Issuu on Google+

Broj 12 | Rujan 2011.

Intervju: Borut Žura n, Mercator-H Energetski n a Napitak za pitci raketni pog on

Mesna indu strija Hrvatski proizvođač pred najve i ćim tržišnim izazovom

Logistika Ko n ku re n t modernogsk a prednost p o s l ova n j a


Uvodnik ISSN 1847-9987 Godina 2 / Broj 12 Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić UREDNICI: Goran Pavlović Marina Kilić GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto LEKTOR I PREVODITELJ: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Savska cesta 66/9, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Broj 12 | Rujan 2011.

Intervju: Borut Žuran Mercator-H , Energetski nap Napitak za itci raketni pogo n

Mesna indust rija Hrvatski proizvođači pred najve ćim tržišnim izazovom

Logistika Konkurentsk modernog a prednost poslovanja

Uzmi ili ostavi

O

promjenama i novim uvjetima poslovanja nakon ulaska Hrvatske u EU pisali smo i čitali nebrojeno puta. Svjesni smo svi prednosti, a i prijetnji koje nam donosi članstvo u Uniji. Ipak, prema velikom broju pokazatelja, očito je da smo nespremni za oboje. I dalje se za zaštitu u poslovanju pozivamo na državu ili pak neku drugu višu silu, zanemarujući pritom činjenicu da ista pravila vrijede za sve zemlje članice tog jedinstvenog tržišta. “Hrvatska ne može mijenjati trgovinski režim koji EU ima s bilo kojom zemljom na svijetu i o tome se nije moglo pregovarati. To je bilo uzmi ili ostavi. Tu “I dalje se nije bilo pregovora”, rekla je predsjednica Agencije tržišno natjecanje i članica hrvatskog pregoza zaštitu u za varačkog tima za poglavlje 8. Tržišno natjecanje, poslovanju Olgica Spevec, na nedavno održanoj tematskoj Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarpozivamo na sjednici ske komore posvećenoj uvjetima poslovanja u EU. državu ili pak Nadamo se da je četrdesetak vodećih gospodarstvenika, koji su pohodili taj skup, ove neku drugu poruke čulo jasno i glasno jer dok je vremena sve višu silu” manje, inozemna konkurencija čeka u niskom startu, čemu u prilog govori ekskluzivna analiza o domaćoj mesnoj industriji koju je za magazin Ja TRGOVAC pripremila međunarodna konzultantska kuća Munich Partners. Pomalo je zastrašujući podatak iz spomenute analize da je u Europi oko 40 tvornica - usporedivih s našim vodećim tržišnim igračem u mesnoj industriji - zatvorilo svoje pogone zbog nedostatne konkurentnosti. Druga ekskluziva koju vam donosimo u ovom broju magazina svakako je opsežan prilog o logistici u maloprodajnom i sektoru robe široke potrošnje koji zorno, prvenstveno zbog povoljnog geostrateškog položaja, ukazuje na potencijal naše zemlje u tom području, no jednako tako i na podugačak popis nepovoljnih uvjeta poslovanja: visoki komunalni i vodni doprinosi, visoke tražene cijene zemljišta, tromost administracije, loša ulagačka klima, visoki troškovi radne snage, skuplji građevinski materijal itd. “Mnoge europske zemlje razvijaju politike podupiranja izgradnje i razvoja logističko-distribucijskih centara, kao glavnih infrastrukturnih generatora gospodarskih aktivnosti. Stoga je u Hrvatskoj važno razumijevanje ovog koncepta od strane svih potencijalno zainteresiranih skupina i jačanje takvog načina razmišljanja, poručuju profesori Rogić i Šafran s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u svom izlaganju i ovomjesečnom glavnom prilogu. Nadamo se da i njih netko iz sadašnje i buduće Vlade jasno i pozorno sluša. Maroje Sabljić, glavni urednik maroje@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

5


Vijesti U ovom broju Vijesti6 Mesna industrija 

12

Baterije16 Prilog Logistika:

Uvod20 Analiza tržišta

24

Skladišni centri

26

Intervju Borut Žuran, Mercator-H

30

Hladni lanac

32

Započinje gradnja logističkog centra Immopark Zagreb

T

Jedan dan s34

Energetski napitci

36

Internet trgovina

40

Aftershave 

42

Edukacijom do rezultata

47

Vijesti iz regije i svijeta

48

Globalna kretanja

50

Novo na polici

52

Izlog54

6

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

Konzum postao generalni pokrovitelj Dinama

P

očetkom rujna u poslovnoj zoni Čabdin u Jastrebarskom započela je gradnja logističkog centra Immopark Zagreb, koji će biti jedan od najvećih logističkih centara u Hrvatskoj s više od 66.000 m2 skladišnog, proizvodnog i uredskog prostora. Gradnju ovog centra najavili su predstavnici investitora, tvrtke Erste Group Immorent, te tvrtke NIVA Inženjering koja će obavljati projekte i nadzor. Riječ je o “greenfield” investiciji ukupne vrijednosti 55 milijuna eura, a završetak gradnje prve faze planiran je u prvom kvartalu 2012. godine. Immorent grupa od 1998. godine je zastupljena u Hrvatskoj te je na hrvatskom tržištu do sada financirala nekretnine u vrijednosti od pola milijarde eura, a 160 milijuna eura uložila je u vlastite investicije.

rgovački lanac Konzum do isteka tekuće sezone bit će glavni sponzor Građanskog nogometnog kluba Dinamo, dok će Jana i Jamnica biti službene vode, a Vina Belje službena vina kluba. Financijska vrijednost dvaju ugovora nije iznesena u javnost, a potpredsjednik Agrokora, Ante Todorić, pojasnio je kako se takvi ugovori u okviru koncerna Agrokor


Belje otvorilo najsuvremeniju vinariju u regiji

U

vinogradima baranjskog vinogorja, na obroncima Banovog Brda, sredinom rujna otvoren je vinski kompleks Vina Belje vrijedan 20 milijuna eura. U novom vinskom kompleksu proizvodit će se godišnje osam milijuna litara vrhunskog vina. S otvorenjem vinarije obilježen je početak ovogodišnje berbe grožđa koja je počela sa sortom Chardonnay, istaknula je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora za strategijske poslove. Posebno je naglasila kako je cilj tog koncerna da ukupnom godišnjom proizvodnjom od 20 milijuna litara vina na raznim hrvatskim lokacijama promovira Hrvatsku kao zemlju dobrih vina. Posebno važnim ocijenila je što će već od ove jeseni novi kompleks biti otvoren za turističke obilaske kojima će posjetitelji imati prilike upoznati se s beljskim vinima. Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić rekao je kako je cijeli pogon izgrađen za godinu dana, a u novoj vinariji instalirano je 247 inox spremnika talijanske tvrtke Gortani. Primarna prerada sastoji se od tri linije prijema grožđa, tri odvajača peteljki, četiri preše za grožđe i 12 vinifikatora za proizvodnju crnih vina Gimar. Vinarija je veličine 10.190 četvornih metara.

tretiraju kao poslovna tajna. “Agrokor i Konzum uvijek se uključuju u prave projekte u pravim trenucima, a ovim

potpisom ugovora stali smo uz bok našem velikom sportskom brendu”, kazao je Todorić.

Lidl: Veliki interes za zapošljavanje u LDC Perušić

T

rgovački lanac Lidl Hrvatska održao je 3. rujna u Perušiću “Dan otvorenih vrata” na kojem su predstavnici tvrtke izložili planove vezane za otvaranje logističko-distributivnog centra (LDC) te različita radna mjesta za koja su natječaji već u tijeku. Za zapošljavanje u centru postoji iznimno veliki interes jer je prezentaciji nazočilo gotovo 500 osoba, navode iz Lidla. Otvorenje logističko-distributivnog centra u poslovnoj zoni općine Perušić

planirano je krajem ove kalendarske godine. LDC će biti izveden na tri etaže, a ukupna površina zatvorenog skladišnog prostora i uredsko-administrativnih prostorija iznosit će 32.000 m2. U izgradnju centra, koji će opremati Lidlove trgovine od Kvarnera do Istre te od Like do samog juga Dalmacije, uloženo je nešto više od 180 milijuna kuna.

Diskont Stanić otvorio svoju 15. prodavaonicu

T

vrtka Stanić d.o.o. otvorila je početkom rujna treću prodavaonicu u Zagrebu u okviru svog maloprodajnog brenda “Diskont StanićGastro Centar”. Prodavaonica nudi asortiman od 1500 proizvoda, od mliječnog, mesnog i smrznutog asortimana, do slastica, začina, umaka i drugih proizvoda u velikim pakiranjima za gastro kupce, kao i u manjim pakiranjima za maloprodajne kupce. Svi proizvodi dostupni su po iznimno povoljnim cijenama, praćeni stalnim akcijama, gratis pakiranjima i promocijama, ističu iz tvrtke. Stanić posjeduje 15 vlastitih maloprodaja širom Hrvatske, a ima u planu i daljnje širenje maloprodajne mreže. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

7


Vijesti

KARIJERE

Ivan Zajšek voditelj Staropramena za američko tržište

Ivan Zajšek, dosadašnji voditelj veleprodaje i izvoza Zagrebačke pivovare, odlazi u New York na poziciju voditelja marke Staropramen za američko tržište, na kojoj će biti zadužen za razvijanje distribucije brenda Staropramen na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini na američkom tržištu. Zajšek je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a u Zagrebačku pivovaru došao je 2007. godine u sklopu programa pripravnika grupacije StarBev. Godinu potom preuzima preuzima odgovornost mlađeg voditelja veleprodaje Zagrebačke pivovare, a 2009. je imenovan regionalnim voditeljem veleprodaje za regiju Zagreb. Iste godine promoviran je u voditelja izvoza za Zagrebačku pivovaru, a 2010. preuzima odgovornost nacionalnog voditelja veleprodaje.

Lucija Gluščević nova direktorica marketinga Kufner grupe Lucija Gluščević od rujna 2011. godine nova je direktorica marketinga Kufner grupe te će na tom mjestu biti zadužena za marketinške aktivnosti svih članica grupe. Nakon četverogodišnjeg rada s velikim i malim B2B i FMCG klijentima u marketinškoj agenciji Kreativni razred, Lucija Gluščević početkom 2010. godine prelazi u Generalturist na mjesto voditeljice odnosa s javnošću, a nedugo potom preuzima funkciju v.d. direktorice marketinga. Kufner grupa se bavi proizvodnjom izolacijskog i građevinskog materijala, prijevozom i logistikom te proizvodnjom pića, zapošljava oko 400 djelatnika i ima proizvodnju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Unutar Kufner grupe posluju Pivovara Daruvar, Kumal, Kamen Sirač te KS-transporti.

Mato Zadro postao jedan od osam ključnih direktora Lactalisa

Mato Zadro popeo se još jednu stepenicu u upravljačkoj strukturi Lactalisa postavši jedan od osam ključnih direktora zaduženih za pojedine divizije unutar Lactalis grupe. Zadrin uspjeh još je veći zna li se da među direktorima divizija on jedini nije Francuz. Prije godinu i pol, uz dotadašnju funkciju predsjednika Uprave Dukat grupe, preuzeo je i funkciju člana Izvršnog odbora Lactalis grupe za regiju Jugoistočne Europe, Bliski istok i sjevernu Afriku. Za predsjednika Uprave Dukat grupe došao je 2006., nakon što je šest godina proveo u toj kompaniji. Karijeru u Luri započeo je na području Marketinga i Prodaje, poslije je bio direktor Lure u Sarajevu, a u veljači 2006. imenovan je Direktorom divizije mliječnih proizvoda. 8

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

Lidl Hrvatska sve bliži svojim kupcima

D

iskontni trgovački lanac Lidl Hrvatska otvorio je početkom rujna u Solinu novu prodavaonicu kao svoje ukupno 73. prodajno mjesto u Hrvatskoj. Lidlova trgovina prodajne površine oko 1300 četvornih metara izgrađena je sukladno najmodernijim europskim standardima, ističu iz Lidla, a uz pripadajuću pekarnicu sa svakodnevno svježim proizvodima kupcima će u ugodnom ambijentu s mnogo zelenila biti dostupna 134 parkirna mjesta. Istodobno je ovaj diskonter pokrenuo i aktivnosti na društvenim mrežama pa je svojim potrošačima dostupan i na društvenoj mreži Facebook. Na Lidlovom profilu, uz obilje informacija i interaktivnu komunikaciju, posjetitelji se mogu uključiti u ekskluzivna natjecanja i nagradne igre te primati obavijesti o prodajnim akcijama.

Belje dobilo nagradu “Uspješni stočar” na sajmu u Gudovcu

B

aranjska poljoprivredno-prerađivačka tvrtka Belje, koja posluje u sastavu koncerna Agrokor, na 19. jesenskom međunarodnom sajmu u Gudovcu proglašena je za najuspješnijeg stočara 2010. godine u Hrvatskoj. Nagrada “Uspješni stočar” dodjeljuje se za najveća dostignuća u stočarskoj proizvodnji tijekom prošle godine, a Belje ju je osvojilo kao najuspješnije trgovačko društvo u tri kategorije - kao najveći proizvođač junećeg i svinjskog mesa te kao najveći proizvođač kravljeg mlijeka u Hrvatskoj. Tvrtka Belje ovu vrijednu nagradu osvaja već petu godinu za redom.


Barilla Adriatik d.o.o. – www.barilla.com

––-–----- -----–-----––

-- – –

TJESTENINE I UMACI S POVRĆEM BARILLA PICCOLINI U BOJAMA PRIRODE Malog formata, velikog okusa. -

--

--––––---––––––-----------––––––----

! O V O N

%

povrća z i a e r i p

- Raznovrsnost povrća - Bogat vitaminom A* - Izvor vitamina E i kalija - Bez konzervansa

–––––----–––

Omiljene tjestenine Barilla Piccolini sada su također dostupne s 25% finog pirea iz povrća. Sadrže važne hranjive sastojke, koji doprinose uravnoteženoj prehrani. Umaci Barilla Piccolini s kašom iz povrća, sadrže minimalno 90% povrća, punog su okusa, bez koščica i bogati su vitaminima. Napravljeni su bez konzervansa te umjetnih bojila i sladila.

–----

–––-----–-----––––---––––––––––--- ––––– -–-----––––

---

––

–––––

–––--------

---–––-–––--

*Ne vrijedi za zeleni umak s graškom i tikvicama.

–---

--

25

–––-----

–-

------––

-–

–--–––––--– –

Jedi dobro malena. Rujan 2011.od www.jatrgovac.hr 9


Vijesti Ulazak u EU prijetnja za mnoge hrvatske kompanije

U

lazak u Europsku Uniju za mnoga hrvatska poduzeća mogao bi biti opasan jer će svi strani proizvodi i usluge nesmetano ulaziti u Hrvatsku, carinski režim prema zemljama bivše Jugoslavije postaje nepovoljniji za izvoznike, Hrvatska više neće moći sklapati bilateralne ugovore sa zemljama izvan EU-a, dok će zbog viših carina na sirovine

Mercator otvorio logistički centar u Sv. Nedelji

T

rgovački lanac Mercator Hrvatska otvorio je novo centralno logističko skladište u Svetoj Nedelji u čiju je izgradnju i opremanje uloženo 3,3 milijuna eura. Logističko-distributivni centar prostire se na površini od 33.000 četvornih metara te raspolaže s 40.000 paletnih mjesta za više od 13.500 artikala. Otvaranjem ovog centra u Svetoj Nedelji Mercator je nastavio investicijski ciklus, a ukupna vrijednost ulaganja u ovoj godini dosegla je 16,6 milijuna eura. Logističke djelatnosti Mercatora-H od sada će se, umjesto

na dosadašnjih pet, odvijati na dvije lokacije. Novo će konvencionalno skladište u Sv. Nedelji zamijeniti postojeće u Karlovcu i Velikoj Gorici, skladište u Sesvetama preuredit će se za druge potrebe, a postojeće skladište u Požegi i planirano u Dalmaciji funkcionirat će na cross docking sistemu.

Agrokor - najbolja hrvatska tvrtka u regiji

K iz Kine, Indije i Brazila porasti troškovi industrijskim proizvođačima koji kupuju proizvode iz tih zemalja. To je dio režima kojeg će Hrvatska morati prihvatiti uđe li u EU 1. srpnja 2013. godine. “To je bilo uzmi ili ostavi. Tu nije bilo pregovora”, rekla je predsjednica Agencije za tržišno natjecanje Olgica Spevec, koja je bila član hrvatskog pregovaračkog tima za poglavlje 8. Tržišno natjecanje. “To je prijetnja onima koji se ne pripreme”, naglasila je Spevec.

ao i lani, najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi top 500 Srednje Europe je Agrokor, koncern koji je na regionalnoj listi zauzeo 28. mjesto. Istaknuli su to predstavnici konzultantsko-revizorske kuće Deloitte koja je, u suradnji s poslovnim tjednikom Lider, predstavila projekt 500 najvećih kompanija na području srednje Europe. Agrokor slijedi Ina koja se plasirala na 30. mjesto, a u bankarskom sektoru Zagrebačka banka koja se plasirala na 11. mjesto najjačih banaka SE regije, dok je od osiguravatelja na najvišem mjestu Croatia osiguranje.

12.10.2011. - Kompanija Retail Media organizira Retail IT Summit koji će okupiti predstavnike maloprodajne industrije iz Hrvatske i regije te međunarodne stručnjake s područja primjene informacijske tehnologije u maloprodaji. Hotel Antunović, Zagreb.

Planer

Vindijini mliječni pudinzi postali “DLG Klasici”

N

jemački DLG, krovna europska agrikulturna organizacija, dodijelila je Vindijinim pudinzima međunarodne nagrade “DLG Klasici”. Ta specijalna priznanja, koja pripadaju isključivo proizvodima s uzastopnim višegodišnjim uspjehom na ovom najvećem ocjenjivanju prehrambenih namirnica u

10

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

Frankfurtu, ove su godine dodijeljena Vindijinim mliječnim pudinzima od vanilije i čokolade, koji su po peti puta za redom osvojili najviše DLG medalje. Vindijini pudinzi od vanilije i čokolade, pakirani u prepoznatljive čašice od 125 grama, na tržištu su prisutni još od 1984. godine.

Metro u akciji “Sigurni proizvodi za sigurno dijete”

V

eleprodajni lanac Metro Cash & Carry, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Andrija Štampar, ispitao je kompletnu zdravstvenu ispravnost 70 proizvoda namijenjenih djeci. Cilj akcije podizanje je svijesti o sigurnosti proizvoda s kojima djeca svakodnevno dolaze u kontakt. Iako bi ovakva ispitivanja trebala biti uobičajena, na žalost, u Hrvatskoj se proizvodi namijenjeni djeci rijetko izuzimaju na testiranje prilikom uvoza. U akciju Sigurni proizvodi za sigurno dijete Metro Cash & Carry uložio je više od 500.000 kuna, a od testiranih proizvoda pokazalo se da dva nisu zadovoljila i povučena su iz prodaje. Ispitana je široka lepeza proizvoda s kojima djeca svakodnevno dolaze u kontakt, od pisaćeg pribora, preko donjeg rublja pa sve do ručnika, jastučnica i četkica i pasta za zube.


Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

11


Mesna industrija

Lothar Hessel Munich Partners

Hrvatski proiz

pred najvećim tržišnim Većina hrvatskih igrača tek je djelomično pripremljena za otvaranje europskog tržišta pa su za domaće proizvođače mesa opasnosti veće od prilika koje im se otvaraju

U

prošlom smo broju pisali o tržištima mesom unutar EU, o njihovim potencijalima, ali i o prijetnjama koje očekuju hrvatske proizvođače u budućnosti. Što se tiče proizvodne efikasnosti te iskoristivosti imovine i tehnologije, domaće proizvođače karakteriziraju neki strukturalni nedostaci, a nastave li se kretanja iz proteklih godina, smanjit će se i domaća proizvodnja. Ključni faktori uspjeha su i dalje povećani tehnološki i zdravstveni standardi te zadovoljavanje stalno rastućih potreba kupaca. Bez konkurentnih značajki u svim relevantnim operativnim i financijskim područjima, domaći proizvođači dugoročno niti će biti profitabilni niti će poslovati bez teškoća. U ovom ćemo članku sagledati kako hrvatske tvrtke mogu nadvladati izazove s kojima će se suočavati te iskoristiti prilike na tržištu mesa unutar EU. Usporedili smo uspješnost 11 glavnih igrača na domaćem tržištu (među njima su npr. Gavrilović, Pivac, Podravka, Ravlić, PIK Vrbovec i još šest drugih

12

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

proizvođača i prerađivača mesa, u nastavku tvrtke “A” - “I”). TRŽIŠNI IZAZOVI Iskustva na usporedivim tržištima i u susjednim zemljama pokazuju da će u srednjem i dugoročnom razdoblju u Hrvatskoj opstati samo dva do tri velika igrača. U Austriji, Sloveniji i Srbiji već sada nema više od pet proizvođača koji ostvaruju više od 80% stvorene vrijednosti. U Hrvatskoj je tržišna situacija još uvijek obrnuta i čini je oko 150 malih ili srednjih proizvođača mesa. Mali proizvođači još opstaju, iako

“Moderne europske kompanije izvoze više od 80% svoje proizvodnje” nisu poduzeli nužne dugoročne mjere i ulaganja u modernizaciju proizvodnje te još uvijek nisu spremni za udovoljavanje propisima i standardima EU.

Rok za usklađivanje s EU se bliži jer bi svepotrebne mjere trebale biti provedene već do kraja ove godine. Značajnija je ulaganja tijekom proteklih godina poduzela vodeća kompanija hrvatskog tržišta “Tvrtka A” (oko 70 milijuna eura), koju slijedi “Tvrtka B” sa svojim vlastitim klaonicama i maloprodajnim trgovinama (9 milijuna eura) i “Tvrtka C” s prepoznatim programom prerade mesa u npr. pršut i pancetu (oko 5 milijuna eura). Sve su ostale tvrtke - od “C” do “I” - tijekom protekle tri godine ulagale značajno manje sredstava. Pa ipak, u Europi je 3040 tvornica strukturalnih parametara usporedivih s onima našeg vodećeg tržišnog igrača, tvrtke “A”, zatvorilo svoje pogone zbog nedostatne konkurentnosti, pogotovo u sektoru svinjskog mesa. To je sasvim dovoljno da se izvede zaključak kako se hrvatski proizvođači nalaze pred svojim najvećim tržišnim izazovom. UOBIČAJENI PROBLEMI Osim vodeće tvrtke na hrvatskom tržištu, većina ostalih i dalje svoje poslovanje planira kratkoročno, bez dovoljno iskustva i mogućnosti za rješavanje složenih problema, što utječe na njihov dugoročan rast i

profitabilnost. Tvrdimo da tvrtke s nejasnom strategijom, na ovako promjenjivom tržištu, više neće moći zadovoljiti potrebe kupaca. Tijekom proteklih godina većina je proučavanih igrača propustila priliku za definiranje svojeg tržišta i fokusiranja na visoko marginalne proizvode (high marginal differentiating products), odnosno propustila priliku za postupna ulaganja u modernizirane proizvodne pogone i nove tržišne segmente.


15% domaće proizvodnje plasira se u izvoz

zvođači

m izazovom

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U tržišnoj analizi usporedili smo domaće proizvođače mesa po ključnim pokazateljima uspješnosti, što je vidljivo u grafikonu. Time smo dobili uvid u 11 najvećih domaćih proizvođača i prerađivača mesa. Ključni pokazatelji uspješnosti pokazuju da postoji jedan neosporan vođa tržišta s najvišim vrijednostima u gotovo svim

kategorijama, dok uspješnost drugih proizvođača znatno varira. Konkretno, što se tiče prometa po zaposleniku, tržišni vođa “A” najuspješniji je s ostvarenih 143.000 eura prometa. Svi drugi igrači pokazuju znatno manje vrijednosti, s manje od 100.000 eura, a najslabije rangirana tvrtka “F”, samo 32.000 eura. Međutim, u EU stabilna kompanija ovog sektora postiže više od350.000 eura prometa po zaposleniku. Strukturalni deficiti pokazuju tipičnu proizvodnu efikasnost. Najvišu proizvodnu efikasnost po zaposleniku ponovno ima vođa tržišta, tvrtka “A”, s 24.000 eura, dok najmanju vrijednost od 5900 eura ostvaruje tvrtka “F”. I opet, prema europskim mjerilima, uspješne tvrtke ostvaruju vrijednosti od oko 47.000 eura, u skladu sa svojim naprednim proizvodnim tehnologijama i efikasnim procesima. U nadolazećem konsolidacijskom procesu za uspjeh će biti ključan profitabilan rast. Tijekom proteklih pet godina, samo je tvrtka “C” imala brži rast od vodeće tvrtke “A” (11,8% naprema 9,23%). Nitko od ostalih nije dostigao svoj dugoročno profitabilan rast, što je već indikator za njihovo moguće ispadanje iz igre. Isto tako, što se tiče povrata na imovinu, samo su dvije

tvrtke uspješne, dok većina ostalih posluje neprofitabilno s negativnim ROA indikatorima (između -3 i -1,5). Još jedan jak pokazatelj je da većina proizvođača nije transformirala svoje poslovne modele. Za ovako dinamične grane uobičajeno je da slabiji proizvođači pokazuju viši odnos duga i glavnice te viši koeficijent likvidnosti u odnosu na vodećeg proizvođača na tržištu. Međutim, pokazatelj može biti i činjenica da manje kompanije svojim poslovanjem upravljaju (ili su prisiljene upravljati), kratkoročno. Naposljetku, obrtaj imovine upućuje na sposobnosti kompanije da učinkovito upravlja poslovanjem. Tu je u našem istraživanju najslabije rezultate imala tvrtka “D” (0,6), dok je tvrtka “A” ponovno vodeća na tržištu s 1,68.

“Na ovako promjenjivom tržištu tvrtke s nejasnom strategijom više neće moći zadovoljiti potrebe kupaca” OTVORENO TRŽIŠTE Slika koju smo dobili poprilično je raznolika. Samo vođa tržišta, tvrtka “A”, ima konkurentne indikatore, što bi mogao biti rezultat visokih ulaganja tijekom duljeg razdoblja. Većina igrača tek je djelomično pripremljena za otvaranje europskog tržišta pa su za domaće proizvođače mesa opasnosti veće od prilika koje im se otvaraju. Nadalje, naši razgovori s domaćim i međunarodnim

stručnjacima ukazuju na to da su domaće mesne prerađevine skupe u odnosu na svoju kvalitetu. Na temelju našeg istraživanja, međunarodna je konkurencija (trenutno u stand-by položaju), spremna ući u Hrvatsku sa svojim proizvodima, ali ne po bilo kojoj cijeni. Konkretne poteze povukao je npr. Danish Crown, koji je spreman na ulazak na hrvatsko tržište i ponudit će meso iste kvalitete kao što je ono hrvatskog proizvođača tvrtke “D”, ali po značajno nižoj cijeni. Koja će se tvrtka snaći među ostalim igračima, još uvijek je nejasno. Suočeni smo s tržištem ograničenog/negativnog rasta, a svoje će poslovanje moći nastaviti samo oni s brzim reakcijama. DUGOROČNA STRATEGIJA Domaći bi proizvođači mogli povećati svoj doseg i profitabilnost organskim i neorganskim rastom na domaćem tržištu i/ili svojom prisutnošću na stranim tržištima. Kod kuće, igrače čeka igra nultog zbroja u kojoj će onaj koji prvi povuče potez preoteti udio ostalima. To se može ostvariti tako da ih izgura iz novih kanala (npr. lanaca, trgovina na malo), i neorganski, akvizicijom drugih kompanija s lošijim rezultatima. Na međunarodnom tržištu domaći proizvođači mesa još uvijek imaju šansu proširiti svoj udio kako na susjedstvo, tako i na udaljenija tržišta EU, budući da moderna logistika omogućuje transport svježeg mesa u bilo koji dio Europe ili čak svijeta. Moderne europske kompanije usvojile su nove mogućnosti te izvoze više od 80% svoje proizvodnje. Međutim, hrvatske komRujan 2011. www.jatrgovac.hr

13


Mesna industrija panije danas izvoze tek oko 15% svoje proizvodnje, a takvim fokusom na domaće kupce stavljaju u pitanje dugoročnu održivost. Stoga je najvjerojatnije da će većina ovdje promatranih kompanija dugoročno smanjiti svoje poslovanje na jedva vidljivih 3-5 milijuna €. Još jedna prilika leži u boljem razumijevanju trenutačnih potreba tržišta i u adekvatnom odgovoru na nadolazeće promjene. S novim bi dubinskim spoznajama budućih zahtjeva i proizvodnih procesa kompanije mogle iznaći nove proizvodne specifikacije, oblikovane za specifične segmente tržišta. Potražnja za ohlađenim, smrznutim, svježim ili obrađenim mesom uvelike ovisi o specifičnim potrebama tržišta, demografiji, udaljenosti i lokalnoj kupovnoj moći. Hrvatski bi proizvođači mogli iskoristiti svoj položaj za udovoljavanje zahtjevima za svježom peradi, polu pripremljenim mariniranim

mesa. Njihovi su proizvodi danas dostupni u maloprodajnim lancima širom svijeta, na što je utjecala mreža agenata i uvoznika/distributera za strana tržišta. Felinese se ističe s 8%-tnim dugoročnim godišnjim rastom, a ujednačen porast

mesom ili posebno prilagođenim dostavama, što je samo dio različitosti koja se traži na zapadnim tržištima. TESTIRANE KOMPANIJE Velik broj kompanija, koje su se suočile s istim problemima s kojima se danas suočavaju hrvatske tvrtke, prošle su kroz uspješnu transformaciju. Strateške promjene donijele su im veći doseg i dugoročnu isplativost. Na primjer, najveći češki proizvođač i prerađivač mesa, Kostelecke Uzeniny, sa stogodišnjom tradicijom na domaćem tržištu, uspio je postupno povećati svoj izvoz kako bi zadovoljio potrebe tržišta u zapadnoj Europi. Očuvali su svoj brend i nakon otvaranja tržišta povećali godišnje prihode za 9%. Danas Kostelecke Uzeniny ostvaruje 320.000 eura prometa po zaposleniku. Sličan je primjer i talijanskog Felinesea, najbrže rastućeg talijanskog proizvođača i prerađivača

“Uspješne tvrtke ostvaruju vrijednosti od oko 47.000 eura prometa po zaposleniku” izvoza doveo je do današnjih 350.000 eura prometa po zaposleniku te 47.000 eura proizvodne efikasnosti. DUGOROČNA ISPLATIVOST Svi već spomenuti dugoročni potezi, bez sumnje, dovest će do ekonomije velikih brojeva i povećane profitabilnosti te vrijednosti tvrtke. Obično takva nastojanja ne zažive, često

zbog nedostatnih sredstava za investicije. Domaći proizvođači, koji često raspolažu ograničenim rezervama kapitala, najednom se nađu pred velikim odlukama i golemom potrebom za kapitalom. Kako bi istražili identificirane tržišne mogućnosti, proizvođačima trebaju novi partneri i svjež kapital. S uobičajenom potrebom, za minimalnim ulaganjima od tri do pet milijuna eura za sljedeće dvije godine, potrebni su im partneri, ako ne i banke. Međutim, uobičajeni ulagači poput Joint Venture ili Private Equity fondova prilično su suzdržani kod ulaganja u hrvatske proizvođače i prerađivače mesa koji rade sa starim pogonima i ograničenim sredstvima, terenima, zemljom itd. Koliko god se to činilo nedostižnim, samo bi novi strani partner, s novim kanalima, kupcima i tehnologijom, mogao biti ključ uspjeha za one hrvatske proizvođače koji odluče brzo reagirati.

Hrvatska mesna industrija: usporedba ključnih pokazatelja uspješnosti (Maksimalno odstupanje od srednjih vrijednosti sektora za 11 hrvatskih tvrtki) EU BIC:364.706€

EU BIC:47.544€

BIC: 25,4%

EU BIC:18,3%

+600% A

A BIC:143.000 €

+200%

EU BIC: 3,15

A

I H

BIC: 9,23% BIC: 24.400€

EU BIC: 2,1

BIC: 11,8%

A

+400%

0

C

EU BIC: 2,12

BIC: 2,13

BIC: 1,68

BIC: 0,84

F

D

Promet po zaposleniku 82.270 €

B

Proizvodna efikasnost 14.267€

Dugoročan rast prometa 2,65%

-0,5

Zdrava financijska struktura

0,44

Unovčivost imovine 1,39

I

E

- 25%

Učinkovito korištenje imovine

D F

A

- 50%

A 32.500€

- 75% F

Prodaja po € imovine 0,96

0,71

0,45

5.900€ G F

- 99%

-4,0%

G -3,7

G 0,12

5-godišnji Povrat Likvidnost Obrtaj imovine Glavnica/dug kumulativni postotak na ukupnu (2010.) (2010.) (2010.) rasta imovinu (2006./2010. (2010.) Usporedivi domaći proizvođači u % god.) Izvor: Munich Partners, Analiza 11 značajnih tvrtki u sektoru hrvatske prehrambene industrije; EU BIC = najbolji u klasi proizvođača mesa iz EU Promet po zaposleniku u mil € 2010

14

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

Proizvodna efikasnost (2010.)

Srednja vrijednost za 11 HR proizvođača


Novo na polici - promo

Nova gurmanska poslastica iz Cekina

S

voj široki asortiman domaćeg pilećeg mesa varaždinska mesna industrija Koka obogatila je novim proizvodom pod nazivom GRILKO. Njegova posebnost kombinacija je suvremenih dostignuća u prehrambenoj proizvodnji i poznati Cekinov način uzgoja «Od polja do stola».

Optimalna težina Grilka, koja iznosi od 800 do 950 grama, omogućuje kraće vrijeme za pripremu ukusnog obroka. Osim izvrsnog okusa, Grilko, kao i ostale Cekinove proizvode, krasi bogatstvo esencijalnih vitamina i minerala, visok udio proteina te minimalan

Gastronomska marka Cekin predstavila GRILKO, novi domaći specijalitet u kategoriji cijelog pileta

sadržaj masnoća. Uz Grilko, Cekin u svojoj ponudi cijelih pilića ima još pet vrhunskih proizvoda - pile Grill idealan je obiteljski obrok za bilo koje doba dana, pile Kalibro nudi užitak u malim delikatesama, dok je pile Roster

idealno za bogatu blagdansku pečenku. Iz gurmanskog menija nikako ne smije biti izostavljeno ni pile u marinadi, oplemenjeno neodoljivom kombinacijom začina, kao ni varaždinski pohanci, namijenjeni pripremi sa svježim krušnim mrvicama. CEKIN – PILETINA BOLJA NO IKAD!

Logističke informacije: 5 komada u kartonu, 60 kartona na paleti. Proizvođač: Koka d.d., Jalkovečka bb, Varaždin. Telefon i fax: 042/399 999; 042/399 076. Internet: e-mail: www.vindija.hr, promotion@vindija.hr. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

15


Baterije Konzumne, dugmaste, mikro, baterije za automobile, mobitele, laptope - današnja je svakodnevica nezamisliva bez upotrebe električne baterije

B

roj prijenosnih elektroničkih uređaja na baterije raste, a moderna tehnologija učinila ih je manjim, lakšim, učinkovitijim. Razlikujemo dvije osnovne skupine: jednokratne (koje nakon trošenja više nije moguće koristiti) i punjive baterije za višestruko korištenje. Danijel Pitteroff iz Baterije Zagreb, specijalizirane tvrtke za proizvodnju baterijskih sklopova i prodaju svih vrsta baterija, navodi

“Sve veći razvoj i dostupnost raznih prijenosnih elektroničkih uređaja uzrokuje veću potražnju za baterijama” kako se danas najčešće koriste alkalne baterije, litijeve, srebro-oksid i cink-zrak (koje služe isključivo za napajanje slušnih pomagala), dok neke vrste jednokratnih baterija više ne zadovoljavaju potrebe današnjeg tehnološkog društva pa se sve manje koriste.

koriste: Olovne (Pb), Nikal-MetalHidrid (Ni-MH), Litij-ion (Li-ion) te Litij-ion polimer (Li-Po). Europska unija nedavno je iz široke primjene izbacila Nikal-kadmij (Ni-Cd) baterije zbog štetnog utjecaja na okolinu. Završetkom jedne ere počinje nova te proizvođači baterija usavršavaju nove tehnologije izrada baterija, kao na primjer litij-željezo (LiFePO4), koje će zasigurno zauzeti značajno mjesto na tržištu baterija u budućnosti”, objašnjava Pitteroff. Da kategorija baterija bilježi visoke stope rasta, i to prije svega zahvaljujući novim trendovima, slaže se i Goran Sečanj, sales manager iz tvrtke Alca Zagreb, koji kaže: “Kad se spomene riječ baterija najčešća je asocijacija na baterijske uloške koje svakodnevno koristimo u raznim tehničkim uređajima. One se mogu dijeliti po obliku i veličini (najčešće standardne veličine su AA, AAA, C, D, 9V). Najveći tržišni udio imaju nepunjive baterije, a iznimno veliki rast bilježi prodaja dugmastih baterija (sigurno imate doma kućnu vagu koja radi upravo

pomoću njih), koje su do prije 7-8 godina bile rijetkost. Također, i punjivi segment svake godine bilježi veliki rast”, te poručuje: “Zaboravite na alkane baterije – počelo je vrijeme litijskih baterija.” Siniša Kreković, voditelj prodaje iz tvrtke Globalteh, ističe kako usprkos razvoju

tehnologije i pojavi punjivih baterija u kasnim 1990.-tim i ranim 2000.-tim, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, jednokratne baterije zbog svoje jednostavnosti čine i dalje većinu prodaje , bez obzira na uštede koje se mogu ostvariti korištenjem punjivih baterija.

Rezervoar električn Kao na primjer cink-ugljik baterije i živine baterije, koje su se koristile u fotografskim uređajima, no zbog štetnog utjecaja na okoliš zabranjena je njihova proizvodnja. “Punjive baterije također dijelimo prema vrsti materijala. Danas se najčešće

16

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

Broj sakupljenih baterija i akumulatora na području Hrvatske Skupljene količine u 2011. godini (do 31. 07.2011.)

Ukupno Sveukupno

Baterije i akumulatori (kg) Industrijske baterije i akumulatori

Prijenosne baterije i akumulatori

94.814,00

70.698,90

Starteri

4.983.665,09 5.149.177,99

Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost


jednokratne baterije još uvijek drže primat TRENDOVI I BRENDOVI Najzastupljeniji brendovi baterija na hrvatskom tržištu svakako su: Duracell, Varta, Ansmann, Energizer, Panasonic, Sanyo i Sony. “Trendovi koji prate tržište baterija su kontinuirani rast prodaje jednokratnih, ali i veliki porast potražnje za punjivim baterijama. Za pretpostaviti je da najveći udio na tržištu jednokratnih (Alkalne, Zinc, Mangane...) baterija imaju Duracell, Sanyo i Varta, dok među punjivim baterijama prednjače Ansmann, Panasonic i Sanyo. Valja spomenuti i noviju tehnologiju Ansmann i Energizer baterija AA tipa s litijskom jezgrom, koje daju i do 700% veći kapacitet od običnih jednokratnih baterija. S druge strane, punjive baterije trenutno najjačeg kapaciteta AA tipa na tržištu su Ansmann baterije od 2850 mAh. U godinama koje dolaze za očekivati je daljnji porast kapaciteta baterija, bilo onih jednokratnih, bilo punjivih”, zaključuje Kreković. READY TO USE Sanyo, japanski proizvođač punjivih baterija, stao je na kraj nedostacima dosadašnjih punjivih baterija i predstavio prvu punjivu bateriju spremnu za uporabu odmah nakon kupnje - Eneloop. Ona objedinjuje prednosti moderne nikal-metal-hidridne (NiMH) tehnologije i

svojstvima predstavlja kombinaciju najboljih značajki primarnih i punjivih baterija: dugo zadržava kapacitet te je spremna za upotrebu odmah po kupnji, a može se koristiti i puniti do 1000 puta. Punjive baterije se, za razliku od uobičajenih primarnih, po ispražnjenju ponovno mogu napuniti uz pomoć punjača. Na taj način jedna Eneloop punjiva baterija može zamijeniti i do 1000 nepunjivih baterija. Ukoliko ju svaki tjedan ispraznite i ponovno napunite, Eneloop bateriju možete koristiti 19 godina! OPASAN OTPAD Otpadne baterije skupljaju se odvojeno od komunalnog i ostalih vrsta otpada zbog svog sadržaja teških metala. Naročito punjive baterije, koje sadržavaju metale koji mogu štetiti okolišu. Baterije se mogu odložiti u za to specijalne kontejnere, spremnike crvene boje namijenjene odvojenom skupljanju otpadnih baterija ili u reciklažno dvorište. Iz Agencije za zaštitu okoliša napominju kako se princip po kojem je uređeno gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima zasniva na europskom modelu “onečišćivač plaća”, što znači da tvrtke koje stavljaju na tržište proizvode (u ovom slučaju baterije) plaćaju naknadu za iste, dok se tvrtkama koje sakupljaju i oporabljuju otpad,

ne energije prednosti klasičnih alkalnih baterija. Prelazak na ovu inovativnu tehnologiju istodobno je ekonomski i ekološki opravdan. Eneloop baterija je prva “ready to use” punjiva baterija na svijetu i tehnološki najnaprednija. Zahvaljujući svojim iznimnim

odnosno baterije, isplaćuje naknada za tu djelatnost. Opisani sustav vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Počevši od 2005. godine Republika Hrvatska je prenosila, odnosno usklađivala s europskom zakonodavnom legislativom

područje posebnih kategorija otpada u koje spadaju i otpadne baterije i akumulatori. Prenesene su sve direktive sa spomenutog područja pa tako i “Directive 2006/66/ EC on batteries and accumulators and waste batteries and accumulators“. Također, prenesene su i direktive vezane uz EE otpad.

“Dugmaste baterije, kao i punjivi segment, bilježe visoke stope rasta” ODGOVORNOST TRGOVACA Iz Konzuma poručuju kako se brinu o preuzimanju otpadnih baterija od svojih kupaca te su se kao prodavatelj baterija obvezali poštivati odgovarajuće propise. U svim formatima Konzumovih prodavaonica na vidljivom mjestu istaknuti su spremnici s posebnom oznakom u koje je moguće odlagati otpadne baterije. Na taj način, kažu u Konzumu, dodatno se doprinosi osvještavanju o važnosti brige za okoliš kod kupaca i građana. “Mercator-H je, u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06), obavezan omogućiti kupcima vraćanje otpadnih baterija i akumulatora na mjesto kupnje bez naknade. U skladu s tim, u svakoj maloprodajnoj jedinici su na vidljivo mjesto postavljeni namjenski spremnici za otpadne baterije – u većim objektima uz prostor info pulta,

a u manjim uz blagajne. Nakon što se spremnici napune, baterije se odvoze na centralno mjesto u LDC u Sesvetama, gdje se pohranjuju u veliki spremnik. Baterije u LDC-u zatim preuzima ovlašteni skupljač. O sakupljenim količinama baterija se vode propisani očevidnici nastanka i tijeka otpada (ONTOBA)”, ističe Mario Jug, pomoćnik direktora za opće poslove Mercatora. Jednako tako, u svim SPAR centrima postavljene su kutije za skupljanje baterija, a kompletno zbrinjavanje svih vrsta otpada, pa tako i baterija, imaju ugovoreno preko tvrtke ARW reciklaža d.o.o. iz Varaždina. “Potrošene stare baterije u svim Tommy prodajnim mjestima sakupljaju se u kartonske kutije u koje se istrošene baterije ubacuju. Nakon što se kutije napune, ovlaštena tvrtka s kojom imamo ugovor, uz prateću dokumentaciju, preuzima ih i zbrinjava na zakonom propisani način. Ugovorni partner za ovaj posao je tvrtka C.I.A.K. d.o.o.”, kaže Dario Mamić, član Uprave za komercijalne poslovne funkcije.

Rok trajanja baterija? Ovisno o vrsti, neke traju duže, neke kraće. Tako litijeve baterije imaju rok trajanja čak 10 godina, alkalne baterije traju pet godina, a cink baterije četiri godine. Litij-ionske imaju maksimalni rok trajanja tri do četiri godine, bez obzira na način upotrebe.

Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

17


Baterije – na polici ANSMANN

DURACELL

U

D

Hrvatskoj je ANSMANN brend prisutan od 2005. godine i danas se može naći u većim dućanima informatičkom opremom, trgovačkim lancima robe široke potrošnje, foto dućanima, optičarskim radnjama, trgovinama dječjom opremom itd. Razlog relativno brzog prodora na hrvatsko tržište prvenstveno leži u kvaliteti proizvoda i prihvatljivoj cijeni, ali i u činjenici da ANSMANN širinom asortimana nadmašuje konkurenciju. Tako npr. ANSMANN u svojoj ponudi nudi gotovo sve vrste dugmastih baterija, nekoliko vrsta i tipova alkalnih baterija (AA, AAA, C i D, 9V), nekoliko vrsta i tipova punjivih AA Mignon i AAA Micro baterija, kapaciteta čak i do 2850mAh (najviše u klasi), Baby C, Mono D i 9V punjive baterije, zamjenske baterije za digitalne fotoaparate te litijum polimerske baterije za igračke i makete. Osim navedenih baterija, ANSMANN u ponudi za najzahtjevnije profesionalce nudi i litijske AA baterije koje traju i sedam puta dulje od klasičnih AA baterija, a podržavaju radne temperature od -40 ˚C do +60 ˚C. Također, tu su i hibridne punjive baterije najsuvremenije tehnologije iFusion (AA), maxE (AA, AAA, C, D, 9V) i maxE+ (AA i 9v) koje

kombiniraju prednosti NiMH punjivih i klasičnih jednokratnih baterija. Marketinške i promotivne akcije te predstavljanja novih ANSMANN proizvoda organizirane su u suradnji s prodajnim mjestima, a na info pultovima moguće je dobiti sve potrebne informacije o proizvodima, promotivne letke i pokoji uzorak za probu i testiranje, ali i kod zastupnika za hrvatsko tržište, tvrtke Globalteh d.o.o.

uracell je na tržištu Republike Hrvatske prisutan s asortimanom alkalnih baterija (osnovni asortiman baterija koji čine linije proizvoda Duracell Basic i Duracell Turbo), zatim punjivih baterija i punjača, specijalnih baterija za fotoaparate, elektroniku, satove, sigurnosne uređaje i slušne aparate te svjetiljke. Najprodavanije su baterije iz alkalnog segmenta, formata AA i AAA, u pakiranjima 4/1, a riječ je o standardnim baterijama za svakodnevnu upotrebu u daljinskim upravljačima, telefonskim uređajima, dječjim igračkama i sl. Duracell je danas prisutan u oko 8500 prodajnih mjesta na hrvatskom tržištu (svim trgovačkim lancima, veleprodajama, kioscima, benzinskim postajama, kao i svim specijaliziranim trgovinama – prodajnim mjestima tehničke robe, široke potrošačke elektronike, trgovine boja i lakova, knjižarama i papirnicama). Duracell je broj jedan na ukupnom tržištu baterija s 41% vrijednosnog udjela u alkalnom i cink segmentu. Duracell je također vodeća alkalna baterija, segment u kojemu zauzima 60% vrijednosnog udjela. Tijekom srpnja Duracell je na hrvatsko tržište u premium segment alkalnih baterija uveo novi unaprijeđeni Duracell Turbo s opcijom Power Check za provjeru stanja energije u bateriji. Od rujna će provoditi iznimno atraktivne

ENERGIZER

E

nergizer Holding jedan je od najvećih svjetskih igrača u ponudi tzv. prijenosne energije, prisutan u više od 160 zemalja. Energizer je svjetski broj jedan u punjivim baterijama i u baterijskim svjetiljkama te svjetski broj dva u brendiranim baterijama. U okruženju koje bilježi ukupan pad (alkalne + cink karbon baterije), Energizer bilježi rast i tržišni je lider u srednjoj i istočnoj Europi. Energizer nudi proizvode koji zadovoljavaju svačije potrebe za prijenosnom energijom, u smislu vrste i kapaciteta baterije. Prateći stanje na svjetskom, a poglavito europskom tržištu, te anticipirajući trendove, odlučili su brend Energizer na hrvatskom tržištu razvijati prvenstveno kroz alkalne baterije i to u dva cjenovna razreda: Energizer bazna linija alkalnih baterija te Energizer premium linija alkalnih baterija

18

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

(podbrend Maximum). Prisutni su skoro u svim većim trgovačkim lancima, u kanalu tradicionalne trgovine te u specijaliziranim trgovinama. Razvoj vide u privlačenju novih kupaca, daljnjem širenju portfolia kod već prisutnih partnera te u jačanju specijalnih kanala prodaje (tzv. uradi sam). Interne srednjoročne odrednice su konverzija bazne alkalne u premium alkalne baterije te, s druge strane, konverzija premium alkalnih u super premium kategoriju s litijskom tehnologijom. Najprodavanije Energizer baterije su AA u blisteru s četiri baterije te AAA, također u blisteru s četiri baterije. Partnerima i potrošačima nude vrhunski proizvod po prihvatljivoj i konkurentnoj cijeni, a kroz jasnu razvojnu strategiju i različite marketinške alate potrošače upoznaju s kvalitetom proizvoda. 


VARTA

V

cjenovne akcije ciljane na krajnjeg potrošača. Također, u pripremi je već tradicionalna Duracell božićna promocija. Duracell je jedina robna marka baterija na hrvatskom tržištu s redovnim oglašavanjem na TV-u koja nudi kompletan paket usluga isporuke i unapređenja prodaje na svakom prodajnom mjestu, poručuje ovaj proizvođač.

arta na tržište Hrvatske distribuira sve tipove baterija prema veličini. Najprodavanije su veličine AA i AAA baterije. Međutim, tu je čitava lepeza proizvoda koja ima zadatak zadovoljiti potrebe potrošača, odnosno osigurati ispravan rad sve zahtjevnijih uređaja, poput medicinskih pomagala (slušnih aparata), sigurnosnih i mjernih sustava itd.. Uz najprodavanije AA i AAA baterije, te klasična pakiranja 4/1, multipakiranja (6 i više komada) sve više osvajaju police trgovina. Ova godina bit će zapamćena po lansiranju litijske baterije u veličini AA i AAA, što je nova dimenzija u osiguravanju kvalitetnog i visoko profesionalnog izvora električne energije. Litijske baterije daju osjetno više energije od alkalnih, cijena im je veća, ali su im prvi izlazni rezultati odlični. Varta je prisutna u gotovo svim trgovačkim lancima, a osim klasične police u kategoriji baterija, ima i mnoga sekundarna pozicioniranja. Prema podacima koje dobiju od trgovaca, tržišni

udio u jednokratnim baterijama je oko 40% vrijednosno, odnosno 52% količinski. Kroz kvalitetnu maržu i visoki obrtaj zadovoljavaju trgovce, a potrošačima omogućuju što bolji proizvod za novac. Varta je prva lansirala novu generaciju baterija, litijske u oblicima AA i AAA, na široko tržište Hrvatske. Marketinške akcije kontinuirano rade tijekom cijele godine, od raznih nagradnih igara i tramvaja Varte koji uredno vozi Zagrebom, do promo pakiranja. U tijeku su tri nagradne igre kod raznih kupaca, a kulminacija je u prosincu.

SANYO

U

količinskoj prodaji Sanyo baterija veći udio imaju zinc-carbon baterije, dok vrijednosno gledano, veći udio je alkalnih. Prema nezavisnim ispitivanjima Sanyo baterije su “best buy” jer su kvalitetom u rangu popularnijih brendova ili čak bolje, a cjenovno pristupačnije. Uz poštivanje preporučene maloprodajne cijene trgovci su u mogućnosti ostvariti veću maržu nego kod ostalih brendova. Važan čimbenik u prodaji je i pozicioniranje. U tome pomaže služba unaprjeđenja prodaje, koja postavljanjem POS materijala i savjetovanjem o pozicioniranju proizvode čini vidljivim i dostupnim kupcima. Ispravno pozicioniranje

i jasno isticanje cijene povećava prodaju i do 50%, kad rade usporedbu prometa na istom prodajnom mjestu prije i poslije pozicioniranja. Iz tvrtke Exploria, distributera Sanyo baterija, kažu kako punjive baterije ostvaruju oko 3% prometa u količinskoj prodaji, a razvojem tržišta udio punjivih baterija u prodaji će se stalno povećavati, kako zbog ekonomske opravdanosti korištenja punjivih baterija, tako i zbog povećanja ekološke svijesti potrošača. Sanyo je razvio vodeći brend u tom segmentu – Eneloop. To je tzv. “ready to use” punjiva baterija koja na prodajno mjesto dolazi već napunjena i odmah spremna za upotrebu. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

19


Logistika Logistika se vrlo jednostavno može usporediti s organom jetre u organizmu. U njoj završavaju i vidljivi su svi propusti i neodgovarajući procesi

I

deja lanca opskrbe oživjela je još početkom 20. stoljeća kada je Henry Ford, svjestan njegove važnosti, odlučio lanac kontrolirati tako da je okrupnio sve njegove sudionike, od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao Transcontinental material flow. Logistika je u međuvremenu prošla kroz transformaciju od Pepeljuge do princeze. Jedno vrijeme je bila svedena na skladištenje i transport, i na toj razini životarila, da bi unazad desetak-dvadeset godina konačno dobila na važnosti i pojavila se kao izvor konkurentske prednosti u mnogim kompanijama. Možda je tome pridonio Zaljevski rat početkom 90ih, kada su SAD i saveznici bili prisiljeni prebaciti ogromne količine materijala za opskrbu vojnika i ratnih operacija na velikim udaljenostima u nezamislivo kratkom vremenu? Tu je izvrsnost u logistici došla do izražaja.

SIMPTOMI I POSLJEDICE O logistici se istovremeno (devedesetih godina 20. stoljeća), ozbiljnije počelo razgovarati kada su tržišta postala zasićena i strašno diversificirana, tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika, odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu. Čak je i general Pagonis,

20

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

koji je bio zadužen za logistiku i opskrbu u spomenutom Zaljevskom ratu, kada je rat završio, ponudio svoje usluge svjetski poznatom lancu Sears i postao njihov direktor lanca opskrbe. On je svoja iskustva na opskrbi ratnih jedinica primijenio na opskrbu Searsovih trgovačkih centara. Logistika se vrlo jednostavno može usporediti s organom jetre u organizmu. U njoj završavaju i vidljivi su svi propusti i neodgovarajući procesi. Tako

u logistici su smanjenje zaliha, uspostava planiranja i forecastinga, organizacija i smanjenje troškova nabave, organizacija skladišnog poslovanja i slično. I u Hrvatskoj se zadnjih nekoliko godina održavaju seminari s temama iz područja logistike, nabave, upravljanja lancem opskrbe i slično. Seminari su dosta traženi jer su i hrvatska poduzeća, konačno, otkrila ono što se u svijetu zna već 15-20 godina, a to je gledanje na logistiku kao jednu

u logistiku su uvedeni neki novi trendovi. U logistici se sada koriste nove grane znanosti (statistika i matematika) koje zahtijevaju korištenje novih znanja za povećanje efikasnosti logistike. Kako je formalna edukacija na fakultetima u području logistike do unazad nekoliko godina bila skromna, rupe u znanju logističara su se popunjavale kroz seminare i treninge.

Najsna su i u logistici najčešće vidljivi simptomi i posljedice, a ne uzroci problema pa se prilikom optimizacije logistike ponekad ne tretira pravi uzrok. Logistika je onaj dio poduzeća u koji se najmanje ulagalo i koji je najmanje razvijen u većini malih i srednjih tvrtki. Neka poduzeća su to shvatila i počela educirati svoje djelatnike te tražiti pomoć od stručnjaka na ovom području. Uobičajeni izazovi

od glavnih konkurentskih prednosti u poduzeću. ZNANJE I SAMO ZNANJE Kako su se u međuvremenu kupci dosta razmazili i poželjeli različite boje i modele, logistika je postala kompliciranija. Koliko nam treba koje boje i koliko da proizvedemo kojeg modela? Sve su to pitanja koja kompliciraju proizvodnju, nabavu, a da ne govorimo o prodaji i otpremi. Kako bi (p)ostala konkurentna,

Danas je puno bolja situacija jer su na ekonomskim i prometnim fakultetima uvedeni smjerovi logistike koji obrađuju moderne trendove. Postoji sve više i privatnih stručnih studija logistike i logističkih akademija. Drugi trend koji se pojavljuje zadnjih petnaestak godina je uvlačenje novih koncepata (kao što su Just In Time, Vendor Managed Inventory, Konsignacijske zalihe, Outsourcing, Podugovaranje i sl.), koji su dodavali efika-


konkurentska prednost modernog poslovanja snost, ali su još više komplicirali posao logističara. U čemu je glavna komplikacija ovih novih koncepata? Najvažnija promjena je da se logistika preselila izvan četiri zida kompanije te su se logistički procesi počeli protezati i izvan granica našeg poduzeća. SNAGA LANCA Logistika je počela obuhvaćati partnere izvan svo-

čemo sve partnere u našu vlasničku piramidu, ali ta se politika sve više napušta. Došli su novi koncepti kao što je outsourcing, po kojima se trebalo fokusirati na ‘core’ djelatnosti poduzeća, a ostalo prepustiti specijaliziranim kućama kao što su 3PL i 4PL poduzeća (pružatelji usluga logistike treće i četvrte strane). Međutim, kako god krenuli u rješavanje ovog izazova, postali smo svjesni da se ovdje radi o upravljanju logistikom ‘bez granica’, odnosno upravljanju lancem opskrbe (eng. Supply Chain Management). Meni se sviđa ovaj naziv jer ima u sebi riječ lanac, koji sugerira da smo

i mogućnosti i isplativost ulaganja u informatizaciju i automatizaciju.

“Tanka je granica između dobre investicije u logistiku i bacanja novca” TEHNOLOGIJA U LOGISTICI Temeljni zadatak logistike je da teče nesmetano i glatko, jer što je manje zastoja, to prije i jeftinija roba dođe do kupca, što je glavni cilj svakog poduzeća. Posebnu ulogu u tome igraju ERP sustavi. Tako, primjerice, prije uvođenja ERP-a, nabava je rijetko bila integrirana pa je sve informacije i izvještaje dobivala iz računovodstvenih programa (iz kojih su se dobivali

poduzeća organizirana po funkcionalnom principu (nabava, proizvodnja, prodaja, financije, itd.), većina procesa proteže se kroz nekoliko funkcionalnih područja. Tako, na primjer, kada prodaja planira prodati neki proizvod, cijela priča počinje s planom proizvodnje. Zatim nabava pribavlja potreban materijal, financije ga evidentiraju i plaćaju, proizvodnja utroši, kako bi proizvela traženi gotov proizvod i stavila ga na raspolaganje prodaji. Sve je povezano i ako je informacijski sustav rascjepkan raznim informatičkim i poluinformatičkim rješenjima, tada taj proces ne teče glatko. Nova generacija programa za podršku poduzećima (Supply Chain Management ili Supply Chain Events Management, Customer Relationship Management, Supplier Relationship Management itd.) prate

ažnija karika je uobičajene ‘jurisdikcije’. To znači da neke stvari i dijelove procesa nemamo pod ‘kontrolom’ jer ga obavlja neki drugi samostalan subjekt. Ako uz to kažemo da je to vrijeme stroge hijerarhijske organizacijske strukture u upravljanju poduzećima, onda je definitivno ugrožena naša kontrola jer se naši partneri ne nalaze u našoj hijerarhiji. Jedan od odgovora na ovaj izazov je, naravno, da postupamo kao što je to Henry Ford učinio i uvu-

svi povezani i ako samo jedna karika u lancu ne funkcionira, cijeli lanac je beskoristan. I još jedna zgodna, ali bolno istinita fraza: svaki lanac opskrbe snažan je onoliko koliko je snažna njegova najslabija karika. I treći trend koji se pojavljuje je korištenje (novih) tehnologija u logistici. Međutim, tanka je granica između dobre investicije u logistiku i bacanja novca. Stoga, treba dobro poznavati procese u logistici, ali

samo agregatni i financijski podaci), ili posebnim zahvatima informatičara. Integrirani ERP sustavi nam omogućavaju informacije u realnom vremenu i na osnovu njih možemo brže reagirati na bilo kakve promjene u potražnji, što je jako bitno ako želimo imati agilan i fleksibilan lanac opskrbe s mogućnošću brze reakcije na promjene. Osnovna karakteristika ERP sustava je njegova integriranost. Znamo da, bez obzira što su naša

nove koncepte koje smo spomenuli, a to su procesi koji se odvijaju i izvan našeg poduzeća. PRIMJER NAJBOLJIH Predvodnici u inovacijama u lancu opskrbe, kao što su Wal Mart, Dell, Zara itd., koriste upravo informacije u upravljanju lancem opskrbe kako bi stvorili razliku u odnosu na konkurenciju. Tako je Wal Mart započeo s P&G-om koristiti koncept upravljanja zalihama od strane Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

21


Logistika dobavljača (“Vendor Managed Inventory” - VMI). Sam Walton, osnivač Wal Marta (najveće globalne kompanije), to je nazvao “zamjenom zaliha za informacije”. Dobavljač P&G drži zalihe Pampers pelena za Wal Mart i opskrbljuje njegove dućane ne čekajući narudžbenicu, a na osnovu podataka koje dobije iz Wal Mart-ovog informacijskog sustava u realnom vremenu. Wal Mart sada radi s većinom svojih dobavljača na ovaj način. I naš najveći trgovački lanac je na putu da uvede sličan koncept u poslovanje sa svojim dobavljačima. Naravno da je za provođenje ovog koncepta potreban visok nivo povjerenja i suradnje između partnera. Drugi primjer je Zara koja

je napravila revoluciju u tekstilnoj industriji jer umjesto uobičajene 2-4 ima 20-30 sezona godišnje. Kako to uspijeva?

“Svaki lanac opskrbe snažan je onoliko koliko je snažna njegova najslabija karika” Zara pomno prati što se u njihovim dućanima širom Europe prodaje i to na način da njihovi poslovođe kroz integrirani informacijski sustav svakodnevno izvještavaju centralu o tome što se toga dana prodavalo. Te informacije

skupljaju se u centrali i prosljeđuju u obliku narudžbe njihovim lokalnim kooperantima. Na ovaj način Zara vrlo brzo (u roku od dva tjedna) reagira na promjene u afinitetu potrošača. Ovaj koncept nazivamo brza reakcija na potražnju (tzv. “Early Consumer Response” ili “Quick response”). VAŽNOST LOGISTIKE I danas, u ovo recesijsko vrijeme, svakim danom se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca. Jako je važno pronaći pravu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni povezani kao spojene posude.

Ako smanjite troškove logistike, to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni. I obrnuto, ako želite povećati zadovoljstvo kupaca i time prodaju, to znači da morate uložiti u logistiku. U više poduzeća, u kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logistiku, morali smo se suočiti s ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i prodaja (i da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi), nije se moglo doći do napretka u kompaniji. Bez razumijevanja ovih postulata kontinuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar poduzeća i nema održivog rasta. Antonio Zrilić LOGIKO d.o.o.

www.jatrgovac.hr

Just in time informacija


Logistika – promo

Brz i precizan tijek roba na cijelom teritoriju RH

T

rast d.d. pruža logističke usluge kao 3PL (3rd party logistics partner), ili 4PL na način da povezuje cjelokupni lanac opskrbe od mjesta proizvodnje do krajnjeg maloprodajnog mjesta u ime i za račun vlasnika robe i/ili nalogodavca. Kako se radi o tzv. FMCG tržištu (fast moving consumer goods), izuzetno je bitna brzina i preciznost cjelokupnog sustava opskrbe s krajnjim ciljem što brže dostave pro-

izvoda na police. Trast pruža bitnu podršku opskrbnom procesu jer visoko kvalitetnom uslugom omogućava brz i precizan tijek roba na cijelom teritoriju RH. Ulaganjem u nove logističke i

informatičke tehnologije klijentima osigurava optimizaciju njihovih logističkih procesa, svođenje logističkih troškova na minimum te istodobno ostvarenje visokog postotka realizacije narudžbi kupaca u što kraćem roku. Veliki broj poslovnih subjekata, poglavito velikih proizvođača i veletrgovaca, još uvijek razvija i održava vlastite logističke kapacitete, a problem predstavlja činjenica kako većina takvih tvrt-

ki nema detaljno razrađen sustav praćenja i kontrole troškova logistike. Značajna sredstva investirana u logističke kapacitete trebala bi biti usmjerena u razvoj proizvodnje i proizvoda, dok je razvoj logističkih tehnologija dužnost specijaliziranih tvrtki poput Trasta. U inozemstvu je općeprihvaćena praksa da veliki proizvođači izravno s proizvodnih linija premještaju robu u kapacitete logističkih partnera i time ne samo ostvaruju uštede, već i koncentriraju svoje snage na razvoj vlastitog core businessa.

Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

23


Logistika – analiza tržišta Suvremeni opskrbni lanac je dinamički sustav čije se funkcioniranje u prostoru očituje putanjama po kojima se odvija kretanje materijala, prijenos informacija i financijskih sredstava između subjekata opskrbnog lanca, koji su i sami prostorno određeni

EU D

jelovanje opskrbnih lanaca omogućuje djelatnost koju obavljaju logistički operateri, a danas je nazivamo logistička industrija (iako je po svojoj prirodi uslužna djelatnost, djelatnost logističkih operatera neposredno stvara novu vrijednost povećanjem uporabne vrijednosti proizvoda), eng. 3PL Industry. Ova vrsta industrije razvila se u uvjetima liberalizacije međunarodne trgovine, kao odgovor na rastuću potražnju za logističkim uslugama, koje uključuju planiranje, upravljanje, provedbu i nadziranje robnih tokova unutar globalnih opskrbnih lanaca. Sada već davne 2002. godišnji prihod koji se u svijetu ostvario u ovoj djelatnosti procijenjen je na 130 milijardi dolara (prema United

24

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

prostor za strateška partnerstva States International Trade Commission - USITC), s tendencijom daljnjeg rasta. SVE SLOŽENIJI ZAHTJEVI Najznačajnije strukturne promjene u logističkoj industriji Europe započele su stvaranjem jedinstvenog europskog tržišta bez carinskih barijera, a nastavljaju se daljnjim proširenjem Europske unije. Te se promjene očituju u reorganizaciji i širenju distribucijskih mreža, koje od nacionalnih prerastaju u internacionalne, odnosno globalne, što postavlja sve složenije zahtjeve dobavljačima logističkih usluga. Jedna od posljedica toga je trend okrupnjavanja u logističkoj industriji, gdje nositelji razvoja postaju operateri s globalno rasprostranjenim mrežama poslovnih jedinica, koji mogu ponuditi

integrirane pakete logističkih usluga bez geografskih ograničenja. Kako niti najveći globalni operateri ne mogu biti svugdje prisutni, tu se otvara prostor za strateška partnerstva. Tako lokalni operateri na svojem području mogu biti angažirani kao njihovi agenti, što svakako

“Niti najveći globalni operateri ne mogu biti svugdje prisutni” otvara mogućnosti i za buduće poslovanje logističkih operatera u Hrvatskoj, koji će se uskoro naći na jedinstvenom europskom tržištu. RELATIVNI OMJERI Podaci Državnog zavoda za statistiku, za prosinac 2010.

godine, pokazali su, kao što je bilo i očekivano, da se u robnoj razmjeni Republike Hrvatske nastavlja trend većeg rasta izvoza od uvoza na godišnjoj razini. Izvoz roba je iznosio 779 milijuna eura, što je 21,9% više nego u istom mjesecu 2009. godine, dok je uvoz roba iznosio 1,32 milijardi eura, što je 10,8% više nego u prosincu 2009. godine. U zadnjem tromjesečju 2010. robni izvoz je porastao 26,6%, a robni uvoz tek 3,9% u odnosu na isto tromjesečje 2009. godine. Objektivno, ovakva su kretanja cikličke prirode te nisu rezultat povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoznog sektora. Ona su ipak dobrodošla, s obzirom da su pozitivno utjecala na tekući račun bilance plaćanja i BDP u posljednjem


okrupnjavanje kao trend u logističkoj industriji

tromjesečju 2010. godine. I na razini cijele 2010. kretanja su slična. Zbog oporavka naših najvažnijih izvoznih tržišta, zemalja Europske unije, i posljedičnog rasta inozemne potražnje, izvoz je ostvario visoku godišnju stopu rasta od 18,2%. Ipak, s obzirom na bazni učinak, odnosno visoku stopu pada u 2009. (-21,4%), izvoz se još uvijek nije vratio na pretkrizne razine. S druge strane, nepovoljna kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada zadržavali su domaću potražnju razmjerno niskom pa je uvoz zabilježio godišnji pad od 0,6%. Zbog visoke stope pada u 2009. godini i nastavka negativnih kretanja u 2010. godini, u odnosu na pretkriznu 2008., uvoz je manji za 27,3 posto. HETEROGENI SUBJEKTI U ovakvoj nepredvidivoj i dinamičnoj tržišnoj ekonomiji industrija i trgovina teže smanjenju troškova kroz fleksibilno korištenje resursa, što se očituje u permanentnom porastu poslovnih aktivnosti na bazi

outsorcinga. Ovakve promjene djeluju na dodatnu transformaciju aktivnosti logističkih operatera u smislu proširivanja poslovanja kroz realizaciju komplementarnih aktivnosti i prilagodbu potrebama gospodarstva. Subjekti koji sudjeluju u realizaciji logističkih aktivnosti su heterogeni: ponuđači logističkih usluga (logistički operateri), zaposlenici, industrijska i trgovačka poduzeća, ostali korisnici logističkih usluga. Pojedini subjekti kao primaran cilj imaju različite podciljeve vezane za: poboljšanje infrastrukture, optimizaciju transportnih procesa, poboljšanje ekoloških uvjeta i dr., što ukazuje na problem kompleksnosti realizacije logističke usluge. LOGISTIČKE AKTIVNOSTI Analize europskih iskustava, pokazuju da privatni i javni sektor podupiru koncept planirane izgradnje logističko-distribucijski centara (LDC-a) s pripadajućim aktivnostima. Mnoge europske zemlje razvijaju i politike podupiranja izgradnje i razvoja LDC-a, kao glavnih infrastrukturnih generatora logističkih aktivnosti. Stoga je u Hrvatskoj važno razumijevanje ovog koncepta od

strane svih potencijalno zainteresiranih skupina i jačanje takvog načina razmišljanja. Sadašnje stanje u Hrvatskoj, zahvaljujući kontinuiranom zalaganju logističkih stručnjaka, jednako iz znanstvenih institucija te iz gospodarstva, stavlja naglasak na razvoj logističkih aktivnosti,

“Mogućnosti i potrebe razvoja logističkih aktivnosti u Hrvatskoj postupno se realiziraju” odnosno logističke industrije. Navedeno, primjerice, potkrepljuju aktivnosti tvrtke Konzum koja posjeduje logističke centre zatvorenog tipa opremljene i organizirane sukladno zadnjim svjetskim standardima, u kojima konstantno optimiziraju logističke aktivnosti uz pomoć informatičke podrške te kvalitetnih i stručnih kadrova za koje tvrtka brine po principu cjeloživotnog obrazovanja. Nadalje, u tijeku su izrade projekata te izgradnja novih logističkih centara, na lokacijama u Jastre-

barskom i Dugom Selu. Navedeni centri omogućit će daljnji razvoj logističkih aktivnosti, osobito ako se u obzir uzme činjenica da se budući logistički centar u Dugom Selu planira izgraditi na površini od ukupno milijun četvornih metara s cijelom lepezom mogućnosti koje podrazumijevaju usvojeni standardi današnje logističke industrije poput: • skladišne površine dimenzionirane i izrađene sukladno funkcionalnim, ali i ekološkim zahtjevima, • skladišta hladnjače, • skladišta za opasnu robu, • funkcionalna kamionska parkirališta s pripadajućim sadržajima, • proizvodni te uredski prostor. Zaključno, mogućnosti i potrebe razvoja logističkih aktivnosti u Hrvatskoj za kratkoročno i srednjoročno razdoblje zasnovane su na realnim osnovama te se postupno realiziraju. Dinamika i tijek daljnjeg razvoja ovisi o trendovima u međunarodnim robnim tokovima te zalaganju logističkih stručnjaka. prof. dr. sc. Mario Šafran prof. dr. sc. Kristijan Rogić Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Suzdržanost i otpor Rezultati istraživanja aktivnosti logističkog sektora na području RH, koje je proveo Zavod za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti, pokazuju da poslovanje subjekata logističke industrije u praksi prate i određeni problemi, unatoč solidnim rezultatima koji su ostvareni na poslovnom planu u recesijskim godinama. Neki od prisutnih problema su: • postojeći logistički operateri koji su godinama ulagali značajna financijska sredstva u vlastitu infrastrukturu ne žele ju

napustiti i preseliti u novo planirane logističke centre, pri čemu ulaganja u nove centre često tretiraju kao investicije visokog rizika; • osiguranje velikih površina za smještanje logističko-distribucijskih centara uz postizanje dobre prometne povezanosti i velika ulaganja u praksi nailaze na otpore i tešku realizaciju; • građani, odnosno javnost, iz različitih razloga imaju suzdržan stav kada se u blizini njihovih naselja planira izgradnja logističkodistribucijskog centra.

Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

25


Logistika – skladišni centri

Smanjenje trošk

kao preduvjet razvo

Hrvatskoj njezin geografski položaj daje izvrsnu priliku razvoja logistike jer je na stjecištu međunarodnih tranzitnih ruta. Ipak, hrvatsko tržište logističkih nekretnina još uvijek je najnerazvijeniji dio tržišta

G

lavni je trend koncentriranje svih usluga skladištenja i logistike na jednom mjestu. Zahvaljujući izgradnji cestovne infrastrukture nestala je potreba za manjim skladištima u svakom većem regionalnom centru i veliki se broj tvrtki iz sektora maloprodaje odlučio za centralna skladišta, odnosno logističko-distributivne centre (LDC). U Europi je već odavno trend da se ovakvi centri smještaju dalje od gradskih područja, uz važnija prometna čvorišta, što je u posljednje vrijeme slučaj i u Hrvatskoj. Zone poput Jankomira i Žitnjaka, nekada predgrađa Zagreba, postala su dio grada i u budućnosti će zbog prometnog zagušenja, a i vrijednosti zemljišta, odnosno boljeg načina njegova iskorištavanja, i one morati biti preseljene. Primjeri takvog izdvajanja od gradskog područja su skladišta Lidla i Magme u Jastrebarskom, Alce i Rewe Grupe u Svetoj Heleni, M SAN-a u Rugvici, Spara i Mercatora u Svetoj Nedelji itd. Kada govorimo o najvažnijim logističkim lokacijama

26

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

u državi, onda je to svakako zagrebačka regija, budući da je ona gospodarsko središte Hrvatske. Sljedeća bi bila riječka, koja će, nadajmo se, s povećanjem prometa i važnosti tamošnje luke rasti. Nakon nje slijedi područje Splita, a potom ostalih većih gradova u državi. Nažalost, pravog tržišta logističkih nekretnina, osim u Zagrebu, nema niti u jednom od ovih gradova.

“Ponuda suvremenih skladišnih prostora u Hrvatskoj je na nižoj razini od potražnje” GLAVNI NEDOSTACI Logističke kompanije u Hrvatskoj najviše opterećuje visoka zakupnina za skladišno – logističke prostore. Marže s kojima logističari rade ionako su niske, a s trenutnim cijenama zakupa na domaćem tržištu poslovanje s profitom gotovo je neizvedivo.

Problem je kako u regulativnim preprekama, tako i smanjenoj gospodarskoj aktivnosti. Poznata je priča da strane ulagače od ulaganja u logističke projekte odvraćaju visoki komunalni i vodni doprinosi, koji katkada prelaze i 10% vrijednosti ukupne investicije, što je iznimno puno. Uz to, prepreka su i visoke tražene cijene zemljišta na lokacijama koje podržavaju profitabilnu gradnju logističkih prostora. Bitnu ulogu igra i tromost administracije kod izdavanja dozvola te loša ulagačka klima, odnosno ne baš sjajan imidž koji Hrvatska ima kod tvrtki iz mnogih sektora zainteresiranih za ulazak na naše tržište. Uz navedeno, visoki troškovi radne snage, skuplji građevinski materijal od onih u regiji i nedostatak konkurencije među stranim developerima, koji su već dugo prisutni u primjerice Češkoj, Poljskoj, itd., rezultiraju visokim troškovima gradnje i u konačnici visokim zakupninama. Nažalost, sve to odvraća inozemne tvrtke iz sektora transporta, špedicije i distribucije od

ulaska na naše tržište. Tek bi ukidanje komunalnih i vodnih doprinosa ili njihovo svođenje na simbolične iznose pokrenulo dolazak stranih tvrtki, naročito iz proizvodnog sektora, što je zapravo preduvjet razvoja logistike. Slaba gospodarska aktivnost i nedostatak stranih ulaganja u proizvodnju u Hrvatskoj, prouzročen visokim davanjima, lošom regulativom i nedostatkom poticaja, podjednako su važni za stagnaciju logističkog sektora - jednostavno rečeno, kad se jako malo proizvodi, mala je potreba za skladištenjem i distribucijom. Činjenica da najveći


300.000 m² suvremenog skladišnog prostora u Hrvatskoj

kova

oja

dio potražnje za suvremenim skladišnim prostorima dolazi od tvrtki iz prehrambenog maloprodajnog sektora izvrsno oslikava trenutnu gospodarsku situaciju, jer jedino te tvrtke osuvremenjuju svoj način distribucije robe i donekle šire kapacitete. Udio ostalih sektora u ukupnoj strukturi potražnje je neznatan. SKLADIŠNI PROSTOR Tranzicijske zemlje poput Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske su nas po broju projekata i kvadrata te po kvaliteti prostora i broju transakcija već odavno pretekle ili nas upravo sustižu

kao, primjerice, Bugarska. O usporedbi s tržištima razvijenih europskih zemalja poput Velike Britanije, Njemačke ili Nizozemske, Belgije i Španjolske, koje su europska i svjetska distributivna središta, nema ni govora. Hrvatsko tržište logističkih nekretni-

na vrlo vjerojatno će ostati lokalno tržište s rastom dostatnim da zadovolji domaće potrebe. U Hrvatskoj postoji oko 300.000 m² suvremenog skladišnog prostora. Usporedbe radi, Češka u ovom trenutku raspolaže s otprilike 3,5 milijuna m² suvremenog skladišnog prostora, Mađarska s više od 1,5 milijuna kvadrata, Bugarska s 1,3 milijuna, Rumunjska s otprilike milijun, a Poljska koja je zadnjih godina imala ogroman rast (ali je i neusporedivo veće tržište od našeg), s više od 7 milijuna m². Ponuda suvremenih skla-

dišnih prostora u Hrvatskoj na nižoj je razini od potražnje, a očekivanja su da će u srednjoročnom razdoblju glavni pokretač potražnje i dalje biti maloprodajni sektor. Većina skladišnih prostora na području Zagreba i dalje je u vlasništvu tvrtki korisnika, a zbog krize ograničena je mogućnost novih investicija. Povećanje potražnje za zakupom logističkih nekretnina bit će ključna iskra za početak investiranja. Trenutno u Hrvatskoj postoj samo jedan logistički park namijenjen tržištu, odnosno davanju u zakup - ‘Logistički park Zagreb’ u Svetoj Nedelji kod Samobora. Dobra je vijest da je započela gradnja i drugog logističkog parka iste namjene u Jastrebarskom, ukupne površine oko 66.000m², a investitori su Immorent i Niva inženjering. O optimalnom broju ovakvih projekata teško je govoriti, budući da on uvelike ovisi o kretanjima u gospodarstvu. Za očekivati je da bi se poboljšanjem gospodarske situacije, ulaskom Hrvatske u EU i povećanjem gospodarske aktivnosti, ovaj broj trebao povećavati

“Strane ulagače od ulaganja u logističke projekte odvraćaju visoki komunalni i vodni doprinosi” i da bi se slični projekti gradili u većim regionalnim centrima i u blizini luka, na primjer Rijeke. Niska razina gospodarske aktivnosti, posebno proizvodnje, te nepostojanje

poticajne investicijske politike i klime, glavni su uzroci tomu da je hrvatsko tržište logističkih nekretnina najnerazvijeniji dio tržišta. Sadašnjim načinom obračuna i naplate komunalnih i vodnih doprinosa njihova ukupna vrijednost premašuje20 posto troškova gradnje za suvremeno skladište. Sami troškovi gradnje logističkih nekretnina u Zagrebu malo su viši nego, primjerice, u Beogradu i Budimpešti, ali je porez na gradnju višestruko veći. Sadašnji način obračuna doprinosa prema obujmu objekta nije prikladan za logističke prostore i mora se izmijeniti i razlikovati od načina obračuna za stambene i ostale poslovne nekretnine. Kao protutežu argumentu da je trošak infrastrukture veoma visok, napominjemo da se suvremeni logistički centri nalaze vrlo blizu postojeće infrastrukture (npr. blizu autocesta) te da tako visok trošak za gradnju infrastrukture ne može biti realan.Takav je argument i u suprotnosti sa situacijom na tržištu, gdje je komunalni doprinos puno veći u blizini većih urbanih centara u odnosu na periferne lokacije gdje je infrastruktura slabije razvijena. CIJENA ZAKUPA Manjak, odnosno nedostatak skladišnih prostora znatno povećava cijenu njihova zakupa u odnosu na zemlje u regiji (Mađarska, Češka), gdje su cijene za suvremene skladišne prostore od 3 do 3,5 eura po metru kvadratnom mjesečno. Istodobno je cijena zakupa suvremenih skladišnih prostora u Zagrebu (najrazvijenije tržište nekretnina u Hrvatskoj), od 6 do 6,5 eura po kvaRujan 2011. www.jatrgovac.hr

27


Logistika – skladišni centri dratu mjesečno, tj. gotovo dvostruko više od zakupa u spomenutim zemljama. S obzirom na nerazvijenost tržišta logističkih nekretnina, kriza nije ni mogla donijeti pogoršanje, odnosno samo je produljila razdoblje stagnacije ponude i potražnje. Ipak, Hrvatskoj njezin geografski položaj daje izvrsnu priliku razvoja logistike jer je na stjecištu nekih međunarodnih tranzitnih ruta, a posljednjih je godina razvila izvrsnu cestovnu infrastrukturu. Na budući razvoj logistike i logističkih nekretnina ne može se gledati izolirano, u nacionalnim okvirima, nego isključivo putem ukupnoga europskog tržišta, ali i putem regionalnog tržišta jugoistočne Europe. Članstvo RH u EU može donijeti komparativne prednosti na regionalnom tržištu. PREPREKE ZA RAZVOJ Unatoč dobroj cestovnoj infrastrukturi, ograničavajući faktor razvoja logističkog tržišta u Hrvatskoj ponajprije je u tome što ga nije pratio razvoj željezničke infrastrukture. No, unapređenje riječke i zadarske pomorske luke, čiji bi se kapaciteti trebali povećati, bilo bi ekonomsko opravdanje za ulaganje u unaprjeđenje željezničke infrastrukture. Važno je naglasiti da je jedinični trošak prijevoza dobara željeznicom manji od jediničnog troška prijevoza cestom, što dugoročno opravdava ulaganje u željeznice. Ovisno o dostupnosti financiranja i mogućim promjenama u sustavu oporezivanja, na širem području Zagreba u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju može se očekivati početak gradnje većeg broja projekata ove vrste. Istočni i

28

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

južni rubovi grada, zbog izgradnje maloprodajnih centara, mogli bi postati nove lokacije za skladiš-

“Logističke kompanije opterećuje visoka zakupnina za skladišno – logističke prostore” no-logističke centre. Poboljšanje mreže autocesta (uključujući nedavno produženje autoceste A1 i otvaranje autoceste A11 Zagreb-Sisak koje se očekuje do kraja 2011.), vjerojatno će otvoriti nove mogućnosti razvoja sličnih projekata. Zakupnine će ostati stabilne, a stope ne-

popunjenosti niske, prvenstveno zbog slabe ponude suvremenih skladišnih prostora za zakup. Za očekivati je da će povećanjem ponude ove vrste prostora doći do snižavanja i stabilizacije cijena zakupa na nižoj razini, no prije toga preduvjet smanjena oporezivanja gradnje mora biti zadovoljen. Sigurnija ulagačka klima, učinkovitija administracija i razvoj gospodarstva, dakle ono što bi se trebalo ostvariti ulaskom u EU, trebali bi znatno pomoći u konsolidaciji ovog segmenta nekretnina. Korisnicima je svakako povoljnije biti u zakupu nego imati u vlasništvu prostore ovakve vrste. Velike tvrtke, naročito međunarodni špe-

diteri, osim zbog visokih troškova gradnje i isplativosti investicije, skloniji su uzimanju skladišnih prostora u zakup, nego gradnji vlastitih kapaciteta i zbog toga što ne žele vezati veliki kapital u nekretnine, već ga radije ulažu u svoju osnovnu djelatnost, a zakupom zadržavaju i fleksibilnost, jer u slučaju da se obim njihovog poslovanja značajnije promijeni, nisu vezani uz kvadrate koji su u njihovom vlasništvu, već mogu promptno reagirati povećanjem ili smanjenjem zakupljenog prostora. Sinisa Dadić Jones Lang LaSalle d.o.o.

Karakteristike suvremenog logističkog parka • lokacija – u blizini glavnih prometnica, odnosno glavnih prometnih čvorišta na prilazu većim gradskim središtima, • korisna unutarnja visina objekata od 10 metara naviše, • fleksibilnost prostora u skladištima velikih površina, • djeljivost na jedinice različitih veličina i namjena, • velik broj suvremenih ukrcajnih rampi i kolnih ulaza,

• prostrani manipulativni prostori ispred objekata, • postojanje željezničkog kolosijeka unutar granica parka ukoliko je to moguće, • veliki broj parkirnih mjesta za osobna vozila i kamione, • mogućnost izgradnje uredskih prostora prema potrebama pojedinih korisnika, • niski troškovi poslovanja i održavanja, • 24 satna čuvarska služba, • profesionalan facility management, i dr.


Logistika - promo

Ricardo uskoro otvara novi

Logističko-distributivni centar u poslovnoj zoni Darda

C

jelokupna poslovna organizacija tvrtke Ricardo i stalno proširivanje poslovanja te potrebe kupaca zahtijevale su izgradnju novog distribucijsko-poslovnog kompleksa u regiji istočne Hrvatske. Usklađen sa standardima čuvanja i manipulacije hrane i visokim zahtjevima Europske unije, novi logistički centar smješten je u Poslovnoj zoni Darda na ukupnoj površini od 15.000 četvornih metara, od čega je 6500 četvornih metara zatvorenog poslovno-skladišnog prostora. Tim projektom osnažena je tržišna pozicija tvrtke i

dište s različitim temperaturnim razinama), opremljeni najsuvremenijom informacijskom tehnologijom, popraćeni iskusnom radnom snagom te odgovarajućim tehničkim sredstvima za manipulaciju robom, omogućavaju tvrtki proširenje suradnje na nove poslovne partnere. Tijekom posljednjih godina Ricardo d.o.o. specijalizirao se za usluge transporta i distribucije. Posjeduje vlastiti vozni park s 90-tak voznih jedinica od kojih je većina opremljena za prijevoz robe pod kontroliranim temperaturnim režimom i

ostvareni preduvjeti za pružanje vrhunskih logističkih usluga prilagođenih svakom pojedinačnom zahtjevu, što u tvrtki smatraju osobito važnim jer očekuju da će se trend “outsourcinga” logističkih usluga nastaviti. Ricardo u ovom trenutku vrlo uspješno pruža cjelovitu logističku uslugu koja obuhvaća organizaciju i obavljanje svih faza kretanja robe, od transporta, skladištenja i manipulacije robe do komisioniranja i mikrodistribucije. Novi skladišni kapaciteti, prilagođeni različitim vrstama roba (visoko regalno skla-

povezana satelitskim sustavom za praćenje. U tvrtki kao svoje glavne vrijednosti ističu znanje i zaposlenike, kojih je trenutno zaposleno 120, a u stalnom praćenju zahtjeva tržišta vide temelj svog uspjeha. Ove je godine u poslovnom segmentu transporta Ricardo implementirao sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008 te HACCP sustav kontrole sigurnosti hrane, a po otvorenju Logističkog centra i skladišno poslovanje uskladit će se s tim međunarodno priznatim normama.

Ricardo transporti sa srcem... nim

tur

ra pe

ke

ats

rv eH

cije

u n trib tem m u dis toč i i s n I T ira tv ju nja ira ruč ORkontroilnozems on od i P p s i S pod koj i a kom e A bucije n AN je, ob rvats i J r c R I i la T ijevoz u H UC odistr ipu an E pr imom B ikr m I J m R ga N ge rež STita uslu ŠTEao i uslu I D elov I k cj ADje robe L n SKladište sk

Posluje m norma o po među nar ma ISO 9001:2 odno prizna tim 008 i H ACCP sustav

a.

CROATIA - Osijek 31000 – Tel. ++ 385 (0) 31 562 261 – www.ricardo.hr /mail:uprava@ricardo.hr


Logistika – intervju Mercator po svim tržištima ima nekoliko desetaka distributivnih centara, a cilj je da se logistička mreža kvalitetno pokrije na svim tim tržištima

L

ogistika je usluga nabavnoj i maloprodajnoj službi, kaže Mag. Borut Žuran, direktor novootvorenog logističko-distributivnog centra Mercatora-H u Sv. Nedelji. O krucijalnoj važnosti logističke organizacije u suvremenom poslovanju govori iz iskustva jer je na različitim područjima logističkog poslovanja gradio cijelu svoju dosadašnju karijeru. Za početak predstavite nam ukratko novi logistički centar Mercatora-H u Svetoj Nedjelji.

U novi logistički centar Mercatora-H, koji raspolaže

koji će bitno unaprijediti i pojednostaviti dosadašnji proces rada. Skladište je podijeljeno u dva dijela (donji dio i galerija). U donjem dijelu skladišnog prostora visine 11 metara organiziran je prostor u prijamni, središnji i otpremni dio skladišta, te odvojeni dio za ambalažu (nepovratnu robu). Prijamni dio ima 10 ulaznih, a otpremni 19 izlaznih rampi. Središnji skladišni, donji dio sastoji se od dvije zone koje su različito temperirane za određene artikle i koristit će se najviše za FMCG robu za svakodnevnu upotrebu

proizvode i proizvode s manjim obrtajem), uredski dio, garderobe s tuševima i restoranom za djelatnike. Kako je došlo do realizacije ove investicije i koje prednosti ovaj objekt donosi za Mercator Hrvatska?

Prije same realizacije bile su napravljene analize i simulacije stanja i potreba za Mercator-H, a potom se pristupilo izradi idejnog rješenja. Ovakav tip skladišta uvelike se razlikuje od postojećih i upravo je to predstavljalo najveći izazov od samih početaka. Za Mercator-H novi logistički

Optimizacija lanca

po uzoru na europske i sv s 33.000 četvornih metara ukupne površine, uloženo je oko tri milijuna eura. Smješten je na području Sv. Nedelje pored Samobora, u sklopu kompleksa Poslovni park Zagreb te uz autoput Zagreb-Bregana. Ovo je do sada najveći projekt izgradnje klasično konvencionalnog logističkog centra koji je planski izgrađen za potrebe cijele Mercator Grupe. Izgradnja je trajala godinu i pol dana i sada smo u prvoj fazi ispunjavanja kapaciteta skladišta. Centralni logistički centar klasično je konvencionalno skladište bez visoko tehnoloških strojeva, ali s primjenom vertikalnih transportera

30

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

koja je u stalnom obrtaju. Na visokim 11-metarskim regalnim konstrukcijama rezervirano je 40 000 paletnih mjesta za cca 13.500 proizvoda. Galerijski dio skladišta, pak, podijeljen je na skladišni dio (za skuplje

centar donosi najprije optimizaciju lanca opskrbe po uzoru na europske i svjetske igrače u retailu, a potom i kroz sinergijske učinke u svim područjima djelovanja društva, a ponajviše u maloprodaji. Novi LDC

omogućuje jednostavniji i brži rad, a mogućnosti za eventualnu pogrešku svodi na minimum. Implementacijom Gold stocka, strateški licenciranog programa, uz upotrebu skenera, vertikalnih transportera i roll kontejnera, pojednostavljuje se i ubrzava rad u brzini dostave robe iz logističkog centra direktno na police dućana, što će polučiti značajne rezultate. Za brzinu poslovanja jednako je toliko bitna i sama lokacija smještaja skladišta, uz samu autocestu. Vođenje logističkog centra u Svetoj Nedelji vaš je novi profesionalni izazov. Mislite li da je zbog svog geograf-


3 milijuna eura uloženo je u novi logistički centar zaposlenika po pitanju ovog zahtjevnog i specifičnog područja?

a opskrbe

vjetske igrače skog položaja Hrvatska zahtjevnija po pitanju logističke podrške u odnosu na zemlje u kojima ste dosad imali prilike raditi?

U nekim slučajevima možda je Hrvatska specifična po pitanju logističke podrške, ali koncept mora ostati isti. Lo-

“Bez dobre logistike samo ste prodavač, a niste trgovac” gistika je usluga nabavnoj i maloprodajnoj službi, i treba ostati u tim okvirima. Kada je riječ o geografskom položaju, Hrvatsku u tom smislu više smatram izazovom, jer

je pozicija države u regiji i njena prednost. Osobno ne vidim nikakvih prepreka, kad Hrvatska uđe u Europsku Uniju i kada se otvore granice, da se svakodnevna distribucija robe iz LDC-a Sv. Nedelja obavlja i u neke maloprodajne jedinice u Sloveniji. I naravno obrnuto. Što će se dogoditi sa skladištima koje zamjenjuje ovo centralno skladište?

S novim skladištem se zatvaraju trenutno postojeća skladišta u Karlovcu i Velikoj Gorici, dok se skladište u Sesvetama preuređuje za druge potrebe. Na koji način Mercator ulaže u edukaciju i razvoj svojih

Najveća edukacija je sigurno rad i praksa. Zatim su tu specifična edukacija iz logističkog područja na konferencijama i sajmovima. Potrebno je napomenuti da je Mercator Grupa član međunarodnog logističkog udruženja IGD. Osnovna svrha tog udruženja je da skuplja podatke najvećih proizvođača i trgovaca u Europi i svijetu koje potom analizira. Svi ti podaci su, nakon stručne obrade, dostupni svima u udruzi i svakako se izmjenjuju dobre prakse i s ostalim trgovcima u regiji. U razvoj svojih zaposlenika Mercator počinje vrlo rano ulagati. Već nekoliko godina Mercator ima vlastitu Poslovnu Akademiju, koju sam i ja pohađao, a koja je namijenjena mladim i obećavajućim kadrovima iz svih Mercatorovih društava. U ovakvoj vrsti edukacije dobivaju se specifična, stručna znanja. Koliko logističko-distributivnih centara posluje u vašem sustavu na svim tržištima na kojima djelujete i planirate li daljnje investicije u lanac opskrbe prodajnih objekata?

Mercator po svim tržištima ima nekoliko desetaka distributivnih centara. Neka su veća, a druga manja. Krajnji je cilj da se logistička mreža kvalitetno pokrije na svim tržištima gdje Mercator posluje. Obzirom da su investicije u razvoj lanca opskrbe uvijek visoke taj je trend promjena za sve nas prespor. Zato je veoma bitno da se investira u te procese, jer ste bez dobre logistike samo prodavač, a niste trgovac.

Smatrate li da maloprodajni logistički sektor u regiji drži korak sa svjetskim standardima i trendovima?

Kao i naši najveći konku-

renti u regiji održavamo korak s europskim i svjetskim standardima i trendovima, s tim da pri tom govorimo o uistinu značajnim ulaganjima što nije uvijek raspoloživo. Svjetski retail lideri investiraju u potpuno automatizirano skladište, no pritom treba objektivno sagledati razmjere opsega i optimalnih potreba u regiji; naravno da je i nama, kao regionalnom trgovačkom lancu, važno da zbog rastućih potreba postepeno

“Cilj Mercatora je da se trošak logistike zadrži na nivou 5% od nabavne vrijednosti preuzete robe” težimo tom cilju. Zato smo i implementirali jedan dio tog rješenja: vertikalan i horizontalan transporter za premještaj transportnih jedinica po LDC-u. Logistički troškovi zauzimaju značajno mjesto u rashodima kompanija. No i dalje su primjetne značajne razlike kada je riječ o tvrtkama iz visokorazvijenih zemalja, gdje logistički troškovi iznose oko 8 posto ukupnih prihoda, dok u tranzicijskim zemljama troškovi rastu na čak 25 posto prihoda. Gdje se u tim razmjerima nalazi Mercator grupa?

Cilj Mercatora je da se trošak logistike (to je trošak skladištenja i transporta), zadrži na nivou 5% od nabavne vrijednosti preuzete robe. Slovenija je već na tom nivou, a u Hrvatskoj taj cilj ostvarujemo kroz novi LDC, dok će isto vrijediti i za ostala tržišta na kojima Mercator posluje. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

31


Logistika - hladni lanac Globalizacijom tržišta i rastom trgovine prehrambenih proizvoda pred proizvođače se postavljaju sve kompleksniji zadaci. Cilj je u što kraćem vremenu isporučiti prehrambene proizvode i time zadovoljiti sve zahtjevnije potrošače

S

amo je zadovoljan kupac jamstvo uspjeha na tržištu. Velik udio prehrambenih proizvoda je temperaturno osjetljiv, odnosno zahtjeva određeni temperaturni režim. Stoga je potrebno posvetiti posebnu pažnju ovoj vrsti proizvoda, kako bi se očuvala njihova zdravstvena ispravnost i kvaliteta. Sustav upravljanja proizvodnim procesima u većini tvrtki koje proizvode hranu je učinkovit zbog korištenja potpuno automatiziranih, modernih tehnologija proizvodnje i nadzora te iskusnih i dobro osposobljenih zaposlenika. S druge strane, procesi distribucije koji uključuju skladištenje i transport proizvoda često su kritična karika u prehrambenom lancu. Jedan od razloga je dinamičnost tih procesa; proizvod je potrebno dostaviti s jedne lokacije na drugu u što kraćem vremenu. SUSTAVI UPRAVLJANJA U distributivni lanac uključen je velik broj sudionika koji mogu biti, ali vrlo često nisu, zaposlenici tvrtke proizvođača. Europski zakon o hrani donesen je 2002. godine, a Hrvatska se, kao buduća zemlja članica Europske unije, uskladila s njegovim zahtjevima 2007. godine. Zakon o hrani definira poslove vezane uz prehranu kao svaku aktivnost vezanu uz proizvodnju, preradu i distribuciju hrane. Procesi skladištenja i transporta

32

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

prepoznati su kao kritične faze u osiguravanju zdravstvene ispravnosti proizvoda te su sve tvrtke koje posluju s hranom dužne od siječnja 2009. godine primjenjivati HACCP sustav upravljanja sigurnošću hrane. Proizvođači postaju svjesni kako bez učinkovitog sustava upravljanja kvalitetom skladištenja i transporta ne mogu biti sigurni da će do kupca stići siguran i kvalitetan proizvod, stoga se u ove procese osim HACCP sustava počinju uvoditi sustavi upravljanja prema međunarodno priznatim standardima, kao što su ISO 9001, ISO 22000, IFS i drugi. Uvođenje ovih sustava upravljanja pomaže upravama tvrtki uspostaviti i unaprijediti poslovanje vezano

“Hladni lanac je put temperaturno osjetljivih proizvoda od proizvođača do potrošača” uz skladištenje i transport, bilo da je riječ o procesima u vlasništvu kupca ili o logističkoj tvrtki koja posluje samostalno. CESTOVNI PRIJEVOZ Moderni sustavi distribucije hrane su brzi i intenzivni te

hrane i držati ih pod nadzorom. U Hrvatskoj je najviše zastupljen cestovni prijevoz prehrambenih proizvoda, a kao kritični i ujedno najzastupljeniji proces je prijevoz temperaturno osjetljivih proizvoda na određenom temperaturnom režimu (meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i povrće, riba i plodovi mora, proizvodi od tijesta i sladoled, voće i povrće, itd.). Iako konditorski proizvodi nisu u grupi lako kvarljivih prehrambenih proizvoda, ipak se i kod prijevoza ove vrste proizvoda zahtijeva pridržavanje određenog

Skladišten hrane u h

obuhvaćaju veliki broj zemalja, čime se umnožavaju i opasnosti prenosive hranom. Pravilno skladištenje i transport trebaju osigurati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane tijekom cijelog distribucijskog lanca – od proizvođača hrane, preko transporta i skladištenja do isporuke hrane trgovačkim lancima, hotelima, restoranima i krajnjim potrošačima. Često spominjanim sloganima “Od polja do stola”, “Od farme do vilice” želi se skrenuti pažnja na činjenicu da je, ako želimo potrošaču osigurati zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu, nužno upravljati svim koracima u proizvodnji i distribuciji

temperaturnog režima kako bi se zadržala kvaliteta i senzorska svojstva.

TRANSPORTNI UVJETI Za održavanje hladnog lanca tijekom transporta i skladištenja hrane nužni su prikladni skladišni i transportni uvjeti vezani uz uređenje i opremljenost prostora i vozila, a u skladu sa zahtjevima dobre skladišne prakse. Tako skladišni prostori moraju biti prikladno održavani i dostatni za uredno skladištenje raznih vrsta proizvoda. Potrebno je osigurati zaštitu od nakupljanja i dizanja prašine, padanja čestica na zapakirane proizvode, sprječavanje nastanka kondenzacije ili razvoja plijesni


porast prometa hrane u hladnom lancu na zidovima i površinama te provođenje dobre higijenske prakse, uključujući zaštitu od različitih onečišćenja, a posebno od štetnika (DDD mjere). Temperaturu treba redovito pratiti na mjestima gdje se mogu zamijetiti ekstremne vrijednosti te o svemu voditi evidencije. U slučaju neodgovarajuće temperature potrebno je propisati radnje koje se imaju poduzimati kako bi se zaštitila kvaliteta i zdravstvena ispravnost prehrambenih proizvoda. Sustavi za razvrstavanje proizvoda po stalcima, policama i/ili paletama ne smiju narušiti kvalitetu i zdravstvenu ispravnost istih. Iako je preporuka ukloniti drvo iz upotrebe u prehrambenoj industriji, još uvijek se upotrebljavaju drvene palete i spremnici. To zahtijeva

i bilježenje temperature i/ili relativne vlage, praćenje higijene prostora i zaposlenika uključenih u ove procese, itd.). Hladni prostori trebaju biti opremljeni uređajem za stalno praćenje i bilježenje temperature te, ako je moguće, alarmom koji upozorava na kvar. Ulazi zraka moraju biti opremljeni filterima za prašinu i smješteni tako da se izbjegne ulaz ispušnih plinova iz vozila. Danas postoje moderni sustavi kontrole mikroklimatskih uvjeta upotrebom “data loggera” koji omogućavaju softversko povezivanje s centralnim računalom te automatsko bilježenje temperature u zadanim intervalima s mogućnošću ispisa. Posljedice prekida hladnog lanca su kompromitirana zdravstvena ispravnost,

voća i povrća koje se može skladištiti i transportirati na nešto višim temperaturama (npr. agrumi na 12°C, a banane do 15°C). Temperatura hladnog lanca ne uništava

dodatan nadzor kako bi se spriječila mikrobiološka kontaminacija proizvoda nečistim drvenim paletama ili spremnicima. Hladni lanac je put temperaturno osjetljivih proizvoda od proizvođača do potrošača. Prekid jedne karike prekida cijeli lanac, a šteta nastala tim prekidom je nepovratna. Zato sudionici u hladnom lancu moraju međusobno surađivati te imati uvid u praksu prethodnih i budućih sudionika, što uključuje dokumentiranje postupaka skladištenja i distribucije, propisivanje mikroklimatskih uvjeta te zahtjeva vezanih uz uređenje skladišnih prostora (opremljenost transportnih vozila, nadzor

narušena kvaliteta, gubitak svježeg izgleda te skraćeni rok valjanosti hrane.

proizvoda: temperatura i vrijeme. Dopuštena su ograničena razdoblja bez kontrolirane temperature zbog praktičnosti rukovanja tijekom pripreme, prijevoza, skladištenja, izlaganja i posluživanja hrane, pod uvjetom da to ne predstavlja rizik za zdravlje. Važno je naglasiti kako je u svijetu zabilježen porast prometa hrane u hladnom lancu. Prema istraživanju Američkog instituta za zamrznutu hranu, 94% potrošača kupuje zamrznutu hranu povremeno, a 30% stalno. Potrošači putem medija dobivaju obavijesti o prepoznavanju proizvoda opasnog za zdravlje, dok je 80% temperaturnih odstupanja

“Preporuka je ukloniti drvo iz upotrebe u prehrambenoj industriji za palete i spremnike” mikroorganizme, ali sprječava razmnožavanje, odnosno porast broja mikroorganizama prisutnih u hrani. U hladnom lancu ključna su dva čimbenika za održanje kvalitete i neškodljivosti

nje i transport hladnom lancu TEMPERATURA I VRIJEME Svaki proizvod s vremenom gubi na kvaliteti. Međutim, gubitak je puno brži i veći ako se proizvod izlaže neprikladnoj temperaturi. Najveći broj bakterija koje uzrokuju trovanja hranom raste najbolje na temperaturi od 37°C. Mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju trovanja hranom ne mogu se razmnožavati na temperaturi nižoj od 5°C. To znači da bi u svim dijelovima hladnog lanca temperatura trebala biti ispod 5°C, a nikako ne bi smjela prelaziti vrijednost od 8°C. Izuzetak su neke vrste

posljedica ljudske pogreške. Nepravilno zatvaranje vrata skladišnog prostora ili transportnog vozila, produženo vrijeme utovara/istovara, nepravilno postavljeni parametri hlađenja i isključivanje sustava hlađenja, samo su neki od razloga prekida hladnog lanca i narušavanja kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda. KVALITETA I SIGURNOST Svjesni smo da transport uključuje niz nepredvidivih faktora koji utječu na kretanje temperature. Međutim, praćenjem hladnog lanca cilj je osigurati kvalitetu i sigurnost proizvoda kroz cijeli distributivni lanac. Potrebno je stalno provjeravati transportna vozila/kontejnere u kojima se proizvodi prevoze, što uključuje kontrolu čistoće i suhoće unutrašnjosti vozila, kemijska onečišćenja, jake mirise, zagađenost insektima, gljivicama ili plijesni, zaštitu transportirane robe od vremenskih neprilika ili drugih faktora te pogodnost vozila za prijevoz takve robe. Dokumentirati dokaz dobre distribucijske prakse i smanjiti gubitak proizvoda zbog izloženosti neprikladnim mikroklimatskim uvjetima te otkriti i ukloniti moguće rizike, zadatak je svih uključenih u ove procese. Svježi izgled hrane povećava prodaju, a kupci često kvalitetu namirnice poistovjećuju s kvalitetom prodajnog mjesta. Stoga kvaliteta i zdravstvena ispravnost proizvoda moraju biti ciljevi svima koji su uključeni u prehrambeni lanac, od proizvođača, preko distributera do trgovaca i ugostiteljskih objekata koji proizvode isporučuju do krajnjeg potrošača. Ivana Simić, Sanja Peterlić SUPERA KVALITETA d.o.o. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

33


Jedan dan s... Majom Gradišar Perotić Maja Gradišar Perotić savjetnica je u agenciji za komunikacijski menadžment i savjetovanje Media Val, gdje radi od 2007. godine. Upravljanje kriznim situacijama i komunikacijom, samo su neki od radnih zadataka koji opisuju ovo dinamično zanimanje

D

iplomirana novinarka svoj posao opisuje kao dinamičan, zahtjevan, stresan, ali na kraju radnog dana uvijek odlazi zadovoljna obavljenim. Komunikacija je njezin glavni radni alat, a uz poslove komunikacijskog savjetovanja i upravljanja u kriznim situacijama, brine i o novinarskim upitima. Kako kaže, poznaje način rada u medijskim redakcijama, a najvažnije je, osim profesionalnog odnosa s novinarima i urednicima, poštivanje redakcijskih rokova, tako da je točna i brza informacija na prvom

mjestu, u što smo se mogli i sami uvjeriti. Media Val je agencija specijalizirana za komunikacijski menadžment i savjetovanje, osnovana u veljači 2003. godine. Agenciju zajedno vodi petero partnera i u stopostotnom je domaćem vlasništvu sa širokim spektrom poslovanja, odnosno s iskustvom u različitim segmentima tržišta. Media Val trenutno zapošljava 11 visokoobrazovanih stručnjaka s višegodišnjim praktičnim iskustvom u komunikaciji i savjetovanju. Posebice jak naglasak u Media

Posao koji jednostavno 8.30 – Maja na posao rado, pogotovo u ove sunčane dane, dolazi biciklom, za što su je inspirirali projekti Optimizam u pokretu i Bistrina biciklijada koje je nedavno uspješno organizirala za Coca-Colu.

9.00 – Uz jutarnji čaj ili sok Maja zajedno s kole-

gama pregledava isječke iz medija o klijentima za koje radi, a ovisno o tonu i sadržaju objave, priprema analizu za klijenta i predlaže sljedeće korake. Kako je jedna od usluga Media Vala i upravljanje Facebook stranicama klijenata, svakodnevno pregledava Facebook stranice te kontrolira informacije, upite i komentare na njima.

10.00 – Na internom sastanku svog tima Maja s ko-

legama razgovara o tekućim projektima, izmjenjuju se ideje i dogovaraju nove aktivnosti, kao i podjela dnevnih zaduženja. Na temelju dogovora na sastanku, postojećih planova te aktivnosti prethodnog dana, Maja priprema svoj dnevni plan rada.

34

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

Valu stavljaju na interne komunikacije, razmjenu informacija između timova, jačanje kolektiva i dobrih međusobnih odnosa te održavanje dobre i pozitivne klime. “Posao u agenciji za odnose s javnošću ima puno svojih prednosti i izazova. Dinamičan je i obuhvaća rad s velikim brojem klijenata i različitih aktivnosti. Uvijek se radi nekoliko projekata istovremeno, a svaki radni dan je drugačiji. Posao je i prilično stresan, ali stres se rješava dobrom klimom u agenciji, posvećivanju hobijima u slobodno vrijeme i napo-


14.30 – Prilikom sudjelovanja na natječaju ili kod kreiranja smjernica za poslovnu i komunikacijsku strategiju cijeli se tim okuplja i iznosi svoje ideje i prijedloge. Ispitivanje tržišta, istraživanje aktivnosti konkurencije te praćenje trendova na domaćem i svjetskom tržištu bitna su karika u pripremanju strategije za klijenta, a nakon sveobuhvatnog prikupljanja informacija i formiranja osnovnih smjernica, priprema se detaljna prezentacija koja se klijentu predstavlja na sastanku. 16.30 – Mjerenje konkretnih učinaka od velike je važnosti za odnos između agencije i klijenta, jer klijentu daje uvid u rad agencije i konkretnu korist koja za njega proizlazi iz odrađenih projekata. Maja najčešće izvještaje priprema u poslijepodnevnim satima, kad su hitni poslovi već odrađeni i kad je broj telefonskih poziva i primljenih poruka manji. 17.00 – Kraj radnog vremena, no posao se može nastaviti i do večernjih sati, osobito ako je u tijeku organizacija nekog projekta koja zahtijeva odlazak na teren, dogovor s dobavljačima, briefing novinara ili izvanredni sastanak s klijentom.

o moraš voljeti sljetku zadovoljstvom zbog dobro obavljenog posla”, naglašava PR savjetnica Maja. Uz poslove komunikacijskog savjetovanja, Maja je u agenciji zadužena i za upravljanje ljudskim resursima, brigu oko komunikacije unutar agencije i razvoj aktivnosti koje pridonose većoj učinkovitosti djelatnika. Uz to, vodi i projekt “Praksa u Media Valu“ u sklopu kojeg agencija već petu godinu zaredom prima na praksu redovite studente novinarstva, ekonomije i drugih srodnih studija. Studenti u sklopu prakse dobivaju

11.00 – I najosnovniji komunikacijski alat, kao što je objava za medije, u agenciji Media Val se priprema s velikom pozornošću. Svaki korak – od pretraživanja informacija, preko oblikovanja sadržaja i forme do konačne redakture i lekture – prolazi angažman i kontrolu nekoliko članova tima, kako bi objava bila u potpunosti spremna za slanje, najprije klijentu na odobrenje, a onda i medijima.

uvid u rad agencije za odnose s javnošću, mnogi ujedno stječu i prvo radno iskustvo, a Maja je tu da im objasni način funkcioniranja agencije, delegira zadatke i dodatno pojasni ono što ih zanima. Posao od djelatnika u agenciji zahtijeva stručnost, kreativnost, originalnost, brzinu, efikasnost i organiziranost. Bitno je i neprestano usavršavanje, stjecanje novih znanja i praćenje trendova pa u Media Valu organiziraju interne radionice i predavanja, informiraju se putem stručnih knjiga i časopisa te sudjeluju na stručnim konferencijama. “Oduvijek sam sebe vidjela u PR-u. Ovaj posao jednostavno moraš voljeti”, zaključuje Maja Gradišar Perotić Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

35


Energetski napitci

Napitak za rak

Umorni ste, nedostaje vam snage ili se jednostavno želite osvježiti? Jedno od rješenja svakako je posegnuti za limenkom hladnog energetskog napitka koji će vas barem privremeno razbuditi, podići razinu energije te vas okrijepiti

K

ao što se i iz samog naziva može zaključiti, radi se o pićima u čijem se sastavu nalaze tvari koje su dodatni izvor energije za organizam. To su gazirana bezalkoholna pića koja sadrže povećanu količinu šećera kao izvor energije, kofein te neke druge djelatne tvari kao

“Najzastupljeniji su proizvodi do 250 ml u pojedinačnim pakiranjima” što su taurin, guarana i B vitamin, čije je djelovanje stimulirajuće na organizam. Proizvođači energetskih napitaka tvrde da njihovi proizvodi mogu povećati tjelesnu izdržljivost, mentalnu budnost, koncentraciju i brzinu

36

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

reakcije te stimulirati metabolizam i poboljšati eliminaciju otpadnih tvari iz organizma. Energetska pića najčešće pijemo kad smo izloženi povećanom umnom ili tjelesnom radu, a najčešće ih konzumiraju učenici, studenti, sportaši te radoholičari. SVE POPULARNIJI Kategorija energetskih napitaka je u zadnjih 12 mjeseci (kolovoz 2010. - srpanj 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih objekata i otvorenih tržnica), ostvarila prodaju od 1,2 milijuna litara, što je za 18% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 50,6 milijuna kuna, što je za 11,5% više u odnosu na isti period godine ranije. Također, važno je naglasiti kako je kategorija energetskih napitaka sezonalna te najbolje rezultate ostvaruje

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90

Benzinske postaje 25

23

Kiosci

5 5

4 5

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

80 70 60

13

15

50 40 30 20 10 %

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

13

13

Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)

23

21

Supermarketi (301 - 1000m2)

16

19

Kol. 09. - Kol. 10.

Kol. 10. - Kol. 11.

Hipermarketi (1001 - 2501m2 +) Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema Količinski udjeli prema veličini pakiranja broju artikala u pakiranju kolovoz 2010. - srpanj 2011. kolovoz 2010. - srpanj 2011. 0,9% 500ml i više

1,6% 251 - 330ml

80,8% do 250ml

16,6% 331 - 499ml

Izvor: Nielsen

u ljetnim mjesecima. Najčešća podjela energetskih napitaka je na one s dodatkom šećera (96% ukupne količinske prodaje kategorije), i na one bez

0,5% Pakiranja od 6 proizvoda

10,5% Pakiranja od 4 proizvoda 89% Pojedinačna pakiranja

Izvor: Nielsen

dodatka šećera na koje otpada 4% udjela. Prema veličini pakiranja, najzastupljeniji su proizvodi do 250 ml (81% ukupne količinske prodaje), zatim pakiranja 331-449 ml (17%), dok pakiranja od 251 do 330 ml


50,6 milijuna kuna vrijednosna prodaja u zadnjih godinu dana

ketni pogon (2%) i pakiranja od 500 i više ml (1%) čine tek mali dio kategorije. U trgovinama energetske napitke nalazimo najčešće u pojedinačnim pakiranjima (89% količinske prodaje), zatim u pakiranjima od 4 proizvoda (10%), dok paki-

ranja od šest proizvoda čine tek 1% ukupne količinske prodaje kategorije. GLAVNE ROBNE MARKE SU... Vodeći proizvođač prema količinskom udjelu u kategoriji (s pripadajućim proizvođačkim robnim markama), u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom tržištu je uvjerljivo Red Bull (Red Bull), a slijede ga Coca-Cola Company (Burn) i privatne robne marke. U obrtaju kategorije na hrvatskom su tržištu u nešto manjem

opsegu prisutni i Neniko (Big Bill), Pfanner (Energia), Knjaz Miloš (Guarana), Sinalco International (Sinalco) te Bat Beverage

“Najvažniji kanal prodaje za kategoriju energetskih napitaka su benzinske postaje” (Mad Bat). Najvažniji kanal prodaje za kategoriju energetskih napitaka su benzinske postaje (23% ukupne količinske prodaje), zatim

Tko treba izbjegavati energetske napitke? Brojna zdravstvena istraživanja u mnogim zemljama ukazuju na štetno djelovanje energetskih napitaka u smislu porasta krvnog tlaka i promjena na krvožilnom sustavu. Tako je Europska agencija za sigurnost hrane usvojila znanstveno mišljenje o granici sigurnosti konzumiranja energetskih napitaka. Za redovite srednje i velike potrošače energetskih napitaka prosječno 125 ml (0,5 limenke), do 350 ml (1,4 limenke), po osobi na dan ne predstavlja zdravstveni rizik. Brojne su države, a između

ostalih i Hrvatska, izdale upozorenje na energetskim napicima da se ne preporučuje konzumiranje osobama osjetljivim na kofein, oboljelima od šećerne bolesti, trudnicama i djeci, niti se smiju miješati s alkoholom. • Djeca mlađa od 16 godina zbog visokog sadržaja kofeina (utječe na rast mozga) i šećera. • Starija djeca i mladi ljudi trebaju biti oprezni kod konzumiranja energetskih napitaka.

slijede supermarketi (23%), i hipermarketi (19%). Velike trgovine mješovitom robom (101-300 m²), i srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m²),podjednako su bitne te svaka čini 13% prodaje. Male trgovine mješovitom robom (do 40 m²) nose 5% prodaje, a kiosci 4% ukupne prodaje kategorije. Uzevši u obzir da je sezona godišnjih odmora gotova, da se bliži kraj godine te kako mnogi od nas pokušavaju ostvariti poslovne ciljeve za tekuću godinu i osmisliti poslovne poteze i strategije za sljedeću, pravo je vrijeme da se oboružate zalihom energetskih napitaka!

Kristina Vrdelja AC Nielsen

Izvor: www.zdravobudi.hr

• Trudnice osobito u prva tri mjeseca trudnoće, jer prevelika količina kofeina može dovesti do povećanog rizika od pobačaja i rođenja djeteta niske porođajne težine. • Osobe koje konzumiraju alkoholna pića. • Aktivni sportaši – za razliku od sportskih napitaka, kao što su Gatorade koji nadoknađuje izgubljene minerale i vodu za vrijeme treninga. • Osobe s bolešću srca. • Osobe osjetljive na kofein.

Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

37


Energetski napitci – na polici BURN

E

nergetsko piće Burn dio je prodajne ponude Coca-Cole, a dostupno je u limenkama od 0,25 l i 0,485 l, pojedinačno ili u pakiranjima od četiri limenke. Zastupljeno je u svim prodajnim kanalima, od neposredne konzumacije (kao što su ugostiteljski objekti, zalogajnice, tvrtke, kiosci, benzinske crpke i dr.), do kanala odgođene konzumacije (kao što su male trgovine, supermarketi, hipermarketi i dr.). S Burnom se povezuju najbolji provodi i zabave pa je tako ovog ljeta cijela Hrvatska, a posebice njezino priobalje, bila prožeta zanimljivim glazbenim događajima koje je popratio Burn. Takvo marketinško i prodajno usmjerenje rezultiralo je time da je Hrvatska jedna od najuspješnijih zemalja u Coca-Colinu sustavu po prodaji tog pića. Sukladno ponudi u različitim kanalima, neprestano nude razne atraktivne akcije za kupce i potrošače. Sa zadovoljstvom najavljuju i veliku novost od ove jeseni, koju će prvi i jedini ponuditi na hrvatskom tržištu u ovoj kategoriji, usmjerenu na širenje prepoznatljivosti Burna kao pića za cijeli dan, a ne kao pića koje se pretežno pije tijekom večernjih izlazaka.

RODEO

D

istribucija energetskog pića d.o.o. sa sjedištem u Zadru generalni je zastupnik i uvoznik poznatog nizozemskog energetskog pića premium kvalitete Rodeo. Za hrvatsko tržište Rodeo uvoze za sada samo u limenci 250 ml, a do kraja ove godine na tržište će plasirati i energetsko piće premium kvalitete Viva od 500 ml i 1 litre. Rodeo se može naći u članicama Ultragros grupe, ponajprije na obali u 70-ak trgovina šibenske firme Djelo. Rodeo se od početka rujna može pronaći na policama trgovina po maloprodajnoj cijeni od 4,99 do 5,50 kn, što je više nego prihvatljivo za premium proizvod, ističe uvoznik ovog pića. Upravo stoga, svoje brendove preporučuju trgovcima zbog primamljivih nabavnih cijena, a potrošačima prvenstveno zbog kvalitete i niske cijene. Upravo to je uvelike pomoglo da se ovaj brend promovira kao best buy u susjednoj BiH te postane lider kategorije.

RED BULL

M

arketinški lider na svjetskom tržištu u segmentu energetskih napitaka u svojoj ponudi nudi četiri proizvoda: Red Bull 250 ml, Red Bull 250 ml SF, Red Bull 355 ml te Red Bull 4 PACK. Svi dolaze u komercijalnom pakiranju od 24 limenke, a najprodavaniji proizvod iz asortimana je svakako klasični Red Bull 250 ml. Ovaj proizvod, u distribuciji Atlantic Tradea, prisutan je na kompletnom tržištu Hrvatske te u svim kanalima, od trgovačkih lanaca, veleprodaja, veleprodaja pića, kioska, benzinskih postaja i HoReCa kanalu distribucije. Red Bull je najprodavaniji brand u kategoriji energetskih napitaka koji se po prepoznatljivim imidžu, s provjerenim vrhunskim sastojcima i jednostavnom recepturom te uz konstantno oglašavanje na televiziji i drugim medijima, među potrošačima doživljava kao prepoznatljivi lider kategorije, ponosno ističu u Red Bullu.


E

nergetski napitak Guarana, dostupan je u svim Konzum prodavaonicama u pakiranju od 0,25 l. Konzum kao uvoznik ovog napitka ističe kako se radi o popularnom energetskom napitku koji je prepoznat od strane njihovih kupaca prije svega stoga što nudi dobar omjer cijene i kvalitete. Iz Konzuma također prenose kako je na tržištu energetskih napitaka zabilježena povećana potražnja za većim pakiranjima, iako još uvijek primarnu poziciju drže energetski napitci od 0,25 l.

ENERGIA

P

fanner Energia je proizvod renomiranog proizvođača sokova i napitaka koji je ponovno prisutan na tržištu Republike Hrvatske. Ovoga puta na policama domaćih trgovina Energia se može pronaći samo u jediničnom pakiranju u limenci. Distribucija ovog energetskog pića pokriva cijelo tržište s posebnim naglaskom na kanal benzinskih crpki koji čini okosnicu u prodaji ove kategorije proizvoda. Kada je riječ o tržišnom udjelu, iz AWT Internationala, distributera Pfanner Energie na hrvatskom tržištu, ističu kako je s obzirom na nedavni početak distribucije o tim podacima prerano govoriti. No, uvjerenja su kako će Energia zauzeti značajan udio u prodaji do kraja tekuće godine, a pogotovo u 2012. godini. Proizvodi iz asortimana Pfannera iznimno su cijenjeni na tržištu, a upravo kombinacija visoke kvalitete i pristupačne cijene jamči dobru kupnju potrošačima, a trgovcima veću apsolutnu zaradu uslijed veće rotacije. Za iduću godinu ponuda će se proširiti i 4pack pakiranjem, dok će s ostalim novitetima pričekati do potpune pokrivenosti tržišta, navode iz AWT Internationala. Marketinške aktivnosti provodit će se planski s ciljem povećanja uočljivosti na prodajnim mjestima, što će popratiti i kontinuiranim akcijskim prodajama.

MAD BAT

M

ad Bat energetsko piće nalazi se na hrvatskom tržištu gotovo 10 godina, a dolazi u standardnoj limenci od 250 ml. Uvoznik i distributer je tvrtka ROX, a kupci su veći supermarketi i benzinske postaje. Zbog duge prisutnosti na hrvatskom tržištu, Mad Bat je prepoznatljiv brend te ima vjernu bazu kupaca. Nudi osvježavajući okus i povoljnu cijenu, napominju iz tvrtke ROX. Također ističu kako Mad Bat prate redovite promotivne aktivnosti, od kojih je trenutno u ponudi 2+1 gratis limenka na određenim benzinskim postajama.

www.rodeo-bosnjako.com.hr email: rodeoenergy.cro@gmail.com

GUARANA

Tražimo distrubutere! Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

39


Internet trgovina

Neven Jacmenović Digitalna agencija Nivas

Virtualni novac

Proces naplate je najosjetljiviji trenutak elektroničke kupovine te on za korisnika mora biti siguran, jednostavan i transparentno integriran u web dućan

P

remda ipak zaostaje nekoliko godina, Hrvatska u području internet trgovine nastavlja pratiti europske i svjetske trendove i puno je naprednija u odnosu na ostatak regije. Hrvatski građani putem interneta zasad uglavnom kupuju u stranim trgovinama za koje ili nema domaće alternative ili su cijene nekoliko puta niže nego kod nas (npr. Amazon, eBay, razne nišne stranice). Najčešći problemi hrvatskih poduzeća u implementaciji internetske trgovine su proizvodi koji su neprikladni za prodaju elektroničkim putem, potreba za ozbiljnom reorganizacijom poslovanja i tehnički problemi pri implementaciji (što iziskuje veće početne troškove, ali je takva investicija dugoročno isplativa), kao i nepovjerenje naših kupaca prema kupovini i plaćanju elektroničkim putem. Međutim, problem je također i u nedovoljno razvijenoj zakonskoj regulativi. Tako donedavno u Hrvatskoj uopće nije bilo Zakona o elektroničkom novcu, što je sprečavalo mogućnost da trgovac u Hrvatskoj prima uplate putem PayPala, najpoznatijeg svjetskog sustava za online plaćanje. Nakon što je Sabor u prosincu 2010. usvojio Zakon o elektroničkom novcu ta prepreka je konačno otklonjena te je u ožujku 2011.

40

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

omogućena isplata prema korisnicima u Hrvatskoj. To će znatno olakšati poslovanje domaćim internet trgovinama koje žele izaći na iznimno kompetitivno strano tržište, gdje je PayPal de facto standard u plaćanju koji omogućava prijenos novca u potpunosti preko interneta. U Hrvatskoj je već započela implementacija prvih sustava za PayPal plaćanje u internet trgovinama, no još uvijek ne postoje točni podaci o tome koliko je trgovaca implementiralo ovaj sustav ni kakvi su početni rezultati. Mi očekujemo da će idućih godina doći do pravog buma elektroničke trgovine u Hrvatskoj te da će se naše tvrtke sve više okretati svjetskom tržištu. JEDNOSTAVNO I PREGLEDNO Naime, danas se u Hrvatskoj više od 50 posto ljudi svakodnevno koristi internetom, a ta brojka će sve više rasti. Nove generacije su sve više okrenute korištenju interneta u svakodnevnom životu pa raste i kupovina proizvodapreko weba iz Kine, Japana ili SAD-a, od potrošačke elektronike pa sve do odjeće i obuće. Stoga će se i

domaće trgovine morati prilagoditi svjetskim tokovima i implementirati sustave za internet prodaju kako bi se mogle nositi sa stranom konkurencijom. PayPal sustav im je u tom slučaju najlogičniji izbor za prijenos novca zbog svoje jednostavnosti i globalne prihvaćenosti. Postoji nekoliko stvari na

Kupac mora imati jamstvo da će za svoj novac dobiti točno onaj proizvod koji je naručio i platio koje svaki trgovac mora paziti pri implementaciji internet trgovine i odabiru načina plaćanja. U prvom redu, trgovac se mora staviti u poziciju samog kupca. Internet trgovina mora biti jednostavna i pregledna, razumljiva svakom korisniku, s jednostavnim procesom naručivanja kako loše sučelje ili kompliciran

proces narudžbe ne bi stvarali osjećaj nepovjerenja i odvraćali kupce koji se ne snalaze baš najbolje za računalom. Proces naplate, tj. predaja osobnih podatka je najosjetljiviji trenutak elektroničke kupovine te on mora za korisnika biti siguran, jednostavan i transparentno integriran u web dućan. Važno je da svaki kupac ima jamstvo da neće biti prevaren i da će za svoj novac dobiti točno onaj proizvod koji je naručio i platio. Nakon implementacije internet trgovine prodaju ne treba nikako zasnivati na slučajnom dolasku korisnika preko web pretraživača, već treba aktivno ulagati u online marketing, tj. search, display i društvene kampanje te PR. Svaki trgovac prije uvođenja internet trgovine mora imati jasan izračun koliko ga košta investicija implementacije, održavanje sustava, te koliki će mu biti povrat na tu investiciju. Dakle, pitanje je koliku vrijednost za novac trgovac dobiva implementacijom. Svaki trgovac mora znati cijenu implementacije e-commerce rješenja, ali i korist od njega. Domaćim proizvođačima i trgovcima koji budu znali iskoristiti ove mogućnosti otvaraju se vrata cijelog svjetskog tržišta, no hoće li znati iskoristiti prednosti internet trgovine ipak ovisi isključivo o njima samima.


Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

41


Aftershave

Svaki Jedni žare, drugi hlade i osvježavaju. Neki vole izraženi miris, a neki uopće ne žele da se osjeti. U svakom slučaju, u širokoj ponudi proizvoda za njegu kože nakon brijanja, svaki muškarac pronaći će sebi odgovarajući aftershave

K

ako nam i sam naziv kaže, proizvodi za njegu kože nakon brijanja su oni proizvodi koji se nanose na kožu lica nakon suhog ili mokrog brijanja. Oni koži daju kratkotrajni

osjećaj svježine, imaju antiseptičko djelovanje te sprečavaju iritaciju kože nakon brijanja. Ovi proizvodi mogu biti u obliku tekućine, gela, balzama ili losiona te mogu biti namijenjeni različitim tipovima kože. Toaletne vodice također su uključene u kategoriju.

(bez Cash&Carryja, diskontnih objekata i otvorenih tržnica), ostvarila je prodaju od 1,4 milijuna komada, što je za 1,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 46,5 milijuna kuna, što je za 0,7% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vodeći proizvođači prema komadnom udjelu u kategoriji (s pripadajućim trgovačkim robnim markama) u zadnjih godinu dana na hrvatskom tržištu su Beiersdorf (Nivea), Neva (Ralon), Unilever (Axe, Brut), Henkel&Schwarzkopf (Fa, Solea), Conter Italy (Denim – Conter), Gillette (Gillette) i Procter&Gamble (Old Spice).

RAST KATEGORIJE Kategorija proizvoda za njegu kože nakon brijanja u zadnjih 12 mjeseci (od srpnja 2010. do lipnja 2011. godine) na hrvatskom maloprodajnom tržištu

LOSIONI DOMINIRAJU Proizvode za njegu kože nakon brijanja možemo podijeliti prema tipu proizvoda i prema veličini pakiranja. Što se tiče podjele prema tipu proizvoda, najveći dio kategorije čine losioni (77% ukupne komadne prodaje), slijede ih balzami (21%), dok gelovi i kreme zajedno čine tek 2% kategorije.

“77% ukupne komadne prodaje čine losioni”

42

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.


1,4 milijuna komada prodano u zadnjih godinu dana

ima svoj tip Prema veličini pakiranja, najzastupljenija su pakiranja od 100 ml koja čine 66% komadne prodaje kategorije, “druge veličine pakiranja” čine 26%, pakiranja od 50 ml čine 6% komadne prodaje, dok pakiranja od 75 ml i 200 ml čine svako oko 1% kategorije. Najvažniji kanal prodaje

“Najzastupljenija su pakiranja od 100 ml koja čine 66% komadne prodaje” su drogerije u kojima se realizira 29% ukupne komadne prodaje kategorije proizvoda za njegu kože nakon brijanja. Sljedeći po važnosti su supermarketi koji ostvaruju 28% ukupne prodaje, dok se

u hipermarketima proda 17% kategorije. Slijede ih velike trgovine mješovitom robom s 11% prodaje te srednje trgovine mješovitom robom s 10% prodaje. Najmanji udio u ukupnoj prodaji kategorije proizvoda za njegu kože nakon brijanja imaju male trgovine mješovitom robom na koje otpada oko 5% udjela. Treba imati na umu da je brijanje zapravo nadraživanje kože lica te da je nakon brijanja kožu potrebno dezinficirati, osvježiti i nahraniti. Isto tako, ne smijemo zaboraviti da određena vrsta aftershavea odgovara određenom tipu kože. Ako već niste, vrijeme je da pronađete savršeni proizvod za sebe!

Kristina Vrdelja AC Nielsen

Lokacija prodaje (komadna) prema tipu trgovine 100 90 80 70 60 50

Drogerije 26

29

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

6

5

11

10

11

11

Velike trgovine + drogerije (101 300m2)

30

28

Supermarketi (301 1000m2)

15

17

Hipermarketi (1001 - 2501m2 +)

JA’09 - MJ’ 10

JA’10 - MJ’ 11

40 30 20 10 %

Izvor: Nielsen

Komadni udjeli prema tipu proizvoda srpanj 2010. - lipanj 2011.

Komadni udjeli prema veličini pakiranja srpanj 2010. - lipanj 2011.

2% Gel

20,6% Balzam

1% 75 ml

0,1% Krema

77,3% Losion

66,1% 100 ml

5,8% 50 ml 26,4% druge veličine

Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

Za vašu kožu izaberite najbolji aftershave Razni proizvođači kategorije aftershave na tržištu nude i po nekoliko različitih vrsta ovih proizvoda. Osnovna namjera proizvoda za njegu kože poslije brijanja je da ublažavaju crvenilo i umiruju iritaciju, daju osjećaj svježine i osiguravaju vlažnost kože. Kako bi pronašli proizvod koji odgovara vašem tipu kože, donosimo nekoliko savjeta koji će osigurati bezbrižnu kupovinu. • Bezalkoholni aftershave u obliku balzama namijenjen je osobama s osjetljivom kožom koja burno reagira na uobičajene proizvode s određe-

nim udjelom alkohola, dok onaj s alkoholom zatvara pore. • Ukoliko imate osjetljivu kožu, izbjegavajte proizvode koji imaju visoku dozu nepotrebnih sastojaka, a naročito parfema. Tako se hidrolat lavande koristi za njegu osjetljive kože sklone iritacijama i alergijskim reakcijama.  • Za suhu kožu treba vam aftershave koji ima pojačano hidratizirajuće djelovanje. • Kod masne kože, potražite onaj koji će kožu isušiti. Hidrolat čajevca je antiseptik, protugljivičnog, protuvirusnog

i protubakterijskog djelovanja. U kozmetičkoj primjeni odličan je kao dezinfekcijsko sredstvo nakon brijanja. • Provjerite kod prodavača je li proizvod prošao testiranja za osjetljivu ili suhu kožu, ako to već nije naglašeno na ambalaži. • Pripazite i na miris aftershavea. Jaki mirisi, odnosno nametljivi nisu ugodni. • Za razliku od krema ili balzama poslije brijanja, losioni se puno brže upijaju. I na kraju, u trgovini ne zaboravite na testere, ali uzmite u obzir i jednostavnost korištenja samog proizvoda.

Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

43


Aftershave - na polici L’ORÉAL PARIS

L

’Oréal Paris linija poslije brijanja sadrži tri različita tipa balzama poslije brijanja, a proizvodi se mogu kupiti u svim trgovačkim lancima po pristupačnoj cijeni. Men Expert Hydra Energetic balzam poslije brijanja s učinkom hlađenja s dvostrukim djelovanjem hladi i umiruje kožu odmah nakon brijanja. Zahvaljujući Water Gel tehnologiji, svojom nemasnom i neljepljivom formulom, kožu optimalno hidratizira i pruža učinak hlađenja te tako pomaže umiriti osjećaj peckanja na koži nakon brijanja. Proizvod nije mastan i brzo se upija. Men Expert 24HR hydrating balzam poslije brijanja protiv isuši-

vanja kože ublažuje i hidratizira kožu nakon brijanja te jača njenu prirodnu otpornost. Treći u nizu, Men Expert Hydra Sensitive balzam poslije brijanja, posebno je formuliran za osjetljivu kožu, obogaćen je s četiri minerala koji osnažuju kožu, umiruju kožu odmah nakon brijanja i jačaju prirodnu otpornost kože pružajući joj 24-satnu hidrataciju. Rezultat: koža je umirena i ugodnija na dodir. “Naši proizvodi su prepoznati kod kupaca, a posebno ističemo Men Expert Energetic balzam poslije brijanja s učinkom hlađenja”, naglašava Vlatka Hrvoić iz ureda za odnose s javnošću L’Oréal Adria.

FA I SOLEA -Henkel & Schwarzkopf

S

olea je marka koja je prisutna na hrvatskom tržištu s dugogodišnjom tradicijom i poznatom kvalitetom. Upravo zbog svoje dugogodišnje tradicije, prepoznatljivosti i pristupačne cijene tijekom godina, ona je glavni odabir velikog broja potrošača. Osim Solea Men losiona poslije brijanja, u asortimanu Henkel & Schwarzkopfa postoje i Fa men losioni poslije brijanja koji su posebni zbog svježine koju pružaju koži

44

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

nakon brijanja. Proizvodi pružaju idealan omjer cijene i kvalitete te potrošaču pružaju tri osebujna Fa mirisa na izbor: Speedster, Black Sun i Sport. Fa i Solea proizvodi mogu se naći u svim većim trgovinama diljem Hrvatske.”Najveći konkurenti Henkela na tržištu proizvoda za njegu kože nakon brijanja su Gillette, Nivea for Men, Denim, Axe, Old Spice i Ralon”, navodi Sonja Vičević, brend manager.

ADIDAS I PLAYBOY Laura kozmetika

L

osione poslije brijanja, ADIDAS i PLAYBOY, distribuira tvrtka Laura kozmetika d.o.o. Kod ADIDAS losiona poslije brijanja 100 ml trenutno su najprodavanije linije Fresh impact, Intense touch, Deep energy i Victory league. Mirisi su namijenjeni aktivnom muškarcu koji je cijeli dan u pokretu i želi oko sebe širiti samouvjerenost i proaktivnost. Kod PLAYBOY losiona poslije brijanja linije su nazvane po svjetskim gradovima: Las Vegas, Miami, Hollywood, London i New York, a slijede posljednje trendove u njezi muške kože. “Sve linije odlikuju se vrlo ugodnim mirisima i teksturama, a koliko su se svidjeli našim kupcima svjedoče više nego izvrsni rezultati prodaje”, kaže Ivana Vilendečić, brend manager. Proizvodi se mogu kupiti u svim maloprodajnim lancima i drogerijama u Hrvatskoj, a distribucija je ograničena do nivoa supermarketa. S obzirom da je iduće godine Europsko nogometno prvenstvo, ADIDAS će imati limitirano izdanje posebne mirisne muške linije uoči ovog sportskog natjecanja.


NIVEA FOR MEN

N

IVEA for Men na tržištu ima sedam linija za njegu nakon brijanja (uz svaku ide pripadajući gel ili pjena za brijanje): Sensitive, Mild, Cool kick, Silver protect, Revitalizirajuća Q10, Freeze, i upravo lansirana, SPORT. Najprodavaniji je Sensitive balzam nakon brijanja koji s još poboljšanom formulom, koja sadrži Active Comfort System, umiruje iritaciju, ali i poboljšava obrambene mehanizme kože. “NIVEA for men je najprodavaniji u segmentu balzama (85% tržišta), ali zadnje dvije godine gradimo sve bolju poziciju i u segmentu losiona za njegu nakon brijanja”, poručuju iz Beiersdorfa. NIVEA after shave proizvodi pozicionirani su kao proizvodi visoke kvalitete, modernih i praktičnih pakiranja te inovativnih i posebnih koncepata, koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe modernog potrošača. Rezultat toga je da je

NIVEA for Men lider u kategoriji njege poslije brijanja sa 27,1% tržišnog udjela, prema podacima agencije AC Nielsen. Beiersdorf konstantno ulaže u ovu kategoriju, kako medijski, tako i na prodajnom mjestu, a pogotovo u predblagdanskom periodu s odgovarajućom ponudom poklon paketa, zaključuje ovaj proizvođač.

Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

45


Aftershave - na polici RALON

R

alon je kultni hrvatski brend čiji proizvodi čine brijanje ugodnim ritualom tisućama muškaraca već nekoliko generacija, a oslanja se na tržišnu snagu i dugogodišnju tradiciju. Ralona Classic se sjećaju naši djedovi i redovito ga koriste. Međutim, širenjem asortimana na Ralon Sport i Ralon Sensitive balzam poslije brijanja želi se približiti i mlađem ciljnom segmentu. Asortiman proizvoda tako, osim novog Ralon Sport i Ralon balzam Sensitive, obuhvaća klasik liniju, Ralon Classic after shave 50 ml i 85 ml te kremu za brijanje. Ralon se može kupiti u svim vodećim trgovačkim lancima širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a

prisutnost na prodajnim mjestima seže od velikih formata pa sve do malog kvartovskog dućana. “Prema podacima AC Nielsena za 2010., Ralon Classic 85 ml je komadno najprodavaniji after shave u Hrvatskoj. Iz Atlantic Grupe ističu kako su unutar TOP 10 još i Ralon Classic 50 ml i Ralon Sport. U usporedbi s vodećim svjetski poznatim brendovima, Ralon u Hrvatskoj čvrsto drži treće mjesto u ukupnoj volumnoj prodaji za 2010.”, navodi Kristina Šikić, brend manager. Domaća proizvodnja i kvaliteta asortimana osiguravaju zavidnu tržišnu poziciju, a u planu su daljnje širenje asortimana i ulaganja u prodajno-marketinške aktivnosti.

GILLETTE I OLD SPICE - Procter & Gamble

N

ajpopularniji proizvodi Old Spice u ovoj kategoriji su losioni za brijanje White Water, Lagoon i Noir dok su najpopularniji proizvodi Gillette losioni za brijanje: Cool Wave, Artic Ice i Fusion, Gillette Series i balzami Fusion. Proizvodi se mogu kupiti u svim trgovačkim lancima za robu široke potrošnje, a najširi asortiman nalazi se u hipermarketima, supermarketima i drogerijama. “Tržište after shave proizvoda je izrazito

AXE I BRUT -Unilever

U

nutar segmenta losiona poslije brijanja Axe se nalazi među značajnim robnim markama na tržištu. Portfolio čini pet različitih varijanti od 100 ml koje su u skladu s mirisnim varijantama iste robne marke u kategoriji dezodoransa. Afrika, Click, Dark Temptation i Twist čine postojeći asortiman koji je od ove godine obogaćen i novim Axe Excite mirisom. Novi orijentalni miris pridružuje se najuspješnijim varijantama od kojih je najprodavanija Axe Afrika. Osim robne marke Axe, Unilever u asortimanu losiona poslije brijanja ima i robnu marku Brut. Brut losion poslije brijanja na tržištu se može

46

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

naći kao Original mirisna varijanta. Axe je brend koji se prvenstveno ističe mladenačkim mirisima, dok Brut za ciljnu skupinu ima starije muškarce. Axe asortiman se svake godine proširuje inovacijama koji odgovaraju na potrebe potrošača i uključuju nove formulacije i mirise, a privlačan i jedinstven izgled pridonosi dodatnoj prepoznatljivosti na polici. “Ova kategorija proizvoda promovira se kroz marketinške i prodajne akcije cijelog asortimana robne marke Axe koju čine dezodoransi, gelovi za tuširanje i losioni poslije brijanja”, naglašava Katarina Lešić iz Unilever Hrvatska.

segmentirano, a Gillette i Old Spice pokrivaju oko 15% udjela s trendom rasta na Gillette dijelu asortimana”, poručuje Roberta Čirjak iz Procter & Gamble. Gilletteovi proizvodi za njegu osjetljive kože nakon brijanja (gelovi i balzami) imaju nemasnu formulu za osjetljivu kožu, dok su Old Spice proizvodi orijentirani prema samom doživljaju brijanja, a razvijeni su na temelju jedinstvene tehnologije mirisa.


Edukacijom do rezultata

Darijo Mateljak Spirala Izvrsnosti d.o.o.

Znanjem do efikasnosti Kontinuiranom edukacijom postiže se, u poslovnom smislu, da grešaka bude što manje

R

azvoj tržišta i zahtjevni kupci traže izuzetno fleksibilan pristup u svim segmentima poslovanja kompanije. Kako bi povećale svoju efikasnost, mnoge kompanije imaju vlastite akademije unutar kojih razvijaju edukacije za svoje zaposlenike. One koje to nemaju, razne edukacije mogu naći na tržištu. Glavni izazov je zapravo kako uopće odabrati, odnosno u kojem smjeru razvijati kompetencije zaposlenika. Prodajno orijentirane kompanije su uglavnom forsirale edukacije iz područja prodajnih kompetencija, tzv. “hard skills” kompetencije. Međutim, ciljani razvoj kompetencija zaposlenika je proces koji nikad ne prestaje, a sama vrsta edukacije ovisi o mnogočemu, a ponajprije o izazovima koje kompanija ima unutar sebe i na tržištu. STVARANJE TIMA Danas su najčešće uspješni projekti dio timskog rada, a timovi su grupe pojedinaca različitih po svojoj osobnosti i preferencijalnim ponašanjima. Pravi izazov je ciljano sastaviti dobar tim, a nakon toga upravljati njime na efikasan način. Sve vezano za formiranje timova počinje u procesu selekcije kadrova pri zapošljavanju. Odabrati pravog zaposlenika za povjerene mu zadatke je ozbiljan prvi korak ka ispunjenju zacrtanih ciljeva. Najčešće kompanije zanemaruju važnost procesa

selekcije pri zapošljavanju i donose odluke na osnovu vrlo subjektivnih dojmova. Takvo zapošljavanje donosi dvije štete, izostanak očekivanih rezultata od strane kompanije i nezadovoljstvo samog djelatnika.

Pod pretpostavkom da ipak imamo pravog zaposlenika na pravom mjestu, važno je upravljati njime na efikasan način. Svaka promjena radne okoline, bilo da se radi o promjeni kompanije ili promjeni radnog mjesta unutar kompanije, za zaposlenika je izvjestan šok. Novi zadatci, novi suradnici i naposljetku novi šef, izazovi su s kojim se susreću djelatnici u novom okruženju. Uspješna komunikacija, adekvatna motivacija i sustav prenošenja znanja u kompaniji, neke su od vrlo bitnih značajki iz područja tzv. “soft skills” kompetencija. One su u kompanijama najčešće zanemarene ili su barem u drugom planu. Ali ne zadugo. Globalizacija tržišta, informatizacija i

centralizacija poslovanja kod naših kupaca zahtijevaju transformaciju timova i drugačija znanja. Nadalje, za izbor edukacija zaposlenika vrlo je bitno imati uvid u kompetencije samih zaposlenika. Na taj način možemo ciljano unaprjeđivati znanja koja im nedostaju, a potrebna su za efikasan rad kompanije. Uvid u kompetencije zapo-

“Za izbor edukacija zaposlenika vrlo je bitno imati uvid u kompetencije samih zaposlenika” slenih može nam pomoći i u reorganizaciji timova ili odjela u kojim bi iskoristili sva znanja u kompaniji na efikasniji način, nego što je to bilo do sada. PLAN EDUKACIJA Kada znamo u kojoj fazi razvoja su naši timovi i što im nedostaje za efikasniji

rad, predstoji plan edukacija i njihova provedba. No najveće pitanje koje se postavlja vezano uz edukacije je kolika je njihova efikasnost. Efikasnost edukacija ovisi o mentoru, o općoj klimi u kompaniji, ali ponajprije o motivaciji zaposlenika za usvajanjem novih znanja i vještina. A kako ih motivirati? Prvo se u kompaniji treba njegovati afirmativni pristup prema edukacijama. Nakon toga treba osmisliti zanimljive edukacije koje će poticati na interaktivno sudjelovanje svih polaznika. Treba odabrati pravo mjesto i vrijeme za provođenje edukacija. I na kraju, edukacije treba provoditi kontinuirano jer se tako postižu najbolji rezultati. KOMBINACIJA KOMPETENCIJA Budžeti za edukacije najčešća su prepreka u provođenju kontinuiranih edukacija. No kontinuitet se može postići i nizom jednodnevnih ili poludnevnih edukacija u trajanju od 8 do 12 tjedana. Takve edukacije, sastavljene od interaktivnih modula, sadržajno prilagođene potrebama kompanije s kombinacijom “hard skills” i “soft skills” kompetencija, polučuju izvrsne rezultate. Sadržajno pokrivaju širi spektar kompetencija, nisu iscrpljujuće za polaznike jer su kratke, ne oduzimaju slobodno vrijeme, što je najčešći izvor nezadovoljstva polaznika, a u konačnici ne moraju biti preskupe niti za kompanije. Ovakav koncept osigurava i kontinuirani kontakt mentora s polaznicima te i on postaje na neki način dio tima, prati razvoj pojedinaca te pomaže u implementaciji stečenog znanja. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

47


Iz regije Neckermann gasi poslovanje u pet zemalja

N

jemački kataloški trgovac Neckermann će se krajem godine povući iz država srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku. U matičnoj kompaniji u Njemačkoj pojašnjavaju da su se za povlačenje odlučili zbog pada prodaje koju pripisuju gospodarskoj krizi. Povlače se iz Hrvatske, Češke, Slovačke, Slovenije i Ukrajine, a poslovanje nastavljaju u Austriji i Njemačkoj, gdje očekuju rast. Prema podacima u Fininom registru godišnjih izvješća Neckermann je lani u Hrvatskoj prihodovao 62,35 milijuna kuna, odnosno 11,86 posto manje nego 2009. godine u kojoj je prihod iznosio 70,73 milijuna kuna. Gubitak u 2010. iznosio je 17,92 milijuna kuna, a u 2009. godini 16,27 milijuna kuna. U slovenskom Neckermannu su lani ostvarili su lani 12,7 milijuna eura prihoda od prodaje i oko sto tisuća eura neto dobiti.

O

48

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

L

ondonska ING banka, savjetnik pri prodaji većinskog udjela u Mercatoru, prikupljat će neobvezujuće ponude za slovenski trgovački lanac do 5. listopada. Upit će poslati na sve koji su dosad iskazali interes za Mercator, uključujući Agrokor. Više dioničara Mercatora, koji zajedno kontroliraju 50,03 posto društva, u lipnju ove godine potpisalo je sporazum o zajedničkoj prodaji najvećeg slovenskog trgovačkog lanca.

Rasprodaja bugarskog duhanskog diva Bulgartabac

Srbija se “otvara” za hrvatsku robu

d 1. siječnja iduće godine potpuno će se liberalizirati uvoz i izvoz primarnih poljoprivrednih proizvoda u Europsku uniju i uvoz tih proizvoda iz Hrvatske u Srbiju u okviru udruženja CEFTA. Pomoćnik srpskog ministra poljoprivrede Miloš Milovanović kaže da je liberalizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda dio primjene Prijelaznog trgovinskog sporazuma s EU. Što se tiče liberalizacije tržišta regije uključenih u Ceftu, Milovanović kaže da će srpsko tržište biti potpuno liberalizirano za uvoz robe iz Hrvatske, što je već učinjeno prema ostalim članicama Cefte. Srbija sa zemljama Cefte ostvaruje 50 posto cjelokupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda što dovoljno govori o značaju tog tržišta za tu zemlju, rekao je i dodao da će ukidanje carina za uvoz iz Hrvatske značiti ukidanje i svih ostalih vancarinskih barijera za uvoz poljoprivrednih proizvoda.

Neobvezujuće ponude za Mercator do 5. listopada

D

ruga po veličini ruska banka VTB nedavno je kupila većinski udio u bugarskoj duhanskoj tvrtki Bulgartabac Holding. Sada pak razmišlja o rasprodaji pojedinačne imovine holdinga. “Za Holding preuzimanje bi se moglo pokazati isplativijim od očekivanog. Banka će prodati imovinu strateškim investitorima, ali to će činiti dio po dio”, smatra Maxim Karalyov,

stručnjak iz agencije “Ruski duhan”. BT Invest, za koji bugarski mediji tvrde da je u vlasništvu VTB-a, dobio je krajem kolovoza od bugarske Agencije za privatizaciju dopuštenje za kupnju 79,83 posto kapitala bugarske duhanske industrije za 100 milijuna eura. Ugovorom se zabranjuje daljnja prodaja udjela u idućih deset godina, ali to se može zaobići kroz promjene u vlasništvu BT Investa, tvrde analitičari. Austrijska kompanija BT Invest ostala je jedini ponuđač za bugarsku kompaniju nakon što su British American Tobacco i austrijski CB Family Office Service odustali od ponuda.

Salford: Prodaja Imleka sredinom iduće godine

I

nvesticijski fond Salford Capital Partners, u čijem sastavu je Danube Foods Group, očekuje da bi kompaniju Imlek mogao prodati sredinom sljedeće godine, izjavio je generalni direktor Danube Foods Groupe Slobodan Petrović. “U ovom trenutku razgovaramo s dva potencijalna kupca”, rekao je Petrović, ali nije želio navesti o kojim kompanijama je riječ. U Salfordu, kako je naveo, “očekuju finalizaciju prodaje u prvoj polovici iduće godine”, što je uvjetovano samim pregovorima, ali

i radom nekoliko komisija za zaštitu konkurencije koje u Srbiji, i u još tri zemlje regije u kojima Imlek posluje, moraju odobriti preuzimanje. Petrović je istaknuo da će Salford, koji posjeduje i većinski dio Subotičke mlekare, Bambi banata i Knjaz Miloša, iz poslova u Srbiji izlaziti pojedinačno.


Iz svijeta Europski sud ne želi genetski modificirani med

S

Gubitak Carrefoura 249 milijuna eura

D

rugi po veličini svjetski maloprodajni lanac Carrefour u prvoj je polovini godine poslovao s gubitkom od 249 milijuna eura, a do kraja godine očekuje pad operativne dobiti za 15 posto. Usprkos rastu prihoda za 2,3 posto, na 39,6 milijardi eura, na rezultate su utjecali jednokratni troškovi od 884 milijuna eura, uključujući i otpis imovine u iznosu 516 milijuna eura, povezan uglavnom s talijanskim poslovanjem. “U prvoj polovici 2011. Carrefour je uspio povećati prihode zahvaljujući rastu na tržištima u nastajanju, ali ukupni rezultati nisu zadovoljavajući, opterećeni su lošom izvedbom u Francuskoj i jednokratnim stavkama”, kazao je izvršni direktor Lars Olofsson. Dodao je da će kompanija nastaviti s planovima preustroja i da će se preusmjeriti na dugoročno stvaranje vrijednosti umjesto na ostvarivanje kratkoročne dobiti.

najnovijom presudom Europski je sud pokvario planove zagovornika genetski manipulirane hrane. Naime, med koji sadrži pelud genetski manipuliranih biljaka ne smije se naći na policama trgovina. Europski je sud u svojoj odluci od 6. rujna ojačao zagovornike zabrane genetski manipuliranih proizvoda u poljoprivredi. Radi se o povijesnoj odluci i miljokazu, glase reakcije organizacija za zaštitu okoliša i njemačke stranke Zelenih, jer pravnici su stali na stranu potrošača i onih koji vode politiku potpunog odbijanja genetskog manipuliranja hrane. Prema njihovom mišljenju, kupci i potrošači moraju znati nalaze li se u hrani i najmanji tragovi genetski manipuliranih biljaka, jer mogući rizici za zdravlje potrošača do sada nisu istraženi.

Nova tvornica Nestléa u Švicarskoj

U

sklopu svog tvorničkog kompleksa u švicarskom Konolfingenu prehrambeni gigant Nestlé otvorio je novi proizvodni pogon vrijedan 200 milijuna franaka. U novom pogonu proizvodit će hranu za dojenčad te program funkcionalne i kliničke prehrane. Smješten u kantonu Bern, u središnjoj Švicarskoj, ovaj tvornički kompleks uključuje i proizvodne jedinice za probiotske dodatke, kao i proizvodno-tehnološki centar (PTC). Ceremoniji otvorenja proizvodnog kompleksa prisustvovali su Kurt Schmid, glavni voditelj Nestlé Nutrition kategorije, kao i glavni izvršni direktor Nestléa, Paul Bulcke. Nestlé Nutrition divizija uključuje dječju prehranu, prehranu za sportaše te posebnu prehranu za kontrolu tjelesne težine. U proizvodnom asortimanu ima više od 30 svjetskih robnih marki čija je vrijednost prodaje u 2010. godini dosegla 7,7 milijardi švicarskih franaka.

Tesco se povlači iz Japana

J

edan od najvećih svjetskih maloprodajnih trgovačkih lanaca, britanski Tesco, objavio je kako će se povući s japanskog tržišta gdje nije uspio dovoljno razviti poslovanje i stvoriti prihvatljiv povrat. Tesco je na japansko tržište ušao 2003., a do ove godine otvorio je 129 proda-

vaonica i zaposlio 4000 radnika. Bez obzira na to Tescovo poslovanje u Japanu već je neko vrijeme pod upitnikom. Naime, Japan je u razdoblju od 2010. do 2011. bio najslabije rastuće tržište ovog trgovačkog lanca. Prema izjavama iz kompanije tek je nešto više od polovice prodavaonica, uglavnom smještenih oko šire okolice Tokija, bilo profitabilno. Tescov izvršni direktor Philip Clarke izjavio je kako nakon brojnih napora nisu uspjeli postići dovoljno velik obujam poslovanja te se pokazalo da je veoma teško preorijentirati kupce iz trgovina u kojima su navikli kupovali u one nove.

Planer 25.-28.09.2011. - World Retail Congress 2011 okupit će vodeće igrače iz svjetske maloprodajne industrije. Očekuje se više od 1200 sudionika iz 60 zemalja. Berlin/Njemačka.

08.-12.10.2011. - Vodeći sajam pre-

hrambene industrije u svijetu, Anuga, namijenjen je maloprodajnim subjektima, proizvođačima hrane i pića te ugostiteljima. Köln/Njemačka. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

49


Globalna kretanja Svjetski trgovci mješovitom robom sve više traže prilike za poboljšanje poslovanja i učinkovitosti

D

obrobiti poboljšane učinkovitosti distribucijskog lanca su dvostruke: troškovi se smanjuju, čime raste

Održivost

efikasnosti dis profitabilnost, a poboljšanja utječu i na postizanje održivih ciljeva. Kako bi postigli ova dva učinka, sva tri najveća svjetska trgovca

na malo – Walmart, Carrefour i Tesco – pokrenula su opsežne programe unaprjeđenja svojih distribucijskih lanaca.

TESCOV “PLAN F” Tesco je pokrenuo svoj “Plan F” koji uključuje punije kutije, palete, kamione; smanjenje prijeđene kilometraže i racionalnije korištenje goriva. “Plan F” pomaže Tescu da do 2012. ostvari svoj prvotni cilj prepolovljavanja količine ispuštenih štetnih plinova za svaku dostavljenu kutiju robe, u odnosu na onu iz

CARREFOUROV PLAN “Naprijed” Francuski Carrefour je, postavivši ciljeve za operativna unaprjeđenja, također učinio velike korake prema poboljšanju učinkovitosti. Svoj “En avant” plan za promjene i napredak pokrenuo je u lipnju 2009. Čine ga tri strateška uporišta, od kojih se jedno koncentrira na efikasnost. Ovaj trgovac na malo cilja postati najbolji u klasi, kako bi poboljšao učinkovitost i profitabilnost. Jedno od ključnih kretanja za poboljšanje učinkovitosti usmjerit će se prema pot-

50

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

punoj obnovi operativnog modela. To uključuje šest inicijativa: 1. optimiziranje logistike – poboljšana produktivnost transporta i skladištenja, 2. transformacija nabavnog lanca kako bi bio učinkovit od početka do kraja (to će se postići integracijom kupovnog procesa), 3. usađivanje operativne izvrsnosti poboljšanom produktivnošću pri skladištenju na policama i smanjenom vremenu dostave kupcima, 4. smanjivanje oštećenja

svježih proizvoda, 5. centralizacija i standardizacija administrativnih procesa u odjelu hipermarketa, 6. značajno smanjene inventara. Očekuje se da će Carrefourov “En avant” plan smanjiti troškove poslovanja za 2,1 milijardu eura te uštedjeti 700 milijuna eura na troškovima nabavnog lanca. Osim smanjenja troškova, ove će mjere značajno povećati održivost Carrefourova lanca opkrbe, smanjiti gubitke i poboljšati energetsku učinkovitost.

Standardi održivog razvoja Walmartovog distribucijskog centra u Balzacu, trebali bi najvećem svjetskom trgovcu omogućiti smanjenje troškova u iznosu 5 milijuna dolara u idućih 5 godina.


Laura Bayman Poslovni analitičar

kao pokretač

stribucijskih lanaca 2006./07. To je samo početak ostvarenja konačnih planova ovog trgovca da do 2050. postane CO₂ neutralan. U sklopu još jedne velike inicijative, Tesco je optimizirao svoju mrežu kako bi potaknuo poboljšanje učinkovitosti i rast poslovanja. Broj distribucijskih centara smanjio je s 36 na 26 novih, koji su strateški bolje razmješteni, pritom se pobrinuvši da ti centri budu bliži mreži prodavaonica i imaju mogućnost rasta. Na taj način stvorio jemogućnosti za:

• smanjenje kilometraže koju prelaze njegova vozila, • skraćeno trajanje putovanja do trgovine, • poboljšanu iskoristivost imovine, • kraće vrijeme između narudžbe i dostave, • smanjene troškove i reducirano ispuštanje ugljičnog dioksida. Tescova je strategija cijelu mrežu učinila efikasnijom, uštedjela je 13 milijuna kilometara, te je tako zadovoljila i oba očekivanja: manje troškova i održivije poslovanje.

WALMARTOV RAZVOJ Kao najveći svjetski trgovac na malo, Walmart si je zadao ambiciozne ciljeve po pitanju održivosti. Konkretno, iz nabavnog lanca namjerava eliminirati 20 milijuna tona stakleničkih plinova do kraja 2015. godine. Dosadašnje štetne plinove već je uspio smanjiti za 30%, a nova inicijativa donosi i novi standard za oblikovanje distribucijskih centara. Kako navode iz Walmarta, njihov logistički pogon u Balzacu, u Kanadi, najodrživiji je distribucijski centar Sjeverne Amerike. Konstruiran je u čistom okružju i dizajniran kako bi smanjio utjecaj na okoliš. Neke su od značajki skladišta i: • hidrogenski pretvarači energije, • LED rasvjeta, • visoko-učinkoviti pametni rashladni sustavi, • korištenje energije vjetra, • zračne zavjese izrađene po mjeri, • razvrstavanje otpada, • solarne ploče. Distribucijski centar u Balzacu pruža model za budući Walmartov razvoj posvuda u svijetu. Saznanja i spoznaje iz ovog primjera Walmart planira implementirati u svojoj strategiji mrežnog razvoja. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

51


Novo na polici Razmazite svoju obitelj novom tjesteninom Piccolini Tjestenina Piccolini s pireom od povrća visoke kvalitete nije samo izvor vrijednih hranjivih tvari, već i kulinarski posve ispunjava očekivanja. Barilla još jednom dokazuje da i hranjivo može izvrsno prijati jer, uz užitak u tjestenini za cijelu obitelj, donosi i vrijedan doprinos uravnoteženoj prehrani. Tjestenina Barilla Piccolini od sada dolazi i s 25% udjela

finog pirea od povrća u tri različite kombinacije. Barilla Piccolini mini pipe rigate 400 g je tjestenina od krupice durum pšenice s pireom od rajčice i mrkve. Zatim je tu Barilla Piccolini mini penne rigate 400 g, tjestenina od krupice durum pšenice s pireom od tikvica i špinata. Treća opcija je Barilla Piccolini mini farfalle 400 g,

Staročeško Limun: Novo osvježenje iz Pivovare Daruvar

Abc svježi krem sir duo pakiranje

A

bc svježi krem sir na policama trgovina dostupan je i u novom duo pakiranju koje se sastoji od dva Abc svježa krem sira od 200 grama s iznimno popularnom cijenom. Duo pakiranje je namijenjeno svima, a posebno potrošačima koji kuhaju s Abc svježim krem sirom te će svi oni koji žele isprobati kuhanje na ovaj način pronaći deset slatkih i slanih, finih i laganih recepata otisnutih na pakiranju. Kvaliteta i trajnost Abc svježeg krem sira temelji se na jednostavnosti osnovnih sastojaka: mlijeka, vrhnja i soli, od kojih nastaje potpuno prirodan proizvod. Bez dodatka konzervansa i aditiva, obrađen suvremenim tehnološkim procesima, Abc svježi krem sir temelj je zdrave i izbalansirane prehrane, bilo kao namaz ili kao dodatak kuhanju.

N

ovi proizvod iz asortimana Pivovare Daruvar, Staročeško Limun, idealna je kombinacija lager piva i soka od limuna namijenjena svim ljubiteljima osvježavajućeg ‘radlera’. Novi okus Staročeškog sadrži 40 posto piva i 60 posto osvježavajućeg pića te smanjeni postotak alkohola od 2 posto. Na tržište izlazi u povratnoj staklenoj boci od 0,5 litara i PET ambalaži od 2 litre. Limunsko žute boje i osvježavajućeg okusa Staročeško Limun svojim obožavateljima nudi vrhunski užitak.

Jacobs Monarch – ‘aromagija’ koja zbližava

J

acobs Monarch zbližava vas s ljudima koji su vam najdraži, bilo da se s osmjehom prisjećate na stara vremena i zajedničke uspomene, pričate do kasno u noć, uživate u nedjeljnom jutru ili dijelite doručak s najmilijima…. Uživanje u Jacobs Monarch instant kavi sada je još lakše jer je odnedavno dostupna u najnovijem pakiranju – vrećici od 90 grama. Novo pakiranje pogodnije je za nošenje, ima pristupačniju cijenu i veoma je zgodno kao dopunsko pakiranje za kućnu upotrebu. Osim u novoj vrećici, Jacobs Monarch kava prodaje se i u staklenkama od 100 i 200 grama.

52

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

tjestenina od krupice durum pšenice s pireom od mrkve i bundeve. Logističke informacije: jedinično pakiranje 400 g, transportno pakiranje 18 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Uvoznik: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb. Telefon i fax: 01/2481500, 01/2481600. Internet: www.awt.hr

Gavrilovićeve kobasice u mini pakiranjima

U

z početak školske godine stigla su nova mini mini pakiranja već dobro poznatih Gavrilovićevih kobasica. Posebna i Pileća ekstra kobasica svojim blagim okusima osvajaju sladokusce nježnijeg nepca, a Tirolska kobasica i Šunka

u ovitku privlače poklonike konkretnijih okusa. Novo ekonomično mini pakiranje od 250 g, popularno nazvano “minica”, namijenjeno je prije svega najmlađim sladokuscima, ali će sigurno i starije generacije znati uživati u ovim jednostavnim i


Dukat SenSia Cremosa – za prirodnu regulaciju probave

S

enSia Cremosa nova je saveznica u prirodnoj regulaciji probave koja dolazi u dva okusa: čarobna kombinacija jabuke i keksa ili fini duet šljive i slatkih začina. Obogaćen probiotičkom kulturom Bifidus Naturalis, ovaj kremasti jogurt pomaže regulaciji probave na prirodan način. Lagana i uravnotežena prehrana, redovna fizička aktivnost, poput šetnje ili plivanja, i SenSia Cremosa fantastičan je trio za urednu probavu i osjećaj opuštenosti. Uz preporučenu maloprodajnu cijenu od 3,99 kuna, SenSia Cremosa dostupna je u čašici od 150 grama, a pogodna je i za konzumaciju izvan kuće.

Novi umaci Piccolini Umaci Piccolini s kašom iz povrća donose puno okusa i to bez komadića. Kada vam ponestane vremena za pripremu umaka, lako poboljšajte jelo s umacima Piccolini s kašom iz povrća koji su prikladni kako za djecu, tako i za odrasle. Piccolini umaci sadrže minimalno 90% povrća, blagu količinu soli te homogenu teksturu bez komadića. Napravljeni su bez konzervansa te umjetnih bojila i sladila, a jedan Piccolini umak je predviđen za četiri porcije: 2x odrasli i 2x djeca. Iz Barille donose tri različite kombinacije okusa novog umaka: Piccolini narančasti umak s bućom i mrkvom 300 g, Piccolini crveni umak s rajčicom i mrkvom 300 g i Piccolini zeleni umak s graškom i tikvicama 300 g. ukusnim zalogajima na dohvat ruke. Pristupačna cijena i produžena svježina glavne su prednosti 250-gramskog pakiranja, kažu u Gavriloviću. Fini i hranjivi sendviči, osvježavajuće salate, slasni omleti… samo su neki od prijedloga kako uživati u kvartetu “minica”…

Cekin Crispy Pops - jedinstveni hrskavi užitak

F

ine panirane pileće okruglice svojim su simpatičnim oblikom posebno prilagođene najmlađim potrošačima, koji će moći birati između dva okusa ovih delikatesnih zalogaja. Crispy Pops classic donosi autentičan okus ukusne Cekin piletine, dok su Crispy Pops okruglice s okusom pizze začinjene mrvicama origana i obogaćene okusom svježih rajčica. Obje varijante novog Cekin proizvoda dobivene su od filea pilećih prsa visoko kvalitetnog mesa, bogatog važnim vitaminima, mineralima i bjelančevinama te u njima bezbrižno mogu uživati gurmani svih generacija. Crispy Pops okruglice pakirane su u praktične jastučaste vrećice od 500 i 1000 grama, koje najbolje čuvaju nepromijenjenu kvalitetu namirnice. Na poleđini moderno dizajnirane ambalaže nalazi se i uputa za pripremu, koja je maksimalno pojednostavljena Cekinovim pristupom “Zagrij i posluži”.

Preporuka Gaj Rajnski rizling novo vino iz Podruma Mladina

N

akon Gaj Sauvignona i Gaj Traminca, vrhunskih vina iz Podruma Mladina, tržište je obogaćeno još jednim vrhunskim vinom linije Gaj - Rajnskim rizlingom. Gaj rajnski rizling 2010. je zelenkasto-žute boje, vrlo snažne i prepoznatljive sortne arome voćnog karaktera s mirisom na citruse, marelice i breskve. Ovo polusuho, bijelo vino s 13,3% alkohola, idealan je izbor uz jela od bijelog mesa te specijaliteta od vrsne morske ili slatkovodne ribe, a servira se ohlađen na temperaturi od 10-12°C. Rujan 2011. www.jatrgovac.hr

53


izlog

Savjetovanje, HR management, Edukacije Pozivamo Vas na otvorenu edukaciju

UPRAVLJANJE PRODAJOM I PRODAJNIM TIMOVIMA

FAX to E-Mail Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite  e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Usvojite nova znanja na drugačiji način i postanite efikasniji 12 jednodnevnih interaktivnih modula u 12 tjedana Kombinacija „soft skills“ i „hard skills“ kompetencija i još puno više

Početak 04.listopada u Zagrebu Voditelji:

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Iskoristite i do 40 % popusta na paket Start .

Hrvojka Kutle i Darijo Mateljak Kontakt: Hrvojka Kutle mob: 091 2248910, fax: +385 1 55 99 765, e-mail: info@spirala.com.hr

Informacije i prijava na: www.spirala.com.hr

Jedno mjesto za ispunjenje svih vaših potreba iz područja kvalitete te razvoja i usavršavanja vašeg poslovanja. Povećajte poslovnu izvrsnost, konkurentnost i prepoznatljivost.

Kvaliteta ispred svega Poslovno savjetovanje uz partnerski odnos s klijentima i implementacija rješenja koja najbolje zadovoljavaju njihove potrebe

Iskustvo uvođenja GMP, GLP, GCP, sustava u farmaceutskoj industriji, regulatornim tijelima, ispitnim i OMCL laboratorijima

Iskustvo uvođenja ISO normi, HACCP i GLOBAL GAP standarda, IFS, BRC, HALAL i KOSHER sustava

Pomoć malim i srednjim poduzetnicima, lokalnoj upravi i samoupravi u pripremi EU projekata

Interaktivni in-house seminari i seminari otvorenog tipa

Softverski proizvodi kao pomoć sustavima upravljanja i poslovnoj izvrsnosti

ISO 9001:2008 ISO 14001:2004 ISO 22000:2005 ISO 17020:2005 ISO 17025:2007 ISO 15189:2008 ISO 13485:2003 ISO 15378:2003 INTEGRIRANI SUSTAVI

SUPERA KVALITETA d.o.o. Ljudevita Gaja 51, Zagreb, tel. 01 4840 624 www.supera-kvaliteta.hr info@supera-kvaliteta.hr



Ja TRGOVAC magazin - rujan 2011.