The Croatian Herald 15th January 2025

VJESNIK Hrvatski

ŽELJKO DOGAN

Što nakon rezultata na izborima u domovini: Bože, čuvaj Hrvatsku

Značajne promjene u Hrvatskom vjesniku

Priprema se prestanak tiskanja naših novina u lipnju i prelazak na digitalno izdanje

Hrvatski vjesnik je kroz protekla četiri desetljeća bio stup zajednice i sredstvo naše povezanosti širom Australije. To bi trebao i ostati.

Tehnološki izazovi, vrijeme COVID-a te porast troškova tiskanja i distribucije, kao i pad prodaje te smanjenje prihoda od oglašava-

56. GODIŠNJICA

nja, doveli su nas pred nove odluke - kako bismo opstali. Uprava je stoga odlučila da će u lipnju prestati tiskati ove novine i prijeći na digitalno izdanje. Posljednje tjedno tiskano izdanje izlazi u srijedu 26. ožujka, a nakon toga prelazimo na mjesečno tiskano izdanje do kraja lipnja 2025. Kroz digitalno izdanje nastojat će se što više uključiti mlade kako bi ojačali nasljeđe Hrvatskog vjesnika i prilagodili ga novom vremenu. Vjerujemo u Vašu potporu.

Velika obljetnica u Summer Hillu

Svjedočanstvo vjere koje hrvatska zajednica prenosi s koljena na koljeno

Ucrkvi sv. Antuna Padovanskog u Summer Hillu, Sydney, u nedjelju 15.

prosinca svečano je obilježena 56. obljetnica posvete crkve. Nakon sv. mise članovi hrvatske zajednice nastavili su proslavu na tradicionalnom pikniku, zahvaljujući Božjoj providnosti i snazi vjere koja ih je održala kroz desetljeća.

TRADICIJA

U Adelaideu oživljen običaj naših predaka, proslavljeni su Očići

Str.12

Može li Cannavaro donijeti stabilnost klubu iz Maksimira?

PLESALO SE I PJEVALO U KRUGU NAJBLIŽIH

Vesela božićna i novogodišnja druženja u hrvatskim centrima

Ova tradicionalna druženja su i simbol zajedništva hrvatske zajednice u Australiji Tx

Donosimo izvješća s dijela božićnih druženja i novogodišnjih proslava u hrvatskim centrima Australije. Negdje je Djed Božićnjak silazio s krova i dječici dijelio slatkiše, a ponegdje su druženja bila organizirana u prirodi. U Sydneyju je tako održana spektakularna božićna zabava u klu-

je bila prava manifestacija hrvatske tradicije, uz specijalitete s roštilja i obilje piva, dok sua Umirovljenici Hrvatskog kluba „Southern Cross“ priredili su dvije nezaboravne proslave na kojima su spojili druženje, zabavu i božićni duh te uokvirili njihove djelatnosti za 2024. godinu. Posebna zahvala upućena je Upravnom odboru kluba koji je kroz cijelu godinu uspješno organizirao i vodio susrete i aktivnosti. benda “Ekipa” iz Canberre, koji su svojim energičnim nastupima podigli atmosferu na maksimum.

bu „Bosna“ – St. Mary's, tradicionalni božićni piknik organizirao je i HSP Melbourne u parku Brimbank.

U Adelaideu je održana tradicionalna proslava dočeka Nove godin e na kojoj su se okupili broj-ni članovi hrvatske zajednice u Južnoj Australiji, u veselom i opuštenom okruženju. Ova tradicionalna druženja su i simbol našeg zajedništva koja na ovakvim okupljanjima pokazuju snagu očuvanja svog identiteta i običaja. Str. 9, 19, 20

Na ovim izborima napravio sam što nisam nikad prije: Naši birači radije biraju dezertere

Str. 31

Str. 23

Piše: Zvonimir Hodak

Fešta

Str.

Mažoretkinje s�žu u Našice

Ne skrivaju ponos, stiže im više od tisuću mažoretkinja

Mala mjesta imaju svoja događanja na koja su jako ponosna. Pa tako i Našice u Slavoniji koje će uskoro biti domaćin 28. Državnog prvenstva mažoretkinja RH. Tim povodom ugovor o suorganizaciji Državnog prvenstva mažoretkinja potpisali su predsjednik Hrvatskog mažoret saveza Alen Šćuric, voditeljica Našičkih mažoretkinja ”Dora” Nikolina Pavlović i gradonačelnik Krešimir Kašuba. Državno prvenstvo mažoretkinja održat će se 11. svibnja u dvorani Osnovne škole kralja Tomislava u Našicama, a svečano otvorenje bi će ispred dvorca Pejačević. Svečanosti otvorenja prethodit će prijam predstavnica mažoret-timova u višenamjenskoj dvorani Zavičajnog muzeja u dvorcu Pejačević. Kako je istaknuto, očekuje se da će u Našicama nastupiti više od tisuću

mažoretkinja iz 35 mažoret-timova. Gradonačelnik Krešimir Kašuba rekao je kako je riječ o velikom događaju za grad te da su Našičke mažoretkinje ”Dora” njegove prepoznatljive promotorice. – Naše mažoretkinje ponos su grada. Sudjeluju na svim gradskim manifestacijama. Drago mi je da će svečano otvorenje Državnog prvenstva mažoretkinja biti ispred dvorca Pejačević koji je brend Našica i prepoznatljiv simbol grada u cijeloj Hrvatskoj te je zaslužio biti kulisa otvorenja – rekao je gradonačelnik Kašuba. Dodao je kako je ponosan na Našičke mažoretkinje pred kojima je, kako je rekao, još puno uspješnih projekata i nastupa. Voditeljica i trenerica Našičkih mažoretkinja ”Dora” Nikolina Pavlović izrazila je ponos domaćinstvom državnog natjecanja.

Kolinda u ležernom izdanju

Bivša predsjednica Ko-

linda Grabar-Kitarović objavila je prošlog tjedna fotogra�ije u ležernom izdanju u kojemu je, kako su primijetili pratitelji, nismo navikli viđati. Za fotogra�ije na kojima pozira pored kamina u tenisicama i s pićem u ruci, dobila je hrpu komplimenata na Facebooku.

‘‘Živjeli! Cheers!‘‘, poručila je kratko.

“Dama ostaje dama, svaka čast”, “Princeza naša, draga Kolinda”, “Prelijepa”, ‘‘Kakvu

smo predsjednicu imali‘‘, ‘‘Najljepša naša predsjednica‘‘, ‘‘Vrati se…‘‘, pisali su joj na društvenoj mreži. Inače, bivša predsjednica se u hrvatskoj javnosti nije baš previše pojavljivala u zadnje vrijeme. Uglavnom obavlja dužnosti u okviru Međunarodnog olimpijskog odbora.

Dakako, rado se pojavi i na sportskim natjecanjima. „U srcu sam bila i ostala navijač“, kazala je pojašnjavajući tu svoju strast.

Prati katolički kalendar pa ćeš znati na vrijeme kad se dućani zatvaraju, poručili su mu Hrvati

Amerikanac koji se na TikToku predstavlja pod korisničkim imenom Car2Cro nedavno je objavio video u kojem je otkrio na koje se tri stvari još uvijek mora priviknuti u Hrvatskoj.

Tiktoker, koji već gotovo tri godine s obitelji živi u Dubrovniku, naveo je da još uvijek postoje neke stvari na

Amerikanac koji s obitelji živi u Dubrovniku: Na

ove tri stvari u Hrvatskoj još se nismo privikli

koje se nisu priviknuli.

“Broj jedan, porez. Ako u SAD-u vidimo cijenu na proizvodu od 2.49 dolara, upravo to je njegova cijena. Stvarno nam je čudno kad vidimo da cijena nekih proizvoda ovisi o državi u kojoj se nalazite ili ponekad i o okrugu u kojem živite. Neki okruzi imaju porez od 7 posto, 5 posto… Iskreno, ne znam koliko plaćam, samo zaokružim cijenu i to je uglavnom ono što očekujem”.

“Broj dva – pakiranje vlastitih namirnica”, naveo je. Rekao je da je riječ o “predivnom i smiješnom” iskustvu

te dodao da mu to izaziva stres. “Osjećam se kao da me svi gledaju i očekuju da završim odmah”, naveo je i dodao da često zaboravi ponijeti sa sobom plastične vrećice.

“Broj tri – blagdani. Baš poput svih drugih, i ja volim dobar odmor, no još uvijek

se nisam navikao na praznike ovdje.

Ponekad se događa (i ne znam je li tako u ostatku Hrvatske) da se ovdje u Dubrovniku sve zatvara”, rekao je i dodao da je možda jedan dućan otvoren za blagdane i praznike.

Najčešći posjetitelji bila djeca

Tijekom 39 dana proteklog Adventa jedno od omiljenih mjesta okupljanja različitih generacija bilo je klizalište na 500 četvornih metara. Prema podacima voditelja klizališta, za led debljine gotovo 10 centimetara prodalo se 15.458 ulaznica, a najčešći su posjetitelji bila djeca. Zabilježeno je 13.437 najma klizaljki po cijeni od jednog eura.

Djeca su inače svaki dan sve do zatvaranja klizališta

neumorno klizala u krug, a neki su bili toliko hrabri i zagrijani da su klizali samo u majicama. Eva ipak nije bila jedna od takvih, udobno se i toplo obukla te gurala mlađu sestru, iako je kiša pokazivala „svoje zube”. „Super nam je na klizalištu, baš uživamo. Guram sestru i jako se zabavljamo. Dolazili smo na klizalište skoro svaki dan”, rekla je. Biti na zraku uz dobru �izičku aktivnost je najveća dobit za djecu.

“Sve se zatvara i ostanemo bez hrane pa shvatimo da smo zaboravili otići u kupovinu namirnica”, rekao je te upitao pratitelje imaju li kakav savjet za njega.

“Hrvatska, zemlja blagdana i praznika”, “Prati katolički kalendar pa ćeš znati na vrijeme kad se dućani zatvaraju”, “Pakiranje namirnica je olimpijski sport, brzina je važna”, “Drži plastične vrećice u prtljažniku”, komentirali su.

“Ali voliš živjeti ovdje, zar ne?” upitao je netko, a Amerikanac je odgovorio na hrvatskom: “Sto posto.”

Dama s 2,36 promila u podne

Bilo je oko 12:35 sati prošlog petka kada se dama iz

Podravine u vozilu koprivničkih oznaka vozila Murterom te je u jednom trenutku prilikom izlaska iz nepreglednog zavora, a zbog neprilagođene brzine, kotačima zahvatila uzdignute betonske ivičnjake.

Od njih se odbila pa je došlo do zanošenja vozila, izlijetanja van kolnika i u konačnici prevrtanja vozila na krov. Kad su do nje došli policajci

odmah su je alkotestirali i otkrili da je vozila sa 2,36 promila. Potom su joj u šibenskoj bolnici sanirane lake ozljede, a onda ju je policija pričekala i uručila joj zasluženi optužni prijedlog u kojem su za nju uz ostale kazne zatražili 60 dana zatvora. Sud je bio, ipak, blaži.

Određeno joj je zadržavanje iza rešetaka dva tjedna, i privremeno oduzimanje vozačke dozvole. Nakon toga je prepraćena u šibenski zatvor.

(03) 9481 8068

croatianherald@netspace.net.au

Dubrovnik privlači ljude sa svih strana svijeta

Kolinda Grabar Kitarović

Vozilo na krovu nasred ceste

Klizalište u Vinkovcima

15. siječnja 2025

Objava čitateljima Hrvatskog Vjesnika – The Croatian Herald

Dragi čitatelji,

Kao predsjednik Uprave Hrvatskog Vjesnika, ovime Vas želim obavijestiti o važnim odlukama vezanim za budućnost ključne institucije – Hrvatskog Vjesnika (Croatian Herald).

Tijekom protekla četiri desetljeća Hrvatski vjesnik je bio stup naše zajednice, izvor provjerenih vijesti i sredstvo kulturne povezanosti naših iseljenika u Australiji. Situacija se u medijima uvelike promijenila tijekom tog vremena, posebice tijekom posljednjeg desetljeća. Ovo nas je dovelo do neizbježne odluke kojom nastojimo održati korak s digitalnom dobom te ujedno smatramo da će ova odluka pozitivno utjecati na jačanje hrvatske zajednice za buduće generacije.

Trenutno se suočavamo sa sličnim izazovima kao i brojni mediji – pad prodaje novina, pad prihoda od reklamiranja, posebice kada je riječ o vladinim izvorima koji su dugo godina bili glavni izvor prihoda Vjesnika.

Upravi Hrvatskog vjesnika pridružio sam se 2018. kada je budućnost naših novina bila iznimno upitna i kada je Vjesniku trebala potpora. Da se radi o isključivo financijskoj odluci, s tiskanjem Hrvatskog vjesnika prestali bismo pred šest godina. Posljednje četiri godine donijele su posebno velike izazove, COVID-19 dodatno je ubrzao ovu konačnu odluku Hrvatskog Vjesnika budući da su se troškovi tiskanja i distribucije utrostručili dok su prodaja samih novina i reklamnog prostora znatno pali što nam je donijelo još veći financijski teret kako bi novine nastavile izlaziti.

Odlučili smo usmjeriti naše napore na prelazak Hrvatskog vjesnika na digitalnu publikaciju (web stranica i kanali društvenih medija) počevši od travnja 2025. Stoga smo donijeli tešku ali nužnu odluku da posljednje tjedno tiskano izdanje Hrvatskog vjesnika izlazi u srijedu, 26. ožujka 2025. Nakon toga prelazimo na mjesečno tiskano izdanje do kraja lipnja 2025. Osim ukoliko prodaja mjesečnog izdanja znatno ne poraste, velika je vjerojatnost da ćemo trajno prestati s tiskanjem Hrvatskog vjesnika i u potpunosti se usmjeriti na prelazak na digitalno izdanje.

Ovo nikako nije kraj Hrvatskog vjesnika! Umjesto toga odlučni smo i dalje nastaviti održavati hrvatsku zajednicu živom te smo predani većem uključivanju mlađih generacija u rad Hrvatskog vjesnika i poticanju budućih generacija da nastave održavati povezanost s hrvatskom zajednicom putem povećane digitalne ponude koja će uključivati sport, kulturu i ostale događaje.

Odlučan sam uložiti potrebne resurse da ovaj prelazak bude uspješan, ovo će uključiti proširenje našeg uredništva kako bi prelazak na digitalne platforme imao sve preduvjete za uspjeh, budući da ne podcjenjujemo sve veću ključnu ulogu koju će Hrvatski vjesnik imati u očuvanju bogate hrvatske kulture koju su naši roditelji, djedovi i bake i naši preci s mnogo truda ustanovili unatoč svim izazovima s kojima se suočavaju brojne zajednice iseljenika.

Želim ovim putem zahvaliti našem uredništvu, posebice našem glavnom i odgovornom uredniku Juru Sabljaku čije vodstvo je bilo ključno tijekom burnih razdoblja proteklih 14 godina. Također želim zahvaliti stotinama ako ne i tisućama onih koji su dali svoj doprinos sadržaju Hrvatskog vjesnika kao i svim urednicima koji su djelovali od osnutka Hrvatskog vjesnika, a koji su svi doprinijeli stvaranju ove institucije.

Vjerujemo da će ova odluka pomoći očuvati i ojačati nasljeđe Hrvatskog vjesnika i stoga Vas, čitatelje i cijelu hrvatsku zajednicu, molim za potporu u ovim novim vremenima. Dodatne informacije objavit ćemo tijekom idućih tjedana i mjeseci.

Ivan Filipović

Predsjednik Uprave

Hrvatski Vjesnik - The Croatian Herald

Za više informacija skenirajte ovaj QR kod

Uvjerljiva pobjeda Milanovića

Zoran Milanović uvjerljivo je pobijedio Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora i tako dobio još jedan petogodišnji mandat kao predsjednik Republike Hrvatske.

Milanović je osvojio 74,88 posto glasova, a Dragan Primorac 25,32 posto glasova, pokazuju rezultati DIP-a temeljeni na 99,66 posto obrađenih biračkih mjesta. Milanović je dobio 1.119.770 glasova, a Primorac 379.711. Rezultati se temelje na 6732 od ukupno 6.755

(99,66 posto) obrađenih biračkih mjesta.

Milanović je osvojio je najviše glasova i po županijama. Primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji osvojio je - nakon više od 90 posto prebrojanih glasova, više od 29.000 glasova, dok je Dragan Primorac osvojio nešto manje od 16.000.

Dragan Primorac ipak je osvojio dijasporu. Nakon 91 posto prebrojanih glasova

Primorac ima 13.676 glasova, dok Milanović ima 6840 glasova.

Gradovi u kojima je pobijedio Primorac

Dragan Primorac koji je izgubio s razlikom koju nitko nije predviđao, je u Hrvatskoj pobijedio tek u nekoliko gradova, s tim da među njima nije njegov Split u kojem je odrastao.

Pobjedu je odnio u Trilju, gdje je ostvario 1451 glasova, nasuprot Milanovićevih 1364. U Vrlici je pobijedio s još manjom razlikom – dobio je 373 glasa nasuprot 234 koja je dobio Milanović.

Imotski je u prošlom krugu jedini odabrao kandidata koji nije niti Milanović, niti

Plenković, Tomislava Jonjića, a u drugom krugu su se ipak odlučili na Primorca – s 1529 glasa.

Milanović je tamo ostvario 927 glasova. U Šibensko-kninskoj još je Primorca odabrao Drniš i to s 1207 glasova, dok je Milanović dobio 986 glasova.

U Senju je Primorac “pobijedio” sa svega 70-ak glasova, dok u Karlobagu za svega 14 glasova.

U Lovincu je ostvario 191 glasova pa je i tamo slavio protiv Milanovića.

Rezultat izbora je poruka HDZ-u

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je danas kako je Hrvatska na jučerašnjim predsjedničkim izborima još jednom pokazala kako je snažna demokracija, dodavši da se rezultati moraju poštovati jer su birači ti koji odlučuju.

“Rezultati su takvi kakvi jesu. Milanović nije bio moj izbor, to sam i sinoć kazao, međutim, moramo poštivati rezultate izbora jer u konačnici građani i birači su ti koji donose odluku tko će biti predsjednik sljedećih pet godina i jučer su donijeli vrlo jasnu odluku”, rekao je Božinović.

Najvažnije je da je Hrvat-

Primorac je bio loš kandidat, a Milanovićev uspjeh poruka je pravih HDZ-ovaca Plenkoviću

Primorčev rezultat nije iznenadio nikoga, a bez kandidata desnice Milanović bi pobjedu odnio već u prvom krugu, poručio je Tomislav Jonjić

Nakon drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj svi se bave time zašto je Zoran Milanović tako premoćno pobijedio, odnosno, zašto je HDZ-ov kandidat Dragan Primorac izgubio.

Prevladava stav kako Primorac zapravo nije bio pravi kandidat za HDZ, kako ga je čelnik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nametnuo, te da na kraju ishod i nije mogao biti puno drukčiji. Donosimo nekoliko mišljenja.

Među prvima je reagirao poznati psihijatar Herman Vukušić inače blizak hrvatskim braniteljima.

“Sada već i ptičice na grani znaju da sam ja bio jedan od glavnih kritičara Zorana Milanovića kao predsjednika RH u protekle četiri godine, do te mjere da je moje izjave u svojoj kampanji zlorabio i kandidat HDZ-a, Dragan Primorac.

Svi oni na leftardnoj sceni koji glori�iciraju Milanovićev večerašnji uspjeh (njegov srednjoškolski nadimak je “Basta” pa ću ga kao generacijski pripadnik u nastavku teksta upotrebljavati) neka se sjete da je to isti lik koji je leftarde prije sedam mjeseci

Hrvati koji su glasovali u Njemačkoj komentirali predsjedničke izborene žele da je drži itko tko je fan Putina, Orbana ili Trumpa

Npoveo niz “rijeke pravde” i završio u suhom koritu poraza.

Večerašnji “Bastin” uspjeh uistinu samo je referendumska poruka temeljnih i pravih HDZ-ovaca svojem predsjedniku Andreju Plenkoviću:

BILO BI DOSTA!

Ako to nekome nije jasno, neka samo pogleda koliko je predsinoćnji nastup uvaženog prof. dr. Andrije Hebranga na podcastu “Mrežnica” ostvario pregleda u nepuna dva dana.

Od svih misli koje je taj moj učitelj i utemeljitelj iskonskog HDZ-a izgovorio tom prilikom, parafrazirati

ću samo jednu: “Gledajući sučeljavanje Milanovića i Primorca rasplakao sam se kada sam shvatio da se 30 godina nakon rata, brojnih mrtvih, izgnanih i invalida za vrh države bore dva dezertera!” Stoga, svatko tko misli da je večerašnja Bastina “pobjeda” trijumf ljevice gadno se vara, a Plenković bi od večeras morao studiozno proučavati sudbine svojih prethodnika na mjestu čelnika HDZ-a, jer mu je ista zapisana u zvijezdama.....”, stoji u toj objavi.

Oglasio se i nezavisni kandidat za predsjednika RH Tomislav Jonjić, koji je u pr-

vom krugu dobio 5,08 posto glasova.

“Obraćajući se novinarima sinoć aktualni je predsjednik vlade podsjetio na to da je Zoran Milanović proljetos pokušao potaknuti „strane državnike“ da se umiješaju u proces formiranja hrvatske vlade…

Zašto o tom skandalu nisu pisali mediji? Zašto je Plenković o njemu progovorio tek nakon izbora? Zašto je Primorac cijelo vrijeme šutio? Zato što vodstvo HDZ-a nije vodilo ozbiljnu kampanju protiv Milanovića. I umjesto da preuzmu odgovornost za svoje pogrješke i slabosti, krivnju za loš rezultat pokušavaju prevaliti na tzv. desnicu, ističući pritom da je Primorac najbolje što HDZ u ovom trenutku ima. No, ako je to istina, tko je odgovoran za „kadrovsku“ krizu u najjačoj hrvatskoj stranci – oni koji je vode sad već skoro jedno desetljeće ili tzv. desnica?

Na kraju, Primorčev rezultat nije iznenadio nikoga, a bez kandidata desnice Milanović bi pobjedu odnio već u prvom krugu. Umjesto manipulacija i arogantnih ispada, pametnije bi svima nama bilo izvući brojne pouke koje izborni rezultati nude. I narodu i onima koji taj narod vode, bilo kao političari, bilo kao etički putokazi. Vrijeme je za ozbiljnost i odgovornost, a ne za hrvatsku šutnju, razjedinjenost ili politiku ‘manjeg zla’”, poručio je.

‘Živim tijelom u Düsseldorfu, a duhom i srcem

u Hrvatskoj’

a TV programu Deutsche Wellea Fokus Hrvati u Njemačkoj su prokomentirali predsjedničke izbore u Hrvatskoj i svoje sudjelovanje u tom procesu, kao i situaciju u državi.

Davor Božinović

ska još jednom pokazala da je snažna demokracija, da su ti izbori prošli bez problema, dodao je. Božinović je poručio kako je rezultat de�initivno poruka koju će HDZ analizirati.

To što iz HDZ-a nisu čestitali Milanoviću je, kako je rekao, praksa koju je u hrvatsku politiku uveo Milanović.

“Pa izašla sam na izbore jer mislim da je svaki glas važan i da ipak živimo u demokratskom društvu, da je važno i prakticirati tu demokraciju”, izjavila je jedna ispitanica.

“Kao hrvatski građanin koji živi u Njemačkoj imam nekakvu obavezu, građansku obavezu da dajem svoj glas za nešto što smatram da zadovoljava moje kriterije, što se tiče cijele političke budućnosti naše domovine Hrvatske”, istaknuo je drugi čovjek s kojim su novinari razgovarali na biračkom mjestu u Düsseldorfu.

Jedna je žena izjavila da želi da Hrvatska postane demokratskija država te da ne želi da je drži itko tko je fan Putina, Orbana ili Trumpa, već predsjednik koji je pozitivan za Europsku uniju i želi dati “pare i sve što treba u Ukrajinu”. “Zanimaju me izbori zato što se osjećam kao građanin Republike Hrvatske i htjela sam da imamo našu državu i da svoju gra-

đansku dužnost mogu obaviti”, istaknula je druga. „Doduše, predsjednički možda nisu toliko bitni koliko parlamentarni, al’ svakako ih trebamo iskoristit da pokažemo naše zadovoljstvo ili nezadovoljstvo s trenutačnim stanjem”, dodala je. “Mene zanimaju izbori najviše, živim tijelom u Düsseldorfu, a duhom i srcem u Hrvatskoj, u BiH i Livnu.

Hrvatska ne može živjeti bez srca i bez stomaka, a to je BiH i dijaspora cijela», naglasila je još jedna žena koju su novinari zatekli na biralištu.

“Situacija ide nabolje, jedino što mladi odlaze, ali to je uvijek bilo i bit će. Mi smo otišli 70-ih i krajem 60-ih i ne znam zašto sad oni to tako, shvatit će kao i mi da tuđina nije ništa posebno. Imaju šansu vratit se, a mi nismo”, prokomentirala je jedna ispitanica.

“Što ne valja kad dođem u domovinu Hrvatsku, a dolazim iz Splita? Malo su cijene u odnosu na Njemačku veće”, požalio se birač. Druga biračica je primijetila da se puno toga promijenilo na pozitivan način te da ekonomija ide nabolje i da ima dosta ljudi koji mogu raditi. Ipak smatra da i dalje ima previše korupcije, ali i da Hrvatska još nije onoliko demokratska koliko bi mogla biti.

Zoran Milanović

Andrej Plenković: Mnogi će sada preispi�va� njegovu odluku

Hrvatske državljanke ispred birališta

Dragan Primorac

Zagrebački Advent posjećeniji nego lani, dakako, i skuplji

Ovo je velik uspjeh. Uvijek mislimo da smo dosegli brojke koje je teško nadmašiti, ali rezultati su nas iznenadili, rekla je Bienenfeld

Ravnateljica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld osvrnula se na turističke rezultate postignute tijekom Adventa u Zagrebu. Prema podacima Turističke zajednice Grada Zagreba (TZGZ), za vrijeme trajanja adventskih i novogodišnjih događanja zabilježeno je 157.950 dolazaka i 300.191 noćenje, što predstavlja porast od 10 posto u dolascima i 9 posto u noćenjima u odnosu na isti period 2023. godine.

“Ovo je velik uspjeh. Uvijek mislimo da smo dosegli brojke koje je teško nadmašiti, ali rezultati su nas iznenadili. Posebno smo sretni jer i druge destinacije u Hrvatskoj organiziraju adventske programe”, izjavila je Bienenfeld.

Osvrnula se i na komentare o višim cijenama tijekom Adventa.

“U nekom smislu su cijene bile više nego što smo očekivali da bi trebale biti i naši povratni gosti, koji svaki put dolaze iz drugih zemalja u Zagreb na Advent, primijetili su da su cijene više nego proteklih godina.

Međutim, kad uspoređujemo adventska događanja u drugim europskim grado-

Jedini ‘pust’ Liburnije koji je već počeo…

Kaže se u narodu da “koliko črnega vina na Tri kraji popiješ, toliko nove krvi dobiješ”

Prema tradiciji, karnevalski dani ili “peto godišnje doba” diljem Liburnije započinju na Antonju, 17. siječnja. To je datum kada prema nepisanim pravilima, prema ovdašnjim “užancama” svako mjesto diže “krivca za sve” u proteklome razdoblju, pa se uz prigodne vesele programe podiže pust koji “na pale” visi do kraja maškaranoga razdoblja, do Pepelnice ili Čiste srijede.

Međutim, na Liburniji postoje i mjesta s ponešto drugačijim običajima koji su također tradicionalni, te se tako primjerice u Žejanama, start za “pusne nemotarije” označen već u prvim minuta-

ma blagdana Sveta tri kralja. Kaže se u narodu da “koliko črnega vina na Tri kraji popiješ, toliko nove krvi dobiješ”, što znači da će se i ove godine, uz tradicionalne delicije, “dobro za pojist i popit”, nazdraviti uz čašu crnoga vina…

Ali to nije sve! Tada također središte Žejana postaje epicentar veselja jer se podiže Pust – najveći krivac za sve loše u protekloj godini!

Mnogi su im se pridružili u šatoru ispred stare škole uz glazbu grupe “Fiesta”, besplatni fažol za sve goste i nevjerojatnu atmosferu koja je spojila tradiciju, glazbu i ples!

Žejanski zvončari prepoznatljivi po šarenim trakicama, tri zvona, mornarskoj odjeći, bijelim rupčićima i ovčjoj koži, čuvaju bogatu kulturnu baštinu uz skladnu i ugodnu zvonjavu.

važnost raznolikih događanja: “Organiziramo i podržavamo niz aktivnosti tijekom cijele godine, s ciljem da svakog mjeseca ponudimo projekt koji će privući ne samo turiste već i građane.”

Boris Podobnik, predsjednik Udruge Glas poduzetnika poznat po izjavi da siromašniji, ako im je skup Advent, idu u neki drugi grad gdje im je jeftinije, a ne u centar Zagreba, koja je naišla na osudu javnosti.

vima, vidimo da su svuda te cijene jako skočile”, naglasila je.

Bienenfeld je izrazila optimizam glede budućih rezultata te istaknula da Zagreb nije samo adventska destinacija već grad koji privlači posjetitelje tijekom cijele godine. Među najposjećenijim mjesecima izdvojila je kolovoz, srpanj i prosinac.

Opet se to dogodilo na Platku iznad Rijeke, testirali su svoje vozilo i zaglavili, kazne su smiješne

Još jedno vozilo zaglavilo je u snijegu, pokušavajući driftati po skijaškoj stazi na skijalištu Platak, iznad Rijeke. Noćas s petka na subotu nepoznato društvo odlučilo se na -5 zaputiti na Platak, zabavljajući se, testirajući svoje vozilo na snijegu.

Kao uvijek kad padne prvi snijeg na Platku genijalne ideje nekim padaju na pamet. Prvo se ide na obližnje parkiralište, a s njega se onda odluče krenut na skijašku stazu, no brzo zapnu i to uvijek na istom mjestu kao na ovoj fotogra�iji, u podnožju staze kod X bara,. Driftanje na Platku – spada pod komunalni prekršaj. Izvlačenje iz snijega radi se s ratrakom, strojem za uređenje skijaške staze jer to je jedino vozilo koje se može kretati po dubokom snijegu. Cijena koja je naplaćena da se to napravi je 265 eura, no to je kazna koju će morat izdati komunalni redar.

Dakle, ovdje je riječ o protupravnom korištenju javne zelene površine. Platak spada u javnu zelenu površinu, a to je nadležnost Općine Čavle jer skijalište teritorijalno pripada njima.

Prema odluci o komunalnom redu, zabranjeno je voziti i parkirati prijevozna

Govoreći o oživljavanju centra grada, istaknula je

Sada je malo modi�icirao svoje stajalište. “Bio sam i samo sam šetao jer sam siromašan za Zrinjevac. Zrinjevac je namijenjen samo za Amerikance, Britance i slične, a tome je kumovala vlada Grada Zagreba zbog toga što ona određuje koliki će biti najmovi za kućice. Sigurno je da više morate platiti za najam na Zrinjevcu nego u Dubravi (predgrađe Zagreba, op. ur.)”, rekao je.

“Ne radi se o tome da netko nekoga tjera, nego šetaš i vidiš da to nije za tebe, nije ni za mene”, kazao je.

Martina Bienenfeld je pak istaknula kako su u proteklih

10 godina, moje kolegice i kolege u Turističkoj zajednici grada Zagreba i ja, uložili izniman trud i znanje kako bismo napravili značajne promjene koje su učinile naš grad još privlačnijim turističkim odredištem na svjetskoj turističkoj karti. „Kao najveći uspjeh izdvojila bih Advent Zagreb, koji se iz godine u godinu a�irmirao kao jedan od najboljih božićnih sajmova u Europi. Ova manifestacija, višestruko nagrađivana na međunarodnim razinama, značajno je unaprijedila turistički pro�il Zagreba i dovela brojne posjetitelje iz cijelog svijeta“, istaknula je. Također, dodala je, je ponosna na to što su uspješno zaokružili turističku ponudu kroz cijelu godinu, putem projekata koje je osmislila i realizirala TZGZ poput Festivala svjetla Zagreb, Zagreb Classica, Artupunkture i brojnih drugih kulturnih, gastro, zabavnih, sportskih te manjih boutique događanja koji su postali prepoznatljivi i privlačni turistima iz Europe i svijeta.

Bura zatvorila sve ceste za Dalmaciju

Vozilo se iz snijega izvlači s ratrakom, strojem za uređenje skijaške staze

Kad obijesni mladići ‘driftaju’ po skijalištu

sredstva na takvim površinama, a zabrana se ne odnosi na interventna vozila, vozila održavanja i vozila Goranskog sportskog centra.

Komunalno redarstvo će postupit tek prema izvješću policije kada se radnja dogodi na spomenutom terenu,

odnosno kada se krši odluka o komunalnom redu. I tada pismo putuje iz Rijeke prema njima. Podsjetimo, 2023. se dogodila i brutalna tučnjava nakon ulaska BMW-a na skijalište. Izgleda da vodstvo skijališta ništa iz toga nije naučilo.

Koliko orkanska bura kad zapuše ispod Velebita zna biti snažna pokazuje slučaj s nedjelje na ponedjeljak. Naime, puhala je toliko jako da su bile zatvorene sve ceste, pa i autocesta, koja je iz pravca unutrašnjosti išla prema Dalmaciji.

„Iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i obratno zbog jakog ponegdje i orkanskog vjetra do daljnjega nema slobodnog cestovnog pravca niti za jednu kategoriju vozila, a u Lici mjestimice pada snijeg, izvijestio je u ponedjeljak ujutro Hrvatski autoklub. To znači da je zabrana vrijedila kako za kamione tako i za autobuse te za osobna vozila. Kad takva bura udari nema pomoći, jer se moraju zatvoriti i okolne, obilazne, ceste preko Zatona Obrovačkog. Jedino rješenje u ovakvim situacijama je ne kretati na put ili, kao oni što su zaglavili tijekom noći u Lici, spavati u autobusima i čekati da se bura smiri. To se naravno zna odužiti, ali ne postoji nikakvo drugo rješenje. Tek potkraj ponedjeljka promet je otvoren.

Advent u Zagrebu i ove je godine bio prekrasan

Mar�na Bienenfeld pe i svijeta.

Žejanski zvončari prava su atrakcija

UGLEDNI

‘POLITICO’ ‘Promoskovski kandidat’ pobijedio na izborima

Milanovićevo je političko soliranje i prepucavanje s premijerom

Plenkovićem nanijelo

“značajnu štetu međunarodnom ugledu uglavnom nekontroverzne zemlje, piše Politico

Na naslovnoj stranici uglednog Politica, fotogra�ija Zorana Milanovića i naslov “Aktualni populistički predsjednik otplovio do pobjede na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj”. Podnaslov je još zanimljiviji.

“Promoskovski kandidat pobijedio je suparnika rezultatom od gotovo 3:1.”

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović proslavio je, pišu, uvjerljivu pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju.

“Sve je gotovo, pogledajte semafor!” poručio je svojim pristašama iz izbornog stožera u glavnom gradu Zagrebu. Milanović je dugo bio favorit za pobjedu, nakon što je u prvom krugu 29. prosinca osvojio 49,1 posto glasova i bio nadomak osvajanja apsolutne većine.

Politico (koji izlazi u Bruxellesu, op. ur.) ističe da je u pobjedničkom govoru Milanović obećao poštovati Ustav, ali i upozorio da su “oni koji žele sve prisvojiti za sebe” dobili jasnu poruku od birača. Obećao je nastaviti koristiti ovlasti predsjednika u području vojske i vanjske politike, uz napomenu da “to zahtijeva suradnju”. Politico napominje da ovi izborni rezultati znače da Milanović, kojega list naziva “promoskovskim kandidatom”, “ostaje najpopularniji političar u Hrvatskoj”.

“Njegova povijest promoskovskih i antizapadnih izjava kontrastira s činjenicom da je upravo on, kao tadašnji premijer, predvodio ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine.”

Kako navodi dalje Politico, HDZ je uoči izbora bio oslabljen aferom u kojoj je bivši ministar zdravstva Vili Beroš bio povezan s korupcijom. Ovaj slučaj doveo je Plenkovićevu vladu u sukob s Europskim javnim tužiteljstvom (EPPO), koje je optužilo hrvatske vlasti za ome-

Ztanje istrage.

Politico zaključuje da Hrvatska trenutačno prolazi kroz gospodarske izazove, uključujući jednu od najviših stopa in�lacije u eurozoni i ozbiljan manjak radne snage.

Pišući o Milanoviću, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, Politico navodi da on ponosno nosi titulu enfant terrible hrvatske politike. Politico podsjeća da je Milanović prethodno obnašao dužnost premijera od 2011. do 2016. godine te da je za predsjednika prvi put izabran 2020.

Navodi i da je mobilizirao široke slojeve hrvatskog društva - od desničara do ljevičara, čak i proruskih pristaša - kombinacijom ljevičarskog pedigrea i razuzdanih, populističkih govora protiv NATO-a i EU.

Ugledni medij konstatirao je i da bi takva retorika trebala upaliti alarm u Bruxellesu, a s obzirom na činjenicu da dobar dio Milanovićevih pristaša, tvrde, dijele njegove euroskeptične stavove.

“Dok je neprijateljstvo prema Zapadu postalo uobičajeno među čelnicima srednje i istočne Europe, to je još uvijek neobičan stav u Hrvatskoj, naciji koja je unatoč povijesti krajnje desničarskih političara na visokim položajima tradicionalno bila pro-EU i pro-NATO.” Kako dalje navodi Politico, pozivajući se na kritičare Milanovićeva predsjednikovanja, njegovo je političko soliranje i prepucavanje s premijerom Plenkovićem nanijelo “značajnu štetu međunarodnom ugledu uglavnom nekontroverzne balkanske zemlje”. No, tvrde, analitičari dolaze do zaključka da je Milanović biračima privlačan upravo zbog stava prema HDZ-u koji je najjača stranka u zemlji i koja dominira političkom scenom otkako je Hrvatska stekla neovisnost nakon raspada socijalističke Jugoslavije 1991. “Mnogi su ljudi frustrirani ukorijenjenošću i korupcijom stranke, te osjećajem da ne postoji politička alternativa”, ističe sugovornik Politica, Florian Bieber, stručnjak za balkansku politiku i autoritarizam.

nači, i na ovim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj dogodilo se ono na što su trezveni ljudi i analitičari na vrijeme upozoravali i najavljivali da bi se moglo dogoditi. Naime, ljudima sa zdravom memorijom bilo je od početka jasno da je čitava konstrukcija priprema za predizbornu kampanju bila zloslutna kopija onih već viđenih od 2000.-te do danas. Već viđena farsa naručena iz podzemnih kuhinja duboke države i servirana uz malu pomoć sa strane.

I ovaj put dakle, zahvaljujući navijačkim medijima i kojekakvim političkim šarlatanima po portalima i na društvenim mrežama koji su se međusobno natjecali tko će unijeti veću zabunu i narodu više ogaditi politiku i političare skoro dvije trećine birača nije izišlo na izbore, a većina onih koji jesu, glasovali su protiv interesa vlastitog naroda i države.

U što ćemo se vrlo brzo uvjeriti.

Na žalost, većina birača u Hrvatskoj i sebeljubivih lidera na sitno razmrvljenih domoljubnih strančica još uvijek nema tu sposobnost da pravovremeno uoče i izmaknu se od vješto podmetnutih stupica koje ih kao guske kroz maglu na kraju dovedu u takav položaj u kojem im samo preostaje da se još više međusobno svađaju, optužuju i kukaju kako su im drugi krivi .

To, za nas Hrvate karakteristično stanje nastaje kad zdravorazumsko prosuđivanje naivno popusti pred podmetnutim manipulacijama, medijskim pritiscima i fenomenom masovne obmane.

Tako ćemo nakon rezultata upravo završenih predsjedničkih izbora imati samo nastavak tragikomične političke sapunice zbog kojeg nam se ne samo srpski, nego i sav ostali svijet iza leđa smije. No, mi im se ne smijemo pridružiti nego staviti prst na čelo i najozbiljnije se zapitati zašto nam se to stalno ponavlja i kuda nas to vodi?

Vidite, birači u Hrvatskoj nikako nisu smjeli zagristi per�idno podmetnutu udicu zvanu 'štetočina Plenković' kojom se htjelo i uspjelo izazvati pomutnju i njihovu pozornost preusmjeriti sa stvarnu štetu koju im aktualni predsjednik države radi i opasnosti koja im prijeti njegovim opstankom na toj funkciji.

Na primjer, možete li za-

Piše: Željko Dogan

misliti ovako otkačenog Milanovića u ulozi vrhovnog zapovjednika u slučaju nekog novog ratnog sukoba na 'našim prostorima'?

Sama pomisao na to trebala bi biti noćna mora za svakog razumnog Hrvata.

Prvo pitanje koje je svaki birač na upravo završenim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj trebao sam sebi postaviti prije nego je zaokružio ime na glasačkom listiću bilo je vrlo jednostavno – Treba li mi u ovim iznimno bremenitim vremenima na čelu države dezorijentirani postjugoslavenski klaun utaočen komunističkom i ruso�ilskom prošlošću ili europski uljuđen i zapadnom savezništvu lojalan predsjednik?

Odnosno, je li mi važnija europski uljuđena i uređena Hrvatska zaštićena NATO kišobranom ili ponovno taočenje Balkanom i srpsko – ruskim 'svetom' ?

Umjesto da je u ovom kritičnom povijesnom trenutku hrvatski narod u domovini, smjenom Milanovića, pokazao svima kako je dio europske uljudbe i vrijednosti, a trenutni predsjednik samo slučajni incident, on je produžetkom njegovog mandata dao vjetar tvrdnji kojom velikosrbi odavno uvjeravaju svijet - Hrvati su primitivno balkansko pleme nedostojno vlastite slobode i države.

Da je dakle bilo više političke zrelosti, dubljeg razumijevanja iskustva iz povijesti i posljedica do-

Birači u Hrvatskoj nikako nisu smjeli zagristi per�idno podmetnutu udicu zvanu 'štetočina Plenković' kojom se htjelo i uspjelo izazvati pomutnju i njihovu pozornost preusmjeriti sa stvarnu štetu koju im Milanović radi i opasnosti koja im prijeti njegovim opstankom na toj funkciji

sadašnjih predsjedničkih izbora, a manje slušanja medijskog i međumrežnog zaglupljivanja potpomognutog rojevima botova iz Srbije i Rusije, onda bi birači u Hrvatskoj čistije glave i odgovornije mogli odlučiti koji bi im predsjednički kandidat u ovom trenutku bio najkorisniji.

Ovako, nakon još jedne vješto izrežirane izborne podvale s izborom Milanovića za predsjednika jedino nam preostaje reći - Oprosti im Gospode jer ne znaju što čine.

Zaista je nevjerojatno kako Hrvatima u domovini ni nakon više od 3o godina života u slobodi i demokraciji ne uspijeva, ili bolje reći, ne dopušta im se riješiti 'bivših' Jugoslavena na vlasti. I od jedne male, Bogom dane države, bogate sjajnim resursima koje ima u domovini i iseljeništvu napraviti uređenu i prosperitetnu zemlju. Drugu Švicarsku.

Da, upravo tako kako je s pravom govorila bivša hrvatska predsjednica, gospođa Grabar-Kitarović pokušavajući je izvući iz ralja Balkana i naslijeđene duboke države. Zbog čega je stjerana uza zid i postala metom perverzno bolesnog balkanskog izrugivanja i rušenja iznutra i izvana.

Zanimljivo da je jedino ona, kao jugobalkanski nekontaminirana kandidatkinja, na izborima 2015. god. uspjela za dlaku izmigoljiti hobotnici duboke države i dokopati se predsjed-

Zaista je nevjerojatno kako Hrvatima u domovini ni nakon više od 3o godina života u slobodi i demokraciji ne uspijeva, ili bolje reći, ne dopušta im se riješiti 'bivših' Jugoslavena na vlasti. I od jedne male, Bogom dane države, bogate sjajnim resursima koje ima u domovini i iseljeništvu napraviti uređenu i prosperitetnu zemlju. Drugu Švicarsku

ničke fotelje. Ali je 'šteta' koju je za vrijeme svog mandata na unutarnjem i vanjskom planu nanijela hrvatskom narodu i državi brzo anulirana njezinim rušenjem i instaliranjem na tu funkciju 'normalnog' Milanovića. Koji je kao karikatura 'predsjednika s karakterom' i persona non grata u civiliziranom svijetu postao najpopularniji hrvatski političar. Ne samo u Hrvatskoj nego i u Srbiji i Rusiji. Jasno je dakle da iz bivšeg sustava naslijeđenoj dubokoj državi i njezinim sponzorima izvana na čelu današnje hrvatske države najviše odgovaraju odnarođeni 'bivši' Jugoslaveni tipa Mesić, Josipović, Milanović jer imaju isti odnos prema hrvatskom narodu kao što su ga imali u bivšoj Jugoslaviji. To im je garancija da u budućim geopolitičkim preslagivanjima na 'našim prostorima' s Hrvatskom i Hrvatima mogu ponovo trgovati kao sitnom monetom za potkusurivanje. Naime, ponovnim izborom Milanovića za predsjednika, Hrvatska će sve dublje tonuti u međusobne plemenske svađe i regionalno balkansku neprepoznatljivost pa bilo kakvo pričanje o njenoj tisućljetnoj europskoj kulturi i pripadnosti pred utjecajnim vanjskim čimbenicima neće imati smisla ni učinka. Zaista je nevjerojatno da većina naroda u Hrvatskoj zatvara oči pred očitom činjenicom da mu mentalni Jugoslaveni koje sam sebi bira na vlast još uvijek snažno i na žalost vrlo uspješno djeluju na sprječavanju slobodnog i punog procvata novostvorene hrvatske države.

Drugim riječima, ne želi vidjeti kako 'bivšim' načinom mišljenja i ponašanja sam sebi uništava mogućnost brzog priključenja krugu najrazvijenijih zemalja Europe.

Dok to ne uvidi ostaje nam jedino vjera da će, kao i uvijek do sada, hrvatski narod spašavati milost Božja i na vagi pravde u budućim geopolitičkim preslagivanjima neki novi, politički Theodor Meron.

Upitajmo na kraju sve one Hrvate koji nisu izišli na predsjedničke izbore i one koji su glasovali za Milanovića - Je li vas bar malo stid ili se radujete tome što ste Hrvatsku svojim izborom napravili još kaotičnijom, posvađenijom, nesigurnijom i još više je izložili malignom utjecaju srpsko-ruskog svijeta?

U graditeljstvu je izdano

75.071 radnih dozvola, turizmu i ugostiteljstvu

56.228, industriji

28.486, prometu i vezama 16.149, trgovini 7925…

Hrvatska je lani do kraja prosinca izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, čime smo prvi put otkako su 2021. godine ukinute kvote

Lani strancima izdano 206

tisuća

radnih

dozvola. Najviše iz BiH, zatim Nepala pa Srbije te Indije…

za uvoz radne snage prešli brojku od 200 tisuća izdanih radnih dozvola.

Od 2018., kada smo imali izdanih samo 32,7 tisuća dozvola za boravak i rad strancima iz trećih zemalja, broj radnih dozvola povećan je više nego šesterostruko.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i 2024., kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu (75.071) te turizmu i ugostiteljstvu (56.228). U industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, u trgovini 7925…

Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8139), Uzbekistana (6959) te Egipta (6672). U odnosu na 2023., kada smo izdali više od 172 tisuće dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, lani je njihov broj povećan 34 tisuće, piše Večernji list. Dok je broj radnih dozvola radnicima iz zemalja bivše Jugoslavije ostao na otprilike istoj razini kao i 2023., povećan je broj izdanih radnih dozvola radnicima iz dalekih zemalja, među njima najviše Nepalcima, i to oko 12 tisuća.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje stranim radnicima izdano je 132.208 dozvola, 56.898 radnih dozvola je produljeno te su izdane još 17.423 dozvole za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893). Dakle, poslodavci i dalje, kao i prijašnjih godina, pretežno traže i uvoze nove i nove strane radnike.

Najviše radnih dozvola izdano je lani na području Policijske uprave zagre-

Hrvatska u top 5 odredišta za luksuzna putovanja 2025.

Dubrovnik je i dalje najprivlačniji, međutim raste interes turista za manje poznata mjesta poput unutrašnjosti Istre

Jedan od vodećih svjetskih operatora za luksuzna putovanja, američki Virtuoso, u svojem Virtuoso Luxe Reportu za 2025. Hrvatsku je uvrstio na listu pet top globalnih destinacija.

Inače, Hrvatska je prema podacima Eurostata 2023. bila treća u Europskoj uniji po broju izdanih prvih boravišnih dozvola strancima izvan EU, odnosno u našem slučaju stranim radnicima, s obzirom na broj stanovnika, a nakon Malte i Cipra.

Dok su te godine u cijeloj Europskoj uniji izdane 8,3 prve boravišne dozvole državljanima izvan EU na 1000 stanovnika, mi smo ih

izdali gotovo tri puta više, odnosno 21 prvu boravišnu dozvolu strancima na svakih 1000 stanovnika. S obzirom na rekordan broj izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja u 2024. godini i među njima onih za novo zapošljavanje, i dalje ćemo osta� u vrhu Unije po uvozu stranih radnika, a moguće i is�snu� Cipar s drugog mjesta.

bačke, koja pokriva Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (45.119), zatim na području PU istarske (28.660) te PU splitsko-dalmatinske (22.584).

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o prosječnoj bruto plaći za najtraženija zanimanja za koja je izdano pozitivno mišljenje HZZ-a pokazuju da su se u prosincu 2024. plaće stranih radnika vrtjele oko minimalca. Tako je, primjerice, prosječna bruto plaća radnika visokogradnje iznosila 926,51 euro, radnika niskogradnje 933,71 euro, zidara 971,19 eura, sobara 929,28 eura, pekara 890,50 eura, dostavljača 865,40 eura, konobara 998,32 eura, pomoćnih kuhara 931,44 eura. Kuhari koje uvozimo imaju prosječnu bruto plaću od 1049,68 eura. Kako i dalje uvozimo niskokvali�iciranu radnu sna-

gu za jednostavne poslove u uslužnim djelatnostima i građevini te ništa značajno ne proizvodimo, to znači da Hrvatska i dalje ostaje zemlja jeftine radne snage koja ne privlači obrazovane ljude, a istodobno je zbog iseljavanja izgubila svoje obrazovano stanovništvo te ga gubi i dalje jer izuzev državnog i javnog sektora uz još neke iznimke u privatnom sektoru nemaju gdje ni raditi.

U Hrvatskoj minimalac, i to povećan, od ove godine iznosi 970 eura bruto, a usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji lani je minimalac iznosio 1254 eura bruto.

Kada se stalno povećava broj radnika na minimalcu i oko razine minimalca, i domaćih i stranih, teško je očekivati da će od toga imati koristi mirovinski i zdravstveni sustavi, odnosno da će svi javni sustavi na korist svih građana ove države biti održivi.

Naime, Hrvatska se našla na petom mjestu, dok listu predvode Italija, Grčka, Francuska i Japan. Inače, Virtuoso Luxe Report predstavlja godišnje izvješće temeljeno na istraživanju provedenom među svjetskim agencijama za putovanja te njihovim savjetnicima koji su članovi Virtuosa.

Virtuoso, naime, predstavlja mrežu najboljih američkih turističkih agencija specijaliziranih za luksuzna putovanja, a koja broji više od 20.000 savjetnika širom svijeta te uključuje više od 1.800 partnera među kojima su vrhunski hoteli i odmarališta, turoperatori, avioprijevoznici i agencije.

Osnovni cilj mreže je klijentima ponuditi detaljno isplanirana i nezaboravna putovanja. Prema izvješću Virtuoso Luxe za 2025., za koje su istraživani stavovi putnika u više od 50 zemalja, Portugal se popeo na vrh popisa destinacija u usponu nakon što je prošle godine završio na četvrtom mjestu.

Dobro poznat po pružanju visoke vrijednosti, njegova privlačnost se proširila zahvaljujući blagoj klimi, ukusnoj kuhinji i zadivljujućem krajoliku, osobito na Azorima. U međuvremenu, klasični favoriti: Italija, Francuska i Grčka, i dalje dominiraju kao vrhunska međunarodna odredišta.

Pariz se čvrsto drži kao najtraženija gradska destinacija, a među pet najtraženijih je ove godine dospio i Tokio. Japan je proglašen omiljenom destinacijom za obitelji, nudeći jedinstvena kulturna iskustva kao što su čajne ceremonije, uz obiteljske atrakcije poput nadolazeći Svjetske izložbe i Studio Ghibli Museuma (muzeja crtanih �ilmova, op.ur.).

Hrvatska je i dalje popularna, kažu u Virtuosu, navodeći kako je Dubrovnik i dalje najprivlačniji, međutim raste interes turista za manje poznata mjesta poput unutrašnjosti Istre, posebno među gurmanskim entuzijastima koji žele ići dalje od očiglednog i uživati u lovu na tartufe i kušanju vina.

Virtuoso Luxe Report je identi�icirao pet ključnih trendova u sferi luksuznih putovanja u 2025. Pa tako trend »coolcationa«, dakle odmora u hladnijim destinacijama, ne pokazuje znakove usporavanja jer sve više putnika traži destinacije s hladnijim vremenskim uvjetima kako bi pobjegli od rastućih temperatura i izbjegli gužve.

Sedamdeset i osam posto savjetnika Virtuosa kaže da se klijenti odlučuju za putovanja izvan špice sezone, a 76 posto kaže da sada preferiraju destinacije s umjerenijim vremenskim uvjetima, što je pet posto više u odnosu na prošlu godinu.

Među trendovima u ovoj godini su i solo odlazak na krstarenje, relaksacija umjesto avanture, ali i ga-

stronomija. Gastronomska iskustva su postala ključni element luksuznih putovanja, a putnici diljem svijeta daju prednost gastronomskim otkrićima koja prikazuju autentične lokalne okuse i jedinstvenu tradiciju mjesta koja posjećuju. U domeni luksuznog turizma putnici žele jela koja nadilaze tradicionalne restorane, s naglaskom na doživljaje koji ih uranjaju u kulturu odredišta kroz njegovu kuhinju, kao što su skrivene tržnice, jedinstveni gastronomski objekti, među kojima i street food. Kao rezultat toga, neki savjetnici izvješćuju kako provode tjedne, čak i mjesece, pripremajući idealan kulinarski doživljaj u kojem će njihovi klijenti uživati.

Putokaz grupacije Accor

I najveća europska hotelska grupacija Accor u svojem je godišnjem pregledu trendova putovanja European travel 2025. stavila Hrvatsku na listu najtraženijih des�nacija. Naime, navode kako je među 8.000 ispitanika iz Europe, njih 8 posto navelo

kako u ovoj godini planira putova� u Hrvatsku, za razliku od lani kada se za Hrvatsku odlučilo njih 6 posto. Ispred Hrvatske su Španjolska u koju planira putova� 23 posto ispitanih, potom Italija, Francuska, Grčka, Portugal, Njemačka i Velika Britanija.

Najviše stranih radnika radi u građevini

Samo Malta i Cipar izdali više dozvola

Na drugom mjestu je turizam

Luksuzne jahte usidrene ispred Dubrovnika

Istra sve privlačnija

ZAPADNA AUSTRALIJA UNITED CUP 2024. PERTH – NAVIJALO SE

Članovi hrvatske zajednice Zapadne Australije

Prije samih natjecanja, pjesmom i plesom, predstavili su se i članovi HFA 'Lado Zapadna Australija' te tako na još jedan poseban način dali svoju podršku – 'svojima'!

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Danny Vujo, Fb stranica HFA Lado Zapadna Australija

Hrvatska je reprezentacija nastup na United Cupu 2024. završila s dva poraza – nakon Kanade uspješniji od nje u drugom kolu A skupine u Perthu bio je i sastav SAD-a koji je slavio s 3:0. Treća tenisačica svijeta Coco Gauff bila je u prvom dvoboju prejaka za Donnu Vekić (6:4, 6:2), a pobjedu Amerikanaca potvrdio je Taylor Fritz (4. na ATP listi) uspjehom protiv Borne Ćorića – 6:3, 6:2. U posljednjem dvobo-

ju mješovitih parova Petra Marčinko i Ivan Dodig poraženi su od Gauff i Fritza, također u dva seta – 6:2, 6:3.

Prve mečeve koji su se održali u RAC Areni u Perthu otvorila je Donna Vekić protiv Leylah Fernandez, a pratili su ih i mnogobrojni članovi hrvatske zajednice. Navijači u prepoznatljivim crveno-bijelim „kockicama“ i bojama hrvatske trobojnice navijali su kako za Doonu tako i za Bornu Ćorića, te ostatak hrvatske momčadi koju su činili Luka Mikrut, Ivan Dodig, Lucija Ćirić Bagarić i Petra Marčinko, pod vodstvom izbornice Ive Majoli.

Dodajmo i nastupe na pozornici gdje su se prije samih natjecanja, pjesmom i plesom, predstavili i članovi Hrvatskog folklornog ansambla „Lado Zapadna Australija“ te tako na još jedan poseban način pružili podršku – „svojima“ – hrvatskim igračima i igračicama!

JUŽNA AUSTRALIJA TRADICIONALNA PROSLAVA U HRVATSKOM SPORTSKOM

Nezaboravan doček Nove godine u Adelaideu

Glavni glazbeni dio večeri pripao je talentiranom Damiru Romaniku, koji je svojim glazbenim nastupom stvorio pravu party atmosferu u srcu Adelaidea

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Croatian Sports Centre

Uorganizaciji Hrvatskog sportskog centra u Adelaideu, 31. prosinca 2024. godine održana je tradicionalna proslava dočeka Nove godine na kojoj su se okupili brojni posjetitelji, članove hrvatske zajednice u Južnoj Australiji, u veselom i opuštenom okruženju.

Proslava u Hrvatskom sportskom centru, koja je započela u večernjim satima, bila je pravo mjesto za sve one koji su željeli uživati u dobrom društvu i kvalitetnoj zabavi.

Glavni glazbeni dio večeri pripao je talentiranom Damiru Romaniku, koji je svojim glazbenim nastupom stvorio pravu party atmosferu u srcu Adelaidea. Zbog njegovih dinamičnih i ener-

gičnih izvedbi atmosfera je bila puna pozitivne energije, a gosti su uživali u mješavini popularnih hitova i tradicionalnih hrvatskih melodija, kao i u nezaobilaznom –kolu!

Doček Nove godine u Hrvatskom sportskom centru bio je pravo mjesto za sve koji su htjeli ući u 2025. godinu u veseloj i opuštenoj atmosferi. Plesalo se, pjevalo i slavilo s prijateljima i obiteljima, a svi su se zajedno veselili što dolazi novo poglavlje.

Sretna i uspješna 2025. godina čestitana je svim prisutnima u veselju i zajedništvu, a posebna zahvalnost upućena je svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave i stvaranju nezaboravne atmosfere.

Ove godine Hrvatski sportski centar Adelaide nije bio samo mjesto zabave, već i simbol zajedništva hrvatske zajednice u Australiji, koja se ponovno okupila i pokazala snagu tradicije, prijateljstva i zajedničkog slavlja.

Svima koji su bili dio ovog događaja želimo sretan i uspješan početak 2025. godine, ispunjen ljubavlju, zdravljem i uspjesima!

Postizborna kampanja

Marinko

JURIČIĆ (iz Zagreba)

Kao što to i mora biti, nakon predsjedničkih izbora na kojima je Zoran Milanović osvojio još jedan mandat jedni likuju, drugi tuguju, mnogi po društvenim mrežama zbijaju šale na račun HDZ-ova predsjedničkog kandidata koji je jedva uspio dobiti 25 posto glasova, a svi komentiraju postizborne istupe Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Zorana Primorca, Siniše Hajdaša Dončića... Komentiraju i pomalo strahuju od onoga što bi moglo uslijediti. Suprotno uobičajenoj praksi, da se u kampanji istupa oštro, ponekad i preko ruba prihvatljivoga, a da se nakon okončanja izbora tonovi snize, u ovom slučaju proglašenje izbornih rezultata nije označilo početak mirnijeg razdoblja na političkoj sceni. Što, usprkos spomenutoj uobičajenoj praksi, nije ni bilo za očekivati, budući da izbori nisu donijeli nikakve promjene, a odnos snaga na političkoj sceni i personalni sastav političkih grupacija je takav da se u javnom prostoru neprekidno vode žestoki okršaji, sipaju se uvrede i optužbe... Takvi tonovi nisu izostali ni u izbornoj noći i danima koji su uslijedili, a vodeći mediji „zasluge” za to pripisuju premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću koji je dan nakon izbora objavio da neće ići na svečanu inauguraciju novog-starog Predsjednika. „Predsjednik Milanović pružio je ruku premijeru Plenkoviću, a ovaj je jučer doslovno ugrizao, poručivši kako ni on ni Jandroković neće ići na inauguraciju predsjednika države”, objavio je jedan portal, a u istom stilu ovu temu obrađuje i velika većina drugih medija. No, povijest ne počinje u izbornoj noći, a Plenković je vrlo precizno obrazložio zbog čega nije čestitao Milanoviću i zbog čega neće

Krenula je žestoka „postizborna kampanja” koja će se polako spojiti s predizbornom kampanjom za lokalne izbore, a sve s ciljem da se Milanovićevim izbornim uspjehom pokuša podići rejting SDP-a

ići na inauguraciju. “Ja sam se sinoć sjetio da sam ja njega prije pet godina čak i nazvao”, rekao je Plenković u razgovoru s novinarima i podsjetio da Milanović nije čestitao HDZ-u ni na jednoj pobjedi u posljednjih osam godina. “Ako netko ne čestita niti 2024. niti 2020., niti 2016., ako netko ne dolazi na konstituirajuću sjednicu Sabora, kakvu on to poruku šalje? Šalje poruku nepoštovanja. Takve poruke od čovjeka koji ima ovakve obrasce ponašanja, i to ne samo u odnosu na mene nego i druge lidere HDZ-a, ne možemo to shvatiti kao realnu poruku suradnje”, kazao je Plenković. Naravno, nije propustio podsjetiti na Milanovićevu protuustavnu kandidaturu za premijera. „Primamo na znanje rezultate izbora, surađujemo u okviru zakona i Ustava, ali ne pristajemo da Milanović mjesecima krši Ustav, to ne dolazi u obzir”, rekao je Plenković.

I lijevo orijentirani politički analitičar Žarko Puhovski dao je zanimljiv komentar Plenkovićeve najave nedolaska na inauguraciju: "Ovo je nastavak onog što je počeo Milanović kad nije dao ruku predsjedniku Ustavnog suda i kad nije došao na konstituirajuću sjednicu Sabora". No, ona nije imala velikoga odjeka. Portali se u pravilu rado pozivaju na Puhovskog, i ovu njegovu izjavu su prenijeli, ali niti jedan je istaknuo u naslovu!

Jasno je i zbog čega! Krenula je „postizborna kampanja” koja će se polako spojiti s predizbornom kampanjom za lokalne izbore u svibnju ove godine, a sve s ciljem da se Milanovićevim izbornim uspjehom pokuša podići rejting SDP-a čiji je on neupitni lider, premda formalno nije ni član jer Ustav ne dopušta da predsjednik RH bude član stranke.

Kada se Zoran Milanović stao zahvaljivati nakon svog trijumfa, u startu je zahvalio biračima HDZ-a! Nedoumica oko tog pozdrava trajala je kraće nego treptaj oka, te je uslijedio gromoglasan aplauz u Tvornici. Njegovi su privrženici to shvatili kao još jednu Zoranovu provokaciju usmjerenu, naravno, izravno na Andreja Plenkovića i pretpostavili kako će ta čestitka premijera i šefa HDZ-a najviše i zaboljeti. Netko će vjerojatno povjerovati da je Zoki stvarno iskreno čestitao i biračima protivničkog tabora, no nema dvojbe da je on sa zadovoljstvom upro prstom baš tamo gdje najviše boli. Tako treba shvatiti i njegove opetovane izjave kako on, eto, pruža ruku "pod pravim kutom" (a sad zamislite kako ruka stoji u tom pravom kutu!). Dakle, kao još jednu njegovu izjavu koju on daje samo iz razloga jer zna što narod sada želi čuti. Zašto pak, tu njegovu zahvalu biračima HDZ-a treba i ozbiljno shvatiti? Zato što se u njoj skriva i odgovor zašto je HDZ-ov Dragan Primorac tako nezapamćeno poražen. Tko to shvati, znat će u čemu je problem. Nije Milanović slučajno spomenuo birače HDZ-a. Jer sve upućuje na to da je podosta birača HDZ-a glas dalo Milanoviću, kao što su učinili i birači desnijih političkih opcija od HDZ-a, ili su se pak odlučili na bojkot izbora. Pa Primorac je dobio pola milijuna glasova manje nego

Novi imperijalizmi na djelu, stari europski imperijalizmi i kolonijalizmi pripadaju prošlosti, bivši podanici iz kolonija sada su građani Europe, odmazda. Europa se smrznula na različite načine, pa i doslovce bi se smrznula da nema Hrvatske preko koje dotječe plin čak u Srbiju. Samo Hrvatska Europu spašava, novi je slogan. Onaj slogan kojemu taj rečeni sliči, također je i dalje u uporabi, što smo vidjeli početkom nove godine, koji u Hrvatskoj tradicionalno pripada pupovčanima, pa na naša Sveta tri kralja uvodni prilozi u televizijskim dnevnicima nisu posvećeni velikom katoličkom blagdanu, nego političkom domjenku SNV-a na koji se sjati hrvatska vrhuška, džabe - za kaznu što su otpilili pupovčane a uzeli domovince, nitko od kreme nije našao lovu u pogači. Dabome. Iako pupovčani i nadalje traže kruha nad pogačom, i dobivaju. Bio je i neki incident, ovaj put nisu Hrvati naštetili ugroženim pupovčanima, nego pupovčani odličnim odnosima Hrvatske i Srbije, loše odigrali, zaboravili da im je gazda u Beogradu, a njega se ne smije ljutiti, ni veleposlanicu koja je žustro napustila domjenak i nije čula državničku izjavu Miloradovu da inicijativa Domovinskoga pokreta u svezi s Hrvatskom pravoslavnom crkvom ne može biti prihvaćena. I točka odnosno tačka, što bi rekao Tačko. Hrvatska vrhuška kimala

I birači HDZ-a dali glas Milanoviću

HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović u drugom krugu prije pet godina. Prema prvim postizbornim izjavama šefa HDZ-a, stječe se dojam da on ne priznaje takvu logiku događanja.

Krivnju za neizlazak i bojkot svojih birača prebacuje na govor mržnje, medije, pa na kraju i nesavršen narod koji je povodljiv i nasjeda na Milanovićev jeftini verbalizam. Na pitanje je li ovo njegov poraz odgovara da nije. Kako on i dalje objašnjava da je Primorac bio izvrstan kandidat, očito smatra da za ovaj poraz u HDZ-u krivnje nema. Ni glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić ne vidi nika-

Sve upućuje na to da je podosta birača HDZ-a glas dalo Milanoviću, kao što su učinili i birači desnijih političkih opcija od HDZ-a, ili su se pak odlučili na bojkot izbora

kvu Plenkovićevu odgovornost uz opasku da je to “besprizorno govoriti”. Inače, Katičić je glavni tajnik, a glavni tajnici formacijski odgovaraju za disciplinirani izlazak ili neizlazak članstva na birališta. On će sada reći: "Ne bih se složio da su naši birači zakazali." Dakle, nije ni on kriv. Plenković je tako odabrao taktiku zamagljivanja ili kraće, taktiku iz onog svima znanog vica kad se muž vadi pred ženom izjavom: "Vjeruješ li ti meni ili svojim očima?" Taktika vrha HDZ-a sada će biti zaborav poraza, isticat će da su tri puta pobijedili na parlamentarnim izborima i na svim drugim osim predsjedničkih. Što jest istina. Minimizira se i Milanovićeva pozicija, i to njegovim riječima kada je, kao premijer, poručio Kolindi da on ima 99 posto, a ona 1 posto ovlasti. Problem je u tome što ćemo vrlo brzo vidjeti što sve s tih 1 posto ovlasti može učiniti Milanović, za razliku od dosadašnjih predsjednika. Preuzetno bi bilo reći da Plenković iz ovog poraza nije ništa naučio. On je lucidan i svjestan je toga što se dogodilo i zašto. On zna da se njegov model kadroviranja raspada, nakon 8 godina uspjeha, ali to jednostavno ne može priznati. Ne vjeruje u kritiku i samokritiku. Čak tvrdi da ovi loši rezultati neće utjecati na lokalne izbore u svibnju, koji su za HDZ-ovu infrastrukturu prevažni, jer zbrinjavaju desetke tisuća članova. Njegova izjava da će se niža vodstva HDZ-a truditi oko izbora kada je njihov mandat u pitanju također može biti točna. Problem je u negativnom raspoloženju koje je ušlo u HDZ, a ljevica, naprotiv, ulazi u stanje euforije. Proglasiti, dakle, postizbornu šutnju u HDZ-u, hineći da je noj bio u pravu kada je gurnuo glavu u pijesak, moglo bi se pokazati kao loš izbor. (Večernji list)

Pupovčani „zauzeli” početak godine

glavom i na obrazloženje izrečeno prevejano i dvosmisleno, da je Hrvatska pravoslavna crkva u NDH „imala tragediju“. Kakvu tragediju? HPC je doživio tragediju 1945. kada su komunisti pobili svećenike, do zadnjega, zajedno s patrijarhom Germogenom, svučenim i vučenim zagrebačkim ulicama. A glede dublje povijesti, izrečena je neistina da je HPC osnovana u NDH, jerbo je sljednica Karlovačke arhiepiskopije, znači stara tri stotine godina. Prešućeno je također da je (hrvatski) Visoki upravni sud dao zeleno svjetlo HPC-u, ali je resorno ministarstvo odbilo registrirati tu vjersku zajednicu. Jerbo bi poludjeli SNV, SPC i ostali, držali da se tako smanjuje utjecaj Srbije na zemlju Hrvatsku. Nije, znači, inicijativa u duhu srpskoga sveta, nego naprotiv. A sve dok je SPC, Crkva države Srbije, u hrvatskom sedlu, uvijek postoji nada da se konj može zajašiti. Hrvatski konj, u Hrvatskoj i županijama u BiH koje su većinski hrvatske, pa tako julijanski ispad u Bosanskom Grahovu nije slučajan niti se pripisuje alkoholu, kao ni u zemlji Hrvatskoj, dotično u okolici Ogulina, gdje se pojavili četnici u punom sjaju. Očekujem izvješće SOA-e, koja je ne tako davno registrirala pojave velikosrpstva, a zatim su pojave iz izvješća naglo nestale. Bože pravde.

A sve opisano začinjeno je u republici vrlo srpskoj, jer se nekako poklopilo s proslavom njezine obljetnice u Banjskoj Luci, s neobičnim zastavama Noćnih vukova na ko-

HPC je doživio tragediju 1945. kada su komunisti pobili svećenike, do zadnjega, zajedno s patrijarhom Germogenom, svučenim i vučenim zagrebačkim ulicama

jima bijaše ruski car Vladimir Vladimirovič i mrtvačka glava. Još samo nešto u svezi sa srpskim svetom i u njegovu korist: čitam novinskoga pastoralca koji se snebiva što neki misle da su Adam i Eva povijesne osobe. A nego što su. To što su oboje bili iz srpskoga sveta, kako čujem iz akademskih beogradskih izvora, nije razlog da ih izbacimo iz povijesti. Tako je počela 2025., godina nade. Trump i Musk (Trumpimusk) zaustavit će rusku agresiju na Ukrajinu, ne zna se još kako, ali hoće, a kada Zelenski vidi taj plan sigurno će pozelenjeti. Osim toga, Trumpimusk se mora baviti svojim pohodima, pa mu ne trebaju tuđe brige. Glede Izraela, Gaze i ostalih izraelskih ratova, stvari su jasne kao dan, zemlja u muskkoju se ulazi pod bakljom Kipa slobode bdije nad slobodnim svijetom ma gdje bio, s nekoliko iznimaka, jednom svakako: tko masovno ubija Palestince, taj je američki miljenik. Riječ genocid se ne dopušta. Štoviše, SAD je spreman posvađati se s cijelim svijetom, pa i s Međunarodnim kaznenim sudom, i ostalima koji govore isto, Human Rights Watch, Ujedinjeni narodi, pa u zadnje vrijeme i Papa, koji je neko vrijeme okolišao kao da je Stepinac nadbiskup Gaze. Baš me zanima što će o tome reći Franjo u autobiogra�iji, barnumski najavljivanoj.

Mi Hrvati nismo na prodaju, kako rekoh, iako cinici kažu da je Hrvatska već rasprodana. Uvijek se treba sjetiti teških trenutaka u hrvatskoj povijesti, značajno težih od ovoga, pa da nam odmah bude lakše. Sjetiti se postanja, početaka, Obra, Franaka, Romejaca, Mlečana, Mađara, Bugara, Turaka, Talijana, Nijemaca, Srbijanaca... i eto nas još živih, ne baš zdravih ali na nogama. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

Čuli smo kako noćas govori prorok: Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku

Čudesno je ovo, predraga braćo i sestre, što se noćas događa među nama, u nama i u našim srcima! Napolju je duboka zimska noć, a ovdje smo, evo, okupani blještavom svjetlošću. Napolju je hladna noć, a naša su srca ispunjena posebnom toplinom, posebnom nadom i posebnom radošću. Sin se Božji rađa među nama kao jedan od nas, kao čovjek! Posebna je ovo, jedinstvena i nenadmašna noć, ispunjena pjesmom i radošću koju ne možemo do kraja opisati. O ovoj noći drevno proroštvo govori: Dok je mirna tišina svime vladala i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, jurnula je tvoja svemoguća riječ s nebesa, s kraljevskih prijestolja (Mudr 18,15). Ta vječna riječ, Sin Božji, među nama je postao čovjekom. To je radost za sve nas i za sve ljude. Tu radost noćas na poseban način izražavamo u ovom lijepom slavlju, u euharistiji koja je proslava Božje blizine i Božje ljubavi u Isusu Kristu, noćas za nas rođenu.

Gospodine, ove je noći jurnula s neba tvoja svemoćna riječ i prosvijetlila nas novim svjetlom. Gospodine, smiluj se!

Kriste, svojim rođenjem ispunjaš svjetlošću i mirom svakog čovjeka dobre volje. Kriste, smiluj se!

Gospodine, ti i nas činiš nositeljima tvoje svjetlosti i tvoga spasenja. Gospodine, smiluj se!

Ova je noć, predragi, ispunjena posebnim žarom, posebnom toplinom i posebnom svjetlošću. Sve nas obasjava svjetlost, mir i radost novorođenoga Spasitelja. Preko trinaest stoljeća je u našem narodu ova noć bila ispunjena radošću, nadom i božanskom svjetlošću. Upravo onako kako započinje noćašnje prvo čitanje (Iz 9,1-6).

Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku Čuli smo kako noćas govori prorok: Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku. Valja imati pred očima, braćo i sestre, okolnosti u kojima je ova rečenica od Boga nadahnuta i napisana. Prorok govori o narodu koji je bio prognan, pobijeđen i ponižen od svojih neprijatelja. Nažalost, još među nama živi sjećanje što znači biti prognan. Prognaniku pred oči dolaze njegovi mili i dragi koje je vihor rata odnio, pred očima mu se odvijaju sretni događaji mladosti prije rata i prognanstva. Sve

Ti si radost umnožio, uvećao veselje

dâ narodu da se prepusti tugovanju, nego ga poziva na radost.

Važno je imati ovo na pameti, predragi. Bog nas noćas pohađa, Bog nas noćas obasjava svjetlošću velikom, Bog nas ispunja rođenjem svoga Sina Isusa Krista. Od Boga je svjetlost i radost, od Krista je Evanđelje – radosna vijest. Naprotiv, od Napasnika, od Božjeg je neprijatelja kuknjava, mrmljanje, mrzovolja, nezadovoljstvo, zloguka proroštva.

Kao vjernici, kao kršćani znamo i vjerujemo da je Bog jači od svakoga zla, nesreće i loše slutnje. Čovjeka koji se u Boga uzda svjetlost Gospodnja obasjava. Kršćanin je zato uvijek ispunjen svjetlošću, nadom, radošću. Katastro�ične vijesti na televiziji i u žutom tisku (a koji nije žut?) daleko su od Duha Božjega. Duh Božji nas ispunja nadom, svjetlošću, snagom, milošću i radošću. Upravo to želimo ponijeti kući iz ove noćašnje euharistije.

to znade unijeti puno tuge u srce povratnika. Svaki prognanik je blizu tome da se osjeća manje vrijednim, zaboravljenim, nesretnim, odbačenim, poniženim.

U ona davna vremena čovjek, odnosno čitav narod nije se mogao pouzdavati ni u Ujedinjene narode niti u bilo kakvu humanitarnu organizaciju. Imali su pogled usmjeren isključivo u Boga. I sada, prorok upravo takvima naviješta povratak. Koliko god povratak nakon prognanstva izgledao pun nade, imali smo, vjerojatno, iskustva kako povratak u porušena i sela i gradove zna biti izuzetno bolan i težak. Pa ipak – i to ovdje valja zapaziti! – prorok govori o radosti. Veli: Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku. Bog po proroku ne

Prorok noćas u oduševljenju kliče svome i našemu Bogu. Veli: Ti si radost umnožio, uvećao veselje, i oni se pred tobom raduju kao što se ljudi raduju žetvi, k’o što kliču kad se dijeli plijen. Od Boga je mir i radost. Samo on umnaža radost i uvećava veselje. Sve ono izvan Boga i protiv Boga, što trenutačno može naizgled razveseliti čovjeka, ubrzo ostavljaju u čovjeku pustoš i prazninu. Svako pijančevanje, nadmetanje, oholost, nadutost, trčanje za slavom i uspjehom po svaku cijenu, traženje samo ovozemnih užitaka vrlo brzo nas ostavljaju razočaranima, ispražnjenima, nesretnima.

Naprotiv, onaj tko s Bogom i u Bogu traži svoju radost, taj nalazi pravu i duboku sreću. Zato nas sveti Pavao noćas opominje (Tit 2,11-14): Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti

i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu. To je radost ove noći, predragi u Kristu. I onda, naravno, onaj tko svoju sreću prvenstveno traži u Bogu, taj onda sa zahvalnošću prima od Boga različite darove. I taj se onda, svakako, može radovati i običnim, svakodnevnim, ljudskim stvarima. Božja milost i Božji mir prožima i našu svakodnevnicu i ulijeva duboku i trajnu radost u naš život. Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na plećima mu je vlast Na čemu se temelji naša radost? Rekosmo na Bogu, naravno. Međutim, Bog nam svoju naklonost pokazuje na najveći mogući način: on nam daje svoga Sina koji se među nama rađa kao čovjek, kao jedan od nas. On je sam Bog s nama, on je onaj Emanuel, on u svojoj osobi sjedinjuje božansku i ljudsku narav, on u potpunosti pomiruje i povezuje čovjeka s Bogom, on nas uzdiže u nebeske visine, po njemu smo nebesnici, jer smo dionici njegove božanske naravi. Noćas započinje naše spasenje. Sin se Božji rađa za nas i radi našega spasenja. U njemu je i od njega je naša radost, naša nada, naša vječna sreća. Slavimo noćas Božju ljubav i zahvaljujemo mu za darove koje nam daje. Neka noćas, neka sutra i ovih svetih božićnih dana iz nas isijava ta duboka, duhovna radost. Neka Gospodin učini da naš život bude znak radosti ovome svijetu. Jer smo spašeni dobrotom i ljubavlju Božjom po rođenju njegova Sina, što je početak našega spasenja. Božji smo spašenici, Božja djeca, Božji miljenici. Zato se i noćas i ovih dana radujemo i veselimo. Zato želimo od srca s anđelima pjevati: Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!

(Izvor: prof. dr. vlč. Zvonko Pažin, Vjera i djela 2018.)

Crkveni zbor HKC-a Springvale

Domjenak i druženje nakon sv. mise ponoćke u HKZ-u Cli�on Hill

TRADICIJA NAŠI PRECI SU TO OBILJEŽAVALI I TO TJEDAN DANA NAKON MATERICA

U Adelaideu oživljen stari običaj, proslavljeni Očići

To je dan kada se slavi važnost očeva u svakoj obitelji. Iako živimo u modernim vremenima, u nekim krajevima su još uvijek sačuvani ti pučki običaji

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Fb Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide

Na četvrtu nedjelju došašća/advent, 22. prosinca, na adventskom vijencu zapalili smo četvrtu adventsku svijeću. Četvrta svijeća donosi – ljubav, a naziva se i Anđeoska svijeća.

Prošle nedjelje bio je blagdan Materice, a na četvrtu nedjelju su Očići, dan kada se slavi važnost očeva u svakoj obitelji. Iako živimo u modernim vremenima, u nekim krajevima su još uvijek sačuvani pučki običaji za Očiće. Djeca bi se tako na Očiće ustala rano i odmah išla kakvim konopčićem “svezati oca”, a on je potom morao platiti svoje oslobođenje tako da ih daruje novčićem ili nekom drugom sitnicom.

Ne možemo očekivati da stari običaji žive u ovo moderno doba, no ono što svi možemo je najbližima darivati ljubav, ne samo na četvrtu nedjelju došašća nego svakoga dana. Ipak, u HKC-u Adelaide, pod duhovnim vodstvom njihova župnika vlč. Luke Poljaka, zaživio je i ovaj lijepi običaj.

- Na četvrtu nedjelju došašća hrvatski narod u svojoj baštini proslavlja Oce (naziv kojeg koriste bunjevački Hrvati u okolici Subotice) ili Očiće (kako ih nazivaju u Dalmaciji, Hercegovini te u okolici Sombora), dan koji je posvećen ocu, djedovima i općenito muškim članovima obitelji. Podunavski Hrvati ovaj običaj tradicionalno slave na četvrtu nedjelju došašća – tjedan dana nakon Materica.

Dio je godišnjega ciklusa običaja bunjevačkih Hrvata u Vojvodini – Bačkoj, na području Subotice i Sombora te okolice, kao i Hrvata naseljenih u dijelu južne Mađarske.

Premda se Oci znatno skromnije obilježavaju od Materica, najčešće se na ovaj dan spremao svečaniji ručak i kolači ili pak lakumići (vrsta pletenoga dizanog tijesta).

Oce su odmah ujutro česti-

tali svi ukućani - prvo djeca - muškim članovima proširene obitelji, počevši od najstarijih – pradjedu, djedu, ocu, stričevima i td.

Obično svi ukućani potom nazdravljaju zamedljanom

rakijom – za zdravlje. Većinom se namjesto poklona djeci daje novac, a katkad i čarape, ručnik, šal, kapica i slično.

U hrvatdskoj katoličkoj zajednici u Adelaideu Oce su

na 4. nedjelju došašća čestitala djeca Hrvatske škole koja djeluje u okviru Hrvatskog sportskog centra, a njihovi očevi su im zahvalili na čestitkama te svoju djecu nagradili i prigodnim darovima.

Nakon sv. mise u predvorju crkve je priređena mala zakuska i ponuđeni su tradicionalni okrepljujući napici – prenosimo vijest iz HKC-a Adelaide o lijepoj tradiciji koja i dalje živi i njeguje se među članovima ove hrvatske katoličke zajednice.

Svečano obilježena 56. obljetnica posvete crkve u Summer Hillu

Nakon sv. mise članovi hrvatske zajednice nastavili su proslavu na tradicionalnom pikniku, zahvaljujući Božjoj providnosti i snazi vjere koja ih je održala kroz desetljeća

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Fb: St Anthony, Croatian Catholic Centre, Summer Hill Church

Ucrkvi sv. Antuna Padovanskog u Summer Hillu, Sydney, u nedjelju 15. prosinca svečano je obilježena 56. obljetnica posvete crkve.

Proslava je započela trodnevnicom koja je trajala od 12. do 14. prosinca, tijekom koje je svakodnevno moljena franjevačka krunica, a nakon svake svete mise uslijedilo je klanjanje pred Presvetim sakramentom.

U petak, 13. prosinca, tijekom svete mise vjernici su imali priliku primiti sakrament bolesničkog pomazanja, što je bila posebna prilika za molitvu i zajedništvo

s onima koji su �izički ili duhovno slabiji.

Vrhunac proslave bio je u nedjelju, 15. prosinca, kada je u 10.30 sati održana sveta misa koju je predvodio fra Matija Marijić. Ovom svečanom svetom misom obilježena je 56. godišnica posvete crkve koju je posvetio kardinal Norman Gilroy 15. prosinca 1968. godine. U svom govoru tada je kardinal Gilroy pohvalio vjernost hrvatske zajednice katoličkoj vjeri i hrabrost njihovih predaka koji su pobjegli od ratnih razaranja u Europi te započeli novi život u Australiji.

Nakon svete mise članovi hrvatske zajednice nastavili su proslavu na tradicionalnom pikniku u veselom i zajedničkom duhu, zahvaljujući Božjoj providnosti i snazi vjere koja je održala ovu hrvatsku katoličku zajednicu kroz desetljeća.

Ova obljetnica ne samo da podsjeća na povijest Crkve i zajednice, već i na neprestano svjedočanstvo vjere, nade i ljubavi koje hrvatska zajednica u Summer Hillu prenosi s koljena na koljeno.

Piknik u prirodi i božićno druženje u veselju!

Članovi i članice kluba održali su dvije nezaboravne proslave koje su bile prožete druženjem, zabavom i božićnim duhom

Pripremila: Suzana FANTOV

Umirovljenici i umirovljenice Hrvatskog kluba „Southern Cross“ priredili su dvije nezaboravne proslave na kojima su spojili druženje, zabavu i božićni duh te uokvirili njihove djelatnosti za 2024. godinu. Prva od njih bio je piknik - druženje koje je održano 8. prosinca u jednom od predivnih melburnških parkova.

Tijekom sunčanog i toplog dana članovi i članice kluba uživali su u ugodnoj atmosferi, razgovorima i zajedničkim trenucima.

Posebnost ovog događanja bila je priprema izvrsnog svinjskog pečenja s ražnja, koje se pripremalo dan prije, a miris i okus pečenog mesa oduševili su sve prisutne.

Uz tradicionalnu hrvatsku

hranu i veselo društvo piknik je bio pravi odmor i za dušu i za tijelo.

Nekoliko dana kasnije, 18. prosinca, upriličeno je i božićno druženje u prostorijama kluba u parku Gladstone, gdje se redovito održavaju njihovi susreti.

Ovo je bila dodatna prilika da se članovi kluba okupe, podijele radost blagdana i uživaju u veseloj atmosferi.

Zabavu je bila prožeta pjesmom, plesom i domaćom hranom koja je donijela miris Božića i domaće tradicije.

Središnji dio večeri obilježila je i nagradna tombola, koja je dodatno podigla veselje među prisutnima.

Tijekom večeri posebna zahvala upućena je Upravnom odboru - klupskom timu koji je kroz cijelu godinu uspješno organizirao i vodio susrete i aktivnosti, čime je omogućio članovima da se povežu, druže i podržavaju. Na kraju večeri domaćini su svima zaželjeli sretne božićne blagdane i uspješnu novu godinu, uz puno zdravlja, ljubavi i zajedništva.

Croatian Community Celebrates Christmas

Croatian Club Bosna Hosts Enchanting Christmas Celebration

Prepared by: Suzana Fantov

Photography: Ivi Mršić - Facebook Australian Croatians

The Croatian Club Bosna in St. Mary’s once again transformed into a magical Christmas wonderland, as it welcomed scores of Sydney’s Croatian community members for its cherished annual Christmas celebration. On Friday, 13th December, the club’s spacious premises and expansive courtyard came alive with festive cheer, melodious tunes, and the warmth of yuletide spirit.

The evening’s entertainment was masterfully delivered by the beloved band Prva Liga, alongside DJ Zarks, whose infectious rhythms and stellar performances had revellers dancing well into the night. The dance �loor remained packed throughout the evening, with partygoers moving to both traditional Croatian melodies and contemporary favourites. The ambience was particularly enchanting as darkness fell, with blazing torches illuminating the warm summer evening and casting a golden glow across the festivities.

Adding to the evening’s charm, local vendors set up an array of delightful stalls, whilst the renowned ‘Planina Kitchen’ served up delectable Croatian cuisine inside the club. The combination of superb fare, refreshing beverages, and excellent entertainment created the perfect setting for community members to catch up, strengthen bonds, and forge new friendships.

The evening reached its pinnacle with the much-anticipated arrival of Father Christmas himself. To everyone’s delight, he appeared atop the club’s roof, his jovial demeanour matching his legendary reputation. With characteristic generosity, he distributed sweets to eager children and merry adults alike, sprinkling an extra dose of Christmas magic over the proceedings.

This wonderful Christmas gathering served as yet another testament to the vibrant Croatian community in Syd-

ney, beautifully showcasing their dedication to preserving cultural traditions whilst fostering a strong sense of unity and belonging. The event’s remarkable success highlighted the enduring spirit of fellowship that continues to �lourish within Sydney’s Croatian community.

15th January 2025

Announcement to readers of Hrvatski Vjesnik – The Croatian Herald

Dear Readers,

As the Chairman of the Board, I am writing to deliver some important news regarding the future of our prized institution, The Croatian Herald (Vjesnik)

Over four decades, The Vjesnik has been a pillar of our community, a trusted source of news and cultural connector for our Australian-based diaspora. The media landscape has changed enormously over that period, especially over the last decade. It has left us with an inevitable decision to catch up and progress with the digital times, but one we feel can positively impact and strengthen the Croatian community for generations to come.

Currently, we are facing similar challenges to that of many media organisations - dwindling newspaper sales and advertising revenue, particularly from Government sources which for so long was a vital revenue stream for The Vjesnik

I joined The Vjesnik board in 2018 as the newspaper’s future was in grave doubt and requiring backing. If it were purely a financial decision, we would have stopped printing The Vjesnik six years ago. The last four years have been particularly challenging, with COVID-19 accelerating The Vjesnik’s decline as printing and distribution costs tripled whilst sales and advertising plummeted, placing an even bigger financial burden on me to keep the newspaper afloat.

We have made the decision to focus our efforts on transitioning The Vjesnik into a digital publication (website and social media channels) from April 2025. As such, we are making the difficult but necessary decision to print our final weekly edition of The Vjesnik on Wednesday March 26, 2025. Thereafter we will transition to a monthly newspaper until the end of June 2025. Unless print sales of the monthly edition pick up significantly, the likelihood is that we will permanently cease printing The Vjesnik, with the absolute focus switching to digital.

Make no mistake, this is not the end of The Vjesnik. Instead, we are determined to keep the Croatian community alive and we are committed re-engaging the younger generations and enticing future generations to maintain a connection to the Croatian community via an expanded digital offering, which will include sport, culture and events.

I am committed to investing in the resources required to make this a success, and this will include expanding our editorial team give the digital migration every chance of succeeding, as we don’t underestimate the increasingly vital role The Vjesnik will play in preserving the rich Croatian culture that our parents, grandparents and ancestors worked so hard to establish, amid the challenges that many migrant communities face.

I would like to pay tribute to the editorial team, with special acknowledgment of our Editor-in-Chief, George Sabljak, whose leadership has been instrumental in guiding us through some turbulent times over the past 13 years. I would also like to thank the hundreds, if not thousands of contributors and editors, since The Vjesnik’s inception, all of whom have helped create this institution.

We believe this decision will help preserve and strengthen The Vjesnik’s legacy, so we ask you, the readers and the Croatian community, to support us as we enter this new era. We will provide more updates over coming weeks and months.

Ivan Filipović Chairman of the Board Hrvatski Vjesnik - The Croatian Herald

HSP Melbourne Host Christmas Picnic at Brimbank Park

Prepared by: Suzana Fantov

Photo: Zlatko Kozlevčar

On Sunday, 22nd December, the Croatian Rights Party (HSP) Melbourne hosted their much-anticipated annual Christmas picnic at the picturesque Brimbank Park in Keilor. Blessed with clear skies and a perfect summer day of 24°C, the event attracted approximately 150 attendees, creating a vibrant and welcoming atmosphere for families, friends, and members of the Croatian community to come together. This gathering beautifully combined the festive spirit of Christmas with the unique charm of an Australian summer, offering an opportunity for camaraderie and cultural celebration.

The event brought together not only HSP members but also representatives from other Croatian clubs and associations in Melbourne, further enhancing the spirit of unity and shared heritage. Guests were treated to a range of activities and entertainment throughout the day, creating unforgettable memories for all who attended.

Central to the day’s success was the lively musical performance by the band Black Legion. Comprising talented musicians Joe Sladić, Zvonko Šakić, and Zdenko Martan, the band delivered an eclectic mix of energetic tunes and beloved hits that had the crowd singing and dancing along. Their music set the tone for the day, lifting spirits and creating a joyous ambiance that resonated with guests of all ages.

A highlight of the picnic was the delicious food, which showcased traditional �lavours and hearty fare. Guests indulged in expertly spit-roasted lamb and an array of mixed grills, lovingly prepared by dedicated volunteers. The tantalising aroma of freshly cooked meats wafted through the park, drawing visitors to the food stalls where smiles and satis�ied appetites were the order of the day.

Adding to the culinary delights was Pero’s Wine, a stan-

dout feature of the picnic. This specially curated wine selection, both displayed and available for purchase, captured the attention of many attendees.

As a proud sponsor of HSP Melbourne, Pero’s Wine not only elevated the dining experience but also underscored the importance of community support in making such events possible.

The event was graced by the presence of notable guests whose contributions further enriched the day. Among them were Blaž Gotovac, a distinguished Croatian jeweller and loyal sponsor of HSP Melbourne; Marko Bulić, the champion of the Australian Blackball International Federation Inc.; and Steve Ravić, a celebrated director and producer from Majestic Film.

Their support and participation highlighted the

strong bonds within the Croatian-Australian community and the shared commitment to preserving cultural heritage.

Behind the scenes, the success of the Christmas picnic was a testament to the dedication and hard work of numerous volunteers. The kitchen team, including Drago, Djuro, Dion, Jurek, Finka, Cathie, and Paula, worked tirelessly to ensure guests were treated to meals prepared with love and care. Their efforts did not go unnoticed, as many attendees expressed gratitude for the warm hospitality and exceptional service.

Special recognition is also due to the event organisers, HSP Melbourne President Drago Maligec and committee members Johnny Cash (John Sladić) and Zvonko Šakić. Their meticulous planning and leadership ensured that the day unfolded seamlessly, once again showcasing the strength and unity of Melbourne’s Croatian community.

Adding a touch of magic to the day was the arrival of Father Christmas, who delighted children and adults alike as he made his grand entrance accompanied by members of the CRN Yashi bikers group. This memorable moment brought smiles to many faces and encapsulated the festive spirit of the event.

HSP Melbourne’s annual Christmas picnic was more than just an event—it was a heartfelt celebration of tradition, togetherness, and cultural pride. It provided a platform for socialising, sharing, and enjoying the holiday spirit while reaf�irming the organisation’s dedication to preserving Croatian heritage and fostering connections among emigrants in Australia.

As the sun set on this joyous occasion, attendees departed with hearts full of gratitude and fond memories, eagerly anticipating next year’s gathering. Events like these continue to strengthen the bonds within the community, ensuring that the spirit of unity and cultural pride endures for generations to come.

Spektakularno druženje uz Djeda

Božićnjaka koji je stigao - s krova kluba

Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se popularni bend Prva liga i DJ Zarks, koji su svojim energičnim nastupima sve okupljene podigli na noge i stvorili atmosferu pravog božićnog partija

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Ivi MRŠIĆ – Fb Australski Hrvati

Hrvatski klub „Bosna“ - St. Mary’s - bio je domaćin još jedne tradicionalne božićne zabave na kojoj se okupio veliki broj članova hrvatske zajednice u Sydneyju. U petak, 13. prosinca, prostor kluba i veliko klupsko dvorište bili su ispunjeni veseljem, glazbom i božićnim duhom.

Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se popularni bend Prva liga i DJ Zarks, koji su svojim energičnim nastupima sve okupljene podigli na noge i stvorili atmosferu pravog božićnog partija u u klubu u St. Mary’su. Plesalo se i pjevalo do kasnih večernjih sati, a atmosferu su užarile i zapaljene baklje koje su zabljesnule u ljetnoj noći.

Zabava je bila obogaćena i prodajnim štandovima, a „Planina Kitchen“ bila je otvorena za sve posjetitelje unutar samog kluba. Uz veselo društvo, hranu, piće i dobru zabavu, bila je to prava prigoda za druženje i zajedništvo svih članova zajednice.

Vrhunac večeri obilježio je dolazak posebnog gosta - Djeda Božićnjaka - koji je s krova kluba s osmijehom na licu ispraznio svoju torbu slatkiša i podijelio ih s djecom i odraslima, čime je još više uljepšao večer i donio radost svim prisutnima.

Ova božićna zabava bila je još jedno lijepo i uspješno okupljanje hrvatske zajednice u Sydneyju, koje je pokazalo snagu tradicije i duh zajedništva koji krasi njene članove i članice.

ZAJEDNIŠTVO TRADICIONALNI BOŽIĆNI

Uz glazbu, gosti su uživali u izvrsnoj hrani – janjetini s ražnja i miješanim mesima s roštilja, a osvježavali su se raznovrsnim napitcima

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

Hrvatska stranka prava (HSP) Melbourne organizirala je u nedjelju, 22. prosinca, svoj tradicionalni božićni piknik u parku Brimbanku – Keiloru.

Uz predivno sunčano vrijeme i ugodnih 24 °C, oko 150 posjetitelja uživalo je u jedinstvenoj ljetnoj božićnoj atmosferi u prirodi, zabavi na kojoj su se okupili i članovi iz drugih hrvatskih udruga i klubova te mnogi dragi gosti.

Za dobru zabavu i glazbeni ugođaj pobrinuo se bend Crna legija, koji je svojim odabirom pjesama podigao raspoloženje sviju. Sastav koji čine Joe Sladić, Zvonko Šakić i Zdenko Martan oduševio je posjetitelje energičnim i popularnim hitovima.

Uz glazbu, gosti su uživali u izvrsnoj hrani – janjetini s ražnja i miješanim mesima s roštilja, a osvježavali su se raznovrsnim napitcima.

Uz glazbu, gosti su uživali u izvrsnoj hrani – janjetu na ražnju i mješovitim roštiljima, dok su se za osvježenje pobrinule raznovrsne napitke. Posebnu pozornost privukao je i štand tvrtke “Pero’s Wine”, na kojem su bila izložena i vina za prodaju, koja također podržala događanje kao sponzor HSP-a Melbourne.

Među posebnim gostima bili su i Blaž Gotovac, hrvatski zlatar i sponzor HSP-a Melbourne, Marko Bulić, prvak Australian Blackball International Federation Inc., te Steve Ravić, direktor i producent tvrtke Majestic Film. Zahvaljujući marljivim volonterima i osoblju kuhinje – Dragi, Đuri, Dionu, Jureku, Finki, Cathie i Pauli – gosti su uživali u odličnim jelima koja su pripremljena s puno ljubavi i truda.

Organizatori piknika, predsjednik Drago Maligec, Johnny Cash (John Sladić) i Zvonko Šakić, zaslužuju posebne zahvale za uspješno

Za dobru zabavu, druženje i pjesmu - uvijek spremni!

vođenje događanja koje je još jednom pokazalo snagu zajedništva hrvatske zajednice u Melbourneu. Ovaj božićni piknik bio je prilika za druženje, slavlje i zajednički užitak u blagdanskom duhu, a HSP Melbourne je još jednom potvrdio svoju predanost očuvanju hrvatske tradicije i povezivanju iseljenika u Australiji. Nemojmo zaboraviti spomenuti i dolazak specijalnog gosta – Djeda Božićnjaka - koji je došao u pratnji članova bajkerske udruge CRN Yashi!

Procjene su kako je BiH izgubila stotine milijuna eura u posljednjih 15 godina uslijed neispunjavanja preduvjeta, a što dovoljno govori o hitnosti i potrebi dogovora nadležnih

Zbog neispunjenih političkih i tehničkih preduvjeta Bosna i Hercegovina trenutačno ne može koristiti sredstva iz IPARD programa Europske unije, a kojima se iznosom većim od milijardu eura podržavaju razvoj i modernizacija poljoprivrede na prostoru zapadnog Balkana. Za to vrijeme domaći poljoprivrednici slamku spasa traže u proračunima razina vlasti, svjesni kako je to jedini način za opstanak i preživljavanje do onoga trenutka kada će se za BiH otvoriti vrata jednog od najizdašnijih fondova Europske unije.

Međutim, kako bi se stekli uvjeti za korištenje sredstava iz spomenutog programa, potrebne su reforme koje traže uspostavu IPARD strukture, a to pak traži i koordinaciju različitih razina vlasti.

Procjene su kako je BiH izgubila stotine milijuna eura u posljednjih 15 godina uslijed neispunjavanja preduvjeta, a što dovoljno govori o hitnosti i potrebi dogovora nadležnih. IPARD je dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Ovim alatom EU pruža zemljama korisnicama �inancijsku i tehničku pomoć u cilju razvoja svoje poljoprivrede, proizvodnje hrane i strukture ruralnog razvoja na održiv način, usklađujući svoje politike poljoprivrede i ruralnog razvoja s CAP EU te prilagođavajući poljoprivredni i prehrambeni sektor standardima EU-a.

Strukturu za provedbu pro-

Tvrtke koje ulažu u BiH, zapošljavaju lokalno stanovništvo i doprinose ekonomskom razvoju zemlje

Uprvih šest mjeseci u BiH je uloženo nešto manje od 500 milijuna eura, odnosno približno milijardu maraka. Najznačajniji investitori u BiH u 2024. godini, prema izboru Agencije za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA), do sada su uložili 365 milijuna maraka i zapošljavaju 3766 radnika. FIPA već 19 godina bira najznačajnije strane investitore u BiH, tvrtke koje ulažu u BiH, zapošljavaju lokalno stanovništvo i doprinose ekonomskom razvoju zemlje.

Među deset najvećih investitora je EFT Investments Limited Bileća. Riječ je o investiciji iz Velike Britanije od ukupno 89 milijuna KM, od čega 19 milijuna KM u 2024. godini. Zapošljavaju 12 radnika u sektoru proizvodnje elek-

POTREBNE SU REFORME

BiH nije ispunila političke i tehničke preduvjete EU-a

grama ruralnog razvoja čine Agencija za ruralni razvoj u okviru instrumenta IPA te Upravljačko tijelo Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), koji blisko surađuju. Što se tiče toga tko sve od naših susjeda ima pravo na sredstva IPARD-a, Europska komisija usvojila je programe ruralnog razvoja (IPARD III) za Albaniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku, pri čemu se očekuje kako će podrška Unije, s nacionalnim javnim i privatnim doprinosima, generirati ukupno više od 1 milijardu eura investicija u ruralnim područjima zapadnog Balkana i Turske.

Značaj ulaganja u poljoprivredu potvrđuje spremnost Unije da ulaže u ovaj strateški

gospodarski segment, a što je osobito bitno kada pitanje proizvodnje hrane promatramo u širem geopolitičkom okruženju. Iako je BiH ostvarila određeni napredak u programiranju sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći, još uvijek nije uspostavljena potrebna IPARD struktura za korištenje sredstava namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Uspostava IPARD strukture zahtijeva značajne reforme i koordinaciju između različitih razina vlasti u BiH, pa i uz to što su poduzeti određeni koraci prema ispunjavanju ovih uvjeta, proces još uvijek nije završen, što onemogućava pristup IPARD-ovim sredstvima. U smislu političke koordinaci-

je nužno je usuglasiti stavove između entiteta i Distrikta Brčko o organizaciji i funkcioniranju IPARD strukture. Pritom i politički lideri moraju postići dogovor kako bi se omogućila harmonizacija politika na državnoj razini. U smislu strukture nužno je osnovati IPARD agenciju koja će biti zadužena za provođenje programa, uključujući odobravanje projekata, praćenje i izvještavanje, kao i Upravljačko tijelo koje bi imalo zadaću planiranja, koordinacije i nadzora provedbe IPARD programa. Također, potrebno je imati i koordinacijsko tijelo koje bi pomagalo u komunikaciji između različitih razina vlasti, osiguravajući međuinstitucionalnu suradnju. Naravno, tomu treba dodati i pravnu usklađenost s EU-om, razvoj institucionalnih kapaciteta, akreditaciju, kao i podršku poljoprivrednicima, uključujući i edukaciju korisnika. Izostanak dogovora generira situaciju u kojoj značajno zaostajemo za susjedima, a u smislu �inancijskih prilika federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić još je prošle godine tijekom regionalne konferencije posvećene novim tehnologijama u agraru Agro. Rocks, koja je održana u Osijeku, naglasio kako je zbog neuspostave IPARD strukture u posljednjih 15 godina BiH izgubila na stotine milijuna KM sredstava koja bi nam dobro došla za strukturne reforme poljoprivrednog sektora u BiH.

trične energije za izvoz. Pri vrhu ove liste je i Porsche BH – austrijska investicija ukupne vrijednosti 72,5 milijuna KM, s 30 milijuna KM uloženih u 2024. godini. Tvrtka zapošljava 171 radnika, a fokusirana je na automobilski sektor. Kao francuske investicije vode se one tvrtki Lactalis BH i Inmer Gradačac. Vrijednost ovih ulaganja je 49 milijuna KM, uključujući pet milijuna KM u 2024. godini. Ukupno zapošljavaju 297 radnika u proizvodnji mli-

jeka i mliječnih proizvoda. Njemačka investicija u vrijednosti od 40 milijuna maraka odnosi se na GS - Tvornicu mašina Travnik. U ovoj kompaniji zaposlena su 574 radnika u metaloprerađivačkoj industriji s 99% izvoza. Iz Njemačke je i investicija PASS Bijeljina, ukupne vrijednosti 33,7 milijuna maraka. Zapošljavaju 1153 radnika u proizvodnji dijelova za motorna vozila. KS Tueren i KS Aluminium Široki Brijeg – mješovita je njemač-

ko-hrvatska investicija u visoku tehnologiju za proizvodnju aluminijskih i PVC pro�ila. Trenutačno zapošljavaju 90 radnika. Na popisu vodećih je i Iskra Europa – slovenska investicija od 25 milijuna KM. Ukupno 135 radnika zaposleno je u proizvodnji komunikacijske opreme. Roundliner BH Prijedor – njemačka je investicija od osam milijuna KM, a tvrtka zapošljava 214 radnika u proizvodnji industrijske ambalaže.

Kako smo krenuli?

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

U predbožićnom broju, između ostaloga, postavio sam pitanje koji je put da se zlo koje se događa spriječi. Što se tiče Drage Naše, i poslije božićnih i novogodišnjih blagdana, te uskoro islamskih blagdana, još uvijek se ne zna što je ovdje zlo, a što dobro.

Ovdje zlo i dobro imaju najmanje tri ili četiri različita značenja. Pa tako, Čovićevu izjavu da Bošnjaci-muslimani žele centralizirati Federaciju BiH jedni i drugi shvaćaju kao zlo, a treći kao dobro. Nastojanje Bošnjaka-muslimana da se donese Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji prema njihovim željama, Hrvati vide kao pokušaj centraliziranja, što on i jest, a Bošnjaci kao mogućnost da oni vladaju "svojom" državom. Treća strana, Amerikanci oličeni u veleposlaniku Murphyju, to vide samo kao �inancijski i globalni interes Amerike, ali Bošnjacima-muslimanima to nije jasno.

Zaključke NSRS, da se Dodik ne odaziva Sudu BiH te da se blokira rad u svim tijelima BiH od strane srpskih zastupnika dok se ne okonča ova farsa od suđenja Dodiku za nepoštivanje Schmidtovih odluka, Bošnjaci-muslimani vide kao udar na "njihovu" državu, Srbi kao udar na Srbe i na RS. Ono što bi, da nije jadno bilo zanimljivo jest tvrdnja sve četiri dominantne politike u BiH kako oni drugi krše Dayton, a ne oni. Prava istina je da svi tom Daytonskom sporazumu prilaze kao švedskom stolu, ono što im u datom trenutku odgovara uzeli bi, a za što ne bi, optužuju preostale tri strane. Kad govorim o četiri strane, četvrta strana je međunarodna zajednica, prije svih Amerika i Engleska te članice EU, Njemačka i Francuska, i pomalo Rusija. Zaključke NSRS Bošnjaci-muslimani vide kao pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH pa zbog toga vrše pritisak na Tužiteljstvo BiH i međunarodne dužnosnike da sankcioniraju srpske dužnosnike i institucije. Ono što je svake godine aktualno jest proslava Dana RS. Bošnjacima-muslimanima je ta proslava trn u oku, pozivaju se na presude Ustavnoga suda koji je Dan RS proglasio neustavnim. Ovdje treba znati sljedeće; bilo koji dan u godini da NSRS proglasi Danom RS i da ga obilježavaju, Bošnjaci-muslimani bi to proglasili udarom na "njihovu" državu BiH i tražili od međunarodne zajednice da to spriječi. Promatraču sa strane nameće se pitanje; Kako netko, pa bila to i Amerika i cijela međunarodna zajednica može prisiliti Srbe, odnosno srpski narod da odustanu od proslave Dana RS!? Uvidjevši kako međunarodna zajednica, prije svih američka administracija na čelu sa Murphyjem, pokušava sankcionirati pojedince, naročito Dodika, Srbi su se dosjetili pa odluke o bojkotiranju rada institucija BiH donosi NSRS. E, sad, kako će to visoki predstavnik Christian Schmidt sankcionirati NSRS i njene odluke? U tom smislu, naravno ne javno, ali se s velikom sigurnošću može zaključiti da su neki iz međunarodne zajednice, prije svih Schmidt i Murphy, savjetovali Bošnjake-muslimane da Tužiteljstvo BiH zatraži informacije od NSRS-a glede zaključaka koje ta skupština donosi.

To je ohrabrilo "najsirovijeg ministra na prostorima Balkana", kako ga je nazvao predsjednik Srbije Vučić, Bošnjaka-muslimana Zukana Heleza, inače pripadnika HVO Bugojno u trajanju od nekih sedam mjeseci, da istupi onako sirovo i glupo kako on jedino i zna. Zaključke NSRS vidi kao otvoreni pokušaj secesije te tvrdi da je "srpska nacionalna politika u proteklih tri i više desetljeća promašena, antinarodna, a da se zbog takve politike građani BiH i Srbije nalaze u hodniku euroatlantskih integracija".

Raduje ga zahtjev Tužiteljstva prema NSRS i očekuje, savjetuje Tužiteljstvu, da protiv NSRS pokrene kazneni postupak zbog "Dogovora o činjenju kaznenog djela, "Pripremanja kaznenog djela", "Napada na ustavni poredak". Također je pozvao i međunarodnu zajednicu jer se "iskreno nada da ona neće podcijeniti ozbiljnost antiustavnog djelovanja NSRS". Ako ga pak svi navedeni ne bi poslušali podsjeća da su tu Oružane snage BiH koje će zaštititi državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH". Da Zukan Helez nije ograničenih intelektualnih mogućnosti znao bi da Oružane snage BiH postoje samo na papiru, znao bih kako bi se, u slučaju da opali samo i jedna puška, te Oružane snage raspale na tri vojske u roku od pet minuta. Njegova suluda tvrdnja, odnosno prijetnja, kako bi u bilo kojem slučaju ugroze države BiH bio angažiran pričuvni sastav vojske, uistinu je ludost nad ludostima. Kako on, ali i neki drugi mogu i zamisliti da bi se Hrvati i Srbi odazvali takvom pozivu!

Osim što je sirovi Bošnjak-musliman Helez zaprijetio Srbima, prijetnju im je uputio i proveo (ne) legalni Schmidt, zabranivši provođenje "spornih" odluka NSRS! Kako će provesti svoju zabranu, nije objasnio. U tom pogledu treba pogledati satirično pisanje portala Poskok o Schmidtu. Oni koje bi to zanimalo neka malo proguglaju jer nema prostora da vam o tome pišem.

I na koncu jedno malo podsjećanje o stanju u Dragoj našoj, koju neki nazivaju suverenom državom. Dakle, to je država u kojoj su na optuženičkoj klupi predsjednik RS, premijer Federacije BiH je u zatvoru, optuženi su prvi ljudi OSA-e, prvi ljudi državnoga suda i obavještajne agencije, čelnici ustanova za javno zdravstvo, dobavljači pa i odvjetnici. Zašto je to sve tako?

U Dragoj Našoj skoro smo izbacili Boga iz društva, učitelji se boje učiti djecu o moralu istini i Bogu. Katolici su Advent i Božić pretvorili u konzumerizam. Zabavne emisije na javnim emiterima veličaju nemoral, nasilje i pohlepu. Pobačaj, pravim riječima ubojstvo nerođenog djeteta, nazivamo pravom. Donosimo zakone koji više štite životinje nego čovjeka, prihvaćamo zakone po kojima naša djeca mogu mijenjati spol kad požele i niz drugih loših stvari, da ih ne nabrajam. I kako onda dalje?

Australija možda svega nekoliko godina dijeli od katastrofe u području osiguranja od prirodne katastrofe kakvoj svjedočimo u Kaliforniji, smatra se da oko 5.6 miljuna kućanstava diljem države je u nekoj mjeri u riziku od požara.

Istraživanje Vijeća za klimatske promjene otkrilo je da će se u deset izbornih jedinica do 2030. neka kućanstva vjerojatno kategorizirati kao ona „koje je nemoguće osigurati” uslijed činjenice da se nalaze pod povećanim rizikom uništenja od poplava ili požara.

Ove činjenice postale su poznate kada je Vijeće osiguravatelja Australije (ICA) otkrilo da bi kuće nastradale u požarima u Kaliforniji mogle utjecati na trošak preuzimanja osiguravateljske odgovornosti diljem Australije. ICA je otkrila da globalna osiguravateljska industrija „nije uspjela pokriti svoje troškove kapitala” tijekom proteklih šest godina, što je rezultiralo većim troškovima osiguranja diljem svijeta uključujući Australiju gdje je došlo do povećanja troškova od 30%. ICA procjenjuje da se oko 5.6 miljuna kućanstava u Australiji nalazi u riziku od požara. Ova organizacija također navodi da je svako dvanaesto kućanstvo u nekoj vrsti rizika od poplave - njih 230.000 suočava s s poplavama jednom u 20 godina.

Vijeće za klimatske promjene u dodatnoj je analizi utvrdilo da se u federalnoj izbornoj jedinici Nichols u Viktoriji nalazi najveći broj kućanstava koja uskoro neće biti moguće osigurati uglavnom radi rizika od poplava, dok se šire područje spomenute države smatra rizičnim požarnim područjem. Izborna jedinica Nichols područje je u kojem se nalazi 71.000 stambenih jedinica te 42.000 obitelji, sukladno podacima popisa stanovništva iz 2021.

Vijeće za klimatske promjene u istraživanju od 2022. pronašlo je nevjerojatnih 25.000 nekretnina u spomenutom području koje do 2030. neće biti moguće osigurati, poglavito radi rizika od poplava uslijed izlijevanja rijeka. Ovaj rizik pogađa 27.4% kućanstava tog područja uključenih u istraživanje. A tamo gdje ih nije moguće osigurati iz bilo kojeg razloga imat ćemo i situaciju u kojoj kućanstva nisu pokrivena osiguranjem niti u slučaju požara. Idući takav problem ima izborna jedinica Richmond u Novom Južnom Walesu gdje svaku petu nekretninu potencijalno neće biti moguće osigurati do kraja ovog desetljeća - 14.5% njih u riziku je od toga da se izliju rijeke, a preko 5% potencijalno se

Zašto se neki građani Australije neće moći zaštititi protiv prirodnih katastrofa do kraja 2030.

na putu požara. U tom području u zoni rizika je preko 22.000 nekretnina.

Oko 19.550 kućanstava odnosno 14.8% svih adresa u području Maranoa u Queenslandu do 2030. moglo bi postati takvo da ih neće biti moguće osigurati.

Moncried u Queenslandu je sljedeći s preko 18.000 kućanstava, a slijede druge izborne jedinice Sunčane države uključujući Wright s 12.140 nekretnina, Brisbane s 19.355 nekretnina te Grif�ith s njih 14.812. Po riziku se Indi u Viktoriji nalazi na osmom mjestu po procjeni rizika s 11.215 nekretnina koje čine 11.3% ukupnih nekretnina u regiji koje potencijalno nije moguće osigurati.

Izborna jedinica Page u Novom Južnom Walesu nalazi se na devetom mjestu s 11.691 pogođenim kućanstvom, a slijedi ju izborna jedinica Hindmarsh u Južnoj Australiji gdje 10.775 adresa možda neće biti moguće osigurati od prirodnih katastrofa.

Izvršna direktorica Australskog vijeća za klimatske

Australija „je spremna” pomoći američkoj vladi u suzbijanju ovog katastrofalnog požara u Kaliforniji, ministrica upravljanja hitnim situacijama Jenny McAllister izjavila je da će vlada napraviti „sve što je u njenoj moći da odgovorno pomogne”.

Iako nije bilo službenih zahtjeva za pomoć, senatorica McAllister navela je da je Australija ponudila svoju pomoć „diplomatskim kanalima”.

„Tek moramo dobiti odgovor kada je riječ o eventualnom pružanju pomoći, no kao i uvijek spremni smo

promjene Amanda McKenzie izjavila je kako je stvarnost takva da su Australija i većina svijeta već dosegnuli trenutak kakvom smo nedavno mogli svjedočiti u Kaliforniji u kojem osiguranje u određenim područjima jednostavno nije ostvarivo.

„U Kaliforniji su tu drugi razlozi, no u Australiji postoje cijeli nizovi regija koje se nalaze u takvim uvjetima da ih je sve teže i teže osigurati”, navela je McKenzie.

Navodeći da su se brojke od 2022. vjerojatno još pogoršale, projekcije kategorizacije svakog dvadeset i petog kućanstva kao kućanstva koje nije moguće osigurati do kraja desetljeća sada su se možda i pogoršale budući da se veći dio područja danas nalazi u riziku od češćih prirodnih katastrofa.

McKenzie je izjavila da postoje dodatni rizici za zajednice s nižim socioekonomskim statusom koje će se u budućnosti susretati s požarima budući da će sve veći broj kućanstava u konačnici biti kategoriziran kao onaj koji nije moguće osigurati jer si neće moći priuštiti po-

osiguranja koje će biti u ponudi, što znači da neće imati veze jesu li premije visoke radi poplava, kuća uništena zbog požara i dalje neće biti pokrivena osiguranjem. „Ako niste osigurani, obično se ne možete osigurati protiv ničega”, izjavila je. Područja u većem riziku od ovakve situacije uključuju dijelove Queenslanda, Novog Južnog Walesa i Viktorije koji su tijekom proteklog desetljeća nekoliko puta bili pogođeni poplavama.

Problematičan je i porast preklapajućih sezona požara između Australije i SAD-a budući da ove dvije države dijele resurse za borbu protiv požara uključujući zračnu potporu i djelatnike, no susreću se i sa scenarijem u kojem možda neće biti u mogućnosti ubuduće dijeliti resurse, što bi moglo imati za posljedicu požare koje će biti još teže staviti pod kontrolu.

McKenzie je upozorila da bi se mogli pojaviti i povećani troškovi za australske porezne obveznke kao rezultat sve snažnijih sezona požara kod kuće radi čega će se povećati troškovi nameta

za održavanje protupožarne zaštite te bi veća porezna baza potencijalno plaćala za razvoj Australskih obrambeih snaga kako bi one mogle pomagati u područjima pogođenim prirodnim katastrofama.

Tvrtka Point Data u zasebnom je istraživanju utvrdila da su se u Novom Južnom Walesu 284.452 zgrade suočile s vatrom, uključujući 13.667 u Hawkesburyju, 13.342 u Shoalhavenu, 11.506 u Tamworthu te njih 10.630 u Quenbeyang-Palerangu.

U Viktoriji se od 176.329 zgrada u riziku njih preko 24.000 nalazi u području Yarra Ranges, njih 11.585 na poluotoku Mornington, 9.520 u okrugu Nillumbik Shire te gotovo 7.800 u Gippslandu.

Prema riziku idući na popisu je Queensland u kojem u općini Sunshine Coast postoji najveći broj kućanstava njih 24.296 koja se nalaze u riziku, a slijedi Zlatna obala s njih 14.335 te Mackay s 5.984 kućanstva u riziku i Brisbane s njih 5.851. U trenutku provedbe istraživanja

Australija je spremna pomoći

pomoći našim prijateljima u SAD-u”, izjavila je. „Ako nam upute molbu za pomoć, napravit ćemo sve što je u našoj moći da odgovorno pomognemo.”

U tom slučaju države i teritoriji mogli bi dobiti zahtjev da stave na raspolaganje određene resurse, Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine u tom će slučaju zajedno s federalnom vladom koordinirati australski odgovor.

Ministrica je dvjema državama odala priznanje za

Sunčana država imala je ukupno 108.116 kućanstava u riziku od prirodnih katastrofa. Diljem Južne Australije 90.000 zgrada nalazi se u riziku od požara, otprilike svaka deseta u kategoriji „visokog rizika”. Adelaide Hills, Kangaroo Island, Mount Barker, Mitcham i Victor Harbour su u najvećem riziku. Izvršni direktor Vijeća osiguravatelja Australije za klimu, socijalnu politiku i međunarodno djelovanje Alix Pearce navodi kako se očekuje da će uvjeti koji u Australiji dovode do povećanja premija osiguranja ove godine malo „popustiti”. Međutim, Pearce navodi da globalno osiguravajuće društvo Swiss Re procjenjuje kako gotovo trećina od 60 milijardi dolara (37 milijarda USD) koliko su koštale prirodne katatrofe u Australiji od 2014.-2023. spadaju u takozvani „zaštitni jaz”.

Pearce je izjavila kako je broj neosiguranih kućanstava u Kalifornij dodatno uvećan lokalnim propisima koji su osiguravatelje zaustavili od računanja na lokalni rizik po kućanstva što je dovelo do toga da su brojni pružatelji osiguranja jednostavno odbili ponuditi osiguravajuću zaštitu vlasnicima nekretnina. Međutim, primijetila je i da se pogoršavaju ekstremni vremenski uvjeti kao rezultat klimatskih promjena te spomenula da će to dovesti do dodatnih cjenovnih pritisaka kada je riječ o tržištu osiguranja u Australiji. Tijekom proteklih 30 godina gubici uzrokovani požarima osiguravajuće kuće stajali su oko 220 miljuna dolara godišnje. Ti su se troškovi povećali na 560 milijuna dolara tijekom proteklih pet godina. U međuvremenu su prosječni troškovi nastali uslijed poplava narasli sa 620 milijuna dolara godišnje na 2.2 milijarde u istom razdoblju. Osiguravajuća društva sada surađuju s australskim zajednicama kako bi ih osposobila za bolji odgovor na prirodne katastrofe te kako bi se smanjio njihov oslonac na osiguravajuća društva.

„dugu povijest suradnje” u suzbijanju požara te činjenici da je SAD pomogao Australiji zračnom potporom i stavljanjem djelatnika na raspolaganje tijekom požara koji su bjesnili za vrijeme „Crnog ljeta”. „Tijekom 2024. naši su djelatnici boravili u SAD-u i imali smo i velike koristi kada su američki djelatnici bili kod nas u Australiji prethodnih godina”, izjavila je. Do danas je sedam osoba preminulo, a više od 10.000 zgrada je uništeno u požaru neviđenih razmjera koji hara područjem Los Angelesa.

nalazi

lice

RNa ovim izborima napravio sam što nisam nikad prije: Naši birači radije biraju dezertere

azveselio me ovih dana jedan bivši drug, a sada ugledni član vladajuće koalicije svojim poklonom hrvatskom izričaju. Upitan, naime, da li očekuje smirivanje tenzija i društvenih kriza nakon predsjedničkih izbora, član vladajuće koalicije je malo promislio i lagano podučio novinare rekavši kako "čvrsto sumnja" u lagana rješenja. Evo ti ga na! On uoči izbora "čvrsto sumnja" hoće li se budući predsjednik zvati Dragan ili Zoran. Zoran Milanović sve više sliči na raštimani televizor. Umjesto da popravi sliku (o sebi), on povisuje ton. Dragan Primorac je pak bio primoran trčati ovu utrku ne za sebe već za bolji rejting stranke. Kad smo već kod naših predsjedničkih izbora, prije svega "čvrsto sumnjam" u odaziv birača, što se i potvrdilo.. Mnogima je izbora preko glave, neki su otišli na skijanje, a neki misle da su se u �inalu našla dva najgora od gotovo svih koji su se natjecali pa odbijaju otići na biralište. Ni jedan od kandidata nije sudjelovao u obrani, ali su zato obojica nekada bili komunistička omladina, oduševljeni Jugoslavijom. Međutim, poznavajući naše birače, "čvrsto sumnjam" da će ih to pokolebati. Oni koji su izašli na izbore vjerojatno su se rukovodili onom Felixovom doskočicom u Večernjaku: "Od dva zla, biraj ono manje". E, sad tko je za Hrvate "manje zlo" saznali smo u nedjelju navečer. Zahvaljujući kratkoj pameti (sjećanju) hrvatskih birača, ona dvojica su i završili u drugom krugu. Fascinantna je "sumnja" u opredjeljivanju birača. Umjesto branitelja biraju dezertere, ljude čudnih biogra�ija i stranačke eksponente. Tomislav Jonjić i Marija Selak Raspudić nisu bili dovoljno atraktivni našim biračima, valjda zato jer iza njih ne stoji stranački aparat i lijeva medijska falanga. Na kraju, nema veze. Predsjednik ionako nema neke velike ovlasti. U Lijepoj našoj se razvilo bolesno i nastrano društvo. Dokaz su dva kandidata za Pantovčak. Borci za državu su gurnuti u stranu uz dominaciju ljevičara kroz medije koja je do sada neviđena. Šverceri djecom iz Konga nestali su u bespuću hrvatske zaboravnosti, niču kulturni centri za Srbe, a jedan od predsjedničkih kandidata je trbuhozborac premijera. 'Dupla pogreška' Na snazi je očito dogma "Izludi pa vladaj". Bitno je samo da sve prođe "moderato cantabile" i da još jedni izbori budu iza nas. Bojim se jedino da nismo naučili ništa od "velikog vođe" druga Josifa Staljina kad je rekao da ako se izbori dobro organiziraju onda ih se ne treba ni održavati.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Sad ćemo imati "što gore, to bolje". Idemo dalje… Sjećam se bivšeg potpredsjednika Sabora Mate Arlovića koji je proročanski ustvrdio da HDZ stvara "praznu nadu". Za razliku od SDP-a koji stvara puno beznađe.

Ljudi se sve više učlanjuju u stranke, a sve manje u knjižnice. U stranci što god uzmeš ne moraš vratiti, za razliku od knjižnice.

Nastupila je opća banalizacija svega. Jedan portal lansira mudrosti Novaka Đokovića. Đole sanja o obnovi Jugoslavije pa kaže: "U mojim najluđim snovima to bi bio idealan scena-

Tomislav Jonjić i Marija Selak Raspudić nisu bili dovoljno atraktivni našim biračima, valjda zato jer iza njih ne stoji stranački aparat i lijeva medijska falanga. Na kraju, nema veze. Predsjednik ionako nema neke velike ovlasti

rij". Sjajno! Još nam samo to fali! Đole je u "samoupravnoj" Australiji gdje se igra prvi od četiri Grand Slam turnira. Više nije prvi na ranglistama pa se lagano prebacuje na politiku. Otac mu je Crnogorac, majka Hrvatica, a on Srbin s dna kace.

"Ako svi govorimo istim ili sličnim jezikom, savršeno se razumijemo", kaže Đole. Naravno Đole. I 1991. godine smo se "razumeli". Mislim da smo se 5. kolovoza 1995. godine konačno i za uvijek razumjeli. Đole također misli da smo imali istu povijest. Imali bi je da smo i mi pet stotina godina živjeli pod turskom čizmom. Đole servira za povijest, ali to mu je "dupla pogreška". Hrvate u Bosni i Hercegovini zadesila je sudbina Židova u nacističkoj Njemačkoj.

Toliko ih pljačkaju i obespravljuju da im je jedini spas prikvačiti Davidovu zvijezdu koju se danas, za razliku od nekada, jako respektira. 'Nit' vrit ni mimo'

Na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom zaplijenjen je tovar od 900 kilograma sira. Ostala roba i dalje će se švercati, ali sada kroz rupe u siru. Za to vrijeme na istarskim su ulicama postavljeni "dvosmisleni" natpisi koji ne vode "ni vrit ni mimo" i s pomoću kojih zalutaš u oba smjera… Oko Vukovara se svakodnevno otkrivaju nove grobnice. Oko 15 tisuća ljudi je izgubilo život. Bljeskom i Olujom pokazali smo im tko su oni, a tko smo mi. Nikada, baš nikada, nismo čuli ni riječ isprike za sve zlo koje su nam nanijeli. Zato novčić koji svake godine Andrej Plenković traži u "hlebu" za pravoslavni Božić neće i ne može to nadoknaditi. Neke mutne asocijacije na novo "bratstvo i jedinstvo" neće osigurati miran suživot u Hrvatskoj. I tako, iz godine u godinu, odlaskom na domjenak srpskog sveta maske padaju. Uzalud svjedoči Časna sestra

Celina Sarić, danas u 95. godini, o smrti don Jurja Gospodnetića kojeg su u srpnju 1941. godine četnici mučili, živa ispekli na ražnju, sasjekli na komade i bacili u jamu. Mi poltronski šutimo, pružamo ruku pomirenja bez da se itko od službenih predstavnika iskreno pokajao i ispričao za sve zlo koje su nam nanijeli. Onda nije ni čudo da nam nitko ne vjeruje niti nas cijeni. Naravno, tko će iole normalan vjerovati da su u Europi u 20. stoljeću pekli svećenike na ražnju. To osobito kad potomcima takvog “viteškog ratovanja“ iskazujemo svakodnevno koliko ih volimo, cijenimo i mazimo…

Bora Dežulović, legendarni "Jebo vas Vukovar", nešto objavi, čopor jugo�ila uzleti i evo nama �ilma "Čovjek koji nije mogao šutjeti". Uradak je to Nebojše Sljepčevića. Zanimljivo kako jedan masonoidni uradak dobiva nagradu za nagradom, od one u Cannesu pa nadalje gdje god se natječe. Malo me čudi da Dežulović nije do sada napisao scenarij o tragediji zvanoj "Ovčara". Tamo se ubijalo en mass - Hrvate. Strijeljalo se čak i "ustaše" stare 16 godina. Možda zato jer je Dežulović navodno bio u "oslobođenom" Vukovaru, i to na tenku JNA. Kad se Dežulović, Ante Tomić i slični likovi na bilo koji način upletu u snimanje �ilmova i pisanje scenarija, zahvaljujući svojim dobrim međunarodnim ljevičarskim vezama sve je jasno. Sigurno će pasti neka nagradica.

'Sveta nedjelja' Naša ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ima love, a jugo-bojsi talent pa se vrtimo u krugu. Počelo je sa Vinkom Brešanom. Jakov Sedlar može imati najbolje teme i odlične scenarije, ali tu je naša Nina jako kritična i štedljiva. To je lijepo od nje. Čeka se još scenarij Ante Tomića za neki novi �ilm, recimo, o tragičnoj

sudbini jugo-škole za rezervne podo�icire u Bileći. Cannes se već trese od uzbuđenja. Ivan Biškup Sheriff ima scenarij za �ilm "Ginuli su najbolji da bi vladali najgori". Evo nekih ideja za pulski festival. Možda bi se moglo pitati našu Ninu za lovu pa snimiti �ilm o glavnom junaku Miloradu Pupovcu kojem ideja Hrvatske pravoslavne crkve nije baš sjela. Kaže kako oni koji to traže moraju biti svjesni posljedica. Kakvih, pitam. To je sjajna tema za razmišljanje o našoj nedavnoj prošlosti i njenim posljedicama. Na žalost kod nas nema režisera i scenografa koji bi mogli osmisliti takav �ilm. Govoriti treba sve tiše i tiše. Gordana Šprajc upozorava: "Najbolje se čuju oni koji govore tiše". Vraćam se na izbore. Na ove izbore nisam išao. Otkada smo samostalna država ovo će biti prvi izbori koje sam preskočio k'o truli seoski plot na mojim Plitvicama. Ivica Marijačić je po običaju "blag" kad u Hrvatskom tjedniku kaže: "Zahvaljujući ovakvom biranju po izvrnutoj pameti, stvorili smo bolesno i duboko nastrano društvo u kojem su pregaženi svaka pravednost, ljepota i dobrota. Društvo u kojem su agresori nagrađeni, a borci za Hrvatsku poniženi, u kojem ljevičarski prijestupnici ne snose posljedice zbog seksualnog nasilja, a trgovci djecom iz Konga ne samo što prođu bez sankcija nego se i cijela Plenkovićeva razbojnička država angažira da ih izbavlja"…. "komunistički kadrovi drmaju i nikada ne odgovaraju ni za jedan zločin nad hrvatskim narodom ni u jednom ratu". Što dodati ovako ogorčenom stavu? Ništa! Živimo u laži, okrećemo glavu, zaboravljamo brzinom svjetlosti, poltronstvo nam je u krvi, a političkog srama nam nedostaje. Još ću jednom pročitati intervju koji je još 2019. godine Ivan Aralica dao Hrvatskom tjedniku. Tema je bio i Andrej Plenković. Lako se pronađe na fejsu. Zanimljive procjene velikog hrvatskog književnika… Gordana Radoš ima ideju. "Trebao bi postojati neki SOS telefon za žene koje razmišljaju trebaju li ošišati šiške". Nedjelja je. Ličani kažu "sveta nedilja". Nedjelja je i izborni dan iako se sve zna. Karte su otvorene. O sudbini Lijepe naše i nadalje će odlučivati Plenki i Zoki. Zasluženo. Prema statistikama EU-a pri dnu smo da nema Rumunjske i Bugarske. A i one će nas prekoračiti. Treba znati sa statistikom jer ona pomalo sliči na bikini. Pokazuje sve osim najvažnije stvari. Francesco Petrarca je napisao: "Istina, mi volimo život. Ne zato jer smo navikli na život, već zato jer smo se navikli da volimo".

Naknada za vrhunske sportaše koji su ugovorni pričuvnici Oružanih snaga Republike Hrvatske povećana je sa 700 na 1000 eura neto mjesečno, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo obrane, a odluku je donio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

"Kao što kontinuirano radimo na podizanju standarda pripadnicima Hrvatske vojske, povećanjem materijalnih prava i poboljšanjem uvjeta rada, tako smo sada odlučili i povećati naknade našim ugovornim pričuvnicima vrhunskim sportašima", poručio je ministar Anušić i dodao kako su vrijednosti profesionalnog sporta usko povezane s vojničkim vrijednostima.

Prema podacima

Ministarstva, u 2024. godini sklopljeno je 110 ugovora o službi u ugovornoj pričuvi vrhunskih sportaša

Ovo povećanje dolazi nakon što su djelatnim vojnim osobama u prosjeku povećane plaće za 30 posto, dok je naknada dragovoljnim ročnicima podignuta na 900 eura, stoji u priopćenju MORH-a. Naknade za vrhunske sportaše u pričuvnom sastavu zadnji su put povećane u veljači 2023. godine. "Ugovorni pričuvnici vrhunski sportaši sudjeluju u promidžbenim aktivnostima i daju velik doprinos u privlačenju novih pripadnika i drugih kategorija djelatnika u Oružane snage RH, a tijekom domaćih i međunarodnih sportskih natjecanja sportaši nose oznake i simbole Oružanih snaga RH i time promoviraju ne samo Oružane snage RH, nego i Republiku Hrvatsku", navode u priopćenju.

Ministarstvo obrane ističe dugogodišnju suradnju s Hrvatskim olimpijskim odborom, na temelju sporazuma iz 2003. godine, a model službe vrhunskih sportaša u pričuvnom sastavu dodatno je razvijen sporazumom iz 2015. godine.

Prema podacima Ministarstva, u 2024. godini sklopljeno je 110 ugovora o službi u ugovornoj pričuvi vrhunskih sportaša, a trenutačno je u tijeku sklapanje ugovora za 2025. godinu.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

TRADICIONALNI BOŽIĆNI SIMBOLI

Slama je dio tradicionalnog božićnog ugođaja i u domove se unosi na sam Badnjak. Domaćini je stavljaju na podove i ispod stolnjaka na stolu

Najpoznatiji simbol Božića ima dugu tradiciju. Zimzeleno drveće koristili su narodi već stoljećima prije rođenja Isusa Krista, kao zaštitu od zlih duhova i bolesti.

Granama jele, bora ili smreke ukrašavali su vrata

Koja je prava priča o božićnim simbolima

i prozore, u znak svečanosti i kao zaštitu. Običaji nordijskih naroda drvce povezuju sa zimskim solsticijem, najdužoj noći u godini, između 21. i 22. prosinca. Drevni narodi vjerovali su da je sunce bog koji se razbolio i oslabio, zbog čega su dani kraći, a noći i tama sve duže.

Zimski solsticij označavao je kraj tog perioda, nakon kojeg će se božanstvo opet oporaviti i vratiti sunce i svjetlost.

Zimzeleno drveće koje su unosili u svoje domove podsjećalo ih je da će sve biljke ponovno narasti i da će se ljeto vratiti. Rimljani su solsticij povezali sa Saturnalijom, proslavom Saturna, boga zemlje i poljoprivrede.

Zelene grančice bile su im simbol iščekivanja ponovnog procvata biljaka i bujanja plodova i trave.

Božićna tradicija, najsličnija onoj danas, prema povijesnim izvorima, datira još iz 16. stoljeća, iz Njemačke. Obitelji bi prvo izradile drvene piramide koje bi ukrasile s grančicama zimzelenog drveta i svijećama, kako bi drvo označavalo nešto sveto. Rašireno je vjerovanje da je za prve svjećice na božićnom drvcu zaslužen reformator Martin Luther.

Zvijezde koje su svjetlucale između drveća u vrtu, prepuna snijega, toliko su ga fascinirale da je, navodno, i sam unio drvce u kuću i ukrasio ga svjećicama kako bi stvorio što sličniji ugođaj onom prirodnom.

Tradicija ukrašavanja božićnog drvca nema granica. Na jelama i smrekama koje se za ovaj ukras koriste, našlo se dosad svega – voća, orašastih plodova, bombona, grana drveća, svjećica, papirnatih, drvenih, staklenih i drugih ukrasa.

Božićna zvijezda - prekrasan “cvijet svete noći” sa svojim crvenim i zelenim listovima postao je nezaobilazan božićni simbol svakog doma. Prema meksičkoj legendi, siromašna mala djevojčica željela je na Badnjak donijeti

poklon u crkvu, u čast Djevice Marije. No nije imala ništa što bi joj poklonila, pa legenda kaže kako joj se putem javio anđeo koji joj je rekao da odnese malo korova.

Korov koji je našla i stavila na oltar pretvorio se u predivan cvijet s crvenim i zelenim listovima koji je postao simbol Božića. Osim domova, njime se ukrašavaju i sakralni objekti.

Budući da voli temperature do 18 stupnjeva, mnogi u njemu uživaju kratko, samo za vrijeme blagdana.

Simbolika ovog cvijeta oduševila je milijune ljudi pa je desetljećima Euphorbia pulcherrima (botaničko ime, prevedeno znači: vrlo lijepa), Božićna zvijezda, najpopularnija blagdanska biljka.

Slama je dio tradicionalnog božićnog ugođaja i u domove se unosi na sam Badnjak. Domaćini je stavljaju na podove i ispod stolnjaka na stolu.

Kršćanska simbolika slamu povezuje s Isusovim rođenjem, kojeg su roditelji Marija i Josip, nakon rođenja u štalici, stavili na slamu.

Djeci je zato slama poseban doživljaj pa su na selu u božićne dane mališani znali spavati na slami cijelo vrijeme dok se nalazila u kući, između 3 i 4 dana. Narodno vjerovanje slamu povezuje i s predviđanjem budućnosti – u mnogim modernim stanovima i danas će se naći par slamki ispod stolnjaka u dnevnom boravku, kao znak za sreću.

Tko izvuče dužu slamku, duže će i živjeti, kazuje stari narodni običaj. Ujedno, folklor slamu poznaje i kao sredstvo koje će voćki osigurati plodnost u nadolazećoj godini – dovoljno ju je staviti pod voćke na blagdan Sveta tri kralja, odnosno nedugo nakon Božića. Pšenica se sije 13. prosinca, na dan Svete Lucije. Tradicija je to koja simbolizira obnovu života i plodnost. Narodna vjerovanja kažu da će gustoća, boja i vrsta izniklih vlati pšenice najaviti žetvu za sljedeću godinu.

Ako je pšenica gusta, sjajna i čvrsta, obitelji u kojoj raste godina koja dolazi bit će puna zdravlja, uspjeha i sreće. Narasla pšenica obično se stavlja uz jaslice, ili samostalno, na blagdanski stol, uz obaveznu ukrasnu trakicu.

Anđele poznaju gotovo sve religije svijeta, koje ih prikazuju kao glasnike, zaštitnike, vodiče i nadnaravna bića, bića svjetlosti. Povezuje ih se sa zaštitničkom ulogom u čovjekovom životu, osobito djece i bolesnika. U svijetu vlada cijeli trend ponovnog otkrivanja anđela u čovjekovom životu.

U kršćanskim obiteljima jedan od glavnih božićnih simbola su i jaslice – mjesto Isusova rođenja, sa životinjama i pastirima koji su mu se došli pokloniti.

U modernim verzijama jaslice mogu biti od svih vrsta materijala, raznih veličina i oblika. Sve su češće i tzv. “žive jaslice”, koje na ulica-

Evo što možete napraviti s ostacima hrane od blagdana

Brzo i jednostavno rješenje su salate. Komadići mesa (purica, odojak, teletina) pomiješajte sa radičem, rukolom, matovilcem, kupusom.. Dodajte rajčicu, kuhana jaja, kukuruz i prelijte dresingom od jogurta ili nekim hladnim umakom koji vam je također ostao od blagdana.

Tost ili kruh prepecite na tavi ili u tosteru, dodajte grčki jogurt, salatu, rajčicu i komade mesa. Možete na isti kruh namazati i francusku salatu i po njoj dodati komadiće mesa.

ma u gradovima uprizoruju glumci na Badnjak ili sam Božić.

Zvončići – po svojoj tradiciji, koriste se kako bi najavili važan događaj. U drevna vremena, zvona se povezuju s poganskom tradicijom zimskih proslava, tijekom kojih su se zvonima tjerali zli duhovi. Kasnije, zvona su se uključila u sve važne događaje i aktivnosti, ali i brojne legende.

Nalaze se posvuda – kao ukrasi na božićnom drvcu, kapama, kao zasebni glazbeni instrumenti. Zaslužni su za poseban božićni ugođaj i stvaranje uspomena koje traju cijeli život.

PETAK 13.

Razgovaraju dvije plavuše, pa će prva:

- Znaš da ove godine Nova godina pada u petak?

Druga se zabrine:

- Eh, samo da ne bude 13.!

ČESTITKE

Ulazi mladić u knjižaru i pita:

- Imate li novogodišnje čestitke na kojima piše: Mojoj jedinoj ljubavi?

Ako vam je nakon blagdanskog ručka uz puricu ostalo i mlinaca, sljedeći dan od preostalih namirnica na jednostavan način napravite sasvim novo jelo. Na malo ulja propirjajte luk i češnjak, zatim napravite bešamel tako da dodate brašno uz kontinuirano miješanje, lagano pustite da provrije i polako ulijevajte mlijeko. Kada umak zakipi dodajte žličicu curryja i začinite sa soli i paprom i ubacite brokulu. Kada brokula malo omekša skinite s vatre i ubacite komadiće puretine. Umjesto brokule možete dodati ostatke povrća koje ste pripremali kao prilog. Na dno vatrostalne posude posložite mlince, zatim dodajte brokulu i puretinu u bešamelu i na vrh dodajte kockice starog kruha koje ste prethod-

no malo zamastili otopljenim maslacem. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva dok kockice kruha ne dobiju zlatnu boju i dobili ste složenac! Ostaci povrća mogu poslužiti za bogate krem juhe. Na maslinovom ulju i maslacu prepržite nasjeckani češnjak, dodajte mu luk, i povrće po želji. Kada se sve lijepo sjedini usitnite štapnim mikserom i vratite na vatru. Po ukusu dodajte vrhnje i ostale začine. Poslužite toplo. Ako se sva pripremljena riba odmah ne pojede, od ostataka se može napraviti dobrih zalogaja. Ribu očistite od kostiju i natrgajte na komadiće. Dodajte naribanu mrkvu, sitno sjeckani poriluk, malo češnjaka, jaje i po potrebi brašno i krušne mrvice. Oblikujte popečke i ispecite ih do zlatno žute boje. Ostatke mesa pomiješajte s kiselim krastavcima i preprženim šampinjonima. Ispecite palačinke, napunite smjesom od mesa i pohajte. Poslužite opet uz francusku salatu ili uz umake.

Top novogodišnji vicevi

Prodavačica se osmjehne: - Svakako, izvolite.

Mladić će:

- Dajte mi jedno desetak komada!

NOVA GODINA

Ulazi pijanac u birtiju i viče s vrata:

- Sretna Nova godina svima!

Konobar ga pogleda preko oka:

- Budalo pijana, koja Nova godina, tek je listopad!

Pijanac zatetura i uhvati se za glavu:

- Ajoj, ubit će me žena, nikad tako kasno nisam došao kući s proslave ...

JUTRO

Muž se budu ujutro i pita ženu:

- Je l'’ prošla Nova godina?

- Prošla je.

- A koji je danas datum?

- Drugi siječnja.

- A prvog nije bilo?

Tjedni horoskop

MENTALNO ZDRAVLJE

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Uglavnom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje se da se ovaj drugi dan osamite. Činit će vam se kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova.

Sretni brojevi: 6, 8, 9, 21, 23, 43

21. travnja do 20. svibnja

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje gdje će trebati pokazati dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave. Radije se malo strpite, dobro je. Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji. Zbog toga ćete početi raditi s više zadovoljstva.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 29, 32, 44

Važno je tko su vam prijatelji, jer utječu na vaše zdravlje

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne �ilmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali.

Sretni brojevi: 2, 8, 9, 21, 28, 33

21. svibnja do 21.lipnja

Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se rastužiti i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i vjerujte u ljepše sutra. Ono je pred vratima. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika, te da postupite realno i pametno.

Sretni brojevi: 7, 21, 23, 26, 32, 44

Održavanje veze s dovoljno prijatelja koji su dobrog raspoloženja smanjuje šansu za razvoj depresije tijekom šest mjeseci do godine dana

Istraživanje provedeno na Sveučilištima u Warwicku i Manchesteru pokazalo je koliko je bitno biti okružen psihički zdravim prijateljima koji mogu pomoći nekome da se oporavi od depresije, ali i da zadrži mentalno zdravlje prije nego se uopće razboli.

Znanstvenici su također otkrili da su sretni prijatelji udvostručili mogućnost oporavka od depresije, dok druženje s prijateljima koji su bolovali od depresije nije povećavalo šansu za oboljenje od te bolesti.

Blizanci Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Polako ulazite u dinamičnu fazu kad će vas ljubavne prilike iznenađivati. Ako već jeste u vezi moglo bi doći do ovostranog zavođenja što se može pretvoriti u festival taštine. Ponekad ćete pretjerivati, ali bit ćete zadovoljni. Otvaraju vam se vrata jedne suradnje koja �inancijski obećava. Bit ćete veseli zbog toga.

Sretni brojevi: 3, 6, 9, 23, 24, 44

21. lipnja do 21. srpnja

Moguće je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvarati umjetne situacije zbog sporta. Tako ulazite u zamku iluzija. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. Pred vama su dani kad ćete vjerojatno imati priliku pokazati koliko ste ljubazni i uslužni u svom radu.

Sretni brojevi: 9, 11, 19, 21, 29, 33

Istraživači su proučavali više od 2.000 adolescenata iz mreže studenata u SAD-u te su modelirali širenje raspoloženja, koristeći metode nalik onima koje su se koristile kako bi se proširile bolesti. Otkrili su pritom da se depresija ne može proširiti, dok održavanje veze s dovoljno prijatelja koji su dobrog raspoloženja smanjuje šansu za razvoj depresije tijekom šest mjeseci do godine dana.

Matematičar Edward Hill sa Sveučilišta u Warwicku izjavio je: "Pazili smo da metoda koju smo koristili ne bude ometena homo�ilijom (tendencijom da se ljudi druže s osobama koje su im nalik), jer bi to utjecalo na naša istraživanja. Na primjer, ako mnogi adolescenti piju puno alkohola i njihovi prijatelji također puno piju, moguće je da alkohol uzrokuje depresiju među mladima, a ne činjenica da se druže s krivim ljudima."

Rak Jarac

Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i pomalo egzotičnim temama. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će samo osobu iz svojih snova. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.

Sretni brojevi: 1, 2, 21, 32, 37, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Sazrela vam je ideja o tome kako zabaviti i zavesti jednu osobu do koje vam je stalo, pa ćete se potruditi to i učiniti. Vjerojatno ćete uspjeti, ali pod uvjetom da prihvatite i neki kompromis i da ne skačete na svaku provokaciju. Bit će ih i dalje. Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što vas možda zbunjuje.

Sretni brojevi: 11, 13, 24, 26, 32, 33

Ako imate prijatelja s depresijom, može biti teško znati što možete učiniti da mu pomognete. Prva stvar koju trebate učiniti ako želite pomoći nekome s depresijom je naučiti više o bolesti. Ako nikada niste patili od depresije, može biti vrlo teško suosjećati s nekim tko jest. Postoji mnogo vrlo dobrih resursa o depresiji na internetu.

Malo istražite kako biste svom prijatelju mogli ponuditi što kvalitetniju pomoć i podršku.

te mu obrok. Ovakve male stvari mogu biti velika utjeha osobi s depresijom.

Depresivna osoba će se vjerojatno povući iz svog društvenog kruga. Možda se uopće neće htjeti družiti. Ipak, držite je u tijeku.

Pozovite ga na društvena događanja, ali nemojte previše forsirati sudjelovanje. Pozivanje prijatelja na događaje uvjerit će ga da nije zaboravljen, a to je vrlo važno.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine kroz odlazak na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti van iz kuće. Bit će im bolje među ljudima. Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore. Neki će jednostavno početi oponašati osobe iz njihove profesije koje im se sviđaju.

Sretni brojevi: 11, 21, 22, 25, 32, 35

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom pomalo škripiti. Samci će ostati kod kuće. Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 32, 33, 44

Vedrina, pozitivan duh, šarm i uživanje u malim stvarima – sve će to obilježiti vaš privatni život ovih dana. Zato se ne brinite oko sitnica, one nisu toliko važne. Radije uživajte u onom što imate i živite. Neki će maštati. Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Vaše ambicije nisu male, ali okolnosti će vas navoditi na nužnu suradnju s drugima. Budite strpljivi i taktični.

Sretni brojevi: 2, 21, 23, 34, 44, 45

19. veljače do 20. ožujka

Depresija nije nešto iz čega se netko može jednostavno izvući. Problem ne možete riješiti jednim izlaskom. Kada razgovarate s depresivnom osobom, ne pokušavajte omalovažavati to stanje. Depresija je ozbiljna bolest. Nećete moći pomoći depresivnoj osobi govoreći joj da se oraspoloži ili da se pribere i prebrodi to.

Kada ljudi postanu depresivni, često se osjećaju izolirano. Depresivnoj osobi teško je govoriti o tome kako se osjeća. Budite uz prijatelja i dopustite mu da priča. Potaknite ga da govori o svojoj bolesti, ali nemojte pokušavati ponuditi brza rješenja.

Podrška je najvažnija stvar koju možete ponuditi.

Ako je osoba jako depresivna, važno je da potraži savjet stručnjaka.

Nemojte pokušavati reći prijatelju kako da izliječi svoju bolest. Stvari poput zdrave prehrane i tjelovježbe mogu pomoći nekim osobama s depresijom. Čak i lijekovi za neke djeluju, a za druge ne. Liječenje bolesti prepustite profesionalcima. Najvažnija stvar koju možete učiniti za depresivnog prijatelja je da budete uz njega.

Ako vam prijatelj kaže kako se osjeća, shvatite ozbiljno ono što govori. Depresija nije isto što i loš dan ili osjećaj tuge. To je iscrpljujuće stanje koje može utjecati na svaki aspekt života osobe. Govoriti stvari poput "znam kako se osjećaš" ili "svi smo se tako osjećali" nije od pomoći.

Vjerojatno ćete se osjećati pomalo usamljeno ili ćete sanjariti na javi. Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš mnogo više od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje održati solidan status quo. Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju.

Sretni brojevi: 1, 5, 7, 9, 21, 33

Postoje grupe za podršku i savjetnici koji mogu pružiti pomoć. Osoba s teškom depresijom možda će morati uzimati lijekove. Potaknite prijatelja da razgovara s liječnikom. Važno je da shvati da je depresija bolest koja se može liječiti. To nije nešto s čime se mora sam boriti.

Depresivni ljudi ponekad zanemaruju svakodnevne obveze. Možda ćete otkriti da nemaju dovoljno hrane u domu ili da ne obavljaju kućne poslove. Depresivnoj osobi može biti teško otvoriti poštu i platiti račune.

Ne možete ih izliječiti, ali možete ponuditi praktičnu pomoć. Ako idete u kupovinu, pitajte prijatelja treba li mu nešto. Ako znate da ne jede, ponudi-

Ako nikada niste doživjeli depresiju, ne znate uopće ništa o tome kako se ona osjeća. Puno je bolje priznati da ne razumijete kroz što vaš prijatelj prolazi, nego se pretvarati.

Ako mislite da postoji opasnost da prijatelj pokuša samoubojstvo, nazovite hitnu pomoć. To može biti teška odluka ako osoba inzistira na tome da ne želi pomoć, međutim - s vremenom će vam se, kada se bude bolje, zahvaliti na brzoj intervenciji. Može biti vrlo frustrirajuće imati posla s prijateljem koji pati od depresije. Možda bi bilo trenutaka kada biste radije otišli i nastavili sa svojim životom. Ipak, nemojte gubiti strpljenje.

Ne napuštajte prijatelja kada mu je vaša pomoć najpotrebnija. Depresija može utjecati na svakoga. Sljedeća osoba kojoj bi mogla zatrebati pomoć zbog depresije mogli biste biti vi. Kako

Ribe

Milijunima lampica osvijetljeni vilenjaci, snjegovići, sobovi...

Četvrtak, 16. siječnja

12:09 PM Dr. Beck: Dijabetes tip 2

12:45 PM Dnevnik 2

01:36 PM Eko zona

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Kod nas doma

02:55 PM Otvoreno

03:26 PM Zlatna liga: Ratko Rudić i Zlatko Mateša

03:51 PM Knjiga ili život

04:28 PM Studio 4: Znanost

04:36 PM Studio 4: Kultura

04:44 PM Luda kuća, hum. serija

05:21 PM Romano Bolković - 1 na 1: Davor Bernardić

06:11 PM Školica: Slova Đ i DŽ

06:21 PM Renesansni Rovinjež, �ilm

06:51 PM ART

07:21 PM Studio 4: Sport

07:29 PM Svijet znanosti

V

06:49 PM Jojo i brojevi

06:54 PM Mališani

06:56 PM Ho ho ho hotel

07:08 PM Tata i ja - serija za djecu

07:19 PM Potrošački kod

07:44 PM Studio 4: Znanost

07:52 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 20. siječnja

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM Joga u škole, dok. reportaža 12:40 PM Dnevnik 2

01:32 PM Rijeka: More

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Plodovi zemlje

03:00 PM Što je muškarac bez brkova, hrvatski igrani �ilm

04:52 PM Abeceda zdravlja: 05:02 PM Studio 4: Kultura

05:12 PM Nedjeljom u 2

eć poznata Božićna priča obitelji Salaj iz Grabovnice kod grada Čazme ponovno blješti u blagdanskom ruhu. Raskošno imanje okićeno je s milijunima lampica, a svoju je priču započela prije više od dvadeset godina.

Kako sami za sebe kažu, njihova božićna manifestacija "jedinstvena je na hrvatskim prostorima". Salajland je sjajan promotor hrvatskog turizma, a najveća potpora dolazi od posjetitelja koji se iz godine u godinu vraćaju.

Petak, 17. siječnja

12:09 PM Bolje ća moreš, pučka i predajna kultura

12:37 PM Dnevnik 2

01:27 PM Hrvati u BiH

01:52 PM Filipinci, dok, reportaža

01:56 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:04 PM Kod nas doma

02:49 PM Baština: Pejačevići u Slavoniji

02:54 PM Otvoreno

03:25 PM Snježana i Dragan Rucner

03:50 PM Izvan formata

04:20 PM Studio 4: Znanost

04:28 PM Studio 4: Kultura

04:36 PM Cvijeće Saše Šekoranje

04:41 PM Dolina sunca, serija

05:25 PM Druga strana

05:50 PM Prometej

06:15 PM Labirint: Kad tiha većina šuti

06:40 PM (Re)kreativac: Hokej

07:11 PM ART

07:41 PM Studio 4: Sport

07:49 PM Filipinci, dok. reportaža

Subota, 18. siječnja

12:10 PM Hrvatska moj izbor: Nilla i Liz, dokumentarni �ilm

12:35 PM Dnevnik 2

01:27 PM Sportske minute

01:47 PM Food and mood, reportaža

01:51 PM Kod nas doma

01:56 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:06 PM Plitvička jezera

06:07 PM Samo lagano

06:37 PM Sunčana strana Prisavlja

07:47 PM Studio 4: Sport

07:55 PM Joga u škole, dok. reportaža

Utorak, 21. siječnja

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM Treća dob

02:05 PM Jura, dok. reportaža

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Perivoj kraljice Jelene

03:07 PM Otvoreno

03:37 PM Lijepom našom: Vodice

04:42 PM Studio 4: Znanost

04:50 PM Studio 4: Kultura

04:58 PM Glas naroda, hum. serija

05:28 PM Baština: Medvedgrad

05:43 PM Na rubu znanosti

06:33 PM Otkrivamo Hrvatsku: Kotoriba, dokumentarni �ilm

06:58 PM Lisac u kokošinjcu

07:27 PM Studio 4: Dijagnoza

07:52 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 22. siječnja

12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:37 PM Glas domovine

01:57 PM Jyrki, dok. reportaža 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Kod nas doma

02:53 PM Baština: Plitvička jezera

02:58 PM Globalna Hrvatska

03:38 PM Normalan život

04:13 PM Manjinski mozaik: Ženja

04:28 PM Studio 4: Znanost

04:36 PM Studio 4: Kultura

04:44 PM Dolina sunca, serija

05:26 PM Zlatne žice Slavonije

06:48 PM Peti dan

07:48 PM Studio 4: Sport

07:56 PM Food and mood, reportaža

Nedjelja, 19. siječnja

12:10 PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM turizam.hrt

02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Što je muškarac bez brkova, hrvatski igrani �ilm

04:09

PM Koncert grupe Vatra

05:09

PM Studio 4: Kultura

05:17

PM Dolina sunca, serija

05:59 PM Klub čitatelja

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga

03:53 PM Razglednice iz Malezije, �ilm

04:23 PM Studio 4: Kultura

04:31 PM Valjak i prijatelji05:31 PM Sportske minute

05:51 PM Vrtlarica: Bobičasto voće

06:21 PM ART

06:51 PM Gorgona, dokumentarni �ilm

07:44 PM Studio 4: Sport

07:52 PM Studio 4: Znanost

Vodeno blago: Plitvička jezera HTV, subota, 18. siječnja, 02:06 PM

Ti otvoreni ugovori nemaju smisla što se na primjeru Cibone i pokazalo jer su svi ti igrači vrlo brzo otišli dalje, rekao je Sesar

Tijekom zagrebačke

utakmice Favbet Premijer lige protiv Zadra, Cibonin trener Josip Sesar zaradio je dvije tehničke pogreške pri čemu je druga bila isključujuća pa je ostatak susreta gledao iz tunela. A Cibonin strateg, ujedno i hrvatski izbornik, ovako je prokomentirao svoju eliminaciju iz važnoga dvoboja kojeg je njegova momčad izgubila (65:77).

- Bila je ovo teška i ružna utakmica, kakve su u pravilu sve sa Zadrom. Morali smo biti agresivniji nego što je Zadar bio. Svoje dvije tehničke pogreške neću komentirati niti želim. Mogu samo reći da sam isključen zbog tuđih pogrešaka i da ne pamtim kada se s naše klupe ovoliko negodovalo. Savez ima ljude koji će to analizirati a meni će zasigurno stići i njihova “čestitka”.

Mislio je Sesar na kaznu koja ga čeka a čeka ga i mukotrpan rad da bez klasičnih centara uspije organizirati defenzivni skok do mjere da suparnik, poput Zadra, ne uzme čak 18 napadačkih skokova.

- Pokušavali smo nešto prepokriti s trkom ali nismo uspjeli. Problem je bio kako u našem lošem zagrađivanju tako i u njihovim snažnijim tijelima ali i u boravku njihovih igrača u našem reketu više od tri sekunde koje se nekad i ne sude.

Cibona u posljednje vrijeme, u pravilu, igra dobro dok jedini razigravač Radovčić ne izduši.

- U problemu smo jer za Prvenstvo Hrvatske ne možemo više nikoga registrirati jer smo iskoristili ta dva “džokera”. Za ABA ligu mi možemo dovesti igrača no sada tražiti pojačanje je vrlo nezahvalno. Prije mjesec dana još nekako no sada teško. Možda će to biti moguće u ožujku, no strah me da bi tada, u kontekstu ABA lige, mogli biti kasno. Eto, neki dan smo dali ponudu jednom igraču koju nismo mogli

Iz Cibone su igrači odlazili u NBA, Španjolsku ili Italiju a sada

idu u Libanon…

“mečirati” jer je u Poljskoj dobio više nego dvostruko.

Ono što je poražavajuće za Cibonu, ali i za hrvatsku klupsku košarku, jest da Cibona ne može “mečirati” ponudu od kluba iz Libanona kamo se, nakon samo mjesec dana u dresu vukova, zaputio centar Markus Lončar.

- Ja igrača razumijem i mi moramo prihvatiti istinu da se nekad iz Cibone išlo u Španjolsku, Italiju ili NBA ligu a sada se ide u Libanon. A to se događa i drugim našim klubovima jer nam igrači odlaze u drugu talijansku ili drugu španjolsku ligu.

O takozvanim otvorenim ugovorima na kojima je Ci-

Cibona

bona u polusezoni imala Šamanića, Rogića i Lončara, Sesar nema dobro mišljenje:

- Ti otvoreni ugovori nemaju smisla što se na primjeru Cibone i pokazalo jer su svi ti igrači vrlo brzo otišli dalje. I tu se napravila pogreška, tu smo potrošili “džokere”. Kod mene ne može doći igrač na otvoreni ugovor. Deprimira li ga, u tom smislu, Cibonina nemoć na tržnici igrača?

- Ne proživljavam to na takav način. Nisam mislio da ću uzeti klub na pola sezone jer teško je nastaviti nečiji rad. No, ja košarku toliko volim da nisam htio odbiti Cibonu.

Baš kao i prije nekoliko dana u utakmici ABA lige, košarkaši Zadra bez većeg su naprezanja pobijedili momčad nekad velikog rivala Cibone a posljednje dvije sezone stalne mušterije. U utakmici domaćeg prvenstva Zadrani su slavili sa 77:65. Ključnu prednost gos� su ostvarili u drugoj četvr�ni kada su o�šli na "plus 16" (23:39) čemu njihovi navijači - skupina Tornado - nisu svjedočili jer su u Košarkaški centar Dražen Petrović ušli tek početkom drugog poluvremena.

No, oni su do kraja utakmice pokazali nevjerojatnu moć

ponavljanja svojih navijačkih slogana (i onih uvredljivih)za razliku od deprimiranih Ciboninih kibica koji su tek dvaput �jekom utakmice zapjevali "heja, heja, cibosi".

A u derbiju koji to nije bio, tornadovci su pak mogli uživa� u još jednoj uvjerljivoj pobjedi svojih ljubimaca.

- Znali smo da će ovo bi� teška utakmica, ovdje je uvijek teško. Nakon dva dana igra� ponovo utakmicu s Cibonom je iscrpljujuće. Bilo nam je jako stalo da dobijemo jer smo prethodne dvije utakmice u domaćem prvenstvu izgubili - kazao je Zadrov trener Danijel Jusup

Preuzela je ovom pobjedom prvo mjesto u poretku slalomašica

Hrvatska

20-godišnja

skijašica Zrinka Ljutić osvojila je prvo mjesto na slalomskoj utrci u slovenskoj Kranjskoj Gori. Druga joj je to pobjeda zaredom u slalomu.

Preuzela je ovom pobjedom prvo mjesto u poretku slalomašica. U Kranjskoj Gori druga je završila Švicarka Wendy Holdener sa 16 stotinki zaostatka za Zrinkom, a treća Anna Swenn Larsson s 19 stotinki zaostatka.

U prvoj je vožnji hrvatska skijašica imala startni broj 2, a na kraju je dijelila prvo mjesto sa Švicarkom Wendy Holdener. Ljutić je u prošlom slalomu osvojila prvo mjesto u austrijskom Semmeringu prošli tjedan. Bila joj je to prva pobjeda u karijeri u Svjetskom kupu i prva hrvatska medalja u skijanju nakon 18 godina i Janice Kostelić.

Ovom pobjedom u slalomu u Kranjskoj Gori preuzela je, ponovimo, prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog skijaškog kupa! Hrvatska skijašica sada ima 456 bodova, devet više od

SKIJANJE

Zrinka Ljutić pobijedila u Kranjskoj Gori

drugoplasirane Sare Hector. Camille Rast na trećem mjestu ima 433 boda. Osim toga, Ljutić vodi i u poretku slaloma s 309 bodova, četiri više od Rast.

Plod je to dvije fenomenalne slalomske vožnje u nizu. Prije današnjeg slavlja u Sloveniji, Ljutić je prošle nedjelje bila najbrža i austrijskom Semmeringu. Ljutić cijelu sezonu marljivo skuplja bodove u slalomu i veleslalomu pa uz te dvije pobjede ima i dva šesta i jedno deveto mjesto u slalomu, kao i drugo, osmo 12., i 18. mjesto u vele-

slalomu. Njen uspjeh prokomentirao je i Ivica Kostelić. “Ovak’, samo je bilo pitanje vremena kod Zrinke, nije bilo pitanje da ili ne, nego pitanje vremena. Ona je jednostavno dominantna, mlada je, bit će toga još puno”, rekao je Ivica. “Oni su bili uvijek, na neki način, povezani s nama. Naravno da kao mladi skijaši su, pogotovo kad smo mi trenirali u Innerkremsu, oni su zapravo živjeli u Innerkremsu. Tamo smo se susretali, tako da smo na neki način uvijek povezani i ostali smo povezani”.

Zubčić odličan u Adelbodenu

Ovo mu je omiljena staza na kojoj je dosad imao čak četiri postolja

Hrvatski skijaš Filip Zubčić zauzeo je peto mjesto u veleslalomu Svjetskog kupa u švicarskom Adelbodenu, dok je slavio najbolji skijaš današnjice Švicarac Marco Odermatt. Zubčić je imao startni broj 5, a u prvoj vožnji je bio deveti s zaostatkom od 1.16 sekundi za tada vodećim Švicarcem Loicom Meillardom.

U drugoj vožnji Zagrepčanin je popravio plasman za još četiri mjesta, a za pobjednikom je zaostao 1.46 sekundi. Zubčiću je Adelboden omiljena staza na kojoj je dosad imao čak četiri postolja.

Iza Odermata je 2o stotinki zaostao Meillard, dok je treći Talijan Luca Aliprandi-

ni (+0.69), koji je bio najbrži u drugoj vožnji, pa je skočio s 12. na treće mjesto. Norvežanin Henrik Kristoferssen je odustao na jednoj od najtežih veleslalomskih staza na svijetu.

U ukupnom poretku vodi Odermatt s 730 bodova ispred Kristoferssena (574), dok je Zubčić deveti s 242

boda, dok u poretku veleslaloma također vodi Odermatt (300), a Zubčić je sedmi s 161 bodom. Sljedeći veleslalom na rasporedu je u Schladmingu 28. siječnja, a skijaši će idućeg tjedna, od petka do nedjelje, imati bogati program u Wengenu (voze se čak tri discipline: super-G, spust, slalom).

Zrinka Lju�ć

Filip Zubčić

ne može više ovako

Josip Sesar

Kamo će legenda Modrih?

Dinamo ga sada nije htio

Vidjet ćemo hoće li Olimpija biti iduća postaja u Oršićevoj karijeri

Povremeni hrvatski reprezentativac Mislav Oršić dobio je ponudu Olimpije iz Ljubljane.

Vijest je to koju donosi slovenski Sportklub koji piše da su Zmajčeki već u kontaktu s Oršićem te da pregovori traju.

NESPORTSKO PONAŠANJE

Vušković je vikao na suca, a suigrači i članovi klupskog stožera su ga držali i pokušavali smiriti

Uprošlom kolu belgijskog prvenstva Westerlo je na domaćem terenu izgubio od St. Truidena 1:2. Hrvatski branič Luka Vušković bio je u početnom sastavu Westerloa.

Odigrao je cijelu utakmicu, a crveni karton dobio je nakon posljednjeg zvižduka.

Glavni sudac Lawrence Visser označio je kraj susreta, nakon čega je 17-godišnji branič dotrčao do njega i počeo protestirati.

Dobio je prvi žuti karton, nakon čega je poludio te se približio sucu. Kada se počeo udaljavati od Vissera, on je već tražio crveni karton u džepu te ga na kraju i pokazao hrvatskom talentu, što znači da ga čeka kazna u na-

Vuškoviću prijeti suspenzija od nekoliko tjedana

stavku belgijskog prvenstva.

“Prvo izbroji do deset”

Vušković je vikao, a suigrači i članovi klupskog stožera su ga držali i pokušavali smiriti. Uz Vuškovića je protestirao i hrvatski napadač Matija Frigan, koji je dobio žuti karton.

Poslije utakmice se primirio i ispričao se sucu, ali sankcije će trpjeti. Belgijski mediji pišu kako mu prijeti suspenzija od nekoliko tjedana. Trener Westerloa Timmy Simons je rekao: «Emocije su dio nogometa, Luka ima 17 godina, ali to ne mijenja činjenicu da mora ostati smiren i držati emocije pod kontrolom.

Imao sam trenera koji je uvijek govorio: «Prvo izbroji

do deset pa onda traži objašnjenje.»

Uskoro odlazi u Tottenham Vušković, hrvatski U-21 reprezentativac, odrađuje svoju drugu posudbu nakon što je prošle sezone uspješno igrao za Radomiak Radom u Poljskoj. Vušković će od 1. srpnja 2025. službeno postati igrač Tottenhama, koji ga je otkupio od Hajduka za 11 milijuna eura.

Ove sezone ima 21 nastup za Westerlo, šest golova i asistenciju u svim natjecanjima. Impresionirao je u susretu s Club Bruggeom u 20. kolu belgijskog prvenstva. Iako je njegova momčad tada izgubila 4:3, Vušković je majstor-

Hajduk ga je prodao za 5 milijuna eura, ovo mu je 17 klub

Sada je prešao u Croatiju iz Zmijavaca, klub iz iste 2. hrvatske lige

Ante Vukušić (33) raskinuo je ugovor sa Zrinskim iz Osijeka, posljednjim klubom 2. hrvatske lige, a sada je prešao u Croatiju iz Zmijavaca, klub iz iste lige. Croatia je trenutačno sedmoplasirana momčad prvenstvene ljestvice, a Vukušić je klubu pristupio bez odštete jer je raskinuo ugovor sa Zrinskim.

Vrijedio je pet milijuna eura

Sinjski napadač krajem kolovoza 2024. došao je u klub iz Jurjevca, za koji je u 17 nastupa postigao šest pogodaka i ostvario jednu asistenciju. Dogovorio je suradnju do kraja sezone, no

u karijeri

Ante Vukušić

otišao je pola godine ranije. Vukušić je kao klinac iz sinjskog Junaka stigao u Hajduk, u kojem je bio i kapetan, te iz njega 2012. godine za pet milijuna eura otišao u Pescaru.

Brojni klubovi

U narednim godinama promijenio je niz klubova pa je tako nastupao za švi-

carski Lausanne-Sport, belgijski Waasland-Beveren, njemački Greuther Fürth, ruski Tosno, poljsku Olimpiju, slovenske klubove Krško i Olimpija, rumunjski FCSB, talijansku Messinu, Tuzlu City, srpsku Kolubaru, Varaždin i Zrinski Osječko. Croatia mu je 17. klub u karijeri.

ski, škaricama zabio drugi gol.

Pohvale skauta i medija Engleski skaut Ben Mattinson nazvao ga je “freakom” zbog talenta i �izičkih predispozicija. Napisao je i da je Vuškovićev “plafon”, odnosno potencijal “zastrašujući”. Belgijska podružnica televizije DAZN napisala je da je Vušković tim pogotkom natjerao protivničke navijače da mu zaplješću. “Koji 17-godišnjak može ovo napraviti? Luka Vušković! Znate da je svjetski gol kad mu plješću i domaći navijači”, objavio je belgijski DAZN, dok je španjolska Marca napisala da Vušković nastavlja stopama sunarodnjaka Joška Gvardiola.

Olmo smije igrati za Barcelonu

Španjolski mediji javljaju da je tamošnji Vrhovni sportski sud (CSD) stao na stranu Barcelone i dopustio privremenu registraciju Danija Olma i Paua Victora za nastavak sezone u Španjolskoj. Po ovome, obojica će moći igrati već od sljedeće utakmice. Nakon odbijenica od strane La lige i Španjolskog nogometnog saveza, CSD je naložio da Olmo i Victor mogu igrati. Ali, odluka nije konačna jer se Španjolski nogometni savez i La Liga mogu žaliti, sud je donio tek privremenu mjeru.

Predsjednik Barcelone

Joan Laporta sada konačno može odahnuti nakon višetjedne pravne bitke, baš kao i trener Hansi Flick koji je već u nekoliko navrata rekao da mu je posebice bez Olma u momčadi jako teško. Naravno, ovo ne znači da su Olmo i Victor trajno registrirani do ljeta, ali znači pobjedu u pravnoj bitci.

Vidjet ćemo hoće li Olimpija biti iduća postaja u Oršićevoj karijeri, ali de�initivno je kako imaju aduta za privoliti ga na dolazak.

Radi se o dobro posloženom klubu, koji je vodeći na polusezoni slovenskog prvenstva, a povrh toga su prezimili u Konferencijskoj ligi, osvojivši respektabilno 14. mjesto u ligaškom dijelu tog natjecanja.

Ne treba zanemariti niti obiteljski faktor odnosno

blizinu Zagreba. Oršić je nakon sporazumnog raskida ugovora s Trabzonsporom u nekoliko navrata izjavljivao da bi se volio vratiti u Dinamo, ali u Maksimiru imaju drukčije planove kad je u pitanju pozicija lijevog krila. Tu situaciju je pokušala iskoristiti Rijeka koja je kontaktirala njegovog menadžera Branka Huciku i poslala ponudu. Oršić je zatražio time-out i zahvalio se Riječanima.

Luka Vušković �jekom incidenta

Mislav Oršić

BASKIJA HRVAT KOJI PUNO OBEĆAVA

Očekujem više golova i asistencija

Vjerujem da je već prošlo vrijeme prilagodbe. Osjećam da trener i suigrači imaju povjerenja u mene, rekao je Sučić

Hrvatski nogometni reprezentativac Luka Sučić rekao je u intervjuu za španjolsku Marcu da je završilo razdoblje njegove prilagodbe u Real Sociedadu pa očekuje više golova i asistencija kojima bi približio svoj klub vrhu prvenstvene ljestvice. Sučić je ljetos prešao iz austrijskog Salzburga u Real Sociedad za koji je dosad upisao 19 nastupa uz zabijeni pogodak i upisanu asistenciju.

“Vjerujem da je već prošlo vrijeme prilagodbe. Osjećam da trener i suigrači imaju povjerenja u mene i da će vidjeti boljeg Sučića”, izjavio je 22-godišnji vezni igrač. Sučić se učvrstio u početnoj postavi baskijske momčadi, a pogodak Atletico Madridu koji je zabio svojom snažnijom, lijevom nogom bio je proglašen najljepšim golom u španjolskom prvenstvu za listopad.

“Bio sam blizu postizanja više golova, ali nisam imao sreće. Vidjet ćemo hoće li se to sada promijeniti, radim

Luka Sučić

na tome”, rekao je. Real Sociedad danas u 21 sat igra utakmicu s Villarrealom u sklopu 19. kola španjolskog prvenstva. Nakon nje će biti točno na polovici prvenstva.

“Osjećam se dobro, ali svjestan sam što mogu pružiti, znam da moram popraviti svoje brojeve kada je riječ o zabijenim golovima i asistencijama. I upravo mi je to cilj u ovom drugom dijelu sezone”, izjavio je.

Real Sociedad, uz utakmicu manje, nalazi se na 8. mjestu među 20 klubova u prvenstvu. Sučić se nada zauzimanju četvrtog mjesta koje iduće godine vodi u Ligu prvaka dok u španjolskom kupu i Europskoj ligi smatra

da je potrebno “ići utakmicu po utakmicu”.

“Prvo što sam poželio u 2025. jest zdravlje za mene i sve moje suigrače. Izostanu li ozljede, možemo napraviti velike stvari, uključujući i plasman u Ligu prvaka”, izjavio je. Sučić je rekao da analizira nakon utakmica sve što se događalo u njima te da želi postati još važniji igrač u ekipi.

Napomenuo je da su ga suigrači u gradu San Sebastijanu lijepo prihvatili od prvog dana, a da ga je trener Imanol Alguacil pozitivno iznenadio. “Jako mi se sviđa kako radi, koliku strast unosi i kako vodi ekipu”, rekao je Sučić.

Lovren na nosilima iznesen s terena

Nije još jasno. Ima problem s gležnjem, rekao je pomoćni trener PAOK-a

Nogometaši Volosa priredili su veliko iznenađenje porazivši u Solunu u susretu 18. kola grčkog prvenstva aktualnog prvaka PAOK 2:1. Volos je nevjerojatnim preokretom s dva gola u sudačkoj nadoknadi stigao do prve pobjede u povijesti protiv solunskog kluba.

PAOK je poveo u 69. minuti golom. No Volos je u sudačkoj nadoknadi stigao do velike pobjede. Gosti su izjednačili u drugoj minuti nadoknade nakon što je Michailidis zatresao vlastitu mrežu. Ušao je u igru u 60. minuti umjesto ozlijeđenog Dejana Lovrena, nespretnim je udarcem svladao Domini-

ka Kotarskog.

Dvije minute kasnije uslijedio je novi šok na Toumbi. Pedro Conde je zabio za gostujućih 2:1. Pucao je izvan šesnaesterca, lopta se odbila od tla ispred Kotarskog koji je krivo procijenio situaciju i lopta je završila u mreži.

Kotarski je branio za PAOK, a Lovren je igrao do

60. minute kada je zbog ozljede napustio teren.

Bivši hrvatski reprezentativac je na nosilima iznesen s terena, a grčki mediji navode kako je odmah prevezen u bolnicu.

“Nemam potpunu sliku. Nije još jasno. Ima problem s gležnjem”, rekao je o Lovrenu Gianpaolo Castorina, pomoćni trener PAOK-a.

Hrvatska ima kvalitetu, ima domaći teren, ima dobar ždrijeb. Sada je na stručnom stožeru i igračima da to iskoriste

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Počelo je drugo Svjetsko prvenstvo u rukometu koje se, između ostalih, održava i u Hrvatskoj. Uz nas su zemlje domaćin Danska i Norveška, a Hrvatskoj je ovo šansa da ugosti najbolje svjetske reprezentacije točno 16 godina nakon što je prvi put organizirala turnir i stigla do �inala. Utakmice će se igrati u Zagrebu, Poreču i Varaždinu.

Naravno, interes javnosti bit će na Kaubojima pod vodstvom islandskog izbornika Dagura Sigurdssona. Prošla godina bila je turbulentna za hrvatski rukomet. Krenulo je s euforijom nakon gaženja Španjolske na otvaranju Eura, a atmosfera je brzo splasnula uzastopnim porazima od Francuske, Mađarske i Islanda.

Goran Perkovac ekspresno je smijenjen, da bi Islanđanin postao prvi stranac na klupi hrvatske rukometne reprezentacije, opet probudio euforiju tako što je suvereno osvojio kvali�ikacijski turnir za Olimpijske igre. U Parizu se dogodilo novo razočaranje. Porazi od Slovenije, Švedske i Španjolske izbacili su Hrvatsku s natjecanja već u grupnoj fazi.

Ali opet, unatoč svim neuspjesima, Hrvatska je pokazala određeni potencijal. Unutar osam mjeseci triput je uvjerljivo potukla Njemačku, aktualnog olimpijskog doprvaka, a već spomenuto deklasiranje Španjolske bilo

Hrvatska želi povratak na stare staze slave…

je jedna od najboljih utakmica Hrvatske godinama unazad. Kvaliteta je tu, ali se pojavljivala u bljeskovima. A Hrvatskoj će za rezultat trebati kontinuitet.

Ono što svakako može uliti optimizam uoči Svjetskog prvenstva je činjenica da su hrvatski igrači u odličnoj formi. Mario Šoštarić je u Pick Szegedu najbolji strijelac Lige prvaka, a Ivan Martinović u Rhein-Neckar Lowenu za istu titulu konkurira u Bundesligi.

Domagoj Duvnjak u Kielu napadački igra najviše i najbolje u zadnjih desetak godina te je na pola sezone već nadmašio prošlogodišnje brojke. Na listi strijelaca Bundeslige je 22., a pet asistencija mu nedostaje da bude najbolji u toj kategoriji. Marin Šipić najbolji je strijelac Europske lige među pivotima.

Dominik Kuzmanović četvrti je po obranama u njemačkom prvenstvu, a Ivan Pešić šesti u francuskom, gdje s Nantesom predvodi ljestvicu. Obojica imaju uspješnost preko 30%.

Potencijalan problem je to što Hrvatska nikako da de�inira udarnu postavu te u prvenstvo ne ulazi s ustaljenom rotacijom. Što se napadačkog dijela terena tiče, utakmica sa Slovenijom najvjerojatnije je otkrila osnovni plan. Duvnjak bi trebao biti startni srednji vanjski, dok će uz njega igrati Martinović i Srna. Koliko je Duvnjak važan za napadačku koncepciju Hrvatske, govori i činjenica da ga izbornik u

obrani, gdje je možda i bolji nego u napadu, sakriva na krilu ili vadi iz igre. To je i razumljivo jer teško da 36-godišnji Duvnjak može cijeli turnir igrati u oba smjera, a njegova obrana mogla bi biti dodatno oružje i donositi prevagu kad za tim bude potrebe. Luka Cindrić bit će zadužen za organizaciju igre u trenucima kada Duvnjak odmara, ali često ćemo ih i zajedno gledati na terenu jer je dojam da Sigurdsson od dešnjaka na vanjskim pozicijama planira aktivno rotirati samo njih dvojicu i Srnu. Loši rezultati proteklih godina u javnosti su se već počeli prihvaćati uz objašnjenje da Hrvatska nema kvalitetu za više, ali to nije istina. Hrvatska nije na razini Danske ili Francuske i ne može na svakom turniru biti u borbi za medalje, ali je dovoljno dobra da se ne smije iz natjecanja u natjecanje miriti s devetim ili desetim mjestima. Treba napomenuti da Egipat, Slovenija i Island, s kojima je Hrvatska u skupini, nisu ništa slabiji od Hrvatske i proteklih su je godina pobjeđivali, ali ne spadaju ni u sam vrh svjetskog rukometa. Ako smo mi možda i subjektivni, nisu kladionice, koje Sigurdssonovu momčad uglavnom vide kao petog ili šestog favorita prvenstva, što opet dosta govori o njenim mogućnostima na ovom natjecanju. Hrvatska ima kvalitetu, ima domaći teren, ima dobar ždrijeb. Sada je na stručnom stožeru i igračima da to iskoriste.

Sve je spremno za spektakl

Dejan Lovren

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. siječnja

DINAMO BIO JE VELIKO IGRAČKO IME VELIKO IME, ALI…

Novi trener Dinama je proslavljeni talijanski reprezentativac i nekadašnja Zlatna lopta

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Čelnici Dinama su šokirali svoje navijače netom prije Nove godine, kada su objavili da je Nenad Bjelica bivši i da je novi trener Dinama proslavljeni talijanski reprezentativac i nekadašnja Zlatna lopta Fabio Cannavaro. Vodio je klubove u Emiratima i Saudijskoj Arabiji, a najznačajnije uspjehe imao je u Kini i Italiji.

Na ljeto 2016. godine je sjeo na klupu kineskog drugoligaša Tianjin Quanjiana. U trenutku njegovog preuzimanja, Tianjin je bio osmi, a Talijan ih je do kraja sezone odveo do prvog mjesta i plasmana u Super ligu.

Posljednji posao je imao u

Što je Cannavaro napravio kao trener?

Udineseu kojeg je vodio na samo šest utakmica. Nakon poraza od Rome u debiju, uslijedio je niz od pet utakmica bez poraza u velikoj borbi za ostanak.

Pet kola prije kraja, Udinese se nalazio na 17. mjestu ljestvice, posljednjem koje znači ostanak u Serie A, ali s jednakim brojem bodova kao i 18. Frosinone. Uspjeli su uzeti pobjedu i ostati u ligi.

Nakon te pobjede, Cannavaro i Udinese su se sporazumno razišli i on sada stiže u Zagreb pokušati preokrenuti sezonu aktualnog prvaka Hrvatske. U prvoj sezoni u prvom razredu kineskog nogometa, Cannavaro je Tianjin doveo do trećeg mjesta i plasmana u kvali�ikacije Azijske lige prvaka. Te 2017. godine osvojio je nagradu za najboljeg trene-

Morali smo i mi jednom izgubiti �inale, zar ne?, rekao mu je Perez

Realov kapetan Luka

Modrić rekao je da njegova momčad nije očekivala visok poraz u �inalu španjolskog superkupa, ali da je Barcelona zasluženo pobijedila 5:2. Modrić je igrao od 64. minute te nije uspio doći do svojeg 29. trofeja u Realu, čime bi dodatno podebljao rekord. Španjolska televizija Movistar prenosi da mu je nakon utakmice prišao Realov predsjednik Florentino Perez te da mu je rekao: “Morali smo i mi jednom izgubiti �inale, zar ne?”

Podsjetimo, nogometaši

Barcelone rekordni 15. put osvojili su španjolski superkup nakon što su u �inalu u Džedi uvjerljivo pobijedili najvećeg rivala. Dodajmo i da je Barcelona prvi put u povijesti

Već povukao ključan potez

Ivanušecu opet ni minute

Ususretu 18. kola nizozemskog nogometnog prvenstva Utrecht je na gostovanju pobijedio Feyenoord sa 2:1 učvrstivši se na trećoj poziciji. Feyenoord je u 81. smanjio iz jedanaesterca no do kraja susret nisu uspjeli barem izjednačiti.

Luka Ivanušec nije igrao za Feyenoord. Stalno je na klupi. Iz zagrebačkom Dinama, odakle je prešao u taj

klub, su pokušali sve kako bi Ivanušeca vratili na posudbu za drugi dio ove sezone. Zasad se u tom pogledu nije ništa pomaknulo s mrtve točke.

Ivanušec je vidno nezadovoljan svojim statusom, jer mu se zbog toga ugroženo i mjesto u hrvatskoj reprezentaciji. Očito će nešto morati mijenjati ako želi oživiti svoju karijeru.

Već u prve tri utakmice priprema vide se neke nove ideje kod Cannavara. Dinamo igra brže, na par dodira i inzis�ra na presingu bez lopte.

No, hrvatski mediji is�ču kako je možda najveći i naj-

važniji Cannavarov uspjeh dosad to što nije ovisan o seniorskom klanu u momčadi i neće ima� problema posla� ih na klupu. Već je ukinuo takozvanu pušačku sobu na Maksimiru gdje su se oni okupljali.

El Clasica u dvije uzastopne utakmice zabila najmanje četiri gola nakon nedavnog 4:0 slavlja u prvenstvu.

“Nismo očekivali da ćemo ovako izgubiti, ali to je nogomet. Uvjeren sam da ćemo znati reagirati nakon ovako teškog poraza”, izjavio je 39-godišnji Modrić, dodavši

da mu je žao zbog navijača, ali da su i sami igrači tužni.

“Moramo ostati ujedinjeni jer je sezona duga”, rekao je. Modrić je s 28 osvojenih pehara najtrofejniji igrač u povijesti Real Madrida, a prvi naslov osvojio je 2012. upravo u �inalu španjolskog superkupa pobjedom nad

ra godine u Kini. 6. studenog 2017. raskinuo je ugovor s Tianjinom, a samo tri dana kasnije po drugi put potpisuje za Guangzhouu.

U Guangzhouu se najdulje zadržao, a u 125 utakmica je prosječno osvajao 2.1 bod. 2018. godine je s klubom osvojio kineski superkup, dok je godinu dana kasnije postao prvak Kine. Tijekom te sezone je tri puta osvajao nagradu za najboljeg trenera mjeseca. Nakratko je bio i izbornik reprezentacije Kine te je u dvije utakmice upisao dva poraza. Kinu je napustio u rujnu 2021. godine.

Bio je bez posla do rujna 2022. godine kada je došao u talijanski Benevento, no tamo se zadržao svega četiri i pol mjeseca prije nego što je dobio otkaz.

Nenad Bjelica

Barcelonom. Real je i lani u �inalu tog natjecanja pobijedio Katalonce s 4:1, ali u nedjelju navečer je Barcelona uvjerljivo slavila.

“Tako je to u nogometu. Nogomet se sastoji od poraza i pobjeda. Danas smo izgubili i to je to. Ne možeš uvijek pobjeđivati”, dodao je Modrić, koji je u igru ušao u 64. minuti.

“Ako već moramo izgubiti naslov u nekom natjecanju, onda bolje da smo izgubili u superkupu, premda nikada nije lako izgubiti od najvećeg rivala. Trebamo čestitati Barceloni jer je odigrala jako dobru utakmicu i bila bolja. Mi moramo nastaviti raditi i ispraviti ono što smo radili loše”, istaknuo je.

Fabio Cannavaro: Hoće li se Dinamu ispla�� rizik?

Luka Modrić

Luka Ivanušec

Što će se promijeni� u Dinamu?

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault