MIKROBIOM KOŽE
U ZDRAVLJU I BOLESTI Uočeno je da narušavanje kožnog mikrobioma može dovesti do brojnih bolesti, ali je nejasno da li bolesti nastaju zbog promjene mikrobioma, ili nakon pojave kožne bolesti posljedično dolazi do promjene mikrobioma. Ispitivanje mogućih promjena mikrobioma u pojedinim kožnim bolestima pridonosi upoznavanju nastanka i razvoja bolesti te pomaže u osmišljavanju novih mogućnosti liječenja. AUTORICA ČLANKA:
prof.dr.sc. Liborija Lugović-Mihić, dermatovenerolog, Klinika za kožne i spolne bolesti, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb
V
eliki broj mikroorganizama nalazi se na površini ili unutar različitih tkiva i tekućina, uključujući i kožu. Pojam mikrobiom ili specifičnije “mikrobiota“, oz načava sveukupnost (zbroj) mikroorganizama (mikrobiota) koji žive na/u organizmu,
2
www.inpharma.hr
njihovih genoma i okolišnih čimbenika. Najveći udio u mikrobioti čine bakterije, nakon kojih slijede gljive i virusi te artropodi. Ti mikroorganizmi važni su čimbenici za ljudsko zdravlje i pojavu bolesti. Mikrobiom je izvor genetske raznolikosti, povezan je sa stanjem i promjenama zdravlja i bolesti, s imunos nim sustavom, utječe i na metabolizam te modulira interakciju između lijekova. Broj mikroorganizama koji pripadaju mikrobiomu jako je velik - premašuje čak i broj vlastitih stanica. Utvrđeno je da je mikrobnih gena daleko više nego ljudskih gena. Osim mikro-
bioma koji pripadaju različitim organima, i koža ima vlastiti mikrobiom. Koža uključuje složeni okoliš prekriven raz nolikom zajednicom mikroorganizama (mikrobiote) koji mogu biti prolazni ili stalni. Među njima se neki smatraju korisnima, neki su neutralni, a treći patogeni (ili imaju sposobnost da budu patogeni). Bakterije koje prirodno simbiotski žive na koži su rezidentne i ostaju na njoj te, zajedno s virusima i gljivama, tvore rezidentni mikrobiom kože koji je u zdravim okolnostima uravnotežen, pridonosi zdravoj koži i stvara zaštitnu kož-
