IRT3000 ADRIA #2 (March 2008)

sadržaj

uvodnik 7

domaće vijesti 15

15Razvoj i realizacija sustava za 3D digitalizaciju objekata

16HGK i HOK potpisali Sporazum o suradnji

19DOK-ING uveo postupak selektivnoga laserskog srašćivanja - SLS

24BIAM - 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

26Roto rašpa

28Obilježavanje 15. godišnjice hrvatske normizacije, mjeriteljstva i akreditacije

288. međunarodno savjetovanje ljevača

29Predstavljen vodič “Poslovanje s EU”

54HUB: 2008. usporavanje ekonomskog rasta i rast inflacije na oko 4,9 posto

iz svijeta 34

36Strategije i alati za uspješnu obradu grafita

44Izložba K 2007 - optimistična očekivanja nadmašena

49Alstom je razvio novu generaciju brzih vlakova

51GM će unaprijediti razvoj hibridnih vozila

64Severstal u prvom polugodištu izrazito povećao čistu dobit

69Volvo s manjom kvartalnom čistom dobiti

79 Toyota dostigla GM po proizvodnji vozila automatizacija i informatizaija 62

64Robotika nove generacije

66Tvrtka Hunor d.o.o. - 16 godina modernizacije na području automatizacije svih vrsta alatnih strojeva

nemetali 70

74 Savjetovanje Polimerni materiali i dodatci polimerima

75 “Top 10” najvećih teškoća pri injekijskom prešanju

suvremene tehnologije 80

82 Potpuno novi sustav FARO Laser ScanArm V3 - lakši, brži i točniji

83Jednostavno upravljanje u 3D svijetu

84U siječnju predstavljena nova verzija programskog paketa Pro/ENGINEER

86SolidWorks WORLD 2008

PREDSTAVLJAMO

DIOKI d. d., Zagreb

Intervju: Ljiljana Pedišić, predsjednica Hrvatskog saveza inovatora

Posebno ćemo se posvetiti jačanju inovatorstva među mladima

Hrvatski savez inovatora (HSI) strukovno je i interesno neprofitno udruženje koje u domeni inventivnoga rada već 50 godina kontinuirano djeluje na području cijele Hrvatske. Tehnološki razvoj u svijetu sredinom prošloga stoljeća potaknuo je i hrvatske inovatore na intenzivniji rad, a zatim i na organizirano djelovanje.

DOMAĆE VIJESTI

Svečana dodjela znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”

Tvrtke koje sustavno unaprjeđuju kvalitetu, ali i ostale segmente poslovanja, krenule su težim putem poslovnog razvoja te oslikavaju najkvalitetnije dosege naše industrije odnosno gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na svečanoj dodjeli prava korištenja znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” za 2007. i 2008. godinu 14. veljače u HGK.

Inovacije i tradicija temelj razvoja

Republike Hrvatske

Prema prikazanim inovacijama, od kojih su većina novi proizvodi te tehnička unapređenja i korisne ideje, INOVA se može svrstati u sam vrh svjetskih tokova razvoja intelektualnog vlasništva. Mnogobrojni obrti i manje tvrtke razvijene na proizvodnji vlastitih inovacija prikazali su svoj uspjeh kao primjer i ohrabrenje svim inovatorima, osobito mladima, na putu do komercijalnog uspjeha.

Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog leda Održavanje je aktivnost koja katkad usporava proizvodni proces. Cilj je svake tvrtke i službe održavanja taj zadatak obaviti što brže i svojim radom smanjiti smetnje i zastoje u proizvodnji. Čišćenje s pomoću suhog leda omogućuje upravo to - brz, učinkovit, ekonomičan i ekološki prihvatljiv način održavanja, bez smetnji u proizvodnom procesu. Čišćenje s pomoću suhog leda je jedan od suvremenih načina čišćenja s vrlo širokim područjem uporabe. U stranoj literaturi često se također može naći pojam “kriogensko” čišćenje (e. cryogenic cleaning). Sam postupak vrlo je sličan postupku klasičnog pjeskarenja pa se stoga uvriježio naziv pjeskarenje s pomoću suhog leda (e. dry ice blasting).

IZ SVIJETA

Laser, voda ili plazma – što je najprimjerenije za rezanje?

Teškoće pri izboru – korisnik opreme uvijek ih iznova doživljava kada se mora prije izbora stroja ili obradnog centra odlučiti za odgovarajući postupak obrade. Primjerice, postoji izbor više suvremenih postupaka rezanja lima i ploča. Ovdje nije riječ o tijesnoj borbi za prevlast kao kod npr. postupaka štancanja ili obrade laserom, jer pri traženju alternative za rezanje bez sumnje vodi obrada laserom. Zanimljive alternative laseru su obrada vodenim mlazom i rezanje plazmom. Namjera prikazane usporedbe različitih postupaka u ovom članku je olakšati korisniku konačni izbor.

Matilda Bačelić

Foto: Damir Godec

Igor Škevin

Foto: arhiv DIOKI

26 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 52 ABB, d. o. o.

23 Alfleth Engineering, k. d.

1, 73 ARBURG GmbH + Co KG

1, 3, 92 BTS, d. o. o.

90 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 18 Cajhen, d. o. o.

46 Camincam, d. o. o.

87 Celjski sejem, d. o. o.

85 EAG Centar, d. o. o.

29, 48 Gazela Platit, d.o.o.

38 HURCO (Strojotehnika, d. o. o.)

67 Hyundai avto trade, d. o. o.

13, 26, 71 ICM, d. o. o.

41 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 77 KMS, d. o. o.

88 MARI MEDIA, d. o. o. (časopis Građenje&Opremanje)

61 Misko, d. o. o.

47 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

1, 2 Nomis, d. o. o.

12 Nubius, d. o. o.

1, 50 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

25 Sajam MECSPE

69 Sajam Transport&Logistika

91 Sandvik, d. o. o.

1, 32, 33 Siming, d. o. o.

17 STROJOTEHNIKA, d. o. o.

58 TBW, d. o. o.

42 TEH-CUT, d. o. o.

79 Tecos

1, 57 Teximp, d. o. o.

1, 14 TM, d. o. o.

54 TOP ELEMENT, d. o. o.

iz svijeta

Budućnost slojevitih postupaka izrade prototipnih tvorevina

Prema broju izlagača, odmah uz alatničarstvo su izlagači s prototipnim postupcima i svime što je vezano uz te postupke. Njima se može pridodati i znatan udio programske podrške i cijelo područje vezano uz unatražno inženjerstvo te medicinu koja preko stomatologije i usadaka vrlo brzo kroči naprijed. Ako se svemu navedenom doda i činjenica kako je organizator sajma EuroMold, tvrtka DEMAT, aktivno uključen u organizaciju sajmova

DieMould India i RosMould Rusija te je suorganizator sajma AsiaMold Kina, postaje jasno da će u bližoj budućnosti EuroMold biti alatničarski samo još prema nazivu. dr. Igor

Drstvenšek

automatizacija i informatizacija

Budućnost rashladnih sustava u proizvodnji

Budućnost je čvrsto povezana s područjem hlađenja u automatiziranim sustavima industrijske proizvodnje. Razvoj uređaja za hlađenje usmjeren je cjelovitim rješenjima sustava za hlađenje radi postizanja što bolje zaštite elektroničkih uređaja te povećanja učinkovitosti i kvalitete proizvodnih procesa. Zahvaljujući uvijek novim razvojnim mogućnostima s toga područja, već danas je na raspolaganju tehnologija koja je ekološki osviještena i energetski štedljiva. Matjaž Miškec

nemetali

Proizvodnja, preradba i potrošnja plastike u Europi

Našu je svakodnevicu nemoguće zamisliti bez plastike i gume. Plastično doba, kako je popularno nazvana druga polovina 20. stoljeća, produženo je i na 21. stoljeće. Međutim, već dugo to nisu samo jeftini zamjenski materijali, nego je, upravo zahvaljujući njima, omogućena proizvodnja velikoga broja proizvoda vrhunske tehnike. Proizvodnja i preradba polimernih materijala industrijske su grane koje u svijetu bilježe najduže kontinuirane stope rasta proizvedenih i prerađenih količina, profita te broja zaposlenih. Mr.sc. Gordana

Barić

suvremene tehnologije

Upotrebljivost - alat uspjeha

Da bi tehnologija doista odgovarala našim potrebama, sve važnijim čimbenikom postaje korisničko sučelje. Svi suvremeni alati kojima se koristimo, od računalnih programa do nadzorne sobe u tvornici, svi suvremeni uređaji u našem domu, od mobilnog telefona do kućnog kina, a i sve druge stvari u našem svakidašnjem životu imaju također svoju lošiju stranu. Uređaji su pretrpani tipkama, strojevi komplicirani, izbornici nejasni, internetske stranice zapetljane. Esad Jakupovič

Udjeli pojedinih europskih zemalja u ukupnoj proizvodnji plastičnih materijala u Europi u 2006.1

Poštovani čitatelji!

Naslov ovoga uvodnika sažetak je dojmova, komentara i reagiranja na prvi broj časopisa IRT3000 u Hrvatskoj. Oni su dolazili i iz krugova stručnjaka i iz akademskih krugova, i to ne samo iz Hrvatske nego i inozemstva. To nam je potvrda da je ovakav časopis potreban na ovim prostorima te da smo na dobrom putu u njegovu daljnjem razvoju. Ujedno smo dobili dodatan poticaj da svojim radom i kvalitetom časopisa opravdamo vaše povjerenje i očekivanja.

Na posebno dobar odziv časopis je naišao kod oglašivača, uglavnom zastupnika opreme i programske podrške, te tvrtki koje pružaju usluge s područja koja časopis pokriva. Koristim se stoga ovom prilikom da vam svima najljepše zahvalim na pruženoj podršci na početku našeg rada. Sada je ona najpotrebnija, no također se nadam kako će nas vaša podrška pratiti i u budućem radu. Zahvalio bih i svim pojedincima koji su prihvatili poziv za članstvo u stručnom vijeću časopisa. Vaša prisutnost u časopisu za nas je velika čast, a vaša kompetentnost

IRT3000 na dobrom putu

prije svega će pozitivno utjecati na promociju i ugled časopisa. Konačno, zahvalio bih svim tvrtkama, ustanovama i pojedincima na iskazanom zanimanju za časopis i prijavama za pretplatu. Sve potrebno oko pretplate rješavat ćemo nakon tiskanja ovog broja.

Posebice mi je drago istaknuti kako je IRT3000 izvrsno primljen u krugovima inovatora. Nepuna tri tjedna nakon tiskanja prvog broja časopisa dobili smo poziv da sudjelujemo u radu salona inovacija INOVA 2007 (u studenome 2007.). Na taj smo način mogli istaknuti prvu riječ iz naziva časopisa - inovacije. Naša suradnja nastavlja se i dalje pa više o toj priredbi možete pročitati u ovom broju časopisa, kao i intervju s predsjednicom Hrvatskog saveza inovatora gospođom Ljiljanom Pedišić.

Na kraju bih ponovno pozvao sve zainteresirane ustanove, tvrtke i pojedince da se sa svojim prilozima, primjedbama i prijedlozima aktivno uključe u oblikovanje časopisa IRT3000. Time ćemo zajednički bitno povisiti razinu kvalitete njegova sadržaja te osigurati da časopis ostane “na dobrom putu”.

uvodnik

Glavni i odgovorni urednik

Damir Godec

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Tehnički urednik

Darko Švetak

Stručno vijeće časopisa

Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja, Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Prof. dr. sc. Dubravko

Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić, Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk Unkić, Damir Vranić

Novinarski prilozi

Matilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Tanja Berberović

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p., Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: MEDIAPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000

Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

Damir Godec urednik

Svrdla s valovitim oblikom reznog ruba

OSG je razvio nova svrdla od tvrdog metala s posebnim valovitim oblikom reznog ruba. Serija FTO-3D je namijenjena za dubine bušenja do 3 x D, a serija FTO-5D za dubine do 5 x D. Novi valoviti oblik reznog ruba je vrlo oštar i osigurava nižu silu rezanja i manji moment nego svrdla konkurenata. Novo razvijena WDI prevlaka je osobito primjerena za bušenje srednje i visoko-ugljičnih čelika. Ima oksidacijsku temperaturu 1 100 °C i tvrdoću 3 300 HV (dok TiAlN prevlaka ima oksidacijsku temperaturu 800 °C). Svrdla imaju provrte za hlađenje. Preporučuje se hlađenje s uljnom maglom. Svrdla FTO-3D/5D bi trebala biti dostupna na tržištu početkom 2008. godine.

Uređaj za mjerenje profila Contracer CV-4100 Mitutoyo

Mitutoyo je dopunio seriju uređaja za mjerenje profila stacionarnim modelom Contracer CV-4100, na čijoj je osi z1 ugrađena laserska tehnologi¬ja. To osigurava vrhunsku preciznost na z1-osi ±(0,8+|0,5H|L/25)um (H: mjerena visina iznad vodor. položaja (mm)) i na x-osi ±(0,8+0,01L)um (L: smjer pomaka (mm)). Uređaj podržava CNC-funkcije, a mjerni rezul¬tati mogu se analizirati i statistički obraditi u programskome paketu FORMPAK (u okružju Windows®).

www.osgeurope.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Tangencijalna glodaća glava za sivi lijev PWC

Sumitomo

Sumitomo je razvio novu PWC tangencijalnu (88º) glodaću glavu za obradu sivog i nodularnog lijeva. Namijenjena je prije svega za tešku obradu s visokim stupnjem oduzimanja materijala. PWC glavu u usporedbi s konkurentima karakterizira 40 % niža sila rezanja.

Na novih pločicama LNMX mogu se koristiti 4 rezna ruba na desnom tipu glave i dodatna 4 ruba na lijevom tipu glave, što znatno snizuje troškove obrade. Pločice su u ponudi u kvalitetama ACK200 (CVD, za opću primjenu) i ACK300 (PVD, žilava kvaliteta za srednju i tešku obradu). Prilikom obrade postiže se izvrsna kvaliteta površine (do Rz = 2,5 μm).

www.mitutoyo.com

Za uspješno tokarenje čelika potrebna je žilavost

Sljedeće dostignuće nove generacije reznih pločica Sandvik Coromant jest kvaliteta s najvećom žilavosti u velikoj obitelji proizvoda za tokarenje čelika.

GC4235 s unaprijeđenom pouzdanosti rubova svestrano je rješenje za tokarenje čelika, nehrđajućega također. To je savršen izbor za uspješan rad pri zahtjevnim prekinutim obradama i profilnome tokarenju, što povećava pouzdanost u škakljivim situacijama. Optimirana prevlaka i supstrat omogućuju dobru postojanost na deformacije i prilično unaprijeđenu pouzdanost pri radu u nestabilnim i zahtjevnim uvjetima za postizanje bolje učinkovitosti u svim pogledima.

Kvaliteta GC4235 daje novu jačinu postojećim geometrijama i u ponudi je za široku paletu pločica za aplikacije CoroTurn®, zahvaljujući kojima će korisnici moći iskoristiti pun kapacitet svoje strojne opreme.

www.sumitomotool.jp

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Nova kvaliteta za tokarenje sivog lijeva

Sumitomo je na sajmu Emo 2007 predstavio novu kvalitetu za tokarenje sivog lijeva AC410K. Višeslojna prevlaka Super FF (Flat&Fine) ima izvrsnu postojanost na trošenje s poboljšanom stabilnošću obrade. Rezne brzine su povećane za 25 %. Posebno je primjerena za neprekinuti do malo prekinuti rez, osobito za odstranjivanje kore odljevaka.

Nova vrsta nehrđajućih čelika

Poduzeće Rolled Alloys počelo je distribuirati nove nehrđajuće čelike LDX 2101. Nova slitina nudi zavidnu tvrdoću i dobru naponsko-korozijsko-potresnu otpornost.

LDX 2101 (lean duplex) naziva se zato što je sastavljen od male količi¬ne nikla (1,5 posto) i molibdena (0,3 posto).

Osim uobičajene uporabe nehrđajućih čelika, LDX 2101 koristit će se i na području izrade kemijskih visokotlač¬nih posuda, cjevovoda i ventila koji se podvrgavaju visokim temperaturama, cisterni za pohranjivanje, pri opremi za rudu i papir te na sanitarnim tržištima. Poduzeće će čelik LDX 2101 isporučivati u obliku ploča, štapova, cijevi, debljih ploča i slično.

www.rolledalloys.com

Osiguravanje primjerenog osvjetljenja mjesta obrade

www.sumitomotool.jp

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Tokarilica za preciznu obradu

Prednost nove jednovretene tokarilice

DECO 8sp, koju proizvodi Tornos, jest njezina izvanredna preciznost od +/0,001 mm pri obradi nehrđajućega čelika. Tokarilica ima pet numeričkih osnovnih linearnih osi i dva neovi¬sna sustava alata, što je čini savršenom za obradu svih vrsta obradaka u rasponu promjera od 1 do 10 mm. Postoji mogućnost istodobne obrade na osnovi glavnoga vretena i dodatne obrade na osnovi protuvretena, što svakako smanjuje proizvodne troškove i skraćuje trajanje obrade.

Poduzeće Danray Products LLC iz Rockforda nudi prilagodljivo »zmijasto« svjetlo, koje omogućuje neposredno osvjetljenje mjesta obrade na obradnome stroju ili radnim područjima na kojima je potrebna do¬datna rasvjeta. Svaka svjetiljka koristi običnu žarulju od maksimal¬no sto vata. Visokoučinkovite ruke izrađene su od opružnoga čelika prevučenoga biopolimerom, čime su zaštićene od masti, ulja i prljavštine. Poduzeće nudi i mnoge mogućno¬sti prilagodbe te dugotrajnu potpornu snagu uređaja. Svjetiljke su u ponudi u trima različitim inačicama montaže, i to izravno te kao C-obujmica i magnet.

www.danrayproducts.com

Kombinirani magnetno-mehanički stol DuoTec Tecnomagnete

Tecnomagnete je predstavio novi kombinirani magnetno-mehanički sustav za za stezanje izratka na 5-osnim strojevima. Sustav ima na jednoj strani magnetnu steznu ploču, a na drugoj mehaničku. To znači da se može koristiti za stezanje magnetnih i nemagnetnih izradaka. Nemagnetni izradak se steže na mehaničku ploču,a magnetna ploča se na drugoj strani pričvrsti na radni stol stroja. Izradak je odmaknut od radnog stola, čime se izbjegava eventualni nalet vretena ili alata u radni stol stroja. Sustav je praktičan, flexibilan, precizan i jednostavan za upotrebu.

www.tornos.ch

www.tecnomagnete.com

www.bts-company.com www.bts-kothennya.hr

Ljiljana Pedišić, predsjednica Hrvatskog saveza inovatora

Posebno ćemo se posvetiti jačanju inovatorstva među mladima

razgovarala: Matilda Bačelić, novinarka Lidera

Foto: Damir Godec

Svaka tvrtka koja se misli ozbiljno razvijati mora biti svjesna da se samo na osnovi vlastita razvoja

može uspjeti i držati prednost pred drugima, iako je možda jeftinije kupiti licencije

Hrvatski savez inovatora (HSI) strukovno je i interesno neprofitno udruženje koje u domeni inventivnoga rada već 50 godina kontinuirano djeluje na području cijele Hrvatske. Tehnološki razvoj u svijetu sredinom prošloga stoljeća potaknuo je i hrvatske inovatore na intenzivniji rad, a zatim i na organizirano djelovanje. Tako je skupina inventivnih radnika 1949. godine u Zagrebu osnovala prvu udrugu inovatora, Društvo izumitelja i autora tehničkih unapređenja Zagreba, koje i danas djeluje s poznatim inovatorom i jednim od osnivača Vjekoslavom Španjolom na čelu. Godine 1993. donesen je Zakon o tehničkoj kulturi, kojim je inventivna djelatnost dobila važno mjesto kao javna potreba u RH. Zakon o udrugama, koji je stupio na snagu četiri godine poslije, dao je nov organizacijski okvir i u području inovatorstva. Tada nastaje cijeli niz inovatorskih udruga koje

se dalje udružuju regionalno ili, u većim gradovima, u saveze, a krovno udruženje je Hrvatski savez inovatora. Danas Hrvatski savez inovatora čini tridesetak udruženih članova iz cijele Hrvatske: saveza, udruga, tehnoloških centara i stručnih društava. U današnje vrijeme eksplozije svjetskoga znanja, novih odnosa u društvu, nastankom velikih gospodarskih i političkih integracija samostalni inovator rijetko sam može naći put do komercijalnog ostvarenja svojega dostignuća. Na tome putu veliku pomoć inovatorima pruža HSI s članovima putem različitih programa. U povodu zlatnoga jubileja jedinoga nacionalnog saveza strukovnih udruga iz područja inventivnoga rada razgovaramo s njegovom predsjednicom dipl. ing. Ljiljanom Pedišić, voditeljicom poslova za proizvode u Službi razvoja u tvrtki MAZIVA-ZAGREB d.o.o., članici INA Grupe. Ljiljana Pedišić na čelu

intervju: Ljiljana Pedišić

je Saveza od 2006. godine, a prije toga bila je dugogodišnja predsjednica Zagrebačkoga saveza inovatora.

Koje su najvažnije sadašnje aktivnosti Hrvatskoga saveza inovatora?

Ciljevi djelovanja Saveza su promidžba inovatorstva, stvaranje pozitivne klime za razvoj i primjenu inovacija u nacionalnome gospodarstvu, kao i poticanje djelovanja mladih inovatora. Stoga HSI pomaže inovatorima putem pravnih savjetovališta, seminara ili savjetovanja, organiziranja izložaba inovacija u Hrvatskoj i u inozemstvu. Od programa rada s mladima valja istaknuti program Informatika-inovacijatehnika u Rijeci, Malu akademiju Arhimed, razne međužupanijske izložbe radova, a osobito izložbu INOVA-MLADI, koja okuplja učenike osnovnih i srednjih škola te studente fakulteta iz Zagreba, Hrvatske i iz inozemstva. Velik je uspjeh ovoga programa izravan upis mladih inovatora na neke fakultete temeljem uspjeha u inventivnome radu. Najvažniji i dugogodišnji program

HSI-ja jest nacionalna izložba inovacija

INOVA, koja je prvi put održana 1971. godine u Tehničkome muzeju u Zagrebu. HSI tradicionalno sudjeluje na velikim međunarodnim izložbama kao što su Eureka u Bruxellesu, IENA u Nürnbergu, INPEX u Pittsburghu, ARHIMED u Moskvi, ITEX u Kuala Lumpuru, Britanski sajam inovacija u Londonu i dr. Nizom uspjeha inovacija na tim međunarodnim izložbama uz veliku konkurenciju, Hrvatska se svrstava u sam vrh svjetskog inovatorstva. Za svoje inovacije hrvatski su inovatori zaslužili bezbroj nagrada, ali su postignuti i komercijalni uspjesi u vidu plasmana na vanjska, zahtjevna tržišta. Od velik je važnosti i uspjeh inovacija, odnosno novih proizvoda nastalih u trgovačkim društvima kao što su INA-Industrija nafte, MAZIVA-ZAGREB d.o.o., Chromos boje i lakovi d.d., KRAŠ, PLIVA, NEVA, KONČAR, Brodograđevna industrija 3. maj i dr., koji se proizvode u velikim količinama ili serijama za razna tržišta, a koji tradicionalno sudjeluju u programima HSI-ja.

Koji su vam daljnji planovi?

Naš posao je prvenstveno promocija inventivnoga rada, pomoć članicama i inovatorima u ostvarivanju prava intelektualnoga vlasništva i mogućnosti komercijalizacije njihovih inovacija. Nastavit ćemo sa svim svojim aktivnostima, a posebno u radu s mladima, jer se već u najranijoj dobi mogu prepoznati izuzetne sposobnosti. To smo mogli vidjeti iz radova koje su mladi inovatori pokazali na već tradicionalnoj izložbi

INOVA-MLADI. U posljednje dvije godine ta se izložba održala na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB), što je bio napredak u smislu organiziranja, jer su na njoj uz

mlade inovatore iz osnovnih i srednjih škola te inozemstva prvi put sudjelovali mladi inovatori istraživači s nekoliko fakulteta. Moram reći da se mladi bave uglavnom tehničkim tipom inovacija, dakle elektronikom, mehanikom i sličnim, što im zatim određuje daljnje područje rada i školovanja. Do sada je bio manji interes za druga područja, primjerice za kemiju, iako smo imali nagradu izravnog upisa na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Zato nam je jedan od zadataka za iduće razdoblje rad na promociji ostalih područja znanosti i suradnja s odgovarajućim fakultetima. Planiramo organizirati i neke dodatne izložbe, uz već tradicionalne u programu. Na taj način pokušavamo inovatorima pružiti mogućnost otvaranja novih tržišta.

Koju vrstu pomoći inovatori mogu očekivati od Saveza, stručno-savjetodavnu ili i financijsku? Uglavnom stručno-savjetodavnu, a izravnu financijsku pomoć ne dajemo jer nemamo izvore za to. Savez inovatora sudjeluje u programima koje nudi država i u tom smislu nudi potporu inovatorima pomažući im da se bolje pripreme za apliciranje na državne ili regionalne projekte i programe. Tu se mogu dobiti nepovratne potpore ili krediti, a ovisno o stupnju razvoja inovacije i željama inovatora. Potpore su namijenjene za financiranje provedbe zaštite intelektualnoga vlasništva, za izradu tehničko-tehnološkoga mišljenja, tržišno-ekonomske obrade, za poduzetnička obrazovanja inovatora i sl.

Koliko ima aktivnih inovatora koji često idu na izložbe?

Svake godine taj broj varira. Neki se pojavljuju više, a neki manje, no općenito nema baš mnogo takvih inovatora. Jedan od aktivnijih je naš znameniti inovator Nikola Petković iz Samobora, koji proizvodi proizvode od plastičnih materijala i ima svoju tvrtku, a svake godine ima barem dva nova proizvoda. Osim pojedinačnih inovatora može se reći da su aktivne i mnoge tvrtke koje svoj razvoj osnivaju na inovacijama.

Često slušamo o uspjehu domaćih inovatora na izložbama u zemlji i inozemstvu. Koliko tih izuma na kraju doživi komercijalizaciju i primjenu? Je li to zadovoljavajući postotak?

Velik broj izuma prikazanih na izložbama, osobito inozemnima, završi u primjeni zato što nam je filozofija, a i jedan od kriterija, da na izložbe idu već gotovi proizvodi. Ako na taj način razmišljamo, možemo reći da se velik broj inovacija koje su prikazane već proizvodi i spreman je za prodaju. Mislim da se polovina sigurno komercijalno ostvari, ako ne i više. I izlazak na izložbu s novom idejom koja još nije u potpunosti do-

vedena do gotovog proizvoda izvanredan je način da se za tu ideju “zalijepi” netko tko se bavi proizvodnjom te se može ostvariti takva suradnja. Ima i izložaba inovacija gdje se prikazuju ideje i istraživački radovi, od kojih svaka ideja ne mora završiti proizvodom, ali pridonose tomu da se jednoga dana iz toga razvije konkretan proizvod. Osvojiti samostalno novo tržište jako je teško, a na izložbama se može pronaći potencijalni investitor, tvrtka koja se bavi transferom tehnologije, netko tko se bavi tom vrstom proizvodnje pa se može razgovarati o prodaji licencije ili samog proizvoda i sl. Neki inovatori svoj izum žele zaštititi samo na ciljanim tržištima, primjerice u Kini, jer vjeruju da će tako njihova ideja, kada krene u proizvodnju, dobiti najveći domet u budućnosti što se tiče financijskog učinka, ali i konkurencije.

Koje su glavne zapreke u komercijalizaciji inovacija?

Uglavnom je to nedostatak financijskih sredstava, zatim nespremnost društva za promjene te poslovično nekomercijalni duh inovatora. To može biti i još nedovoljno usavršeno rješenje, a i konkurencija na svim poljima sve je veća. Neki na izložbama prikazuju samo zbog toga da bi prikazali

što rade, neki sami odustanu jer nešto promijene, a za neke slučajeve društvo u tom trenutku još nije spremno prihvatiti njihovu primjenu. Tako se jedan poznati inovator dugo mučio i posvuda prikazivao svoj izum, ali stanje društva i tehnike kod nas to tada nije moglo prihvatiti. Slična rješenja u susjednim državama, recimo, najnormalnije funkcioniraju. Ako sam inovator nije spreman za proizvodnju, odnosno iskorištenje, može svoju zaštićenu inovaciju prodati. U Hrvatskoj smo imali više takvih primjera.

Kakva je situacija s inovatorima unutar velikih tvrtki?

U velikim je tvrtkama malo drukčija situacija i možemo reći da je specifična. Inovatori nisu vlasnici inovacije, nego tvrtka. Ako je tvrtki u interesu prihvatiti proizvod ili postupak, onda će se obično i primijeniti, a ako nije, tek se onda mogu steći prava na inovaciju. U tome pogledu, uz zakone iz prava intelektualnoga vlasništva, postoje i razni interni pravilnici koji određuju mogućnosti, prava, financijsku naknadu i dr. Kod nas, u Mazivima-Zagreb d.o.o., postoji primjenski razvoj, tako da mi razvijamo samo one projekte za koje znamo da imaju veliku šansu primjene i proizvodnje u našim proizvodnim pogonima. U mojoj domeni je obradba metala, odnosno sredstva za obradbu metala. Kada je riječ o razvoju novoga proizvoda, mora se dobro obrazložiti unutar tvrtke zašto je to potrebno, za koju primjenu, ima li konkurencije itd. S jedne strane je mnogo lakše jer ne moramo raditi sve poslove do izlaska proizvoda na tržište, ali s druge strane nismo slobodni za razvijanje sasvim novih stvari jer smo ograničeni postavljenim granicama.

Koliko se u Hrvatskoj potiče inovatorstvo u tvrtkama?

Svaka tvrtka koja se misli ozbiljno razvijati mora biti svjesna da se samo na osnovi vlastita razvoja može uspjeti i držati prednost pred drugima, iako je možda jeftinije kupiti licencije ili know-how. U Hrvatskoj nema puno prostora za fundamentalne znanosti jer su jako skupe, ali nadam se da će se i to popraviti. Za takva istraživanja novac može osigurati država ili tvrtke koje se bave proizvodnjom na osnovi inovacija. Sve je veća svijest u tvrtkama o potrebi ocjene i vrednovanja vlastite intelektualne vrijednosti, tako da se osnivaju posebni odjeli, a i interni zakoni poboljšavaju. Mnoge tvrtke imaju razvijene sustave nagrađivanja inovatora u obliku jednokratne nagrade, ugradnju u cijenu proizvoda za dugogodišnje isplate i sl. U našem se društvu još sve smatra radnom obvezom i općenito se nailazi na nerazumijevanje. Moderne inovativne tvrtke razvijaju poticajne mjere putem financijske naknade za svaku prijavu ideje bez obzira na to hoće li postati inovacija ili neće, a kreativnost bitno vrednuju i sustavom plaća. U takve bi se postupke vrednovanja naše tvrtke trebale ugledati i tada bi sigurno bilo mnogo više inovacija jer novih ideja našim ljudima ne nedostaje.

Koliko je razvijena svijest o nužnosti zaštite među hrvatskim inovatorima? S obzirom na to da je zaštita veoma skupa, koliko se često dogodi da neki izum propadne?

Ta je svijest jako razvijena jer je zaštita inovacije najbitnija stvar u modernome poslovanju. No ima i slučajeva gdje se propusti zaštita upravo zbog sumnje da je za to potrebno izdvojiti puno novca, a da se neće vratiti. Zaštita je jako skupa, ali ako se želi proizvoditi i od toga živjeti, onda se izum mora zaštititi jer konkurencija uvijek gleda, a u konačnici se može višestruko financijski vratiti. Opravdanost zaštite pokazala je i praksa, što smo vidjeli čak i u međunarodnim sporovima. Postupak patentiranja i održavanja patenta u važnosti najskuplji je vid zaštite. Međutim, sve izume nije moguće zaštititi kao patente, a postoje i drugi oblici zaštite kao što su žig, autorsko pravo i dr. Na inovatoru je da odabere sebi najprihvatljiviji put. Valja naglasiti da je zaštita patentom organizirana na nacionalnoj razini, tako da treba razraditi strateški plan o uključivanju zaštite i u drugim zemljama. U tom slučaju pomaže tzv. PCT postupak zaštite, koji daje mogućnost inovatoru da u roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave dodatno razmisli o svojim planovima uz razumne početne troškove. Ta mogućnost proizlazi iz toga što je Hrvatska članica Ugovora o suradnji na području patenata (Patent Cooperation Treaty). Mnogi naši inovatori imaju različite vrste zaštite, a bez njih se ni u kojem slučaju nije preporučljivo pojaviti na izložbama inovacija. Osim toga, zaštita ulazi i u osnovne kriterije ocjene.

Kako funkcionira burza inovacija pri Hrvatskom savezu inovatora?

Zasad funkcionira slabo, ali razmišljamo kako to napraviti bolje. Ideja je da inovacije kolaju burzom, ali ključni faktor jest da ih netko “uhvati”. Radi što boljeg upoznavanja s inovacijama povremeno izdajemo zbornike inovacija ili ih objavljujemo u glasilima. U tome dijelu valja spomenuti i Zajednicu za inventivni rad pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja izdaje katalog inovacija i inovacijskih proizvoda, ali sve te inovacije moraju biti u sustavu, na neki način zaštićene ili pokazane na nekoj izložbi. Osim toga, neki inovatori žele da im izum bude na burzi inovacija, da ga svi mogu pogledati, a neki to ne žele. To ovisi o inovatoru i njegovim poslovnim planovima. Za dobro funkcioniranje burze valja imati razvijeno tržište za primjenu inovacija, što uključuje i poticajno bankarstvo. Danas se u svijetu vrijednost neke tvrtke ne mjeri prema vrijednosti pogona ili zgrada, nego prema intelektualnoj moći.

Jesu li mladi zainteresirani za inovatorstvo?

Sve je veći interes među mladima, a to je rezultat dosadašnjih programa za mlade i uspjeha njihovih kolega. Rad s mladima počeo je u osmogodišnjim i strukovnim tehničkim školama, a sada imamo i ostale srednje škole kao što su ekonomske i gimnazije te fakultete. Neki mladi inovatori koji su bili školarci sada već imaju otvorene tvrtke na temelju svojih izuma. Inovacije se razvijaju, što je pozitivno, a time jača duh inovatorstva među mladima. Po školama imamo klubove mladih inovatora kojima dajemo simboličnu financijsku potporu za nabavu materijala, računalnu opremu i slično. Osim toga,

intervju: Ljiljana Pedišić

na izložbama inovacija kao što je primjerice

INOVA-MLADI u Zagrebu, postoji cijeli niz poticajnih nagrada i za mlade inovatore i za njihove mentore. Valja istaknuti zajednička ljetovanja, izlete, let balonom, studijska putovanja, dodatnu obuku u stručnim institucijama, izlaganje na inozemnim izložbama inovacija, novčane nagrade i dr. Prepoznavanjem važnosti inventivnosti neki fakulteti odobrili su izravan upis mladim inovatorima na temelju uspjeha inovacije, što smatram velikim postignućem za inovatora i za cjelokupan obrazovni sustav u Hrvatskoj. U tome prednjači Fakultet strojarstva i brodogradnje, a zatim i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Po čemu je važna INOVA i kako je prošla posljednja izložba?

INOVA je najveća i najstarija izložba inovacija u zemlji, ujedno i među najstarijim izložbama u svijetu. Od 1971. godine

INOVA je pokretač i simbol inovatorstva u Hrvatskoj i veza prema vanjskim tržištima. Posljednja INOVA je bila 32. po redu, i prema odjeku, kvaliteti izložaka i cijeloj organizaciji može se mjeriti s najvećima u svijetu. Imali smo međunarodni žiri koji je vodio David Wardel, voditelj Patentnog ureda u Velikoj Britaniji. Osim njega članovi žirija bili su još iz Rusije i Irana, uz stručnjake iz Hrvatske. Imali smo 250 izložaka inovatora pojedinaca, obrtnika, iz manjih i većih tvrtki, od čega su 53 bila iz inozemstva. Izlagači iz Amerike, Velike Britanije, Irana, Ruske Federacije, BiH i Slovenije bili su nazočni sa svojim inovacijama i prezentacijama. Prikazani su proizvodi za očuvanje zdravlja, za sport i slobodno vrijeme, za primjenu u raznim industrijskim granama i sl. Osobito su bila aktivna istraživanja i rad na novim tehnologijama baziranima na iskorištenju obnovljivih izvora energije i sirovina

radi svjetlijega budućeg razvoja. Sve su inovacije ocjenjivane, ali moram istaknuti da nije bilo lagano, osobito zato što je kvaliteta inovacija bila izuzetno visoka, a nagrade ograničene. Dobitnici glavne nagrade “Nikola Tesla” su članovi obitelji Krunić, koji su dobili nagradu za rotirajuću rašpu za obradbu drva koja je jedinstvena u svijetu. Na izložbi je sudjelovao i Državni zavod za intelektualno vlasništvo, tako da su inovatori mogli izravno kontaktirati sa stručnjacima o mogućnosti zaštite svojih izuma. Bitno je spomenuti da je i naš časopis “Inovacije, razvoj i tehnologije” sudjelovanjem na izložbi dao doprinos uspjehu INOVE.

Vi ste na INOVI prije dvije godine imali neke inovacije. Možete li reći nešto više o tome?

Tada je moja grupa imala dvije inovacije iz područja rashladnih i podmazujućih sredstava za obradbu metala, INA BU Plus i INA Rezanol AM, koji se široko primjenjuju. INA Rezanol AM 100 BKK je visokoučinkovito multifunkcijsko ulje za specijalne obradbe metala gdje se kombiniraju operacije rezanja i deformiranja. Karakteristika je da ne sadržava klorparafin, koji se smatra štetnim aditivom za okoliš i zdravlje ljudi, a vrlo teško zamjenjivim u teškim operacijama obradbe metala. Kombinacijom aditiva koji nisu na bazi klora uspjeli smo to riješiti. INA BU Plus je emulgirajuća tekućina za obradbu željeznih materijala, koja ima prednost u tome što su radne emulzije jako otporne na rast mikroorganizama i ima puno dulji radni vijek u odnosu na konkurenciju. Ti proizvodi osim mineralnih ulja sadržavaju i sirovine iz obnovljivih izvora, odnosno biljaka. Te, 2005. godine dobila sam nagradu kao najuspješnija inovatorica na izložbi. Ove sam godine s koautoricama Irenom Polenus i Jasminkom Munić imala drukčiji proizvod,

INA BU Biosint HSP (high speed pressure), koji je namijenjen za visoke pritiske i brzine, što traže novi strojevi za obradbu metala. Nove konstrukcije strojeva moraju zadovoljiti što veći broj obrađenih dijelova u što kraćem roku, tako da su brzine obradbe sve veće, stoga i sve teži uvjeti primjene za tekućinu, odnosno emulziju, kao što je velika brzina dobave, povećani pritisci u sustavu, a također i hlađenje te podmazivanje kroz alat. Stabilnost emulzija zbog njihova sastava i uvjeta u obradbenim sustavima jako je osjetljiva na termodinamičke promjene i zbog toga teško ostvariva. INA BU Biosint HSP je emulgirajuća tekućina koja s vodom čini jako stabilne emulzije, a odlikuje se i niskim pjenjenjem.

Što biste na kraju poručili i savjetovali inovatorima u Hrvatskoj?

Da prije izlaska u javnost ili na tržište obavezno razmisle o zaštiti inovacija i da što više razmišljaju o novim stvarima kako bi nam svima bilo bolje živjeti ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelome svijetu. Posebno bih poručila inovatorima iz tehničkih znanosti da rade na vlastitu razvoju, a ne da uvozimo razne tehnologije, jer sam sigurna da u Hrvatskoj ima jako puno inteligentnih ljudi koji razmišljaju, ali se boje iskazati to o čemu razmišljaju. Tu će im sigurno Hrvatski savez inovatora moći pomoći.

Visoki omjer učinkovitosti i cijene

Poduzeće Emco Group plasiralo je nov tokarski centar s glavom za učvršćivanje veličine 45 mm. Najsuvremenija tokarilica EmcoTurn E45 kompaktan je univer¬zalni obradni centar, namijenjen obradi štapova, osovina i greda. Obliko¬van je za izradu iznimno preciznih proizvoda po iznimno niskim cijenama. Cilj razvoja novih strojeva Emco jest ostvariti visok omjer učinko¬vitosti i cijene, a pritom su na prvome mjestu načini povećanja proizvodne učinkovitosti. Sve komponente prethodnih strojeva koje su osiguravale učinkovitost, preciznost i dug životni vijek zadržane su i unaprijeđene. Osnovnu izvedbu stroja E45 odlikuju snažni po¬goni i mogućnost izbora upravljačkoga sustava Siemens ili sustava Fanuc. Unaprijeđena inačica stroja sadržava os c i pogonjene alate. U ponudi je i utovarivač predmeta namijenjenih obradi s mogućnosti skla¬dištenja. Centralna udaljenost tokarskoga centra iznosi 600 mm, a najveća pogonska snaga 13 kW dostiže i 6300 okretaja u minuti. Izmjenjivač alata ima dva¬naest mjesta te po izboru i šest postaja za pogonjene alate.

www.emco.co.uk

Razvoj i realizacija sustava za 3D digitalizaciju objekata

Digitalizacija je našla opsežnu primjenu u svim granama ljudske djelatnosti. U svakom urbanom kućanstvu nalazi se barem jedan predmet u čijem je nastanku korištena 3D digitalizacija kao metoda dobivanja oblika. Pojedine grane ljudske djelatnosti također u velikoj mjeri ovise o poznavanju oblika i geometrije površine, koju je teško opisati na neki drugi način. 3D digitalizator uređaj je kojim se analizira objekt u stvarnom svijetu, prikupljaju informacije o njegovu obliku i, prema mogućnosti, boji. Tako dobiveni podaci mogu se koristiti radi konstrukcije digitalnih trodimenzionalnih modela pogodnih za kasniju primjenu u mnogobrojnim područjima. Ti se uređaji intenzivno koriste u industrijskom dizajnu, reverznom inženjerstvu, industriji zabave i filmskoj industriji, pri kreiranju videoigara, u očuvanju kulturne baštine, a u novije vrijeme sve se više primjenjuju i u medicini.

Alan Mutka Josip Nižetić

Više je načela na kojima se temelji digitalizacija. Najjednostavnije ih je podijeliti na kontaktne (npr. trokoordinatno mjerenje), kod kojih je površina objekta u fizičkom kontaktu s digitalizatorom putem mjernih sondi, te beskontaktne, kod kojih to nije tako. Uobičajene beskontaktne metode uključuju stereofotogrametrijsko mjerenje, TOLF (time of light flight princip), korištenje strukturiranog svjetla, oblika iz siluete itd.

Svaki postupak i načelo digitalizacije ima svoje prednosti i nedostatke, prije svega u smislu točnosti, potrebnog vremena izvođenja procesa, jednostavnosti uporabe i, konačno, same cijene uređaja. Ovdje je važno naglasiti da uz tehničke nedostatke samoga uređaja kojim se digitalizira, pri optičkoj digitalizaciji postoje i mnogi problemi kod objekata kojima je površina sjajna, transparentna i koja zrcali svjetlo. Te je nedostatke moguće otkloniti nanošenjem tankog sloja praha na površinu objekta, čime je omogućeno reflektiranje više svjetla natrag prema uređaju.

Neovisno o izvedbi uređaja, krajnji je rezultat postupka digitalizacije kreiranje oblaka točaka koje predstavljaju geometrijske uzorke površine nad kojom je provedena

digitalizacija. Povezivanjem tih točaka dobiva se virtualna aproksimacija površine objekta. Ovisno o površinama objekta koji se digitalizira, točnost pojedinih sustava može pritom u znatnoj mjeri varirati, u rasponu od nekoliko desetinki milimetra do jednog mikrometra.

Geometrija površine prirodnih oblika vrlo je komplicirana. U takve površine, dakako, pripada i ljudsko tijelo. Iako mogu biti slične, među pojedincima ne postoje dvije potpuno iste površine dijela tijela. Čak i zrcaljenjem istih nasuprotnih dijelova tijela (lijeva i desna strana) mogu se dobiti površine sa znatnim međusobnim odstupanjem.

Digitalizacija je u medicini najveću primjenu našla u ortotici i protetici. Ortopedsko pomagalo ili vanjska proteza moraju kvalitetno prianjati na dio tijela čija se funkcija korištenjem pomagala želi nadoknaditi ili unaprijediti. Takvo pomagalo mora posjedovati oblik koji je komplementaran površini na koju će se primijeniti, kako bi se postigao potpun učinak, a negativne pojave nastale zbog primjene pomagala svele na minimum. Prije se do oblika pojedinog dijela tijela dolazilo uzimanjem odljeva s pomoću sadrenih povoja ili impresija u mekanim materijalima, koji su se poslije koristili kao osnova za izradu krutih kalupa. Ovakvi postupci bili su vremenski vrlo zahtjevni i nelagodni, i za pacijenta i za praktičara koji je postupak provodio, pri čemu rezultati često nisu zadovoljavali.

Primjena digitalnih beskontaktnih mjerenja te zatim korištenje CAD/CAM-a u proizvodnji ortoza i proteza korjenito su

promijenili tu praksu, što je rezultiralo visokom kvalitetom, ponovljivošću te skraćenim vremenom izrade pomagala. Iako su prednosti primjene digitalizacijskih sustava velike, ipak je ostao jedan nedostatak koji je vezan uz gotovo sve komercijalno dostupne sustave, a to je njihova cijena. Ona je i dalje znatna, što je ograničavajući čimbenik u njihovoj široj uporabi. Ta je činjenica posebno istaknuta kod primjene u zdravstvenom sustavu kao što je naš, u kojemu primjena ovakvih uređaja, nažalost, ipak nije pri vrhu prioriteta. Imajući u vidu navedene činjenice, tvrtka Cognitus d.o.o., u suradnji s Laboratorijem za medicinsko inženjerstvo pri Katedri za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, potaknula je razvoj sustava 3D digitalizacije koji bi svojim karakteristikama omogućio veću

Slika 1. Digitalizirana impresija stopala u pjeni

Slika 2. Prikaz sustava APPF 2007.

dostupnost, uz zadržavanje potrebne točnosti i brzine, i u medicinskoj praksi i drugim djelatnostima.

Cilj je bio konstruirati praktičan sustav koji će u kratkom vremenu omogućiti digitalizaciju oblika kao što su dijelovi tijela, impresije te drugih formi za potrebe kasnije analize ili dizajna. Pritom se oslonilo na komponente koje su jednostavno dostupne u prodavaonicama tehničke robe široke potrošnje. Uz navedeno, jedan je od zahtjeva prema sustavu bio i modularni dizajn, kako bi se mogao što jednostavnije prilagoditi, skalirati i nadograditi prema pojedinoj namjeni. Modularni pristup primijenjen je i pri razvoju programske podrške, na način da su razvijeni moduli za kalibraciju optičkog dijela sustava, prikupljanje podataka, filtriranje i obradu slikovnih podataka, generiranje oblaka točaka te rekonstrukciju površine.

Razvoj sustava bio je tehnički vrlo složen te je zahtijevao mnoge korekcije i promjene. U njega su bili uključeni stručnjaci iz po-

Slika 3. CogniVision – program za vizualizaciju i obradu rezultata digitalizacije

dručja strojarstva i elektrotehnike te matematičari i liječnici. Tijekom višegodišnjeg rada provedena su mnogobrojna testiranja potencijalnih hardverskih komponenata te je dovršen razvoj programske podrške.

Sadašnji sklop uključuje postolje, postav s digitalnom kamerom i projektorom te sklop s rotirajućim stolom i sličan postav u kojemu se umjesto projektora upotrebljava laserski linijski modul. Iako je sustav prvobitno bio nami-

jenjen primjeni u ortopedskoj tehnici, kvaliteta dobivenih rezultata otvorila je mogućnost njegove primjene i u drugim tehnologijskim područjima, kao i u kućnoj uporabi.

Dosadašnji rezultati znatno su nadmašili početna očekivanja, što daje čvrstu osnovu za daljnji razvoj i unapređenje. Razvijeni sustav jednostavan je za rukovanje, lako prenosiv i cjenovno vrlo prihvatljiv. Planira se i daljnja nadogradnja sustava u svim karakteristikama, iako ga je moguće i posebno prilagoditi za specifičnu uporabu ondje gdje se za to postavi zahtjev. Sustav je trenutačno u fazi prijelaza iz prototipne u konačnu komercijalnu formu. Uz uspješnu realizaciju, sam proces razvoja pokazao je potrebu i iznimnu korisnost multidisciplinarnog pristupa pri razvoju složenog proizvoda te bi mogao biti primjer ljudske upornosti, znanja i suradnje u postizanju napretka.

Autori su zaposlenici tvrtke Cognitus d.o.o. www.cognitus.hr

HGK i HOK potpisali Sporazum o suradnji na provedbi cjeloživotnog učenja za poduzetništvo

Predsjednici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, Nadan Vidošević i Mato Topić (slika 1), potpisali su u listopadu 2007. Sporazum o suradnji na provedbi cjeloživotnog učenja za poduzetništvo, kojim se HGK i HOK obvezuju na poticanje gospodarstvenika i obrtnika na uključivanje u proces cjeloživotnog učenja kao načina za postizanje cilja – gospodarstva zasnovanog na znanju.

Ovim sporazumom proširuje se suradnja ostvarena već potpisanim sporazumom, koji se odnosi na suradnju na provedbi jedinstvenog programa u trogodišnjim obrtničkim zanimanjima i projektu licenciranja radionica za naukovanje i uvođenje strukovne prakse u radionicama trgovačkih društava.

HGK i HOK novim sporazumom iskazuju spremnost na međusobnu suradnju na pro-

mociji cjeloživotnog učenja temeljenog na nacionalnoj strategiji obrazovanja odraslih, Strateškom okviru razvoja Hrvatske do 2013. godine, Lisabonskoj i Kopenhaškoj deklaraciji te dokumentu Europske komisije o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, a rukovodeći se statusom i obvezama Hrvatske kao zemlje kandidata za ulazak u Europsku uniju.

Potpisnici će u sklopu svojih zakonom utvrđenih zadaća posebice surađivati u promociji cjeloživotnog učenja u svim njegovim oblicima, u kreiranju sustava cjeloživotnog učenja prema konceptu trajne zapošljivosti sukladno razvoju tržišta rada, na definiranju potrebnih kompetencijsko-kvalifikacijskih okvira formalnih i neformalnih oblika obrazovanja i učenja, utvrđivanju potreba za novim kvalifikacijama i kompetencijama (zanimanjima) uz osuvremenjivanje postojećih, na razvijanju jedinstvenog sustava poduzetničke edukacije kao jedne od osam ključnih kompetencija EU u koji su uključene sve društvene skupine, u izradi koncepta i kurikuluma kroz međukurikularni integrirani pristup poduzetničkog učenja u pojedinim dijelovima obrazovnog sustava, u promociji vježbovnih tvrtki kao modela obrazovanja za uključivanje mladih ljudi u poduzetništvo, obrazovnim i nadležnim institucijama na usavršavanju nastavnika i profesora u školama i treningu majstora stručnih učitelja, na usklađivanju aktivnosti

u osiguravanju dovoljnog broja naučničkih mjesta za praktičnu nastavu učenika trogodišnjih strukovnih škola u obrtničkim radionicama i gospodarskim subjektima te ostalim aktivnostima važnim za cjeloživotno učenje.

“Hrvatska ekonomija je ekonomija malih brojeva, što podrazumijeva život u nišama. Život u nišama traži znanje, a znanje više nije ono što se stavlja u zadatak mladima, već ono što se stječe kontinuirano. Cjeloživotno učenje je preduvjet opstanka na globaliziranom tržištu. Ovaj sporazum mora biti poticaj ne samo HOK-u i HGK već svima u društvu da se u sklopu svojih mogućnosti uključe u afirmiranje ideje o cjeloživotnom učenju”, rekao je Vidošević.

“Hrvatska obrtnička komora niz godina brine se za obrazovanje kadrova potrebnih za razvoj obrtništva. Svjesni smo da je ulaganje u znanje i vještine naših radnika ujedno i velika šansa da se naši proizvodi i usluge plasiraju na europsko tržište, i stalno ističemo da to ne možemo sami. Partnerstvo sa svima koji imaju isti cilj, a to su škole, HGK, Hrvatska udruga poslodavaca, sindikati, pomoći će u razvoju kvalifikacija i omogućiti cjeloživotno učenje. Zbog toga smo svjesni važnosti potpisivanja ovakvih sporazuma i nadamo se da će nam se priključiti i ostali”, istaknuo je Topić.

Služba za odnose s javnošću, HGK

Slika 1. Predsjednici HGK i HOK pri potpisivanju Sporazuma

DOK-ING uveo postupak selektivnoga laserskog srašćivanja - SLS

Tvrtka Dok-Ing bavi se razvojem i proizvodnjom specijalne opreme već 15 godina. Proizvodni program, među ostalim, primarno uključuje specijalne strojeve za razminiranje, rudarstvo i vatrogastvo. Tijekom godina rada iz male tvrtke izrasli su u svjetski priznatu razvojnu organizaciju. Dinamika kontinuiranog razvoja novih i postojećih proizvoda nagnala je tvrtku na širenje strojnog parka i na područje brze izrade prototipova. U tom smislu tvrtka je nabavila dva nova stroja za brzu izradu prototipova, primarno korištenih pri izradi kućišta i ostalih polimernih izradaka.

Zoran Bošković

Manji stroj, tvrtke Stratasys, radnih gabarita 203 x 203 x 305 mm, zasnovan je na postupku taložnog srašćivanja (e. fused deposition modeling – FDM), pri čemu se izradak dobiva popunjavanjem niza horizontalnih slojeva ekstrudiranom niti ABSa. Mehanička svojstva izratka dobivenoga tim postupkom, u odnosu na postupke injekcijskoga prešanja, niža su za 20 % u horizontalnoj, odnosno 50 % u vertikalnoj ravnini, s pripadnom prostornom točnošću od 0,2 mm.

Drugi, veći stroj, radnih gabarita 340 x 340 x 620 mm, proizvod je njemačke tvrtke EOS, model EOSINT P 385, i temelji se na postupku selektivnoga laserskog srašćivanja (e. selective laser sintering – SLS), pri čemu se izradak dobiva uzastopnim nanošenjem tankih slojeva (0,1 – 0,15 mm) praškastog materijala, nakon čega slijedi srašćivanje materijala laserskim izvorom infracrvene svjetlosti izlazne snage od 50 W.

SLS-postupak pruža mnogobrojne tehnološke prednosti. Prije svega, mehanič-

ka svojstva izradaka u ovom slučaju ne pokazuju veća odstupanja od izradaka dobivenih injekcijskim prešanjem. Završetkom procesa, dobiveni izradci nalaze se u spremniku zajedno s preostalim nesraštenim prahom, koji ujedno služi kao potporni materijal. Time je izbjegnuta potreba za dodatnim potpornim materijalom, kao i bilo kakvim kasnijim postupkom njegova uklanjanja (kemijskim ili mehaničkim putem), a preostali se prah može ponovno upotrijebiti.

Visoka kvaliteta dobivene površine i prostorna točnost izratka od 0,1 mm, uz navedene tehnološke prednosti i brzinu nanošenja slojeva od 10 do 25 mm/h, čine EOSINT P 385 prikladnim za izradu širokog spektra izradaka, od prototipne namjene do krajnjeg proizvoda. Programska podrška stroja, odnosno programski paket EOSPACE, automatski optimira razmještaj objekata unutar radnog prostora stroja prema kriteriju najkraćeg vremena izrade, a pruža i mogućnost dinamičkog dodavanja novih pozicija za vrijeme rada stroja. Materijal pritom

može biti polistiren, zatim poliamid uz mogući dodatak staklenih vlakana i ugljika te alumid (smjesa aluminijskoga i polimernog praha).

Kako bi u potpunosti iskoristila svoje proizvodne i razvojne kapacitete, tvrtka DOKING odlučila je pružiti mogućnost usluge u području dostupnih tehnologija.

Autor je zaposlenik tvrtke DOK-ING d.o.o. www.dok-ing.hr

Slika 1. Stroj za brzu izradu prototipova tvrtke Stratasys, model Dimension SST 3D

Slika 2. Prikaz upravljačkog uređaja tvrtke DOK-ING kao krajnjeg proizvoda (kućište izrađeno FDM-postupkom)

Slika 3. Stroj za brzu izradu prototipova tvrtke EOS, model EOSINT P 385

Slika 4. Prikaz upravljačkog uređaja tvrtke DOK-ING kao krajnjeg proizvoda (kućište izrađeno SLS-postupkom)

Predstavljamo tvrtku DIOKI d. d., Zagreb

razgovarao: Igor Škevin

Foto: arhiv DIOKI

DIOKI, najveći hrvatski proizvođač polimernih materijala i organskih petrokemikalija, smjestio se na zagrebačkom Žitnjaku, u istočnoj industrijskoj zoni grada. Kada se približite tom industrijskom divu, pozornost će vam najprije privući postrojenje s dva veoma visoka dimnjaka, i ljeti i zimi obavijena parom koja kao da skriva da je DIOKI peti po veličini hrvatski izvoznik, činjenica koju u Zagrebu i Hrvatskoj, kako se čini, svi uzimaju pomalo zdravo za gotovo, a ne kao proizvod svakodnevnoga predanog rada gotovo tisuću ljudi.

U postrojenju “ispod dva dimnjaka” proizvodi se etilen, sirovina za polietilen niske gustoće (PE-LD, engl. Low Density PolyEthylen), u slučaju zagrebačkoga pogona trgovačkog imena OKITEN. Inače, polietilen je jedan od najčešće korištenih polimernih materijala, a sirovina za njega, etilen, dobiva se pirolizom etana, koji je pak jedan od proizvoda frakcijske destilacije prirodnoga plina iz hrvatskih nalazišta.

“DIOKI-jev polietilen potpuno je hrvatski proizvod”, naglasila je slijedom toga Lea Šegota, glasnogovornica Diokija.

U zagrebačkom se pogonu proizvede 50.000 tona OKITENA, kako je objasnila Šegota, dok DIOKI-jev drugi pogon, DINA u Omišlju na Krku, na godinu proizvede 70.000 tona, ali je u tom slučaju trgovačko ime toga polietilena niske gustoće DINALEN. I OKITEN i DINALEN prisutni su na domaćem i svjetskom tržištu niz godina i pripadaju u najzastupljenije plastomere u širokoj potrošnji. Nezaobilazna primjena PE-LD-a je primarno i sekundarno pakiranje hrane i industrijskih proizvoda: od poljoprivrede preko građevinarstva do elektronike. Za one koji baš ne razlikuju polimere, naglasimo da se od polietilena niske gustoće izra-

đuju, primjerice, folije za pakiranje mesa u trgovinama.

Osim proizvodnje polietilena DIOKI proizvodi i polistiren u količini od 50.000 tona na godinu. Polistiren se proizvodi od stirenskih monomera, molekula koje su građevne jedinice polimernoga molekulnog lanca.

DOKI, kako je ime tom DIOKI-jevu proizvodu, proizvodi se u dvije inačice – kao polistiren opće namjene (engl. General Purpose PolyStyrene – GPPS) i kao gumom modificiran polistiren visoke žilavosti (engl. High Impact PolyStyrene – PSHI). Polistiren DOKI GP i HI koriste se za proizvodnju pakiranja u prehrambenoj industriji, posebice u industriji mlijeka i mliječnih prerađevina, ali i za izradu dijelova kućanskih aparata, rashladnih i elektroničkih uređaja te raznih predmeta namijenjenih korištenju u industriji i svakodnevnom životu. Tako je velika mogućnost da je potplat cipele za koji mislite da je od gume, ustvari od HI-polistirena, a kutija CD-a za koju mislite da je od polikarbonata, vjerojatnije je načinjena od GP-polistirena.

Od veljače 2006. godine na Žitnjaku proizvode i pjeneći (ekspandirajući) po-

Lea Šegota – glasnogovornica tvrtke DIOKI d.d

listiren (PS-E) – materijal od kojega se preradom dobiva drugi materijal, kolokvijalno poznat pod imenom stiropor. Godišnje iz DIOKI-ja izađe 15.000 tona PS-E-a pod imenom OKIROL u dvije inačice – E za izradu ambalaže i EF s dodacima za smanjenu gorivost, nezaobilazna sirovina za izolacijske ploče u građevinarstvu.

Tajna dobre prodaje – osjećaj kupca da ste uz njega

“Imamo kvalitetnu postprodajnu podršku i to nas razlikuje od drugih na tržištu. U svakom trenu odgovaramo na pitanja o vrstama i načinima prodaje te o novim načinima uporabe naših materijala. U ovom poslu, u kojemu je stanje na tržištu slično burzi, morate održati povjerenje kupca, a najbolji je način za to da kupac zna da ste uz njega u svakom trenutku”, objasnila nam je Lea Šegota, dodavši da veliku ulogu igra i brzina kojom se upiti kupaca prenose u komercijalu ili stručnjacima za primjenu pojedinih materijala. Istaknula je i da su specijalizirani sajmovi mjesta na kojima se može sresti najviše kupaca. Na sajmu K u Düsseldorfu na DIOKI-jev je štand došlo više od 500 upita potencijalnih kupaca.

Kako ide prodaja PS-E-a?

Proizvodnja ekspandirajućega polistirena počela je na Žitnjaku u veljači 2006. Zanimali su nas dosadašnji rezultati prodaje.

“Zadovoljni smo prodajom koja ide veoma dobro: koliko se proizvede, toliko se i proda. PS-E je sirovina za stiropor, koji je izvrstan izolacijski materijal, a najviše se primjenjuje u građevinarstvu jer tako nalažu novi zakoni, ali i ljudska svijest o uštedama energije. U budućnosti planiramo pojačati kapacitete, koji sada proizvode 15.000 tona”, kazala je glasnogovornica DIOKI-ja.

nomera (VCM) i polietilena niske gustoće (PE-LD). DINA je 1995. pripojena društvu INA-OKI d.d., a 2003. postaje samostalnom tvrtkom koja danas posluje u sklopu grupe DIOKI. Uz DINA-Petrokemiju, osnovana je tvrtka Kijac nekretnine d.d. sa zadatkom upravljanja zemljištem i objektima u Kijcu na Krku.

Korporacija DIOKI ustvari je grupa koja se sastoji od četiriju tvrtki: DIOKI d.d., Zagreb, DINA Petrokemija d.d. i Kijac nekretnine d.d. su u Omišlju na Krku, a Adriaoil S.p.A. ima sjedište u Milanu.

Društvo DIOKI d.d. osnovano je 13. lipnja 1959. pod imenom OKI, što je kratica od Organsko kemijska industrija, a s proizvodnjom je započelo 1964. godine. DINA-Petrokemija d.d. osnovana je 1976. zajedničkim ulaganjem Ine i američke korporacije Dow Chemicals. Tvrtka smještena u Omišlju na Krku ima dva procesna postrojenja – za proizvodnju vinil-klorid mo-

Adriaoil S.p.A., talijanska tvrtka koju je 1969. osnovala INA, 2005. godine prešla je u stopostotno vlasništvo DIOKI-ja. Tvrtka je specijalizirana za prodaju i marketing petrokemijskih proizvoda te za međunarodnu trgovinu i nabavu petrokemijskih sirovina; svojevrsno je DIOKI-jevo predstavništvo na tržištu Europske unije.

“Od oko 900 zaposlenika, oko 560 radi ovdje, u Zagrebu, dok je ostatak u DINI na Krku i nekoliko u ostalim tvrtkama”, informirala nas je Lea Šegota te istaknula da je 25 % zaposlenih s visokim obrazovanjem, 72 % sa srednjom stručnom spremom, dok je samo tri posto nekvalificiranih, što je u okvirima hrvatske industrije više nego dobro, pogotovo ima li se na umu da jedna

DINA petrokemija na otoku Krku

DIOKI pogon na Žitnjaku

Podravka, koja više od desetljeća praktički ne zapošljava nikoga bez fakultetske diplome, još, kako je nedavno na jednom skupu rekao Darko Marinac, predsjednik njezine Uprave, zapošljava tisuću NKV radnika.

“Uvijek smo u deficitu s inženjerima elektrotehnike, strojarstva i kemije, a njih najviše tražimo, posebice na Krku. Zato se s tehničkim fakultetima nastojimo dogovoriti o stipendijama i obrazovanju za ‘tailor made’ kadrove, kojima bismo si osigurali budućnost. Prošle smo godine zaposlili 60ak radnika, većinom fakultetskog obrazovanja, i uglavnom uspijevamo u tome da ih privučemo stipendijama koje nudi DINA, ali to nije uvijek lagano jer je malo inženjera tih struka na tržištu”, objasnila nam je Šegota kadrovsku situaciju u DIOKI-ju.

Uprava svake petrokemijske industrije mora imati neku “čarobnu kuglu” jer in-

vesticijski proces u toj industrijskoj grani traje godinama. Ono što se mora priznati DIOKI-jevoj Upravi je hrabrost upravo na području investicija. Naime, DIOKI je usred velikoga investicijskog ciklusa koji bi mu trebao povećati proizvodnju, u nekim segmentima i nekoliko puta.

“Iako je DINA tvrtka koja većinom generira gubitke, zbog dobrih lokacijskih uvjeta i prostornoga potencijala, ali ponajprije zbog postizanja pozitivnih rezultata, krenulo se u velik investicijski ciklus. Iznos ulaganja je 65 milijuna eura, od čega se veći dio odnosi na uvođenje novih proizvodnih linija i modernizaciju postrojenja radi udvostručenja kapaciteta”, izjavila je Šegota, dodajući pojedinosti koje bude nadu da će se DIOKI uspeti za još nekoliko mjesta na ljestvici hrvatskih izvoznika. Tako će se, nakon modernizacije, ponovno pokrenuti postrojenje za proizvodnju vinil-klorid

monomera (VCM), koje je proizvodilo do 2002. godine, kada ga je ugasio tadašnji vlasnik DIOKI-ja.

“Prema našim analizama kapaciteta u regiji, PVC ima dobru perspektivu, pa je odlučeno kupiti funkcionalne dijelove postrojenja za proizvodnju PVC-a iz Kaštel Sućurca, preseliti ih u Omišalj te nakon modernizacije objediniti te dvije proizvodnje kako bi se zatvorio vinilni lanac i tržištu ponudio cjelovit proizvod”, objašnjava Šegota te ističe da bi planirana proizvodnja PVC-a bila oko 90.000 tona na godinu. Proizvodnja VCM-a iznosila bi oko 160.000 tona, a višak koji se ne bi utrošio za proizvodnju PVC-a prodavao bi se na tržištu. Povećanjem proizvodnje VCM-a, odnosno PVC-a, kako doznajemo, smanjilo bi se opterećenje omišaljske proizvodnje PE-LD-a troškovima infrastrukture.

Ulaganje na Krku vrijedno je 51,4 milijuna eura, od čega na ulaganje u VCM postrojenje otpada 17,6 milijuna eura, kupnja i instaliranje PVC postrojenja stoji 28,8 milijuna eura, a obrtna sredstva su pet milijuna eura. Znatne bi uštede u DINI trebala donijeti i promjena goriva, tj. prelazak na

Svojedobno se DIOKI bavio i preradom svojih sirovina, ali je ta proizvodnja ugašena prije desetak godina.

“Imamo ambicije opet krenuti u preradu. Postoji želja da se bavimo i preradom svoje sirovine. No sada smo u fazi realizacije investicija u kapitalne projekte pa nas to zaokuplja”, objasnila je Šegota. Spremnici

Pogon za proizvodnju polietilena (danju)

Pogon za proizvodnju polietilena (noću)

u DINA petrokemiji

Certifikati tvrtke DIOKI d.d. prirodni plin kao energent u sljedeće tri godine.

“Radimo i na povećanju kapaciteta za proizvodnju polietilena na Krku, čime bi se povećao ukupni izvoz. Sada proizvodimo na godinu 70.000 tona etilena, a nakon ove investicije proizvodnja bi narasla na 90.000 tona”, kazuje Šegota te najavljuje da bi projekt, čija je cijena oko 15,4 milijuna eura, trebao biti gotov polovinom 2009. godine. Upravo je energija prva stvar u koju će se ulagati u DIOKI-ju u Zagrebu, gdje je u tijeku zamjena peći u energani i daljnje smanjenje emisije CO2. Preinakama energane diokijevci planiraju početi s kogeneracijom vlastite struje i pare, čiji bi višak prodavali na tržištu, kada se ono uspostavi.

Šegota kaže da je DIOKI velik industrijski potrošač plina tijekom cijele godine, ali u zimskim mjesecima nisu uvijek sigurni hoće li biti na udaru redukcija. DIOKI gru-

pa je u godišnjoj bilanci za 2006. iskazala gubitak od 45,5 milijuna kuna. Zanimalo nas je kako je peti izvoznik zapao u gubitke i što se radi na njihovu smanjenju.

“Od dolaska novog vlasnika i uprave 2004. godine, DIOKI postupno sanira naslijeđeni gubitak. Unutar grupe, DINA, nažalost, još ostvaruje gubitak. No kao što ste već čuli kad smo govorili o investicijama, postoji čvrst plan da se njezini gubici iz godine u godinu smanjuju. U 2007. godini, osim vlastitih zalaganja poslovni rezultati bili su bolji i zbog povoljnijih kretanja na tržištu u smislu tečaja i cjenovnih margina te, prema procjenama, očekujemo smanjenje gubitka na oko 16 milijuna kuna. No to ne znači da će iduće godine situacija biti jednaka”, upozorila je Šegota, objašnjavajući da je cijena nafte rasla, ali i da je u prvoj polovini godine pad tečaja dolara jako utjecao na pad cijena sirovina. Ipak, DIOKI-jevu Upravu zabrinjavaju i neki drugi izdaci na koje ne mogu utjecati.

“Ono što će se odraziti na naše poslovanje u 2008. godini, osim cijena sirovina, kontinuirana su poskupljenja u gradu Zagrebu koja ne možete ugrađivati u cijenu i biti konkurentni na tržištu EU.”, objašnjava Šegota. Nedavno je Dioki objavio podatak da su u 2007. za vodne naknade platili 22 milijuna kuna, a za plaće 40 milijuna kuna neto.

“Nismo protiv plaćanja vodnih naknada, ali one trebaju biti objektivne i transparentne, i u tom smislu nastojimo i pokušavamo preko HGK i preko HUP-a zajedno s drugim gospodarstvenicima s Gradom Zagrebom iznaći takav model”, govori Šegota i navodi daljnje nelogičnosti:

“Nama se naplaćuje prema količini vode preuzetoj iz izvora, a ne stvarno ispuštenoj na pročistač. Pritom se ne uzima u obzir gubi li se količina vode u rashladnim sustavima zbog jedinstvenog procesa proizvodnje u Hrvatskoj ili se ugrađuje u proizvod

Koliko i kamo DIOKI izvozi?

“U izvoz ide 90 posto naše proizvodnje, s time što 70 posto ide na zapadnoeuropsko tržište, desetak posto izvozimo u države s područja bivše Jugoslavije, a ostatak ide u istočnoeuropske zemlje”, govori Šegota i dodaje:

“Vrijednost robe koju smo izvezli 2006. godine iznosila je oko 171 milijun eura, a procjena za 2007. je 192,4 milijuna eura.”

Kamo teži DIOKI-jev izvoz načinom poslovanja i geografskom usmjerenošću?

“Naša je politika da što više poslujemo s krajnjim korisnicima i izbjegnemo tradere koji su jako prisutni na petrokemijskom tržištu, ali je to tržište i u nabavi i u izvozu vrlo volatilno. Izvozom većinom idemo u Italiju, ali se nastojimo preorijentirati na istočnoeuropske zemlje, gdje imamo redovite kupce koji su nam postali partneri”, izjavila je Šegota te dodala da je već nekoliko godina DIOKI peti hrvatski izvoznik, ali da bi u 2007. godini mogao biti i četvrti, što nam nije mogla potvrditi bez konačnih bilanci.

kao što je to slučaj s industrijama pića. Naime, u DIOKI-ju 30 % vode ispari u rashladnim tornjevima, a to znači da plaćamo oko 4 milijuna kuna za uslugu koja se ne izvršava. S druge strane, Hrvatske vode DIOKI-ju priznaju 30 % manji iznos prilikom naplate naknade za zaštitu voda.”

“Da bi DIOKI uopće dobio vodopravnu dozvolu, moramo imati vlastiti pročistač”, objašnjava Šegota te dodaje da njezina tvrtka nema ništa protiv plaćanja naknada ako su one realne.

Doista, DIOKI je bio prvi koji se pobunio protiv novih načina i iznosa plaćanja vodne naknade najavljenih početkom prosinca, a na snazi od početka 2008. godine. Tek mjesec i pol dana nakon što je ta tvrtka sazvala konferenciju i na njoj upozorila novinare i medije na omču vodne naknade oko svoga vrata, prosvjedu su se pridružile i druge tvrtke. No tim je tvornicama lakše – zaprijetile su da će se odseliti iz Zagreba, a zato što njihovi strojevi, za razliku od DIOKIjevih, nisu cijela postrojenja, svoju prijetnju relativno lako mogu ostvariti.

“Poskupljenje komunalne naknade za 50 % dodatni je trošak DIOKI-ju od milijun kuna, povećanje naknade za pitku vodu i za odvodnju otpadnih voda povećanje je od tri milijuna kuna. Naknadu za pročišćavanje trenutačno plaćamo 14 milijuna kuna, a tu nije kraj, jer bi najavljeni novi model osim poskupljenja imao i novu stavku za

obradu površinskih voda.”, glasnogovornica DIOKI-ja nabraja nove zapreke za svoju tvrtku, a onda opet objašnjava da se sve može srediti pregovorima:

“DIOKI ima predstavnika u HUP-u, u radnoj skupini koja bi trebala biti uključena u izradu novog modela obrade otpadnih voda. Htjeli bismo da se obrada otpadnih voda plaća prema stvarno ispuštenoj količini i stvarnom stupnju onečišćenja, što do sada nije bio slučaj”, završava Šegota.

Alcoa i Aluminum kupili 12-postotni udio u Rio Tintu

Američki proizvođač aluminija Alcoa i kineski Aluminum Corp su postali vlasnicima 12 posto rudarske grupacije Rio Tinto, što su platili 9,5 milijardi eura. Prema mišljenju analitičara, taj je potez načinjen kako bi se spriječila realizacije ponude o preuzimanju, koju je za Rio Tinto podnio britansko-australski rudarski gigant BHP Billiton. Kupnja strateškog udjela u grupaciji Rio Tinto ukazuje na uvjerenost kupaca u dugoročne mogućnosti na brzo rastućem rudarskom svjetskom tržištu. Aluminum, najveći kineski proizvođač aluminija i boksita, i Alcoa trenutačno ne namjeravaju objaviti ponude za preuzimanje grupacije Rio Tinto, iako su zadržali pravo, da takvu ponudu objave ili sudjeluju u njoj u sljedećih šest mjeseci.

BIAM – 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 22. do 26. travnja održat će se 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata – BIAM, a istodobno s njime i sajam ZAVARIVANJE.

Sajmovi BIAM i ZAVARIVANJE jedinstvene su sajamske manifestacije u Hrvatskoj, koje zbog svoje posebnosti i tradicije uživaju ugled i u svijetu. Ovi bijenalni sajmovi postali su nezaobilazno mjesto intenzivnih poslovnih susreta proizvođača, stručnjaka i poslovnih ljudi iz ove branše.

Ovogodišnje izlagače moguće je tematski podijeliti u nekoliko skupina:

- fleksibilni automatski proizvodi, sustavi i linije

- alatni strojevi za obradu rezanjem

- alatni strojevi za obradu deformiranjem

- strojevi za toplinsku obradu metala

- alati za alatne strojeve

- ručni i rezni alati

- pribor i komponente za alatne strojeve

- oprema i postupci zavarivanja

- osnovni i dodatni materijali za zavarivanje

- oprema za kontrolu zavarenih spojeva

- zavarene konstrukcije.

Zagrebački velesajam tradicionalno je mjesto predstavljanja hrvatskoga gospodarstva, ali i mjesto za upoznavanje novih svjetskih trendova, stanja na svjetskim tržištima te sklapanja novih poslova. Bez upoznavanja i usvajanja novih postupaka (tehnologija) i opreme, nije moguć daljnji razvoj i povišenje konkurentnosti, što se zahtijeva od svih proizvodnih tvrtki. Detaljniji izvještaj sa sajmova BIAM i ZAVARIVANJE bit će dan u svibanjskome izdanju časopisa IRT3000.

Roto rašpa

Inovativan hrvatski proizvod, univerzalan alat za obradu odvajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma i sl., a namijenjen je za ugradnju na ručnu rotacijsku kutnu brusilicu.

Ugradnjom ovog alata na kutnu brusilicu mogu se jednostavno obrađivati odvajanjem čestica meki materijali poput drva, plastike, gume i sl. Njegova konstrukcija omogućuje odstranjivanje većeg volumena strugotine nego što je to moguće brusnom pločom ili brusnim papirom. Jednostavnost ugradnje i upotreba ne zahtijevaju posebna stručna znanja i vještine.

Stanje tehnike

Poznati alati koji se ugrađuju na kutnu brusilicu, kao što su brusna ploča ili brusni papir, imaju određene nedostatke. Prilikom obrade mekih materijala kao što su drvo ili plastika brusnom pločom ili brusnim papirom, dolazi do zapunjavanja brusne ploče, odnosno strugotina popuni prostor između reznih zrnaca ploče. To umanjuje učinak brušenja, povećava se trenje između alata i obratka i

time povisuje temperatura na obrađivanoj plohi. Tako zapunjenom brusnom pločom nije moguća daljnja obrada i dolazi do “spaljivanja” površine, a zbog mekoće obratka svojstvo samooštrenja brusne ploče ne dolazi do izražaja. Sličan se problem javlja i kod primjene alata s brusnim papirom, gdje se uz navedeno javlja i relativno brzo trošenje alata zbog njegove konstrukcije.

“ROTO RAŠPOM” proširen je spektar alata za obradu mekih materijala odvajanjem čestica. Ovaj alat omogućuje obradu s većim učinkom u smislu količine odvojene čestice u jedinici vremena u odnosu na poznate alate za kutnu brusilicu. Alat se na kutnu brusilicu pričvršćuje stezanjem za njezinu osovinu preko originalne stezne pločice i matice brusilice. Rotacijom alata na brusilici u rasponu od 1500 do 11 000 okretaja u minuti ostvaruje se kinematika potrebna za rezanje materijala.

Prednosti

Rotacijska perforirana turpija “Rašpa” izrađena je od čeličnog lima od 0,7 do 1,2 mm te toplinsko-kemijski obrađena. Odvajanje čestica obavljaju izdanci na radnoj površini alata, koji su ujedno rezne oštrice, a ispod svakog izdanka nalazi se otvor za odstranjivanje odvojene čestice, što sprječava zapunjenje radne površine alata i omogućuje kontinuirano rezanje oštrice.

Oblici

Veličina odvojene čestice ovisi o pritisku alata na obrađivanu površinu i ograničena je veličinom izdanka. Prema obliku radne površine “ROTO RAŠPA” može biti kutna ili zaobljena. Kutna izvedba

pogodnija je za obradu ravnih i nakošenih površina, a zaobljena za obradu rubova, radijusa i sl.

Osvojeno odličje: INOVA ‘07 - ZLATO

INPEX XXIII

najveća američka izložba inovacija i novih proizvoda

PITTSBURGH, 11. – 14. lipanj 2008.

Rok prijava: 28. ožujak 2008. Kotizacija: 8.000,00 HRK Kontakt osoba: Neven Marković SAVEZ INOVATORA ZAGREBA

Tel: 01 461 2517

www.savez-inovatora-zagreba.hr

Ivan, Roman i Tomislav Krunić

Svečana dodjela znakova “Hrvatska k valiteta” i “Izvorno hrvatsko”

Tvrtke koje sustavno unaprjeđuju kvalitetu, ali i ostale segmente poslovanja, krenule su težim putem poslovnog razvoja te oslikavaju najkvalitetnije dosege naše industrije odnosno gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na svečanoj dodjeli prava korištenja znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” za 2007. i 2008. godinu 14. veljače u HGK.

Nadan Vidošević je naglasio da Hrvatska nema potencijala za uspostavu ekonomije obujma odnosno proizvodnje velikih serija kao što je to slučaj u velikim razvijenim zemljama poput primjerice Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država koje su bile svjetski gospodarski lideri u proteklom razdoblju. Naše tvrtke moraju se usmjeriti na tržišne niše unutar kojih je znanje glavni konkurentski čimbenik. Hrvatska se trenutačno suočava s potencijalnim gospodarskim teškoćama, pri čemu su mjere Hrvatske narodne banke za njihovo suzbijanje već viđene u dogovornoj ekonomiji. Samo je stalno povećanje izvoza pravilna orijentacija, pri čemu je kvaliteta jedan od presudnih uvjeta profitabilnog poslovanja na svjetskom tržištu. Nadan Vidošević je ustvrdio kako je svaki segment društva, poput primjerice komunalne naknade ili kazališne predstave, ugrađen u cijenu proizvoda. Zbog toga društvo u cjelini mora biti konkurentno te osobitu pozornost pridavati znanju kao društvenom i organizacijskom resursu. Samo se radom može ostvariti naš glavni cilj, a to je da naši građani žive u okviru europskih standarda. Više je od 60 posto djelatnosti našega gospodarstva u segmentu usluga, pa i tu treba osobito voditi

računa o sustavnom poboljšanju kvalitete. Kada Hrvatska kao mala zemlja uđe u EU, sa svojim društvenim i ekonomskim parametrima bit će u zoni statističke pogreške. Nužno je jačati naš kulturni identitet i pred nama je u tom pogledu veliki posao. Nadan Vidošević je poručio da je do sada mnogo napravljeno, ali je još mnogo posla, pri čemu je ulazak u EU povijesni događaj i naš je naraštaj u tom pogledu privilegiran.

Pravo korištenja znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” svečano je dodijeljeno proizvodima koji su ga dobili 2007. i 2008. godine na osnovi stručnih mišljenja tehničkih komisija i odluka Savjeta projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda. U tom je razdoblju pravo korištenja znaka “Hrvatska kvaliteta” dobilo 39 proizvoda, a znaka “Izvorno hrvatsko” 19 proizvoda. U toku 2007. i 2008. godine održane su četiri sjednice Savjeta projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda.

Hrvatska gospodarska komora pokrenula je 1997. Projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda. Znakovi “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” potiču stvaranje kvali-

tetnih proizvoda, jamče njihovu kvalitetu, omogućuju im lakši proboj na globalno tržište te ulijevaju povjerenje potrošačima.

Znak “Hrvatska kvaliteta” nose hrvatski proizvodi koji po svojim značajkama, sastavu, dizajnu te ekološkim kriterijima zadovoljavaju visoke svjetske kriterije. Označavanje znakovima pomaže kupcima u prepoznavanju proizvoda koji se odlikuju natprosječnom kvalitetom. Sustav ocjenjivanja uključuje nepristranu stručnu prosudbu proizvoda, dizajn, ekonomsko-marketinške parametre te sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji. Do danas je 195 proizvoda dobilo znak “Hrvatska kvaliteta”. Znak “Izvorno hrvatsko” ima dodatnu vrijednost i nose ga autohtoni hrvatski proizvodi koji su rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. Proizvodi koji nose znak “Izvorno hrvatsko” moraju biti najmanje na razini kvalitete proizvoda sa znakom “Hrvatska kvaliteta”. Sustav ocjenjivanja nadograđuje se kriterijima izvornosti hrvatske tradicije ili inventivnosti. Znak “Izvorno hrvatsko” do danas je dobilo 98 proizvoda.

Služba za odnose s javnošću HGK

Obilježavanje 15. godišnjice hrvatske normizacije, mjeriteljstva i akreditacije

Svečani skup obilježavanja 15. godišnjice hrvatske normizacije, akreditacije i mjeriteljstva održan je 14. prosinca 2007. godine u Zagrebu. Skupom se obilježila 15. obljetnica normizacije, mjeriteljstva i akreditacije u Republici Hrvatskoj, povezanih i međusobno zavisnih djelatnosti koje su se od 1992. godine obavljale u sklopu Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM). Danas se te djelatnosti obavljaju u sklopu triju samostalnih ustanova – Hrvatskoga zavoda za norme (HZN), Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) i Državnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM), s ciljem razvoja cjelovite tehničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Proteklih petnaest godina ostat će zauvijek obilježeno donošenjem važnih zakona i pravilnika, izdavanjem prvih hrvatskih normi, otvaranjem prvih nacionalnih laboratorija, proglašavanjem državnih etalona, dodjelom prvih ovlasnica (danas potvrda o akreditaciji), homologacijom vozila, stvaranjem normoteke, okupljanjem naših uglednih znanstvenika i stručnjaka, povezivanjem s međunarodnim i europskim institucijama i mnogim drugim aktivnostima. Tvrtke i državna uprava primjenjuju normizaciju, mjeriteljstvo, ocjenu sukladnosti i akreditaciju da bi poboljšale proizvodnju, zdravlje, zaštitu potrošača, okoliš, sigurnost i kvalitetu. Njihovom djelotvornom primjenom podupire se održivi razvoj i društvena dobrobit te olakšava međunarodna trgovina.

Svakoj je zemlji za postizanje njezinih društvenih ciljeva potrebna dobra infrastruktura. Na najnižoj razini to znači osiguranje dovoljno čiste vode i krova nad glavom, odgovarajuće prometne povezanosti i osiguranje zdravstvene zaštite te dostupnoga obrazovnog sustava. Osim tih osnovnih elemenata, sva društva žele iskoristiti i sve prednosti međunarodne trgovine.

Kao rezultat toga raste svijest o potrebi za raspravom o infrastrukturama u kontekstu globalne gospodarske učinkovitosti i tržišnog pristupa za robu i usluge. Tu nastupaju normizacija, mjeriteljstvo, ocjena sukladnosti i akreditacija. Oni su čvrsto poveza-

8. međunarodno savjetovanje ljevača

Metalurški fakultet iz Siska Sveučilišta u Zagrebu organizator je 8. međunarodnog savjetovanja ljevača, koje će se održati u Opatiji (GRAND HOTEL Četiri opatijska cvijeta) od 5. do 7. lipnja 2008. Znanstvenici i stručnjaci s područja ljevarstva u tri dana trajanja konferencije bavit će se s nekoliko osnovnih tema:

- inovativni postupci i materijali u ljevarstvu

- istraživanje i razvoj proizvoda

- primjena informacijskih tehnologija

- upravljanje kvalitetom

- upravljanje energijom i utjecaj na okolinu u industriji lijevanja metala

- menadžment ljevarstva

- izobrazba.

Organizator poziva sve zainteresirane autore da do 1. ožujka prijave sažetke svojih radova, a do 10. svibnja cijele radove. Službeni jezik savjetovanja bit će hrvatski i engleski. Sve dodatne informacije mogu se naći na internetskoj stranici www.simet.hr

ni i međusobno zavisni stupovi znanja za razvoj tehničke infrastrukture, a time i za održivi razvoj i puno sudjelovanje u međunarodnoj trgovini. Mjeriteljstvo i etaloni osiguravaju osnovu za točna mjerenja, čija se prihvaćena tehnička svojstva zatim mogu zapisati u međunarodnim normama, a one se pak mogu upotrebljavati kao osnova za ocjenu sukladnosti i akreditaciju kao nezavisnu ocjenu i potvrdu stručno-tehničke osposobljenosti.

Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija i Državni zavod za mjeriteljstvo kao dijelovi institucijske infrastrukture surađuju na zajedničkim temama i projektima i nakon formalnog razdvajanja. Zajedničkim obilježavanjem 15. godišnjice pozivaju na suradnju dosadašnje stručne suradnike i sve stručne osobe i institucije koje mogu pridonijeti njihovu daljnjem radu, podizanju znanja i informiranosti na dobrobit struke i cijeloga društva.

Odnosi s javnošću, HZN

MOSKVA, 1. - 4. travanj 2008.

Rok prijava: 18. veljače 2008.

Kotizacija: 4.000,00 HRK

Kontakt osoba: Ljiljana Pedišić HRVATSKI SAVEZ INOVATORA

Tel: 01 461 2517

www.inovator.hr

ARHIMED

11. međunarodni salon industrijskog vlasništva

događaji i dostignuća

Predstavljen vodič “Poslovanje s EU”

Elektronički vodič “Poslovanje s EU” namijenjen je ponajprije pripremi malih i srednjih tvrtki koje posluju ili tek planiraju poslovati na zajedničkom europskom tržištu, a izrađen je u sklopu promotivnih aktivnosti projekta pomoći hrvatskim tvrtkama gospodarske komore iz Antwerpena “Acquis Transfer Croatia”, naglašeno je na predstavljanju vodiča koje je održano 27. studenoga 2007. u HGK.

Kako je rekla Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU, jednostavnost i lakoća upotrebe vodiča pomoći će tvrtkama da dođu do relevantnih podataka pri nastupu na tržištu EU te pridonijeti njihovoj boljoj poziciji i konkurentnosti na europskom tržištu.

Provedbu toga dvogodišnjeg projekta, koji bi trebao završiti potkraj 2008. godine, s 83.000 eura financira flamanska vlada, a osim pomoći hrvatskim tvrtkama za sučeljavanje s konkurencijom na europskom tržištu predviđa i edukaciju zaposlenika HGK za pružanje pomoći, rekla je voditeljica Euro info komunikacijskog centra pri HGK Vesna Torbarina.

Uz izdavanje elektroničkog vodiča, projekt “Acquis Transfer Croatia” obuhvaća i tematske radionice, na kojima će, ovisno o interesu tvrtki, biti riječi o konkretnim pitanjima suradnje s EU, primjerice uvođenju HAACAP standarda za prehrambenu industriju, korištenju CE znaka kvalitete i sl., a s kojima će se započeti u proljeće 2008. godine, rekla je Torbarina. Ujedno će u sklopu tog projekta u Antwerpenu biti održana radionica “Poslovati s Hrvatskom”.

Vodič “Poslovati s EU” alat je za pronalaženje relevantnog izvora uvijek ažurnih informacija o mnogobrojnim aspektima poslovanja u EU i s njom, rekao je voditelj EIC-a Antwerpen Luc van Looveren. Vodič se sastoji od 10 poglavlja, a njime su obuhvaćeni osnovni podaci o Uniji, tj. njezinim institucijama i politici, kao i pregled pravila prilikom uvoza u EU, pregled porezne i carinske politike Unije, prava intelektualnog vlasništva, načina pronalaženja poslovnih partnera iz EU, informacije o pokretanju poslovanja u EU, tržištu, pravnim aspektima poslovanja s EU, javnim natječajima u EU, kao i druge informacije.

Sve te informacije hrvatskim će tvrtkama biti od iznimne važnosti prilikom susreta s velikom konkurencijom koja vlada na tržištu EU, rekao je belgijski veleposlanik u RH Marc de Schoutheete de Tervarent. Pritom je naglasio kako je upravo Belgija vrlo dobar partner za prenošenje znanja na tom području jer sama ne raspolaže znatnijim prirodnim resursima te je uvijek bila prisiljena na uvoz svega što joj je nužno, a što je rezultiralo velikim znanjem o međunarodnoj trgovini.

O suradnji s komorom iz Antwerpena te projektima pomoći tvrtkama u nastupu na europskom tržištu, što boljoj usklađenosti sa zakonodavstvom EU te poticanju investicija govorila je Dragica Martinović, direktorica Predstavništva HGK u Bruxellesu. Istaknula je i dva projekta koja podupire flamanska vlada za efikasnost malih i srednjih tvrtki: projekt Plato, koji se provodi u pojedinim županijskim komorama, te projekt za tvrtke tekstilne i odjevne industrije, napomenuvši i suradnju te pomoć koju pruža Valonija.

Služba za odnose s javnošću, HGK

Inovacije i tradicija temelj razvoja Republike H rvatske

Od 7. do 11. studenoga 2007. u Zagrebu, na Zagrebačkom velesajmu, održana je 32. međunarodna izložba inovacija INOVA 2007. Na izložbi je prikazano 240 inovacija, od čega 53 iz inozemstva. Uz izložene hrvatske inovacije iz dvanaest županija nastale u prošloj godini, prikazane su i inovacije i dostignuća inovatora sa svih strana svijeta: iz SAD-a, Velike Britanije, Ruske Federacije, Irana, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Ljiljana Pedišić

Na ovogodišnjoj INOVI izložene su inovacije iz područja elektronike i elektrotehnike, obnovljivih izvora sirovina te njihova iskorištavanja, iz područja očuvanja zdravlja i prirode, proizvodnje motornih vozila i pojedinačnih dijelova, dobivanja električne energije novim postupcima, iz poljoprivrednog sektora te područja općenitog poboljšanja življenja. Prema prikazanim inovacijama, od kojih su većina novi proizvodi te tehnička unapređenja i korisne ideje, INOVA se može svrstati u sam vrh svjetskih tokova razvoja intelektualnog vlasništva. Mnogobrojni obrti i manje tvrtke razvijene na proizvodnji vlastitih inovacija prikazali su svoj uspjeh kao primjer i ohrabrenje svim inovatorima, osobito mladima, na putu do komercijalnog uspjeha. To su MARINA-LAB, Tehnoplastika, ANT - laboratorij za analitiku i toksikologiju, C.O.I. d.o.o., Obrt Krulc, Pešut d.o.o., Manina promet, Micronic iz Zagreba, Adriamare Consulto d.o.o. Šibenik, WERKOS, Tehnologijsko-razvojni centar Osijek, Poduzetnički tehnološki razvojni centar DI Ogulin, Aurora marketing, Solid state iz Rijeke i dr. Tu su bile i inovacije iz naših velikih kompanija kao što su INA-Industrija nafte d.d., Maziva-Zagreb d.o.o., član INA Grupe,

Brodograđevna industrija 3. Maj, Chromos boje i lakovi d.d., Pliva i dr. Izložene inovacije ocjenjivala su dva odvojena suda prema grupama, i to ocjenjivački sud za mlade inovatore i međunarodni ocjenjivački sud za sve ostale inovacije. U međunarodnome ocjenjivačkom sudu osim hrvatskih stručnjaka bili su i priznati stručnjaci u svijetu izumiteljstva: David Wardell, predsjednik Instituta za inovatore i nositelje patenata iz Velike Britanije (predsjednik), dr. Akram Amani, predstavnica Instituta za potporu iranskih istraživača i inovatora, i Vladimir Demidov, predstavnik Arhimeda iz Ruske Federacije. Pri ocjenjivanju se vodilo računa o stupnju zaštite intelektualnoga vlasništva, uloženoj kreativnosti, tehničkotehnološkoj razini, spremnosti inovacije za korištenje, o tome je li to ideja, uzorak, gotov proizvod, je li ostvaren plasman na tržištu i sl.

U službenoj konkurenciji ukupno je dodijeljeno 49 zlatnih, 59 srebrnih i 44 brončane medalje te više specijalnih nagrada. Među nagrađenima valja istaknuti dobitnike najviše godišnje nagrade Hrvatskog saveza inovatora “Nikola Tesla” Romana, Tomislava i Ivana Krunića i njihov jedin-

2. Dobitnici najviše nagrade INOVA 2007. “Nikola Tesla” za inovaciju “roto- rašpa” Roman, Tomislav i Ivan Krunić s izaslanikom predsjednika RH mr. Borom Vučkovićem, predsjednicom HSI-ja Ljiljanom Pedišić, predsjednikom međunarodnoga ocjenjivačkog suda Davidom Wardellom i mr. Ladislavom Prežigalom, predsjednikom provedbenog odbora i izaslanikom zagrebačkoga gradonačelnika

stveni proizvod roto-rašpe. Inovator Andrej Macko iz Braniteljske zadruge Sjeme panj svojom inovacijom “kompjutor u panju” povezao je najnovije tehnologije s ostacima drevnih slavonskih hrastova iz savskoga pijeska. Zlatnom inovacijom INOVE 2007. proglašen je tradicijski šokački jastuk Štefice Kojić, koji je ocijenjen najoriginalnijim hrvatskim proizvodom koji će svojim čipkastim uzorcima i mekoćom guščjega perja krasiti mnoge domove. Najbolja inovacija vanjskih sudionika je “metoda stvaranja kreativnih timova i ocjenjivanje inovativne sposobnosti oso-

Slika 1. Svečanost otvaranja INOVE 2007.

Slika

Slika 3. Autorica tradicijskoga šokačkog jastučića Štefica Kojić, prof. Filip Kljajić, TERA, i menadžeri HUP-a Branko Mihalić, Ratko Mamula, Bruno Šekrst (Hrvatska udruga poslodavaca)

be” tima inovatora s Vojne akademije telekomunikacija iz Sankt Peterburga (Ruska Federacija). Najbolja inozemna delegacija s najvećim brojem inovacija i inovatora je iranska, a najbolja udruga članica Hrvatskog saveza inovatora (HSI) je Udruga inovatora Međimurja INOMA. Od inovacija treba još izdvojiti male vjetrenjače Ivana Medvedovića iz Samobora, postrojenje za proizvodnju biodizela Ivana Jakobovića iz Donje Bebrine, više proizvoda od biljaka Rade Nekića iz Biograda, zatim inovacije Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka i poljoprivredne zadruge Ergela Višnjica. Valja istaknuti i inovacije Tehnološkog parka Zagreb i Zagrebačke zajednice tehničke kulture. Od ukupno 16 inovacija iz INE, najveće hrvatske naftne kompanije, njih 11 dobilo je tri zlatne, dvije srebrne i šest brončanih medalja, uz još nekoliko posebnih nagrada. Najbolja inovatorica je Rosa Ferinčević sa svojim proizvodima za očuvanje zdravlja. Nagradu za najbolju zagrebačku inovaciju “E. S. Penkala”, koju dodjeljuje Zagrebački savez inovatora, dobio je Marijan Biljan za inovaciju “nosač vješalica s brojačem”.

Velik doprinos uspjehu INOVE dali su mladi inovatori okupljeni u klubovima ili udrugama inovatora kao što su Indeks, Eureka, Ruđer, Končar-ideja, KMI Dubrava, centri tehničke kulture Dubrava, Sesvete, Trnje, Črnomerec te Dom mladih Rijeka. Prikazane su inovacije mladih iz srednjih strukovnih škola i s fakulteta: Fakulteta

Slika 6. Novi “kompjutor u panju” autora Andreja Macka iz Braniteljske

strojarstva i brodogradnje, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, elektrotehničkih fakulteta i škola iz Rijeke, Zagreba, Kraljevice, Delnica, Ljubljane te Privatne ekonomske škole Katarina Zrinski. Mladim inovatorima u nastanku inovacija pomažu mentori stručnim vođenjem. Najboljim mladim hrvatskim inovatorom, s dvije vrijedne inovacije, proglašen je Tomislav Marjanović, član Udruge inovatora Končar-ideja iz Elektrotehničke škole Zagreb uz mentore Zdravka Jašarevića i Ivana Matunu. Na izložbi se predstavio i časopis za inovacije, razvoj i tehnologije IRT3000, koji inovatorima pruža mogućnost da se predstave. Informacije o postupcima zaštite intelektualnoga vlasništva inovatori su mogli dobiti na prostoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, tradicionalnog partnera HSI-ja.

Na svečanosti dodjele nagrada “Noć kreativnosti” osim tradicionalnih zlatnih, srebrnih i brončanih medalja, diploma i nagrada inozemnih sudionika te specijalnih i novčanih nagrada sponzora i donatora, u povodu 50 godina organiziranoga inventivnog rada u zemlji, odnosno 50-godišnjice postojanja i rada Hrvatskog saveza inovatora, dodijeljene su i jubilarne nagrade organizatora. Za iznimne uspjehe i potporu inovatorstvu u RH specijalne nagrade dobili su zaslužni pojedinci i tvrtke. Kao najstariji inovator, aktivan svih pedeset godina, jubilarnu nagradu dobio je Vjekoslav Španjol, zatim Nikola Petković i Lazo Starčević za iznimne međunarodne uspjehe u razvijanju i promicanju inovacija. Veliku plaketu dobila je INA-Industrija nafte d.d. za izniman doprinos vrednovanju inventivnog rada u Republici Hrvatskoj i međunarodnoj afirmaciji hrvatskih inovativnih dostignuća te kao tvrtka koja na INOVI od početka redovito izlaže.

Na svečanosti otvaranja sudjelovali su Savez inovatora Primorsko-goranske županije kao organizator prošlogodišnje INOVE u Rijeci te mr. Ladislav Prežigalo, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića koji je i otvorio INOVU 2007., predsjednica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić, predsjednik Gradske četvrti Zagreb-jug Jadranko Bartulić i drugi dužno-

snici iz javnoga i političkog života. Svi oni bili su i na ceremoniji dodjele nagrada. Završnu svečanost uveličao je mr. Boro Vučković, izaslanik predsjednika RH Stjepana Mesića. Na izložbi i svečanostima bili su članovi veleposlanstava gostiju, primjerice Iranskog veleposlanstva, Veleposlanstva Ruske Federacije i dr.

Zagrebački velesajam dodijelio je HSI-ju posebno priznanje za visoku kvalitetu organizacije izložbe INOVA 2007. Završnu svečanost kreativnosti uveličala je folklorna skupina Sveta Klara hrvatskim narodnim pjesmama i plesovima.

Pokrovitelj INOVE 2007. je Poglavarstvo Grada Zagreba, supokrovitelj Hrvatska gospodarska komora, a organizator je Hrvatski savez inovatora sa svojim članicama: Savezom inovatora Zagreba i Savezom inovatora Primorsko-goranske županije. Suorganizatori su Zagrebačka zajednica tehničke kulture i Zajednica tehničke kulture Rijeka.

Sponzori INOVE 2007. bili su INA-Industrija nafte d.d., Maziva-Zagreb d.o.o., Chromos boje i lakovi d.d. i Microsoft Hrvatska.

Slika 8. IRT3000 na INOVI 2007

Slika 4. Inovatori iz Ruske Federacije na INOVI 2007.

Slika 5. Inovatori iz Irana na INOVI 2007.

zadruge Sjeme

Slika 7. Novo vozilo autora Đure Fletena iz Preloga na prostoru UI “INOMA” Čakovec

Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog leda

Održavanje je aktivnost koja katkad usporava proizvodni proces. Cilj je svake tvrtke i službe održavanja taj zadatak obaviti što brže i svojim radom smanjiti smetnje i zastoje u proizvodnji. Čišćenje s pomoću suhog leda omogućuje upravo to - brz, učinkovit, ekonomičan i ekološki prihvatljiv način održavanja, bez smetnji u proizvodnom procesu.

Suhi led

Suhi led je uvriježeno ime za ugljikov dioksid (CO2) u čvrstom stanju. Ugljikov dioksid je inertan plin bez mirisa i okusa, s udjelom u atmosferi od 0,03 %. Suhi led nastaje ekspanzijom kapljevitog ugljikova dioksida s višega na niži tlak, pri čemu nastaje svojevrstan “snijeg”. Snijeg se s pomoću preše oblikuje u granulat i blokove raznih oblika i veličina. Najvažnija svojstva suhog leda su njegova niska temperatura pri atmosferskom tlaku (-79 ºC) te činjenica da do sublimacije (prelazak iz čvrstoga u plinovito stanje) dolazi bez prijelaznoga, kapljevitog stanja. Važno svojstvo ugljikova dioksida (CO2) je također bakteriostatičnost, zbog koje se široko rabi u prehrambenoj industriji te u slučajevima gdje su prisutni visoki zahtjevi za čistom radnom okolinom (primjerice farmacija).

renja razlikuje se prije svega u korištenom materijalu za pjeskarenje. Umjesto kremenog pijeska, čeličnih ili staklenih kuglica, pri postupku pjeskarenja s pomoću suhog leda rabi se suhi led u obliku granula. Pjeskarenje s pomoću suhog leda najčešće se rabi u industriji, gdje taj postupak polako zamjenjuje dosadašnje postupke čišćenja u slučajevima redovitog ili preventivnog održavanja opreme.

Postupak čišćenja s pomoću

suhog leda

Granule suhog leda vrlo velikom brzinom udaraju u površinu koja se čisti, čime dobiju efekt zračnog mlaza, te pri dodiru s podlogom na nju prenose svoju kinetičku energiju. Postupak čišćenja, tj. pjeskarenja s pomoću suhog leda protječe u tri koraka:

- Prijenos energije: Granule u struji stlačenog zraka brzinom većom od brzine zvuka udaraju u podlogu i na nju prenose svoju kinetičku energiju. Zbog energije sudara nečistoće na površini se rahle i dolazi do pojave prvih napuklina.

brazivan postupak, što mu bitno proširuje područja uporabe. Među ostalim, s pomoću suhog leda također se mogu čistiti polirane i druge vrlo osjetljive površine, kao što su izrađevine s površinama od nikla, kroma i aluminija.

Primjeri uporabe čišćenja s pomoću suhog leda:

- Automobilska industrija: kalupi, razni strojevi (ostaci pneumatika, ljepila, boja...), ostaci od zavarivanja, beskonačne vrpce...

- Ljevarstvo: kalupi, ostaci grafita...

- Elektroindustrija: elektromotori, razvodni ormari, transformatorske stanice, generatori, tiskane pločice...

- Tiskarstvo: tiskarski strojevi, gumeni valjci, knjigovežni strojevi...

- Prehrambena industrija: razne miješalice, linije za pakiranje, peći, transportne vrpce...

- Zrakoplovstvo: mehanizmi za slijetanje, kočnice, motori, uzletno-sletne staze...

- Farmacija: reaktori, razne posude, miješalice, transportne vrpce...

Ugljikov dioksid u različitim agregatnim stanjima ima razne namjene:

- CO2 u plinovitom stanju: zavarivanje, pakiranje...

- CO2 u kapljevitom stanju: hlađenje, inertizacija...

- CO2 u čvrstom stanju (suhi led): čišćenje, hlađenje pri transportu...

Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog leda

Čišćenje s pomoću suhog leda je jedan od suvremenih načina čišćenja s vrlo širokim područjem uporabe. U stranoj literaturi često se također može naći pojam “kriogensko” čišćenje (e. cryogenic cleaning). Sam postupak vrlo je sličan postupku klasičnog pjeskarenja pa se stoga uvriježio naziv pjeskarenje s pomoću suhog leda (e. dry ice blasting). Od klasičnog postupka pjeska-

- Toplinski šok: Niska temperatura suhog leda (-79 ºC) uzrokuje lokalna pothlađivanja na čišćenoj površini. Zbog razlika u koeficijentima toplinske rastezljivosti materijala podloge (osnovnog materijala) i nečistoća, nečistoće postaju krhke i lomljive te se odvajaju od površine osnovnog materijala. Pothlađene i krhke nečistoće još su osjetljivije na nove sudare s granulama suhog leda pa se javljaju i veće napukline, u koje ulaze čestice suhog leda.

- Sublimacija CO2: Suhi led, nakon što prodre u napukline nečistoća, sublimira - prelazi iz čvrstoga u plinovito agregatno stanje bez kapljevite međufaze. Pri prelasku u plinovito stanje ugljikovu dioksidu poveća se volumen približno 700 puta, što djeluje poput lokalnih mikroeksplozija, koje podižu slojeve nečistoća od površine osnovnog materijala.

Područja uporabe

Pjeskarenje s pomoću suhog leda u potpunosti je “suh”, neotrovan, nevodljiv i nea-

Suhi led

Primjer uporabe: prije i nakon pjeskarenja s pomoću suhog leda (slika)

događaji i dostignuća

- Ostalo: građevinarstvo, gumarska industrija, papirna industrija, restauratorstvo...

Prednosti postupka čišćenja s pomoću suhog leda Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog leda uspješno zamjenjuje klasične načine čišćenja. Kako pjeskarenje s pomoću suhog leda nije abrazivan postupak i ne oštećuje osjetljive dijelove opreme, nije potrebna demontaža prije čišćenja, što je često uzrok vrlo skupih zastoja u proizvodnom procesu. To je ujedno glavna prednost primjene čišćenja s pomoću suhog leda pred ostalim načinima čišćenja - učinkovito i ekološki prihvatljivo čišćenje opreme na licu mjesta, tijekom kojega se ne rabe skupa i često za zdravlje škodljiva sredstva za čišćenje. Pri primjeni čišćenja s pomoću suhog leda bitno se skraćuje vrijeme održavanja opreme, a time i vremena zastoja u proizvodnji, što ima dodatan pozitivni ekonomski učinak. Kako se tijekom čišćenja ne javljaju sekundarni otpadni materijali (pijesak, staklo, lastika, kemikalije...), nema ni dodatnih troškova njihova uklanjanja.

sustava. Te se razlike očituju u transportu zraka i granula suhog leda.

Kod dvocijevnog sustava zrak i granule suhog leda transportiraju se odvojeno (svako kroz svoju cijev), a spajaju se na pištolju s mlaznicom, gdje se led dodaje toku zraka kroz Venturijev sustav. Prednost tih sustava je niža cijena, a nedostatak manja mobilnost pištolja te s time povezano otežano čišćenje teže dostupnih dijelova, manja kinetička energija sudara granula leda s površinom za čišćenje, što rezultira manjim učinkom čišćenja.

Kod jednocijevnog sustava granule suhog leda i zrak pomiješaju se već u samom uređaju za čišćenje pa se do pištolja i mlaznice dobavljaju samo kroz jednu cijev. Ti su sustavi učinkovitiji zbog veće brzine granula leda i posljedično veće kinetičke energije. Osim toga, za te sustave postoji veći izbor mlaznica za čišćenje, što dodatno povisuje učinkovitost čišćenja.

koji omogućuju dulji vijek i rok uporabe suhog leda. Neovisno o načinu skladištenja suhog leda, njegov maksimalni rok uporabe (za pjeskarenje) je tri dana. Razlozi tako kratkom uporabnom roku jesu djelomice u temperaturnim razlikama, djelomice u vlazi, a u najvećoj mjeri zbog činjenice da je pri normalnim uvjetima CO2 (suhi led) u plinovitom stanju pa dolazi do sublimacije.

Zaštitna oprema

Kako se postupak zbiva pri vrlo niskim temperaturama i relativno visokim tlakovima, za siguran rad potrebna je i odgovarajuća zaštitna oprema. Zbog buke koja nastaje tijekom postupka čišćenja (granule imaju brzinu veću od brzine zvuka), obvezna je uporaba zaštitnih sredstava za sluh, ne samo za operatera nego i sve koji se nalaze u neposrednoj blizini. Za zaštitu od letećih čestica suhog leda i nečistoća rabi se radno odijelo i odgovarajuća zaštita za oči. Također je potrebno osigurati odgovarajuću obuću i zaštitne rukavice.

Zaključak

Čišćenje, tj. pjeskarenje s pomoću suhog leda vrlo je primjenjiv postupak čišćenja i održavanja. Iako je u svijetu primjena tog postupka u visokom porastu, u Hrvatskoj on još nije prepoznat. Ondje gdje postoje zahtjevi za brzim, učinkovitim te ekološki i ekonomski prihvatljivim čišćenjem, ovaj postupak je idealno rješenje.

www.messergroup.com

Zrak

Uređaj za pjeskarenje s pomoću suhog leda

Oprema za čišćenje s pomoću suhog leda

Za uspješno čišćenje potrebno je raspolagati odgovarajućom opremom, koju je moguće kupiti ili unajmiti.

Uređaji za čišćenje s pomoću suhog leda

Uređaji za čišćenje s pomoću suhog leda načelno su vrlo slični uređajima za klasično pjeskarenje. Osnovni dijelovi tog uređaja su: spremnik za suhi led, sustav za doziranje, pneumatski sustav te cijev za transport zraka i granula, koja završava odgovarajućom mlaznicom. Proizvođača takve opreme ima više, a uglavnom se razlikuju prema uporabi jednocijevnog ili dvocijevnog

Zrak je vrlo bitan čimbenik pri čišćenju s pomoću suhog leda. Njegova je uloga dvostruka: prijenos granula suhog leda od uređaja do nečistoća i odstranjivanje nečistoća od čišćene podloge. Izvor stlačenog zraka može biti centralna instalacija stlačenog zraka ili mobilni kompresor. Zrak koji se rabi za čišćenje s pomoću suhog leda mora biti hladan i bez sadržaja ulja i vlage. Za postupak čišćenja s pomoću suhog leda potrebno je samo 3 m3/min stlačenog zraka, a cijeli se postupak zbiva pri tlakovima u rasponu od 3 do 16 bara.

Led

U ovom slučaju pri čišćenju se kao medij rabi suhi led u obliku granula. Za održavanje odgovarajuće kvalitete leda vrlo je bitno njegovo ispravno skladištenje. Kako je temperatura suhog leda vrlo niska (-79 ºC), postoji snažna sklonost upijanju vlage iz zraka, što negativno utječe na kvalitetu suhog leda. Stoga se za transport i skladištenje suhog leda rabe toplinski izolirani kontejneri,

MORI SEIKI namjerava preuzeti SANDVIK Tobler SAS

Mori Seiki Co.Ltd, Nagoya, Japan i Sandvik su sklopili sporazum o preuzimanju tvrtke Sandvik Tobler SAS, Francuska, koja je dio grupe Sandvik Tooling. Sandvik Tobler iz Louvra proizvodi precizne osovine i pripreme za prihvat za automobilsku industriju. Zapošljava 80 djelatnika, a prihodi od prodaje u 2006. godini su iznosili 8,5M Eura.

S preuzimanjem, koje je predviđeno za siječanj 2008, grupa Mori Seiki će povećati svoje inženjerske mogućnosti na zahtjevnom europskom tržištu. Svojim klijentima nudi cjelovita rješenja s područja CNC obradnih centara i priprema za prihvat alata.

www.moriseiki.com

Veliki izbor mlaznica za pjeskarenje

Strategije i alati za uspješnu obradu grafita

Alatničarske tvrtke pod stalnim su pritiskom smanjenja troškova proizvodnje. Istodobno se povisuje kompleksnost proizvoda, a tolerancije su sve uže. Uz to, potrebno je skratiti vrijeme od narudžbe do isporuke. Često se velik potencijal za udovoljavanje navedenim zahtjevima nalazi u promjeni materijala elektroda za elektroerodiranje, odnosno zamjeni bakra grafitom. Članak opisuje izradu grafitnih elektroda glodanjem velikim brzinama – HSC-glodanjem.

Prof. dr. sc. Rüdiger Haas

mr. sc. Florian Kirchmann

mr. sc. Marjan Dobovšek

Temeljne razlike u materijalima elektroda

Najrašireniji materijali za izradu elektroda su bakar, volfram-bakar i grafit. Kako bi se pokazale temeljne razlike u materijalima elektroda, usporedit će se fizikalna svojstva grafita i bakra.

Osnovna razlika između grafita i bakra jest u tome što je grafit krhak materijal, dobiven srašćivanjem, a bakar je metal, duktilan, s dobrom toplinskom provodnošću. Krhkost grafita moguće je objasniti njegovom strukturom. Slika 1 prikazuje atomsku strukturu grafita. Atomi ugljika tvore pravilne šesterokute, koji su raspoređeni u slojevima. Cijena finozrnatoga grafita visoka je zbog vremenski i energijski vrlo zahtjevnog procesa izrade.

tim napuklinama dolazi do loma manjih čestica materijala i nastaje fin grafitni prah. Strojevi za obradu grafita moraju stoga biti izvedeni sa zatvorenim kućištem i opremljeni sustavom za odsisavanje praha. Ako je stroj opremljen odgovarajućim sustavom za odsisavanje, grafitni prah ne stvara pri obradi nikakvih teškoća.

Pri postupku obrade grafita glodanjem ne dolazi do zagrijavanja, stoga nije potrebno hlađenje alata. Uz to, nema negativnih utjecaja koji se javljaju pri uporabi medija za hlađenje kao što su voda, ulje i emulzije. Grafitni prah koji nastaje tijekom obrade moguće je uklanjati kao i sve druge uobičajene otpadne materijale. S druge strane, pri hlađenju bi došlo do nastajanja grafitnog mulja, koji je potrebno uklanjati kao poseban otpad. U svakom slučaju, za uklanjanje otpada vrijede lokalni propisi s tog područja.

uvjeta opterećenja na rezni alat. Pri tome nastaje vrlo fin prah pa alat mora imati male kanale za sigurno odvođenje strugotine, a alati su posljedično vrlo kruti. Sile pri HSC-glodanju grafita također su malene. Kombinacija malih kanala za odvođenje strugotine i malih sila na alatu omogućuje uporabu alata s vrlo velikim omjerom između promjera i visine alata - uobičajena je uporaba alata s omjerom 20 : 1 i više.

Posebni zahtjevi vrijede prije svega glede postojanosti alata na trošenje mehanizmom abrazije. Za što višu postojanost prema abrazivnom trošenju alata potrebna je visoka tvrdoća materijala reznog dijela alata, odnosno prevlake. Na slici 3 prikazane su vrijednosti tvrdoća standardnih reznih

Na slici 2 prikazana su neka fizikalna svojstva grafita i bakra. Prednost grafita pri obradi glodanjem je prije svega malen koeficijent rastezljivosti. Tako je moguće izbjeći deformacije filigranskih elemenata koje bi nastale zbog toplinskih naprezanja.

Mehanizmi odvajanja čestica pri obradi duktilnih i krhkih materijala razlikuju se. Pri obradi grafita glodanjem, oštrica alata stvara u materijalu obratka napukline. Na

Posebno svojstvo grafita je da njegova tvrdoća raste s porastom temperature. Tako je pri temperaturi od 1000 °C tvrdoća grafita približno za 25 % viša negoli pri sobnoj temperaturi.

Rezni alati i materijali za obradu grafita

U slučaju obrade duktilnih materijala, pri obradi grafita dolazi do bitno drukčijih

Slika 1. Atomska struktura grafita

Slika 2. Usporedba fizikalnih svojstava bakra i grafita

Slika 3. Tvrdoća standardnih materijala reznih alata

materijala. Visokom tvrdoćom odlikuju se PKD (polikristalinični dijamant) i dijamant.

Uobičajena je debljina dijamantnih prevlaka od 6 μm do 30 μm. Troškovi izrade dijamantnih prevlaka iznose približno 50 % cijene cijelog alata. Troškovi izrade prevlaka proporcionalni su s debljinom prevlake. PKD je srašteni materijal, kod kojega su dijamantna zrna povezana u kobaltnoj matrici. Tvrdoća PKD materijala je zbog nosive metalne matrice malo niža negoli kod čistog dijamanta.

Za obradu grafita najprimjereniji su isključivo PKD alati i alati s dijamantnim prevlakama. Ostale prevlake koje daju izvrsne rezultate primjerice pri obradi tvrdih metala ne odgovaraju zahtjevima obrade grafita. Slika 4 prikazuje životni vijek različitih alata i prevlaka. Vijek alata s prevlakama i bez njih, čak i s AlTiN prevlakama, vrlo je kratak, 20 m, odnosno 38 m. Vijek PKD alata i alata s dijamantnom prevlakom približno je deset puta dulji, 270 m, odnosno 380 m.

Strategije za obradu grafita

Pri obradi grafita zbog krhkosti materijala ne nastaje srh. To je velika prednost jer nema potrebe za naknadnim ručnim radom. Suprotno od bakra, pri obradi grafita ne nastaju deformacije zbog toplinskih naprezanja, stoga je moguća točna i precizna izrada i pri filigranskim geometrijskim detaljima.

Pri gruboj obradi nastoji se postići što viša brzina odvajanja čestica, uz što nakon grube obrade mora ostati jednakomjeran dodatak za finu obradu. Jedna od mogućih strategija za udovoljavanje tim zahtjevima prikazana je na slici 6. U tom slučaju rabi se alat s velikim rubnim polumjerom. Ako se još izabere dubina rezanja manja od rubnog polumjera alata, moguće je postići visoku učinkovitost rezanja uz istodobno vrlo ujednačen površinski dodatak. Dodatne prednosti ove strategije su vrlo visoka pouzdanost postupka i jednostavno CAM programiranje.

Kao svi krhki materijali, i grafit je osjetljiv na rastezna naprezanja. Zbog krhkosti materijala potrebno je voditi računa o posebnostima pri obradi oštrih kutova, koji se često javljaju pri izradi rebara. Primjer pojave loma na obratku prikazan je na slici 8 Kada rezni alat dođe u kontakt s obratkom s protusmjernom obradom, nema opasnosti od loma rebra, jer na rebro djeluju tlačna naprezanja.

Slika 5 prikazuje usporedbu materijala reznih alata i postiziv životni vijek pri raznim brzinama rezanja. Pri glodanju grafita javlja se posebna pojava: s povećanjem brzine rezanja smanjuje se trošenje alata. Pri obradi čelika potrebno je računati na povećano trošenje alata s povećanjem brzine rezanja. Upravo je zbog tog svojstva grafit idealan materijal za obradu HSC-glodanjem.

Pri izradi elektroda često se javlja potreba za obradom uskih rebara na elektrodama. U tom je slučaju potrebno rabiti drukčije strategije od onih primjenjivih pri obradi bakra. Nakon grube obrade na rebrima mora ostati veći dodatak, primjerice od 1 do 3 mm, koji je na slici 7 označen površinom crvene boje. Tijekom fine obrade sav se dodatak obrađuje u jednoj operaciji s malom dubinom reza. Prethodne fine obrade nisu potrebne.

Lomovi rubova obratka u cijelosti se mogu izbjeći primjenom ispravne strategije glodanja. Strategija koja sprječava nastajanje loma prikazana je na slici 9. Glodalo se rebru približava tangencijalno u srednje područje, nakon čega slijedi protusmjerna obrada. Napukline rubova nastaju između točaka 2 i 3 i nalaze se u sivom području koje predstavlja dodatak za obradu. Kada alat zareže u rebro, odreže napuknuti rub i na obratku ostaje apsolutno oštar kut. Time je omogućena izrada rebara s oštrim kutovima.

Pri istosmjernoj obradi opasnost od pojave loma nastupa pri ulasku alata u rebro. Slika 10 prikazuje rastezna naprezanja koja djeluju na otvorenom rubu, što može uzrokovati pojavu napuklina. Pri istosmjernoj obradi

Slika 4. Životni vijek alata pri obradi grafita

Slika 5. Životni vijek alata ovisno o brzini rezanja

Slika 6. Glodanje s malom dubinom rezanja

Slika 7. Strategija za obradu rebara

Slika 8. Opasnost od pojave loma pri protusmjernoj obradi

Slika 9. Strategija za protusmjernu obradu rebara

napukline su minimalne. Razlog je u maloj debljini strugotine pri odmicanju alata od obratka, zbog čega su sile na otvoreni rub vrlo male.

Zaključak

Za obradu grafita primjereni su isključivo PKD alati i alati s dijamantnim prevlakama, jer samo ti alati mogu postići dug životni vijek pri obradi grafita. Zbog duljeg vijeka ti su alati u usporedbi s klasičnima isplativiji unatoč višoj nabavnoj cijeni. Nakon grube obrade tankih rebara ostaje velik dodatak za obradu, koji se zatim fino obradi na mjeru u jednoj operaciji. Fine prethodne obrade nisu potrebne. Izbor ispravne strategije protusmjernoga glodanja omogućuje izradu apsolutno oštrih rubova rebara. Pri istosmjernoj obradi nastaju manje napukline ili do njih uopće ne dolazi. Uzimajući u obzir sve aspekte obrade glodanjem, pri obradi grafita, u usporedbi s drugim materijalima za izradu elektroda, moguće su uštede od 30 do 70 %.

Literatura

[1] R. Haas, F. Kirchmann: Graphit Elektrodenwerkstoff der Zukunft

[2] IPT Aachen

[3] A. Kindler: Feinkorngraphite: moderne Werkstoffe und ihre technische Anwendung. Verlag moderne Industrie, 1995.

Sajam AUTOMATICA 2008

U razdoblju 10. do 13. lipnja 2008. u Münchenu će se održavati sajam automatizacije i robotike Automatica 2008. Sajam Automatica 2008 održavati u vrlo pozitivnom ozračju jer je sektor automatizacije i robotike u prošloj godini zabilježio izniman rast uz vrlo velik promet. Sajam Automatica tradicionalno predstavlja izvrsnu platformu za sektor automatizacije i robotike.

Kako se radi o vodećem europskom sajmu za proizvođače opreme, te za predstavljanje novih postupaka i koncepata u automatizaciji, Automatica je idealno mjesto za prikaz novosti i rasprave o njima, te za sklapanje novih poslova. Sajam ujedno omogućuje prikaz brojnih specifičnih skupina proizvoda, komponenata i modula. Veliko zanimanje izlagača za sudjelovanjem na sajmu Automatica 2008 jamči posjetiteljima pregled čitave lepeze unutar sektora automatizacije i robotike na jednom mjestu.

Za dodatne informacije kontaktirajte trvrtku: Belimpex d.o.o.

+385 (0)1 3638 363; +385 (0)98 279 847

www.belimpex.hr

www.automatica-munich.com

Slika 10. Opasnost od pojave loma pri istosmjernoj obradi

različiti postupci rezanja

Usporedba različitih postupaka rezanja

Laser, voda ili plazma – što je najprimjerenije za rezanje?

Teškoće pri izboru – korisnik opreme uvijek ih iznova doživljava kada se mora prije izbora stroja ili obradnog centra odlučiti za odgovarajući postupak obrade. Primjerice, postoji izbor više suvremenih postupaka rezanja lima i ploča. Ovdje nije riječ o tijesnoj borbi za prevlast kao kod npr. postupaka štancanja ili obrade laserom, jer pri traženju alternative za rezanje bez sumnje vodi obrada laserom. Zanimljive alternative laseru su obrada vodenim mlazom i rezanje plazmom. Namjera prikazane usporedbe različitih postupaka u ovom članku je olakšati korisniku konačni izbor.

Lothar Witting, direktor tvrtke Laslo GmbH (Sternenfels, Njemačka), zaključio je sljedeće: «Najvažnija je brzina, iako svojim cijenama ne bismo mogli držati korak s konkurencijom.» Tvrtka sa svojih 14 zaposlenika pripada među tipične kupce uređaja za rezanje. Iako vlasnik tvrtke, koji je u upravnom odboru Njemačkog udruženja korisnika laserske opreme za obradu lima (Verband deutscher Laseranwender – Blechbearbeitung e.V.), upotrebljava laser (proizvođač

Trumpf), njegova se tvrtka na području obrade vodenim mlazom ubraja među pionire. Laserskim obradnim centrom

4-kW-CO2 (proizvođač Trumpf) u tvrtki Laslo režu lim debljine već od 8 mm (aluminij), 12 mm (plemeniti čelici) i 20 mm (čelik) u ravnini. Taj je centar tako prikladan za proizvodnju velikih serija, ali i za izradu pojedinačnih proizvoda. S obzirom na debljinu lima, u posljednjih nekoliko godina došlo je do promjene: tako npr. u Laslu u iznimnim slučajevima

režu i lim debljine 35 do 40 mm (plemeniti čelici). Smjerovi kretanja odvijaju se na površini 1,5 m · 3 m. Na cjelokupnom tržištu nema više ograničenja samo na tipični format 1,5 m · 3 m. Sada već svi priznati proizvođači proizvode strojeve koji omogućuju rezanje limova većih dimenzija. Tako npr. LVD (Belgija) izrađuje strojeve za rezanje lima do veličine 3 m · 12 m. Bystronic AG (Švicarska) također se posvećuje obradi limova većih dimenzija. Tako su predstavili brzi stroj za

Mnogobrojne mogućnosti: Laser je u većini slučajeva (iako ne uvijek) najbolje rješenje.

lasersku obradu Byspeed snage 5,2 kW i s brzim pogonima (ubrzanje osi do 3 g) koji omogućuje obradu lima veličine do 4 m · 2 m. Prema riječima Martina Engela, glavnog urednika časopisa Bystronic World, koji je namijenjen kupcima opreme, novi sustav omogućuje obrade lima debljine 25 mm (čelik), 20 mm (plemeniti čelici) i 12 mm (aluminij). Najveća brzina rezanja je 25 m/min (čelik), pri čemu je točnost iznimna. Za izvor laserskog snopa kod vrhunskog modela Bylaser 5200 upotrebljavaju novu, posebnu optiku, tzv. ARC-zrcalo (ARC, Adaptive Radius Control, prilagodljivo upravljanje polumjerom), na osnovi koje stroj prilagođava promjer laserskog snopa s obzirom na materijal, a uz to osigurava da za vrijeme cjelokupnog postupka rez ostaje jednak. S obzirom na upravljanje, kao što tvrde u tvrtki Bystronic, postavljaju nova mjerila, što zahtijeva jednostavnost i brzinu. Stroj je opremljen ekranom koji je osjetljiv na dodir, na osnovi procesora Pentium-3. Djeluje na frekvenciji od 850 MHz. U 5 sekundi može prijeći veliku površinu.

Simulacije rezanja laserom izravno na stroju

Na vlastite snage oslanja se i Yamazaki Mazak Optonics Europe. Poznati proizvođač obradnih centara razvio je za svoj brzi laser 4-kW-CO2 vrste Hypergear (radna površina 3 m · 1,5 m) vlastiti upravljački sustav i linearni pogon izmjeničnih glava koje omogućuju brzinu i do 120 m/min, točnost ponovljivosti je 5 μm. Najzanimljivija je svakako virtualna (prividna) obrada. Xavier Rouchaud, voditelj prodaje, objašnjava: «Operator stroja ima mogućnost prije stvarne operacije stroja provjeriti cjelokupan CAM-program.» To znači da korisnik može cjelokupan postupak obrade izvesti prividno izravno na

Plinski laser može postići snagu od 6 kW. Izvedba koja omogućuje 4,4 kW uvriježila se za rezanje limova za karoserije. Na području automatizacije na osnovi robota posebno su zanimljivi kolutni laseri (snage do 4 kW); trenutačno su na raspolaganju izvedbe sa svjetlosnim vlaknima duljine do najviše 100 m, koje imaju, u usporedbi s CO2 laserima (sa svjetlosnim vlaknima do duljine 30 m), nedvojbenu prednost. U publikacijama tvrtke među ostalim piše: «Opsežni pokusi pokazali su da i s tako dugim vlaknima, koji kod drugih laserskih sustava uzrokuju prilične teškoće, u ovom slučaju nema teškoća. Time se za laserske kolute otvaraju mnogobrojne nove mogućnosti uporabe, npr. odvajanje obojenih metala, kao npr. mjed ili bakar brzinom i do 18 m/min pri debljini od 1 mm.»

Automatizacija postaje sve važnijom. Grupacija Trumpf, vodeća na svojem području, razvila je tako modulni automatski sustav dobave za laserske uređaje, koji mogu dovoditi lim do debljine 25 mm. Pri postavljanju i uzimanju te okretanju limova više nije potrebna posebna transportna naprava, tako da novi uređaj tvrtke LiftMaster store osigurava bitno kraće vrijeme obrade od svojih prethodnika. Prednosti uređaja su najuočljivije pri obradi limova debljine do 15 mm.

Među tipične kupce laserskih uređaja pripadaju i tvrtke koja se bave maloserijskom proizvodnjom. Ipak, još se odlučuju za kupnju uređaja na osnovi vodenog mlaza. Takav uređaj proizvođača Bystronic s dvije glave za rezanje upotrebljava npr. tvrtka Laslo za obradu svih materijala koji se ne mogu obrađivati laserom (kamen, staklo, keramika, drvo i polimerni materijali, obojeni metali i posebni

materijali), i to debljine do 100 mm. Na osnovi abrazivnog sredstva (granat i olovin) mogu se rezati i legirani čelici. Postupak se toliko poboljšao, kao što tvrdi direktor Witting, da je sada moguće rezati limove do debljine veće od 20 mm (prije samo do približno 8 mm). Prema njegovu mišljenju, jedna od prednosti obrade vodenim mlazom je mogućnost rezanja svih dvodimenzionalnih te mnogih trodimenzionalnih oblika. Pri tome nastupa samo malo mehaničko opterećenje, a nema nikakvog toplinskog utjecaja, tako da se struktura materijala ne mijenja (što je svakako prednost u usporedbi s bilo kojim postupkom koji se temelji na laseru). S obzirom na to da je rez vrlo tanak, gubitak materijala je vrlo malen. Rubovi su praktično bez srha, tako da ih gotovo

Brza obrada laserom: S laserskim uređajem Hypergear (radna površina

3 m · 1,5 m) Mazak je razvio linearne pogone koji omogućuju brzinu gibanja glava do 120 m/min, točnost ponovljivosti je 5 μm.

Xavier Rauchard, voditelj prodaje Mazak Optonics Europe: «Operator može tijekom operacije na samom stroju provjeriti cjelokupan CAM-program, koji se temelji na virtualnoj obradi.»

nema potrebe dodatno obrađivati. Kao što smatra Engel, stručnjak za komercijalu u tvrtki Bystronic, uređaji na osnovi vodenog mlaza dolaze u obzir prije svega onda kada laserski uređaji dosegnu svoje tehničke, ali i ekonomske granice. Tako se rezanje sustavom Byjet isplati kod rezanja čelika debljine od 20 mm nadalje, kod nehrđajućeg čelika debljine od 12 mm nadalje te kod aluminija debljine od 5 mm nadalje. Prednosti se, prema Engelovu mišljenju, očituju i u usporedbi s drugim postupcima kao što su npr. glodanje i žičana erozija.

Crpka s tlakom od 6000 bara – abrazivni materijali nisu više potrebni

Guido Hesse, voditelj prodaje za Europu u tvrtki Flow Europe, primijetio je trend rasta udjela uređaja za rezanje na osnovi vodenog mlaza s kojima se rabe abrazivni materijali. Hesse stavlja težište na kombinirane uređaje koji na osnovi snažnih crpki (koje su sami razvili) omogućuju također glodanje i bušenje među ostalim žilavih materijala. Strojevima proizvođača Flow npr. izrađuju se provrti u lopaticama turbina za zrakoplove. Time strojevi proizvođača koji su među pionirima na području obrade vodenim mlazom dolaze u sukob s laserskim uređajima – koji su u posljednje vrijeme pri izradi provrta sve

brži (primjer je Mazakov stroj Highspeed koji može načiniti do 350 provrta promjera 150 μm u minuti).

Primjena metoda rezanja na osnovi vodenog mlaza povezana je s visokotlačnim crpkama. U Flowu trenutačno testiraju zaključnu fazu (test beta) crpke tlaka 6000 bara. Hesse objašnjava: «Riječ je o pravim agregatima od 6000 bara, koje je moguće regulirati od 0 do 6000 bara.» Flow želi s pomoću novih crpki razviti moćne uređaje kod kojih se rezanje čistom vodom može usporediti s rezanjem s pomoću abraziva. Korisnici žele rezati samo vodom jer se tada ne moraju boriti s proble-

Brza priprema: LiftMaster store (proizvođač Trumpf) skraćuje pomoćno vrijeme, učinkovito povezuje uređaj za 2D rezanje laserom sa skladištem i istodobno omogućuje štednju prostora.

mima odstranjivanja otpadnih čestica pa tako nisu više potrebne druge mlaznice (katkad od rubina, u posljednje vrijeme

različiti postupci rezanja

Guido Hesse, Flow Europe, Sektor trgovine, stavlja težište na kombinirane uređaje; samo oni omogućuju na osnovi snažnih crpki, koje su sami razvili, i rezanje i bušenje materijala.

dijamanta). Na području obrade pojavio se trend 3D obradnih centara s cjelovitom alatnom opremom. U tvrtki Trenn-Tek izradili su stroj s radnim prostorom veličine 1,2 m · 3 m · 6 m; taj stroj omogućuje vrlo brzu cjelovitu 5-osnu obradu. Moguća je obrada legiranih čelika debljine 10 mm srednje kvalitete, i to brzinom 170 mm/min. Velik radni prostor omogućuje rezanje cijevi do dužine 3 m. Direktor Harald Volk objašnjava: «Iako stroj nije primjeren za obradu na konačne mjere, odličan je i veoma ekonomičan za grubu obradu.» U korist takvog koncepta govori to da se u proizvodnu liniju vrlo jednostavno može ugraditi Powerjet 3D.

Rezanje s pomoću plazme pripada među egzotične postupke. Time se bavi talijanski proizvođač strojeva i obradnih centara Ficep, koji predstavlja novi CNC-stroj Tipo A31 za obradu srednje debelog i debelog lima. U njega su ugradili plazme-

Harald Volk, Trenn-Tek, direktor: «Novi 5-osni centar za obradu nije primjeren za obradu na konačne dimenzije, iako je apsolutni pobjednik s obzirom na ekonomičnost prethodne obrade vodenim mlazom.»

ni plamenik s pomoću kojega je moguće rezanje konstrukcijskih čelika debljine 10 do 20 mm. Stručnjaci za zavarivanje i rezanje opremaju strojeve plazmenim glavama. Kjellberg (Finsterwalde, Njemačka) jedini je njemački proizvođač koji se bavi izradom sustava za posebno automatizirane uređaje. Ishodište za razvoj posebnog postupka obrade (tzv. postupak HiFocus) bila je želja kupca iz automobilske industrije, kako bi mogli dobiti uređaj s plazmom za obradu limova debljine od 0,5 do 25 mm (aluminij, legirani čelici, konstrukcijski čelici), koji omogućuje uporabu robota. Brzine rezanja su oko 200 mm/min (konstrukcijski čelici debljine 25 mm), odnosno oko 2800 mm/min (konstrukcijski čelici debljine 4 mm). Direktor Volker Krink objašnjava: «Moguće je upotrijebiti sve uobičajene robote, i to s velikom točnošću te odličnim stupnjem ponovljivosti i dinamikom.» Troškovi investicije razmjerno su niski (cijena pla-

Volker Krink Kjellberg, direktor: «Laser i plazma međusobno se nadopunjuju. Najmanja debljina lima koju je moguće obrađivati plazmom smanjila se na 0,5 mm, laserom se već mogu obrađivati debljine iznad 30 mm.»

menika za plazmu je od 50 000 eura naviše), stoga je moguće nadomjestiti manju iskoristivost uređaja. Kjellberg računa s fleksibilnošću uporabe, s obzirom na to da uređaj omogućuje označavanje obradaka, ali i nanošenje bar-kodova. Od debljine materijala 20 mm naviše postupak više nije konkurentan na tržištu, smatra Krink.

U to su se već uvjerili i proizvođači automobila. Prema Krinkovim riječima, najomiljeniji su uređaji koji omogućuju kombiniranu uporabu lasera i plazme, ali i obradu plazmom i štancanje. Krink pri tome spominje zanimljiv trend: «Laser i plazma međusobno se nadopunjuju. Najmanja debljina lima koju je moguće obrađivati plazmom smanjila se na 0,5 mm, laserom se već mogu obrađivati debljine iznad 30 mm.»

Kraće pomoćno vrijeme: Zamjetno se povećao interes za uređaje na

osnovi vodenog mlaza s promjenjivim stolovima; na slici je prikazan uređaj Byjet 4022 (proizvođač Bystoria) namijenjen za veće obratke do veličine 4 m · 2,25 m.

Izložba K 2007 – optimistična očekivanja nadmašena

Düsseldorf je od 24. do 31. listopada 2007. bio poprište održavanja vodeće svjetske izložbe plastičarske i gumarske industrije i znanosti – K 2007. Organizator sajma očekivao je velike rezultate, što je ne samo ostvareno nego i znatno nadmašeno. Na sajmu K 2007 više od 3100 izlagača predstavilo je posjetiteljima novosti iz svojih programa. Već prvoga dana sajam je obišlo oko 60 000 posjetitelja, a taj je broj na kraju sajma iznosio više od 242 000 posjetitelja iz više od stotinu zemalja, što dovoljno govori o zanimanju za taj događaj.

Osim navedenih brojeva, posebice vesele novi kontakti i ugovori sklopljeni tijekom sajma, među kojima su, prema riječima predsjedatelja Ulricha Reifenhäusera, neki i milijunskih iznosa. Sajam je također bio izvrsna platforma za planiranje novih projekata koji jamče predviđen rast industrije polimerstva, pa je većina izlagača i posjetitelja napustila sajam s vrlo optimističnim dojmovima. Autori teksta uvjereni su kako će takvi dojmovi potrajati do sljedećeg K, koji će se u Düsseldorfu održati od 27. listopada do 3. studenoga 2010.

Izvjestitelji s K 2007 boravili su na sajmu samo dva dana, što je mnogo manje od minimalnog vremena potrebnog da bi se vidjelo sve što je predstavljeno. Stoga su se u izvještaju usredotočili na prikaz dvaju najzanimljivijih područja: novosti s područja polimernih materijala i novosti s područja opreme za najprošireniji postupak preradbe polimera – injekcijsko prešanje, s naglaskom na ubrizgavalice.

Polimerni materijali

Tvrtka Solvay predstavila je nove materijale za medicinske implantate nazvane biomaterijali Solviva. Postoji četiri različita tipa, a svaki ima posebnu kombinaciju svojstava. Primjerice, Zeviva polie(eter-eter-keton) (PEEK) visoke je čvrstoće i krutosti, žilav je i postojan na umor, a Proniva, samoojačavajući polifenilen, najkrući je i najčvršći neojačani plastomer na tržištu, odlične kemijske postojanosti i tvrdoće. Veriva poli(fenilen-sulfon) pruža izvrsnu kombinaciju žilavosti, prozirnosti i kemijske postojanosti, a Eviva polisulfon je žilav, čvrst i proziran materijal.

Tvrtka BASF predstavila je mnoge materijale, primjerice nove tipove Ultradur High Speed poli(butilen-tereftalata). Ovisno o sadržaju vlakana, ti materijali teku barem dvostruko brže od standardnih tipova, čime je omogućena primjena kompliciranijih kalupa i sniženje vremena ciklusa. Obitelj materijala Ultradur High Speed sadržava 15 proizvoda, a među najnovijima je toplinski vodljiv Ultradur B4300 M12 High Speed, koji odlikuje toplinska provodnost u vrijednosti od 1 W/mK, dobra mehanička svojstva i dobra tecljivost.

Za izradbu stezljivih filmova za boce za napitke odličan izbor je Styrolux HS 70 iste tvrtke, a riječ je o stiren/butadienskom blok-kopolimeru namijenjenom ekstrudiranju, koji pokazuje iznimna svojstva skupljanja, 70-80 % (za usporedbu, dosadašnje SBS/PS mješavine skupljale su se oko 50 %). Materijal nije potrebno miješati s polistirenom, a izvrsne je prozirnosti i sjaja. Standardne SBS/PS mješavine imaju svojstva skupljanja usporediva s PVC-om, no Styrolux HS 70 (slika 1) svojim se vrijednostima skupljanja približio današnjem industrijskom standardu – polietilenu mo-

dificiranom glikolom (PET-G). Zbog niže gustoće može se proizvesti oko 30 % više filma po kilogramu u usporedbi s PVC-om i PET-G.

Proizvođač poliamida Rhodia predstavio je nove tipove poliamida, među ostalima i Technyl SI (Super Impact), materijal koji odlikuje visoka žilavost, dobra krutost i lagana preradljivost. Technyl XCell PA6,6 i PA6 optimirani su za postupak MuCell tvrtke Trexel. Potencijalna primjena je automobilska industrija, za izradbu dijelova motora kao što je npr. usisna grana motora ili poklopac motora (slika 2). Svojstva poliamida Technyl XCell uključuju poboljšanu preradljivost i izvrstan izgled površine.

TechnoPet tipovi PET-a ojačanoga staklenim vlaknima (slika 3) tvrtke TechnoCompound namijenjeni su injekcijskom prešanju, području primjene PET-a koje raste brzinom od 6 % na godinu. Tipovi PET-a namijenjeni injekcijskom prešanju odlikuju se visokim brzinama kristalizacije koje omogućuju kratka vremena ciklusa preradbe. Visoke su krutosti, odlične toplinske postojanosti i

Dr. sc. Damir Godec

Mr. sc. Maja Rujnić-Sokele Željko Medvešek

dimenzijske stabilnosti pa su pogodni za zamjenu lijevanih metala i duromera u mnogim zahtjevnim primjenama.

Slika 1. Stezljivi film Styrolux HS 70 na polistirenskim bočicama i mjehurasta ambalaža Styrolux 3G 46 (SBS) tvrtke BASF (snimila M. Rujnić-Sokele)

Slika 2. Poklopac motora od poliamida Technyl XCell tvrtke Rhodia

Tvrtka BellandVision predstavila je materijal Belland, kopolimer na osnovi polistirena i akrilata. Materijal se već potvrdio u praksi u obliku oporabljivih čaša za pića na velikim priredbama (npr. utakmicama) s više desetaka tisuća sudionika. Zahvaljujući topljivosti, polimer se nakon uporabe može razvrstati sa stopostotnom čistoćom, čak i iz izmiješanih i onečišćenih otpadaka, i nakon toga filtriranjem u više stupnjeva u potpunosti pročistiti, čime se postižu prvobitna čistoća i svojstva. Nakon uporabe materijal se ne spaljuje niti pretvara u manje vrijedne proizvode kao što su klupe u parku, nego se ponovno prerađuje za iste visokovrijedne proizvode - ambalažu za prehrambene proizvode. Drugi primjeri primjene su naljepnice, zaštitni filmovi i prevlake, razgradljive vrećice svih oblika i veličina i sl.

Na ovogodišnjem sajmu primijećen je povećan broj izlagača bioplastičnih materijala, proizvoda i opreme. Primjerice, tvrtka Toray Industries Inc. predstavila je polimer mliječne kiseline (PLA) poboljšanih svojstava. Mala količina polimera vrhunskih svojstava u obliku nanočestica fino je dispergirana u strukturu PLA. Novi materijali poboljšanih su svojstava žilavosti i toplinske postojanosti, boljih od istih svojstava

PET-a, PS-a, pa čak i PS-HI-ja. Moguća primjena su kućišta za osobna računala i punjači za mobitele.

Biorazgradljive cijevi tvrtke Mitsubishi Plastics Inc. iz Japana, Hishiecolo, načinjene su od PLA. Podjednake su čvrstoće i žilavosti kao i PVC cijevi istoga proizvođača, no posjeduju i svojstvo razgradljivosti hidrolizom pod utjecajem vode i mikroba. Moguća primjena je izradba privremenih cijevi za kratkotrajnu uporabu ili za ugrad-

nju na mjestima gdje je otežano njihovo uklanjanje.

Tvrtka Mitsui Chemicals Polyurethanes iz Japana predstavila je savitljive poliuretanske pjene od poliola načinjenoga u potpunosti od ricinusova ulja. Poliuretan sadržava 70 % poliola i 30 % izocijanata, a osnovna karakteristika pjene je niska elastičnost, što je čini idealnom za primjenu u jastucima. Ostale PUR pjene na bioosnovi su krute pjene za izolacijske svrhe, a u tim materijalima sadržaj poliola na bioosnovi je oko 30 %.

Tvrtka Arkema iz Francuske predstavila je tri nova konstrukcijska polimera na bioosnovi načinjena od ricinusova ulja: Pebax Rnew, plastomerni elastomer (slika 4) na osnovi poliamida 11, Biostrength, modifikator žilavosti za biorazgradljivi PLA koji omogućuje preradbu materijala na bioosnovi na konvencionalnim strojevima za preradbu te poboljšava mehanička, optička i estetska svojstva materijala, i Platamid Rnew, namijenjen za rastaljiva ljepila.

Tvrtka BASF predstavila je Ultramid BALANCE, poliamid 6.10, koji se sastoji od oko 60 % sebacinske kiseline dobivene od ricinusova ulja. Osim tog materijala predstavljena su još dva – Ecoflex i Ecovio. Ecoflex je alifatsko-aromatski kopoliester na osnovi monomera 1,4-butandiola, adipinske i tereftalne kiseline, a namijenjen je ekstrudiranju crijevnoga filma. Odlično se miješa s drugim biorazgradljivim polimeri-

ma kao što su PLA, biorazgradljivi alifatski kopoliesteri ili škrobne mješavine. Ecovio se sastoji od Ecoflexa i 45 % PLA načinjenoga od kukuruza, a kao i Ecoflex, prerađuje se postupkom ekstrudiranja crijevnoga filma. Zadovoljava europsku normu EN 13432 vezanu uz biorazgradljive i kompostabilne materijale, a namijenjen je izradbi vreća za kompost, ambalažnih filmova i vrećica za nošenje. Na slici 5 prikazana je razgradnja filma Ecovio nakon jednoga (a) i dva (b) tjedna kompostiranja u kontroliranim uvjetima.

Njemačka tvrtka GEHR načinila je ekstrudiranjem šipke od novoga materijala nazvanoga PLA-L, koji se sastoji od polimera mliječne kiseline i lignina. PLA-L može se nabaviti u promjerima od 10 do 40 mm. Ima dobra mehanička svojstva koja su slična svojstvima ABS-a: visoku krutost i odličnu žilavost. Također je postojan na djelovanje polarnih medija kao što su kiseline, lužine i otapala, a može se primjenjivati na temperaturama od -30 °C do +60 °C. Pod odgovarajućim uvjetima može se zbrinuti industrijskim kompostiranjem ili spaljivanjem. Moguća primjena je industrija igračaka, poljoprivreda, strojarstvo i medicina.

Slika 3. PET ojačan staklenim vlaknima za injekcijsko prešanje tvrtke TechnoCompound

Slika 4. Tenisice Mizuno s potplatom od materijala Pebax Rnew tvrtke Arkema

Slika 5. Razgradnja filma Ecovio nakon a) jednog tjedna i b) dva tjedna kompostiranja u kontroliranim uvjetima (snimila M. Rujnić-Sokele)

Slika 6. Električna gitara Flaxwood tvrtke Kareline Oy Ltd., načinjena od kompozita s prirodnim vlaknima (snimila M. Rujnić-Sokele)

Finska tvrtka Kareline Oy Ltd. na tržištu je već niz godina, a bavi se biokompozitima na osnovi PLA, ali i kompozitima s prirodnim vlaknima s matricom od PP-a, PE-a, ABS-a, PS-a, i POM-a, pri čemu je udio prirodnih vlakana u rasponu od 25 do 55 mas. %. Primijenjena ojačavajuća vlakna su celulozna vlakna na osnovi drva, a granulat Kareline može se injekcijski prešati na svim uobičajenim ubrizgavalicama i kalupima. Na sajmu je među ostalim proizvodima predstavljena električna gitara Flaxwood (slika 6).

Tvrtka BioLog GmbH iz Njemačke razvila je novi bioplastični materijal na osnovi škroba, hitosana (polisaharid, dobiva se iz ljuski morskih račića) i poliestera, koji se može prerađivati ekstrudiranjem crijevnoga filma u debljinama od 10 do 30 μm za filmove za ambalažu ili u debljinama od 30 do 200 μm za filmove za malčiranje i vrećice. Moguća je izradba jednoslojnih i višeslojnih filmova, a materijal se može prerađivati i postupcima ekstruzijskoga puhanja, toploga oblikovanja i injekcijskoga prešanja.

Biopolimeri traže posebna bojila, što je pokazala tvrtka Clariant Masterbatches predstavivši svoje koncentrate boja RENOLnatur i CESA-natur. U suradnji s tvrtkom Novamont načinjena je olovka od biorazgradljive plastike Mater-Bi. Suncokretove

sjemenke položene su u jedan kraj kemijske pa se nakon uporabe cijela olovka može posaditi u vrt gdje će se tijelo razgraditi, a iz sjemenki će narasti suncokret. Koncentrati boja načinjeni su od organskih materijala (cvjetovi i korijeni biljaka), a udovoljavaju europskoj normi EN 13432 za biorazgradljivu ambalažu. Mogu se miješati s raznim biorazgradljivim materijalima kao što su PLA, PHA, PHB i škrobne mješavine. Koncentrati boje RENOL-natur raspoloživi su u crvenoj, žuto-narančastoj i zelenoj boji, a plava boja je u posljednjoj fazi razvoja.

Puhanje

Injekcijsko razvlačno puhanje prikazano na sajmu može se sažeti u dvije riječi: brže i lakše. Vodeći proizvođači opreme za razvlačno puhanje – Sipa iz Italije, Krones iz Njemačke te Sidel iz Francuske predstavili su svoju opremu koju odlikuje smanjena potrošnja energije, brži proizvodni ciklusi i povećani kapaciteti.

Puhalicu Contiform S14 tvrtke Krones AG, namijenjenu izradbi PET ambalaže, odlikuje nova modularna konstrukcija peći, čime se omogućuje fino namještanje predgrijavanja pripremaka prema zahtjevima proizvoda. Osim toga, tvrtka je predstavila i novu bocu, koja je vrlo lagana zbog manje količine materijala u grlu boce, što je omogućeno poboljšanom konstrukcijom pripremka. Boca je mase 8,85 g (volumena 500 ml), što je zasad čini najlakšom na tržištu, a namijenjena je pakiranju negazirane vode.

Tvrtka Sidel predstavila je PET bocu nazvanu NoBottle (slika 7). Karakteristike boce su vrlo mala masa (9,9 g za volumen od 500 ml) te savitljivost uz prisjetljivost oblika koja omogućuje boci vraćanje u originalni oblik. Smanjenje mase boce obično za sobom povlači dodavanje rebara radi podupiranja stijenki. Takve su boce krte, a rebra ograničavaju izradbu boce što manje mase. Tvrtka je stoga razvila materijal Flex, nazvan tako zbog svoje iznimne savitljivosti i prisjetljivosti oblika, čime se uklonila potreba za rebrima, a dizajnerima je omogućena velika sloboda stvaranja raznih oblika, čak i za veoma lagane boce. Boce su jednostavne za prihvat i vrlo duktilne, a zahvaljujući prisjetljivosti oblika bolje podnose transport, pakiranje i rukovanje. Boca NoBottle u usporedbi s drugim bocama istoga volumena ima 25 do 40 % manju

masu, a također je namijenjena pakiranju negazirane vode.

Na sajmu je boca NoBottle izrađivana na injekcijskoj razvlačnoj puhalici SBO 24xs Highspeed, namijenjenoj izradbi malih spremnika za gazirane i negazirane napitke (do 700 ml), kapaciteta od 40 000 do 46 000 boca/h. Osim puhalice za izradbu spremnika malih volumena, tvrtka je prikazala i puhalicu SBO 2XL Compact, namijenjenu izradbi PET boca većih volumena, npr. za pakiranje vode i jestiva ulja volumena od 5 do 10 L. Puhalica je kapaciteta 2400 boca/h. Osim toga, tvrtka Sidel predstavila je i automatski sustav za regulaciju procesa puhanja Equinox (slika 8), koji prati i ispravlja kvalitetu boce tijekom proizvodnje bez potrebe za uzimanjem uzoraka. Sustav mjeri masu dna boce, a ako se primijeti bilo kakvo odstupanje od zadane vrijednosti, parametri puhanja ponovno se namještaju bez zaustavljanja rada puhalice. Sustav je osobito prikladan za praćenje proizvodnje laganih boca, koje su posebno osjetljive na odstupanja raspodjele materijala.

Talijanski proizvođač puhalica SIPA predstavio je najnoviji model rotacijske puhalice, SFR 12 EVO, posljednji model stroja koji je prvi put proizveden 1999. Proizvodnost puhalice povećana je s 1800 boca/h po

Slika 7. PET boca NoBottle mase 9,9 g i volumena 500 ml tvrtke Sidel

Slika 8. Automatski sustav za regulaciju procesa puhanja Equinox tvrtke Sidel

kalupnoj šupljini na 2000 boca/h po kalupnoj šupljini, a poboljšanja uključuju nižu potrošnju energije, niže troškove održavanje i veću fleksibilnost proizvodnje.

Puhanje je na sajmu većinom predstavljeno izradbom malih pakovanja te predstavljanjem sve zastupljenijih električnih puhalica, što je trend koji su ubrizgavalice već prošle. Tvrtka Bekum prikazala je seriju električnih puhalica Eblow, koje troše manje energije, omogućuju kraće cikluse, veću preciznost, a zahtijevaju manje održavanja. Puhalica Eblow 206DF izrađivala je ambalažu za prehrambene proizvode volumena 200 ml, a puhalica BM 406 D, kapaciteta 1300 boca/h, pravila je PET spremnike s integriranom ručkom (slika 9).

Japanska tvrtka Nissei ASB prikazala je potpuno električnu injekcijsku razvlačnu puhalicu ASB-15N/10E, koja u usporedbi s hidrauličnom puhalicom troši 60 % manje energije, a tvrtka SIG Corpoplast predstavila je svoju seriju puhalica Blowmax, koje se mogu integrirati s punilicama raznih proizvođača, čime se štedi na prostoru.

Ekstrudiranje

Tvrtka Windmöller & Hölscher predstavila je liniju za ekstrudiranje troslojnoga crijevnog filma VAREX (slika 10). Na liniji se pravio troslojni film debljine 40 μm od metalocenskoga polietilena, polietilena i polietilena niske gustoće, s kapacitetom 750 kg/h, što je premašilo očekivani kapacitet od 650 kg/h. No još je impresivnija činjenica da se film promjera 1540 mm proizvodio mlaznicom

promjera 250 mm, odnosno faktorom 3 (omjer kapaciteta i promjera mlaznice), što je prema tvrtki poboljšanje od 150 % u odnosu na dosadašnje linije. Linija je prodana tvrtki Muraplast, proizvođaču polietilenskoga filma iz Kotoribe.

Tvrtka Reifenhäuser prikazala je liniju za ekstrudiranje peteroslojnoga crijevnog fil-

Slika 10. Linija za ekstrudiranje crijevnoga filma tvrtke Windmöller & Hölscher (snimila M. Rujnić-Sokele)

Slika 9. PET spremnici s integriranom ručkom tvrtke Bekum načinjeni ekstruzijskim puhanjem

ma Filmtec 5-1700-IBC. Razvijena je posebna mlaznica sa spiralnim razdjelnicima konstruiranima za proizvodnju vrlo tankih slojeva, što omogućuje veliku fleksibilnost u izradbi polietilenskih filmova i preradbi barijernih materijala kao što su EVOH ili PA. Karakteristika linije su niskotemperaturni pužni vijci koji omogućuju visoke kapacitete ekstrudiranja pri niskim temperaturama taljevine. Linija je opremljena s pet ekstrudera REItorque, koje odlikuje niska razina buke.

Tvrtka Coperion Werner & Pfleiderer prikazala je najnoviju verziju ZSK ekstrudera za smješavanje. ZSK MEGAVolume

Plus dvopužni je ekstruder s međusobno zahvaćenim pužnim vijcima, a namijenjen je smješavanju krutoga i savitljivoga PVC-a te poliolefinskih kabelskih smjesa smanjene gorivosti. Prosječna brzina smicanja tijekom smješavanja smanjena je zbog povećane dubine navoja pužnoga vijka i visoke razine punjenja pa se brzina vrtnje pužnoga vijka može povisiti bez negativnoga djelovanja na kvalitetu proizvoda.

Pet novih alata za ekstrudiranje tvrtke Battenfeld Extrusionstechnik namijenjeno je ekstrudiranju PVC-a i poliolefina. Serija RDX uključuje alate za promjere cijevi od 12 do 1000 mm. Alatom za ekstrudiranje PVC 250-3 mogu se načiniti troslojne cijevi promjera od 60 do 250 mm, a moguća je i prenamjena za izradbu dvoslojnih cijevi. Posebno za poliolefinske cijevi konstruiran je troslojni spiralni razdjelnik WPO125-3 (slika 11), namijenjen preradbi taljevina s vlaknima, a površina mu je posebno obrađena radi povišenja otpornosti na trošenje. Alat za dvoslojno prevlačenje U40-2-P opremljen je dvostrukim postranim odmjernikom s odličnim svojstvima tečenja, a mogu se postići posebno tanki unutrašnji slojevi. Naposljetku, predstavljen je i PO125-3VSI, višenamjenski alat za izradbu troslojnih proizvoda vrlo malih promjera (od 6 mm) pa sve do vrlo velikih promjera (2 m).

Injekcijsko prešanje –ubrizgavalice

Već pri prvim koracima po izložbenom prostoru sajma K 2007 svakomu je jasno kako je na toj izložbi prisutna dominacija proizvođača ubrizgavalica, i po broju izložaka i po izložbenoj površini te vrlo vjerojatno i po broju posjetitelja. Stoga je toj skupini izlagača posvećena posebna pozornost.

Arburg

Arburg je na izložbi K 2007 tradicionalno iskoristio prigodu posjetiteljima pokazati novosti iz svojega programa. Time se ne pokazuju samo inovacije do kojih su došli njihovi stručnjaci nego se upozorava i na buduće trendove u sklopu njihove industrijske domene – proizvodnje ubrizgavalica. Svoje novosti Arburg je prikazao na približno 1400 m2, čime ne samo da je dominirao paviljonom 13 nego se i priključio vodećim izlagačima (prema površini izložbenog prostora) na cijeloj izložbi K 2007. Arburg je predstavio ukupno devet izložaka: tri ubrizgavalice nove serije ALLROUNDER S, najveću ubrizgavalicu iz programa ALLROUNDER 920 S, četiri potpuno električne ubrizgavalice ALLDRIVE, predstavnika uspješne serije ALLROUNDER 720 S GOLDEN EDITION te ubrizgavalicu s okomitom jedinicom za ubrizgavanje ALLROUNDER 275 V. Najzastupljeniji izlošci na Arburgovu štandu bile su potpuno električne ubrizgavalice ALLROUNDER A (ALLDRIVE). U tome segmentu Arburg je proširio svoj proizvodni program. Kao predstavnik ubrizgavalica većih dimenzija, na K 2007 izložena je ubrizgavalica ALLROUNDER 470 A. Ta je ubrizgavalica na izložbi predstavljena u izvedbi za dvokomponentno injekcijsko prešanje kapljevitoga silikonskog kaučuka i plastomera. Na izložbi K 2007 Arburg je želio potvrditi kompetentnost na području kompleksnih proizvodnih jedinica.

htjevan projekt prikazan je na ubrizgavalici ALLROUNDER 370 u kombinaciji s robotom MULTILIFT V. Riječ je o trokomponentnom injekcijskom prešanju pokrova za LED svjetiljke. Robotskom su rukom u kalup umetane elektroničke komponente, vađen gotov otpresak (ciklus 40 s) te provedeno testiranje funkcije proizvoda.

Arburg je na izložbi K 2007 dokazao i svoju prisutnost na području pakovanja. S pomoću potpuno električne ubrizgavalice ALLROUNDER 570 A i sustava za ulaganje etiketa u kalup demonstriran je rad kalupa sa šest kalupnih šupljina za izradbu tankostjenoga pakovanja s vremenom ciklusa 4 s (slika 13). Na izložbi nije zapostavljena ni vertikalna izvedba ubrizgavalica, a nju je predstavljala ubrizgavalica ALLROUNDER 275 V.

Alstom je razvio novu generaciju brzih vlakova

Francuski industrijski koncern Alstom razvio je novu generaciju brzih vlakova. Novi vlak, nazvan Automotrice a Grande Vitesse (AGV), postiže brzinu do 360 kilometara na sat. Do sada najbrži vlak TGV, koji je također razvio Alstom, postizao je brzine do 320 kilometara na sat. Vlak AGV trebao bi Alstomu osigurati pobjedu konkurencije u izradi vlakova u Francuskoj i izvan njenih granica. Prvi čovjek Alstoma Patrick Kron je izjavio kako su vlak razvili na temelju vlastitih izvora, što je na području željezničke industrije rijetkost. Alstom je 25 vlakova AGV već prodao talijanskom željezničkom prijevozniku Nuovo Transporto Viaggiatori, ukupne vrijednosti 1,5 milijardi eura.

Radi toga je izložena najveća ubrizgavalica ALLROUNDER 920 S s robotskom jedinicom MULTILIFT V. S pomoću tog sustava u jednom ciklusu od samo 30 s izrađeno je pet nezavisnih komponenata nosiljke. Komponente su robotskom rukom vađene iz kalupne šupljine te sastavljane u cjelinu – sklopivu nosiljku (slika 12). Posebno za-

Nova generacija vlakova bi trebala u prosjeku trošiti 20 posto manje goriva nego dosadašnji vlakovi, a mogli bi primiti 250 do 650 putnika. Predviđa se da bi se AGV pustio u promet početkom 2012. godine u Italiji.

Slika 11. Troslojni spiralni razdjelnik WPO125-3 tvrtke Battenfeld Extrusionstechnik

Slika 12. Izradba nosiljke na sustavu ALLROUNDER 920 S s robotskom jedinicom MULTILIFT V (Foto Arburg)

Slika 13. Izradba tankostjenoga pakovanja ALLROUNDER 570 A (Foto Arburg)

Battenfeld

Učinkovita proizvodnja kompleksnih polimernih proizvoda vječna je tema stručnjaka iz tvrtke Battenfeld. Stoga su na ovogodišnjoj izložbi predstavili unaprijeđene izvedbe svojih ubrizgavalica te nove koncepte automatizacije i proizvodnje. Battenfeld je ove godine izložio sedam ubrizgavalica, čime je pokrio raspon hidrauličnih, električnih, mikro i vertikalnih ubrizgavalica. Najviše pozornosti posjetitelja plijenila je hidraulična ubrizgavalica HM400/3400H/750S za višekomponentno injekcijsko prešanje (sli-

ka 14). S pomoću tog sustava kombinirana su istodobno tri unaprijeđena postupka injekcijskoga prešanja (višekomponentno injekcijsko prešanje, etiketiranje u kalupu i plinsko injekcijsko prešanje) kutije za alat od PE-HD/PP (masa proizvoda 1580 g, vrijeme ciklusa 47 s). Battenfeldova dominacija na području mikroinjekcijskoga prešanja potvrđena je i na ovoj priredbi. Predstavljen je sustav MICROSYSTEM 50 (slika 15), s pomoću kojega je načinjen mikrokonektor od POM-a s umetcima, ukupne mase od samo 16 mg (vrijeme ciklusa 5 s).

Slika 14. Hidraulična ubrizgavalica HM400/3400H/750S (Foto Battenfeld)

Slika 15. MICROSYSTEM 50 (Foto Battenfeld)

Demag

Tvrtka Demag na izložbi K 2007 orijentirala se na prikaz triju osnovnih inovacija u svojem programu: pet novih opcija unutar modularnoga sustava Systec (tzv. Pink line), optimiranog sustava za zatvaranje kalupa na brzim ubrizgavalicama EL-EXIS S te unaprijeđenu seriju potpuno električnih ubrizgavalica IntElect IM s dvije nove veličine ubrizgavalica unutar te serije. Na ubrizgavalici serije Systec 350/720-1450 demonstrirano je injekcijsko prešanje uz dekoriranje u kalupu za izradbu ukrasa za unutrašnjost vozila VW Passat. S pomoću potpuno električne ubrizgavalice IntElect 210/580-1000 (slika 16) prikazan je rad kalupa (s 48 kalupnih šupljina) za izradbu cilindara medicinskih šprica (vrijeme ciklusa 12 s). Ubrizgavalica je kombinirana s robo-

pužnoga vijka od 1000 mm/s jamči kod tih ubrizgavalica preciznost i reproducibilnost pri popunjavanju kalupnih šupljina vrlo tankih stijenki. Kao poseban specijalitet na izložbi K 2007 prikazana je i nova, potpuno električna ubrizgavalica Engel e-victory 50/80 (slika 17), koja je kvalificirana za rad u “čistoj sobi”. S pomoću te ubrizgavalice na izložbi K 2007 u uvjetima “čiste sobe” izrađivani su elementi mikrolaboratorija za testiranje kapljevina.

Za tu namjenu rabljena je ubrizgavalica Engel duo 5550H/1800M/900 WP combi M. U izložbenom programu Engela na K 2007 također valja istaknuti kombinaciju “fluidmelt” i “combimelt” postupaka za izradbu višestrukih grana za prijenos medija u automobilskoj industriji. S pomoću dvokomponentnoga injekcijskog prešanja ubrizgavaju se dvije komponente u kalup te se vodnim injekcijskim prešanjem izrađuje obličje dvoslojne grane. Takva kombinacija procesa omogućuje postizanje optimalnih svojstava otpreska te izbor materijala s unutrašnje strane postojanoga na kemikalije. Proizvod je načinjen s pomoću ubrizgavalice bez priječnica Engel victory 1050H/500W/150.

GM će unaprijediti razvoj hibridnih vozila

tom i optičkim sustavom kontrole kvalitete otpresaka. Tvrtka Demag također je prepoznata i u segmentu injekcijskoga prešanja tankostjenih pakovanja, posebice svojom serijom EL-EXIS S. Stoga je na izložbi K 2007 predstavljen rad sustava za tankostjeno injekcijsko prešanje koji se sastoji od ubrizgavalice EL-EXIS S 550/1020-3600 i etažnoga kalupa s 24 kalupne šupljine. Vrijeme ciklusa je 5 s, nakon čega se poklopci s pomoću kosog konvejera transportiraju na daljnju obradbu. Sustav ima kapacitet od 38 000 poklopaca na sat. Iz ove serije ubrizgavalica tvrtka Demag predstavila je i ubrizgavalicu za dvokomponentno injekcijsko prešanje EL-EXIS S multi 300/720840h. S pomoću te ubrizgavalice i odgovarajućega kalupa demonstrirana je izradba čepova boce za ulje (PE i brtva). Vrijeme ciklusa je 8 s.

Engel

Engel je na ovogodišnjoj izložbi K 2007 nastupio s ukupno 17 ubrizgavalica, od čega je devet izloženo na štandu površine od oko 1100 m2. Najvažnija inovativnost na izložbi je prikaz potpuno električne ubrizgavalice ENGEL e-max, sile držanja kalupa 1 000 kN. Riječ je o vrlo kompaktnoj izvedbi s novom jedinicom za zatvaranje kalupa, priječnicama i velikim hodom otvaranja kalupa. Za izradbu tankostjenih pakovanja sa što manjim praznim hodom tijekom ciklusa Engel je predstavio dvije nove ubrizgavalice iz serije “speed”. To su speed 380 (sila

držanja kalupa 3800 kN) i speed 500 (sila držanja kalupa 5000 kN). Brzina pomaka

Tvrtka Engel na izložbi K 2007 predstavila je i nekoliko tehnoloških novosti. Kao najvažnija ističe se tzv. postupak exjection, koji ujedinjuje dobre strane ektrudiranja i injekcijskoga prešanja pri izradbi profiliranih polimernih proizvoda injekcijskim prešanjem. S pomoću toga postupka Engel je na K 2007 na ubrizgavalici Engel e-motion 200/55 demonstrirao izradbu otpreska duljine 930 mm i debljine stijenke 1,2 mm (slika 18). Osim te novosti Engel je prikazao i patentirani postupak dolphin (kombinacija injekcijskoga prešanja i pjenjenja) pri izradbi naslona za ruku u unutrašnjosti automobila. U prvoj se fazi u kalupnu šupljinu ubrizgava “tvrda” komponenta od staklom ojačanoga PBT-a, a u drugoj se s pomoću patentiranoga postupka foammelt u kalup ubrizgava i pjeni ekspandirajući elastoplastomer (TPE-E).

Američki automobilski proizvođač General Motors (GM) je sastavio poseban inženjerski tim, s kojim želi unaprijediti razvoj hibridnih vozila i vozila na električni pogon. Tim, koji će voditi izvršni direktor za razvoj hibridnih i električnih vozila Robert Kruse, će se usredotočiti na tehnički razvoj spomenutih vozila i nastojati unaprijediti te programe te ih brzo i učinkovito uvesti u proizvodnju.

Evraz kupuje

ploča Claymont

Ruska rudarska i čeličanska grupacija Evraz će za gotovo 565 milijuna dolara kupiti američkog proizvođača čeličnih ploča Claymont Steel Holdings. Rusi će za tvrtku platiti 412,8 milijuna dolara, a ostalo će biti namijenjeno pokriću dugovanja američke grupacije. Tim projektom Roman Abramovič, vlasnik 41 posto Evraza, sve više povećava svoju nazočnost u SAD.

Slika 16. Potpuno električna ubrizgavalica IntElect 210/580-1000 (Foto Demag)

Slika 17. Ubrizgavalica Engel e-victory 50/80 u “čistoj sobi” (Foto Engel)

Slika 18. Ubrizgavalica Engel e-motion 200/55 za postupak exjection (Foto Engel)

američkog proizvođača čeličnih

Haitian Tvrtka Haitian, jedan od rijetkih dalekoistočnih proizvođača ubrizgavalica, koji je dobro prihvaćen i na našim prostorima, na izložbi K 2007 predstavila je dvije nove ubrizgavalice u svojem programu, pod imenom Haitian i Zhafir. Prvu predstavlja ubrizgavalica iz serije Haitian Mars Series MA 2800 (slika 19) s inovativnim pogonskim motorom koji štedi i do 70 % energije u usporedbi s klasičnim pogonima. Ubrizgavalice iz serije “Mars” opremljene su sa 16 različitih sustava za zatvaranje kalupa pri rasponima sila držanja kalupa od 600 do 60 000 kN.

U drugom slučaju riječ je o potpuno električnoj ubrizgavalici iz serije Zhafir Venus Series VE 2300. Ubrizgavalice iz te serije raspolažu silama držanja kalupa od 400 do 4100 kN. Riječ je o vrlo brzim ubrizgava-

licama, čiji sustav vođenja steznih ploča omogućuje veoma precizne pomake kalupa. Stoga su ubrizgavalice iz te serije idealne za izradbu tankostjenih otpresaka.

Husky

Tvrtka Husky, vodeći svjetski proizvođač opreme u PET segmentu, na izložbi K 2007 predstavila je nekoliko novosti iz svojega programa. Posjetitelji su mogli vidjeti sustav HyPET High Performance package, s pomoću kojega je posluživan kalup s 96 kalupnih šupljina za izradbu PET predoblika za boce od 500 ml s vremenom ciklusa 5,5 s. Prije predstavljanja novoga sustava, vremena ciklusa za takve proizvode bila su između 6,5 i 7,0 s, no optimiranjem svih elemenata sustava uspjelo se postići 15 % uštede u vremenu. S izloženim novim sustavom HyPAC, Husky je potvrdio i svoje mjesto u izradbi tankostjenih pakovanja. S

pomoću toga sustava demonstriran je rad kalupa s četiri kalupne šupljine za izradbu kvadratnoga kutijastog pakovanja te istodobno etiketiranje u kalupu. Vrijeme ciklusa u tom slučaju iznosilo je samo 2,9 s. Za područje proizvodnje čepova tvrtka Husky izložila je nekoliko ubrizgavalica Hylectric, a najdojmljiviji je primjer ubrizgavalice i kalupa sa 128 kalupnih šupljina i vremenom ciklusa 3,6 s, što omogućuje proizvodnju više od 3 milijuna čepova na dan (slika 20). Tvrtka je također predstavila novosti iz programa Quadlock Tandem i Quadlock Tandem Index, te HyMet (izrad-

Slika 20. Ubrizgavalica Hylectric s kalupom za izradbu čepova – 128 kalupnih šupljina (Foto Husky)

Slika 19. Ubrizgavalica Haitian Mars Series MA 2800 (Foto Haitian)

sajam K 2007

ba otpresaka od magnezija), ponajprije za proizvodnju komponenata za automobilsku industriju.

Krauss Maffei

Tvrtka Krauss Maffei zapažena je na izložbi K 2007 po nekoliko detalja. Jedan je od najvećih izlagača po površini izložbenoga prostora (oko 1800 m2), ali i po broju izložaka (više od 20), a na ovoj priredbi izložena je i najveća ubrizgavalica do sada. Najveća ubrizgavalica rabljena je za postupak SkinForm, koji kombinira injekcijsko prešanje i preradbu PUR-a, za izradbu komponente iz unutrašnjosti automobila. Uporabljena ubrizgavalica je iz serije MX, KM 2300-12000 MX (slika 21), s horizontalnim okretnim stolom za rotaciju kalupa. Cijeli izložak bio je dugačak čak 21 m, mase oko 200 t. Krauss Maffei također je razvio novi koncept koji integrira ekstrudiranje, injekcijsko prešanje i reakcijsko injekcijsko prešanje. Time se bitno skraćuje ciklus izradbe dijelova s integriranim prigušenjem vibracija. Novi sustav na K 2007 povezuje sva tri postupka u jednoj liniji. S pomoću toga sustava izrađena je dvokomponentna tvorevina s integriranom zonom

Slika 22. Ubrizgavalica KM 80-180 EX (Foto Krauss Maffei)

ća ubrizgavalica iz serije EX, a na izložbi K 2007 rabljena je u kombinaciji s kalupom za izradbu cilindara medicinskih šprica (kalup s 48 kalupnih šupljina). Uz navedene ubrizgavalice tvrtka Krauss Maffei izložila je još nekoliko novosti iz svojega programa, od kojih, kada je riječ o opremi za injekcijsko prešanje, valja istaknuti linearni robot LRX (u tri izvedbe: nosivosti od 5 kg, 10 kg i 15 kg) te SR robot za bočno umetanje/vađenje,

tnošću, većim radnim prostorom za stezanje kalupa te integriranošću razdiobe medija za temperiranje kalupa. Manja ubrizgavalica EVOS 3500 na izložbi je bila namijenjena izradbi tankostjenih pakovanja u etažnome kalupu (4+4 kalupne šupljine) uz istodobno etiketiranje u kalupu i uporabu patentiranoga postupka MuCell, s pomoću kojega se u kalupnu šupljinu dozira manja količina dušika. Time se postiže djelomice pjenasta struktura otpreska, što ima za posljedicu smanjenje mase otpreska. Druga ubrizgavalica iz te serije, EVOS 5000, radila je u kombinaciji s kalupom za izradbu čepova sa 144 kalupne šupljine. Ciklus od 3,75 s omogućuje izradbu više od 138 000 otpresaka na sat. Novi sustav PET-LINE omogućuje rad s kalupima od 24 do 48 kalupnih šupljina za izradbu pripremaka za boce. U tu svrhu rabi se ubrizgavalica sile držanja kalupa 2000 kN. Sustav sadržava mnogobrojne inovacije, od kojih valja napomenuti jednostavnije i brže hlađenje pripremaka nakon ubrizgavanja te povišene tlakove ubrizgavanja, što rezultira kraćim ciklusima proizvodnje. Iz serije potpuno električnih ubrizgavalica ELION, Netstal je izložio ubrizgavalice sa silama držanja kalupa 800 kN i 1750 kN. Manja ubrizgavalica je demonstrirana u kombinaciji s kalupom s 36 kalupnih šupljina za izradbu medicinske pipete. Ta ubrizgavalica zadovoljava zahtjeve rada u “čistoj sobi”. Većom ubrizgavalicom demonstrirana je brzina električnih ubrizgavalica Netstal u kombinaciji s kalupom s četiri kalupne šupljine za izradbu posuda za cvijeće, pri čemu je ciklus trajao samo 2 s. Naposljetku, i tvrtka Netstal ove je godine predstavila ubrizgavalicu za višekomponentno injekcijsko prešanje iz serije SynErgy 2C (slika 23). Na toj ubrizgavalici demonstrirana je proizvodnja dijela za automobilsku industriju u kalupu s 1+1 kalupnom šupljinom (PA12 + PE).

prigušenja vibracija od TPU-X, pri čemu se umreživalo dodaje taljevini TPU s pomoću KM smješavala za injekcijsko prešanje.

Krauss Maffei je na izložbi K 2007 izložio i ubrizgavalicu iz serije ClassiX (sila držanja kalupa od 350 do 1300 kN). Riječ je o ubrizgavalicama vrlo visoke učinkovitosti uz povoljnu cijenu. Uz njih, izložene su i predstavnice potpune električne serije EX. S pomoću ubrizgavalice KM 80-180 EX (slika 22) na sajmu je predstavljeno injekcijsko prešanje proizvoda od kapljevitoga silikonskog kaučuka (kalup s 256 kalupnih šupljina).

Krauss Maffei predstavio je i novu ubrizgavalicu EX, sile držanja kalupa 2400 kN, KM 240-1000 EX. To je trenutačno najve-

koji je idealan za tankostjene proizvode pri vremenima ciklusa ispod 6 s.

Netstal

Tvrtka Netstal, renomirani švicarski proizvođač ubrizgavalica, ove je godine izložila nekoliko inovacijskih rješenja usmjerenih povišenju učinkovitosti ubrizgavalica. Na izložbi K 2007 predstavljene su dvije ubrizgavalice iz serije EVOS, sa servoelektričnim pogonom pužnoga vijka.

gavalice iz te serije

Slika 21. Ubrizgavalica KM 2300-12000 MX s kalupom za postupak SkinForm (Foto Krauss Maffei)

Ubriz-

odlikuju se kompak-

Slika 23. Ubrizgavalica SynErgy 2C 800 (Foto Netstal)

HUB: 2008. usporavanje ekonomskog rasta i rast inflacije na oko 4,9 posto

Nakon značajnijeg ubrzanja ekonomskog rasta na oko 6 posto u 2007. godini ove će godine doći do usporavanja rasta na prosječnih 4,9 posto, dok će stopa inflacije s prošlogodišnjih 2,9 posto porasti na prosječnih 4,9 posto u ovoj godini, pokazuju rezultati ankete koju je provela Hrvatska udruga banaka (HUB) među glavnim ekonomistima pet najvećih banaka članica okupljenih u „Klub glavnih ekonomista HUB-a“.

Prognoze stope gospodarskog rasta u ovoj godini glavnih ekonomista banaka članica HUB-a pritom se kreću u rasponu od 4,7 do 5,1 posto, dok očekivana stopa inflacije varira od 4,3 do 5,7 posto, navodi se u HUBovom priopćenju, uz napomenu kako će najvjerojatnije tijekom veljače doći do naknadne revizije procjena inflacije. Kao glavni razlog usporavanja ekonomske aktivnosti u ovoj godini navode se pritom usporavanje osobne potrošnje - prosječna predviđena stopa rasta osobne potrošnje iznosi 4,1 posto, što je značajan pad od gotovo 2 postotna poena u odnosu na stopu rasta osobne potrošnje od oko 6 posto u 2007. godini.

Među ostalim su razlozima i usporavanja rasta u eurozoni te cjelokupnoj svjetskoj

privredi, pad kupovne moći uslijed više stope inflacije te realno usporavanje kreditne aktivnosti.

Anketirani se ekonomisti slažu i da će doći do porasta prosječne stope inflacije potenciranog porastom cijena prehrambenih proizvoda, komunalnih usluga i energenata. Pojedini ekonomisti također upozoravaju da bi negativan utjecaj na cijene imao i porast plaća iznad stope rasta produktivnosti.

Među ostalim, u analizi se navodi i kako ekonomisti očekuju jačanje kune prema sredini godine na razinu od oko 7,23 kune za euro, dok bi do kraja godine trebalo doći do laganog slabljenja kune prema razinama od oko 7,29 kuna.

Kao glavni čimbenik koji će utjecati na tečaj u narednom razdoblju svi ekonomisti navode restriktivnu monetarnu politiku koja između ostalog stvara pritiske na rast kamatnih stopa zbog smanjene likvidnosti na međubankarskom tržištu.

Također, na kretanje tečaja u 2008. mogli bi, među ostalim, utjecati i stabilan i dostatan priljev stranog kapitala, inozemno korporativno zaduživanje po dinamici većoj od 400 milijuna eura mjesečno ili stopa inflacije.

No, ističe se, prognoze tečaja u ovom periodu treba uzeti sa rezervom jer je situacija na tržištu trenutno vrlo turbulentna.

Budućnost slojevitih postupaka izrade prototipnih tvorevina

Na ovogodišnjem sajmu predstavljeno je nekoliko vrlo bitnih novosti, što zahtijeva barem dva dana obilaska izložbenih prostora. Kratak sažetak viđenoga mogao bi se iskazati mišlju kako se brza izrada tvorevina počela ostvarivati i na komercijalnoj razini. Revolucionarnih novosti ove godine nije bilo, ali su na vidiku.

Tekst i fotografije: dr. Igor Drstvenšek

Već nekoliko godina EuroMold postaje sve manje alatničarski, a sve više RP (Rapid Prototyping), odnosno RT (Rapid Tooling), odnosno RM (Rapid Manufacturing) sajam. Istina je kako je većina izlagača (25 %) još iz alatničarskoga područja, no jednako tako činjenica je da oni dolaze uglavnom s Dalekog istoka.

Prema broju izlagača, odmah uz alatničarstvo su izlagači s prototipnim postupcima i svime što je vezano uz te postupke. Njima se može pridodati i znatan udio programske podrške i cijelo područje vezano uz unatražno inženjerstvo te medicinu koja preko stomatologije i usadaka vrlo brzo kroči naprijed. Ako se svemu navedenom doda i činjenica kako je organizator sajma EuroMold, tvrtka DEMAT, aktivno uključen u organizaciju sajmova DieMould India i RosMould Rusija te je suorganizator sajma AsiaMold Kina, postaje jasno da će u bližoj budućnosti EuroMold biti alatničarski samo još prema nazivu.

Alatničarstvo ili proizvodi bez alata?

Gornju tvrdnju moguće je potkrijepiti činjenicom da su svi važniji proizvođači opreme za slojevitu izradu prototipova ove godine predstavili uređaje s pomoću kojih

je moguće načiniti konačne proizvode (a ne samo prototipove). Tako je Stratasys prikazao uređaj FDM 900mc, koji se temelji na FDM postupku (e. Fused Deposition Modeling), a radni prostor predstavlja kvadar izmjera 915 x 610 x 915 mm. Oznaka “mc”

Slika 1. Udio izlagača prema zemljama (Izvor: DEMAT, nachmessebericht 07)

Slika 2. Udio izlagača prema područjima (Izvor: DEMAT, nachmessebericht 07)

Slika 3. Uređaj Stratasys FDM 900mc

Slika 5. Proizvod načinjen uređajem FDM 900mc

u nazivu uređaja znači “manufacturing center”, što u prijevodu znači obradni centar, a što u potpunosti odgovara stvarnom stanju. U tom se uređaju prvi put za ostvarenje potrebnih gibanja rabe posebno uležištena navojna vretena. Izbor materijala, raspoloživih za preradu na tom uređaju, obuhvaća ABS, PC i PPSF. Posebna je pozornost pri razvoju tog uređaja bila posvećena njegovoj točnosti i preciznosti, koje su bitno unaprijeđene, a bile su neki od kritičnih čimbenika FDM postupka.

Na taj se način “velikima”, gdje je do sada prednjačio postupak 3DP tvrtki VoxelJet i

ProMetal, pridružio i proizvođač s najvećim udjelom na svjetskom tržištu uređaja za RP. Tvrtke VoxelJet i ProMetal ponovno su predstavile svoje velike 3D pisače, namijenjene ponajprije serijskoj proizvodnji, no oni nisu novost na tržištu. Kod oba tipa pisača primijenjeno je kapljičasto-praškasto načelo gradnje tvorevina, koje je pod nazivom 3DP patentirano na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), a zatim i licencirano najprije u tvrtki Z-Corporation, a potom i u nekim drugim tvrtkama. U načelu, riječ je o postupku kod kojega sloj prototipne tvorevine nastaje “tiskanjem” vezivnoga materijala u kapljičastom stanju na sloj gradivnoga materijala u praškastom stanju. Kod VoxelJetova postupka riječ je o dvofaznome PMMA, a kod ProMetalova postupka riječ je o ljevačkom pijesku kao osnovnome materijalu te furanskoj smoli kao vezivu koje se nanosi s pomoću glave za tiskanje.

ProMetal S-Print

Nedvojbeno najsjajnija zvijezda EuroMolda 2007 bio je Connex500, trodimenzionalni pisač izraelske tvrtke Objet Geometries. Novi pisač nadogradnja je skupine pisača EDEN, uz poboljšanje ponajprije u smislu uporabljivih materijala, kojima je moguće mijenjati mehanička svojstva ovisno o namjeni prototipne tvorevine. Ti su materijali prvi primjer funkcijski stupnjevanih materijala na tržištu. Načelo izrade tvorevina relativno je jednostavno, a rabe se postojeće vrste materijala FullCure: Vero i Tango te već dobro poznat PolyJet postupak, koji se u novoj inačici naziva PolyJet Matrix. Pri PolyJet postupku, s pomoću glave za tiskanje na podlogu se nanosi kapljevita fotoosjetljiva polimerna smola, koja polimerizira pod djelovanjem

ultraljubičastog svjetla. Materijali Vero mehaničkih su svojstava bliskih ABS-u, dok su Tango elastični. Miješanjem tih dviju vrsta materijala, ovisno o njihovim međusobnim udjelima, moguće je dobiti teorijski beskonačan broj materijala sa željenim mehaničkim svojstvima. U praksi je trenutačno na raspolaganju 21 različiti “digitalni materijal”. Novi uređaj omogućuje osim miješanja materijala i uporabu bilo kojega od sedam osnovnih materijala, što uređaji iz serije EDEN nisu mogli. Time je dobivena mogućnost izrade proizvoda od više materijala (simulacija 2K ili nK otpresaka dobivenih unaprijeđenim injekcijskim prešanjem polimera) te proizvoda s kombinacijom prozirnih i ostalih materijala, što je posebice zanimljivo pri analizi medicinskih problema.

Slika 4. Uređaj Stratasys FDM 400mc

Slika 6. Pješčani oblik načinjen uređajem S-Print i odljevak

Slika 8. Proizvodi načinjeni na uređaju Connex500 (Izvor: Objet Geometries)

Slika 7. Pisač Connex500 (Izvor: Objet Geometries)

Radni prostor uređaja Connex500 preuzet je od prethodnika, uređaja EDEN 500, s radnim prostorom veličine 500 x 400 x 200 mm. Međutim, kućište je potpuno rekonstruirano i sada je mnogo praktičnije, ali uz cijenu smanjenja estetike u usporedbi s prethodnim uređajima – što je, naravno, samo osobno mišljenje izvjestitelja. Uz to, valja još napomenuti kako tvrtka Objet u ovoj godini najavljuje plasiranje novog tipa materijala, koji će se najvjerojatnije zvati DURUS, a njegova mehanička svojstva bit će slična polipropilenu.

Treću veliku novost predstavila je njemačka tvrtka EnvisionTec, koja je paleti uređaja Prefactory dodala inačicu Perfactory Xede, čime je došla u područje većih uređaja. Radni prostor najvećeg uređaja iz serije XEDE iznosi 559 x 533 x 635 mm. Riječ je o cjenovno relativno povoljnom i brzom uređaju za izradu proizvoda fotopolimernih smola. EnvisionTec je prije nekoliko godina patentirao postupak sličan stereolitografiji, koji umjesto laserske zrake za očvršćivanje fotoosjetljive smole koristi DLP matricu tvrtke Texas Instruments, poznatu po suvremenim digitalnim projektorima. DLP matrica projicira sliku cijelog sloja prototipa odjednom, što je bitno brže u usporedbi s laserskim očvršćivanjem, pri kojemu laser mora “pročešljati” cijelu površinu sloja. Brzina uređaja tako je konstantna i neovisna

o veličini pojedinog sloja tvorevine, a iznosi 20 mm/h (u smjeru osi z).

Metalni proizvodi

Na području metala još su u središtu četiri europska “igrača” koji se bore za što veće tržišne udjele. MCP, EOS i Concept Laser posežu za istim tržišnim područjem, jer se kod svih oprema i postupci temelje na laserskom srašćivanju i taljenju. Tvrtka ARCAM, sa svojim EBM postupkom taljenja s pomoću elektronske zrake, donekle je neovisna o trima preostalim navedenim tvrtkama. Sve četiri tvrtke prilagođavaju se tržiš-

nim granama koje najavljuju potencijalan rast u budućnosti. Prva je već poznata brza izrada kalupa s mogućnošću konformnih kanala za temperiranje, koja s dosta teškoća prodire na konzervativno alatničarsko tržište. U ovome trenutku mnogo više obećava područje medicinskih usadaka, koje, nažalost, ništa manje nije konzervativno.

Ukratko, u toj bitci trenutačno je ARCAM u manjoj prednosti, jer proizvodi načinjeni s pomoću elektronske zrake imaju bitno bolja mehanička i metalurška svojstva u usporedbi s proizvodima načinjenima kla-

Slika 9. Najmanji uređaj tvrtke EnvisionTec Slika 10. Najveći uređaj tvrtke EnvisionTec

sičnim pristupom. Nedostatak je u tome što tvrtka ARCAM u ovome trenutku nudi na tržištu samo dvije vrste materijala za izradu tvorevina, Ti6Al4V i CoCr. Oba materijala poznata su u svijetu medicinskih usadaka, za koje su prije svega i razvijeni, no ARCAM je uporabu CoCr proširio i na alatničarstvo. Velika prednost postupka EBM je brzina izrade tvorevina i njihova gustoća, koja je posljedica velike gustoće unesene energije što omogućuje elektronska zraka. Postupak je tako i do šest puta brži od postupaka temeljenih na

laserskom srašćivanju. Nažalost, takva brzina ostvarena je na račun površinske hrapavosti i točnosti izmjera i oblika, koji su u usporedbi s laserskim sustavima za klasu niži. Preostale tri, odnosno četiri tvrtke (ne smije se zaboraviti francusku tvrtku Phoenix, koja se nije pojavila na sajmu) nastoje na tržištu pronaći odgovarajuće područje za primjenu svojih sustava. MCP nastoji s konceptom namjenskog uređaja za zubotehničku primjenu, Concept Laser nudi prije svega rješenja za alatničarske primjene i nešto inovativnih primjena prerade praškastih materijala, EOS ustraje na konceptu jedne platforme koja pokriva više područja primjene. Uočeno je kako svi proizvođači više ili manje ciljaju na stomatologiju i izradu krunica od CoCr. Tako MCP nudi podatak o izradi 70 krunica za umjetne zube na sat, a EOS podatak o izradi 400 komada u 24 sata. Radni prostor kod svih tvrtki je približno kocka izmjera stranica oko 250 mm. Jedino ARCAM sa svojim najnovijim uređajem A2 nudi radni prostor valjkasta oblika, promjera 300 mm i visine 200 mm.

Ostali uređaji

Unatoč navedenim novostima, rastu tržišta RP&T&M uređaja i dalje najviše pridonose uređaji za 3D tiskanje; gotovo 73 % svih prošle godine prodanih RP uređaja su trodimenzionalni pisači. Naziv pisač uvriježio se radi lakše popularizacije uređaja, unatoč tomu što najprodavaniji uređaji nemaju mnogo toga zajedničkoga s pisačima. Uvjerljivo prvi je Stratasysov uređaj Dimension, koji se nudi u većem broju izvedaba po vrlo prihvatljivim cijenama, što je također jedan od razloga njegova uspjeha na tržištu. Slijede ga Z-Corp pisači, prije svega novi

model Z450, koji je prvi uređaj koji zaista zaslužuje pridjev “za ured”. Posebnost svih Z-pisača je da zahtijevaju “tolerantniju” radnu okolinu. U protekle tri godine na tržištu pisača sve je prisutnija tvrtka Objet sa svojim postupkom PolyJet, kao i tvrtka EnvisionTec s DLP postupkom.

Unatražno (reverzno) inženjerstvo

Tržište optičkog snimanja geometrijskih podataka ili, pojednostavnjeno, trodimenzionalnog skeniranja, slično kao i ostala područja podijeljeno je na medicinu, gdje opet iskače zubotehnika i sve vezano uz nju, te na alatničarstvo i oblikovanje. Na području alatničarstva i velikih skenera nije se u posljednje vrijeme dogodilo ništa dramatično. Još su u utakmici na tržištu u tome segmentu tri važna proizvođača: GOM, Steinbichler i Breuckmann. Ovdje je moguće spomenuti još i tvrtku Leica, s vrlo točnim i preciznim, ali teško uporabljivim sustavom, te tvrtku Minolta, s nekoliko prijenosnih modela koji su ipak tržištu manje zanimljivi od prije nabrojenih. Na području manjih uređaja čini se kako će uskoro svi skenirati samo otiske zubi.

Slika 11. ARCAM A2 – najveći i najbrži sustav za izradu metalnih proizvoda

Slika 12. Kalup za injekcijsko prešanje plastomernih figura iz filma Ratatouille načinjen na uređaju EOSINT M270 (u kalupu je načinjeno više od 100 000 otpresaka)

Slika 14. Prodaja 3D pisača u 2007. godini (Izvor: Wohlers Report i osobni izvori) Naziv slike: Prodaja tiskalnikov

Slika 13. Pisač Dimension tvrtke Stratasys, koji radi na načelima FDM postupka

Na području skeniranja otisaka zubi moguće je opaziti najveći napredak, najbrži tržišni rast te najbrže padanje cijena uređaja. U poplavi najrazličitijih skenera i kombinacija skener-programska podrška vrlo je teško izabrati najpovoljniji sustav, posebice zato što je pri tome potrebno raspolagati odgovarajućim zubotehničkim predznanjem, ali i određenim iskustvom u uporabi opreme za takvo skeniranje. Svakako je jedan od bitnih čimbenika postala otvorenost sustava. Naime, na tržištu su u prošlosti prednjačili sustavi namijenjeni točno određenom tipu, odnosno načinu daljnje obrade / izrade umjetnih zubi. Izlaz iz takvog skenera bio je dokument koji je mogao pročitati i njime se koristiti samo određeni obradni stroj za izradu podloge krunica ili cijeloga zuba od keramike. Može se zamijetiti kako su takvi sustavi prošlost, posebice zato što su upravo na sajmu svi isticali

otvorenost svojih sustava i prije negoli se ta tema načela...

Ubrzano se razvija i područje CT uređaja za tehničku primjenu, s točnošću ispod 10-6 mm. S pomoću tih je uređaja moguće mjeriti i unutrašnje šupljine u najrazličitijim elementima, a mogu se uočiti i unutrašnje greške u materijalima. Nedostaci tih uređaja očituju se u još uvijek visokoj cijeni i načelu rada koje se temelji na djelovanju x-zraka.

Programska podrška

Na tržištu programske podrške moguće je na prvi pogled zaključiti kako se ništa bitno ne mijenja. Međutim, katkad su bitne razlike skrivene u detaljima. Na sajmu su bili prisutni svi “veliki”, koji su prikazali novosti iz 2007. Razvoj programskih paketa polako se prilagođava potrebama korisnika, no zadržana su dva različita kon-

cepta prostornih i površinskih programa. Nitko za sada ne razmišlja o programima koji bi poštovali promjenjiva mehanička svojstva materijala kod pojedinih elemenata konstrukcija, što bi moglo postati velikim problemom u nadolazećem nanomikro dobu funkcijsko stupnjevanih materijala. Bitna novost na sajmu bio je program MiniMagics tvrtke Materialise, koji se pridružio njihovu drugom besplatnom paketu STLzip. Program STLzip namjenski je program za komprimiranje STL dokumenata, koji omogućuje bolje komprimiranje od ostalih “zip” programa. To je vrlo korisno pri slanju dokumenata ponuđačima RP usluga. Teškoće nastaju kada korisnik želi jednom komprimirani dokument ponovno uporabiti u izvornom obliku. Otvaranje takvog dokumenta bilo je moguće samo s pomoću programa Magics, koji je relativno skup. S pomoću paketa MiniMagics taj je problem riješen, a može se besplatno preuzeti s poslužitelja tvrtke Materialise na njihovoj web-stranici. Vrlo je zanimljiv i njihov paket 3matic, koji je prvi CAD program koji djeluje isključivo sa STL formatima dokumenata. Osim općih funkcija program nudi i neke posebnosti kao što je automatska izrada usadaka lubanje i slično. Materialise se svakako učvršćuje na vodećoj poziciji proizvođača programske podrške za obradu STL dokumenata.

RPTM usluge

Od prvog sajma EuroMold pa do danas ponuđači usluga na području izrade prototipova i modeliranja čine vrlo velik udio u ukupnom broju izlagača. Čistih ponuđača RP usluga, odnosno onih koji nude izradu samo prototipova, sve je manje, jer su potrebe na tržištu za takvim uslugama u opadanju. S druge strane, sve je više tvrtki koje nude cjelovite usluge razvoja proizvoda, od izrade prototipa

Slika 15. Skener LaserDenta

Slika 16. Skeneri za svako okruženje

Slika 17. NanoCT - mjerni uređaj tvrtke Phoenix

do izrade manjih serija tvorevina od različitih materijala. Na tome području u Europi još prednjači najveća “modelarska radionica” na svijetu, belgijska tvrtka Materialise, koja je sve poznatija i po programskoj podršci. Uz to je u 2007. godini Materialise postao i t. i. RedEye digitalni proizvodni centar s 46 sustava za slojevitu izradu prototipova i osam uređaja Mammoth. Posljednji su golemi stereolitografski uređaji, opremljeni sa po šest lasera koji djeluju istodobno, čime se bitno povisuje proizvodnost uređaja. Radni prostor Mammotha iznosi 2100 x 680 x 800 mm, što ga svrstava među najveće uređaje na svijetu.

RedEye RPM poslovna je jedinica tvrtke Stratasys i u trenutku pisanja izvješća najveća je tvrtka na svijetu koja nudi usluge s područja RP&T&M. Pri tome su na raspolaganju postupci FDM i PolyJet, jer Stratasys ima ugovor za prodaju na američkom tržištu iz ne tako “svijetlih” vremena s tvrtkom Objet Geometries, danas izvanredno brzo rastućom izraelskom tvrtkom.

Zaključak

Sajam EuroMold i u svome 14. izdanju ponovno se dokazao kao vodeći događaj s područja slojevitih postupaka brze izrade prototipova u Europi. Jedan je od najvažnijih svjetskih izvora informacija s toga područja, a zajedno s popratnim događajima također i jedan od najbogatije organiziranih sajmova u ovome dijelu svijeta. U sklopu sajma već se tradicionalno održavaju konferencije u organizaciji tvrtke Wohlers Associates i SPE – Europskog društva polimerijskih inženjera, koje omogućuju predstavljanje najnovijih spoznaja s područja brze izrade tvorevina i alatničarstva.

Novo vodotopivo mazivo za postupke vučenja

Poduzeće D. A. Stuart Co. iz Warrenvilla, koje proizvodi maziva, fluide za obradu metala, aditive koji smanjuju trenje i sredstva za čišćenje prilikom postupka obrade i nakon njega, predstavlja vodotopivu mješavinu Drawsol WM990 (koja sadržava rafinirana ulja, maziva i tvari protiv hrđanja) za uporabu pri srednjim do visoko zahtjevnim postupcima vučenja i isijecanja. Drawsol WM990 može se razrjeđivati, a kao takav može se koristiti i pri uobi¬čajenim postupcima prešanja. Prema službenim podacima poduzeća, nakon završene obrade na proizvodu nema ostataka Drawsola, što utječe na primjereno rukovanje i minimalno dimljenje tijekom zavarivanja. Sredstvo osigurava iznimnu kvalitetu površine na proizvodu, sadržava antikorozijsku zaštitu i može se jednostavno ukloniti.

Slika 18. Mammoth stereolithography – uređaj u Materialiseovu centru (Leuven, Belgija)

Slika 19. Kip načinjen na uređaju Mammoth

Središnji rashladni sustavi

Budućnost rashladnih sustava u proizvodnji

Matjaž Miškec

Budućnost je čvrsto povezana s područjem hlađenja u automatiziranim sustavima industrijske proizvodnje. Razvoj uređaja za hlađenje usmjeren je cjelovitim rješenjima sustava za hlađenje radi postizanja što bolje zaštite elektroničkih uređaja te povećanja učinkovitosti i kvalitete proizvodnih procesa uz najmanje moguće korištenje energije. Zahvaljujući uvijek novim razvojnim mogućnostima s toga područja, već danas je na raspolaganju tehnologija koja je ekološki osviještena i energetski štedljiva, što je također velik doprinos budućnosti, a time i očuvanju prirode za buduće naraštaje.

Suvremeno konstruirani uređaji za hlađenje sa sve boljim svojstvima i usavršenim tehnologijama izmjenjivača zajedno s konceptom hlađenja kapljevitim medijem nude korisnicima nove mogućnosti hlađenja elektroničkih komponenata, toplinski opterećenih dijelova strojeva i proizvodnih procesa. To odlučujuće utječe na raspoloživost i pouzdanost strojeva te IT-tehnologiju, i u industrijskom i u informacijsko-tehnološkom okružju. Poznavanje mogućnosti učinkovitoga individualnog rješenja za pojedine izazove koji su povezani s planiranjem i uvođenjem učinkovitih rashladnih sustava važno je za razinu odlučivanja i planiranja te također i za izvođenje i održavanje strojeva i naprava u industrijskom okružju.

Važnost središnjih rashladnih sustava

Središnji rashladni sustavi su uređaji koji su sastavljeni od rashladnog uređaja, razvodnika sekundarnog medija te izmjenjivača topline. Rashladni uređaj oduzima sekundarnom mediju (općenito to može biti voda) višak topline, taj višak preko razvoda, odnosno razvodnog sustava dopremi do izmjenjivača topline, gdje se višak

topline oduzima rashladnom mediju (zrak, voda, rashladna emulzija, ulje), koji zapravo hladi uređaj ili proces (slika 1).

Ako se u nekom proizvodnom sustavu želi istodobno hladiti više uređaja, onda se oni s pomoću razvodnog sustava sekundarnog medija povežu s rashladnim uređajem u središnjem sustavu hlađenja, čime je također omogućena i prostorna

Slika 1: Sustav središnjeg hlađenja

Slika 2: Prostorno odvojeni sustav hlađenja

primjerenih za

odijeljenost između pripreme, odnosno hlađenja sekundarnog medija i samih mjesta hlađenja gdje su smješteni udaljeni izmjenjivači topline (slika 2). U praksi to znači da je rashladni uređaj s manjom ili većom snagom u prostoru odvojen od prostora gdje se zbiva proizvodni proces, odnosno gdje su smješteni elektronički uređaji. U tom se prostoru zbog kompresorskog načina djelovanja rashladnog uređaja povisuje temperatura okoline, koja ne utječe na povećanje topline u proizvodnim prostorima.

Višak temperature koja nastane kao posljedica djelovanja upravljačkih i drugih električnih i elektroničkih elemenata unutar ormara, učinkovito se može odvesti s pomoću izmjenjivača topline središnjeg sustava za hlađenje, koji su smješteni na stropu ili na stijenci ormara, čime se sprječava da višak temperature prelazi u proizvodni proces. To znači da se uporabom središnjih sustava za hlađenje dodatno ne onečišćuju i inače temperaturno opterećeni proizvodno-tehnološki procesi. Rashladni sustavi s odvojenim izmjenjivačima topline iznimno su učinkoviti u proizvodnim prostorima gdje su prisutni nečistoća, prašina ili hlapljenje rashladnih emulzija. Takav način hlađenja primjeren je također i u proizvodnim procesima s iznimno povišenom temperaturom jer izmjenjivači topline djeluju u rasponu od +20 ºC do +70 ºC, što je za 15 ºC više nego što omogućuju kompresorski klima-uređaji.

Raznovrsnost uporabe

Središnji rashladni sustavi s udaljenim izmjenjivačima topline primjereni su za hlađenje unutrašnjosti ormara strojne ili procesne opreme te drugih rashladnih medija. Takav način hlađenja ormara osigurao je najbolji odvod viška topline iz unutrašnjosti kao i kod iznimno povišenih temperatura i onečišćenosti okoline. Udaljeni izmjenjivači topline učinkovito mogu hladiti i druge rashladne medije koji su važni za pouzdano, točno i brzo djelovanje strojeva. Pri visokokvalitetnoj obradi materijala, kao što je primjerice rezanje laserom, gdje se razvijaju visoke

temperature, središnjim sustavom hlađenja osigurava se točno usmjereno hlađenje periferne opreme.

Raznovrsnost rashladnih uređaja (slika 3) omogućuje najprimjereniji odabir za pojedinačno korištenje u proizvodnji (slika 4). Za upotrebu na proizvodnoj liniji, gdje kvaliteta izrade zahtijeva visok stupanj temperaturne stabilnosti s istodobnim hlađenjem većeg broja perifernih jedinica, najprimjerenija je izvedba perifernim rashladnim sustavom u industrijskom kućištu. Takvo je rješenje ekonomičnije jer se jednim rashladnim uređajem opskrbljuju različiti strojevi i procesi sa sekundarnim rashladnim sredstvom, a istodobno se s pomoću izmjenjivača topline omogućuje hlađenje upravljačkih i drugih električnih ormarića.

Važan dio proizvodnje su mjerni laboratoriji i laboratoriji za ispitivanja te prostori za ispitivanja koji se nalaze neposredno na izgrađenim i montažnim linijama na kojima se provjerava funkcionalnost i kvaliteta pojedinačnih proizvoda. Točno i detaljno obavljena ispitivanja zahtije-

vaju, među ostalim, i razmjerno stabilne temperaturne odnose, koji se mogu osigurati udaljenim hlađenjem upravljačkih ormara i prostora koje omogućuje središnji rashladni sustav. Pri tome se može postići i vizualno jedinstven vanjski izgled rashladnog sustava s upravljačkim ormarićem.

Za hlađenje upravljačkih soba s komunikacijskom ili računalnom opremom u ormarićima mogu se upotrebljavati manji rashladni uređaji koji se mogu smjestiti u odvojeni prostor, čime se sprječava ulazak nečistoća u ormariće i pojava dodatnih toplinskih izvora u prostoru gdje su ormarići. Višak topline koja nastaje pri radu obradnih strojeva s velikom brzinom rezanja, koji imaju vodeni pogon glavnog vretena, potrebno je učinkovito odvoditi. Za tu se namjenu također može upotrijebiti manji središnji rashladni sustav, koji istodobno može hladiti ormarić s osjetljivom elektronikom.

Matjaž Miškec zaposlen je u tvrtki Rittal d.o.o. u Ljubljani.

Slika 3: Raznovrsnost rashladnih uređaja,

različita rješenja središnjega rashladnog sustava za proizvodnju

Slika 4: Primjeri uporabe središnjega rashladnog sustava u proizvodnji

Robotika nove generacije

Pametniji, snažniji i još poznatiji robotski je sustav LEGO MINDSTORMS NXT, igračka koja nudi robotskim entuzijastima i ljubiteljima igračaka LEGO starijima od 10 godina beskonačne mogućnosti sklapanja i programiranja robota i drugih uređaja. Novi način brzog aktiviranja i jednostavnoga grafičkog programiranja omogućuje jednostavno i uspješno sklapanje i programiranje robota u samo 30 minuta, a razvojni alati u okruženju LabVIEW proširuju mogućnosti njegove uporabe i na obrazovanje dolazećih generacija stručnjaka i budućih znanstvenika.

Nova generacija robota LEGO MINDSTORMS NXT službeno je ugledala svjetlo dana prošle godine i nadmašila sva tržišna predviđanja. Već je prethodna generacija bila najbolje prodavani program među svim LEGO igračkama, a novu generaciju kupci su doslovce razgrabili. Proizvodne mogućnosti jednostavno su premalene da bi svi entuzijasti mogli odmah doći do svojeg robota.

Osnove robota nove generacije Najvažniji dio robota nove generacije MINDSTORMS je inteligentna, računalom upravljana kocka NXT s pripadajućim setom osjetila, pogona i sučelja koji robotu daju “život”, odnosno omogućuju mu vo-

đenje, pomicanje i prepoznavanje, a time i izvršavanje različitih zadataka. Platforma kocke NXT je 32-bitno mikroračunalo s 256 KB memorije, bežičnom komunikacijom bluetooth, USB priključkom za učitavanje programa i komunikacijom s osobnim računalom, s četiri ulazna priključka za osjetila, tri izlaza za motore, grafičkim LCD monitorom veličine 100 x 64 piksela te s četiri tipke za upravljanje i zvučnikom.

Pomicanje robota omogućuju tri servomotora opremljena osjetilom rotacije s točnošću kuta od jednog stupnja, što omogućuje upravljanje rotacijom i brzinom okretanja osi motora. U programu se jednostavno nezavisno usklađuje rad dvaju motora, a time i pravocrtno pomicanje robota.

Umjesto vida robot ima na raspolaganju ultrazvučno i svjetlosno osjetilo. Ultrazvučno osjetilo, koje mjeri udaljenost do predmeta, i to u rasponu od 0 do 255 cm, s točnošću +/- 3 cm, moguće je primijeniti za izmicanje robota pred zaprekama, za mjerenje udaljenosti i kao osjetilo pomicanja. Svjetlosno osjetilo služi za prepoznavanje boja i jačine svjetla. Robot s pomoću tog osjetila može slijediti crte kao vodilje te razlučivati predmete s obzirom na njihovu boju.

Osjetilom zvuka mjeri se jakost zvuka u rasponu do 90 dB, a rabi se za prepoznavanje zvučnih uzoraka i tonova na koje se robot odaziva. Osjetilo dodira razlikuje sile pritiska, opuštanja i impuls sile, što omogućuje robotu prepoznavanje dodira s drugim predmetom. To je osjetilo moguće rabiti primjerice za prepoznavanje prijma predmeta i sudara sa zaprekom, ili samo kao tipku prekidača. Digitalni ulazi omogućuju priključak i drugih uređaja koji su tehnički i konstrukcijski prilagođeni robotu, a razvijaju ih druge tvrtke koje proizvode osjetila i

ostalu opremu. Primjer je digitalni kompas tvrtke HiTecnic.

Kocka NXT, odnosno upravljanje robotom jednostavno se programira s pomoću osobnog računala, a program se na upravljačku jedinicu učita preko bluetooth veze ili USB priključka. Robot djeluje neovisno o računalu, a bluetooth veza omogućuje upravljanje robotom na daljinu uporabom mobilnog telefona ili dlanovnika.

S pomoću “ikona” do programa Nova generacija robota LEGO ima i novu programsku podršku, koja je razvijena u suradnji s tvrtkom National Instruments na temelju njihova grafičkoga razvojnog okruženja LabVIEW. Grafičko programsko sučelje s ikonama osnovnih funkcija te s pomoću postupka povuci i ispusti (e. drag and drop) omogućuje i profesionalnim programerima i djeci intuitivno i zabavno programiranje. Jednostavnost uporabe programskog sučelja omogućuje brzu izradu programa koji upravlja robotskom majstorijom onako kako žele njezini kreatori.

Godine 1986. tvrtka National Instruments lansirala je inovacijski programski alat LabVIEW. Taj je programski paket uspješno nadomjestio tekstualni način programiranja i s pomoću grafičkog okruženja ponudio inženjerima i znanstvenicima, s vrlo malo programerskog iskustva ili bez njega, mogućnost brzog i jednostavnog razvoja mnogobrojnih uporabnih rješenja za široko područje istraživanja u industriji. Dvadeset godina poslije sa sličnim izazovima suočili su se i na području dječjih igračaka.

Sve informacije o cijeni i mogućnostima naručivanja tog robota mogu se dobiti preko e-maila adrese: info@irt3000.hr

Dr. Tomaž Perme

Kocka NXT s tipkama i monitorom srce je robota nove generacije

robotika

Glavni zahtjev odgovornih za daljnju sudbinu programa LEGO MINDSTORMS bilo je izravno povezivanje s programskim sučeljem koje mora omogućiti djeci, neovisno o njihovu znanju i sposobnostima programiranja, izradu uporabnog programa unutar dvadesetak minuta, jer robot bez programa samo je gomila beživotnih kocaka. Time se nastojalo da program LEGO MINDSTORMS NXT postane i ostane prije svega igračka za djecu stariju od 10 godina koja potiče njihovo stvaralaštvo i inventivnost.

Tvrtka National Instruments također je razvila novu programsku podršku za grafičko okruženje LabVIEW, s pomoću kojega je omogućeno i drugim proizvođačima programske podrške i strojne opreme razvijati vlastite proizvode za sljedeće generacije robotskih sustava. Programska podrška omogućuje korisniku zahvate u upravljačkom programu NXT upravljačke jedinice tijekom njegova rada, a time naprednije i bitno kompleksnije upravljanje robotom. Program napisan u grafičkom okruženju LabVIEW može slati upravljačkom programu robota naredbe, a robot vraća vrijednosti promjenjivih varijabli, što se pri samoj uporabi može prikazati u klasičnom prozoru programa LabVIEW na osobnom računalu.

I odrasli mogu mnogo naučiti

519 izabranih i segmentirano oblikovanih elemenata sustava LEGO TECHNIC jamči izradu čvrste, izdržljive i oku ugodne konstrukcije robota. LEGO je pripremio i 18 zadataka s jasnim uputama na temelju kojih korisnik može kroz određene korake upoznati novi sustav te graditi robote slične ljudima ili životinjama, ali i vozilima, strojevima i drugim uređajima koji se susreću u svakodnevnom životu.

Nedvojbeno je robot MINDSTORM NXT najbolje od svih igračaka povezao igru s tehnikom i tehniku s igrom. Izbrisao je granice među njima, a valja se nadati kako je to jedan od načina da se kod mladih poveća zanimanje za tehnikom.

I što kod tako savršene edukativne igračke preostaje odraslima nego da se i oni “poigraju”. Također, to može biti poticaj da se odrasli zapitaju zašto svako programiranje “pravih” robota nije tako jednostavno i brzo te gdje su se na putu “od dječjeg vrtića do zapošljavanja” izgubili stvaralački duh i mašta. To će, osim znanja, u budućnosti biti iznimno važno za osobnu konkurentnost, ali i konkurentnost cijelog društva.

Dr. Tomaž Perme je samostalni istraživač i visokoškolski nastavnik na UP Fakulteta za management Koper, Slovenija.

Rekordni prometni učinci Croatia Airlinesa u 2007. godini

Hrvatski zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines zabilježio je prošle godine rekordne prometne učinke u povijesti tvrtke ostvarivši prijevoz 1.715.027 putnika, što je 9 posto više u odnosu na 2006. godinu, doznaje se iz Croatia Airlinesa.

Na redovnim međunarodnim letovima prevezeno je 1.055.441 putnik, što je 12 posto više u odnosu na godinu prije. Na domaćim redovnim letovima zabilježeno je 489.855 putnika ili 10 posto više u odnosu na 2006. godinu. Na izvanrednim letovima zabilježen je 169.731 putnik.

U 2007. godini prosječna popunjenost putničkih kabina zrakoplova Croatia Airlinesa bila je 65 posto, što je 3 postotna boda više nego 2006. godine.

Flotu Croatia Airlinesa čini jedanaest zrakoplova - po četiri Airbusa A319 i A320 i tri ATR-a42. U planu je obnova flote kratkog doleta u sljedeće dvije godine, te će tu flotu u kojoj su tri ATR-a42 zamijeniti zrakoplovima Dash 8-Q400.

Hrvatska zrakoplovna tvrtka je, naime, s kanadskim proizvođačem Bombardier Aerospace potpisala ugovor o operativnom najmu četiriju zrakoplova Dash 8Q400, uz mogućnost nabave još dva.

Uključenje prva dva zrakoplova očekuje se u proljeće ove godine, a sljedeća dva u proljeće 2009.

Grafičko okruženje s ikonama funkcija upravljačkog programa robota

Pri gradnji robota granice su samo stvaralaštvo i domišljatost

Tvrtka Hunor d.o.o. – 16 godina modernizacije na području

automatizacije svih vrsta alatnih strojeva

Osnovni koncept djelovanja tvrtke Hunor na području Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine od 1992. godine je revitalizacija i modernizacija NC/CNC-alatnih strojeva. Primarna djelatnost tvrtke uključuje projektiranje i realizaciju upravljačkih sustava najnovije generacije za tokarilice, glodalice, obradne centre, brusilice, autogene i plazma rezače te ostale alatne strojeve. U proteklom razdoblju uspješno je modernizirano više od stotinu alatnih strojeva.

Gyorgy David

Modernizacija alatnih strojeva tehnološki je kompleksan proces i često uključuje stručnjake iz raznih područja. Za provođenje jednoga takvog projekta, uz detaljnu analizu i izradu projektne dokumentacije te kasniju realizaciju i obuku, potrebno je multidisciplinarno znanje i višegodišnje iskustvo.

Isplativost modernizacije alatnih strojeva svakako je ekonomski opravdana tema. Zamjenom zastarjelih elektroničkih elemenata, kao i dotrajalih pogonskih motora umjesto popravka istih, uz ostale značajke, znatno se podiže vrijednost i tehnološka pouzdanost alatnih strojeva. Uložena sredstva većim dijelom ovise o izvedbi i radnim gabaritima te cijeni sata rada razmatranoga alatnog stroja, a mogu iznositi i 10 do 20 % njegove vrijednosti.

U slučaju popravka alatnog stroja, ovisno o vrsti i težini kvarova veća se isplativost i pouzdanost stroja postižu ugradnjom novih elemenata kao što su CNC-upravljačke jedinice, regulatori za pomoćne i glavne pogone (DC i AC servomotori) te mjerni sustavi (mjerne letve, inkrementalni i apsolutni davači impulsa, mjerne trake i sl.).

Osnovna strategija modernizacije uvijek ovisi o željama korisnika, odnosno alatnom stroju, no pretežno se svodi na rastavljanje mehaničkih komponenata, pri čemu se provjerava dotrajalost dijelova te razmatra njihova eventualna zamjena. Zamjena nekih dijelova pritom nije obvezna, jer se današnjim CNC-upravljačkim jedinicama dotrajalost ključnih dijelova, kao što je primjerice navojno vreteno osi, može u velikoj mjeri kompenzirati do prihvatljive

razine točnosti i ponovljivosti. Sa stajališta modernizacije elektroničkih komponenata i odgovarajućih instalacija, dugogodišnje iskustvo pokazuje da je cjelovita zamjena elemenata iz elektroormara najpouzdaniji način modernizacije alatnih strojeva.

Ovakav se pristup u praksi pokazao vrlo djelotvornim, jer je uz relativno male investicije i u vrlo kratkom razdoblju (od 7 do 10 dana) moguće modernizirati NC/CNCstroj na lokaciji korisnika, i to stroj bilo kojeg proizvođača, uz uvjet da je mehanički u donekle očuvanom stanju.

Dosadašnja iskustva tvrtke uključuju modernizaciju sljedećih alatnih strojeva i proizvođača:

Od 60-ak obnovljenih CNC-strojeva na području Hrvatske, u Hunoru izdvajaju rusku klasičnu tokarilicu TOS-17, radnih gabarita 1000 x 8000 mm u tvrtki Končar – Generatori i motori d.d. Prije modernizacije tokarilica je bila u dotrajalom stanju, stoga je mehanički obnovljena ugradnjom novoga kugličnoga navojnog vretena dužine 8000 mm i novom revolverskom glavom. Ugradnjom upravljačkog sustava, novih motora te regulatora i pripadnih električnih instalacija tokarilica je u potpunosti revitalizirana. Na taj je način klasična tokarilica većih radnih gabarita u vrlo kratkom vremenu pretvorena u CNC- tokarilicu zamjetne točnosti.

Jedan od složenijih alatnih strojeva, od kojih je na području BiH, uglavnom za automobilsku industriju, obnovljeno više od 30, svakako je vertikalna tokarilica (karusel) poljskoga proizvođača Rafamet. Radni gabariti tih strojeva iznose 5000 mm (promjer stola proširiv zvijezdom do 7000 mm) x 7000 mm (vertikalni hod). S glavnim mo-

Slika1. Obnovljena tokarilica TOS-17

torom snage 98 kW stroj može obrađivati obratke mase i do 100 tona. Modernizacijom upravljačkog sustava ta je vertikalna tokarilica s tri odvojena suporta pretvorena u vertikalnu CNC- tokarilicu s 4 osi. Upravljački je sustav prilagođen stroju na način da istodobno može raditi u automatskome i ručnome modu.

S gledišta složenosti upravljačkog sustava i programiranja, jedan od zahtjevnijih strojeva za modernizaciju je CNC-horizontalna/ vertikalna glodalica MAHO, model 1000, s 4 osi (x, y, z, b), koja izmjenom položaja glavnog vretena (vertikalno-horizontalno vreteno) mijenja koordinatni sustav. Izvođenjem takve funkcije nije dovoljno samo programski izmijeniti koordinate cijeloga stroja već dinamički proračunati i njihove nove vrijednosti. Izvedeni radovi na tom stroju previše su opsežni za daljnje razmatranje u ovom tekstu.

Osim obnove desetak CNC-strojeva u Srbiji, također je obavljena i prva moderni-

zacija u ovom dijelu Europe plazma-rezača i autogenog rezača s četiri glavna vretena, njihovom rekonstrukcijom u numerički upravljane. Zanimljiv detalj kod tih strojeva je upravljanje jednom od osi s pomoću dva servomotora istodobno, koji rade u tzv. auxiliary encoder radnome modu (pozicija enkodera prvog servomotora određuje brzinu, odnosno poziciju drugoga). Prijenos na tim osima izveden je zupčastim letvama, gdje je podešavanjem svake osi dobivena točnost, odnosno ponovljivost od +/-0,5 μm. Projekt je uključivao i isporuku programske podrške za optimirano izrezivanje komada, odnosno što veće iskorištavanje ulaznog materijala. Ne ulazeći detaljnije u tehničke pojedinosti, važno je napomenuti da su se troškovi modernizacije, što uključuje povećane brzine hodova, CNC-upravljanje te dodatne programske podrške za optimirano izrezivanje, isplatili u vrlo kratkom roku.

Kako je u modernizaciji alatnih strojeva svaki novi projekt inovacija i izazov, tako

je to bila i izrada mjerne naprave za mjerenje koljenastih vratila kamionskih motora. Ručnom optičkom provjerom jednog brijega, s 360 mjernih točaka, bila su potrebna četiri radna sata mjerenja, pri čemu je koncentriranost mjeritelja znatno utjecala na rezultat. Realizacijom projekta, vrijeme mjerenja, uključujući analizu rezultata, smanjeno je na 11 minuta. Projekt je izveden rekonstrukcijom upravljačkog sustava mjerne naprave s automatskim mjerenjem, ugradnjom dodirne sonde visoke točnosti proizvođača Heidenhain te razvojem programske podrške za statističku analizu s grafičkim prikazom mjernih rezultata.

Osim modernizacije, u suradnji s tvrtkom Končar – Generatori i motori d.d. kao predlagateljem i inicijatorom idejnog projekta, razvijen je 6-osni stroj za namatanje izolacije namota generatora. Procesni zahtjev bio je izolirati namote generatora zaštitnim trakama, uz uvjet da se traka preklapa s prethodnom trakom točno na polovici kako bi se osigurala optimalna zaštita.

Slika 2. Obnovljeni autogeni rezač

Slika 3. Projekt razvoja novog stroja posebne namjene (u suradnji s Končar GIM)

Os koja je u ravnini s namotom sinkronizirana je s vretenom (odnosno specijalnom glavom koja omotava traku oko namota), uz dodatnu interpolaciju preostalih pet osi ovisno o programu. Trenutačno je u fazi puštanja u pogon druga namatalica s većim mehaničkim hodovima.

U drvnoj industriji modernizacija alatnih strojeva tipa Shoda pomalo je drukčija od one u metalnoj industriji. Upotrebljavaju se alati koji rade na više od 18 000 o/min te je koncept cijeloga stroja drukčiji. U skladu s tim, izmjena alata također je programski znatno složenija od one u metalnoj industriji, ponajprije zato što u ovome slučaju alat u koordinatnom sustavu ne dolazi na isto mjesto po osi y. Korekcija se izvodi pozivanjem makroprograma u trenutku izmjene alata. Dakako, korekcija alata i

nul-točke radnoga komada izvode se jednako kao i kod alatnih strojeva u metalnoj industriji.

Danas već zastarjeli postupak hidrokopiranja, koji je mogao raditi jednu po jednu funkciju, modernizacijom PLC-sustava dovodi do višefunkcionalnog stroja iste namjene. U slučajevima kada je dovoljno grubo tokarenje, ulaganjem sredstava samo u PLC-sustav, rezultati modernizacije također upućuju na ekonomski isplativu investiciju.

Tijekom proizvodnje prve hrvatske CNCtokarilice Tišljar-100, kojih je proizvedeno ukupno 13 primjeraka, radilo se na serijskoj proizvodnji CNC-strojeva. Serijska proizvodnja jednog tipa stroja znatno se razlikuje od modernizacije alatnih strojeva raznih vrsta različitih proizvođača.

Od mnogobrojnih drugih projekata moguće je izdvojiti nekoliko važnijih. Za tvrtku CIMOS d.d. iz Slovenije obnovljeno je osam CNC-strojeva na području BiH i Srbije. U Crnoj Gori je u suradnji s belgijskim vlasnikom obavljena modernizacija dvaju CNC-strojeva. Trenutačno je u Makedoniji u tijeku modernizacija jedne CNC-glodalice.

Važan čimbenik pri modernizaciji alatnog stroja, od samog početka izvođenja preko puštanja u pogon, testiranja i, konačno, obuke, aktivno je sudjelovanje specijalista iz službe održavanja te budućih operatera stroja tvrtke naručitelja. Takvim se pristupom s jedne strane umanjuje nesigurnost koja se može javiti kod operativnog osoblja pri usvajanju novih tehnologija i novih načina korištenja stroja. S druge strane, suradnja sa službom održavanja i njihova obuka od samoga početka izvođenja projekta mogu znatno umanjiti troškove održavanja, jer je osoblje osposobljeno za kasnije samostalno održavanje obnovljenog stroja.

Ukratko, pristup tvrtke Hunor zasnovan je na realizaciji orijentiranoj korisniku, uz sljedeće usluge:

• minimalna konfiguracija do razine osnovnih tehničkih uvjeta, odnosno zahtjeva korisnika (samo upravljačka jedinica)

• kompletna modernizacija (upravljačka jedinica, motori, regulatori, mjerni sustavi i pripadne instalacije)

• ugradnja dodatnih mehaničkih funkcija na stroj u vidu olakšavanja/ubrzavanja proizvodnje

• školovanje tehnologa, rukovatelja i servisera.

Slika 4. Strojevi za obradu drva tipa Shoda

Autor je zaposlenik tvrtke Hunor d.o.o.

Proizvodnja, preradba i potrošnja plastike u Europi*

Mr.sc. Gordana Barić

Našu je svakodnevicu nemoguće zamisliti bez plastike i gume. Plastično doba, kako je popularno nazvana druga polovina 20. stoljeća, produženo je i na 21. stoljeće. Zbog svojih specifičnih svojstava i plastika i guma imaju vrlo širok raspon primjene.

Međutim, već dugo to nisu samo jeftini zamjenski materijali, nego je, upravo zahvaljujući njima, omogućena proizvodnja velikoga broja proizvoda vrhunske tehnike. Mogućnosti oporabe čine te materijale pogodnima i sa stajališta rastuće brige za okoliš te smanjenja potrošnje prirodnih izvora sirovina, a kako su po svojim svojstvima polimeri vrlo prijateljski prema okolišu, nisu bez razloga nazvani i najzelenijim materijalima 21. stoljeća. Proizvodnja i preradba polimernih materijala industrijske su grane koje u svijetu bilježe najduže kontinuirane stope rasta proizvedenih i prerađenih količina, profita te broja zaposlenih.

U svijetu je 2006. godine proizvedeno više od 265 milijuna tona polimernih materijala, od toga oko 245 milijuna tona plastike1 i nešto više od 21 milijun tona prirodnoga i sintetskoga kaučuka.2 Ako se kao polazna godina uzme 1950., kada je proizvedeno oko 1,5 milijuna tona plastike, dobiva se kontinuirana godišnja stopa rasta od 9,5 %, što nije zabilježeno ni u jednoj drugoj industrijskoj grani.1

Europska plastičarska industrija2 Plastičarsku industriju čine tri osnovne skupine poduzeća: proizvođači materijala, prerađivači te proizvođači strojeva, kalupa i ostale popratne opreme. Europska plastičarska industrija okuplja preko 50 000 tvrtki, u kojima je zaposleno više od 1,6 milijuna radnika koji godišnje uprihoduju preko 280 milijardi eura. U Europi je u 2007. proizvedeno oko 43 milijuna tona plastomera vrijednih 150 milijardi eura.

Najveće izazove pred ovu industrijsku granu postavili su rast cijena sirovina i energije te rast ukupne svjetske konkurencije, posebice gotovih proizvoda i dijelova. Ulaskom dviju novih zemalja u Europsku uniju početkom 2007., Bugarske i Rumunjske, dobiveno je novo, doduše maleno, ali brzorastuće tržište. Rusija, Turska i Ukrajina zanimljive su kao izvozna tržišta za materijale, opremu i gotove proizvode.

Smjernice Europske unije kojima su postavljeni ciljevi u području oporabe ambalaže, električnih i elektroničkih proizvoda, automobila i nekih drugih proizvoda snažno utječu na odabir materijala. Jača i borba plastičarske industrije protiv uvođenja poreza na određene materijale ili zabrane njihove uporabe.

E-poslovanje promijenilo je odnose između dobavljača i kupaca. Sve to pojačalo je strukturne promjene u cijeloj plastičarskoj industriji, od velikih proizvođača materijala do prerađivača, s time da promjene nikada nisu bile tako brze (mnogobrojna povezivanja i preuzimanja).

Proizvodnja i potrošnja plastike u Europi

Europa raspolaže kapacitetima za proizvodnju oko 45 milijuna tona plastomera, što uz proizvedenih oko 43 milijune tona znači vrlo visoku iskorištenost kapaciteta

(iznad 95 %). Potrošnja je oko 41 milijun tona. Njemačka ima najveće pojedinačne kapacitete, a zemlje Beneluksa izdvajaju se zato što se u njihovim lukama nalaze najveći naftni terminali uz koje su izgrađeni veliki petrokemijski kompleksi. Tablica 2 prikazuje razmještaj pogona europskih proizvođača širokoprimjenjivih plastomera s godišnjom proizvodnjom iznad 350 kt. Navedeni proizvođači proizvedu oko 90 %, dok preostalih 10 % (a radi se o PVC-u, PS-u i PET-u) proizvodi 35 malih petrokemijskih tvrtki.

Tablica 2. Razmještaj pogona pojedinih proizvođača masovnih polimera u Europi2

TvrtkaLokacija pogona*PlastomeriKapacitet, kt

PP

D, I, GB, B, S, NPE, PP, PVC5.226

(*A – Austrija, B – Belgija, CZ – Češka Republika, FIN – Finska, F – Francuska, GR – Grčka, H – Mađarska, I – Italija, D – Njemačka, NL – Nizozemska, N – Norveška, PL – Poljska, P – Portugal, SK - Slovačka, E – Španjolska, S – Švedska, GB – Velika Britanija)

Slika 1 prikazuje udjele proizvodnje polimernih materijala, a slika 2 udjele potrošnje polimernih materijala po pojedinim europskim zemljama i regijama.

Slika 3 prikazuje kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama i regijama u razdoblju 2005. – 2007. Znatne godišnje stope rasta u promatranom razdoblju ostvarene su u novim članicama Europske unije, i to u Poljskoj 7,1 %, a u ostalim istočnoeuropskim zemljama čak 10,2 %, dok je prosjek rasta u starim članicama EU samo 2,8 %.

Ako se pak pogledaju podatci o potrošnji plastike po stanovniku, slika postaje mnogo jasnija. Dok je europski prosjek blizu 100 kg po stanovniku, podatci o potrošnji plastike po stanovniku u srednjoeuropskim zemljama objašnjavaju visoke godišnje stope rasta potražnje za plastikom u tim zemljama (slika 4).

U Europi je potrošnja širokoprimjenjivih plastomera od 2005. do 2007. godine rasla po godišnjoj stopi od 3,3 %, a predviđa se kako će ih u ovoj godini biti potrošeno blizu 38 milijuna tona. Slika 5 prikazuje kretanje potrošnje pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u razdoblju 2005. – 2007. Najveće stope rasta postiže potrošnja pjenećega polistirena (nove norme u izolaciji objekata) i PET-a (ambalaža).

Potrošnja konstrukcijskih plastomera rasla je u razdoblju 2005. – 2007. po godišnjoj stopi od 5,1 % i predviđa se kako će ih u

ovoj godini biti potrošeno oko 3,2 milijuna tona. Slika 6 prikazuje kretanje potrošnje pojedinih konstrukcijskih plastomera u Europi u razdoblju 2005. – 2007.

Preradba plastike u Europi

U Europi se preradbom plastike bavi oko 24 000 poduzeća. Taj broj uključuje ona

poduzeća koja se bave isključivo preradbom plastike, ali i ona koja se nalaze u nekoj drugoj industrijskoj grani, ali prerađuju i znatne količine plastike. Međutim, taj broj ne obuhvaća tvrtke koje se bave preoblikovanjem, kao npr. tvrtke koje se bave toplim oblikovanjem. Na slici 7 prikazan je broj prerađivača prema pojedinim

postupcima.

Slika 1. Udjeli pojedinih europskih zemalja u ukupnoj proizvodnji plastičnih materijala u Europi u 2006.1

Slika 2. Udjeli pojedinih europskih zemalja u ukupnoj potrošnji plastičnih materijala u Europi u 2006.1

Slika 3. Kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama i regijama u razdoblju 2005. – 2007.2

Slika 4. Potrošnja plastike po stanovniku u 2007. godini u pojedinim europskim zemljama2

Slika 5. Kretanje potrošnje pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi 2005. – 2007.2

Slika 6. Kretanje potrošnje pojedinih konstrukcijskih plastomera u Europi 2005. – 2007.2

Najveći dio tvrtki (više od 17 000) prerađuje plastiku injekcijskim prešanjem. Taj je broj samo približan jer je mnogo malih tvrtki s jednom ili dvije ubrizgavalice, dok AMI-jeva baza sadržava detaljne podatke za više od 10 000 prešaonica.

Prema količinama prerađenih plastomera, na prvom je mjestu ekstrudiranje filmova i folija, a ako se tomu pridoda još i ekstrudiranje cijevi, profila, ploča, kabela i vlakana, dobije se impozantna brojka od oko 22,3 milijuna tona plastike prerađene samo postupkom ekstrudiranja (slika 8).

Što se pak tiče pojedinih područja primjene plastike, najveći dio otpada na područje pakiranja, odnosno u krutu i savitljivu ambalažu preradi se više od 48 % (slika 9). Za savitljivu se ambalažu potroši najviše polietilena i linearnoga polietilena niske gustoće prerađenoga u stezljive i razvlačive filmove te različitu višeslojnu ambalažu.

Na ambalažu će se i dalje trošiti najviše plastike ne samo zbog toga što se plastika pokazala dobrom u ovome području primjene nego i zato što je riječ o području koje veoma brzo prihvaća inovacije, zahvaljujući čemu plastika zamjenjuje neke do sada uobičajene materijale. Međutim, plastična je ambalaža na prvome mjestu kada se govori o zbrinjavanju otpada i zaštiti okoliša. Razvoj sustava oporabe te uporaba poljoprivrednih kultura imaju i ekonomski i politički aspekt. Smanjenje mase i dimenzija ambalaže također utječe na izbor materijala i njegovu potrošnju.

Drugo veliko područje primjene plastike jest građevinarstvo, na koje otpada blizu 18 % ukupno potrošene plastike u Europi. Ponajprije je

Porinut tanker za ciparskog naručitelja

to PVC za cijevi i profile, PE za građevinske folije i cijevi te PS-E za toplinsku izolaciju.

Zaključak

Polimerstvo je jedno od najduže rastućih industrijskih područja, s neprekinutom stopom kontinuiranoga rasta od gotovo 60 godina. Svjetska potrošnja polimernih materijala bilježi više stope rasta od BDP-a, a rast plastičarske industrije u Europskoj uniji je 2 do 3 % brži od rasta ukupne industrije. Ako se uzme u obzir da su polimeri kao materijal prije svega namijenjeni zaštiti (ambalaža, odjeća, građevinarstvo) te logistici (transport, skladištenje i čuvanje), zasigurno je pred nji-

ma dobra budućnost. A ako se u obzir uzme njihov doprinos smanjenju potrošnje energije (građevinarstvo, transport), može se reći kako nam polimerni materijali trebaju za kvalitetniji razvoj društva u cjelini.

Literatura

1. N. N.: 2006 Plastics Business Data and Charts, PlasticsEurope Deutschland, Juni 2007.

2. N. N.: The European plastics industry, u AMI’s 2007 European plastics industry report, Amiplastics, Bristol, 2007.

Mr.sc. Gordana Barić, FSB Zagreb

* Tekst je nastao u suradnji sa časopisom POLIMERI

U splitskome brodogradilištu Brodosplitu danas je svečano porinut tanker, veličine PANAMAX, za plovidbu i prijevoz naftnih proizvoda u ledenim područjima, ugovoren za ciparskog naručitelja - tvrtku “Kippis Shipping Company Limited” iz Limassola, priopćio je Brodosplit.

Brod je dugačak 228,6 metra, širok 32,24 metra i visok 20,45 metara, a nosivost mu je 74.999 tona. Težina mu je oko 400 tona, bez zaustavljanja može prijeći 15.500 nautičkih milja, a opslužuje ga 30 članova posade.

Tanker veličine PANAMAX ima takvu oznaku jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom te posjeduje “green passport”, svojevrsnu zelenu putovnicu koja zadovoljava sve svjetske ekološke standarde.

Novogradnja 456 prvi je brod iz PANAMAX programa od ukupno četiri broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za ciparskog naručitijelja - tvrtku “Kippis Shipping Company Limited” i prvo od pet Brodosplitovih porinuća planiranih za ovu godinu. Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za Novogradnju 457, drugi od četiri ugovorena PANAMAX tankera, nosivosti 74.999 tona, za ciparskog naručitelja - tvrtku “Vakhtanguri Shipping Company Limited”. www.hina.hr

Slika 7. Broj prerađivača prema pojedinom postupku preradbe plastike u Europi u 2007.2

Slika 8. Količine plastomera prerađenih pojedinim postupkom u Europi u 2007.2

Slika 9. Udjeli pojedinih područja primjene u ukupno potrošenim plastomerima u Europi u 2007.2

Savjetovanje Polimerni materijali i dodatci polimerima *

Savjetovanje “Polimerni materijali i dodatci polimerima”, održano je 15. i 16. studenoga 2007. u Zagrebu u organizaciji Društva za plastiku i gumu. Stručni se dio savjetovanja odnosio na proizvodnju i primjenu pjenećega polistirena (PS-E) koji se primjenjuje primjenjuje u građevinarstvu u obliku izolacijskih ploča. Toplinskom izolacijom što što većeg dijela građevina, uz državnu i zakonsku potporu, mogla bi se ostvariti velika energijska i gospodarska ušteda. Savjetovanje je otvorio Z. Janović s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) Sveučilišta u Zagrebu predavanjem o novim i unaprijeđenim postupcima proizvodnje PS-E-a. Predavači s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu govorili su o usustavljivanju nazivlja i postupaka u proizvodnji pjenastih polimernih materijala te iznijeli opći pregled proizvodnje, prerade i potrošnje polimera u svijetu i Europi s posebnim osvrtom na PS-E. G. Pehnec-Pavlović iz Hrvatske gospodarske komore dala je pregled stanja proizvodnje i prerade polimera u Hrvatskoj, koje su u stalnom porastu i bliže se prijeratnim razinama. Znatan izvoz polimera na zahtjevno tržište Europske unije dokaz je visoke kvalitete domaće proizvodnje, dok nerazmjer izvoza i uvoza plastičnih proizvoda ukazuje na potencijal širenja industrije prerade plastomera. Troje predavača iz DIOKI-ja d.d. iz Zagreba govorilo je o proizvodnji polistirena u svojoj tvrtki i predstavilo obnovljeni pogon koji znatno skraćuje proizvodnju PS-E. Predstavnik tvrtke EPS Laštro d.o.o. iz Kreševa u Bosni i Hercegovini iznio je praktične primjedbe o postupku i problemima parnog

pjenjenja krutih PS-E blokova za izolaciju. Dvije stručnjakinje iz tvrtke Varping d.o.o. iz Svetog Križa Začretja detaljno su objasnile karakterizaciju mehaničkih svojstava i gorivosti PS-E, kao i postupak njegove normizacije i certifikacije. Predstavnici DINA-Petrokemije d.d. iz Omišlja govorili su o modernizaciji i povećanju kapaciteta postrojenja za proizvodnju polietilena, te o pokretanju proizvodnje suspenzijskog poli(vinil-klorida) (PVC). Obnova proizvodnje PVC-a zadovoljila bi domaće potrebe uz dodatni izvoz.

Znanstveni dio savjetovanja odnosio se prvenstveno na polimerne nanokompozite, što je rastuće područje istraživanja u svijetu pa tako i na hrvatskim sveučilištima. Prvo predavanje održala je M. Žigon s Nacionalnog instituta za kemiju (KI) u Ljubljani, o pripravi nanopunila od cinkovog oksida koja bi služila apsorpciji ultraljubičastog (UV) zračenja u nanokompozitima s poli(metil-metakrilatnom) (PMMA) matricom, uz istovremeno poboljšanje postojanosti nanokompozita. M. Huskić s KI govorio je o pripravi nanokompozita na osnovi PMMA i organski modificiranog montmorilonita. Predavači s FKIT-a govorili su o obradi površine nanopunila kojom se poboljšava adhezija nanopunila i polimera, o hibridnim materijalima temeljenim na PMMA i organski modificiranom silicijskom alkoksidu, te o polimernim aditivima za maziva ulja, dok je A. Tarbuk s Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o primjeni zeolitnih nanočestica za povećanje UV-zaštitnog djelovanja poliesterskih tkanina.

U sklopu savjetovanja održan je i okrugli stol o temi Zelena kemija i plastika, koji se bavio izazovima koje rastuća ekološka svijest javnosti i oštrija legislativa stavljaju pred industriju polimera, ali i opasnim zabludama koje se pri tome javljaju i u javnosti i kod zakonodavaca.

Na savjetovanju je sudjelovalo oko 100 stručnjaka iz industrije i sveučilišta, uz već spomenute goste iz inozemstva (slika 1). Pri tom veseli prilična zastupljenost stručnih predavača koji su približili probleme prakse u proizvodnji, preradi i ispitivanju polimernih materijala. Održavanje savjetovanja podržalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Glavni pokrovitelj savjetovanja bila je tvrtka DIOKI d.d., a potporu su dale i Hypo Bank Group iz Zagreba u čijim se prostorima savjetovanje i održalo, te tvrtke Elektro-kontakt d.d. i Bifix d.o.o.

Dr.sc. Jelena Macan, FKIT, Zagreb

*Članak je načinjen u suradnji s časopisom Polimeri

Sa zrakoplovom u Australiju za manje od pet sati

Britanski inženjeri su predstavili planove za nadzvučni zrakoplov koji bi udaljenost između Europe i Australije preletio za manje od pet sati. To će biti moguće sa zrakoplovom A2 koje je razvila britanska inženjerska tvrtka Reaction Engines. Zrakoplov će primati 300 putnika i postizati najveću brzinu od gotovo 6 400 kilometara na sat, što znači pet puta brže od zvuka. Zrakoplov se razvija u okviru projekta LAPCAT, koji podupire Europska svemirska agencija, a prema nekim procjenama, zrakoplov će početi s letovima u roku 25 godina. Zrakoplov će biti dug 143 metra, a njegov domet će iznositi 20 000 kilometara. Pogonsko gorivo će biti kapljeviti vodik.

Boeing prošle godine poslovao rekordno

Američki proizvođač zrakoplova Boeing je prošle godine zabilježio rekordne poslovne rezultate. Njegova dobit se je u usporedbi s 2006 godinom povećala čak za 84 posto na 4,1 milijarde dolara, prihodi iz poslovanja su se povećali za 8 posto i dosegli 66,4 milijarde dolara. S time je Boeing, koji je prošle godine prodao 1413 zrakoplova, premašio očekivanja analitičara.

Slika 1. Sudionici savjetovanja Polimerni materijali i dodatci polimerima

injekcijsko prešanje

“Top 10” najvećih teškoća pri injekcijskom prešanju

Pri injekcijskom prešanju kristalastih plastomera kao što su POM, PA, PBT i PET, konstruktori proizvoda i kalupa te prerađivači najčešće su suočeni s 10 teškoća. To su: vlaga u granulatu, premalen uljevni sustav, pogrešan položaj ušća, prekratko vrijeme djelovanja naknadnog tlaka, pogrešna temperatura taljevine, pogrešna temperatura stijenke kalupne šupljine, loša površinska svojstva otpreska, teškoće s vrućim uljevnim sustavima, vitoperenje otpreska i pojava nečistoća na stijenkama kalupne šupljine. U članku su opisane teškoće vezane uz neodgovarajuće izmjere uljevnog sustava i pogrešan položaj ušća. Autori teksta daju smjernice prerađivačima kako ih prepoznati te ukloniti.

R. Wilkinson, E. A. Poppe, Karl Leidig, Karl Schirmer

Premalen uljevni sustav

Otpresci načinjeni injekcijskim prešanjem od konstrukcijskih plastomera danas se razvijaju s pomoću suvremenih alata kao što su konstruiranje s pomoću računala (CAD), analiza s pomoću metode konačnih elemenata (FEM) i računalna simulacija postupka injekcijskog prešanja. Iako su te metode nedvojbeno vrlo korisne pri razvoju plastomernih otpresaka, katkad njihova uporaba može rezultirati nezadovoljavajućim rezultatima zbog nedovoljne pozornosti posvećene ispravnom konstruiranju uljevnog sustava. Ovo poglavlje razmatra temeljne elemente ispravnog konstruiranja uljevnog sustava za injekcijsko prešanje kristalastih plastomera. Pri tome ispravna konstrukcija uljevnog sustava mora biti odgovarajuće povezana i s ispravno položenim mjestom ušća i ispravno određenim vremenom djelovanja naknadnog tlaka.

Posebnosti kristalastih plastomera

Kristalasti se plastomeri tijekom hlađenja, odnosno prelaska iz stanja taljevine u čvrsto (kristalasto) stanje, obujamno stežu. Iznose stezanja, koji mogu dosegnuti i do 14 % ovisno o vrsti plastomera, potrebno je kompenzirati tijekom faze djelovanja na-

knadnog tlaka dodavanjem dodatnog materijala u kalupnu šupljinu. Kompenzacija stezanja moguća je samo do trenutka očvršćivanja ušća. Stoga je potrebno konstruirati ušće tako da je kroz njegovo središte moguće dodavanje taljevine tijekom faze djelovanja naknadnog tlaka.

Prepoznavanje rezultata

Ako je uljevni sustav premalen (slika 1), naknadni tlak ne može efektivno djelovati u kalupnoj šupljini tijekom vremena njegova djelovanja. U tom slučaju obujamno stezanje nije moguće odgovarajuće kompenzirati, što rezultira pojavom šupljina i usahlina (posebice u slučaju neojačanih plastomera), kao i rupičavosti (u slučaju ojačanih plastomera). Te je pojave moguće promatrati pod mikroskopom. Dimenzijska postojanost rezultirajućih otpresaka u tom slučaju također varira, što rezultira izrazitim stezanjem i povišenom tendencijom vitoperenju. Usahline i rupičavost bitno utječu na mehanička svojstva otpresaka jer djeluju poput zareza, čime se bitno smanjuje ukupna deformacija i žilavost otpreska. U slučaju premalenog ušća, pri preradi vlaknima ojačanih plastomera dolazi do oštećivanja vlakana, koja postaju kraća i dodatno oslabljuju otpresak.

Potreba za visokim tlakovima ubrizgavanja i dugim vremenima punjenja kalupne šupljine mogu upućivati na premalene izmjere ušća. To se može prepoznati primjerice činjenicom da se pri raznim vrijednostima brzine ubrizgavanja ne uočavaju bitne razlike u vremenima potrebnima za popunjavanje kalupne šupljine. Ako je ušće izvedeno s premalenim izmjerama, moguće su pojave i površinskih grešaka na otprescima. Posljedično preveliko smicanje može, pri preradi plastomera s dodatcima kao što su dodatci

za poboljšanje žilavosti, pigmenti, dodatci protiv gorenja i ojačala, dovesti do izdvajanja dodataka od osnovnog plastomera. Premalene izmjere ušća također rezultiraju pojavama linija tečenja te taloženja nečistoća na stijenku kalupne šupljine.

Konstrukcija uljevnog sustava

Pri konstruiranju uljevnog sustava potrebno je krenuti od podatka o debljini stijenke otpreska (s). Nigdje u uljevnom sustavu promjer uljevnog kanala ne smije biti manji od karakteristične debljine stijenke otpreska (slika 2). Počevši od mjesta ušća, promjer uljevnih kanala potrebno je pri svakom grananju povećavati kako bi se održala konstantna smična brzina taljevine. Kako bi se spriječilo da neizbježno čelo hladne taljevine na početku ciklusa ubrizgavanja dosegne kalupnu šupljinu, uljevne je kanale potrebno produljiti kako bi se u njima zadržalo čelo hladne taljevine. Produljenja trebaju imati izmjere barem jednake kao i promjer uljevnih kanala da bi se osiguralo zadržavanje hladne taljevine.

Pri injekcijskom prešanju kristalastih, neojačanih plastomera, minimalan promjer (debljina) ušća treba biti 50 % debljine stijenke otpreska (slika 3). Slične smjernice vrijede i pri preradi ojačanih plastomera. Kako bi se minimizirao rizik od oštećiva-

Slika 1. Utjecaj promjera ušća na kvalitetu otpreska (debljina stijenke 1,5 mm, PA 66)

Slika 2. Konstrukcija uljevnog sustava kod kalupa s više kalupnih šupljina

nja ojačala, uz istodobnu činjenicu da ojačani plastomeri imaju povišenu viskoznost, promjer (debljina) ušća treba biti i do 75 % debljine stijenke otpreska. Duljina ušća posebice je važan parametar. Iznos duljine ušća treba biti ≤ 1 mm kako bi se spriječilo njegovo očvršćivanje. Taljevina se u okolici ušća zagrijava zbog povećanog trenja, čime se omogućuje učinkovito djelovanje naknadnog tlaka.

Osnovne smjernice za konstruiranje uljevnog sustava glase:

• uvijek osigurati zadržavanje hladnog čela taljevine

• izraditi uljevne kanale izmjera (promjera) većih od debljine stijenke otpreska

• presjek ušća treba biti barem 50 % vrijednosti debljine stijenke otpreska.

Navedene smjernice vrijede ponajprije u slučaju prerade kristalastih plastomera. Smjernice za dvije vrste ušća prikazane su na slici 4.

Pogrešan položaj ušća Položaj ušća odlučujući je čimbenik koji određuje profil čela taljevine u kalupnoj šupljini, učinkovitost naknadnog tlaka i konačno određuje čvrstoću te ostala mehanička, optička i površinska svojstva otpresaka. Kako je određivanje položaja ušća pri razvoju kalupa najčešće posao konstruktora otpreska ili kalupa, a katkad alatničara, tekst je namijenjen ponajprije njima. Međutim, valja naglasiti kako je u toj fazi razvoja otpreska ili kalupa uputno u donošenje odluke o položaju ušća uključiti i prerađivače, koji imaju bogato iskustvo s teškoćama koje se javljaju pri preradi zbog pogrešno određenog položaja ušća.

Moguće negativne posljedice pogrešnog položaja ušća Svojstva inače pravilno konstruiranih otpresaka načinjenih od kristalastih plastomera moguće je bitno pogoršati po-

Vrijeme je za aktivniju ulogu države

grešnim izborom mjesta ušća. To je očito kada se na otprescima načinjenima bilo od neojačanih, bilo od ojačanih plastomera, pojave sljedeći nedostatci: linije spajanja i uključine zraka uzrokovane profilom čela plastomerne taljevine, loša površinska svojstva te, posebice u slučaju vlaknima ojačanih plastomera, loša mehanička svojstva. Prilagodba parametara injekcijskog prešanja najčešće nema nikakva utjecaja na te nedostatke. Usahline se javljaju na područjima debljih stijenki otpreska ako je ušće položeno na području s tanjom stijenkom (slika 5). Kako plastomerna taljevina u tanjim presjecima brže kristalizira i očvršćuje, onemogućena je dobava dodatnog materijala u područja s debljim presjecima koja zahtijevaju dulje vrijeme djelovanja naknadnog tlaka. Uz optičke nedostatke i snižena mehanička svojstva, na tim područjima redovito dolazi do povećanog stezanja koje uzrokuje izraženo vitoperenje otpreska, neovisno o tome je li riječ o ojačanim ili neojačanim plastomerima. Ako je uz pogrešan položaj ušća definiran i premalen broj ušća (slučaj s više ušća u jednoj kalupnoj šupljini), put tečenja taljevine može biti predugačak, a tlakovi ubrizgavanja previsoki. U slučaju uporabe ubrizgavalice s premalenom silom držanja kalupa i/ili pri preradi plastomera s niskom viskoznošću i sporom kristalizacijom, može doći do izražene pojave srha na otpresku. Nadalje, pri pogrešnom izbo-

Rast inflacije, kamata i troškova poslovanja obilježja su hrvatskog gospodarskog trenutka, a takva situacija traži aktivniju ulogu države u oblikovanju proizvodne i izvozne privrede, opći je zaključak rasprave na današnjem HR+ forumu, održanom u organizaciji istoimene udruge pod nazivom‚ Antistagflacijska ekonomska politika: odgovor na aktualne probleme i dugoročne izazove razvitka Hrvatske‘.

Članovi Foruma, istaknuti ekonomisti Mladen Vedriš, Mato Crkvenac, Guste Santini i Dragan Kovačević upozoravaju da je prošlo razdoblje obilježeno gotovo nultom inflacijom i niskim kamatama te da se valja pripremiti na najmanje petogodišnje teže razdoblje. Osnovna mjera koju predlažu je usklađivanje fiskalne i monetarne politike i njihovo stavljanje u funkciju realnog sektora, kako bi on uz brigu o vlastitoj reprodukciji i razvoju, mogao servisirati i velike socijalne transfere.

Ta usklađivanja moraju se, smatraju sudionici u raspravi, provesti odmah, jer bi odgoda mogla dovesti do ozbiljnih posljedica.

Tako primjerice Guste Santini smatra da će inflacija na kraju godine biti između 10 i 12 posto ako porezna politika smjesta ne bude stavljena u funkciju stabiliziranja inflacije.

Dragan Kovačević upozorio je da realni sektor ne raste jednakim stopama kao javni izdaci, pa uskoro može doći do situacije u kojoj neće moći podmiriti proračunske rashode.

„Ostaje nam, dakle, novo zaduživanje, prodaja preostalih atraktivnih javnih poduzeća ili nova porezna presija“, zaključuje Kovačević, pozivajući kao i njegovi kolege na sklad monetarne i fiskalne politike u funkciji realnog sektora.

Mato Crkvenac pak upozorava da bi se pad kreditnih aktivnosti mogao pretvoriti u opasnost za tekuće i financiranje razvojnih aktivnosti, što bi u konačnici moglo značiti nedovoljan gospodarski rast, čak ispod pet posto, koji je po njegovim riječima potreban Hrvatskoj samo za plaćanje kamata na postojeća zaduženja. www.hina.hr

Slika 3. Smjernice za oblikovanje tunelnih ušća pri preradi ojačanih i neojačanih plastomera

Slika 4. Smjernice za konstrukciju ušća: a – obično bočno ušće, b – točkasto ušće (kalup s tri ploče)

Slika 5. Položaj ušća s obzirom na debljinu stijenke otpreska

ru mjesta ušća i/ili broja ušća, raspon optimalnih parametara injekcijskog prešanja (e. processing window) bitno je sužen pa je onemogućeno fino namještanje tolerancija otpreska putem parametara prerade.

Preporuke za optimalan položaj ušća

• Uvijek položiti ušće na područje otpreska s najvećom debljinom stijenke.

• Ušća nikad ne smiju biti blizu visoko opterećenih područja otpreska.

• Ako je riječ o kalupu s dvije ili više kalupnih šupljina, potrebno je kalupne šupljine razmjestiti tako da su orijentirane simetrično u odnosu na uljevak (slika 6a).

• Dugačke otpreske, ako je to moguće, potrebno je popunjavati uzdužno umjesto poprečno ili iz središta (slika

6b). To posebice vrijedi za ojačane plastomere.

• U slučaju kalupnih šupljina s umetcima, čelo taljevine mora “obilaziti” umetke na način da se pomak i deformacija umetaka svede na minimum (slika 6c).

• Aksijalno simetrične otpreske, kao što su zupčanici, diskovi, impeleri itd., potrebno je popunjavati s pomoću središnje položenog ušća oblika dijafragme ili uporabom minimalno triju točkastih ušća i kalupa s tri ploče.

• Otpreske koji sadržavaju elemente

konstrukcijski plastomeri

poput “šarki” potrebno je popunjavati tako da do eventualne pojave linija spajanja dođe izvan područja “šarki” (slika 7). Prepreke čelu taljevine u blizini “šarki” potrebno je izbjegavati pod svaku cijenu.

• U slučaju cilindričnih, cjevastih otpresaka, ušće je potrebno položiti tako da se popuni čitav presjek na jednom kraju otpreska, a zatim uzdužno po cijeloj duljini otpreska (slika 8a). Na taj se način izbjegava nesimetričan profil čela taljevine.

• Otpresci “čašastog” oblika (npr. mala kućišta, šalice i slično) potrebno je popunjavati u blizini podnožja otpreska kako bi se izbjegla pojava zaostalog (zarobljenog) zraka (slika 8b).

• U slučaju izloženih površina otpreska koje moraju biti izvedene bez optičkih nedostataka, kao što su otisci ušća, preporučuje se uporaba kombinacije tunelnih ušća s izbacivalima putem kojih se taljevina dovodi do kalupne šupljine (slika 8c).

• U slučaju kompleksne geometrije otpresaka ili u slučaju kalupa s više kalupnih šupljina različitih oblika, ušća je potrebno položiti što dalje od potencijalnih mjesta prepreka čelu taljevine.

Navedene preporuke očito ne mogu pokriti sav raspon mogućih primjena. Najčešće je u praksi potrebno učiniti odgovarajuće kompromise ovisno o kompleksnosti pojedinog otpreska. Međutim, preporuke navedene

u članku potrebno je uzeti u razmatranje u što ranijim fazama planiranja razvoja proizvoda i kalupa. Pri optimalnom izboru položaja ušća, ali i geometrije uljevnog sustava, računalna simulacija omogućuje “probe” kalupa u prividnom (računalnom) okruženju, što je od neprocjenjive vrijednosti u ranim fazama razvoja.

R. Wilkinson, E. A. Poppe, Karl Leidig i Karl Schirmer zaposleni su u tvrtki DuPont

Mjerenje napona i deformacija

Kanadsko poduzeće FMTI Systems Inc. (Hamilton, Ontario) predstavlja model Grid Analizer 100U, koji se rabi za mjerenje deformacija u limu korištenjem mjerne mreže od kružića i kvadrata. Postupak koji prenese i izmjeri površinu, poveća preciznost do 0,5 posto deformacije, iscrta točke na dijagram graničnih deformacija i izradi zapisnik o pregledu.

www.fmtisystem.com

Slika 6. Preporuke za optimalan položaj ušća

Slika 7. Pravilan položaj ušća u slučaju “šarke”

Slika 8. Preporuke za optimalan položaj ušća

konstrukcijski plastomeri

Toyota dostigla GM po proizvodnji

vozila

Japanska kompanija Toyota Motor objavila je da je proizvela gotovo 9,5 milijuna vozila u 2007., pretekavši američkog rivala General Motors i zauzevši čelnu poziciju u svijetu po broju proizvedenih vozila.

Toyota je prošle godine prodala nešto manje vozila od GM-a i priopćila je da je proizvela ukupno 9.497.754 vozila u 2007., uključujući vozila proizvedena u podružnici za proizvodnju kamiona Hino Motors, te ona iz podružnice specijalizirane za mala vozila Daihatsu Motor. To je povećanje od 5,3 posto u odnosu na 2006.

Taj broj je nešto ispod prognoza tog proizvođača od 9,51 milijun proizvedenih vozila u 2007. No, još je uvijek nešto iznad broja vozila koja je proizveo GM, koji je početkom mjeseca izvijestio o 9,284 milijuna proizvedenih diljem svijeta u 2007.

Što se tiče prodaje, Toyota još mora okončati 76-godišnju vladavinu GM-a koji vodi po broju prodanih automobila. Japanski je proizvođač u 2007. tek lagano zaostajao za svojim američkim konkurentom. Tako je prošlog tjedna Toyota objavila da je prodala 9,366 milijuna vozila u prošloj godini, što je oko 3.500 vozila manje od GM-a, koji je izvijestio o prodanih 9.369.524 vozila širom svijeta.

Japanski proizvođač, pionir ekoloških hibridnih vozila, snažno je porastao u Sjedinjenim Državama i na ostalim prekomorskim tržištima, dok je financijski posrnuli GM bio prisiljen zatvarati tvornice i otpuštati desetke tisuća radnika.

Zbog straha od protekcionizma, Toyota se ne želi hvaliti svojim uspjehom u Sjedinjenim Državama. Honda Motor ostao je pak drugi japanski proizvođač vozila u 2007., s gotovo 3,912 milijuna proizvedenih vozila, ili 7,7 posto više nego 2006.

Nissan Motor nalazio se na trećem mjestu, s 3,431 milijuna proizvedenih vozila, što je povećanje na godišnjoj razini od 6,2 posto.

Četvrto plasirani Mitsubishi Motors kazao je da je njegova globalna proizvodnja u prošloj godini skočila za 7,5 posto na 1,412 milijuna vozila. Od pet najvećih japanskih proizvođača, samo je Mazda Motor, podružnica američkog giganta Ford Motor, zabilježila je pad proizvodnje za 1,9 posto, na 1,287 milijuna vozila.

Robotska postaja za zavarivanje

Poduzeće Lincoln Electric Co. iz Clevelanda predstavlja postaju za robotsko zavarivanje malih i srednje velikih proizvoda koji se mogu zavarivati bez dodatnog usmjeravanja. Mogućnost trenutačne montaže i obrade te 6-osni robot Fanuc ArcMate 100iBe s upravljačkom jedinicom R-J3iB i jednostavnim programom ArcTool glavne su značajke uređaja eCell.

Lincolnov Power Wave 355M i digitalno upravljan 350-amperski inverterski izvor struje za zavarivanje s komunikacijskim programom ArcLink nude povećan početni luk i kontrolu luka, koji osiguravaju minimalno iskrenje i dimljenje te posljedično nesmetan postupak zavarivanja. Uređaj je osobito upotrebljiv za kratke lukove, raspršujući transfer i impulsno lučno zavarivanje. Usklađen je s više od 60 tvornički programiranih standardnih valnih oblika, optimiranih za različite materijale i vrste uporabe.

www.lincolnelectric.com.au

Upotrebljivost - alat uspjeha

Esad Jakupović

Da bi tehnologija doista odgovarala našim potrebama, sve važnijim čimbenikom postaje korisničko sučelje. Svi suvremeni alati kojima se koristimo, od računalnih programa do nadzorne sobe u tvornici, svi suvremeni uređaji u našem domu, od mobilnog telefona do kućnog kina, a i sve druge stvari u našem svakidašnjem životu imaju također svoju lošiju stranu. Uređaji su pretrpani tipkama, strojevi komplicirani, izbornici nejasni, internetske stranice zapetljane. Kao korisnici svaki put iznova postajemo svjesni da nešto nije najbolje načinjeno, da se pri upotrebi pojavljuju teškoće, da nepotrebno gubimo vrijeme.

U ulozi korisnika postali smo zahtjevni i od proizvoda očekujemo da budu razumljivi i jednostavni za upotrebu, da privlačno izgledaju, pouzdano djeluju i ne budu preskupi. Prilagođenost korisniku, koja se također naziva “upotrebljivost”, postaje snažan alat na tržištu.

Prilagođenost korisniku

Tržišne potencijale prilagođenosti korisniku teško je mjeriti. Stručnjaci se slažu da smanjena upotrebljivost šteti prodaji. Proizvodi koje je teško upotrebljavati mogu dovesti do prevelikih zahtjeva korisnika za podrškom te tako preopteretiti službu za pomoć, povećati troškove i usporiti prodaju. Suprotno tomu, tvrtke koje ulažu u prilagođenost korisniku povećavaju prodaju i ujedno smanjuju troškove. Godine 1999. IBM je nakon uvođenja ujednačenih internetskih stranica za približno 200.000 svojih tvrtki povećao prodaju preko interneta za 400 %. Tvrtka Dell je nakon preoblikovanja svojih internetskih stranica povećala dnevnu prodaju s jedan na 34 milijuna dolara. Tvrtka za tržišna istraživanja Nielsen Norman Group (NNG) iz Kalifornije, koja se specijalizirala za pitanja upotrebljivosti, izračunala je da je moguće s dodatnih 10 % projektnih troškova udvostručiti upotrebljivost. U IBM-u tvrde da se svaki dolar uložen u upotrebljivost vraća deseterostruko ili čak stostruko.

Za upotrebljivost se posebno brinu na području telekomunikacijskih sustava i medicinskih uređaja. Stručnjaci se usredotočuju na lakoću upotrebe, razumljivo korisničko sučelje i visoku razinu jednostavnosti učenja, koji omogućuju učinkovito i uspješno uvođenje tehnologije. Tvrtke obično ne-

maju odgovarajuće podatke o povezanosti prodaje i troškova s upotrebljivošću. Mnoge smatraju da je ulaganje u poboljšanje upotrebljivosti korisno, ali ne i nužno. U industriji softvera mnogo su svjesniji posljedica loše upotrebljivosti. Tvrtka NNG ocjenjuje da je od devedesetih godina američko gospodarstvo gubilo 30 milijuna dolara na godinu zbog loše upotrebljivosti. “Koliko kasnije u postupku razvoja počnete voditi računa o prilagođenosti korisniku, utoliko su veći troškovi tvrtke”, tvrdi stručnjak Instituta Fraunhofer, Frank Heidmann.

Čarobnjak iz Oza

Devedesetih godina prošloga stoljeća poznata savjetnica na području upotrebljivosti Deborah Mayhew utvrdila je da je s pomoću pokusa prilagođenosti moguće smanjiti broj ljudi u razvojnim timovima u SAD-u za 30 do 40 %. Prema istraživanju NNG, tvrtke koje se bave internetskim trgovanjem gube više od polovine potencijalnih kupaca zbog teškoća koje korisnici imaju s njihovim internetskim stranicama. Proizvođači softvera Microsoft i Oracle te agencija za savjetovanje o upotrebljivosti Human Factors International unajmljuju stotine psihologa, dizajnera i inženjera za proučavanje prilagođenosti korisniku i metodologije predstavljanja. “Tehnologija mora biti oblikovana uz neprestano poštovanje potreba i želja korisnika”, naglašava prof. Michael Burmester, stručnjak Visoke škole za medije u Stuttgartu. Stefan Schoen, rukovoditelj Centra za oblikovanje korisničkih sučelja (UID) pri Siemens Corporate Technology, dodaje: “Tehnologija može biti impresivna, ali ako nije jednostavna za upotrebu, za korisnika je beznačajna.”

Upotrebljivost pod mikroskopom: skupina stručnjaka proučava korisnička svojstva novog stroja u laboratoriju

Proizvodno oblikovanje danas se sve više usredotočuje na stvarne potrebe korisnika i također na razvoj glasovnih naredba. U Siemensu, u pokusima koje su nazvali “Čarobnjak iz Oza”, provjeravaju buduće tehnologije koje su naizgled kompletno opremljene glasovnim kontrolama, trenutačno posebno za mobilne telefone. Stručnjaci su otkrili da mnogi korisnici zapravo još nisu spremni na razgovor s računalom. Umjesto uobičajenih rečenica koje današnji sustavi mogu obrađivati, radije upotrebljavaju sažete naredbe od samo nekoliko riječi. Iznenađuje također činjenica da se mnogi korisnici ponašaju drukčije nego što bi i sami očekivali. Iako se u načelu odlučuju za jednostavniji dizajn, što je s korisničkog stajališta razumljivo, pri izboru između telefona s 50 i onoga sa 100 funkcija, u prodavaonici se većina odlučuje za kompleksniji. Ako se ta tendencija ne promijeni, kompleksna sučelja još će dugo biti s nama.

Upotrebljivost za invalide

Posebno je osjetljivo područje upotrebljivosti tehnologija za starije i invalide, bez obzira na to je li riječ o mobilnom telefonu, perilici ili internetskoj stranici. Klaus-Peter Wegge, rukovoditelj tima za pomagala za ljude s posebnim potrebama u ustanovi C-LAB u Paderbornu, koji je 1994. godine razvio internetski preglednik za slijepe, naglašava podršku proizvođača mobilnih telefona slijepima. Danas gotovo svaki te-

lefon ima označenu tipku 5 i standardno raspoređene druge tipke, koje slijepi mogu prepoznati opipom i brzo ih upotrebljavati. Različiti tonovi omogućuju im razlikovanje uključenoga i isključenog telefona, zahtjev za unos PIN-a i slično. Za neke su telefone na raspolaganju također uređaji koji čitaju glasovne poruke i omogućuju pisanje poruka Brailleovim pismom.

Internetski preglednik koji je razvio Wegge omogućuje pretvaranje internetskih stranica u jednostavan tekstualni oblik dostupan na Brailleovu ekranu. Propisi u mnogobrojnim zemljama obvezuju proizvođače da upotrebu omoguće i slijepima, gluhima i osobama s invaliditetom. Danas približno 10 % stranica posjeduje i rješenja za slijepe, dok je mnoge druge moguće s malo truda prilagoditi za glasovno čitanje ili prikaz na Brailleovu ekranu. Činjenica je da se u razvijenom svijetu internetom služi približno 80 % slijepih, a u nerazvijenome samo 50 %.

Avatari u akciji

Upotrebljivost je u suvremenom svijetu u velikoj mjeri ovisna o upotrebi računala. Zato nam u ostvarivanju osobnih potreba i zahtjeva sve više pomažu virtualne, računalno kreirane “osobe”, nazvane avatari,

Sučelja u budućnosti

koje su prvobitno bile razvijene za internetske konverzacije kao prividni predstavnici sugovornika. Danas ta virtualna bića imaju ulogu pomoćnika koji pomažu pri upravljanju različitim uređajima i sustavima. U drugim primjerima nastupaju kao programski agenti, koji šeću internetom kao po krvotoku i iz baza podataka, rasporeda letenja, uputa za upotrebu i drugih izvora traže informacije te ih na kraju isporučuju svojim vlasnicima. Korisniku prilagođeni avatari i pomoćnici dobivaju svoje dvojnike i u svijetu mobilne telefonije.

Korisničko upravljanje: u projektu Embassi, Instituta Fraunhofer i njemačkog Ministarstva za obrazovanje i istraživanje, razvijaju sustav upravljanja kućnom elektronikom s pomoću kretnja, izraza lica, unosa teksta i glasovnih naredba

U tvrtki Siemens među ostalim su razvili virtualno 3D biće, nazvano Womble, koje može skakati, ljutiti se, veseliti se i izvoditi druge ludorije da bi na taj način približilo mogućnosti mobilne telefonije korisniku, u koje prema potrebi pripada i čitanje glasovnih poruka. Kao što vidimo, s pomoću suvremene informacijske tehnologije možemo gotovo neograničeno povećavati prilagođenost proizvoda korisniku, dakle “upotrebljivost”, koja postaje također snažan konkurentni alat na tržištu. Upotrebljivost modernih tehnologija bit će sve važnija tema među dizajnerima nove opreme i rješenja te također među samim korisnicima.

U umjetničko-stručnoj predstavi “pametnog stana budućnosti” za starije osobe, za približno 20 godina, kao sučelje između korisnika i tehnologije upotrebljavaju se avatari, računalno stvorene “osobe”. Sve kućne tehnologije povezane su u zajednički multimedijski sustav, koji djeluje s pomoću daljinskog upravljača ili glasovnih naredba. Senzori raspoređeni po stanu otkrivaju kretanje osobe i upotrebu kućanskih uređaja pa sustav za kućnu opskrbu oblikuje obrazac funkcioniranja, predstavljen u obliku obojene lopte na kružnom ekranu (lijevo ispred). Sustav šalje sliku lopte također kćeri osobe, koja živi u drugome mjestu. Blijeda lopta znači da je osoba bila manje aktivna pa kći može prema potrebi intervenirati. Osoba jedanput na dan koristi mali dijagnostički uređaj, koji joj izmjeri bilo, provjeri krvni tlak i druge nalaze krvi, a rezultate pošalje liječniku. Daljinski upravljač, koji je ujedno ručno računalo, omogućuje upravljanje svim funkcijama, naprimjer uključi glazbu ili video, javi se na telefon, upali svjetlo ili uključi grijanje. Avatar na ekranu na zidu “osobno” zapamti naredbe za taj dan koje mu osoba priopći – naprimjer da “robot čistačica” pospremi suđe iz perilice u vitrinu.

Traženje najboljeg rješenja za korisnika: oblikovanje korisničkog sučelja za stroj za pranje u studiju

Potpuno novi sustav FARO Laser S canArm V3 – lakši, brži i točniji

Tvrtka FARO Technologies Inc., vodeća svjetska tvrtka na području prijenosnih mjernih ruku upravljanih s pomoću računala, najavila je 5. prosinca 2007. lansiranje na tržište potpuno novog sustava s integriranim laserskim skenerom Laser ScanArm V3. Od prednosti novog uređaja valja istaknuti 30 % veću točnost i preciznost, 33 % manju masu te, u usporedbi s prethodnim modelom V2, bitno poboljšanu učinkovitost pri skeniranju tamnijih ili refleksivnih površina. “Oznaka V3 označava treću varijantu linije proizvoda Laser ScanArm te našu treću novost na tržištu u posljednja četiri mjeseca”, izjavio je Jay Freeland, predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke FARO. “Iako su mjerne ruke Quantum i Fusion FaroArms namijenjene drukčijem segmentu tržišta nego proizvodi ScanArm, jedno im je zajedničko: razvijeni su na temelju povratnih informacija korisnika naše opreme o tome što im je potrebno da bi bili uspješni na globalnom tržištu.”

Mjerni uređaj Laser ScanArm V3, koji je kompatibilan s FARO sustavima Platinum FaroArm i novim sustavom koordinatnoga mjernog uređaja Quantum FaroArm, nudi nekoliko prednosti koje ne pruža nijedan drugi uređaj. Nova konstrukcija Laser ScanArm V3 uključuje:

• NOVO - 30 % točnija i preciznija: 35 mikrona točnosti u usporedbi s dosadašnjih 50 mikrona kod modela V2

• NOVO - Bluetooth® bežično funkcioniranje: pri instalaciji na sustavu iz seri-

je Quantum, korisnici mogu skenirati predmete veličine do 10 m bez potrebe za kabelima i razvodnim kutijama

• NOVO - 50 % brže “zagrijavanje” sustava u usporedbi s modelom V2

• NOVO - 33 % manja masa uređaja u usporedbi s modelom V2.

“Najveći izazov koji se postavlja pred sustave za skeniranje je točno i precizno modeliranje sjajnih ili tamnih objekata”, kaže Freeland. “Novi sustav Laser ScanArm odgovor je na taj izazov, što ga čini idealnim sustavom za provjeru (mjerenje) alata, usporedbu oblaka točaka s CAD podacima objekta, brzu izradu prototipova, reverzno inženjerstvo i 3D modeliranje. Sustav prkosi ograničenjima tehnike prijenosnog skeniranja i omogućuje Farovim klijentima još brže lansiranje na tržište dijelova i proizvoda vrhunske kvalitete. Godine 2003., kada se prvi put na tržištu pojavio FARO sustav Laser ScanArm, to je bio prvi i jedini sustav s integriranim laserskim skenerom koji je omogućivao 7-osno mjerenje objekata kontaktno/beskontaktno. Uređaj omogućuje uzimanje podataka o jednostavnijim promjenama na geometriji objekta s pomoću kontaktnog ticala ruke, a zatim se s pomoću laserskog skenera obrađuje veća količina podataka o čitavim površinama objekta. Sve se to zbiva se bez potrebe za dodatnim utroškom vremena pri dodavanju ili uklanjanju dijelova opreme, raspetljavanju kabela, unošenju podataka dobivenih na drugome mjernom uređaju itd.

Novi sustav Laser ScanArm V3 kompatibilan je s računalnim programima Geomagic, Polyworks, Rapid Form i drugim programima za obradu skeniranih objekata. Svoj debitantski nastup sustav Laser ScanArm V3 imao je početkom prosinca 2007. na izložbi EuroMold u Frankfurtu. Globalna prodaja novog sustava počet će u veljači 2008. godine.

Tvrtka FARO Technologies Inc., s više od 14 600 instaliranih uređaja i 7000 klijenata vodeća je svjetska tvrtka u razvoju i proizvodnji prijenosnih mjernih uređaja upravljanih s pomoću računala i računalnih programa za stvaranje digitalnih modela ili za usporedbu digitalnih modela s već postojećim fizičkim modelima. FARO oprema i programi rabe se za sve aktivnosti koje zahtijevaju vrlo detaljna 3D mjerenja, što uključuje općenito provjere (mjerenja) proizvoda, sklopova, izradu dokumentacije, te za specifične primjene kao što je geodezija, rekonstrukcija mjesta nesreća i zločina, pa sve do izrade digitalne baze povijesnih tvorevina.

Uporaba FARO opreme povisuje proizvodnost na temelju drastičnog skraćenja vremena mjerenja na licu mjesta te brže i lakše računalne obrade snimljenih podataka. Tvrtka FARO Technologies Inc. certificirana je prema normi ISO-9001, a svi njezini uređaji laboratorijski su registrirani prema normi ISO-17025.

www.teximp.com

CBN050C – od znanja do inovacije

Razvoj u poduzeću SECO na području pločica CBN imao je za posljedicu povećan kapacitet. Rezultat su manje habanje pločice i veća postojanost alata za 200 posto. Razvojem patentirane geometrije re¬znoga ruba i posebne prevlake poduzeće SECO povećalo je kapacitet i postojanost SecoMaxa. Kvaliteta te serije bila je razvijena posebno za obradu kaljenih čelika, lijevanoga željeza i superslitina. Pločice CBN050C u ponudi su i s geometrijom Wiper, koja omogućuje očuvanje kvalitete površine pri povećanim pomacima.

Jednostavno upravljanje u 3D svijetu

Logitechova tvrtka 3Dconnexion predstavila je dva nova alata koja će korisnicima omogućiti intuitivniju i prirodniju interakciju s računalom generiranim 3D sadržajima. Upravljački uređaji SpaceNavigator i SpaceExplorer omogućuju napredno upravljanje 3D aplikacijama. SpaceNavigator je osnovni model, primjeren profesionalnim korisnicima, studentima i entuzijastima, dok SpaceExplorer pripada u srednju klasu 3D upravljačkih uređaja.

Denis Šenkinc

SpaceNavigator dopunjuje funkcionalnost miša; drži se u drugoj ruci, zbog čega vidljivo smanjuje broj smjenjivanja uređaja pri upravljanju 3D modelima, čime se povećava produktivnost. Usto, korisnici mogu upotrebljavati SpaceNavigator istodobno za okretanje, povećavanje i rotiranje 3D objekata, što samo mišem i tipkovnicom nije izvedivo. Korisnici koji upotrebljavaju mnogobrojne 3D aplikacije cijene sposobnost SpaceNavigatora da udruži jedinstvene sustave upravljanja pojedinačne aplikacije u jedan jednostavni uređaj.

naizmjeničnoj upotrebi SpaceNavigatora, miša i tipkovnice.

SpaceExplorer još je napredniji upravljački uređaj, koji sadržava, jednako kao SpaceNavigator, šest optičkih senzora koji neprestano posreduju mnogobrojne izmjene upravljačkih podataka u 3D aplikacije. SpaceExplorer ima dodatno 15 funkcijskih tipki i ergonomski oblik za dlan. Može se također pohvaliti podrškom za više od sto različitih aplikacija, među koje od novijih pripadaju Autodesk Design Reviewer, Autodesk DWF Viewer, Google Earth i Google SketchUp.

“3D aplikacije danas ne upotrebljavaju samo 3D dizajneri, o čemu dovoljno uvjerljivo svjedoči to da je aplikacija Google Earth u prvih deset mjeseci bila preuzeta na računala više od sto milijuna puta”, objašnjava Rory Dooley, predsjednik tvrtke 3Dconnexion.

SpaceExplorer ima 15 funkcijskih tipki i ergonomski oblik

SpaceNavigator je pričvršćen preko malog podnožja teškoga čeličnog postolja na stol i nosi upravljački poklopčić oblikovan tako da omogućuje pokretljivost u svim smjerovima. Kada se poklopčić pomiče, optički senzori otkrivaju stalan dotok informacija upravljanja, koji ga preusmjeri u otvorenu aplikaciju za upravljanje 3D objekta ili okružja. Poklopčić se može malo potiskivati, povlačiti, naginjati ili vrtjeti u bilo kojem smjeru i na taj način aktivirati optičke senzore SpaceNavigatora. Čvršći potisak poklopčića uzrokuje brže kretanje, dok je rezultat blagog pritiska sporo kretanje. Dvije programibilne tipke na SpaceNavigatoru na položajima su na kojima kazaljka sata pokazuje 3, odnosno 9, što korisniku omogućuje prilagodbu radnog postupka i smanjuje potrebu za pomicanjem ruke pri

“Udruživanje jednostavno upotrebljivog i cjelovito dostupnog 3D upravljačkog uređaja s Googleovim jednostavnim 3D aplikacijama nudi gotovo svakomu čudesno 3D iskustvo.”

Cijela obitelj proizvoda sadržava također novog čarobnjaka (e. Wizard) za prilagodbu 3Dconnexion, koji pojednostavnjuje

mogućnost prilagođavanja brzine i druge postavke. On upotrebljava animacije i različite likove za zoran prikaz načina upotrebe i konfiguriranja postavki uređaja. Posljednji prozor čarobnjaka za prilagodbu nudi korisnicima demonstracijske aplikacije, koje omogućuju trenutačnu upotrebu uređaja. SpaceNavigator je na raspolaganju u dvije izvedbe. SpaceNavigator PE (personal edition) uključuje licenciju osobne korisničke verzije i omogućuje upotrebu uređaja za nekomercijalne namjene. Njegova preporučena prodajna cijena iznosi 59 američkih dolara. Standardna verzija SpaceNavigatora, uz cijenu od 99 američkih dolara, uključuje također licenciju koja omogućuje i komercijalnu upotrebu. Moguća je također nadgradnja osobne u standardnu verziju.

Za najnapredniji predstavljeni upravljački uređaj, SpaceExplorer, preporučena prodajna cijena je 299 američkih dolara.

SpaceExplorer

Jednostavan za upotrebu, po dostupnoj cijeni: 3D upravljački uređaj SpaceNavigator

U siječnju predstavljena nova verzija programskog paketa Pro/ENGINEER

U Needhamu 16. siječnja 2008. PTC je službeno predstavio novu verziju Pro/ENGINEERA, Wildfire 4.0. Ta je verzija još jedan veliki napredak toga planetarno popularnoga programskog rješenja za strojarstvo.

Amir Šećerkadić

PTC, trenutačno jedna od financijski najstabilnijih softverskih kuća na svijetu, nastavlja s razvojem rješenja koje je redefiniralo CAD sustav još davne 1988. Ovo izdanje donosi više stotina većih ili manjih poboljšanja usmjerenih povećanju produktivnosti pojedinca, kao i boljem uklapanju u složenije procese razvoja razvojnih timova.

Korisničko sučelje, koje je doživjelo velik zaokret pokretanjem linije Wildfire, sa svakom sljedećom verzijom dodatno se poboljšava i dorađuje te je u ovom izdanju konačno dosegnulo zrelost. Zahvaljujući tomu učenje i korištenje intuitivno je i veoma lako.

PTC-jeva filozofija ponešto se razlikuje od filozofija ostalih igrača na tržištu. Oni kao CAD/CAE rješenje nude samo Pro/ENGINEER na svim razinama cijene i složenosti korištenja. Time se novim korisnicima omogućuje da uđu u 3D CAD svijet za nisku cijenu pa da svoje CAD rješenje pojačavaju kako rastu njihove sposobnosti i potrebe, bez bojazni da će u jednom trenutku doći do ruba funkcionalnosti i biti primorani kupovati potpuno drugo CAD rješenje.

“Proizvođači trebaju sustav razvoja proizvoda koji će im donijeti prednost u odnosu na konkurenciju u brzo rastućem globalnom okruženju. Oni moraju optimirati svoje proizvodno-razvojne procese i usvajati najnovija rješenja za oblikovanje koja će im pomoći da povećaju efikasnost, ubrzaju izlazak na tržište, povećaju kvalitetu proizvoda i smanje troškove”, rekao je Marc Halpern, direktor istraživanja tvrtke Gartner, koja se bavi proučavanjem informatičke tehnologije.

Nemoguće je na ovako malo mjesta nabrojiti sve novosti, no navodimo neke od najvažnijih:

Modeliranje

• Inovativna Auto Round tehnologija – čuva dragocjeno vrijeme potrebno za zaobljavanje bridova čak i najkompleksnijih oblika. Posao zaobljavanja, koji i iskusnim korisnicima oduzima najmanje 20 minuta, sada je skraćen na samo 40-ak sekundi!

• Poboljšane performanse pri radu s velikim sklopovima – automatizirano i optimirano upravljanje datotekama sklopa s pomoću pojednostavnjenih prikaza (Simplified representations) smanjuje utrošak radne memorije za 40 % i ubrzava učitavanje modela za 60 %.

• Pojačana funkcionalnost izrade 3D nacrta – automatsko prikazivanje dimenzija u 3D crtežu povećava mogućnost ponovne upotrebe određenih informacija već ugrađenih u konstrukciju.

• Poboljšanja u radu s površinama – pomaže pri oblikovanju formi s pomoću novih mogućnosti za izravno editiranje površina, uključujući i višerezolucijsko editiranje i zaglađivanje.

• Brže uklanjanje neželjenih detalja s uvezene geometrije – brzo uklanja geometriju zaobljenja i rupa kako bi pripremio model za izradu kalupa ili ih pojednostavnio za analize. Smanjuje vrijeme potrebno za editiranje do 50 %.

• Novi modul Pro/ENGINEER Tolerance Analysis Extension Powered by CETOL Tehnology – brzo analizira geometrijske tolerancije i varijance izravno s CAD modela.

• Novi Feature Recognition Tool – prepoznaje detalje s uvezene geometrije i pretvara ih u parametarske detalje geometrije u modelu.

• Poboljšan Import Data Doctor – nove mogućnosti popravljanja uvezenih podataka i novo korisničko sučelje koje se lako uči i koristi izrazito povećavaju mogućnosti korištenja naslijeđenih ili dobivenih podataka.

• Poboljšane mogućnosti razmjene podataka – novi i poboljšani procesori podataka omogućuju korisniku da bolje iskoristi vanjske CAD podatke, izvoze Pro/ENGINEER podatke u 3D PDF datoteke i uvoze točne prikaze proizvoda iz ProductViewa.

Zaštita intelektualnog vlasništva

• Novi modul Pro/ENGINEER Rights Management Extension – ovaj modul dinamički štiti intelektualno vlasništvo tvrtke sadržano u 3D konstrukcijama donošenjem dodatnih razina osiguranja i kontrole nad podacima.

Verifikacije i validacije

• Lakše i poboljšane simulacije – pomažu korisniku da brže i lakše analizira konstrukciju s pomoću alata za pametnu dijagnostiku, omogućuju bolje upravljanje spojevima u sklopu i analizu rezultata.

Konstrukcija alata i CNC

• Povećana upotrebljivost – pojednostavnjena i automatizirana transformacija strojarskih konstrukcija u proizvod-

ne procese s pomoću jednostavnoga i snažnog process managera kojim se definiraju putanje alata, oznake i ostale ključne mogućnosti.

Poboljšanja u elektromehaničkom oblikovanju

• Nova mogućnost polaganja trakastih (ribbon) kabela

• Brža i jasnija suradnja – novi modul Pro/ENGINEER ECAD-MCAD Collaboration Extension ubrzava konstruiranje elektromehaničkih konstrukcija s pomoću nove spone između MCAD i ECAD konstrukcija. Korisnici mogu automatski identificirati izmjene nastale na nekome mjestu i one su vidljive i u MCAD i ECAD sustavima za oblikovanje tiskanih pločica.

“Nove mogućnosti u Pro/ENGINEER Wildfire 4.0 fokusiraju se na poboljšanje ključnih procesa koji najviše utječu na uspjeh korisničkih inicijativa za razvojem”, rekao je James Heppelmann, izvršni potpredsjednik PTC-ja. “Ovo izdanje podcrtava PTCjev kontinuirani naglasak na kvaliteti, lakoći korištenja i lakoj prilagodbi korisničkim potrebama. Stalnim praćenjem potreba naših korisnika i trendova s najvećim utjecajem na industriju, PTC je znatno uložio u mogućnosti Pro/ENGINEER Wildfire 4.0 koje će nastaviti ubrzavati razvoj novih proizvoda u globalno disperziranoj okolini.”

Više o novostima vezanim uz izlazak Pro/ ENGINEER Wildfire 4.0 pročitajte na www.ptc.com.

Proizvođač sustava za brzu izradu prototipova Stratasys na tržište je uveo mješavinu PC-ABS, namijenjenu za brzu izradu prototipova i brzu proizvodnju. Spomenuta je mješavina mnogo tvrđa od ABS-a i posjeduje odlična toplinska i mehanička svojstva te omogućuje izradu detalja (poput materijala Stratasys ABS koji se koristi za oblikovanje).

Mješavina polikarbonata i ABS-a ujedinjuje tvrdoću jednih i fleksibilnost drugih, a koristi se u izradi automobilske, elektroničke, telekomunikacijske opreme i igračaka. Sada se pružila prilika da proizvođači oblikuju proizvod od materijala koji je jednak materijalu od kojega će biti konačni proizvod, što im omogućuje lakše predviđanje svojstava konačnoga proizvoda. Spomenuti visokoučinkoviti plastomerni materijal dostupan je i svima koji se bave brzom izradom proizvoda.

www.stratasys.com

Za brzu izradu prototipova i brzu proizvodnju

SolidWorks WORLD 2008

San Diego (Kalifornija) bio je od 20. do 23. siječnja mjesto održavanja ovogodišnje konferencije SolidWorks World. Bila je to izvrsna prigoda da se na jednome mjestu okupi velik broj partnera i korisnika SolidWorksa, novinara te da u raznim radionicama, sekcijama i razgovorima sa zaposlenicima SW-a razmijene iskustva, riješe eventualne probleme te se upoznaju s novostima koje donosi inačica programa SolidWorks 2008.

Dražen Škrlec, CSWP (Solidworks Professional)

Dr. sc. Damir Godec

Konferencija SolidWorks World svake godine bilježi rast. S više od 4700 sudionika u San Diegu SolidWorks World 2008 postao je najveći 3D CAD događaj u svijetu. Zašto se sudionici vraćaju svake godine (a dolaze u sve većem broju), moguće je sažeti u tri razloga: izvrsna mogućnost za trening i edukaciju, povezivanje s ljudima iz struke iz cijeloga svijeta i dostupnost najnovijih programskih i ostalih rješenja za struku. Tako je uz konferenciju kao glavni događaj održano više od 150 raznih radionica i natjecanja u kojima su korisnici programa mogli ispitati svoje znanje, vještinu i spretnost. Tradicionalno se uz konferenciju održava i izložba partnera i korisnika SolidWorksa, na kojoj je u San Diegu predstavilo svoj program, u čijem je ostvarenju korištena i SolidWorks programska podrška, više od stotinu izlagača. U plenarnoj sekciji generalni menadžer Jeff Ray ukratko je sažeo novosti inačice 2008. Napomenuo je kako je pri izradi inačice 2008 pozornost zaposlenika iz odjela R&D bila usmjerena funkcionalnosti, stabilnosti i pouzdanosti programa. Pri tome su se maksimalno uzimali u obzir prijedlozi i zapažanja iskusnih korisnika programa te je njih oko 83 % uvršteno već

u sljedeću inačicu programa. Ove godine po treći put zaposlenici odjela R&D iz SolidWorksa iskoristili su priliku da predstave novosti iz nadolazeće inačice programa SolidWorks 2009. Scenarij prema kojem su prikazane novosti nosio je naziv “U fokusu izvještaj istražitelja – inženjeri u krizi”. Čitavo predstavljanje nove inačice programa osmišljeno je kao svojevrstan talk-show, u kojem se pokazalo kako danas inženjeri u svojem CAD radu prolaze mnogobrojne frustracije, a za svaki prikazani slučaj predstavljene su novosti u programu SolidWorks 2009 kojima su uklonjeni uzroci tih frustracija. U svakom slučaju, vrlo kreativan i zabavan način predstavljanja novosti, koji je plijenio pozornost svih nazočnih.

Načelno gledajući, SolidWorks je s više od 750.000 radnih mjesta u svijetu vodeći 3D CAD softver na području 3D dizajna, validacije i kolaboracije (colaboration). U skladu s time SolidWorks pred sebe i postavlja zadatke te se još više orijentira ispunjavanju zahtjeva korisnika i povećanju produktivnosti i efikasnosti u upotrebi. Glavni moto Solidworksa FOCUS ON DESIGN, NOT CAD provlači se već drugu godinu kroz ovaj softver, a u novoj inačici dobiva još jedno novo značenje, s još jačim alatima kako bi se ispunio taj cilj.

Samo tjedan dana nakon održavanja konferencije SolidWorks World 2008 zaposlenici zastupnika SolidWorksa za Hrvatsku, tvrtke Strojotehnika iz Soblinca, održali su za korisnike (sadašnje i potencijalne) iz Hrvatske jednodnevni seminar u kojem je dan kratak izvještaj o događajima u San Diegu, kao analiza novosti u inačici 2008. Seminar je posjetilo više od 25 korisnika koji su željeli naučiti poneki novi alat kako bi još uspješnije svladavali svakodnevne zapreke i zadatke. Izlagači Kristijan Mihoci i Dražen Škrlec vrlo su zadovoljni odzivom. Seminar je protekao u ugodnoj atmosferi ispunjenoj diskusijom svih nazočnih o tome kako unaprijediti i poboljšati svakodnevne zadatke. Cilj je seminara bio i veća integracija i umrežavanje korisnika kako bi se ojačala i povećala zajednica zadovoljnih korisnika Solidworks CAD paketa. Pokrenuta je i ideja o osnivanju SWUGN-a, neprofitne zajednice korisnika SolidWorksa, gdje bi se članovi međusobno pomagali i raspravljali o softveru, sudjelovali u radionicama i sl. Čitatelji koji su zainteresirani za rad u takvim radionicama, pozvani su da se jave u tvrtku Strojotehnika gdje će im prirediti dobrodošlicu u SolidWorks zajednicu.

Uredništvo časopisa IRT3000 ovim putem zahvaljuje tvrtki Strojotehnika što je predstavniku časopisa organizirala odlazak u San Diego. Nažalost, zbog bolesti predstavnik IRT3000 nije mogao sudjelovati na konferenciji SolidWorks World 2008. Zato je ovaj tekst samo sažet prikaz događaja iz San Diega. U sljedećem, svibanjskom broju IRT3000, kolega iz slovenskog uredništva koji je sudjelovao na konferenciji priredit će detaljniji izvještaj.

Mechanical Engineering - BTEC National option units

Alan Darbyshire

Knjiga „Mechanical Engineering“ osmišljena je kao udžbenik za studij najvažnijih područja strojarstva koja studenti slušaju u sklopu različitih predmeta za stjecanje certifikata BTEC i diplome na području strojarstva. Knjiga je svojevrstan udžbenik koji strukturom teorijaobjašnjenje-primjer-zadaci vodi čitatelja kroz predstavljena područja. Knjiga „Mechanical Engineering“ proučava područja fizike, statike, aerodinamike i termodinamike s jedne strane te osnove strojnih elemenata, spajanja (zavarivanje, pričvršćivanje vijcima...) i nazubljivanja s druge strane. Posebno je poglavlje namijenjeno izboru

inženjerskih materijala, s naglaskom na odgovarajući izbor materijala za pojedine primjene.

ISBN: 9780750657617

Izdavač: ELSEVIER

Godina izdanja: 2003

Opis: meki uvez, 432 stranice

Introduction to Logistics Systems Planning and Control

Gianpaolo Ghiani Gilbert Laporte Roberto Musmanno

Logistički su sustavi ključni u mnogim industrijama i uslužnim djelatnostima te jedan od temelja za planiranje i upravljanje proizvodnim sustavima i lancima opskrbe. Knjiga razmatra osnove logističkih sustava, kvantitativne metode za predviđanje logističkih po¬treba, upravljanje zalihama, planiranje i upravljanje skladištem i prijevozom. U posebnom se poglavlju povezuju teoretske metode planiranja, organiziranja i upravljanja logistikom s prak¬tičnim primjerima. Knjiga je nastala na osnovi tečajeva za dodiplomske i poslijediplomske studente tehnike, računarstva i menadžmenta te je kao samostalan udžbenik namijenjena istraživačima, stručnjacima te studentima logistike i uprav-

ljanja lancima opskrbe u akademskoj te industrijskoj okolini.

Knjigu odlikuju mnogobrojna istraživanja rješavanja zapletenih logističkih zadataka i stvarni primjeri koji oslikavaju pojedinu građu. Poglavlja su dopunjena pitanjima, zadacima i popisom korištenih izvora, a dodatne vježbe i nastavna građa dostupne su i na internetu.

ISBN: 9780470849170

Izdavač: WILEY

Godina izdanja: 2003.

Opis: meki uvez, 360 stranica

Plastics and Composites Welding Handbook

Kao što i sam naslov govori, knjiga je namijenjena problematici sjedinjavanja – spajanja različitih termoplastičnih, duroplastičnih i kompozitnih materijala. Na tome području prevladavaju tri načina sjedinjavanja pojedinačnih poluproizvoda: mehanički način (pričvršćivanje vijcima), lijepljenje i zavarivanje. Ova knjiga opisuje upravo zavarivanje.

U prvome dijelu kratko su i sažeto predstavljene teore¬tske osnove materijala, priprema površina i osnove zagrijavanja i prešanje. U nastavku opisuje najčešće postupke zavarivanja na tome području. To su: zavarivanje vru¬ćom pločom, zavarivanje vrućim zrakom (plinom), ekstruzijsko zavari-

vanje te elektromagnetno, ultrazvučno, vibracijsko, lasersko itd. U posebnome poglavlju opisuje se konstruk¬cija proizvoda koja je preduvjet za uspješno zavarivanje. Na kraju svakoga poglavlja opisane su i najčešće smetnje i pogreške pri pojedinim postupcima. Knjiga je dobar pregled tehnologije na tome području s opisanim i predstavljenim primjerima.

ISBN: 9783446195349

Izdavač: HANSER

Godina izdanja: 2006.

Opis: meki uvez, 407 stranica

AutoCAD 2007 and AutoCAD LT 2007 Bible

Knjiga je vrlo zanimljiva za početnike te vrlo iskusne korisnike. Vrlo opsežan sadržaj na početku nudi pregled osnova programa AutoCAD, sve od početka izrade crteža, uporabe naredbi do izbora koordinata i prilagodbe na crtežu. Svako iduće poglavlje nadograđuje prethodno, a time se povećava i zahtjevnost. Na početku su opisane tehnike crtanja u 2D i 3D, zatim uporaba ravnina, sve do kotiranja, 3D-koordinata i renderiranja modela.

Za zahtjevne korisnike dostupne su i informacije o načinu povezivanja s vanjskim zbirkama podataka, AutoLISP i programiranje s Visual Basic for Applications (VBA) te mogućnosti postavke okoline AutoCAD. Na CD-u koji je priložen knjizi jesu

Sve predstavljene knjige možete naručiti:

crteži i drugi dodaci te besplatni i tzv. sharewareprogrami. Sadržava i PDF-datoteku knjige, gdje je pojednostavnjeno pretraživanje, i 30-dnevnu probnu inačicu programa AutoCAD.

ISBN: 9780471788867

Izdavač: WILEY

Godina izdanja: 2006.

Opis: meki uvez, 1296 stranica

Bosna i Hercegovina: V.B.Z. d.o.o., Safeta Pašalića 44, 71000 Sarajevo Tel. 033/258 640 Fax. 033/258 641 e mail: info@vbz.ba

Grewell / Benatar / Park

Ellen Finkelstein