

jed. mjere

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

tona

10.851

12.639

12.866

13.348

8.491

10.643

11.787

ha

4.940

6.005

5.897

6.062

4.119

5.905

5.958 Izvor: DZS

Travanj 2013.

37

Duhanska industrija – tržište

Više cijene odr

stabilnost tr

U većini duhanskih kategorija smanjen je volumen prodaje u proteklih nekoliko godina.

Međutim, povećanje jediničnih cijena neutraliziralo je manji volumen prodaje, a veliki udio u ostvarenoj vrijednosnoj prodaji pripao je državi u obliku poreznih prihoda

Z

bog svojih specifičnih karakteristika, poslovanje na duhanskom tržištu propisano je strogim legislativnim procedurama. Zakonska regulativa utječe na duhansko tržište na dva načina. Prvi je politika oporezivanja države koja uvodi prilagodbe kako bi se tržište uskladilo s propisima Europske unije čijom članicom Hrvatska postaje 1. srpnja 2013. godine. Ovo je najsnažniji kanal utjecaja nametnut od strane države koji u velikoj mjeri oblikuje duhansko tržište. Drugi dio odnosi se na zabranu pušenja u ugostiteljskim objektima koja je propisana zakonom iz 2009. godine, koja je na ugostiteljsku djelatnost imala mnogo više utjecaja negoli promjena u

38

Travanj 2013.

navikama pušača ili razina konzumacije u zemlji. Prihodi restorana bilježili su

dvoznamenkaste stope pada od uvođenja ove zabrane koju su pratili neprekidni prosvjedi ugostiteljskih radnika.

TDR POD PRITISKOM S obzirom na to da se novim sustavom oporezivanja donesenim 2010. godine počelo favorizirati premium segment cigareta nauštrb onih

ekonomičnijih, jeftinijih brendova, multinacionalne kompanije uspjele su stabilizirati svoje poslovanje na hrvatskom tržištu. Kako je i posljednji od “velike četvorke”, Japan Tobacco International Ltd, ušao na tržište, multinacionalne kompanije povećale su svoj tržišni udio na štetu lokalnog lidera TDR-a. Ako se ovaj trend nastavi, TDR-ov udio će se smanjiti na manje do 50 posto prije 2022. godine ukoliko dotad ne postane predmetom akvizicije od strane neke od multinacionalnih kompanija.

TUŽBE i EU Opetovani pokušaji da se tuži TDR zbog njegove navodno monopolističke tržišne pozicije ponovno su doživjeli neuspjeh 2011. godine. Naime, Japan Tobacco International (JTI) tužio je TDR za monopol zbog odnosa spram brendova konkurentskih proizvođača. S obzirom na to da je ovu optužbu bilo jako teško dokazati, svi pravni postupci su 2011. godine zaključeni s presudom da TDR nije kriv. Ipak, www.jatrgovac.hr

ržavaju

ržišta JTI je objavio kako će s ovim procesom nastaviti i dalje te da će proceduru proslijediti na višu pravnu razinu. Tijekom pregovora s EU, Hrvatska je morala

Duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. – Vrijednosni rast 2010.2011. (%)

2011.2012. (%)

2012.2013. (%)

Duhan

-0,4

-0,8

0,0

Cigarete

-0,9

-1,0

-0,3

Cigare

-4,5

0,2

3,3

Duhan za pušenje Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

18,3

6,0

8,6

-0,3

-0,8

0,0

rial Tobacco Group. Ako se Duhansko tržište u Hrvatskoj: gledaju robne marke cigaVodeći brendovi cigareta u 2011. reta na hrvatskom tržištu, 1.

Ronhill Adris Grupa d.d. tijekom 2011. godine TDR je imao četiri svoja brenda 2.

Marlboro Philip Morris International Inc. u vodećih pet, a jedino je 3.

Walter Wolf Adris Grupa d.d.

Marlboro 4.

York Adris Grupa d.d.

(Philip MorMultinacionalne kompanije ris Interna5.

Filter 160 Adris Grupa d.d. su od 2010. uspjele tional) uspio ući na ljestviDuhansko tržište u Hrvatskoj: stabilizirati svoje poslovanje cu zauzevši Vodeći proizvođači cigareta u 2011. u Hrvatskoj drugo mjesto 1.

Adris Grupa d.d. iza vodećeg 2.

Philip Morris International Inc. Ronhilla. Na 3.

Japan Tobacco Inc. prihvatiti postupnu prilatrećem mjestu se nalazi godbu trošarina kako bi Walter Wolf, na četvrtom 4.

British American Tobacco Plc. se uskladila s europskim York, dok je peto mjesto 5.

Imperial Tobacco Group Plc. standardima u tom pozauzeo Filter 160. dručju. To znači da će do Duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. – Vrijednosna prodaja 2018. ukupna trošarina 2013. iznositi 90 eura na 1000 milijuni € 2010.

2011.

2012. (procjena) komada cigareta. Ovo povećanje podijeljeno je u Duhan (ukupno) 919,7 916,4 909,2 909,5 nekoliko faza sa strogim Cigarete 892,3 884,4 875,5 872,9 rokovima provedbe, što Cigare 2,1 2,0 2,0 2,1 daje jasne indikacije smjeDuhan za pušenje 25,3 30,0 31,8 34,5 ra u kojem će se kretati cijene cigareta u budućCigarete s duhanom za 916,5 913,4 906,2 906,4 nosti te ujedno predstavlja motanje (RYO Stick Equivalent) dodatni problem za kompanije koje će biti primoDuhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. - Količinska prodaja rane pronaći načine kako 2013.

2010.

2011.

2012. ublažiti cjenovni udar na (procjena) svoje potrošače.

Milijuni komada Cigarete 7.236,3 7.027,0 6.865,8 6.740,2 Milijuni komada Cigare 1,8 1,8 1,9 1,9 TRŽIŠNE POZICIJE Duhan za Tvornica duhana Rovinj Tona 302,2 358,3 377,5 401,2 pušenje iz sastava Adris grupe vodeći je igrač na hrvatskom Duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. - Količinski rast tržištu. Prema podacima za 2011. godinu, nakon 2010.-2011. (%) 2011.-2012. (%) 2012.-2013. (%) TDR-a na drugoj poziciji se nalazi Philip Morris InMilijuni komada Cigarete -2,9 -2,3 -1,8 ternational, treći je Japan Milijuni komada Cigare -0,2 1,7 4,8 Tobacco, dok su na četvrDuhan za tom i petom mjestu British Tona 18,6 5,4 6,3 pušenje American Tobacco i Impewww.jatrgovac.hr

Travanj 2013.

39

Duhanska industrija – cigarete

P

rvi oblici cigareta potječu iz Srednje Amerike i bili su oblikom slične cigarama. Pojavile su se oko 9. stoljeća, a konzumirali su ih Maye i Azteci u svojim raznim ritualima. Na početku su se za motanje koristile razne biljke, a papir je uveden tek u Španjolskoj oko 17. stoljeća te su cigarete poprimile izgled naj-

sličniji današnjem. Velika revolucija u proizvodnji cigareta vezana je uz 1880. godinu kada je izumljen stroj za proizvodnju cigareta. Prije tog izuma cigarete su se motale ručno i vješt radnik je mogao proizvesti u prosjeku četiri cigarete u minuti, dok je stroj imao kapacitet od 120 cigareta u minuti. Ovo je slikovit prikaz važnosti inovacija u duhanskoj industriji nakon koje je počeo veliki porast konzumacije duhana u obliku cigareta.

nego što je bio proteklih godina. U usporedbi zadnjih 12 mjeseci (ožujak 2012. - veljača 2013.), s istim periodom prethodne Primjer noviteta je porast godine, kolislims (35%) i superslims činska prodaja je manja za (86%) segmenata 2,6% i iznosi 5,85 milijarod tanko rezanog duhana di komada odnosno 291 zamotanog u papir. Cigarete milijun kutija. Vrijednosna s filterom i bez filtera su prodaja u tom je periodu uključene u kategoriju, dok iznosila 5,48 milijardi kuna. duhan za lule, duhan za mo- Rast cijena koji je uzrokotanje, cigare i cigarillosi nisu van povećanjem trošarina sastavni dio kategorije prerezultirao je porastom ma Nielsenovoj klasifikaciji. ukupne vrijednosti kategoVažno je napomenuti da u rije od 1,54% u usporedbi s praćenju ove kategorije nije prethodnom godinom.

OBUHVAT KATEGORIJE Danas kategorija cigareta obuhvaća sve vrste cigareta koje su napravljene

Novi

privlač Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti

uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna prodaja, diskonti i cash&carry.

Promatrajući količinsku prodaju kategorije cigareta možemo vidjeti blaži pad

42

Travanj 2013.

TRADICIONALNI KANAL PRODAJE Cigarete su kategorija s izraženijom sezonalnosti.

Zbog dolaska velikog broja turista u ljetnim mjesecima prodaja je znatno viša.

Sezona 2012. godine bila je “produžena” povoljnim www.jatrgovac.hr

5,85 milijardi komada cigareta prodano u zadnjih godinu dana vremenskim uvjetima, te je kao posljedica toga u Dalmaciji zabilježen rast prodaje od 3%. U svim ostalim regijama bilježi se pad koji je najviše vidljiv u Središnjoj Hrvatskoj (7,6%, ne uključujući Zagreb).

“Tradicionalna trgovina” je za ovu kategoriju glavni kanal prodaje s gotovo 77% udjela u količinskoj prodaji, što je različito od većine kategorija u kojima “Moderna trgovina” ima sve veću važnost. Kiosci s 31,3% udjela su na prvom mjestu, dok su iza njih srednje trgovine mješovitom robom (50 – 100 m2) s 19,3%, male trgovine mje-

Morris, Virginia, Chesterfield), dok su na tržištu još prisutni i Imperial Tobacco (Gauloises, Paramount, Style, Davidoff, West), Japan Tobacco International (Camel, LD, Sobranie, Winston) i British American Tobacco (Dunhill, Kent, Lucky Strike, Pall Mall, Rothmans, Vogue).

PODJELA CIGARETA Osnovna podjela cigareta je prema jačini i formatu.

Najvažnija podjela prema starim nazivima, koja je definirana udjelom katrana u cigaretama na “full flavor” (preko 9 mg), “light” (6-8 mg), “super light”

iteti

Količinski udjeli prema formatu cigareta ožujak 2012. - veljača 2013.

King size

76%

Količinski udjeli prema jačini cigareta (udio katrana u cigaretama) ožujak 2012. - veljača 2013.

“Light” (6-8mg)

56%

100s

20%

“Full flavor” (preko 9mg)

Slim

33%

3%

“Super light” (do 3mg)

Super slim

10%

1%

“Ultra light” (4-6mg)

Ostali

1%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80 70

9,4

Kiosci 31,3

60 50 40 30

14,1

19,3

20

12,2

10

10 4

%

Benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2) Hipermarketi (2501m2 +)

ožujak 2012. - veljača 2013.

Izvor: Nielsen

če potrošače šovitom robom (do 50 m2) s 14,1%, te velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m2) s 12,2% prodajnog udjela. U “Modernoj trgovini” supermarketi (301 - 2500 m2) imaju najveći udio s 9,7%, te benzinske postaje (9,4%), a hipermarketi (iznad 2500 m2) imaju samo 4% udjela u količinskoj prodaji.

Vodeći proizvođači cigareta na hrvatskom tržištu su Tvornica Duhana Rovinj (Avangard, Benston, Filter 160, Kolumbo, Largo, MC, Ronhill, Walter Wolf, York) i Philip Morris International (L&M, Marlboro, Muratti, Partner, Philip www.jatrgovac.hr

(4-6 mg) i “ultra light” (do 3 mg), u duhanskoj se industriji više ne koristi zbog nove zakonske regulative.

Zbog lakšeg razumijevanja u ovom slučaju ipak ćemo

lom godinom “full flavor” segment bilježi pad od 10%, što je generiralo pad cijele kategorije, dok je 9,5% prodanih cigareta “super light”, a samo 1,2% “ultra light”.

Većinu kategorije cigareta “Tradicionalna trgovina” čine “king je glavni kanal prodaje size” (standardna velis gotovo 77% udjela u čina) cigarete količinskoj prodaji s količinskim udjelom od 76%. Zatim slijedi 100’s segment, koji koristiti navedenu podjelu. bilježi rast od 20% u odnosu U Hrvatskoj se bilježi najna prethodnu godinu, i sada veća prodaja “light” cigaima ukupni udio od 20%. reta s 56,2%, a nakon njih Slims (2,5%) i superslims dolaze “full flavor” s 33% (1,2%) imaju mali udio, ali udjela. U usporedbi s proš-

bilježe jako veliki porast.

Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti. Jedan od primjera je značajan porast slims (35%) i superslims (86%) segmenata u odnosu na prošlu godinu.

Veliki dio pušača prelazi na rezani duhan za motanje koji svrstavamo u drugu kategoriju i bilježi značajan rast, ali to je tema za neku od sljedećih analiza.

Kristian Anić-Kaliger Voditelj klijenata, AC Nielsen Travanj 2013.

43

Duhanska industrija - regija

Otvorena utakmica

Svi najbolji svjetski igrači preuzeli su inicijativu na terenu jugoistočne Europe.

Nezavisni proizvođači poznaju domaći teren i pružaju žilav otpor pa je utakmica u punom jeku

T

ržište duhanskih proizvoda u regiji jugoistočne Europe izuzetno je kompetitivno na kojem djeluju sve vodeće globalne kompanije te lokalni proizvođači. Takozvana velika četvorka - Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco Group (ITG), Japan Tobacco International (JTI) – u posljednjih desetak godina snažno nastupaju na ovim tržištima putem akvizicija lokalnih proizvođača te korištenjem snažne marketinške i logističke potpore svojih globalnih središnjica.

U novije vrijeme pojavio se i Korea Tobacco (KT&G) kao peti predstavnik globalne scene, dok su od regionalnih proizvođača najznačajniji TDR, Fabrika duhana Sarajevo (FDS), Fabrika duvana Banja Luka (FDBL), Fabrika duhana Mostar (FDM), Monus, Tutunski kombinat Prilep (TKP), Tutunski kombinat Kumanovo (TKK) i drugi.

DOLAZAK NAJVEĆIH Philip Morris International 2003. je godine obavio akviziciju najveće duhanske kompanije u Srbiji kada je

44

Travanj 2013.

za 636 milijuna američkih dolara kupio Duvansku industriju Niš (DIN) koja od tada posluje pod imenom Philip Morris Operations a.d. Niš. Iste godine BAT je preuzeo Duvansku industriju Vranje (DIV), a 2010. je ime kompanije promijenjeno u British American Tobacco (BAT). Japan Tobacco International u kupnju Duvanske industrije Senta 2006. godine investirao je više od 100 milijuna američkih dolara, što je dotad bila najveća japanska investicija na srpskom tržištu.

Značajna sredstva su u godinama nakon preuzimanja uložena u modernizaciju proizvodnih procesa sada JT International a.d.

Senta te je pokrenut značajan izvoz na tržišta regije.

Imperial Tobacco

Srbija osnovana je 2003. godine od kada je snažno diversificirala svoj portfelj cigaretnih brendova i ostalog duhanskog asortimana.

Jedina nezavisna kompanija u Srbiji je Monus koji u svojoj tvornici u Inđiji proizvodi brend “Fast” koji je među popularnijim cigaretama na srpskom tržištu.

U Bosni i Hercegovini Fabrika duhana Sarajevo je jedan od

vodećih proizvođača na tržištu. Od 1996. do 2012. godine u obnovu i modernizaciju proizvodnje u ovoj su kompaniji uložili više od 50 milijuna eura. Osim na domaćem bh. tržištu FDS je prisutan i na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i

www.jatrgovac.hr

PMI i JTI u akvizicije tvornica u Srbiji uložili Makedoniji. Sarajevski proizvođač svijetli je primjer duhanske industrije u Bosni i Hercegovini, što se baš ne bi moglo reći za druge dvije tvornice u toj zemlji.

Mostarski FDM, u kojem se ne proizvodi od 2008. godine, uskoro bi mogao završiti u stečaju nakon sedam neuspješnih pokušaja privatizacije. Čini se da bi sličnu sudbinu ipak mogla

kupila Tutunski Kombinat Skopje (TKS), što je Imperial Tobaccou osiguralo odličnu startnu poziciju u Makedoniji gdje je danas uvjerljivi lider.

PAT POZICIJA HRVATSKE Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i posljedični izlazak iz Cefte donijelo je velike turbulencije na tržištu regije. CEFTA (Central European Free Trade Tri globalne duhanske Agreement) kompanije imaju svoje je osnovana 1992. i obuproizvodne pogone u Srbiji hvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog izbjeći tvornica u Banja i Crnog mora i imala je Luci koju bi trebao preuzeti tržište od 90 milijuna ljudi. bugarski Bulgartabac. U Danas, nakon što su neke Sloveniji je Tobačna Ljubdržave u međuvremenu ljana dio Imperial Tobacco postale članice EU, to Groupa. Danas se glavni tržište obuhvaća oko 25 dio poslovanja nekad usmilijuna potrošača. Sredpješne ljubljanske tvornice njoeuropskom ugovoru o odnosi na marketing, prodaju i distribuciju brendova slobodnoj trgovini danas pripadaju Albanija, Bosna ove kompanije. Većinski i Hercegovina, Crna Gora, udio dionica ITG je kupio Hrvatska, Makedonija, 2002. godine, a dvije Moldavija, Srbija i Kosovo. godine potom Na ovom tržištu Hrvatska u Toima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja Cefte uvezeno u Hrvatsku.

Procjenjuje se da bi troškovi hrvatskog izvoza od 1. srpnja ove godine u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH čak trostruko. Sve to dovodi u tešku situaciju i jednog bačnoj Ljubljana ugašena od vodećih hrvatskih izje proizvodnja. Na makevoznika, rovinjski TDR. donskom tržištu Tobačna Naime, izlaskom iz Cefte Ljubljana je 1999. godine carinske stope na cigaretne www.jatrgovac.hr

736 milijuna dolara

Duhansko tržište u BiH Vodeći proizvođači cigareta u 2011.

Vodeći brendovi cigareta u 2011.

1.

Fabrika Duhana Sarajevo d.d.

1.

Drina (Fabrika Duhana Sarajevo d.d.)

2.

Adris Grupa d.d.

2.

York (Adris Grupa d.d.)

3.

Philip Morris International Inc.

3.

Ronhill (Adris Grupa d.d.)

4.

Imperial Tobacco Group Plc.

4.

Aura (Fabrika Duhana Sarajevo d.d.)

5.

Fabrika Duvana Banja Luka ad

5.

Marlboro (Philip Morris International Inc.)

Duhansko tržište u BiH 2010. – 2013. – Vrijednosna prodaja milijuni €

2010.

2011.

2012.

2013.*

Duhan (ukupno)

579,1

593,1

614,2

610

Cigarete

578,2

592

612,7

608

Cigare

0,4

0,4

0,5

0,5

Duhan za pušenje

0,5

0,6

1

1,5

Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

578,6

592,5

613,6

609,4

Duhansko tržište u Srbiji Vodeći proizvođači cigareta u 2011.

Vodeći brendovi cigareta u 2011.

1.

Philip Morris International Inc.

1.

Best (Philip Morris International Inc.)

2.

British American Tobacco Plc.

2.

Classic (Philip Morris International Inc.)

3.

Japan Tobacco Inc.

4.

Adris Grupa d.d.

5.

Monus d.o.o.

3. Marlboro (Philip Morris International Inc.) 4.

Bond (Philip Morris International Inc.)

Viceroy (British 5. American Tobacco Plc.)

Duhansko tržište u Srbiji 2010. – 2013. – Vrijednosna prodaja milijuni €

2010.

2011.

2012.

2013.*

Duhan (ukupno)

1627,9

1475,7

1496,7

1511,9

Cigarete

1533,4

1380,6

1395,6

1404

Cigare

1,3

1,3

1,3

1,3

Duhan za pušenje

93,2

93,8

99,8

106,6

Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

1590,5

1439,7

1458,9

1472,5

Izvor: Euromonitor International, * procjena

Travanj 2013.

45

Duhanska industrija - regija proizvode proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se u Srbiji s 15% na 57%, u BiH s 0% na 15%, u Makedoniji s 27% na 42%, a na Kosovu s 0% na 10%. “Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi otklonio negativne učinke izlaska iz Cefte, TDR razmatra različite poslovne mogućnosti”, priopćeno je nedavno iz te tvrtke, dok se u medijima nagađa kako bi TDR dio svoje proizvodnje mogao preseliti u BiH. Prema objavljenim podacima, TDR je u 2012. godini na tržištu Bosne i Hercegovine prodao 2,6 milijardi ciga-

dok je Fabrika Duvana Banja Luka na petom mjestu.

FDS i TDR imaju po dva brenda među vodećom petorkom. Drina je najpopularniji brend cigareta u zemlji, a Aura je na četvrtom mjestu. Drugo i treće mjesto zauzimaju TDR-ove robne marke York i Ronhill, dok se na petoj poziciji nalazi Philip Morrisov Marlboro.

U Makedoniji je vodeći proizvođač Imperial Tobacco, a slijede ga Tutunski Kombinat Prilep na drugom i TDR na trećem mjestu, dok četvrtu i petu poziciju drže Philip Morris i Japan Tobacco. Među pet vodećih brendova na makedonskom tržištu tri dolaze iz portfelja Imperial Tobaccoa. Rodeo je broj jedan, Boss je na Ulazak Hrvatske u EU trećem a West umnogome otežava poziciju na četvrtom mjestu. TuTDR-a na tržištima regije tunski kombinat Prilep reta uz tržišni udio od 32 sa svojom robnom markom posto, dok je na drugom Brand zauzima drugu pozinajznačajnijem izvoznom ciju, a listu zaključuje TDRov Ronhill na petom mjestržištu, onom u Srbiji, u tu. Philip Morris je lider prošloj godini prodao 1,4 na tržištu Srbije. Slijede ga milijarde komada cigareta British American Tobacco, uz tržišni udio od 7,6 posJapan Tobacco Internatito. Rastuća gospodarska onal, TDR i lokalni proizvokriza te porezno opteređač Monus. Philip Morris ćenje cigareta osnovni su okupira gotovo cijelu listu izazovi za ovu industriju koja se suočava sa sve jačim vodećih pet brendova. Jedino se BAT-ov Viceroy procrnim tržištem. Tako je trbio na peto mjesto, dok su žište cigareta u Srbiji prošle prva četiri cigaretna brenda godine palo za više od 6 redom: Best, Classic, Marposto, uz daljnji nastavak lboro i Bond. U Sloveniji negativnog trenda u 2013. je vodeći igrač na tržištu godini i, kako se predviđa, Imperial Tobacco, a slijede pad od oko 20 posto. tri preostala predstavnika LIDERI NA TRŽIŠTIMA velike četvorke – PMI, JTI Prema podacima Euromoi BAT, dok listu zaključuje nitor Internationala za 2011. TDR na petom mjestu. godinu, na tržištu Bosne i Vodeći brendovi su West i Hercegovine vodeći proBoss od Imperial Tobaccoa, izvođač je Fabrika duhana na trećem mjestu je Philip Sarajevo, dok je na drugom Morris s Marlborom, a mjestu TDR. Treću i četvrtu četvrto i peto mjesto drži poziciju zauzimaju Philip Japan Tobacco s Camelom i Morris i Imperial Tobacco, Winstonom.

46

Travanj 2013.

Duhansko tržište u Makedoniji Vodeći proizvođači cigareta u 2011.

Vodeći brendovi cigareta u 2011.

1.

Imperial Tobacco Group Plc.

1.

Rodeo (Imperial Tobacco Group Plc.)

2.

Tutunski Kombinat Prilep ad.

2.

Brand (Tutunski Kombinat Prilep ad)

3.

Adris Grupa d.d.

3.

Boss (Imperial Tobacco Group Plc.)

4.

Philip Morris International Inc.

4.

West (Imperial Tobacco Group Plc.)

5.

Japan Tobacco Inc.

5.

Ronhill (Adris Grupa d.d.)

Duhansko tržište u Makedoniji 2010. – 2013. – Vrijednosna prodaja milijuni €

2010.

2011.

2012.

2013.*

Duhan (ukupno)

216,9

207,7

205,1

202,9

Cigarete

216,7

207,5

204,9

202,7

Cigare

0,2

0,2

0,2

0,2

Duhan za pušenje

0

0

0

0

Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

216,7

207,5

204,9

202,7

Duhansko tržište u Sloveniji Vodeći proizvođači cigareta u 2011.

Vodeći brendovi cigareta u 2011.

1.

Imperial Tobacco Group Plc.

1.

West (Imperial Tobacco Group Plc.)

2.

Philip Morris International Inc.

2.

Boss (Imperial Tobacco Group Plc.)

3.

Japan Tobacco Inc.

3.

Marlboro (Philip Morris International Inc.)

4.

British American Tobacco Plc.

4.

Camel (Japan Tobacco Inc.)

5.

Adris Grupa d.d.

5.

Winston (Japan Tobacco Inc.)

Duhansko tržište u Sloveniji 2010. – 2013. – Vrijednosna prodaja milijuni €

2010.

2011.

2012.

2013.*

Duhan (ukupno)

699,8

703,7

732,4

757,4

Cigarete

691,8

692,2

720,1

744,3

Cigare

3,1

3,6

3,7

3,7

Duhan za pušenje

4,9

7,9

8,6

9,3

Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

696

699,4

728

752,9

Izvor: Euromonitor International, * procjena

www.jatrgovac.hr

Duhanska industrija – proizvođači

British American Tobacco B

ritish American Tobacco (BAT) druga je najveća duhanska kompanija na svijetu čije su dionice uvrštene na organizirana tržišta. Prisutna je u više od 180 zemalja, a vodeću poziciju ostvaruje na više od 50 svjetskih tržišta. Na hrvatsko tržište BAT je ušao 1999. godine kupnjom Tvornice duhana Zadar. Od 2011. godine BAT u Hrvatskoj bilježi značajnije poslovne uspjehe, što je, kako kažu u tvrtki, “rezultat vrhunskog asortimana i iznimne kvalitete koju posjeduje svaki od proizvoda u ponudi”. BAT je dosad na hrvatskom tržištu predstavio globalne robne

je derogacijski period s trajanjem do 31. prosinca 2017. godine do kada je potrebno ostvariti dva cilja. Prvi cilj moramo doseći 1. siječnja 2014. godine kada će trošarina morati iznositi 77 eura na tisuću komada cigareta. Životno je logično da je za postizanje ciljeva najbolje uspostaviti postupak u kojem će se povećanje trošarine odvijati kroz više ravnomjernih koraka koji svaki za sebe neće dovesti do urušavanja legalnog tržišta i smanjenja prihoda za državni proračun. To znači da je potrebno voditi računa i o kontroli i susprezanju crnog tržišta.

Ovaj cilj može se postići i kroz usporavanje rasta trošarina za kategoriju ostalih duBAT je druga po veličini hanskih proizvoda (sitno duhanska kompanija na svijetu rezani duhan), a upravo je taj pristup omogućiprisutna u 180 zemalja la Europska unija kroz definiranje dva različita marke Dunhill, Kent, Lucky Strike i trošarinska sustava za ovu vrstu duPall Mall, te dobro poznate internacihanskih proizvoda. Iako se Hrvatska onalne proizvode Vogue i Rothmans. odlučila za onaj sustav koji determiniS obzirom na pristupanje Republike ra brži i oštriji rast trošarina za sitno Hrvatske Europskoj uniji i na broj rezani duhan, vjerujemo kako će u prilagodbi koje će u pogledu duhankonačnici prevladati stav prema oposke kategorije biti potrebno uraditi, rezivanju koji će omogućiti da sitno pred nama je sasvim sigurno turburezani duhan preuzme aktivnu ulogu lentno razdoblje, kažu u tvrtki. U u zaštiti prihoda za državni proračun prvom redu potrebno je naglasiti kako predstavljajući cjenovno pristupačniHrvatska i dalje mora ulagati napore ju alternativu za odrasle pušače koji u cilju dostizanja trošarinskih opterepod pritiskom ekonomske krize traže ćenja određenih od strane Europske jeftinije proizvode, navode iz BAT-a unije. U postupku pregovora definiran Hrvatska.

Naziv tvrtke:

BAT Hrvatska d.o.o.

Godina prisutnosti na hrvatskom tržištu: 1999.

Prokurist:

Tomislav Fučkar

Adresa sjedišta:

Nova Ves 17, Centar Kaptol, 10000 Zagreb

Brendovi:

Dunhill, Kent, Lucky Strike, Pall Mall, Vogue, Rothmans

Širenje Pall Mall asortimana

I

z BAT-a ističu kako kontinuirano rade na osnaživanju svoje ponude. Tako su u 2012. godini na hrvatskom tržištu predstavili Lucky Strike Click&Roll, proizvod koji

www.jatrgovac.hr

uz pomoć kapsularne tehnologije omogućuje odraslom potrošaču da promijeni okus proizvoda kada i ako to želi.

U ovoj godini ta se inovacija širi i na robnu marku Pall

Mall, kao drugi najprodavaniji internacionalni proizvod na hrvatskom tržištu, uvođenjem u ponudu varijante Pall Mall Click On koji se također odlikuje kapsularnom

tehnologijom. Pored toga, potrošačima koji preferiraju sami izrađivati vlastite cigarete BAT će predstaviti i sitno rezani duhan u okviru robne marke Pall Mall.

Travanj 2013.

47

Duhanska industrija – proizvođači

Imperial Tobacco Group I

mperial Tobacco Group PLC (ITG) je jedna od četiri vodeće svjetske tvrtke u segmentu proizvodnje, distribucije i prodaje širokog asortimana cigareta, duhana i ostalih duhanskih proizvoda koja je prisutna na više od 160 tržišta širom svijeta. Iz Imperial Tobacco Zagreb ističu kako se od ostalih duhanskih tvrtki na hrvatskom tržištu izdvajaju po sveobuhvatnosti svog portfelja koji, uz duhanske proizvode, uključuje i bogat popratni duhanski asortiman. Imperial Tobacco u svom portfelju cigareta ima međunarodne brendove: Davidoff, Gauloises Blon-

Iz Imperial Tobaccoa navode kako se u Hrvatskoj primjećuju dvojaki trendovi na tržištu. S jedne strane, zbog smanjene kupovne moći potrošači sve više odabiru jeftinije proizvode, što već sad potvrđuju prvi rezultati za Filter 57. Usto, primjetan je i rast kategorije duhana za tube kao ponude za cjenovno najosjetljivije potrošače, što dokazuje rast Paramount duhana, pogotovo light verzije kao trenutno jedine ponude u toj kategoriji. Međutim, i u krizi dio potrošača je spreman platiti za kvalitetne brendove, što u Imperial Tobaccou ilustriraju rastom prodaje Davidoffa koji je jedan od vodećih brendova u high Uz duhanske proizvode, ITG premium segmentu. nudi i bogat popratni duhanski O mijenama koje na tržište donosi ulazak Hrasortiman vatske u EU kažu kako očekuju da će se tržište dalje liberalizirati, što bi potrošačides i West kao i cjenovno najprima donijelo veći izbor, a proizvohvatljivije brendove na tržištu: Style, Paramount i Filter 57. Od duhanskog đačima veću konkurenciju i poticaj da potrošačima ponude što bolje asortimana posebno se ističe najproizvode po što prihvatljivijim cijeprodavaniji svjetski premium brend nama. Očekujemo da će praksa priliGolden Virginia kao i međunarodno kom ulaska u EU za sve nove članice poznati brendovi Van Nelle, Drum i biti primijenjena i na Hrvatsku, Paramount. Popratni duhanski asorprvenstveno kada je riječ o visini timan obuhvaća mašinice za ručno trošarina. Naš je stav da se u interesu motanje, punjače, filtere i tube s filpotrošača provede postupno poveterom poznatih brendova Columbus ćanje trošarina, kako ne bi došlo do i Paramount, dok je i Rizla, kao najprevelikih skokova cijena koji mogu poznatiji papir za motanje duhana u destabilizirati tržište. svijetu, također dio ponude.

Naziv tvrtke:

Imperial Tobacco Zagreb d.o.o.

Godina prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2006.

Direktor:

Zoran Maksić

Adresa sjedišta:

Gajeva 44, 10000 Zagreb

Brendovi:

Davidoff, Gauloises Blondes, West, Style, Paramount, Filter 57, Golden Virginia, Rizla

Dvostruki rast prodaje u 2012.

I

z tvrtke navode kako su izuzetno zadovoljni poslovnim rezultatima na hrvatskom tržištu jer su u 2011. utrostručili prodaju u odnosu na godinu prije.

48

Travanj 2013.

Lani su ostvarili dvostruki rast prodaje te ističu kako se taj trend nastavlja i u 2013. godini. Najprodavaniji proizvod je Paramount (na tržištu trenutno među

najpovoljnijim cigaretnim brendovima-16 kn), a u toj kategoriji pozitivan rezultat očekuju i od novog Filtera 57 (15,5 kn). U premium segmentu lansirani su Davidoff

iD, dok je slims segment proširen s brendom Style. Pored toga, s novim proizvodima ove godine ulaze i u najbrže rastući 100s segment s brendovima West i Paramount.

www.jatrgovac.hr

Japan Tobacco International K

ompanija Japan Tobacco International (JTI) međunarodni je ogranak Japan Tobacco grupe.

JTI posluje u više od 120 zemalja svijeta i zapošljava više od 25.000 djelatnika, a sjedište kompanije nalazi se u Ženevi, Švicarska. JTI je svojim dolaskom, kažu u tvrtki, nedvojbeno obogatio ponudu cigareta na hrvatskom tržištu svjetski priznatim brendovima Winston, Camel, Sobranie i LD. “U našem hrvatskom portfelju trenutno se nalaze 22 duhanska proizvoda, što uključuje cigarete i rezani duhan. U svjetskim razmjerima Winston je druga, a Camel peta

tek treba uskladiti svoje razine oporezivanja s EU te se posljedično mogu očekivati povećanja trošarina na duhanske proizvode. Smatramo kako je iznimno važno da ta povećanja budu postupna i predvidljiva budući da nagle i dramatične promjene sustava trošarina mogu donijeti neželjene posljedice, kao što su smanjenje prihoda u državnom proračunu i porast nezakonite trgovine duhanskim proizvodima. Ujedno, važno je voditi računa o razlikama u oporezivanju između Hrvatske i zemalja regije koje povlače za sobom i razlike u maloprodajnim cijenama duhanskih proizvoda, a što također može potaknuti nezakoWinston je druga, a Camel peta nitu trgovinu duhanskim najprodavanija cigareta na svijetu proizvodima. Zbog toga je najvažnije za Hrvatsku, kao uostalom za bilo najprodavanija cigareta, dok najbrži koju drugu zemlju, da u budućnosti rast među brendovima bilježi LD. U osigura stabilno i predvidljivo regutom smislu, i Hrvatska slijedi svjetske latorno i poslovno okruženje. Japan trendove”, navode iz JT International Tobacco International ostaje otvoren Zagreb te dodaju kako su u protekloj za dijalog s nadležnim institucijama godini ostvarili iznimno dobre propo svim pitanjima, uključujući i utedajne rezultate i stvorili dobre temelje meljenje politike trošarina do potza dugoročnu prisutnost u Hrvatskoj. punog usklađivanja s EU razinama.

“Iako je gospodarska situacija u zemČvrsto vjerujemo kako samo politika lji utjecala i na duhansku kategoriju, predvidljivog i postupnog mijenjanja zadovoljni smo rezultatima koje smo sustava oporezivanja, u obliku kalenostvarili te smo uvjereni kako će oni dara povećanja trošarina utemeljenog u ovoj godini biti još i bolji.” Ulazak u na Zakonu, može osigurati stabilne EU smatraju iznimno važnim za sve javne prihode kao i stabilnost na tržikompanije te ističu kako Hrvatska štu, navode iz tvrtke.

Naziv tvrtke:

JT International Zagreb d.o.o.

Godina prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2010.

Direktor:

Siniša Trbojević

Adresa sjedišta:

Radnička cesta 34, 10000 Zagreb

Brendovi:

Winston, Camel, Sobranie, LD

100 godina Camela

G

odina 2013. u JTI-u je posebno posvećena obilježavanju stote obljetnice lansiranja Camela čija je priča počela davne 1913. godine kada je R.J. Reynolds ugledao devu

www.jatrgovac.hr

po imenu “Old Joe” koja ga je inspirirala. Poznat po tome što je utemeljio American Blend (mješavinu tri vrste duhana – Virginia, Burley i Oriental), Camel je u svijetu prepoznatljiv po svojoj

kreativnosti, dizajnu i visokoj kvaliteti proizvoda. U godini u kojoj slavi stotu obljetnicu postojanja, Camel po prvi put na hrvatsko tržište donosi proizvod u ograničenoj seriji - Camel Deco

Limited Edition. Sve značajke originalnog Camel proizvoda su nepromijenjene, a Camel Deco Limited Edition u maloprodaji će biti dostupan ograničeno vrijeme do isteka zaliha.

Travanj 2013.

49

Duhanska industrija – proizvođači

Korea Tobacco K

ompanija KT&G osnovana je 1899. godine te posjeduje 114 godina dugo iskustvo u proizvodnji, distribuciji i marketingu cigareta, dok je danas peta najveća kompanija za proizvodnju duhanskih proizvoda u svijetu. Više od 4500 zaposlenika u proizvodnji, distribuciji, istraživanju, razvoju i prodaji doprinijelo je činjenici da KT&G danas ima 60 posto tržišnog udjela na području Republike Koreje, a svoje proizvode izvozi u više od 60 zemalja diljem svijeta. Iz Legende promet pojašnjavaju kako je KT&G kompanija usmjerena na proizvodnju visokokvalitetnog

Korea Tobacco (KT&G) na hrvatsko je tržište ušao u studenom 2012. godine duhana. Konstantnim ulaganjima u istraživanje tržišta, razvoj proizvoda te korištenjem naprednih tehnologija KT&G se, kažu, profilirala kao kompanija posvećena cilju kreiranja novih proizvoda koji potrošaču pružaju više od samog zadovoljavanja potreba i ukusa. KT&G ima vlastite proizvodne pogone u Južnoj Koreji, Rusiji i Turskoj, a uz to konstantno proširuje svoj izvozni doseg u Aziji, na Srednjem Istoku, u Americi i Europi.

Kada je riječ o ponudi proizvoda iz Legende promet navode kako brend

Esse predstavlja najprodavanije slim i super-slim cigarete na svijetu. Ove cigarete ističu se svojim modernim i elegantnim dizajnom, dok su okusom osvojile mlade i moderne potrošače diljem svijeta. U ponudi se nalaze Esse Blue i Esse Classic. Bohem cigarete sadrže 30 posto premium lista duhana koji im daje jedinstveni okus.

Odlikuje ih profinjeni miris te bogata slatka aroma, a dostupni su u dvije varijante: Bohem No.6 (katran 6,0 mg, nikotin 0,6 mg, ugljični monoksid 8,0 mg) i Bohem No.3 (katran 3,0 mg, nikotin 0,3 mg, ugljični monoksid 3,0 mg). Brend Cima je pak pripadnik segmenta premium cigareta kojeg odlikuje bogat i luksuzan okus. Ponudu zaključuje Lamborghini, novi brend cigareta razvijen u suradnji KT&G-a i poznatog talijanskog luksuznog brenda Tonino Lamborghini.

Prve Tonino Lamborghini cigarete sadrže svjetski premium list duhana.

Pružaju bogatstvo okusa dok ostavljaju mek osjećaj u grlu. Cigarete nose karizmatični znak Lamborghini bika, simbol Lamborghini obitelji, odražavajući tako snagu, probitačnost i jedinstvenost potrošača koji će postati poklonici Lamborghini cigareta. U ponudi su dvije varijante: Lamborghini L6 (katran 6,0 mg, nikotin 0,6 mg, ugljični monoksid 6,0 mg), i Lamborghini L8 (katran 8,0 mg, nikotin 0,8 mg, ugljični monoksid 8,0 mg).

Naziv tvrtke:

Korea Tobacco (KT&G); distributer Legenda Promet d.o.o.

Godina prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2012.

Direktor tvrtke: Viktorija Bobić

Adresa sjedišta:

Zagrebačka cesta 227, 10000 Zagreb

Brendovi:

Esse, Bohem, Cima, Lamborghini

KT&G: Vladari super-slim segmenta

K

T&G proizvodi 50 posto svjetske proizvodnje super-slim cigareta koje su prvenstveno usmjerene na ženske potrošače. U ovom segmentu tvrtka se globalno pozicionirala

50

Travanj 2013.

sa svojim brendom Esse naglašavajući komparativne prednosti ove robne marke, što se prvenstveno ogledalo u tome da ponude jednako kvalitetan proizvod kao i konkurencija,

ali uz daleko povoljniju cijenu.

Takav pristup se pokazao više nego uspješnim jer Esse danas dominira svjetskim super-slim tržištem s proizvodnjom koja premašuje 50 milijardi cigareta

u 2012. godini. Osim što planira daljnji razvoj ovoga brenda na globalnoj razini, KT&G želi učiniti da se po imenu Esse prepoznaje cijela kategorija super-slim cigareta.

www.jatrgovac.hr

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

52

Travanj 2013.

www.jatrgovac.hr

Duhanska industrija – proizvođači

Philip Morris International P

hilip Morris Zagreb d.o.o. je povezano društvo multinacionalne kompanije Philip Morris International Inc. (PMI). PMI je vodeća međunarodna duhanska kompanija koja proizvodi sedam od 15 najpoznatijih brendova, uključujući i najprodavaniji internacionalni brend na svijetu Marlboro. PMI posluje u 180 zemalja svijeta te zapošljava više od 87.000 ljudi, a iz kompanije poručuju kako upravo zaposlenici predstavljaju njihovu najveću snagu i ključ uspjeha.

“Naš je cilj privući, motivirati i zadržati najbolje svjetske talente. Zaposlenicima pružamo podršku kroz individualan

Morris, Chesterfield i druge brendove.

Philip Morris Zagreb d.o.o. trenutno zapošljava više od 120 zaposlenika. U tvrtki ističu kako su si od samog ulaska na hrvatsko tržište zadali ambiciozne dugoročne ciljeve. “Druga smo po veličini duhanska kompanija u Hrvatskoj i uzevši u obzir gospodarsku krizu, koja traje već nekoliko godina, zadovoljni smo rezultatima u 2012. godini. Rast poslovanja rezultat je činjenice da odrasli pušači, no isto tako i trgovci, prepoznaju kvalitetu naših brendova”, ističu iz Philip Morrisa Zagreb.

O skorim promjenama na tržištu kažu kako će za sve duhanske kompanije doći do promjene u vidu povećavanja trošaPMI proizvodi sedam od 15 rina u skladu s obvezama najpoznatijih cigaretnih brendova koje je Republika Hrvatska preuzela u procesu na svijetu pristupanja Europskoj uniji. Iznos minimalne trošarine trenutno je 65 eura na tirazvoj i programe za upravljanje kasuću komada cigareta, a taj se iznos rijerom koji prepoznaju potencijal i do siječnja 2014. mora povećati na nagrađuju postignuća”, navode iz tvrt77 eura, odnosno na čak 90 eura do ke. U 2012. godini kompanija je držala siječnja 2018. godine. Kako je riječ procijenjenih 16,3 posto ukupnog meo značajnom porastu, iznimno je đunarodnog tržišta izvan Sjedinjenih Američkih Država, odnosno 28,8 posto važno da se ova neizbježna povećanja trošarina provode postupno i planski isključujući tržište Narodne Republike kako bi se spriječio porast nezakonite Kine i Sjedinjenih Američkih Država. trgovine cigareta, što se dogodilo u Philip Morris Zagreb d.o.o. je druga nekim novim zemljama članicama po veličini duhanska kompanija u HrEuropske unije koje su naglo podizavatskoj. Od 2005. godine bavi se uvole trošarine kako bi dostigle dogovozom i prodajom cigareta u Hrvatskoj, rene trošarinske iznose. uključujući Marlboro, Muratti, Philip

Naziv tvrtke:

Philip Morris Zagreb d.o.o.

Godina prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2005.

Predsjednik Uprave: Branislav Bibić

Adresa sjedišta:

Savska Opatovina 36, 10090 Zagreb

Brendovi:

Marlboro, Chesterfield, Philip Morris, Muratti Ambassador, Partner, Virginia Slims

Brend Chesterfield prvi u nizu noviteta u 2013.

P

hilip Morris Zagreb najavljuje daljnje širenje asortimana. “Ovu godinu za nas obilježava uvođenje brenda Chesterfield, čijih smo pet varijanti (Red i Blue,

www.jatrgovac.hr

oba također i u 100s varijanti, te Silver) nedavno predstavili hrvatskom tržištu”, ističu iz tvrtke te dodaju kako je iza Chesterfield cigareta stogodišnja tradicija kvalitete, a

riječ je o vrhunskoj mješavini duhana koja odraslim potrošačima nudi profinjeno iskustvo pušenja po pristupačnoj cijeni od 16 kuna.

Primjećujemo kako su odrasli

pušači prepoznali kvalitetu Chesterfield cigareta, a usto pripremamo još nekoliko novosti o kojima ćemo uskoro informirati tržište, poručuju iz Philip Morrisa Zagreb.

Travanj 2013.

53

Duhanska industrija – proizvođači

TDR T

DR zapošljava oko 800 zaposlenika te je jedna od najvećih proizvodnih kompanija u Hrvatskoj u domaćem vlasništvu.

Iz tvrtke ističu kako je TDR vodeći proizvođač cigareta u jugoistočnoj Europi pri čemu je svaki četvrti pušač u regiji potrošač upravo TDR-ovih proizvoda a njihov brend Ronhill jedan od najprodavanijih cigaretnih brendova. S više od 60 posto prodaje ostvarene u izvozu TDR drži poziciju jednog od vodećih hrvatskih izvoznika koji svoje proizvode plasira na ukupno 15 tržišta. Uz lidersku poziciju u Hrvatskoj, TDR je vodeći i na

TDR na izvoznim tržištima ostvaruje više od 60 posto tržištu Bosne i Hercegovine te je u više navrata proglašavan najboljim hrvatskim uvoznikom na to susjedno tržište. Osim u regiji, TDR izvozi još u Njemačku, Španjolsku, Češku, Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bugarsku, Rusiju i Iran.

Skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju u tvrtki vide kao dodatni izazov u njihovom poslovanju u jugoistočnoj Europi. Naime, ulaskom u EU i izlaskom iz CEFTA-e značajno će porasti carine za sve hrvatske proizvođače koji svoje proizvode izvoze u zemlje regije. Kako bi otklonili negativne učinke izlaska iz CEFTA-e, u tvrtki

razmatraju različite poslovne mogućnosti. “TDR-u, kao i svim vodećim hrvatskim proizvodnim kompanijama, iznimno je važno da hrvatska Vlada ustraje u pregovorima s nadležnim EU institucijama kako bismo zadržali postojeći trgovinski režim i tako omogući hrvatskim izvoznicima da nastave svoj rast i razvoj”, poručuju iz tvrtke.

Najpoznatiji brend TDR-a je Ronhill koji se pojavio 1979. godine, a danas je najprodavaniji cigaretni brend u Hrvatskoj i regiji. Avangard se radi od najfinijeg, rijetkog i rukom branog duhana iz udaljenih krajeva svijeta te je upotpunjen filtracijom jedinstvenim trozonskim filtrom. Walter Wolf je na prodaje tržištu prisutan više od 20 godina te predstavlja jednu od najpopularnijih cigareta u Hrvatskoj i regiji. Tu je i Filter 160 koji je, zahvaljujući tradicionalnoj i kvalitetnoj duhanskoj recepturi, jedna od najpopularnijih regionalnih TDR-ovih cigareta. MC je brend za modernog potrošača s originalnim pakiranjem koje je nagrađeno brojnim međunarodnim priznanjima. Benston je na tržištu prisutan od 1978. godine, a od nedavno ga krasi novi moderan i atraktivan dizajn. TDR-ovu ponudu zaključuje York, cigareta koju odlikuje puni i snažan okus, pri čemu novi dizajn pakiranja dodatno naglašava internacionalni karakter brenda.

Naziv kompanije: TDR d.o.o.

Godina osnutka/prisutnosti na hrvatskom tržištu: 1872.

Direktor:

Davor Tomašković

Adresa sjedišta:

Obala Vladimira Nazora 1, 52210 Rovinj

Brendovi:

Avangard, Ronhill, Walter Wolf, York, MC, Filter 160, Benston

Stabilna pozicija na tržištima

U

natoč izazovnim tržišnim okolnostima, rastućoj gospodarskoj krizi i snažnoj konkurenciji, TDR je prošle godine zadržao stabilnu poziciju u Hrvatskoj i na svim tržištima jugoistočne Europe. TDR je jedina neovisna kompanija u Europi koja je lider na

54

Travanj 2013.

domaćem i tržištu susjednih zemalja, a više od 1,5 milijuna punoljetnih pušača u regiji potrošači su TDR-ovih proizvoda”, navode iz rovinjske tvrtke dodajući kako su orijentacija potrošačima i inovativan pristup kreiranju proizvoda, visokostručan menadžment, vrhunska

tehnologija i učinkovita proizvodnja samo neke od prednosti kojima TDR ostvaruje svoje poslovne ciljeve i drži lidersku poziciju.

Pored toga ističu kako TDR uspješno zadovoljava potrebe suvremenog potrošača nudeći mu kontinuirano vrhunske i inovativne pro-

izvode te stvarajući čvrstu i trajnu vezu, temeljenu na osobnom izboru potrošača.

S tim je ciljem napravljen i redizajn brenda Ronhill koji će uskoro biti predstavljen na tržištu, a uključivat će novi dizajn pakiranja i imena ekstenzija koji će biti inspirirani Mediteranom.

www.jatrgovac.hr

Duhanska industrija - promo

Ronhill –neprikosnoveni lider na tržištu Inovacije kroz više od 30 godina postojanja Ronhill - neprikosnoveni lider na tržištu Kada se prije 34 godine na hrvatskom tržištu pojavio Ronhill, počela je jedna sasvim nova era u povijesti domaće duhanske industrije. Era Ronhilla traje i danas i trajat će još dugo jer istraživanje snage brenda koje je provela agencija GfK potvrđuje da je Ronhill i dalje najsnažniji cigaretni brend na tržištu. Od svojeg pojavljivanja 1979. godine, Ronhill je predvodnik obitelji najpoznatijih i najprodavanijih cigareta u Hrvatskoj i regiji. Cigarete iz obitelji Ronhill ogledalo su izvornog mediteranskog duha, namijenjene osobama u potrazi za osebujnim osjećajem pri uživanju duhana. Obitelj je nakon 34 godine brojna.

Tu su White, White 100’s, Prestige White, Silk White i Silk White 100’s, potom Ultima, Blue, Rich i Rich 100’s, kao i Menthol, Slims Azure, Slims Velvet i Slims Menthol, za ljubitelje lak-

ših aroma. Ronhill je danas izbor potrošača na čak 14 tržišta regije, Europe, ali i svijeta. Era Ronhilla je era stalnih inovacija. Ronhill White nastao je 1994. godine kao prva “lights” cigareta, da bi godinu potom, u skladu s trendovima prelaska na lakše okuse, bio lansiran Ronhill Silk White, koji od tada osvaja potrošače u potrazi za lakoćom i užitkom. Inovacijama u ultra, menthol i slims izdanjima Ronhill je diktirao trendove i tempo razvoja tržišta.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Novi Ronhill premium – Ronhill Heritage Kruna TDR-ovog iskustva, znanja i tradicije dulje od 140 godina je novi Ronhill Heritage.

Ovaj jedinstveni proizvod, upravo lansiran na tržište Hrvatske, ponovno je ino-

Indeks snage brenda 61 63

63 60

Izvor: GfK Brand Potential Index 10. 2012.

57 54

2011.

41

Ronhill

44

Marlboro Walter Wolf Filter 160

www.jatrgovac.hr

40 41

York

2012.

Jedinica: BPI index (0-100) Baza: Ispitanici dobro upoznati s markom (top 3 box, skala od 1=”znam samo po imenu” do 7=”znam vrlo dobro”)

vacija u nekoliko oblika: načinjen je od mješavine posebnih specifičnih premium duhana u “fine cut” izvedbi, a odlikuje se punim zaokruženim okusom i profinjenom aromom prepoznatljiva Ronhill potpisa, zapakiran je u novom tipu pakiranja u tzv. shell pack kutijici, opremljen je s premium opremom – od posebnog unutarnjeg papira do posebne opreme korka.

Ronhill ovim proizvodom još jednom potvrđuje poziciju inovatora koji osluškuje potrebe potrošača za ekskluzivnijim proizvodom i odgovara jedinstvenim proizvodom, u skadu s najnovijim svjetskim trendovima.

Uskoro na tržištu – redizajnirana Ronhill linija No, tu nije kraj. Uskoro na tržište dolazi Ronhill obitelj u novom dizajnu i s

novim, osvježenim imenima ekstenzija. Novi dizajn inspiriran je morem, bojama i mirisima Mediterana, povezujući tako brend s podnebljem iz kojega dolazi, prizivajući prepoznatljiv kolorit i lakoću mediteranskog uživanja. I dobro poznata imena dobivaju obilježja Mediterana – Ronhill White postaje Ronhill Shell White, Silk White postaje Stone White, Ultima postaje Aquamarine Ultima, a Blue ima novi naziv Adriatic Blue. Ronhill s menthol filterom, sinonim za neponovljiv okus svježine, uz novi dizajn ima i novo ime - Menthol Fresh. Red Ronhill 21 ime je koje će svi ljubitelji full flavour cigarete rado prizvati u sjećanje. Vraćajući se slavnim korijenima Ronhill Mediterranean Rich na moderan način reinterpretira taj jedinstveni okus i bogatu aromu te zauzima posebno mjesto u redizajnu Ronhill linije.

Travanj 2013.

55

Oglašavanje u tisku – tržište

Novine ne ub Tiskanim medijima padaju i naklada i prihodi od oglasa, no razlog ne leži samo u internetu već i u odnosu samih vlasnika novina prema vlastitom proizvodu. Režući troškove demotivirali su ili otpustili vrsne novinare, vjerodostojnost gube puštajući oglašivačima da im uređuju novine, a za čitatelje se bore isključivo žutilom

M

alo koji medijski analitičar nije prognozirao nestanak tiskanih medija nakon proboja internetskih portala koji danas postaju sve važniji izvor informacija za većinu ljudi. Isprva se činilo da su zagovornici takvih teorija u krivu jer su se tiskani mediji sasvim solidno držali sve do početka krize. A onda su se crne prognoze počele ostvarivati. Tiskani mediji su naočigled gubili utrku s bržim i besplatnim internetom. Tisku su presušila oba izvora: čitatelji su počeli štedjeti novac pa su tako sve rjeđe kupovali novine, a

56

Travanj 2013.

kompanije koje su se našle u problemima drastično su rezale budžete za oglašavanje i

pojedine resurse. U konačnici su svi veliki hrvatski izdavači odlučili štedjeti i na svojim zaposlenicima, bilo Novinski oglasi privlače otpuštanjem pozornost te nisu agresivni “prekobrojkao oglasi u drugim medijima nih”, bilo drastičnim rezanjem to ponajviše one za reklame plaća. Ili pak kombinacijom u tiskanim medijima. Rezul- oba modela. tat je bio dramatičan. IzdaPODILAŽENJE OGLAŠIVAČIMA vači tiskanih medija krenuli Paralelno s tim vodili su su s vlastitim protukriznim borbu i na drugom frontu mjerama pa su počeli s re– panično su pokušavali zanjem troškova. Isprva su usporiti pad prihoda od rezovima pokušali zaobići marketinga. Iszaposlenike, no kvaliteta nedvojbeno pada već na- prva su krekon što novinarima uskrate

već nuli sramežljivo koketirati s oglašivačima (ne samo s velikim korporacijama, prema kojima su hrvatski mediji poslovično ponizni), da bi se potom gotovo prostački nudili svakome tko je spreman platiti. Posebni prilozi, što je u izdavačkom poslu tek eufemizam za plaćeni oglas, nicali su poput gljiva poslije kiše, a značajniji oglašivači sve su se češće uplitali u uređivačku politiku. Treća stvar koja je pokopala većinu tiskanih medija nije doduše došla s krizom, ali se uz velike redakcijske rezove i podilaženje oglašivačima, savršeno uklopila u scenarij konačnog sloma tiskanih medija. Banaliziranje i žutilo zavladalo je gotovo svim vodećim tiskanim medijima čiji su vlasnici mislili kako je to jedini put za opstanak na

www.jatrgovac.hr

u Hrvatskoj trenutno ima

685 prijavljenih tiskovina

bija internet

sami izdavači tržištu, dok za vjerodostojnost više nitko nije mario.

Nisu, međutim, prepoznali (ili ih nije bilo briga) da time nepovratno obezvrjeđuju svoj medij. Stoga je teorija o nestanku tiskanih medija tek djelomično točna. Ako do nestanka uistinu dođe, za njega neće biti toliko kriv internet, koliko sami vlasnici koji su većinu hrvatskih tiskanih medija pretvorili u poligon za lansiranje nebitnih priča i izmišljenih afera, kiteći ih lažnim naslovima, prostituirajući se kod oglašivača i odričući se vrsnih novinara pod izgovorom rezanja troškova.

NOVINE UZ KAVU Ne treba zaboraviti da potonuću industrije tiska kumuje još jedna sitnica.

Primjerice, svi ugostiteljski objekti u Hrvatskoj

www.jatrgovac.hr

koji gostima puštaju bilo kakvu glazbu, plaćaju za to naknadu ZAMP-u (Zaštita autorskih muzičkih prava) HDS-a (Hrvatskog

kafića. Nakon što pročita novine on više nema razloga da ih kupi. Za razliku od ZAMP-a, novinski izdavači nisu dokučili na koji bi način oni Čak 52% američkih ispitanika mogli doskočiti lokalima navodi novine kao izvor koji ovako uništavaju informacija o kupnji posao. Rezultat svega toga društva skladatelja). To je nestanak nekoliko dnevšto gost nekog kafića čuje nih i tjednih novina u ponovu pjesmu dok ispija sljednjih godinu dana, od kavu ne znači da je više državnog Vjesnika, preko nikad neće imati potrebu tjednika Nacional i Styrijičuti. Naprotiv, vjerojatno nog tjednika Forum. Pojaće pjesmu koja mu se svidi vio se nakratko i dnevni list pokušati ponovno pronaći 21. stoljeće koji se ugasio u i u konačnici je kupiti. No, veljači ove godine, nakon isti taj gost će za cijenu te samo dva i pol mjeseca jedne kave moći pročitati izlaženja. Rezultat je i pad sve dnevne novine i bar prodaje i prihoda od ogladva tjednika, što je postalo sa. Podaci Hrvatske gosobavezan asortiman svakog podarske komore (HGK), gdje se vodi upisnik o izdavanju i distribuciji ti-

ska, potvrđuju da tisak sve dublje tone. Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije pri HGK, koji i vodi ovaj upisnik, kaže da trenutno u Hrvatskoj ima 685 prijavljenih tiskovina, no vjerojatno svega 10 posto njih zapošljava više od 20 ljudi. U proteklih devet godina izlazilo ih je 1422, što znači da je u tom razdoblju ugašeno čak 737 novina. “Na kraju ožujka smo u Hrvatskoj imali 13 dnevnih listova, dok ih je lani bilo 25. U proteklih devet godina izlazila su 134 tjednika, danas ih je svega 68 aktivno, a od 58 dvotjednika danas izlazi njih 20”, otkriva nam Naprta.

PAD PRIHODA Njegove procjene govore da su izdavači u 2012. godini od prodaje novina uprihodili 753,5 milijuna kuna, dok im je samo godinu ranije prihod od prodaje iznosio gotovo 836 mili-

Travanj 2013.

57

Oglašavanje u tisku – tržište juna kuna. Najveći prihod ostvarivali su 2008. (1,14 milijarde kuna) i 2009. godine (1,13 milijarde kuna).

U prošloj godini je ukupno podijeljeno i prodano nešto više od 142 milijuna primjeraka novina, dok je 2011. godine taj broj iznosio gotovo 159 milijuna primjeraka.

ka dnevnih novina. Čak se i davne 2004. godine, kada je HGK, sukladno odredbama Zakona o medijima, počela voditi ovu evidenciju, dnevno prodavalo 393 tisuće primjeraka, dakle više od lanjskog prosjeka. Na godišnjoj razini procjene kažu da se lani prodalo ukupno 126,6 milijuna primjeraka Lani je ukupno podijeljeno dnevnih listoi prodano 142 milijuna va, što je manje čak i od primjeraka novina davne 2004. godine u ko“Zlatna” godina bila je 2007. joj se ukupno prodalo 137,8 kada je u čitavoj godini milijuna primjeraka dnevbroj prodanih i podijeljenih nih listova. Najbolje prodajprimjeraka iznosio 254,5 ne godine za dnevni tisak milijuna primjeraka novina. bile su 2007. i 2008. godina, Kao što je pao broj prodau kojima je prodavano više nih primjeraka, tako pada od 188 milijuna primjeraka i broj primjeraka dnevnih dnevnih novina. novina koje se besplatno OGLAŠIVAČIMA NAJISPLATIVIJI dijele. Prema podacima Unatoč svemu tome, postoje HGK, tijekom 2006. godiistraživanja koja pokazuju ne dnevno je dijeljeno 264 da se oglašavanje u tiskanim tisuće primjeraka nekih medijima itekako isplati. besplatnih novina, što je Primjerice, istraživanje ujedno i rekordan broj ot“How America Shops and kako se bilježe ovi podaci.

Spends 2011”, koje je naručiGodinu kasnije dnevno je la Newspaper Association of dijeljeno 255 tisuća priAmerica, a proveo Frank N. mjeraka, 2008. godine broj Magid Associates na 2500 dnevnih besplatnih primjeodraslih ispitanika (1526 teraka pao je na 123 tisuće, lefonskih i 976 internetskih), da bi iduće godine pao na pokazalo je da je 52 posto svega 50 tisuća. U 2012. ispitanika navelo novine kao godini dnevno je dijeljeno izvor informacija o kupnji. svega 47 tisuća primjeraka Novine kao izvor informacibesplatnih novina. Lani je ja o kupnji više koriste žene, podijeljeno ukupno nešto njih 57 posto, a zanimljivo manje od 17 milijuna prije da se na internetskim mjeraka dnevnih novina, portalima novina o kupnji kažu podaci HGK. Što se informiralo svega 17 posto pak prodaje dnevnih listova kupaca (oba spola podjedtiče, procjene HGK govore nako). Internet je, kao izvor kako se danas u prosjeku informacija o kupnji, navelo prodaje svega oko 350 tisu48 posto ispitanika, dok je ća primjeraka dnevnih lisrazvikano i skupo televizijtova svakoga dana. U 2011. godini dnevno se prodavalo sko oglašavanje završilo tek na petom mjestu, a pretekla gotovo 400 tisuća primjesu ga oglašavanja na mjestu raka, a godinu ranije 447 kupnje i oglasi elektroničtisuća primjeraka. Najbolje kom poštom. Osim toga, su brojke ubilježene 2008. istraživanje je pokazalo da godine kad se dnevno pro35 posto kupaca najviše davalo 532 tisuća primjera-

58

Travanj 2013.

došli u poštanski sandučić. Očekivano, mlađa populacija preferira oglase na internetu, ali samo do 25 godina starosti. Tada im, vjerojatno zbog promjene životnih navika i bračnog statusa, raste interes za oglase u novinama, dok se oni stariji od 35 godina podjednako informiraju o oglasima iz tiska i s interneta. Iako je istraživanje rađeno po narudžbi upravo novinskih izdavača, postoji još nekoliko istraživanja koja pokazuju da se oglas u novinama puno bolje primijeti, duže se pamti i zapravo češće igra presudnu ulogu u odlučivanju na kupnju, od ostalih oglasa. No, unatoč tome većina oglašivača je, planirajući marketinške budžete, najviše rezala upravo na oglasima u tisku. To pokazuju i podaci Hure, udruženja društava za tržišno komuniciranje, VJERODOSTOJNOST KLJUČNA prema kojem je oglašavanje Zanimljiv je i jedan od zau tisku u 2011. godini palo ključaka istraživanja - da se za 16 posto u odnosu na vjerodostojnost novinske 2010. godinu. Pad oglašainformacije prelijeva i na vanja u ostale medije bio je oglas u novinama. Naime, ipak manji: radio je pao za oglasu u novinama ispi11 posto, televizija za svetanici su više vjerovali jer ga jedan posto, a vanjsko kod potrošača, barem onih oglašavanje za sedam posto. američkih, novine uživaju Nasuprot tome, oglašavanje na internetu povećalo se Na oglašavanje u tisku u za čak 131 201 1. godini utrošeno je 457 posto, no apsolutnim milijuna kuna iznosom još se uvijek nije ugled kao vjerodostojan približio ostalim medijima. medij. Kataloge oglašivača Prema procjenama Hure, te koji se umeću u novine 2011. godine u internetsko pregledava čak 72 posto oglašavanje investirano je ispitanika, a njih 47 posto svega 83 milijuna kuna, u redovno ih čita. U nedjeljvanjske oglase 140 milinim brojevima te umetnute juna, radio 190 milijuna, reklame redovno čita 68 tisak 457 milijuna, a na posto, a povremeno čak 90 televizijske oglase 765 miliposto čitatelja. Dvostruko juna kuna. više ispitanika radije čita Bez obzira na velike retakve kataloge u novinama cesijske rezove i unatoč nego identične koji bi im snažnom rastu investicija u

cijeni novinski oglas kao pomoć u planiranju kupnje, a čak je 79 posto ispitanika izjavilo da su, nakon što su vidjeli oglas u novinama, “poduzeli neku akciju”. Više od polovine ispitanika izrezalo je kupon iz novina, 46 posto ih je nešto kupilo, 37 posto ispitanika posjetilo je internetsku stranicu kako bi doznali nešto više, a 20 posto je isprobalo nešto prvi put. Posebno je zanimljivo da je 84 posto ispitanika, koji su pročitali novine u sedam dana, izjavilo da gleda oglase dok prelistava novine. Karakteristični pokreti očiju pri čitanju omogućuju duže pauze tijekom kojih novinski oglasi privlače pozornost, a da pritom nisu naporni i agresivni kao oglasi u drugim medijima. “Sjećanje” na oglas traje dosta dugo pa šest od deset ispitanika pamti oglase objavljene u prethodna dva tjedna.

www.jatrgovac.hr

753,5 milijuna kuna - prihod izdavača u 2012. od prodaje novina

Istraživanje “How America Shops and Spends 2011” pokazalo je da 35 posto kupaca najviše cijeni novinski oglas kao pomoć u planiranju kupnje, a čak je 79 posto ispitanika izjavilo da su, nakon što su vidjeli oglas u novinama, “poduzeli neku akciju”

oglašavanje na internetu, internetski portali još uvijek ne mogu investirati u kvalitetne novinare kakve si mogu priuštiti izdavači tiskanih medija. Tiskani mediji su, svim problemima unatoč, još uvijek biznis, dok portali to tek pokušavaju postati. Tek rijetki portali mogu značajnije izdvajati za kvalitetne novinare koji će donositi “informaciju više”, no u tom je slučaju riječ o portalima koji nisu sami sebi svrha već njihov vlasnik www.jatrgovac.hr

ima posve drugi primarni posao čijim profitom financira i sam portal. Za razliku od tiskanih medija kojima je primarna (ili bi to barem trebala biti) kvaliteta informacije, temeljita provjera i analiza, logika portala je još uvijek brzina i kvantiteta, a tek potom sve ostalo.

NIŽI PDV Država se dosad nije iskazala u pomaganju posrnulom medijskom tržištu, što se naročito moglo vidjeti

prilikom prošlogodišnjeg rješavanja slučaja Vjesnika. Iako se u prvo vrijeme činilo da će nova vlast od posrnulog Vjesnika pokušati spasiti što se spasiti dade, ministar financija Slavko Linić ipak je taj list osudio na smrt, a više od stotinu njegovih zaposlenika (ne računajući honorarne suradnike) poslao u neke nove životne izazove. HDZ-ova vlast je održavala Vjesnik na aparatima s oko 18 milijuna kuna godišnje iz proračuna, a za taj je novac dobivala vjeran bilten koji je izgubio svaku vjerodostojnost. Kroz Vjesnik je, međutim, prolazio i novac od oglasa državnih poduzeća koja su po diktatu morala tamo oglašavati, a ono malo naklade osiguravale su im pretplate državnih institucija i poduzeća u državnom vlasništvu.

Nova vlast je imala priliku reorganizirati Vjesnik, no radije su odlučili kazniti njihovu slugansku uređivačku politiku, pravdajući se da država nema novca za još jedno oživljavanje.

Međutim, upravo se ovih dana u saborskoj proceduri našao prijedlog Vlade po kojem bi se dnevnim novinama smanjio PDV s dosadašnjih 10 na svega pet posto. Pritom nije jasno objašnjeno zbog čega samo dnevnim, a ne svim novinama, što su osim samih novinara počeli propitkivati i sami zastupnici. No, zanimljivija je procjena HGK da bi se od smanjenja PDV-a na dnevni tisak za pet postotnih poena državni proračun olakšao za oko 36 milijuna kuna godišnje. Drugim

riječima, Linić samo godinu dana nakon što je ugasio preskupi Vjesnik zbog 18 milijuna kuna, pristaje olakšati državnu blagajnu za iznos kojim bi ne samo bio spašen Vjesnik i njegovih stotinu radnih mjesta, već bi se mogao financirati barem još jedan dnevni list i time otvoriti barem još stotinu radnih mjesta.

ZADNJA ŠANSA Hrvatsko novinarsko društvo je pozdravilo ovu najavu državnih vlasti smatrajući dobrodošlom svaku inicijativu kojom bi se pomoglo novinarima i medijskoj industriji u ovim teškim vremenima, no dio novinara pokušava organizirati značajniji otpor ideji da se izdavačima smanji PDV, a da se zauzvrat ne traže garancije da neće otpuštati, da će zapošljavati, da će poštivati Zakon o medijima i napokon donijeti redakcijske statute, da će ispunjavati javni interes i slično. Bez obzira na motive, ova će mjera donekle pomoći posrnuloj medijskoj industriji u pokušaju preživljavanja ovog teškog razdoblja. No, o tom smanjenom PDV-u neće ovisiti konačan rezultat. Rješenje je zapravo u rukama samih izdavača koji moraju vratiti povjerenje publike, prestati varati svoje čitatelje i vratiti vladavinu profesionalnih standarda u čitavu priču. Što prije shvate da će od toga veće koristi imati i sami oglašivači, na čije će se propagandne poruke prelijevati vjerodostojnost samih novina, šanse za preživljavanje su im veće.

Propuste li to učiniti propast im je neminovna, a internet će im poslužiti tek kao puki izgovor.

Saša Vejnović slobodni novinar Travanj 2013.

59

Oglašavanje u tisku – trendovi

Neupitna vrijedn

neizvjesna budućn

Tehnološke promjene, ekonomski događaji, promjene životnog stila čitatelja i odlazak oglašivača četiri su jahača Apokalipse koji su utjecali na pad tiskanih medija

B

ilo je onih koji su već prije dva desetljeća prognozirali da tiskanih medija, u godinama koje sada živimo, neće više biti. Ali, oni su još uvijek tu. Iako neki od njih možda nisu u najboljoj formi, naklade velikih novina širom svijeta još uvijek se broje u milijunima. Od svih takozvanih tradicionalnih oglašivačkih medija, tisak ima najdužu

događaj je prvi zaljevski rat 1991. godine, prvi rat (a i posljednji) koji smo gledali u izravnom prijenosu. Taj bi događaj mogli upisati i u povijest tiskanih medija kao godinu kada se uloga tiskanih medija zauvijek promijenila.

No, to je bio samo početak.

Već krajem istog desetljeća dogodio se internet. Na scenu stupaju novi akteri koji isto tako pružaju vijesti i novosti.

Novine i časopisi Najveća pogreška tiskanih postaju medija je besplatno pružanje samo jedni od onih članaka preko vlastitih portala koji izdaju “novine i tradiciju, a početak moderčasopise”. Još nekoliko godina nog oglašavanja dogodio se kasnije novinarom i novinom upravo u dnevnim novinama. u jednoj osobi postaje svatko Dnevne novine su srušile tko zna pisati i tko ima do37. predsjednika Sjedinjenih voljno vremena i strasti za Američkih Država, Richarda tako nešto. Uza sve to, razvoNixona. Do prije dva desetjem tehnologije i općim proljeća dnevne novine su bile mjenama u društvu, ponesone koje su donosile vijesti. taje slobodnog vremena, dok Tamo su počinjali i završavali je istodobno sve više načina i ratovi. No, sve se preokrenulo mogućnosti kako to vrijeme osamdesetih godina prošlog ispuniti različitim medijskim stoljeća. Izgleda kao da su na i ostalim aktivnostima. Čitatelji nisu više čekali dnevne novine i tisak, kako u redu da kupe kaže Max McCombs, teoretinajnovije izdačar medijske agende, planula nje, njih danas sva četiri jahača apokalipse: treba dostehnološke promjene, ekolovno loviti nomski događaji, promjene po ulicama, životnog stila čitatelja, odlagradovima zak oglašivača. Počelo je rai virtualnim zvojem satelitske tehnologije. prostorima.

U tom pogledu najznačajniji

60

Travanj 2013.

PAD KVALITETE I KREDIBILITETA Odaziv tiskanih medija na sve opisano nije bio optimalan. Mnogo je godina prošlo kako su neki od njih ustanovili da mijenjanje okolnosti treba pratiti mijenjanje koncepta. Kako dnevne novine ne mogu biti više ni dnevne ni novine, fokus je premješten na pozadine velikih događaja, komentare, infografiku, na tzv. “feature” novinarstvo. No, to nije bilo dovoljno. Oko 2000. godine sve se vrtjelo oko interneta pa tako i tiskani mediji. Iz tih godina datira i najveća pogreška tiskanih medija, naime prijelaz na besplatno pružanje članaka preko vlastitih portala. Svi su računali na to kako će se oglašavanje ionako preseliti na internet pa su se svi posvetili tome.

No, nisu znali da ih iza ugla čekaju mali dječaci - od anonimnih pisaca koji su preko noći postali utjecajni blogeri, do likova poput

Zuckerberga. U međuvremenu oni su zanemarivali ono što je kod mnogih još uvijek (a i danas je tako) predstavljalo glavni izvor prihoda, naime, prodaju tiskanih novina, pogotovo onima koji su se na njih naručili za godinu dana unaprijed (ili čak na neodređeno vrijeme). Kada su stjecajem okolnosti počeli padati prihodi, naišla je recesija, pa je smanjenje troškova postalo neminovno. Dok su se neki spašavali otpuštanjem, na žalost i kvalitetnog novinarskog kadra, neki su se drugi okrenuli žutoj strani tiska samo kako bi preživjeli, ali, samim time, oni su gubili i na kredibilitetu. Naime, ono što razlikuje tiskane medije od ostalih je upravo kredibilnost brenda. Mnogi od njih postoje stotinjak godina, ai

www.jatrgovac.hr

1991. godine krenuo je rapidni pad tiskanih medija

nost

nost

više. Zbog tradicije i uloge koju su imali u povijesti ti su brendovi postali kredibilnim izvorima, u koje se može pouzdati, a od nekih čak i učiti.

TISAK JE MRTAV, ŽIVIO TISAK! Već spomenuti McComb tvrdi kako su barem u Americi dnevne novine još uvijek središnji izvor kojega se citira.

Paradoks suvremenog razvoja tehnologije i medija je da danas, kada postoji doslovno bezbroj mogućnosti prenošenja vijesti, njihova je raznolikost čak i manja nego što je bila prije nekoliko desetljeća.

Na kraju se događa da svi citiraju isti izvor, a njih nema mnogo. Iako odaziv tiska na sve promjene i nove okolnosti barem u početku nije bio optimalan, on je danas u situaciji u kojoj bi mogao opet preuzeti vodeću poziciju. S jedne strane, tisak je još uvijek jedan od glavnih izvora informacija. Većina brendova u tisku uvaženi su brendovi, s tradicijom kojom bi se htjeli ponositi mnogi brendovi iz drugih kategorija. A razvoj tehnologije pruža im mogućnosti kako sve to

www.jatrgovac.hr

iskoristiti. U danom trenutku vidimo kako se traže novi poslovni modeli. Jedna od velikih grešaka iz prošlosti, stavljanje kvalitetnog sadržaja koji za sobom ima konkretne troškove, kao besplatni sadržaj na internet u očekivanju oglašivačkih prihoda, još je uvijek i te kako prisutna. No, danas je već sasvim jasno kako budućnost tiskanih medija nije u oglašivačima nego u čitateljima. Primjeri kao što su New York Times, Newsweek i Economist dokazuju kako je moguće ne samo preživjeti, nego i uspjeti u novim okolnostima. Iako se možda čini da je većina njih prešla na žutu stranu, društvene promjene koje se dešavaju u zapadnoj hemisferi nova su okolnost, koja bi isto tako mogla utjecati pozitivno na daljnji razvoj tiskanih medija. Oni možda jednog dana stvarno neće više preživjeti na papiru, ali brendovi su tu da ostanu, u nekom novom obliku. Uspiju li zadržati svoju (masovnu) publiku, tim više.

VIŠE OD SLOGANA S aspekta oglašavanja, tisak ima jednu specifičnu prednost koja se možda posljednjih godina zanemarivala.

Naime, oglasi u tisku, kada jednom steknu pozornost, naravno, imaju snagu neusporedivu s ostalim medijima. Oni prenose informaci-

ju, ne samo impulse, slogane i logotipove. Postoje kategorije koje same sebi ne mogu priuštiti da se ne oglašavaju u tisku, kao što su telekomunikacije, trgovine, financijske usluge. Tu su također luksuzni proizvodi, specifične, možda čak stvarno uske, nišne ciljne grupe. Lifestyle časopisi tipa Monocle dobar su primjer razvoja časopisa u doba kada je višeg sloja sve manje, a srednji izumire.

No, prodaje oglasnog prostora nema bez konkretnih brojki o njihovom dosegu.

Na području istraživanja čitanosti u posljednjih par

i koristi. U Hrvatskoj još ne postoji nešto takvo, dok u susjednoj Sloveniji NRS postoji od 2002. godine i baš ovih dana ulazi u novo razvojno razdoblje uvođenjem istraživanja putem interneta u model koji se inače temelji na F2F anketiranju (osobno anketiranje odnosno vizualni kontakt anketirane osobe s logotipom isto tako je jedan od tzv. zlatnih standarda u industriji istraživanja čitanosti).

POVRATAK U BUDUĆNOST Pred nama su zanimljive godine. Zbog svega što tisak ima, a drugi mediji ne, Tisak je danas u situaciji u samo je pitanje kojoj bi mogao opet preuzeti vremena kad će na tržištu vodeću poziciju prevladati novi poslovni model kojim će se tisak vratiti u desetljeća nije se dogodilo igru u velikom stilu. Možda ništa naročito novo. Na neki više i ne isključivo ili čak način istraživanje čitanosti uopće ne na papiru. U prihod doživljava sličnu agoniju tome govori i činjenica da je kao i tisak u cjelini. U razviinače najpopularniji oglašijenim zemljama uobičajeni vački medij, televizija, pred model je nekakav oblik JIC, novim izazovima. MogućnosJoint Industry Committee, ti koje prosječnom gledatelju koji udružuje zainteresirane pružaju teleoperateri s jedne, strane, od medija, agencija i proizvođači opreme s druge, oglašivača. Postoje različiti te uključivanje milijuna anomodeli formiranja JIC, ali nimnih stvaralaca u globalnu je svima zajednički interes video produkciju s treće – pružiti tržištu tzv. valutu, strane, gledatelji su stavljeni istraživanje čitanosti, koju u situaciju gdje oni postaju svi na tržištu priznaju kao kraljevi televizije, a ne obrnuvažeću. Na temelju tendera to. Televizijska masa gledaodabere se izvođač istražitelja fragmentira se i polako vanja, dok je JIC onaj koji raspada na male i mikro segdefinira model istraživanja i mente ili čak individuume. S promatra njegovo izvođenje, druge strane, tisak bi mogao a naravno i sve to fizadržati titulu mass media, nancira. NRS (National možda u budućnosti i ostati readership survey) po jedini masovni medij, kao što opisanom modelu je to bio u ranim godinama danas postoji u više 19. stoljeća. Naravno, ako će od sto zemalja svijeta. oni uspjeti monetizirati svoje Većina tih koristi se besprijekorne vrijednosti. I metodom posljednjeg ako se sutra opet nešto novo čitanja (recent rene dogodi. ading). Poznato je da je to loša metoda, no među svim poznatima najmanje loša, Andraž Zorko VALICON pogotovo u kontekstu cijene Travanj 2013.

61

Oglašavanje u tisku – vrijednost i čitanost

U čvrstom stisku

krize i interneta Pod utjecajem gospodarske krize i naleta digitalnih medija, oglašavanje u tisku bilježi negativne pokazatelje od 2008. godine

A

gencija Media net napravila je presjek stanja na tržištu tiskovnog oglašavanja za razdoblje od 2006. do 2011. godine, koja je očekivano pokazala kako globalna ekonomska kriza nije zaobišla ni ovu granu gospodarstva.

Vrhunac broja oglasa podudara se s početkom krize pa je tako nakon 2008. godine zabilježen stalan pad broja oglasa u tisku. No, nije ekonomska kriza jedini razlog manje potražnje za takvom vrstom oglašavanja. Naime, tiskani mediji sve više prepuštaju prostor digitalnim medijima koji svojim korisnicima, osim samog čitanja, nude i interaktivne sadržaje poput mogućnosti umetanja video klipova ili aktivnih linkova na specijalizirane web stranice i tomu slično. Zbog toga se sve više tiskanih medija koncentrira na izradu vlastitih web stranica i aplikacija prilagođenih za mobilne uređaje na kojima nude mjesečne pretplate za pristup vlastitim online sadržajima.

62

Travanj 2013.

GAŠENJE BRENDOVA Zbog smanjenog interesa oglašivača za ulaganjem u tiskovno oglašavanje došlo je do gašenja novinskih brendova kao što su Arena, Feral Tribune, Nacional, Forum, Vjesnik te najrecentnijeg primjera - dnevnog lista 21 stoljeće, dok se postojeće novine bore sa stalnim padom naklade.

Važno je, pritom, konstatirati činjenicu da većina novina tijekom kriznih godina nisu povećavale ci-

jenu svog oglasnog prostora, nego su, nasuprot tome, mnoge od njih morale

cijenu oglasnog prostora. S druge strane, Večernji list je u 2010. godini povećao cijenu oglasnog prostora Najčitanije novine su 24 za 16 posto sata, Jutarnji list, Večernji list, u odnosu Slobodna Dalmacija i Gloria na godinu ranije, koju u 2011. gosmanjivati oglasne cijene dini ipak nije mijenjao. kako bi zadržale svoje kliZa ilustraciju o cjenovnim jente. Tako su, primjerice, okvirima za zakup oglasJutarnji list i 24 sata u raznog prostora u vodećim doblju od 2009. do 2011. dnevnim novinama mogu godine zadržali jednaku poslužiti prosječne cijene

TOP 10 sektora prema vrijednosti oglašavanja (2009. - 2011.)

Trgovina Promet i vozila Komunikacija Pića Financijske institucije, marketing i ostalo Kozmetika Prehrambeni proizvodi Farmaceutika, dijetetika i zaštita zdravlja Kultura i obrazovanje Odjeća, obuća i osobne potrepštine 100.000.000 kn 200.000.000 kn 300.000.000 kn 400.000.000 kn 500.000.000 kn

www.jatrgovac.hr

trgovci najviše ulažu u tiskovno oglašavanje pet novina po vrijednosti oglašavanja ujedno i vodeće po kriteriju čitanosti. Prema istraživanju Media neta, provedenim u veljači ove godine koje obuhvaća sve komercijalne oglase iz 52 novine, TOP 5 najčitanijih novina su 24 sata, Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija i Gloria. Podatke o publici/konzumentima medija Media net prikuplja vlastitim longitudinalnim istraživanjima reprezentativnim za punoljetno stanovništvo Hrvatske koja se provode u pravilnim razmacima četiri do šest puta godišnje na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana. Doseg (engl. Reach) govori o tome koliki je broj punoljetnog stanovništva Hrvatske imao mogućnost vidjeti pojedinu objavu odnosno oglas (engl.

OTS - Opportunity to see).

Najveću vrijednost oglašavanja ostvarile su dnevne novine 24 sata

oglasa 1/1 formata za period od 2009. do 2011. godine. Najvišu cijenu u tom je periodu ostvario tabloidni dnevni list 24 sata s cijenom od 36.350 kn, u stopu zatim slijedi Večernji list s cijenom od 35.900 kn, dok je Jutarnji list nešto jeftiniji s 30.033 kn za jednu stranicu oglasa. www.jatrgovac.hr

DNEVNICI ISPRED TJEDNIKA Promatrajući realiziranu vrijednost oglašavanja u razdoblju od 2009. do 2011. godine vodeće dnevne novine su 24 sata. Potom slijede Jutarnji list i Večernji list, dok je od tjednika, pak, oglašivačima najzanimljivija ženska revija Gloria. U TOP 10 novinskih izdanja prema

ostvarenoj vrijednosti oglašavanja nalazi se šest dnevnih novina i četiri tjednika pri čemu je pomalo izlišno, ali ipak važno pripomenuti kako su sve navedene novine nacionalne pokrivenosti.

Zanimljiva je poveznica između ostvarene vrijednosti u oglašavanju i čitanosti s obzirom na to da su vodećih

Na osnovu istraživanja, može se izračunati koliko je ljudi doista imalo mogućnost vidjeti određenu kampanju te izraditi profil opće publike ili ciljne skupine s obzirom na način konzumiranja medijskog sadržaja.

Specifičnost upitnika je da sadrži otvorena pitanja čime se izbjegava sugeriranje odgovora ispitanicima.

SEKTORI I OGLAŠIVAČI Temeljem službenih cjenika svih novina bez uključenih popusta, u 2011. godini oglašivači su u tiskovno oglašavanje uložili milijardu i 78 milijuna kuna. Stvarno uložena vrijednost je realno manja jer oglašivači imaju posebne ugovore s izdavaTravanj 2013.

63

Oglašavanje u tisku – vrijednost i čitanost čima koji im omogućuju dodatne popuste s obzirom na količinu oglasa, avansno plaćanje i visinu uloženog budžeta. Također, mnogi klijenti vrše zakup oglasnog prostora putem svojih agencija za oglašavanje koje imaju pravo na agencijske popuste. Gledano po sektorima, maloprodajne tvrtke su uložile najveću vrijednost u tiskovno oglašavanje.

Nakon trgovačkih lanaca slijede proizvođači motornih vozila, telekomunikacijski operateri, proizvođači pića te banke i osiguranja. U TOP 10 oglašivača tako nalazimo tri telekomunikacijska operatera, dva trgovačka lanca,

Vodeći oglašivači u tisku su Konzum, T-mobile i Vipnet dva proizvođača vozila, nacionalnu naftnu industriju, državnu lutriju i proizvođača kozmetike. Shodno navedenom, vodeći oglašivač u tisku je Konzum, a slijede T-mobile i Vipnet. Imajući u vidu cjelokupnu situaciju na tržištu više je nego očito da klasično tiskovno oglašavanje sve teže dopire do kupaca. Naime, kupci imaju sve manju kupovnu moć i treba puno više truda od strane oglašivača kako bi pridobili njihovu pažnju i potaknuli ih na akciju, odnosno kupnju njihovih proizvoda ili usluga.

Kriza i dalje traje, nesmiljenom žestinom i bez jasnih naznaka kada bi tržište moglo krenuti u pozitivnom smjeru, pa oglašivačima i medijskim izdavačima u tisku sasvim sigurno neće nedostajati izazova niti u predstojećem razdoblju.

Danijela Orlović Voditelj Odjela monitoringa i analiza oglašavanja Media net

64

Travanj 2013.

Broj10 tiskovnih 2011.)

Top sektora oglasa (2009. -(2006.

2011.-g.)

140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2009.

2010.

2011.

Vrijednost tiskovnih Top 10 sektora (2009.oglasa - 2011.(2006. g.) - 2011.)

1.400.000.000 1.200.000.000 1.000.000.000 800.000.000 600.000.000 400.000.000 200.000.000 0

kuna

2006.

2007.

2008.

TOP10 10sektora novina (2009. prema-vrijednosti Top 2011. g.) oglašavanja (2009. - 2011.)

800.000.000 700.000.000 600.000.000 500.000.000 400.000.000 300.000.000 200.000.000 100.000.000 0

kuna

24 Sata

Jutarnji list Večernji list Slobodna Dalmacija

Gloria

Novi list

Story

Sportske novosti

Lider

Globus

PZ auto

Beiersdorf

TOP10 10sektora oglašivača prema vrijednosti oglašavanja (2009. - 2011.)

Top (2009.

- 2011. g.)

100.000.000 90.000.000 80.000.000 70.000.000 60.000.000 50.000.000 40.000.000 30.000.000 20.000.000 10.000.000 0

kuna Konzum

T-Mobile

Vip net

Lidl

Hrvatska lutrija

INA

Tele 2

Renault

Doseg prema broju čitatelja Top 10 sektora (2009.

- 2011. g.)

700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0

24 Sata

Jutarnji list

Večernji list

Slobodna Dalmacija

Gloria

www.jatrgovac.hr

Renault preporuÄ?uje

Odnosi s medijima

Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

Jasni ciljevi

daju jasne rezultate Agencije za tržišno komuniciranje ne mogu dati odgovarajuće rezultate, kao što ni unutar tvrtke nije moguće ostvariti marketinške ciljeve ako točno ne znamo što želimo postići

S

uradnja i izbor agencije za tržišne komunikacije važna je odluka koja se stavlja pred menadžment svakog poduzeća. No, tvrtke se mogu odlučiti i na samostalno organiziranje oglašavanja i ostalih aktivnosti integrirane marketinške komunikacije.

Budući da su danas u Hrvatskoj prisutne skoro sve najpoznatije svjetske agencije te veliki broj manjih hrvatskih agencija, svakako je poželjno ostvariti uspješnu, dugoročnu suradnju s jednom od njih. Ovome u prilog ide i činjenica da njihovi zaposlenici raspolažu važnim znanjima te se vrlo često i usavršavaju u inozemstvu.

Međutim, bez kvalitetnog inputa ili komunikacijske platforme od strane tvrtke, agencije ne mogu dati odgovarajuće rezultate, kao što ni unutar tvrtke nije moguće ostvariti marketinške ciljeve ako točno ne znamo što želimo postići.

Malim poduzećima i obrtima preporučuje se vezivanje uz manju agenciju ili samostalnog marketinškog stručnjaka, što rezultira zajedničkim napredovanjem u poslovanju. U slučaju dugogodišnje suradnje s agencijom, poduzeću se može učiniti kako je

66

Travanj 2013.

došlo do monotonije ili zasićenja, ali iskustvo i praksa pokazali su da stalno mijenjanje agencija poduzeću ne donosi osobitu korist. U tom slučaju, znatno je efikasnije dodatno angažirati manju agenciju koja se želi dokazati i povjeriti joj specifične komunikacijske aktivnosti ili organizaciju izdvojenih projekata u okviru marketinških aktivnosti.

KAKO ODABRATI AGENCIJU? Ključni elementi za odabir agencije su znanje i obrazovanje zaposlenika, njihova osobnost, način rada ili preporuke drugih poduzeća. Ne preporučuje se suradnja s agencijom koja već posluje s direktnim ili indirektnim kon-

nudi potpunu uslugu, tzv. “full service“, jer ovakva agencija može pružiti i usluge planiranja istraživanja, rješavanja problema i sl. te na kraju kreativni dio, planiranje i zakup medija - kao i ostale standardne usluge komuniciranja. Zadatak agencije jest razvijanje originalnih i uspješnih komunikacijskih aktivnosti, a to nije moguće bez kvalitetnih kadrova. Prije sklapanja ugovora, nužno je provjeriti obrazovanje ključnih ljudi te osluhnuti prate li najnovije trendove u marketingu.

U agenciji moraju raditi stručnjaci različitih profila, a svakako je važno ostvariti suradnju s onima koji imaju jača znanja i vještine nego što imaju zaposlenici u marketinškom odjelu tvrtke. To potvrđuje i poslovna izreka da u suradnji s onima koji manje znaju od nas postajemo tvrtka “patuljak“, a u suradnji s kvalitetnijim kadrovima nastojimo postati tvrtka “div“.

PISANI IZVJEŠTAJ Za proizvodnju kvalitetnoga komunikacijskog miksa, agencija od poduzeća očekuje ključne informacije, a dokument Ne preporučuje se suradnja s ili zadatak koji poduzeće upućuje agenciji, u praksi agencijom koja već posluje s naziva “Agency Brief ”. direktnim ili indirektnim konkurentom se O kvaliteti “Briefa” ovisi i kvaliteta agencijskog kurentom, a u radu s agencijom bitan uratka. U obrascu bi poduzeće trebalo je timski odnos između zaposlenika u navesti sve podatke o kampanjama, marketingu poduzeća i ključnih ljudi proizvodu ili usluzi, konkurenciji, u agenciji. Za velika poduzeća uvijek cijeni, distribuciji, potrošačima, cije razumnije odabrati agenciju koja ljevima u komunikaciji, budžetu i www.jatrgovac.hr

o kvaliteti

“briefa” ovisi i kvaliteta agencijskog uratka

medijima putem kojih želi komunicirati. U praksi se najčešće događa da poduzeća ne pripreme ovakav izvještaj za agenciju, već dogovaraju projekte na temelju usmenog izlaganja, što u konačnici uvijek rezultira nerazumijevanjem i problemima. Isto tako, ako

Service Teamu najizobraženiji su i najsvestraniji ljudi u agenciji koji izravno komuniciraju s klijentom, ali i sa svim odjelima unutar agencije. U potpunosti poznaju potrebe klijenta i sudjeluju u postavljanju komunikacijske strategije.

U konačnici, poduzeću prezentiraju komunikacijski Zadatak agencije jest razvijanje originalnih miks te odgovaraju za uspjeh i uspješnih komunikacijskih aktivnosti kampanje. Nažalost, ako agencija tvrtka samostalno kreira marketinšku nema dobru organizaciju, zaposleni u komunikaciju s tržištem, važno je da Client Service Teamu često imaju prointerno provjere imaju li sve potrebne blema usklađujući potrebe agencije s

pokušava ostvariti što učinkovitiju marketinšku komunikaciju s tržištem na različite načine. Bez obzira na koji oblik suradnje se odlučili, ključni ljudi u marketinškim odjelima moraju poznavati ciljnu skupinu, postaviti ostvariv i specifičan marketinški cilj te kontinuirano propitivati svoju konkurentsku prednost. Na današnjem dinamičnom tržištu ništa nije vječno, stoga je važno usvajati nove trendove i promjene. Ključna vještina za uspjeh u današnjem vremenu promjena je fleksibilnost i dosljednost u isporučivanju vrijednosti kupcima i klijentima.

AGENCY BRIEF

informacije, znaju li koji je marketinški cilj i što žele postići u komunikaciji s potrošačima. Takav “pisani trag“ važan je za objektivno sagledavanje situacije i analizu informacija koje se možda u verbalnim razgovorima nismo sjetili niti prepoznali. Ukoliko tvrtka sama ne zna odgovore na pitanja, ne može očekivati da će postići efekt na tržištu.

ORGANIZACIJA AGENCIJE Idealna organizacija agencije osnova je za uspješno i pravodobno realiziranje zadatka. S poduzećem kontaktiraju ljudi iz tzv. Client Service Teama, a to su Client Service Director, Account Manager, Account Executive te Account Assistant. Zaposlenici u Client www.jatrgovac.hr

potrebama klijenta. Odjel za medije ili tzv. Media Department čine zaposlenici koji analiziraju učinkovitost pojedinih medija, minimaliziraju troškove i maksimiziraju učinke oglašavanja, koordiniraju alokaciju oglasnog prostora, pregovaraju s medijima, planiraju i zakupljuju oglasni prostor. Creative Director, Art Director, Designer i Copywriter čine kreativni odjel ili tzv. Creative Department. U kreativnom odjelu kreira se tekstualna poruka te audiovizualna podloga komunikacijske ideje.

URADI SAM OPCIJA S obzirom na krizu, veliki broj tvrtki smanjuje marketinške budžete, komunicira direktno s medijima i

Za kreiranje kvalitetnog Briefa, tvrtkama može poslužiti sljedeći obrazac: 1. Informacije o kampanji Kako je bila koncipirana zadnja kampanja koju je tvrtka organizirala?

Kakve rezultate je postigla?

Koji su razlozi za lansiranje nove kampanje?

2. Informacije o proizvodu ili usluzi Koje su karakteristike proizvoda ili usluge?

• Koje su osnovne koristi koje proizvod ili usluga nudi?

Koje potrebe zadovoljavaju?

Koje su prednosti, a koji nedostaci proizvoda ili usluge?

Koje su specifičnosti proizvoda ili usluge?

Kakvi su proizvodi ili usluge konkurencije?

Kakva je cijena proizvoda ili usluge?

Kakva je distribucija proizvoda?

3. Informacije o potrošačima Tko su kupci proizvoda ili usluge?

Tko su potrošači proizvoda ili usluge?

Tko je planirana ciljna skupina u budućnosti?

4. Informacije o ciljevima u komunikaciji Koje obećanje proizvod ili usluga nudi potrošačima?

Definirajte ponudu u jednoj rečenici?

Kakav je očekivani ton poruke?

5. Informacije o raspodjeli i veličini budžeta 6. Informacije o željenim medijima 7. Ostale informacije

Travanj 2013.

67

Iz regije Raspisan novi natječaj za NDKP

S

avjet za privatizaciju i kapitalne projekte Crne Gore raspisao je četvrti natječaj za Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), kojim je predviđena njegova djelomična privatizacija ili dokapitalizacija putem izgradnje tvornice. Zainteresirani

ponude mogu dostaviti do 7. svibnja, a pravo sudjelovanja na natječaju imaju domaći i strani investitori, uključujući konzorcije, koji otkupe natječajnu dokumentaciju i potpišu izjavu o povjerljivosti podataka. Duhanska kompanija NDKP prošlu je godinu završila s gubitkom od 308 tisuća eura, 45 puta većim nego na kraju 2011. godine.

Prijelazni trgovinski sporazum

Srbiji neprihvatljivi ustupci za hrvatske cigarete G Dukat za preuzimanje Ljubljanskih mlekarni nudi 8,75 eura po dionici

T

vrtka Dukat, kao dio francuske Lactalis grupe, objavila je ponudu za preuzimanje slovenskih Ljubljanskih mljekara (Ljubljanske mlekarne d.d.), a cijena koju nudi u toj ponudi je 8,75 eura po dionici.

Dukat navodi da je objavio ponudu za otkup 2.178.500 dionica Ljubljanskih mljekara, a ponuda vrijedi mjesec dana, odnosno do 20. svibnja u 12.00 sati.

Dukat je već vlasnik 2.203.433 dionica Ljubljanskih mljekara, što predstavlja 50,285 posto glasačkih prava. S obzirom na cijenu iz ponude, Dukat bi u slučaju preuzimanja svih dionica na koje se odnosi ponuda trebao nešto više od 19 milijuna eura.

Prekogranična kupnja

•••

Slovenski trgovci i obrtnici, barem oni uz granicu s Hrvatskom, smatraju da će se smanjiti zanimanje hrvatskih kupaca za njihove proizvode i usluge nakon ulaska RH u EU. Tako u udruženju trgovaca i

68

Travanj 2013.

lavni kamen spoticanja u pregovorima srpske vlade s Europskom komisijom (EK) o reviziji prijelaznoga trgovinskog sporazuma je izvoz TDR-a na srpsko tržište pod postojećim uvjetima. Vlada smatra kako su neprihvatljivi pritisci EK, koja predlaže da TDR plaća istu carinu na izvoz cigareta u Srbiju i nakon što Hrvatska postane članicom EU. Prema prijedlogu EK, TDR bi na srpsko tržište godišnje izvozio 1625 tona duhanskih proizvoda s time da 25 tona bude oslobođeno carine, dok bi na 1600 tona plaćao 15 posto carinske

pristojbe, kao i do sada. Prema trgovinskom sporazumu Srbije s EU, njezine države članice na izvoz duhanskih proizvoda na srpsko tržište plaćaju carinu od 57,6 posto, pa srpska vlada traži da se to odnosi i na Hrvatsku nakon njezinog ulaska u EU, čime prestaje biti članica CEFTA sporazuma. Srbija je, s druge strane, zatražila reviziju prijelaznog trgovinskog sporazuma jer bi od 2014. godine trebala otvoriti tržište za robu iz EU.

Delhaize prodao albansku podružnicu

T

rgovački lanac Delhaize prodao je svoje Euromax objekte u Albaniji, a nekadašnji biznis sada je u sastavu grčkog Marinopoulosa. “Poslovanje u Albaniji prodano je u veljači 2013. godine. Iznos još nije javno dostupna informacija”, poručuju iz centrale Delhaizea u Belgiji. Lanac trgovina Euromax Delhaize je kupio 2011. u sklopu preuzimanja Delta maxija.

Rast internetske kupnje obrtnika u Brežicama navode da će se zanimanje Hrvata za “shopping” ili obrtničke usluge u pograničnim slovenskim krajevima smanjiti jer više neće biti povrata PDV-a.

•••

Vlasnici bankovnih kartica u Srbiji potrošili su tijekom prošle godine 170 milijuna eura kupujući različitu robu preko inozemnih internetskih servisa, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).

U isto vrijeme na online kupovinu preko internet trgovina registriranih u Srbiji tamošnji su kupci potrošili oko osam milijuna eura.

www.jatrgovac.hr

Mulino Bianco nagradna igra 01.04. – 30.06.2013.

kampanja u tijeku

Mulino Bianco Vas nagrađuje!

Sudjelujete u nagradnoj igri Mulino Bianco Užitak je zdravo jesti i osvojite vrijedne nagrade

30x glavna nagrada

KitchenAid Artisan Blender

40x druga nagrada

Electrolux toster

Pošaljite ambalažu 2 proizvoda Mulino Bianco veća od 100g i presliku računa zajedno s osobnim podacima na slijedeću adresu: AWT International d.o.o. p.p. 6, 10002 Zagreb s napomenom „Za nagradnu igru – Mulino Bianco Užitak je zdravo jesti“ zaključno s 30.06.2013. Popis dobitnika će biti objavljen 16. srpnja 2013. na www. awt.hr. Više informacija o pravilima i uvjetima sudjelovanja pronađite na www.awt.hr.

!

»

Iskoristimo komunikacijski poticaj, pozicionirajmo dodatno i povećajmo prodaju

«

Dobar svijet

Iz svijeta Cigarete

Crno tržište u EU teško 65 milijardi eura

Tesco se povlači iz SAD-a

T

esco, najveći britanski maloprodajni lanac, povlači se s američkog tržišta, nakon što je po prvi put u 20 godina pala dobit te kompanije. Za loše rezultate najzaslužnije je upravo američko tržište, pa je Uprava odlučila kako više nema smisla investirati u poslovanje koje generira gubitke, a zbog čega će imati otpis od 1,5 milijardi dolara. Kompanija je također umanjila knjigovodstvenu vrijednost imovine u Velikoj Britaniji za 804 milijuna funti te za još pola milijarde funti u Poljskoj, Češkoj i Turskoj. Uprava treće maloprodajne kompanije na svijetu nada se kako će joj to omogućiti jačanje na domicilnom tržištu, koje je posljednjih zanemarila upravo zbog ambicioznog plana širenja u SAD-u.

Crno tržište cigareta u Europskoj uniji raslo je 2012. šestu godinu zaredom, rezultirajući s preko 12 milijardi eura gubitaka u smislu trošarina, pokazuju podaci koje je objavila konzultantska skupina KPMG. Iako je potrošnja cigareta 2012. pala za 5,7 posto, prodaja krijumčarenih cigareta se povećala.

Potrošnja ilegalnih cigareta iznosila je ukupno 65 milijardi eura prošle godine.

Godišnje izvješće poduprla je duhanska kompanija Philip Morris, kao dio dogovora iz 2004. s europskim regulatorima. Tvrtka kaže da je nedopuštena prodaja cigareta, koja uključuje cigarete

Pad dobiti Coca-Cole

A

merički proizvođač bezalkoholnih napitaka Coca-Cola ostvario je u prvom ovogodišnjem tromjesečju 1,75 milijardi dolara neto dobiti, što čini 39 dolara po dionici. Usporedbe radi, u istom razdoblju godinu ranije neto dobit te tvrtke iznosila je 2,05 milijardi dolara ili 45 dolara po dionici. Prihodi Coca-Cole u tome razdoblju pali su 1 posto, na 11,04 milijarde dolara.

Prodaja Carrefoura trpi zbog teških uvjeta u Južnoj Europi

N

ajveći europski lanac trgovina Carrefour izvijestio je o sporijem rastu usporedivih prihoda u prvom tromjesečju zbog teških uvjeta u Španjolskoj i Italiji, ali i pogoršanja rezultata u hiper-

Usporen rast Nestlea

•••

Švicarski prehrambeni gigant Nestle u prvom je tromjesečju zabilježio stopu organskog rasta od 4,3%, nešto nižu nego u istom tromjesečju prošle godine, no i dalje planiraju ostvariti zacrtanu stopu organ-

70

Travanj 2013.

proizvedene samo s ciljem krijumčarenja kao i lažna pakiranja koja se prodaju kao poznati brendovi, narasla najviše u Velikoj Britaniji, Grčkoj, Italiji i Estoniji. “Usred ekonomske krize i proračunskih manjkova, ilegalne cigarete nastavljaju zadavati velike probleme Europi, koštajući zemlje članice milijarde poreznih gubitaka”, kazao je Artyom Chernis iz Philip Morrisa.

marketima u matičnoj Francuskoj. Drugi po veličini maloprodajni lanac u svijetu, nakon američkog Walmarta, objavio je da su mu prihodi u prvom tromjesečju iznosili 20,8 milijardi eura. Ukoliko se izuzme utjecaj valutnih tečajeva i goriva, prihodi su porasli za 0,2 posto, u usporedbi s 0,4-postotnim rastom u četvrtom tromjesečju 2012. godine.

Širenje Lidla u Švicarskoj skog rasta u cijeloj godini od 5 do 6%. U razdoblju od siječnja do ožujka Nestle je ostvario prihode od 21,9 milijardi švicarskih franaka.

Diskontni lanac Lidl, koji posluje u sastavu njemačke Schwarz grupe, investirat će 20 milijuna švicarskih franaka u širenje distributivnog centra u gradu Weinfelden u kantonu Thurgau u Švicar-

•••

skoj. Građevinski radovi, kojima će se dodati 5000 m2 na postojeći objekt koji je na površini od 35.000 m2 izgrađen 2008., završit će se do kraja ove godine.

www.jatrgovac.hr

U O R G A N I Z AC I J I

A K A D E M i JA i mjesečnika

Poslovni savjetnik

OD

1 DO 5

EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA ZA

male poduzetnike

Zagreb, 23.5.2013. (četvrtak) hotel Antunović, dvorana Tomislav od 8.30 do 17 sati PROGRAM

11:50 – 12:50 Gordana Kastrapeli, NLP trenerica „Vizija, strategija, izvedba – kako upravljati malom tvrtkom“

8:00 – 8:30 Registracija 8:30 – 8:40 Sandra Mihelčić, glavna urednica Poslovnog savjetnika, uvodna riječ uz rezultate istraživanja „Malo poduzetništvo - budućnost hrvatskog gospodarstva“ 8:40 – 10:00 Igor Milinović, porezni stručnjak „Što poduzetnici trebaju znati o porezima“ „Prikaz nekih od najznačajnijih kazni za male poduzetnike“

Konferencija je namijenjena direktorima i vlasnicima aktivnih tvrtki koji imaju od jednog do pet zaposlenika, s ciljem da ih educiramo specifičnim znanjima neophodnim za njihovo poslovanje kako bi u svom radu bili još uspješniji. Svakom sudioniku jedna poslovna knjiga na dar!

13:00 – 14:00 dr. sc. Jasminka Samardžija, motivacijski govornik „Što mali poduzetnici trebaju znati o uspješnoj prodaji“

*Organizator zadržava pravo promjene programa konferencije. U slučaju otkazivanja sudjelovanja od strane sudionika u roku od dva ili manje dana prije održavanja konferencije, uplaćeni novac se ne vraća.

Cijena jedne kotizacije: 624,00 kn + PDV 25% (ukupno: 780,00kn)

14:00 – 15:00 Pauza za ručak 15:00 – 16:00 Goran Blagus, poslovni trener „Koktel savjeta za uspješno poslovanje malih poduzetnika“

10:00 – 10:45 Pauza 10:45 – 11:45 Božo Prelević, pravni stručnjak „Radni odnosi u praksi za male poduzetnike“

• Posebna pozornost bit će posvećena konkretnim pitanjima

16:05 – 17:00 Božo Prelević, pravni stručnjak „Prava i obveze članova uprave malih tvrtki“

POPUST 5%

• za rane prijave i uplate do 15.3.2013.

• za pretplatnike Više informacija Poslovnog savjetnika možete dobiti na brojevima telefona

01/49 21 742 i 01/49 21 737 ili na www.poslovni-savjetnik.com



P R I J A V N I C A Od 1 do 5-edukativna konferencija za male poduzetnike Zagreb, 23.5.2013., hotel Antunović dvorana Tomislav SPONZOR:

STRUČNI PARTNERI: ®

Ime i prezime osobe/a koje prijavljujemo:

1. _________________________________________________________________________ 2. _________________________________________________________________________ 3. _________________________________________________________________________ 4. _________________________________________________________________________ 5. _________________________________________________________________________

Tvrtka/Udruga/Institucija:

Faks:

____________________________________________

__________________________________________

Adresa:

OIB tvrtke:

____________________________________________

__________________________________________

Mjesto i poštanski broj: ____________________________________________

Žig i potpis:

E-mail: MEDIJSKI SPONZORI:

____________________________________________

Molimo ispunjenu prijavnicu pošaljite na faks 01/49 21 743 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com

Globalna kretanja Većina malih formata ima korijene u diskontnoj prodaji, ali razvilo se i dosta novih modela koje se može smatrati hibridima diskonata i malih samoposluga

W

almart za mnoge predstavlja tipičnog velikog trgovca na malo, što je glas koji ga bije uglavnom zbog njegova osnovnog poslovanja na domaćem terenu. U nekom smislu, ta je reputacija potpuno opravdana jer Walmart u SAD-u ima više od 4000 supercentara, međutim i na američkom tržištu fokus se prebacio na supermarkete manjih formata pa je tijekom zadnjih pet godina

t-on-Campus, bez daljnjeg jedan od najmanjih Walmartovih formata, uskoro će otvoriti svoju treću Supermarketi i diskontne trgovine čine 10% od ukupnog trgovinu.

Da je Walmart poveo Walmartovog poslovanja u razvoju malih forPredvodnik ovog trenda mata posebno je vidljivo na Walmartove su Neighbournjegovim međunarodnim hood Market trgovine povrtržištima. Većina malih šine od 3000 do 5000 m², s formata ima korijene u dioko 100 novih prodavaonica skontnoj prodaji, ali razvilo planiranih za svaku od sljese i dosta novih modela od dećih pet godina. Iako je kojih su mnogi koncentriraKOD KUĆE I U GOSTIMA U SAD-u se sve više razvijaju trgovine malih formata.

kao pokretač ma

Walmart i na tom području postigao vidljivost koju može zahvaliti uglavnom međunarodnim akvizicijama. Sada tako supermarketi i diskontne trgovine čine 10% od ukupnog Walmartovog poslovanja.

ovaj koncept u razvoju već nekoliko godina, povrat ulaganja sada je jednak onome od supercentara pa se stoga krenulo s ubrzanim planom otvaranja. Walmart Express i dalje je u probnoj fazi, u tijeku je testiranje gustoće i nabavnog lanca, a Walmar-

ni na trgovine u blizini kupaca te ih se može smatrati hibridima diskonata i malih samoposluga. Ti su formati Walmartu pomogli da se vrlo brzo proširi te da sa svojim niskim cijenama uđe u manja, ali gušća gravitacijska područja.

DNEVNE POTREBE KUPACA Većina ovih formata posluje s niskim cijenama u kombinaciji s vrlo osnovnim uređenjem trgovine.

Njihova su glavna ciljna skupina kućanstva niskih prihoda za koja su razvijene posebne linije proizvo-

Obiteljski biznis i najveći privatni poslodavac na svijetu

W

al-Mart Stores, Inc. (NYSE: WMT), brendiran kao Walmart, američka je multinacionalna trgovačka korporacija koja upravlja lancima velikih diskontnih robnih kuća i trgovačkih centara specijaliziranih za građevinski materijal, alat i vrt.

Prema popisu Fortune Global 500 iz 2012. godine, ova je tvrtka treća najveća javna

72

Travanj 2013.

korporacija na svijetu, najveći privatni poslodavac na svijetu (s preko dva milijuna zaposlenika) i najveći svjetski trgovac na malo. Walmart je i dalje tvrtka u obiteljskom vlasništvu. Njome upravlja obitelj Walton koji u Walmartu imaju 48 posto udjela. To je također jedna od najvrednijih kompanija na svijetu. Osnovao ju je

Sam Walton 1962. Kao trgovačko društvo registrirana je 31. listopada 1969., a 1972. počelo je trgovanje njenim dionicama na njujorškoj burzi. Sjedište tvrtke nalazi se u Bentonvilleu u Arkansasu.

Walmart je također i najveći trgovac mješovite robe u SAD-u. U 2009. god. 51 posto od 258 milijardi dolara njegovog

www.jatrgovac.hr

Stewart Samuel Development Manager, Sjeverna Amerika

Walmartova međunarodna tržišta dijele mnoge sličnosti kad su u pitanju ciljne skupine kupaca i njihove kupovne misije.

Stoga je ovaj trgovac na malo svoje formate uspješno prenio na različita tržišta. Najnoviji od njih, Changomas Express, s oko 400 m² ima mnogo toga zajedničkog s meksičkim Bodega Aurrera Expressom, što vrijedi i za Todo Dia u Brazilu i Despensa Familiar u Gvatemali.

razvoj višestrukih kanala, Asda je otvorila trgovine površine od oko 900 m².

Supermarketi omogućuju dodatnu interakciju s kupcima, što trgovcima daje veliku priliku za unapređenje njihove online ponude, posebno neprehrambenih proizvoda.

PUNKTOVI ZA PREUZIMANJE Budući da se model diskonata kao punktova za preuzimanje robe pokazao vrlo uspješnim u SAD-u, može se očekivati i Walmart trenutno testira njegovo šiormariće za preuzimanje renje po svirobe kupljene preko interneta jetu unutar Walmartovih trgovina maVIŠESTRUKI KANALI log formata, obzirom da U Velikoj Britaniji razvoj Walmart nastavlja graditi manjih formata konsvoju bešavnu ponudu centriran je oko manjih kroz višestruke kanale. supermarketa. To je Asdi Dosad se ova vrsta inovaomogućilo da se prošicije fokusirala uglavnom ri na nove lokacije na na manje supermarkete, kojima je otežan razvoj ali i diskonti su idealni kao većih trgovina. Baš kao i potencijalni punktovi za preuzimanje robe budući da su locirani u područjima guste naseljenosti. U SAD-u Walmart trenutno testira ormariće za preuzimanje robe kupljene preko interneta, ali ta bi se inokod drugih trgovaca na vacija izvrsno uklopila i u malo, alternativni kanali njegove hibridne trgovine, i novi formati odigrali su mješavine malih samoposključnu ulogu u poticanju luga i diskonata, čime bi rasta. Jedna od najvećih se smanjio svaki eventupromjena jest kupnja alni negativan utjecaj na Nettovih lokacija u Vevisoko-učinkovit model likoj Britaniji. U skladu poslovanja ovog trgovca sa svojim ambicijama za na malo.

alog formata da. Veći je naglasak stavljen na svježe proizvode nego što je to uobičajeno za diskonte s ograničenom ponudom. Mnoge su trgovine otvorene na neiskorištenim lokacijama i dio su strategije višestrukih formata te se koncentriraju

na dnevne potrebe kupaca. Npr. trgovine Pali u Kostariki koriste se za popunjavanje prostora među ostalim formatima ovog trgovca na malo, uključujući supercentre, supermarkete i kompaktne diskontne hipermarkete.

ukupnog prometa ostvarenih u SAD-u došlo je od prodaje mješovite robe. Osim toga, Walmart posjeduje i Sam’s Club trgovačke centre u Sjevernoj Americi.

Do 1988. Walmart je bio najprofitabilniji trgovac na malo u SAD-u, a do studenog 1990. premašio je i K-mart. U trgovini na malo do 1991. pretekao je i Sears, čime je

www.jatrgovac.hr

postao najveći američki trgovac na malo, što je i ostao sve do danas.

Walmart ima 8500 prodavaonica u 15 zemalja, pod 55 različitih imena. Tvrtka je to koja u SAD-u posluje pod imenom Walmart, u svih 50 saveznih država i Portoriku. U Meksiku posluje kao Walmex, u Velikoj Britaniji kao Asda, u Japanu se

zove Seiyu, a u Indiji Best Price. Trgovine u potpunom vlasništvu ima i u Argentini, Brazilu i Kanadi. Walmartova ulaganja izvan Sjeverne Amerike polučila su različite rezultate: u Velikoj Britaniji, Južnoj Americi i Kini izuzetno uspješne, ali u Njemačkoj i Južnoj Koreji pokazala su se neuspješnima.

Travanj 2013.

73

Brendovi našeg djetinjstva

Piće za stare i mlade Avangardna TV reklama s početka osamdesetih i tada anonimnom Anom Sasso u glavnoj ulozi koja pripijene majice iskače iz vode obilježila je ovaj poznati dalmatinski brend

P

riča o PIPI počinje 70-ih godina prošlog stoljeća kada je nekolicina ljudi u Dalmacijavinu došla na ideju da se već postojećem asortimanu vina i alkoholnih pića pridruži i bezalkoholno piće koje će privući djecu i mlade. Namjera je bila stvoriti gazirani sok koji će uspješno konkuri-

rati tada popularnoj Badelovoj Nari. Logičan izbor bio je okus od naranče dok se ime odabralo internim natječajem unutar samog poduzeća.

Novo piće dobilo je ime po liku popularne dječje knjige Astrid Lindgren “Pipi duga čarapa”, a pritom je zanimljivo spomenuti kako je autori-

74

Travanj 2013.

ca dozvolila korištenje imena i odrekla se svih prava. Shodno junakinji Astridine priče, zaštitni znak Pipi postala je zlatokosa, pjegava djevojčica.

MARKETINŠKO ČUDO Pogođena aroma i lokalna autentičnost, zbog domaćeg štiha i vode iz rijeke Jadro koja se koristi u proizvodnji, vrlo je brzo osvojila potrošače diljem Dalmacije. Tako je prema dostupnim podacima prodaja u jednom trenutku dosegla brojku od 12 milijuna bočica godišnje, što je premašivalo prodaju i svjetski poznate Coca-Cole. Prvi značajni uzlet popularnosti dogodio se sredinom sedamdesetih angažiranjem sportskog prvaka Veljka Rogošića koji je snimio prve reklame za Pipi. “Pipi, to je piće za stare i mlade. Zato pijte Pipi,

Sasso, mlada djevojka čije ime danas svi znaju, zahvaljujući tom angažmanu i famoznom skoku iz vode s mokrom majicom pripijenom uz grudi vrlo je brzo izašla iz anonimnosti jer je godinu dana kasnije izabrana za Miss postavši najljepša žena Jugoslavije.

Temeljem prvotnog uspjeha, snimljen je nastavak i još atraktivniji reklamni spot dotad neviđen na prostoru bivše države. Isprepleten sportskom dinamikom motociklističkih akrobacija i seksepilom triju mladih djevojaka na plaži među kojima se ponovno ističe sad već mega popularna Ana Sasso, spot je koji do danas drži rekord gledanosti i popularnosti. Ako niste znali, u spotu je motociklističke akrobacije izvodio tada višestruki državni prvak moto trka Ivan Šola, mlađim generacijama možda poznatiji kao pilot prve hrvatske olimpijske bob posade.

NOVI POČETAK Dugo vremena živjelo se na staroj slavi i nije se pretjerano ulagalo u brend iako se omiljena Pipi prodavala jednako dobro. Zatim sredinom 2012. zbog poslovnih gubitaka i dugovanja U zenitu popularnosti Pipi Dalmacijavino odlazi se prodavala u više od 12 u stečaj, no milijuna bočica godišnje Pipi ni tada ne posustaje.

I dalje puni proizvodne kapacitete a svoj to vam snagu daje!”, govorio doprinos u očuvanju pića i je tako naš proslavljeni plibrenda Pipi prošle su godine vački maratonac. Drugi val odlučili dati i u košarkaškom popularnosti koji je obilježio klubu Split, čiji košarkaši na brend Pipi krenuo je od tada svom dresu besplatno reklasasvim anonimne mlade miraju ovu vrijednu robnu manekenke i njezinih grudi koje su uveseljavale starije ge- marku i jedan od zaštitnih neracije muškaraca tik nakon znakova Dalmacije. Popularnost brenda Pipi ne jenjava emitiranja dnevnika. Ana

PIPI VREMEPLOV 1971. – počinje proizvodnja Pipi, prvog bezalkoholnog pića Dalmacijavina na bazi naranče. Ime je na internom natječaju osmislio zaposlenik Nikola Miličević 1977. – kreće suradnja s maratoncem i sportskim prvakom Veljkom Rogošićem te se počinju emitirati prve televizijske reklame s njime u glavnoj ulozi

1981. – snimljena legendarna TV reklama s mladom djevojkom koja pripijene mokre majice iskače iz bazena 1983. – nastavak suradnje s Anom Sasso i snimanje atraktivnog TV spota na splitskim Bačvicama koji do danas drži rekord gledanosti i popularnosti 2012. - Dalmacijavino odlazi u stečaj, no Pipi i dalje nastavlja puniti proizvodne kapacitete 2013. - revitalizacija brenda Pipi i širenje asortimana ponovnim pokretanjem proizvodnje Pipi bitter lemon i Pipi tonic water

pa su tako u Dalmacijavinu početkom ove godine asortiman osnažili ponovnim pokretanjem proizvodnje varijanti Pipi bitter lemon i Pipi tonic water. Još da osmisle i snime novi atraktivni TV spot po uzoru na ranije uspješnice, tko zna, možda čak i premaši prodaju iz zlatnih osamdesetih. www.jatrgovac.hr

Novo na polici Ronhill u novom dizajnu pakiranja i s novim imenima

N

ova imena ekstenzija i paleta boja redizajnirane linije Ronhilla skladno prizivaju ugođaj Mediterana. Dodane su taktilne dorade na prednjoj i stražnjoj strani kutijica, kao i struktura valova, a promijenjena je i unutarnja oprema kutijica, gdje su ovratnici i unutrašnja folija usklađeni s bojom kutijica. Na stražnjoj strani kutijica nalazi se pečat kvalitete koji garantira da sadržaj pakiranja i kvaliteta proizvoda ostaju nepromijenjeni. Ovim izmjenama još čvršće smo povezali Ronhill s podnebljem iz kojega dolazi, čuvajući pritom njegov čuveni okus i aromu u skladu s visokim očekivanjima potrošača, poručuju iz TDR-a.

Povratak legendarnog brenda

F

Sadržaj nije dostupan za javno T prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Ronhill Heritage –

ilter 57 je lansiran kao prva filter cigareta na prostorima bivše Jugoslavije u tadašnjoj tvornici Tobačna Ljubljana u Sloveniji davne 1957. godine. Dugo nakon lansiranja, ova cigareta je generacijama bila najpopularnija. I danas, nakon više od pola stoljeća, ovo je brend kojega se svi rado sjećaju.

Sada redizajniran, Filter 57 je zadržao dobar okus starih vremena izlazeći ususret potrebama potrošača koji cijene tradicionalne vrijednosti, ali

i novim potrošačima koji teže provjerenoj kvaliteti. “U želji da zadovoljimo i potrebe potrošača koji više vole lakše okuse cigareta, osim već prepoznatljivog – Filter 57 Regular, u asortiman uvodimo i Filter 57 Indigo i Filter 57 Snow. Sigurni smo da ćemo uvođenjem tri verzije ovog već dobro poznatog brenda zadovoljiti ukuse svih potrošača na hrvatskom tržištu”, poručuju iz proizvođača, tvrtke Imperial Tobacco Group.

novi premium Ronhill

R

onhill Heritage kruna je TDR-ovog iskustva i znanja te tradicije dulje od 140 godina. Ovaj jedinstveni proizvod načinjen je od mješavine specifičnih premium duhana u posebnoj “fine cut” izvedbi, a odlikuje se punim zaokruženim okusom i profinjenom aromom prepoznatljiva Ronhill potpisa. Dolazi u shell packu - novom tipu pakiranja koje obilježava vrhunska oprema kutijice te

www.jatrgovac.hr

BAT Hrvatska širi ponudu cigareta i duhana

poseban kork koji je u potpunosti u skladu s kutijicom.

Logističke informacije: katran 8 mg, nikotin 0,6 mg, ugljični monoksid 8 mg.

EAN kod kutijice: 38504945. EAN kod šteke 10 komada: 3856008802941.

Preporučena MPC: 25 kn.

Proizvođač: TDR d.o.o.

Internetska stranica: www.tdr.hr.

ijekom svibnja BAT Hrvatska će odraslim pušačima predstaviti tri nova proizvoda robne marke Pall Mall. Pall Mall Click On je inovativni proizvod koji pomoću kapsularne tehnologije omogućava odraslom pušaču da po vlastitoj želji promijeni okus ako i kada to želi.

Maloprodajna cijena Pall Mall Click On bit će izuzetno atraktivna – 17 kn. British American Tobacco će također u svibnju predstaviti i sitno rezani duhan Pall Mall Blue i Pall Mall Red u pakiranjima od 30 g s maloprodajnom cijenom od 19 kn. Svi proizvodi se mogu pronaći na boljim prodajnim mjestima. Ovi noviteti dolaze nakon što je BAT Hrvatska tijekom veljače proširio svoj asortiman proizvodima Rothmans i Pall Mall Super Slim. Pall Mall Super Slim predstavljen je po cijeni od 17 kn u dvije varijante okusa - Blue (7 mg) i Amber (4 mg). Familija robne marke Rothmans proširena je u veljači s tri nova artikla: Sky Blue (4 mg), 100’s Blue (10 mg) i 100’s Silver (7 mg), i sve po vrlo atraktivnoj cijeni od 18 kn.

Travanj 2013.

75

Novo na polici Novi Vitalis Manje slatki muesli s malinom

P

roljeće je također doba za Vitalis novitete jer kreću pripreme za najjaču sezonu u godini - za ljeto. Dr. Oetker predstavlja novi proizvod - muesli s malinom iz linije “Vitalis Manje slatki”. Manje slatki muesli 350 g iznimno su pozitivno prihvaćen koncept nakon promjene gramature te su, prema Nielsen podacima, Vitalis linija s najvećim neostvarenim potencijalom s obzirom na niži nivo distribucije, a visoku rotaciju. Logističke informacije: Vitalis Manje slatki hrskavi muesli s malinom 350 g, 8 kom/kart, EAN 4000521011345.

Preporuka Zagrebački sir i vrhnje – tradicija na vašem stolu

S

vježi kravlji sir pomiješan s vrhnjem čini jednostavan gastronomski klasik, koji u hrvatskim kontinentalnim krajevima ima stoljetnu tradiciju. Robna marka President ovu ukusnu kombinaciju sada donosi i sa Zagrebačkim sirom u obliku jedinstvenog gotovog proizvoda, spremnog za konzumaciju. Zagrebački sir

i vrhnje može se upotpuniti dodatkom soli, mljevene slatke crvene paprike, papra, sitno narezanim crvenim lukom, vlascem ili žličicom senfa, a za inspiraciju potrošačima može poslužiti i recept koji se nalazi na pakiranju.

President Zagrebački sir i vrhnje dostupan je u pakiranju od 500 grama.

Grancereale žitne pločice lješnjak i čokolada

G

rancereale je na hrvatskom tržištu predstavio žitne pločice s punozrnatom pšenicom, lješnjacima i čokoladom u pakiranju od 35 g, dok u paketu dolazi 24 jedinična proizvoda.

Marketinška podrška: Print, in store promocije, degustacije i dr. Logističke informacije: jedinično pakiranje 35 g, transportno pakiranje 24 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Uvoznik i/ili distributer: AWT International d.o.o.

Nova Nivea Smooth Sensation linija

N

ivea predstavlja Smooth Sensation liniju koja sadrži novi, inovativni proizvod za njegu tijela - Body Soufflé.

Unutar Smooth Sensation linije mogu se pronaći i mlijeko i ulje za tijelo te krema za ruke u redizajniranom pakiranju. Nivea Smooth Sensation Body Soufflé sadrži laganu formulu obogaćenu shea maslacem, Hydra IQ aktivnim sastojkom koji se može pronaći u plavim algama i hranjivim lipidima koji se upijaju u kožu, jačajući njezinu prirodnu barijeru. Preporučena maloprodajna cijena (300 ml): 44,00 kn.

Eva sardine s češnjakom i peršinom

S

voj bogati asortiman ribljih proizvoda Eva je proširila s novim proizvodom u segmentu sardina - Eva sardinama s češnjakom i peršinom. Riječ je o jedinstvenom proizvodu na tržištu jer je pripremljen od visokokvalitetne jadranske srdele u kombinaciji s biljnim uljem, češnjakom i peršinom. “Ova dobro poznata kombinacija jadranskih srdela svakim će zalogajom oduševiti ljubitelje gurmanskih okusa i vratiti prepoznatljiv okus mora u vašu svakodnevicu. Nutritivno superiornu plavu ribu uvrstite na jelovnik najmanje dva puta tjedno”, poručuju iz Podravke.

S

Sportina žitarice iz cijelog zrna

portina hrskave integralne pšenične pahuljice s rižom idealan su izbor za doručak ili laganiji obrok. Prirodno su bogate vlaknima koja imaju blagotvorni učinak na metabolizam i doprinose duljoj sitosti. Sadrže malu količinu masti omogućujući uravnoteženi unos hranjivih sastojaka i energije za svakodnevne aktivnosti i postizanje vitke linije. Mogu se konzumira-

76

Travanj 2013.

ti same ili pomiješati s mlijekom, jogurtom ili nekim drugim napitkom. Marketinška podrška: Print kampanja, trade aktivnosti, POS materijali. Logističke informacije: Neto količina: 375 g, 15 kom/karton. Uvoznik/ distributer: Encian d.o.o., Gospodarska 16b, Donji Stupnik, 10250 Lučko. Telefon: +3851/6531-111. Internetska stranica, e-mail: www.encian.hr, encian@encian.hr.

www.jatrgovac.hr

Sirni namaz Bovizola ‘z bregov

V

indijina inačica gorgonzole, mekog sira s plavom plemenitom plijesni, čini osnovni sastojak novoga ukusnog sirnog namaza. Sirni namaz Bovizola dolazi u praktičnoj i moderno dizajniranoj ambalaži od 150 grama koja na prirodan način čuva njegovu nepromijenjenu kakvoću. Poznata kremasta struktura i lakoća mazanja na kruh poznate su odlike ovoga, ali i ostalih sirnih namaza iz asortimana ‘z bregov iz Vindije. Osim tih kvalite-

ta, sirni namaz Bovizola izvrstan je za pripremu umaka, tjestenine ili u ulozi priloga uz pečenje, navode iz varaždinske tvrtke.

Nescafé Caffè&Latte

S

voj bogati asortiman proizvoda Nescafé je u ožujku proširio za novi brend, kreiran posebno za tržište naše regije - Nescafé Caffè&Latte. Novi proizvod nastao je kao odgovor tvrtke na sve učestalije upite za jednako kvalitetnim, a istodobno cjenovno prihvatljivijim proizvodima.

Nescafé Caffè&Latte je kremast mliječni napitak s okusom kave, a dolazi u tri okusa: čokolada, original i vanilija.

Posebno je privla-

čan mlađoj populaciji kojoj predstavlja prvi susret s ritualom ispijanja kave te ga, osim jednostavnosti pripreme, odlikuje i mogućnost kupnje u vrećici kao i pojedinačno.

provjerite Jubilarno pakiranje Faks Helizima Faks helizim već 45 godina brine o čistoći i mirisnoj svježini rublja, a iz Saponije najavljuju kako će ova jubilarna godina biti obilježena mnoštvom iznenađenja za potrošače.

“Mnogi naši vjerni potrošači se s nostalgijom sjećaju Faks Helizima u krpi i njegovog divnog mirisa, a upravo na zahtjev potrošača priredili smo jedinstveno pakiranje Faks Helizima u platnenoj vrećici.

Brzo i jednostavno, vrećica postaje kuhinjska krpa atraktivnog dizajna koja će uz uporabnu vrijednost kao ukras svake kuhinje trajno podsjećati na omiljeni deterdžent i njegov jubilej”, poručuju iz osječke tvrtke.

Juicy Kids - zabava za najmlađe U veselo dizajniranom pakiranju prilagođenom djeci, s nasmijanim likovima tukana i mede, Jamnica je predstavila nove voćne sokiće Juicy Kids. Dostupni su u dva okusa - 100% jabuka i 100% gusti, koji predstavljaju bogat izvor vitamina C, bez dodanog su šećera i konzervansa te u svom sastavu nemaju umjetne boje i sladila. Dodatna novost je inovativna “sensory” slamka s četiri male rupice na vrhu pa konzumaciju napitka čini iznimno zabavnom.

Robusne, brze i fleksibilne

Trgovačke vage sa izračunom cijene bRite Za više informacija www.mt.com

Mettler-Toledo d.o.o., Mandlova 3, HR-10000 Zagreb, Tel 01 2958 130

Izlog Otvoreni seminari u svibnju: 14.5.2013. Međunarodno oporezivanje uz primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Predavač: Ksenija Kramar Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

15.5.2013. Korištenje društvenih mreža u poslovanju Predavač: Ilija Brajković Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

21.5.2013. Vođenje prodajnog tima Predavač: Boris Vulić Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Dodatne informacije: E-mail: info@mapaznanja.hr Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o.

Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD a grada Zagreba.

outdoor lokacijam m iji tn e kv re jf a n a likom formatu n 2 metra, Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud !

N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr

17 KN Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

NIJA CJENOVN NO NAJPR RIS STUPAC C A CIIGA ARE ETA A S K APS SULARNOM M TEHNO OLO OGIJO OM NA HRVATS SKOM M TRŽ ŽIŠT TU DRUGI NAJ JPRODAVANIJ JI INT TERN NACIO ONA ALN NI DUHAN NSKI PROIZ VOD U HRV VATS SKO OJ ZA SVJEŽ Ž OKUS KLIK KNIT TE K AP PSUL LU!!

PONUDITE E SVOM KUPCU DVA OKUSA PO CIJ JENI JEDNOG!

Pušenje ozbiljno šteti vama i drugima oko vas