The Croatian Herald 26th of February 2025

VJESNIK Hrvatski

SLAVLJE IDENTITETA

Spektakl u Županji:

Anja iz Gradišta je „Šokački cvit 2025.“

KOMPLEKS ‘ARTS VILLA’

Ovo će slikovito mjesto igrati značajnu ulogu u pričanju hrvatskih priča

Nakon dugog iščekivanja najavljeno je otvorenje slikovitog novog utočišta za kreativce i ljubitelje umjetnosti. Riječ je o kompleksu Arts Villa i umjetničkoj ini-

cijativi koju su pokrenuli

Majestic Film and Entertainment u suradnji s Billich Gallery. Steve Ravić osmislio je koncept te vodio cijeli projekt u suradnji s Vesnom Trokter, Antom Ravićem i obitelji Billich. Na zapadu Melbournea tako nastaje pravo kulturno obilježje.

OTKRIVANJE 2. OŽUJKA

Zahvalnost duhovnom ocu poslijeratne hrvatske emigracije u Australiji

Uoči velikog najavljenog događaja koji će se u HKC-u sv. Nikole Tavelića održati 2. ožujka - otkriva-

nja spomen-ploče pok. vlč. Josipu Kasiću - prisjetimo se neumornog svećenika, dušobrižnika koji je nakon osnivanja prvog hrvatskog katoličkog centra u Viktoriji, osnovao i prvu Hrvatsku školu, okupio folklorašegrupu „Mladi Hrvati“, pomagao pri pronalaženju posla…

POKLADNO JAHANJE

Uz pratnju tambura: tradicija je ono što nas čini posebnima

Dinamo potopljen na Rujevici, Hajduk deklasirao Osijek

CRKVA PREPUNA DJECE, MLADIH I NJIHOVE PJESME

Ceremonija dobrodošlice kući bila je prepuna emocija, prisutni su bili svjedoci dirljivih scena

Folklorni ansambl “Hrvatska zora” konačno je u nedjelju, 16. veljače, ostvario dugo očekivani povratak u svoj duhovni dom - Hrvatski katolički centar Sunshine. Bilo je to značajno ostvarenje za hrvatsku zajednicu Melbournea. Emocionalan je bio doček ove folklorne skupine nakon izbivanja od godinu

Veseli izletnici u Traralgonu

dana nakon onoga što izvori opisuju prisilnim odlaskom pod kontroverznim i spornim okolnostima koje su brojne članove hrvatske zajednice ostavile obeshrabrenima.

Članovi ansambla nosili su tradicionalne hrvatske nošnje te su još jednom podigli svoj glas tijekom sv. mise, budeći ljubljenu tradiciju koja je privremeno bila prekinuta.

Crkva je bila upravo onakva kakva bi uvijek trebala biti: prepuna naše djece i mladih i njihove pjesme.

Članovi Hrvatskog kluba „Boće Gospić“ posjetili su u subotu, 22.veljače, Hrvatski dom u Traralgonu. Autobus dupkom ispunjen članovima ovog kluba, koji je odisao veselom atmosferom, krenuo je na put prema Gippslandu gdje su boćare srdačno dočekali domaćini koji su pripremili obilan domaći ručak.

KOLUMNA Hrvatska je politička ludnica: Priča partizanke

Vjere stara je i jeziva

Str.9

Str. 8

Piše: Zvonimir Hodak

Đakovački bušari; ludo, bučno i veselo

B

ilo je ludo, bučno, veselo, svatko je na trenutak bio netko drugi, muškarci babe, a žene brkati muževi.... I tako gotovo dva sata.

Bila je to velika pokladna povorka 31. Đakovačkih bušara, najvećih poklada istočne Hrvatske, koja je okupila više od 50 skupina iz cijele Hrvatske, Mađarske i Slovenije s više od 1.500 sudionika pod suvremenim i tradicijskim maskama. Na đakovačkim pokladama djeca iz vrtića, predškola, škola, te odrasli iz KUD-ova, raznih udruga.

Nakon što je gradonačelnik Marin Mandarić bušarima predao ključeve grada, a oni proglasili svoju, Bušarsku repubiku, središtem Đakova krenula je pokladna, fašnička i karnevalska Hrvatska, U povorci skupine iz Slavonije, središnje Hrvatske, Primorja i Kvarnera, Dalmacije, otočne Hrvatske poput Raba i Krka...

I ove godine parodiralo se s aktualnim političkim, društvenim i drugim događajima poput ‘slučaja Dabro’ i potrošačkog bojkota, pa je voditelj bušarskog programa bio Indijanac Crveni Dabar, a u povorci se našla i maska što parodira s potrošačkom platformom Halo, inspektore.

U bušarskoj povorci bili su i zvončari iz Matulja, veseli sprovodi Vlade i Đure Kurića, uz muškobanjaste narikače, skupne maske u izvedbi KUDova iz Podcrkavlja i Kondrića i još mnogi, mnogi drugi.

Po završetku gotovo dvosatane povorke, bušari su se slili u dvorište Kuće Reichsmann gdje je održan zabavni program uz dodjelu nagrada najboljim maskama te koncert Zlatka Pejakovića.

Bušari su završili u nedjelju pokladnim jahanjem u Širokom Polju s oko 60 jahača i jahačica.

TRADICIJA SVEČANO OTVORENO 58. ŠOKAČKO SIJELO

Šokačko sijelo je slavlje našeg identiteta i načina življenja, poručio je ministar poljoprivrede Vlajčić

Jedinstvenim glazbeno-scenskim spektaklom na pomno uređenoj pozornici Kulturnog centra Ivana Hermana u Županji u petak navečer svečano je otvoreno 58. Šokačko sijelo. Na originalan je način uprizoren slogan ovogodišnje manifestacije “Došo god da se vidi rod”.

Sijelo je otvorenom proglasio ministar poljoprivrede David Vlajčić. “Ovo nije samo susret i druženje svih nas, ovo je slavlje našeg

susjedne Bosanske Posavine na originalan način predstavilo publici i stručnom prosudbenom povjerenstvu. Laskavi naslov “Šokački cvit 2025.” ponijela je Anja Višić iz Gradišta, prva pratilja je Marija Rubilović iz Sibinja, a druga Tena Vukašinović iz Donjih Andrijevaca. Publika je uživala u njihovom bogatstvu i raskoši, u prikazanoj ljepoti i mladosti, a svojom je spontanošću i humorom sve dodatno začinio i odlični voditelj Frano Ridjan.

Anja iz Gradišta

identiteta i načina življenja, na radost generacija koje dolaze, na što svi skupa možemo biti iznimno ponosni”, poručio je Vlajčić. Pozdravljajući brojne goste i uzvanike u dupkom ispunjenoj dvorani, gradonačelnik Županje Damir Juzbašić pozvao je sve ljude dobre volje da u sljedećih 11 dana dođu u Županju koja će lijepo dočekati svoje goste i iznova potvrditi da im je najveća nagrada - kuća

“Bit će šunke i pečenja, mladog vina i kulina, bit će sijela i divana, lipih cura sa svih strana”.

- “Šokački cvit 2025.”

puna naroda. Pozdravni je govor završio stihovima županjskog glazbenika Damira Bačića, koji je opjevao kirbaj: “Bit će šunke i pečenja, mladog vina i kulina, bit će sijela i divana, lipih cura sa svih strana”. U drugom dijelu svečanosti izabrana je najljepša djevojka u tradicijskom narodnom ruhu. Brižno čuvane i uštirkane nošnje i prigode u kojima se nose 12 je kandidatkinja iz cijele Slavonije i

U programu su nastupila lokalna kulturna umjetnička društva, pjevačke skupine i glumci amateri, uz neizostavne zvuke tamburice koja je razgalila mnoga srca. Svečanošću otvorenja, koja je završila zajedničkom izvedbom pjesme “Naša grana ne smije propasti” Županja je iznova potvrdila da je grad široke slavonske duše, grad ponosnih ljudi koji znaju čuvati svoje običaje, tradiciju i bogatu povijest.

Dan glagoljice u Vinodolu

Dan glagoljice u Vinodolu obilježen je prošlog petka u Domu kulture Grižane kod Novog Vinodolskog. Program su otvorili sopilaši KUD-a Bribir tradicionalnom pjesmom (sopile je stari glazbeni instrument).

Primamljivo za sva nepca

Kobasicijada se ne propušta

Umjesnom domu u Magadenovcu, u subotu, 22. veljače, održana je 18. Kobasicijada, smotra ocjenjivanja suhe domaće kobasice i kulenove seke u organizaciji udruge Čuvari slavonske tradicije Donji Miholjac.

Kobasicijada je okupila male proizvođače, OPG-ove te amatere s područja Donjeg Miholjca i šire okolice, a cilj je bio okupiti njih što više te im ponuditi priliku da izlože svoje proizvode. Poslijepodne je počelo ocjenjivanje uzoraka, a ocjenjivačku komisiju činili su predstavnici Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku te Veterinarske stanice Donji Miholjac. Proglašenje pobjednika i dodjela priznanja bila je u večernjim satima uz veseli zabavno-glazbeni program. Uz taj službeni dio bilo je organizirano i pečenje slanine i kobasice na ražnjevima na otvorenom što je privuklo znatan broj posjetitelja.

Hrvatski

Potom je slijedilo predstavljanje zbirke “Glagoljica u Vinodolu”, autora Stjepana Juričića, koji je okupljenima rekao više o svim mjestima gdje je vidljiva ili je bila pronađena glagoljica na područ-

ju Vinodolske općine, a sve je bilo popraćeno fotogra�ijama gotovo svih tragova tog pisma na ovom području. Nakon predavanja slijedila je radionica izrade goblena uz Anu Šego. Svaki sudionik dobio je sav potreban materijal, a kotizacije nije bilo. Na goblenima su se izvezla ukrašena slova glagoljice. Uz izvrsno vino, dobro društvo, glagoljicu i kreativu, večer je protekla sjajno na oduševljenje svih prisutnih.

Prepoznatljivi hrvatski štand

Ličani na sajmu u Stuttgartu

Nacionalni park Sjeverni Velebit i ove se godine zajedno s Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije predstavio na međunarodnom sajmu CMT (Caravan, Motor, Tourismus) u Stuttgartu.

Glavne teme manifestacije bile su turizam, destinacije, kamping i slobodno vrijeme, a sam sajam privukao je pozornost publike i medija u cijeloj pokrajini Baden-Württemberg, koja je jedno od najizdašnijih turističkih tržišta u Euro-

pi. Više od 260.000 posjetitelja su imali priliku istražiti nove ideje za odmor iz snova, novitete za kampiranje, najljepše turističke destinacije iz cijeloga svijeta, kao i turističko-zabavni program.

Posjetitelji su posebnu pažnju usmjerili na trenutne trendove i neotkrivene turističke regije za biciklizam i planinarenje, koji postaju sve popularniji, a tu NP Sjeverni Velebit itekako ima što ponuditi.

Pobjednica je Anja iz Gradišta, prva pra�lja je Marija iz

Sibinja, a druga Tena iz Donjih Andrijevaca

Sopilaši KUD-a Bribir

Suvremene i tradicijske maske

Pokladno jahanje - tradicija ono što nas čini posebnima!

Praćeni pjesmom raspjevanih tambura zaustavljali su se na sedam postaja gdje su ih domaćini počastili rakijom i tradicionalnim slavonskim zalogajem

Gotovo 80 jahača, najviše iz Vukovarsko-srijemske, ali i iz susjednih slavonskih i baranjskih županija sudjelovalo je u ovogodišnjem 22. Vinkovačkom pokladnom jahanju i ove godine, diče se organizatori, Vinkovački šokački rodovi, nikada nije bilo više žena jahačica.

Nakon što su se prije podne sastali, jahači su krenuli prema pješačkoj zoni. Praćeni pjesmom raspjevanih tambura usput se zaustavljajući na sedam postaja gdje su ih domaćini, kakav je red i običaj, počastili rakijom i tradicionalnim slavonskim zalogajem.

Druga postaja je bila pješačka zona gdje ih je dočekao gradonačelnik ivan Bosančić i njegov zamjenik, Josip Romić,

konja, došli do Vinkovaca i omogućili nam ovako prekrasan dan – pun dike je jedan od domaćina, vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.

Pjevalo se, plesalo, povelo se i kolo, tradicionalno se uživalo u krafnama i ostalim slavonskim delicijama, a sve je upotpunio i sajam rukotvorina i domaćih proizvoda u organizaciji Turističke zajednice grada Vinkovaca.

vorku u jahača u svom dvorištu, promicati našu baštinu, kulture i običaje.

-To mi je stvarno nešto posebno. Osjećaj ponosa, časti i sreće što svi ti jahači koji su uložili u svoju opremu i u svoje konje dolaze pred naš kućni prag, što ih možemo ugostiti na najbolji način - kaže Katica dodavši kako pripreme za pokladno jahanje uvijek teku u društvu dragih ljudi, obitelji i prijatelja koji zajedno pripremaju hranu i brinu za ukrašavanje kuće. Ovoga puta prevladavaju ručni radovi Katičine majke.

a Bosančić je i sam bio sudionik povorke i to na konju Grom iz Gundinaca.

Britanci ishvalili hrvatski grad na obali

Britanski

The Times odu-

ševljen je jednim hrvatskim primorskim gradom i navodi da je idealan za ljeto, a krase ga rimske ruševine, odlični restorani i pristupačni hoteli.

“Divna Pula na istarskom poluotoku bit će pravi hit”, navodi Times.

Pula je smještena a jugu istarskog poluotoka. Nekoć je bila sjedište regionalne vjerske vlasti, vitalna pomorska baza i središte brodogradnje. Times podsjeća da su se kroz povijest tu smjenjivale razne vlasti –Pulu su osvajali Bizantinci, Mlečani i Austro-Ugari prije nego što je došla u sastav Jugoslavije.

Danas je Pula umotana u zeleno, a okružena je azurnim Jadranom. Popločani stari grad privlači posjetitelje toplim bojama, drevnim ruševinama, izrezbarenim vratima, mozaicima i šarenim hramovima. Svake noći lučki kranovi plešu u

orkestriranom blještavilu raznobojnih svjetala, dodaje Times.

Pri posjetu Puli nezaobilazan je obilazak pulske Arene, a svakako vrijedi posjetiti i Nacionalni park Brijuni. Arena je jedan od najvećih i najočuvanijih rimskih am�iteatara na svijetu. Ova ogromna elipsasta građevina, koja prima više od 20.000 gledatelja, ugošćuje malu izložbu o proizvodnji vina i maslinova ulja u svojim podzemnim tunelima.

Odvojite vrijeme i za Zerostrasse, ogromnu mrežu tunela korištenih za komunikaciju i sklonište tijekom svjetskih ratova. Ona povezuje različite pulske brežuljke i utvrde. Velik dio ovog podzemnog svijeta je blokiran, ali rekonstruiranom dijelu majstorski projektiranih, u stijenama uklesanih hodnika ukrašenih starim fotogra�ijama može se pristupiti s tvrđave Kastel.

-Naša tradicija je nešto što nas čini posebnima. Volimo se pohvaliti da smo prijestolnica tradicijske kulture, a to dokazuju ovakvi dani kada imamo pokladno jahanje. Hvala svima koji su danas ovdje, jer bez njih to ne bi bilo moguće. Odvojili su svoje vrijeme za spremanje sebe i uređivanje

-22. Vinkovačko pokladno jahanje uz sedam domaćina i ovako prekrasan dan, ne možemo poželjeti ništa bolje. Čuvamo i njegujemo koliko možemo i koliko znamo ovu našu šokačku tradiciju. To moramo jer, kako kaže pjesma „Ako ne znaš što je bilo...” ni naši mladi neće znati tko su, što su i odakle su – kaže organizator i predsjednik udruge Vinkovački šokački rodovi Zvonimir Liščić.

Katica Stipić vrijedno je posljednjih dana pripremala svoju okućnicu i dvorište kako bi pravo po šokački dočekala ovogodišnje pokladne jahače. Obožava, kaže, dok čeka po-

Prvo zagrijavanje i mahne mi i namigne. Onda zabije prekrasan gol! I onda dođe do mene i pokloni mi dres, priča Tonka

Luka Modrić bio je ove nedjelje zvijezda dana u Madridu, ali možemo slobodno reći u cijeloj nogometnoj Europi. S kapetanskom vrpcom oko ruke Modrić je zabio jedan od najljepših golova u karijeri.

Igrala se 41. minuta, a Modrić je smirio loptu prsima i čudesno potegnuo s 25 metara za vodstvo Real Madrida protiv Girone.

Bio je to gol za špice sportskih emisija, pogodak koji ćete gledati još dugo godina. Na izlasku iz igre još jednom je dobio ovacije navijača na Santiago Bernabeuu.

A nakon utakmice svi su htjeli Modrićev dres s ove utakmice. No on ga je poklonio jednoj mladoj navijači iz njegove Hrvatske.

Luka je dotrčao do prvih redova i dao je dres navijačici s hrvatskom zastavom u rukama. Ona će ovaj trenu-

Modrić poklonio dres

maloj Tonki iz Hrvatske

tak pamtiti cijeli život. Zove se Tonka Pavišić, ima 12 godina i Luka Modrić joj je božanstvo.

Tonka je inače mlada nogometašica koja igra za HNK Goricu. Počela je s futsalom već sa sedam godina, a paralelno se bavila i rukometom u ŽNK Udarnik.

Njezin je san zaigrati za Hrvatsku i Real Madrid, a sada je nakratko osjetila kako je to biti zvijezda na velebnom stadionu Santiago Bernabeu.

Naime, Tonka je dobila dres, ali i pozornost navijača Reala, kako nam javljaju iz Madrida, barem se 20-ak ljudi htjelo fotogra�irati s njom i Lukinim dresom.

‘’Još uvijek ne mogu doći k sebi! Prvo zagrijavanje i mahne mi i namigne. Onda zabije prekrasan gol! I onda dođe do mene i pokloni mi dres!

Nogomet je moj život, Luka Modrić mi je najdraži igrač i ne mogu biti sretnija!’’, rekla je oduševljena Tonka.

-Pripreme za pokladno jahanje traju dva sata, dok se konj okupa, dok se konj i ja sredimo. Sinoć sam bila na Šokačkom cvitu i kada sam se vratila kupala sam konja da si malo olakšam za danas - priča priljubljena uz svoju plemenitu životinju Valerija Topić iz Gradišta, odjevena u tradicionalno ruho svakog pokladnog jahača i jahačice –košuljak, bluzu, hlače i čizme, s dukatima oko vrata i u ušima. Konja krasi konjavac.

Rusija i SAD zajedno protiv rezolucije o Ukrajini

Opća skupština Ujedinjenih naroda glasovala je u ponedjeljak o suparničkim rezolucijama povodom godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Usvojena je rezolucija koju je predložila Ukrajina, a kojom se osuđuje ruska agresija.

U njoj se spominje "potpuna invazija Ukrajine od strane Ruske Federacije" i podsjeća na potrebu provedbe svih prethodnih rezolucija skupštine "usvojenih kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine". Za rezoluciju je glasovalo 93 članica, dok je 65 bilo suzdržano, a 18 ih je glasovalo protiv. Protiv su zajedno glasale Rusija i Sjedinjene Američke Države. Među zemljama koje su bile protiv su još Izrael, Mađarska, Bjelorusija... Hrvatska je, zajedno s još 92 zemlje, glasala za rezoluciju.

U međuvremenu, SAD su predložile posebnu rezoluciju koja nije spominjala teritorijalni integritet Ukrajine. Rezoluciju su potom izmijenile europske zemlje, uključujući reference na suverenitet Ukrajine.

Ova izmijenjena verzija usvojena je, no SAD su se odlučile suzdržati od glasanja o vlastitoj rezoluciji nakon izmjena. Opća skupština također je odbacila ruski prijedlog izmjena u rezoluciji koju su izradile Sjedinjene Države.

Okupljeni jahači sa svojim konjima prije kretanja u povorci

Nikada nije bilo više jahačica

Ponosni što čuvaju tradiciju i običaje

Modrić ju je primije�o među navijačima i na kraju utakmice poklonio joj dres

Presretna Tonka s Lukinim dresom

Divna Pula na istarskom poluotoku bit će pravi hit

Ivan

DORH TRAŽI PRITVOR

Nećemo pristati na ovakav ples, vidimo se u idućim utakmicama, poručio je Penava

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava dao je izjavu u vezi slučaja Josipa Dabre.

“Članovi Domovinskog pokreta sutra neće glasati za skidanje imuniteta gospodinu Josipi Dabri, i jednako tako na plenarnoj sjednici Sabora bit ćemo protiv skidanja imuniteta.

Smatramo da je ovdje riječ o gruboj političkoj igri, omalovažavanju i zloupotrebi institucija i stvaranju političkog pritiska na Dabru i njegovu obitelj, kako bi se savilo kralježnicu Domovinskom pokretu zbog zamjeranja dubokoj državi, odnosno pokušaju raspetljavanja klupka kojeg različiti interesi vežu i kreiraju u sklopu resora Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma”, kaže Penava.

“Jasno poručujemo da ćemo učiniti presedan”, poručio je Penava.

“Ogorčeni smo, prokazujemo političku kontrolu nad tobože neovisnim institucijama, ovaj cirkus će trajati još dan ili dva ili tri”, rekao je. Zanima ga zašto DORH traži uhićenje Dabre. Kaže da se non stop priča o Dabri kao je on problem broj jedan u državi.

“Čak se i Europa oglašava o nepravilnostima u Hrvatskim šumama”, kaže Penava.

“Tko hoće razumjeti taj stav, može, tko neće ne mora. Nećemo pristati na ovakav ples, vidimo se u idućim utakmicama. Ovo će sve za koji dan pasti u vodu”, uvjeren je.

Spomenuo je političke igre i duboku državu. Za duboku državu kaže: “Imate jasnu situaciju, ovu snimku koja je nastala prije godinu i pol. Čekala je u ladici, duboka država, to su svi oni koji nisu poput Domovinskog pokreta, gdje se pravda primjenjuje dvostruko. Imate Dabru, gdje se pušta snimka i prijeti s puštanjem novih snimki...kako to nije kazneno djelo? Neka institucije postupaju...Ne bojimo ih se”, kaže.

Na pitanje hoće li ovo naštetiti koaliciji, kaže:

“Djelujem ogorčeno? Jao nama ako je Dabro broj jedan problem. Što se tiče vladajuće koalicije, ukoliko Dabre nema, nema 76 ruku, ako Dabre nema onda imamo 75 ruku.

Mi smo kompaktni. Nas osam smo u toj priči. Dabro neće biti izdvojen iz Domovinskog pokreta. Zajedno smo”.

Kaže da se ovdje radi o zlouporabi institucija.

Najava presice dolazi nakon zahtjeva DORH-a da se bivšem ministru Josipu Dabri skine imunitet zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava i kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih stvari i određivanja istražnog zatvora (objavljene su snimke na kojima puca iz kalašnjikova u kukuruzu i daje djeci da isto pucaju, a najprije je objavljena snimka kako puca pištoljem kroz prozor automobila).

Kako bi Sabor potvrdio skidanje imuniteta zastupniku, potreban je kvorum od 76 zastupnika i glasovi većine nazočnih.

Je li ova bezimena

Milanovićeva neka Anka partizanska s foto grupe pozera 1945., jedna od aktera “osloboditelja” u Širokom Brijegu, gdje su mučki pobili 30-tak fratara…

Kipar Ivan Kujundžić, jedan od utemeljitelja HDZ-a, objavio je na svom Facebook pro�ilu post u kojem se osvrnuo na sudjelovanje 101-godišnje partizanke Vjere Andrijić na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića. Prenosimo ga u cijelosti:

“Je li ova bezimena Milanovićeva neka Anka partizanska s foto grupe pozera 1945., jedna od aktera “osloboditelja” u Širokom Brijegu, gdje su mučki pobili 30-tak fratara… Pitati ću Rojsa on zna svakog đavla, a vidio je gorika i partizanku s Milanovićem u zagrljaju!

Kako je i zbog čega ostala bezimena partizanka na fotki i je li ju netko time htio zaštititi zbog mogućih čina zločina protiv čovječnosti? Pitanja je puno, je li ju pozvao Josipović ili Milanović na Pantovčak, svejedno s istog je to korita i ispaše, lažnih antifašista, bratija im i drugova?

No Plenković sa svojim ministrom policije Božinovićem mogao je začiniti svečanost ove inauguracije i bolje da je išao na Pantovčak i partizanki presjekao put u šumi Pantovčaka i š’njom ravno na zagrebačke Oranice pa Turudiću na ispitivanje.

Od Milanovićeve sto-sretnice i Vjerne drugarice, dobiti informacije, a sve s ciljem rasvjetljavanja rana iz tih ratnih dana i poratne povijesti Hrvata.

Istina nas sve oslobađa i ona je poglavito važna za razdoblje u kojem je Vjerna revolucionarka “dejstvovala po crkvenim tornjevima i kriptama samostana po župama i škripima Biokova i Mosora.

Milanovićevu partizanku je trebalo presresti u šumi i predati Turudiću da je ispita za ratne zločine…

kojima je redatelj J. Sedlar, bez HAVC-a i min Obuljen, snimio dokumentarac Hrvatski mučenicima, nego baš najstariju partizanku sa 101. g sretnicu sudionicu proboja u Širokom Brijegu?

Očito Milanoviću prava mitska vjera i gospa je Vjera Andrijić, koju je on predsjednik RH Zoran Milanović pozvao na svoju inauguraciju ovoga tjedna, a koja se hvalila pobjedom u ofenzivi na širokobriješke fratare, kojima se ne zna kakti počinitelj osim u zbirnoj imenici “proleteri” partizani….?

Svi oni su na savjesti ove Milanovićeve dične stoljetne gošće, a bolje reći stođavla Anke partizanke, Kako da nitko nije do danas odgovarao, za ove nevine žrtve od Gospodnetića, Drinskih mučenica, Širokobrijeških fratara, Hrvata i Stepinca kao najistaknutijeg na žrtveniku našeg Oltara domovine?

Ova stogošća sa inauguracije u jednom dokumentarcu, hvali se kako je bila sudionikom dalmatinske partizanske brigade, koja je umarširala u Široki Brijeg, u to manje naselje u Herce-

govini, u kom nije bilo nikog od vojske osim fratara ne u vojnim odorama već fratarskim redovničkih habitima, koje su bili jedino naoružani križevima i krunicama i molitvom ptotiv Titove Vjere i partizana.

E’ žalosna vlast i Anka partizanka, umjesto da bude privedena pravdi, što nema veze s njezinim rodom, spolom i dobi i barem na tren bude saslušana i ispitanika i sve to uz topli čaj da se bolje prisjeti borbe protiv nemoćni fratara za poraća, u Širokom Brijegu 1945.

Umjesto djelovanja, hrvatske vlasti zajedno s Milanovićem, ukazuje joj čast i slast, heroina i koke s Neretve i Sutjeske.

Pozivom ove posve suspektne stoljetnice na inauguraciju hrvatski establishment i on sam pokazuje svu bešćutnost, bezlične političke vlasti, u kojima ne pulsiraju podjednako hrvatske nevine ratne i poratne žrtve drugog svjetskog rata. Ali prema svim hrvatskim nevinim žrtvama rata i njihovim zemnim ostacima dužni smo se jednako ljudski i humano odnositi i na to nas ne trebaju Nijemci proučavati, jer su oni pripadnici hrvatskog naroda, bili vojne ili civilne žrtve i ma gdje se njihove kosti nalaze od Odese do Sutjeske, Biokova Mosora, Žumberka i Maribora.. A posebno mislim na brojne posmrtne ostatke kojima do danas hrvatske vlasti i grada Zagreba ne daju pokoj ni obilježje na Mirogoju. Ovo moraju znati svi oni koji su sudjelovali na ceremoniji inauguraciju hrvatskog predsjednika i to je i njima na savjest da progovore sa ispraznim političkim glavama o hrvatskoj boli i istini, koju mora produhoviti i novo inaugurirani hrvatski predsjednik Zoran Milanovićem”, stoji na kraju objave.

Bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro (DP) obrušio se na konferenciji za novinare na bivšeg čelnika Hrvatskih šuma Nediljka Dujića (koji je iz HDZ-a). Optužio ga je da mu podmeće kako ne bi otkrio sve afere.

Marija Radića optužio je da je namjerno pus�o snimku na kojoj on puca iz kalašnjikova, kako bi ga diskredi�rao. Tvrdi da je pušku poklonio upravo Radiću za rođendan.

Osječko tužiteljstvo ovaj tjedan treba donije� odluku u Dabrinom slučaju pucnjave.

Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) u utorak ujutro odlučivat će o skidanju imuniteta zastupniku Domovinskog pokreta Josipu Dabri, što je zatražilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH), no konačnu odluku o tome donijet će Sabor, a kada, još nije poznato.

Ova Milanovićeva sto-sretnica(101) i dalmatinska zlosretnica sumnjiči se za sudjelovanje u počinje zločina s drugovima sa slike u Širokom Brijegu, no za razliku od zločinački hordi kojim je upravljao Tito i Ozna, partizanku Vjericu bi ispitati istražni organi vlasti pravni i nezavisni sustav Hrvatske uz topli čaj ni sida vlas joj nebi pala koliko naše vlasti vole partizane.

Ali kako to da vrhovnik Milanović nije zvao kojeg preživjelog fratra ili časnu sestru Celinu, Katu Sarić, rodom iz Bosanskog Grahova kao svjedokinju ratnog i poratnog pokolja, strijeljanja i likvidacija svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca o

Fotografija s inauguracije predsjednika Milanovića na Pantovčaku

Kipar Ivan Kujundžić

Slika iz 1945.: Ime par�zanke u sredini nije poznato

UZDANICA U ČAST PRERANO PREMINULOM VITEZU, DOMOLJUBU

Nediljko Vegar-Rod bio je oličenje dobrote i topline, skromnosti i poniznosti, odlučnosti i borbenosti ne samo kao čovjek, nego kao revolucionar i ratnik

Tekst i fotogra�ije: Mate JUKIĆ

Klub Hrvatske uzdanice u Zagrebu bio je dana 14. veljače 2025. godine domaćin 6. Memorijalnog šahovskog turnira posvećenog prerano preminulom hrvatskom vitezu, domoljubu i revolucionaru Nediljku Vegaru – Rodu. Nediljko Vegar – Rod, prije nego što nas je prerano napustio, bio je redoviti sudionik šahovskih turnira u organizaciji Kluba Hrvatske uzdanice.

U spomen i trajno sjećanje na pokojnog Vegara glavni odbor Hrvatske uzdanice donio je odluku prema kojoj će tradicionalni šahovski turnir u organizaciji Hrvatske Uzdanice u budućnosti nositi njegovo ime.

Za one koji su ga poznavali Nediljko Vegar-Rod bio je oličenje dobrote i topline, skromnosti i poniznosti, odlučnosti i borbenosti ne samo kao čovjek, nego kao revolucionar i ratnik. Bio je nepokolebljiv i dosljedan u svojim životnim i političkim stavovima, a ujedno i izdignut iznad ljudskih taština i osobnih animoziteta.

Kao i dosadašnjih godina organizacijski odbor memorijalnog turnira, na čelu sa gosp. Ivanom Butkovićem, potrudio se da klub Hrvatske uzdanice bude mjesto okupljanja i druženja te je i ovaj put turnir okupio veći broj sudionika, članova i simpatizera Hrvatske uzdanice.

Štoviše, turnir je odavno prerastao okvire Hrvatske uzdanice tako da su na njemu, uz članove Hrvatske uzdanice i prijatelje pokojnog Vegara, sudjelovali i predstavnici određenih braniteljskih udruga iz Zagreba.

Prostor Hrvatske uzdanice je, osim sportskog borilišta, ponovo bio i mjesto susreta, razmjene emocija i dijeljenja sjećanja na one posebne ljude koji zaslužuju naše najdublje poštovanje, a koji nisu više među nama.

Održan 6. Memorijalni šahovski turnir „Nedjeljko Vegar - Rod“

Samo natjecanje proteklo je u ugodnoj i prijateljskoj atmosferi, a već po tradiciji igralo se po brzopoteznim pravilima u kojima su natjecatelji imali 10 minuta po partiji.

Igralo se u dvije skupine, svatko sa svakim, a iz svake skupine su dvoje prvoplasiranih izborili nastup u daljnjoj fazi natjecanja ( polu�inalu ).

Tako su se u polu�inalu našli Mate Jukić i Borislav Čutuk iz skupine A, te Ivan Vučić i Ivan Orlović iz skupine B.

U polu�inalnim susretima Jukić je pobijedio Orlovića rezultatom 2:1, dok je u dru-

Kao i dosadašnjih godina organizacijski odbor memorijalnog turnira, na čelu sa gosp. Ivanom Butkovićem, potrudio se da klub Hrvatske uzdanice bude mjesto okupljanja i druženja te je i ovaj put turnir okupio veći broj sudionika, članova i simpatizera Hrvatske uzdanice.

gom polu�inalu Čutuk pobijedio Vučića rezultatom 2:0. U borbi za treće mjesto Vučić je pobijedio Orlovića rezultatom 2:0.

Finale 6. Memorijalnog turnira „Nediljko Vegar –Rod“ tako je donijelo obračun debitanta na turniru Čutuka i predstavnika Hrvatske Uzdanice Jukića, inače trostrukog osvajača turnira koji se igra u organizaciji HU. U zanimljivim mečevima �inala Jukić je pobijedio Čutuka rezultatom 2 : 0 i time zaslužio priznanje pobjednika ovog memorijalnog turnira.

Pehare pobjedniku turnira, te drugoplasiranom i trećeplasiranom u ime organizatora turnira uručili čelnik organizacijskog odbora turnira Ivan Butković i članica Uzdanice Tena Vujčić. Organizacija turnira bila je na zavidnoj razini stoga vjerujemo da će ovaj memorijalni turnir u budućnosti biti samo bolji, te da će biti dostojan čovjeka čije ime nosi. Ime pobjednika ovog i budućih turnira biti će upisano i na veliki prelazni pehar koji krasi prostorije Kluba Hrvatske uzdanice.

Pobjednik turnira Mate Jukić s Ivom Butkovićem i Tenom Vujčić

Slika pokojnog Nediljka Vegara na počasnom mjestu u Uzdanici

Atmosfera na turniru je bila prava natjecateljska

Ovo je nezaboravno iskustvo. Vidimo se na ljeto, ali i na idućem WWW - istaknula je Ana iz Zagreba

Po treći puta Turistička zajednica Baranje organizirala je u Suzi i Zmajevcu ‘Winter Wine & Walk’. Ni temperaturni minus nije spriječio približno 250 hedonista, ljubitelja prirode, vina, autohtone ‘’papice’’ te dobre zabave da uživaju na sada već nadaleko poznatim vinskim stazama dijela Baranjskog vinogorja i ‘’na licu’’ mjesta se upoznaju s brojnim blagodatima kraja između Dunava, Drave i Mađarske odnosno s ljubaznim domaćinima.

Na WWW su stigli gosti iz raznih dijelova Hrvatske, najviše iz Zagreba i okolice, a za baranjsku zimsku avanturu odlučili su se i hedonisti iz susjedne Srbije.

Za 50 eura po osobi očekivala ih je devet kilometara duga staza ovdašnjim vinskim mekama, Suzom i Zmajevcom, degustacija vina na 12 točaka, od kojih su njih pet bili i gastro punktovi, vinska čaša, zimska kapa, kabanica te dodatna iznenađenja i razni zanimljivi sadržaji.

- Zimski Wine & Walk svojevrsna je inačica ljetnoga. Osim što smo mu dodali pridjev Winter, staza je nešto kraća nego ona na ljetnom, ali sadržaji, odnosno broj vinskih i gastro lokacija, približno su isti. Prvi zimski Wine & Walk organizirali smo isključivo stoga što su sudionici ljetnih ‘’walkova’’ to od nas tražili. Na taj prvi zimski stiglo je približno 150 ljudi, a na ovogodišnji, treći po redu, prijavljeno je 250 sudionika, što je dokaz da smo dobro učinili što smo ih poslušali. Dio gostiju u Baranji je prespavao noć ili dvije, što će sigurno doprinijeti, ako ne rekordnoj po posjećenosti, onda bar godini na razini prošle. I to je dokaz da Baranja ima što ponuditi tijekom cijele godine, dakle da kod nas sezona nikada ne prestaje - ističe Matej Perkušić, direktor TZ Baranje. Dodao je kako će se odmah početi pripremati i za ljetni Wine & Walk, jednu u nizu manifestacija u kojima TZ Baranje

Zimska šetnja

baranjskim vinskim i gastronomskim odredištima za pamćenje

ima ‘’umiješane prste’’. No, vratimo se devet kilometara dugoj stazi i baranjskim vinarima, odnosno gostima WWW-a. Nakon okupljanja kod zmajevačkog Doma kulture krenuli su put vinarije Kovats, gdje su ih dočekali glumci belomanastirskog Gradskog kazališta. Nakon toga, u Piroš čizmi su posluženi vinima vinarije Szabo te kobasicama i pogačama, dok su ih u vinariji Kolar uz, dakako vino, dočekali salenjaci. Baranjski čvarci od šarana i vino vinarije Svijetli dvori bio je menu u Kovač čardi, a u Oazi mira kušalo se vino vinarije Horvat te sarma. Nezaobilazne točke bile su vinarije Gerštma-

jer i Martinov, kao i vinarija M&M, gdje je Marko Horvat iz udruge Tako je to nekad bilo pristavio pileći paprikaš.

Posjetili su i vinariju Zlatno brdo, potom zmajevački Vinarium Borarium, u čijem se dvorištu krčkao grah u kotliću. Pri kraju ‘’staze’’ svi su predahnuli u podrumu Kusić, hvatajući tako zalet za posljednju točku, podrum obitelji Zajec, gdje je održan after party (koji je odista dugo trajao).

- Ovo je nezaboravno iskustvo. Vidimo se na ljeto, ali i na idućem WWW - istaknula je Ana iz Zagreba, a njezino mišljenje dijeli većina ostalih ‘’zimskih walkera’’...

Knez

iz Bojne, nepoznata povijest Hrvata

–na Banovini je bilo političko središte moći

Grob kneza koji je opremljen na sličan način kao njegov suvremenik pokopan u Biskupiji kod Knina

Uosječkom Arheološkom muzeju otvorena je izložba “Knez iz Bojne – Novo poglavlje hrvatske povijesti” koja će se moći pogledati sve do 27. travnja. Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa smješteno je u zapadnom dijelu Banovine (područje Grada Gline, Sisačko-moslavačka županija). Na tom visinskom nalazištu (352 mnv), smještenom na strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog, tvrtke Pisa Trade i Contarini provele su 2011. i 2015. godine zaštitna arheološka istraživanja, zbog eksploatacije kamenoloma investitora Schwarzl.

Tada su pronađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi. S obzirom na valorizaciju i ugroženost nalazišta, 2016. godine počela su sustavna istraživanja �inancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH koja provodi Hrvatski restauratorski zavod. – Ova izložba nastala je 2019. godine nakon što je pronađen grob kneza i još nekoliko bogatih grobova, ostaci groblja i naselja iz ranog srednjeg vijeka. Važno nam je jer na temelju tih nalaza koje smo pronašli saznali smo da je postojao jedan politički centar moći na području današnje Banovine, o čemu do sada nismo imali nikakvih ideja ili spoznaja. Nama je ovo izuzetno važno da znamo za jedno srednjovjekovno središte moći na kontinentalnom dijelu Hrvatske. To je položaj koji je naseljen u kasnom 7. stoljeću i mi pratimo njegov razvoj tijekom cijelog 8. i 9. stoljeća, kada se pojavljuju bogati nalazi koji su vezani uz franački utjecaj na naše područje u karolinškom raz-

doblju. S druge strane, jako nam je važna poveznica što u materijalnoj kulturi vidimo velike sličnosti s prostorom ranosrednjovjekovne Hrvatske, posebice s nalazima u biskupiji kod Knina – govori Marijana Krmpotić, doktorica znanosti s Hrvatskog restauratorskog zavoda i jedna od autorica izložbe.

Na tom višeslojnom nalazištu, koje se prostire na dva međusobno spojena platoa (ukupna površina oko 50.000 m2), potvrđeni su ostaci prapovijesnog naselja te nalazi datirani u rani srednji vijek, među kojima su i kosturni grobovi. Ranosrednjovjekovni nalazi od neprocjenjive su važnosti za sagledavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Grob kneza koji je opremljen na sličan način kao njegov suvremenik pokopan u Biskupiji kod Knina upućuje na povezanost šireg područja Siska sa središnjim prostorom ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine potkraj 8. i početkom 9. stoljeća.

Pronađeni su iznimno vrijedni nalazi

– Izložba je relativno malog opsega, ali velikog značenja. Prezentirali smo četiri najbogatija groba. Jedan je grob kneza koji je na sebi imao luksuzne karolinške srebrne lijevane ostruge koje su bile dodatno pozlaćene i dijelove garniture koji su služili za pričvršćenje tih ostruga. Također je imao zlatni novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima i imao je u predjelu vrata zlatni privjesak s umetkom od gorskog kristala. Osim tog groba, imamo još jedan bogati muški grob koji je bio udaljen 50-ak metara od kneževskog i taj pokojnik je također pokopan s karolinškim proizvodima, dijelovima pojasne garniture i imao je nešto što je zapravo jedinstveni alat na području Hrvatske – dijelove opreme za pričvršćivanje neke odjeće za potkoljenice pokojnika, bilo da se radilo o podvezivanju dugih hlača ili nekog dijela odjeće poput gamaša. Prezentiran je još jedan muški grob opet s karolinškom ostrugom, a zanimljivo je da je u tom grobu nađena polovica ostruge koja je nakon loma bila presavijena i položena u grob kao oznaka statusa. Predstavljen je jedan ženski grob pronađen 2019., predstavljena je i srebrna ogrlica ukrašena �iligranom i narukvica od staklenih perli. Sama izložba popraćena je plakatima s nalazima, podacima o nalazištu, njegovu položaju i značenju, rezultatima antropološke analize osobnih ostataka i svih analiza različitih tipova – objašnjava Krmpotić.

Baranja je privlača i u zimskom dekoru

Točilo se vino i po starinski – iz bokala

Jedna od 12 degustacijskih točaka

Nalazište Bojna –Brekinjova Kosa je na području grada Gline

CRKVA I CENTAR I DALJE OSTAJU PROSTORI KOJI PRIPADA SVIM

Ceremonija dobrodošlice kući bila je prepuna emocija, prisutni su bili svjedoci dirljivih scena tijekom sv. mise

Tekst: Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Fb FA Hrvatska Zora

Folklorni ansambl “Hrvatska zora” obilježio je značajno ostvarenje za hrvatsku zajednicu Melbournea - konačno je ostvario dugo očekivani povratak u svoj duhovni dom - Hrvatski katolički centar Sunshine - u nedjelju 16. veljače. Emocionalni doček foklklorne skupine nakon izbivanja od godinu dana nakon onoga što izvori opisuju prisilnim odlaskom pod kontroverznim i spornim okolnostima koje su brojne članove hrvatske zajednice ostavile obeshrabrenima.

Slavlje povodom povratka počelo je održavanjem posebne svete mise koju je predvodio velečasni Tomo Mlakić, koji je priredio toplu dobrodošlicu članovima folklorne skupine. Pažljivom gestom koja je bila primjer duha pomirenja, organizirao je osvježenje nakon mise za obitelji HZ-a, stvorivši tako atmosferu zajedništva i ponovnog ujedinjenja.

Hrvatski vjesnik obratio se velečasnom Mlakiću, koji mu je sa zadovoljstvom dao sljedeću izjavu: „Iskreno sam oduševljen povratkom ‘Hrvatske zore’ u župu svetog Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu i sretan sam ako sam na bilo koji način uspio doprinijeti tome da se naša djeca i mladi vrate natrag u župu iz koje ih nitko nikada nije ni smio isključiti. Kada sam stigao u župu na Badnjak, rekao sam da ova župa i crkva bez njih nemaju duše, a onda sam ih ponovno mogao zamoliti da unesu osmijeh, pjesmu, kolo i optimizam mladosti u ovu zajednicu. Hvala Bogu na ovome danu, bio je to predivan dan, prepun emocija, crkva je bila upravo onakva kakva bi uvijek trebala biti: prepuna naše djece i mladih i njihove pjesme.”

Slavlje je bilo posebno značajno budući da su članovi “Hrvatske zore” nosili tradicionalne hrvatske nošnje te su još jednom podigli svoj glas tijekom mise, budeći ljubljenu tradiciju koja je privremeno bila prekinuta.

Ceremonija dobrodošlice kući bila je prepuna emocija, prisutni su svjedočili dirljivim scenama tijekom sv. mise. Ulazak članova skupine dočekao je spontani pljesak okupljenih župljana, potekle su suze i izmijenjeni su topli zagrljaji među članovima skupine i župljanima.

‘Hrvatska zora’ ostvarila povijesni povratak u HKC Sunshine

Odbor je kasnije izrazio neizmjernu zahvalnost na onome što su opisali kako iznimno srdačnu dobrodošlicu u dom koji im pripada.

Sam Centar bio je ispunjen

do posljednjeg mjesta, čime je stvorena živahna atmosfera koja je brojne podsjetila na nekadašnje uspješne dane. Prepun centar i osjećaj prisutnosti duha zajednice

rezultirao je optimizmom vezanim uz hrvatske kulturne aktivnosti u Centru.

Vodstvo ove grupe, uključujući predsjednicu Andrijanu Dorinko i odbor “Hrvatske zore”, naglasilo je da crkva i Centar i dalje ostaju prostori koji pripadaju svim članovima zajednice, jačajući njihovu posvećenost uključivosti i jedinstvu.

Kada govorimo o budućnosti, organizacija je najavila upise u programe “Hrvatske zore”, najavljujući tako početak novog poglavlja u povijesti skupine.

Ovaj povratak proslavljen je kao ključan trenutak hrvatske zajednice Melbournea u kojem skupina nastavlja djelovati pod duhovnim vodstvom svetog Leopolda Bogdana Mandića.

Steve Ravić osmislio je koncept te vodio cijeli projekt u suradnji s Vesnom Trokter, Antom Ravićem i obitelji Billich

Tekst: Petra ANTOLIĆ Foto: Majestic Film

Tajna je konačno otkrivena, a zvijezde su se posložile na zapadu Melbournea za ono što obećava postati pravo kulturno obilježje. Štoviše, ovo će mjesto igrati značajnu ulogu u pričanju hrvatskih priča. Nakon dugog iščekivanja, s uzbuđenjem najavljujemo otvorenje slikovitog novog utočišta za kreativce i ljubitelje umjetnosti. S ponosom vam predstavljamo kompleks Arts Villa i revolucionarnu umjetničku inicijativu koju su pokrenuli Majestic Film and Entertainment u suradnji s Billich Gallery.

Cijenjeni australsko-hrvatski međunarodni pisac, redatelj i producent, te promotor glazbe i umjetnosti Steve Ravić sa svojim timom udružio je snage sa svjetski poznatim hrvatsko-australskim umjetnikom Charlesom Billichom i društvenom ikonom Christom Billich kako bi ostvarili zajednički projekt otvorenja kompleksa Arts Villa koji će postati utočište za umjetnost. Steve Ravić osmislio je koncept te vodio cijeli projekt u suradnji s Vesnom Trokter, Antom Ravićem i obitelji Billich.

Središnji dio ovog izvanrednog prostora čini Billich Museum i Gallery – mjesto gdje ljubitelji umjetnosti mogu uroniti u raznoliku kolekciju djela najpoznatijeg živućeg nadrealista Charlesa Billicha. Kolekcija uključuje brojne klasične radove koji prikazuju značajna mjesta i događaje iz moderne povijesti, s posebnim naglaskom na hrvatsku priču. Billich kroz svoja djela svjedoči o genocidu nad Hrvatima koji je počinila Titova komunistička Jugoslavija, prenoseći vlastita iskustva i sjećanja na brutalna masovna ubojstva. Billich i Ravić dijele zajednički cilj –ispričati istinu o patnji hrvatskoga naroda.

Billich kaže - “Steve Ravić je poput mog podsvjesnog uma”. Billich je nedavno za Večernji list izjavio: “Razumije me bolje nego što ja sam sebe mogu analizirati. Ima veliko povjerenje u moj uspjeh kao umjetnika i osobe koja je preživjela komunistički režim. Dijelimo snažnu povezanost i razumijevanje, što nam olakšava rad jer ne moramo sve počinjati iznova sa svakim novim projektom.”

Ravić nadodaje: “Naša je misija ispričati svijetu pravu hrvatsku priču – o našoj borbi za slobodu i neovisnost te o

‘Arts Villa’ - utočište za umjetnost

genocidu i prisilnom raseljavanju koje su nametnuli jugoslavenski komunisti. Billich je bio svjedok tih zločina, dok sam ja sudjelovao u obrani hrvatske neovisnosti tijekom Domovinskog rata. Oboje imamo duboku emocionalnu povezanost s ovom pričom, a naš umjetnički kompleks bit će platforma za Hrvatsku priču.” Osim povijesnih i klasičnih djela, Billichova kreativnost spojit će se s futurističkim elementima kako bi se stvorio jedinstveni sadržaj, predvođen Antom Ravićem i njegovim timom.

Djela Charlesa Billicha također su dostupna za kupnju – uključujući originalne radove, mješovite medije i ograničene edicije printova. Ova autentična djela mogu se kupiti isključivo u Billich Museum and Gallery u Viktoriji. Vesna Trokter ističe: “Vjerujem da bi svaki hrvatski dom trebao imati barem jedno Billichovo djelo. Billich Museum and Gallery jedino je mjesto u Viktoriji gdje možete nabaviti autentične radove ovog svjetski priznatog umjetnika. Pozivam sve Hrvate da nas posjete i dožive jedinstveno Billich iskustvo.”

Ovaj jedinstveni kompleks također uključuje moderne studije Majestic Filma – prostor namijenjen �ilmskim i televizijskim setovima te postprodukcijskim studijima s mogućnošću stvaranja imerzivnih i gaming sadržaja. Majestic Film pruža priliku za međunarodnu suradnju, a njegovi �ilmovi distribuirani su širom svijeta putem velikih kompanija poput Warnera, Universala, SONY-ja i ITN-a.

Majestic Film zastupljen je i na najvećem međunarodnom �ilmskom industrijskom događaju, a projekti se službeno prikazuju i izlažu na tržištu �ilmskog festivala u Cannesu u Francuskoj svake godine, gdje Majestic Film ima vlastiti štand unutar prestižnog Palais des festivals. Profesionalci

iz �ilmske industrije mogu se susresti s timom na štandu 23.08. - Palais -1, u neposrednoj blizini glavnog ka�ića, gdje posjetitelji također mogu izraziti svoj interes za suradnju, koprodukciju ili angažiranje usluga Majestic Filma ili unajmljivanje objekata Arts Villa u Australiji. Prošle godine na Cannesu Steve Ravić odlučio je promovirati hrvatski �ilmski sadržaj.

Posljednjih godina govorio je na konferencijama i seminarima među hrvatskim čelnicima ističući potrebu za promocijom hrvatskih priča u svijetu. Međutim, kada je čuo da će tim koji predstavlja Hrvatsku na Cannesu promovirati kratki �ilm orijentiran na bivšu Jugoslaviju, odlučio je posvetiti polovicu svog štanda promociji hrvatskog �ilmskog sadržaja i sponzorirati Branka Perića u promociji njegovih povijesnih hrvatskih �ilmskih sadržaja na Cannesu. Ravić kaže: „Na Cannesu nije bilo ni traga hrvatskoj kulturi, a kamoli sadržaju. Hrvatska zastava nije bila vidljiva, a paviljon su dijelili s drugim državama jugoistočne Europe. Osjetio sam odgovornost iskoristiti svoj utjecaj u industriji kako bih barem promovirao Hrvate koji stvaraju hrvatski �ilmski sadržaj, a studio u našem umjetničkom kompleksu u Bonnie Brooku također će pomoći ostvariti te ciljeve. Naš najvažniji projekt trenutno je biografski �ilm o životnoj priči Charlesa Billicha pod nazivom ‘My Way’. Napravili smo dokumentarac i uskoro ćemo objaviti drugi dokumentarac, ali biografski �ilm o Billichu naš je najvažniji projekt za koji će nam biti potrebna podrška zajednice. Također ćemo pomagati Branku Periću da završi �ilm ‘Diva’ u našim studijima, koji će biti premijerno prikazan na Cannesu putem Majestic Filma.“

Umjetnička Arts Villa obećava biti živahno središte koje će nastaviti tradicije Billich Gallery i Majestic Film and Entertainment, potičući kreativnost i njegovanje inovacija. U vremenu kada umjetnički svijet sve više preplavljuje umjetna inteligencija, ova inicijativa ima za cilj podržati organsku kreativnost i pružiti prostor ljudskoj originalnosti. Arts Villa ponudit će prilike i za iskusne umjetnike i za nove talente da se povežu, surađuju i predstave svoje projekte, sudjeluju na radionicama ili jednostavno budu dio inspirativne zajednice. Kompleks će također organizirati networking događanja za hrvatske umjetnike. Pratite društvene mreže za najave. Kompleks će također ugostiti živahne i elegantne događaje s rock prizvukom u grandioznom stilu koji je karakterističan za tradicije Billicha i Ravića. Kompleks će biti dostupan za najam za luksuzne privatne funkcije i bit će dom televizijskog zabavnog showa.

Otvorenje je bilo odgođeno zbog nesuglasica s Telstromom, što je kasnije ispravljeno. Ravić objašnjava: „Na-

Ante Ravić, Mate Čolina, Steve Ravić, Radoslav Ravić, Noah Balta, Vesna Trokter, Rocky Ravić

Ivica i Natalija Ćosić, Julia Mesić i Ana Ravić

Moira Deeming, Charles Billich i Maria Kerr

Ana Ravić, Charles Billich, Moira Deeming, Steve Ravić, Maria Kerr, Andrew Deeming

JETNIČKA INICIJATIVA

žalost, došlo je do kašnjenja zbog nemara Telstre koja je ostavila opasanu otvorenu jamu ispred glavnog ulaza u zgradu. Nisu poduzeli nikakve napore da ga sigurno zatvore godinama, unatoč mojim stalnim zahtjevima.

To je frustrirajuće izazvalo značajno kašnjenje u našim planovima da umjetnički centar otvorimo ranije 2024. godine, kako je prvobitno planirano. Također je usporilo cijeli naš �ilmski produkcijski rad koji nije mogao biti premješten kako je bilo planirano 2022. Telstra nije pokazala nikakvu hitnost, niti brigu za rokove.

Neprestano sam im skretao pažnju na važnost te stvari. Bilo je to izuzetno razočaravajuće s obzirom na veličinu projekta i značaj koji je imao za umjetničku zajednicu. Nastavio sam pritiskati i inzistirati dok nisu napokon napravili ono što je trebalo biti učinjeno kad smo prvi put kupili nekretninu. Od tada smo krenuli punom snagom kako bi naš centar bio spreman i operativan. Kašnjenje nas je jako koštalo, ali također je zajednici oduzelo priliku da se uključuje u vrlo značajnu inicijativu ranije, što bi bilo korisno za umjetnost s obzirom na vrijeme u kojem živimo.“

Billich komentira: „Ovo će biti senzacionalno za umjetnost. Ovo je moj peti životni naraštaj (Billich ima devedeset godina) i živimo u vrlo nepoznatom okruženju gdje ljudske sposobnosti preuzima umjetna inteligencija. Izgubili smo vjeru u svoju nadmoćnost. Izgubili smo vjeru u naše sposobnosti. Kažem, nema stroja, nema uređaja, nema tehnologije koja je zapravo superiornija od agilnosti, �leksibilnosti i kapaciteta ljudskog mozga. Pogrešno je vjerovati da nas umjetna inteligencija može nadmašiti. Dali smo se predati pred nečim što je umjetno.

Ono što sada vidimo je že-

DRUŽENJE HK 'BOĆE GOSPIĆ' POSJETIO GIPPSLAND

lja tinejdžera i djece čak da pokažemo da smo ljudi i da možemo biti na vrhu umjetničke jednadžbe. To bi trebalo biti na prvom mjestu na našoj listi želja, kako pobijediti umjetnu inteligenciju i ponovno uspostaviti snagu i poštovanje ljudske kreativnosti. Neka imamo izložbe novih umjetnika. Naš umjetnički centar u Melbourneu bit će dom, utočište, izloženost, a ne skrivanje novih talenata.“ Ravić zaključuje: „Unatoč tome što sada živimo u ovim neobičnim vremenima koja mogu zbuniti umjetnike, namjeravamo pružiti nadu poticanjem ljudskih sposobnosti i neumornim nastojanjem da održimo nadmoć u umjetnosti koja je vođena strašću, emocijama i uvjerenjima koja su jedinstvena za svakog pojedinca. Neka se zna, evo je! I evo nas! Ujedinjeni, spremni za osvajanje zapadnog Melbournea i svijeta. Podignite čaše za dobra vremena koja slijede i veliki pozdrav otvaranju našeg umjetničkog prostora”.

Pratite društvene mreže za uzbudljive novosti i bitne detalje dok započinje ovo nevjerojatno umjetničko putovanje u kojem možete sudjelovati! Za iskazivanje interesa za sudjelovanje, stavljanje na mailing listu za događanja, rezervaciju privatnog razgledavanja, upite o najmu prostora ili za više informacija, pošaljite e-mail na info@majestic�ilm.com. Alternativno, možete nas kontaktirati SMS-om ili pozivom na +61 451 499 013. www.majestic�ilm.com https://www.facebook. com/SteveRavic https://www.facebook. com/MajesticFilm www.youtube.com/majestic�ilm Arts Villa: www.facebook.com/pro�ile. php?id=61570981901735

Billich Museum and Gallery: www.facebook.com/pro�ile. php?id=61569792788028

Veseli izletnici u posjeti Traralgonu

Uz domaća jela i kolače, vrijednu nagradnu tombolu i uvijek odličnu glazbu DJ Mira Žužića, bila je tu i harmonika „kuma Ivice“.

Tekst i foto: Stjepan KALOCI, tajnik kluba

Članovi Hrvatskog kluba „Boće Gospić“ posjetili su u subotu, 22.veljače, Hrvatski dom u Traralgonu.

Autobus dupkom ispunjen članovima ovog kluba, koji je odisao veselom atmosferom, krenuo je na put prema Gippslandu gdje su boćare srdačno dočekali domaćini koji su pripremili obilan domaći ručak.

Uz domaća jela i kolače, vrijednu nagradnu tombolu i uvijek odličnu glazbu DJ Mira Žužića, bila je tu i harmonika „kuma Ivice“.

Pjevalo se i plesalo, a onda se krenulo kući s novim lijepim uspomenama.

Boćari zahvaljuju Stjepanu Novaku, predsjedniku kluba, na odličnoj organizaciji i vođenju putovanja.

Charles Billich i Steven Abboushi - gradonačelnik Meltona

Daria Kellander - gradonačelnica Hobsons Bayja, Steve Ravić, Christa i Charles Billich

Partizanka pred DORH-om?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Glavnu zvijezdu svečane inauguracije hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića ispitat će Državno odvjetništvo (DORH)! Vjera Andrijić, 101-godišnja partizanka, sudionica bitaka na Neretvi i Sutjesci, ali i bitke za Široki Brijeg, privukla je veliku pažnju na inauguraciji, no ništa manju pažnju nije provukao intervju u kojemu je iznijela svije sjećanje o partizanskom napadu na Široki Brijeg. Napadu nakon kojega su partizani ubili 12 franjevaca. Još u studenom prošle godine na YouTubeu kanalu online televizije Vida TV, čiji vlasnik je Srpsko narodno vijeće, a odgovorna osoba Milorad Pupovac, objavljena je snimka razgovora sa specijalnom Milanovićevom gošćom Vjerom Andrijić. U tom intervjuu ona je, rekavši da je bila svjedokinja partizanskog zauzimanja Širokog Brijega, izjavila: “Borba je bila, nismo imali borbu ni s čim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao, bila je noć. To sam ja svojim očima vidjela... Upali su naši u crkvu, naravno, zarobili, to su bili popovi koji su imali mitraljez sa zvonika, zadnje koje je, to je bilo sa zvonika... Mi smo zarobili pet-šest popova koliko ih je bilo, bili su svi, hvala Bogu, u haljama...” Nakon što su partizani zauzeli Široki Brijeg, franjevci su bili zatočeni, a potom pogubljeni jedan po jedan. Kako je to izgledalo, u izjavi za medije opisao je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva dvanaestorice franjevaca. “Počeli su ih tu ubijati jednoga po jednoga, metak u zatiljak i na kraju kad su pobili svih dvanaest, onda su ih jednostavno polili benzinom i zapalili”, rekao je Stojić. On također ističe da u ratnom dnevniku Osmog dalmatinskog korpusa nema spomena da su franjevci posjedovali oružje. Dakle, partizani su bez optužnice i suđenja pobili nenaoružane civile.

Nema, stoga, nikakve sumnje da je riječ o rat-

Zvijezda Milanovićeve inauguracije ostala je kod starih komunističkih postavki da su svećenici neprijatelji samim tim što su svećenici i da ih je opravdano smaknuti bez suda i suđenja

nom zločinu, ali ni u Hrvatskoj, ni u BiH, vlasti uspostavljene nakon pada komunističkog režima nisu pokrenuli nikakve postupke u kojima bi se utvrdile činjenice i kako bi se krivci, od kojih su neki vjerojatno bili živi devedesetih godina prošlog stoljeća, izvedu pred sud. Pa će Vjera Andrijić, ako se obistine najave, biti prva osoba ispitana o slučaju pobijenih hercegovačkih franjevaca.

No, u ovoj priči nije toliko bitna sama 101-godišnja partizanka. Puno važniji je splet događaja koji je doveo do najave njenog ispitivanja u DORH-u, a osobito je tu bitan hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji je, pozvavši je na svečanu inauguraciju, pozornost javnosti usmjerio na Vjeru Andrijić.

Da je bila malo mudrija, Vjera Andrijić u svojim sjećanjima na borbe za Široki Brijeg ne bi uopće spominjala franjevce. No, upravo su franjevci glavni dio njene priče! Ona je, dakle, ostala kod starih komunističkih postavki da su svećenici neprijatelji samim tim što su svećenici i da ih je opravdano smaknuti bez suda i suđenja.

A time što ju je nedugo nakon iznošenja takvih stajališta u intervjuu za srpsku Vida TV pozvao na svoju inauguraciju, i predsjednik Zoran Milanović je pokazao u najmanju ruku skandalozan odnos prema partizanskim zločinima. Pogotovo što u svom odabiru uzvanika nije ni pokušao postići neku ravnotežu tako što bi, uz 101-godišnju partizanku, pozvao i neku osobu koja bi na simboličan način predstavljala hrvatsku borbu za neovisnost i žrtve koje su u toj borbi pale. Neki kažu da se time Milanović vratio na „tvorničke postavke”.

Piše: Branimir Stanić

Blagdani su Božjih ugodnika poput odskočne daske – snažno se čovjek može osloniti na svetačko svjedočanstvo da bi s poletom dospio mnogo dalje nego da je išao sam. Metoda je to koja vrijedi i za Crkvu, i za narod, i za društvo. U tom smislu znakovite su poruke uz ovogodišnje Stepinčevo izrečene u Rimu i New Yorku gdje su dvojica kardinala bl. Alojzija Stepinca proglasili zagovornikom potrebnoga crkvenoga jedinstva na razini sveopće Crkve, što je na trenutke zvučalo poput najave za žarko željenu skoru Stepinčevu kanonizaciju. No odgojna dimenzija, za neke možda i bolna, bila je prisutna na zagrebačkoj proslavi Stepinčeva. Budući da crkvene sumnje u Stepinčevu svetost ne postoje i ne treba ju dokazivati, čini se da je sada važnije razmišljati u kakvu će stanju katolički vjernici i društvo u Hrvatskoj dočekati vijest o kanonizaciji – jer

UNacionalnoj

i sveučilišnoj knjižnici su nedavnih dana predstavljene nove knjige s temom glagoljaštva, sjajne knjige, a meni najzanimljivija ona Ane Šimić, znanstvenice u Staroslavenskom institutu. Bože moj, tako sam star da o meni piše Staroslavenski institut. Riječ je o knjizi Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti (Hrvatska sveučilišna naklada i Staroslavenski institut). O povijesnim romanima od početka 20. stoljeća do dvadesetih godina 21. stoljeća, autori od Eugena Kumičića i dvaju Deželića, do potpisnika ove kolumne, da prostite, koji se drznuo ući u povijest glagoljaštva, rubno i ne samo rubno, u romanima Dux Chroatorum i Vladar Bosne. Interesantna je činjenica da između 1979. i 2009. nije u Hrvatskoj objavljeno baš ništa u svezi s rečenom temom (u književnosti, u prozi), ali ni između 1940. i 1976., kada se ubacio Ivan Raos.

Jedini roman u tom nizu koji u naslovu ima Tomislava, jest onaj iz 1928. Josipa Banovca, vama i meni prilično nepoznatoga književnika. Puni naslov je Tomislav, prvi kralj Hrvata. Bijaše to u vrijeme kada nitko pametan nije postavljao pitanje je li Tomica bio prvi ili nije, kao što se poslije nabadalo, u sklopu trajne protuhrvatske histerije, u Hrvatskoj, naravno. Oni koji ne pate od te više-manje duševne bolesti, uporno spominju pismo pape Ivana X. Tomislavu, godine Gospodnje 925. Nisu ni oni posve u pravu, jer to pismo nije bilo upućeno samo Tomislavu, nego i na još neke adrese. Pa ću, da bude potpuno jasno, citirati uvodni dio: „Ivan biskup, sluga Božji, ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata, i Mihajlu, izvrsnom knezu Humljana, te presvetom i prepoštovanom bratu našemu Ivanu, nadbiskupu crkve salonitanske i svim podložnim biskupima, nadalje svim županima i svim svećenicima i čitavu narodu koji boravi u Slavoniji i Dalmaciji,

od onih koji su njegovi, i koji se busaju da su njegovi – više se i traži.

»Danas u hrvatskom društvu imamo talentiranih, dobronamjernih i požrtvovnih pojedinaca. Ipak vlada dojam da u svim segmentima javnoga života nedostaje jasnoća moralnih uvjerenja, a slijedom toga i jasnoća i smjelost u njihovoj primjeni u konkretnim životnim okolnostima. Kao da nam nedostaje ono ‘nešto’ temeljno što je posjedovao blaženi

Alojzije i što čini razliku između njega i nas«, rekao je nadbiskup Kutleša.

Potom je »ono nešto temeljno« pronašao citiravši bl. Stepinca: »Jedno od najvećih zala našeg vremena jest besavjesnost ljudi kojima je povjerena sudbina drugih. (…) Ali jer ideja dužnosti povlači za sobom ideju žrtve, a za žrtvu treba junaštva, zato imamo danas u ljudskom društvu velik broj plaćenika, a malo savjesnih ljudi.«

Pitanje je tko zapravo danas ima »ono nešto temeljno« što je posjedovao nadbiskup Stepinac. Povijest je pokazala, to »nešto« čo-

Najčešće se za žrtve i junaštvo tek naknadno dozna. Zapravo, kada se neki ljudi za života predstavljaju junacima, to je obično pokazatelj skrivenoga kukavičluka

1100. obljetnice

predragim našim sinovima.“

vjek milošću Božjom zadobije u mjeri u kojoj se istinski približi bl. Stepincu. To »nešto« imali su oni koji su neposredno susretali bl. Alojzija Stepinca: krašićki župnik Josip Vraneković koji nam je ostavio predragocjen dnevnik iz Stepinčeva zatočeništva, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić koji se svetački nosio s pritiskom komunizma i s nekim izdajama unutar Crkve, ali i glasoviti hrvatski emigrant u Španjolskoj, novinar, književnik i profesor, vjernik laik Luka Brajnović koji je pod stalnim prijetnjama komunističkih likvidacija otkrivao u svjetskim medijima istinu o bl. Stepincu.

Najčešće se za žrtve i junaštvo tek naknadno dozna. Zapravo, kada se neki ljudi za života predstavljaju junacima, to je obično pokazatelj skrivenoga kukavičluka. U jednom od rijetkih prigoda kada je Brajnović, nakon dugo godina žrtvovanja, govorio o svojoj žrtvi i žrtvama brojnih emigranata koje čak ni Crkva nije prepoznala, rekao je da se »nikada nije služio Crkvom, nego da joj je najiskrenije služio«. Čini se da je to ključno pitanje: služi li čovjek u društvu kršćanskim vrjednotama ili se služi njima; služi li Crkvi ili se služi njome. O odgovoru na ta pitanja ne ovisi samo opće dobro, nego i pojedinčev vječni život. (Glas Koncila)

Hrvatskoga Kraljevstva

Spominjući Slavoniju, čak na prvom mjestu (premda Papa zna da je hrvatska država nastala u Dalmaciji) i nazivajući Tomislava kraljem, Ivan X. ne baš neizravno daje nam podatak da je Tomislav najurio Mađare preko Drave malo vremena prije no što se proglasio kraljem, a svakako prije prvoga splitskog sabora. Vrlo zgusnuto vrijeme.

Kako danas stojimo s proslavom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva? Nemam (još) dobar pregled namjeravanih zbivanja, a ni vi, ali ostaje zapisanim da je prije svih drugih obljetnicu obilježilo - kazalište za djecu i mlade, dotično čuveno Kazalište Trešnja, dramskim djelom Tomislav i Adriana. Izvedeno u prošlom tjednu (premijera u petak), publika odlično primila predstavu u prepletu bajke i povijesti, s tim da se radnja odvija u vrijeme dok Tomislav još nije bio kralj, nije bio tada ni knez, samo sin kneza Muncimira, knežević. I jedna uspomena: naime, nije to bila praizvedba rečenoga djela. Praizvedeno je po-

U ranijim vremenima nitko pametan ne postavlja pitanje je li Tomislav bio prvi ili nije, kao što se poslije nabadalo, u sklopu trajne protuhrvatske histerije

četkom devedesetih, u glavnim ulogama tada Kruno Šarić, Izet Hajdarhodžić, Višnja Babić i Slavko Juraga. Devedeset druge, ljeti, ! gostovanje u Šibeniku, gradu pod srpskim granatama, pa se igralo u Solarisu, punom prognanika. Ipak smo išli u grad, gledajući u zrak i osluškujući, Izet i ja. Naime, Arsen Dedić je zamolio Hajdarhodžića da posjeti njegovu majku. Učinjeno.

Eh, ratna vremena, a ja sam tek bio skinuo odoru dozapovjednika Satnije hrvatskih umjetnika, ne rastajući se ipak od oružja (vratio poslije). Hrvatska tada već široko međunarodno priznata, i to treći put u povijesti (Branimir, Tomislav, Franjo). Prvu dvojicu nisam poznavao, trećega jesam, i to dobro. S njim u svezi: nastupili smo zajedno, s još osmoricom, na prvom javnom predstavljanju pokreta, koji će dovesti do samostalnosti Hrvatske i priznanja (treći put, kažem). Koliko čujem, taj znameniti datum bit će za nekoliko dana (28. veljače 1989.) obilježen u Društvu hrvatskih književnika, gdje je javni skup i održan prije 36 godina, valjda, ne ide mi matematika. Eto, ipak se netko sjetio. Što je slijedilo, znate. Sve je obavljeno uspješno, s mnogo žrtava. Usprkos četničkih razbojnicima i razbojničkoj srbiziranoj jugoslavenskoj armiji s crvenim petokrakama. Pa prolazilo vrijeme, i sada smo gdje jesmo: u Splitu afera oko štandarca, novi crveni čudnovati kljunaši opet bi oživjeli svoje suhe snove, ukucali počast valjda istoj toj jugoslavenskoj vojsci, tek iz drugoga vremena, koja je tolike Hrvate oslobodila – života. Pa još jednom odajem počast velikom našem kiparu Kuzmi Kovačiću, koji se usprotivio tragičnoj farsi. Da, i Barbari Kovačić, suvremenoj Juditi, ali i gospođi Botteri. Drago mi je bilo čuti da su se u potporu Kuzmi uključile i neke stranke, te naravno branitelji, a na moju radost i poneki sjajni komentatori večernjih novina koje izlaze jutrom. Glede Holoferna i njegova doglavnika: tako glupe izjave već se dugo nisu čule, mislili oni da će postati pametni ako okrenu pilu naopako, a okrenuli narod protiv sebe. Pa će trajati još nekoliko mjeseci, a onda se zaposliti u poduzeću za rušenje hrvatskih spomenika (PRHS). Možda dođu i u Zagreb, po Jelačića. Tu ih čekam, s lopatom. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Tri nedjelje priprave za korizmu doista su poput crkvenih

zvona koja nas podsjećaju na sv. misu koja započinje

Korizma je jedini liturgijski, dugotrajni pokušaj pokore s kojim će se katolici vjerojatno susresti

Do reforme kalendara 1969. katolici latinskog obreda imali su razdoblje priprave za korizmu: prvo nedjelju sedamdesetnice (Septuagesima), zatim šezdesetnice (Sexagesima) i pedesetnice (Quinquagesima).

Nazivi su izvedeni iz latinskih brojeva jer korizma (quadragesima) predstavlja četrdeset dana priprave, „septuagesima“ sedamdeset, „sexagesima“ šezdeset i „quinquagesima“ pedeset. To je predstavljalo podsjetnik i na odbrojavanje dana do Uskrsa. Kao i u korizmi, u ovom razdoblju liturgijska boja je bila ljubičasta, a čitanja i molitve upućivali su na našu potrebu za obraćenjem i pokorom. Ovo je godišnje doba zapravo starije od Čiste srijede; o njemu se raspravlja u spisima pape sv. Grgura Velikog (koji je umro 604.).

Slično je predkorizmeno vrijeme u kalendarima Istočnih crkava; sačuvan je u anglikanskom Liturgijskom obredniku (Book of Common Prayer) i u nekim luteranskim kalendarima; ova tradicija je obnovljena u tradicionalnom bogoslužju, liturgiji Ordinarijata anglikanskih katolika; i još uvijek se nalazi u slavljima sv. mise prije Drugoga vatikanskog sabora, u obredu usus antiquior. Zapravo je kalendar nakon Drugoga vatikanskog sabora neobičan jer nema nedjelje sedamdesetnice (Septuagesima).

Često se kaže da razdoblje priprave za korizmu nema smisla, jer je i sama korizma razdoblje priprave za Uskrs. Ovaj argument nije jak kao što se čini. Posljednje razdoblje intenzivnog učenja ili treninga prije ispita ili atletskog natjecanja je, naravno, priprema za taj ispit ili natjecanje, ali iz toga ne slijedi da mu ne bi trebala prethoditi određena priprema.

Ali u tom slučaju, moglo bi se reći, gdje trebamo povući crtu? Trebamo li se pripremiti za pripremu pripreme?

Međutim, nema potrebe da podvučemo crtu. Ako ozbiljno razmišljate o svom akademskom napretku ili sportskoj karijeri, nikada ne odustajete od priprema u potpunosti, a pogotovo ne na dulje vrijeme. Kao katolicima, cijeli naš život je priprema za smrt, i uvijek bi trebao imati pokornički

aspekt, koliko god stupanj pokore varirao između posebno pokorničkih i blagdanskih razdoblja.

Treba naglasiti da je korizma najveće pokorničko vrijeme Crkve i gotovo jedino u liturgijskom kalendaru. “Korizma sv. Mihovila“, pokorničko vrijeme prije svetkovine arkanđela Mihaela (29. rujna), tijekom kojega je sveti Franjo primio stigme, više se ne obdržava; četiri pokornička (kvarte) tjedna, koja su nekoć

posvećivala četiri godišnja doba, obično se ignoriraju; pokornički karakter uoči velikih blagdana odavno je zaboravljen; advent, pokorničko vrijeme prije Božića, prečesto je razdoblje zabave i uživanja. Korizma je jedini liturgijski, dugotrajni pokušaj pokore s kojim će se katolici vjerojatno susresti.

Čak i ovo može biti obeshrabreno pokušajima sekularnog svijeta da pretvori korizmu u sezonu jedenja čokolade.

U pet koraka

Ignacije je baš svaku odluku vagao s Bogom. Vjerojatno bi po njegovu receptu valjalo uoči korizme s Bogom proći nekoliko koraka prije nego de�initivno odlučimo što ćemo. Tako možemo s jasnoćom krenuti u boj za ustrajnost pri izvršenju odluke.

Prije nego se upustimo u ikakvo razlučivanje, ključno je prisjetiti se cilja: korizma nas priprema za obnovu života u Kristu.

Hoće li tome pomoći da skinem s dnevnog reda 100 grama čokolade ili dva piva, i dva centimetra sala na trbuhu? Možda neće… Možda hoće… ako me prekomjerno uživanje čokolade/piva odvodi u začarani krug krivnje i sprječava da u slobodi neuživanja navedenog iščekujem Uskrs, hm. Odricanje je zasebna tema, i bila bi šteta svesti korizmeno vrijeme samo na to.

U svakome slučaju, donosimo ovdje tek prijedlog kako možemo tražiti svjetlo da možemo po Božjem odlučiti kako moliti, kako i koliko postiti te kakva djela činiti u korizmi… Tako nam srca biti otvorena za sve ono što nam Isus želi darovati (p)o svome uskrsnuću. Bez kvalitetne pripreme, bez promišljanja o biti korizme za naš vlastiti život, bez osobnog dodira s Bogom – ništa ne vrijedi. To je kao da uđeš u maratonsku trku, bez treninga, bez poznavanja vlastite izdržljivosti, bezglavo… i onda se

Zbog toga je priprava za korizmu danas još važnija nego što je bila u prošlosti. Da bismo izvukli maksimum iz korizme, moramo ozbiljno razmisliti o tome koje običaje usvojiti, a malo privikavanja na te običaje moglo bi biti korisno. U istočnim Crkvama dvije nedjelje prije korizme nazivaju se “bezmesna“ nedjelja (jer se ne jedu mesni proizvodi) i “bezsirna“ nedjelja (jer se ne jedu mliječni proizvodi), jer se opraštaju od uzastopnih vrsta

kako provesti korizmu

čudimo kada uskoro popustimo, i padnemo nosom u prašinu. Pet koraka razlučivanja

1. korak: Pronaći mjesto gdje me neće ometati ni rastresati; sjesti ili kleknuti; zažmiriti i udahnuti… i pustiti duh da odmara bez ijedne misli – osim one kako me Bog gleda. Zahvalno ću udisati i izdisati… jer mogu disati!!!

2. korak: S Njim ću pogledati na zadnjih možda tjedan dana mog života (ili cijeli mjesec) i promatrat ću: što me u mome danu najčešće odvuče od Boga? Što se to ispriječi na putu mojoj molitvi, mojim odricanjima, mome nastojanju da ga slavim, da s Njime budem? Što uguši misao o Dobru? Što me umara, što siše ljubav iz mene?

3. korak: Zahvalit ću za to što sam uočio/uočila, i gledat ću kako se to u Božjim rukama pretvara u prah, pustinjski pijesak ili pepeo, što god mi je lakše zamisliti… Mogu gledati kako gori i izgara u pepeo… nestaje svaka prepreka… I s povjerenjem ću tražiti slobodu od toga svega, da

hrane do Uskrsa. Korisnost vremena priprave za korizmu potvrdio je papa Pavao VI. kada se tema mise sedamdesetnice (Septuagesima) pojavila tijekom reforme liturgije nakon Drugog vatikanskog sabora. Arhitekt reforme, nadbiskup Annibale Bugnini, zabilježio je papino objašnjenje: „Jednom je prilikom papa Pavao VI. usporedio odnos koji čine misa sedamdesetnice (Septuagesima), korizma, Veliki tjedan i Vazmeno trodnevlje sa zvonima koja pozivaju na nedjeljnu misu. Njihova zvonjava sat, pola sata, petnaest i pet minuta prije vremena mise ima psihološki učinak, i predstavlja �izičku i duhovnu pripremu vjernika za liturgijsko slavlje“.

slobodno gledam u Krista svjestan svih tih prepreka jer bez Njega ne mogu učiniti ništa.

4. korak: S Njim ću sad pogledati iste te dane, i prisjetiti se gdje sam doživio Njegovu prisutnost? U kojim trenucima sam uživao istinski mir, blagost, ljubav? Što me to dovelo k Njemu?

5. korak: Zahvalit ću za to što sam uočio i gledat ću kako se to u Božjim rukama množi, umnaža, ti trenutci, ti darovi… i tražit ću način kako se mogu češće otvarati za te i druge darove koji su meni namijenjeni i obećani.

Na kraju ove male meditacije, kada sam zajedno s Bogom sagledao svoju nemoć i Božju Svemoć, kada sam prepoznao različite prepreke i putove – zapisat ću ključne stvari: prepreke od i putove do Boga.

noviti u različitim terminima, njezine različite aspekte staviti u prvi plan i oformiti ceremonijama, simbolima i popularnim običajima koji je ističu, čineći je nezaboravnom, i utjeloviti je kao praktičnu u živote vjernika. To je, ukratko, bilo gledište koje su kroz mnoga stoljeća implicirali liturgijski običaji Crkve. Čitatelji bi mogli razmotriti ključne čimbenike koji sprječavaju najplodonosnije korištenje razdoblja korizme i kako se mogu ublažiti negativni učinci. Iskustvo za koje sam siguran da su ga mnogi doživjeti jest osjećaj da nismo dovoljno pažljivo razmislili o tome kako obilježiti korizmu prije nego što dođe Čista srijeda (Pepelnica). Nekako nas, unatoč istaknutosti u liturgijskom kalendaru, može uhvatiti nespremne.

Možda zapravo i nismo baš previše zainteresirani za razmišljanje o nekoj ozbiljnoj, ali izvedivoj promijenjenoj korizmenoj praksi.

Odlukom Consiliuma, tijela osnovanog za reformu liturgije, koju je prihvatio Pavao VI., odlučeno je da se ukine razdoblje pripreme za pripremu (Septuagesima), a odluka se temeljila na argumentu da (kako je to mons. Bugnini objasnio) „nije bilo moguće vratiti korizmi njezinu punu važnost bez žrtvovanja razdoblja sedamdesetnice, koja je produžetak korizme”.

Da je opravdano dovoditi u pitanje mudrost ove odluke potvrđuje primjer Ordinarijata uspostavljenih za anglikanske obraćenike, koji imaju razdoblje sedamdesetnice u svom liturgijskom kalendaru. Jasno je da, dok je ovaj kalendar bio u pripremi, gledište Svete Stolice je išlo u suprotnom smjeru: na kraju krajeva, Crkva se promijenila od 1969.

To je bilo važno pitanje jer su verzije Bugninijevog argumenta primijenjene na mnoge druge stvari u liturgiji uz razdoblje sedamdesetnice. Nadali su se da će jednostavniji, oštriji prikaz središnjih poruka liturgije imati veći utjecaj na vjernike od onoga što je bilo prije. Alternativno gledište je da, da bi se poruka prenijela, treba je unaprijed najaviti, po-

Svaka praksa koja zahtijeva promjenu naše rutine – ranije ustajanje, drukčije korištenje pauze za ručak, odlazak na misu radnim danom – može zahtijevati ne samo promišljanje, već i veliku promjenu. Problem je u tome što se prilagodba manje praktičnih korizmenih odluka na polovici drugog tjedna korizme može činiti kao neuspjeh. Odgovor je da se ovo razmišljanje o odlukama za korizmu treba dogoditi prije početka korizme, u predkorizmenom razdoblju. Vrijeme kada sv. misa zapravo počinje nije vrijeme da počnemo razmišljati o pješačenju do crkve; isto tako, Čista srijeda nije trenutak za razmišljanje o tome što treba raditi u korizmi. Tri nedjelje priprave za korizmu (Septuagesima, Sexagesima i Quinquagesima) doista su poput crkvenih zvona koja nas podsjećaju na sv. misu koja započinje.

Hrvatska katolička za ocu poslijeratne hrv

nog događaja koji će se u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića održati 2. ožujka - otkrivanja spomen-ploče pok. vlč. Josipu Kasiću, prisjetimo se neumornog svećenika, dušobrižnika koji jenakon osniva-

nja prvog hrvatskog katoličkog centra u Viktoriji osnovao prvu Hrvatsku školu, okupio folkloraše – grupu “Mladi Hrvati”, pomagao pri pronalasku posla, okupljao mladež koja je zajedno pjevala i plesala, objavljivao čitanke, gramofonske ploče, priručnike, molitvenike… sve na hrvatskome jeziku kako bi na sve načine sačuvao hrvatski identitet hrvatskih doseljenika te ostavio u zalog snažne temelje sljedećim naraštajima.

Početna ideja bila je još želja pok. vlč. Josipa Vranješa, koji je želio da se na neki način sačuva lik i djelo, pok. Kasića. Ideja koja je naišla na plodno tlo i sada - nažalost nakon prerane smrti vlč. Vranješa – počela je njena realizacija, a zahvaljujući odlučnosti i zajedništvu uskoro će biti i ostvarena.

Mons. Bosiljko Rajić i Jadran Delić iz tvrtke Newlands Funerals osmislili su projekt, spomen-ploču na kamenom postolju koje će se nalaziti ispred župnog stana kraj crkve sv. Nikole Tavelića –mjesta gdje je pok. vlč. Kasić živio i djelovao dugi niz godina.

Nakon osnivanja prvog hrvatskog katoličkog centra u Viktoriji, osnovao prvu hrvatsku školu, okupio folkloraše ‘Mlade Hrvate’, pomagao pri pronalasku posla, okupljao mladež koja je zajedno pjevala i plesala, objavljivao čitanke, gramofonske ploče, priručnike, molitvenike… sve na hrvatskom jeziku kako bi na sve načine sačuvao hrvatski identitet hrvatskih doseljenika te time ostavio u zalog snažne temelje sljedećim generacijama.

Kraj same spomen-ploče nalazi se i novi kip Isusa, pastira. Slika pastira duboko je ukorijenjena u biblijskoj tradiciji. Svećenici danas pastiri su svog stada, pastiri naroda kojeg vode Božjim rječju, u Božje ime.

Isusov kip također se nalazi na kamenom stupu koji zajedno s drugim postoljem teži preko tonu.

Kako bi sam čin otkrivanja spomen-ploče bio što dostojansteniji, čekalo se na prigodan trenutak te je upravo odabrana ‘slobodna’ nedjelja nakon koje bi vlč. Kasić navršio 101. godinu života!

Za ovu posebnu priliku organizirat će se i druženje nakon sv. mise, a zbog najave velikog broja ljudi sv. misa moći će se slušati i u dvorištu ispred crkve. Pjevat će Edvard Brčić, a bit će pripremljena i hrana s roštilja (Dalmatian Spit&Grill Trailer Hire / Robbie i Annette Mladinić) koja će biti poslužena – besplatno! Mnogi članovi hrvatske zajednice (o tome nešto više nakon samog događaja i zahvalnica pojedincima), organizacije i klubovi, javili su se kako bi svojim donacijama pomogli u organizaciji ove

proslave. Među prvim pokroviteljima javili su se i svoj prilog dali AHD Melbourne te Melbourne Croatia, NK Dinamo St Albans, AHD Kardinal Stepinac Geelong, HKC Sunshine, Newlands Funerals – pokrivši najveći dio troškova za hranu. Za ostalo su se pobrinuli domaćini. Radni tim volontera koji predvodi vlč. Bosiljko neumorno priprema sve potrebno kako bi ovaj događaj protekao onako kako zaslužuje. Napominju kako se očekuje velik broj ljudi koji će doći na svetu misu u 11.30, stoga je potrebno pronaći parkirno mjesto u obližnjim ulicama, pripremiti se na mogućnost promjenjljivog melbournškog vremena, na gužvu koja će biti možda i naporna, ali sigurno znak da lik i djelo vlč. Kasića nisu zaboravljeni.

Župna dvorana imat će sjedeća mjesta za starije osobe, a bit će upriličena i mala foto-izložba o vlč. Kasiću.

Zajednica poziva volontere da se okupe u subotu 1. ožujka u 13 sati te u nedjelju 2. ožujka u 10 sati kako bi obavili završne pripreme za svečani događaj – čišćenje prostora, posluživanje hrane i pića, pospremanje nakon samog događaja...

Pripremila: Suzana FANTOV

jednica u zahvalnost duhovnom atske emigracije u Australiji

‘Dobili smo ne samo vjerski nego i nacionalni centar’

Josip Kasić – svećenik, kulturni i prosvjetni djelatnik (Sultići kraj Konjica, 29. II. 1924. — Melbourne, 25. I. 1996.) maturirao je u franjevačkoj gimnaziji u Travniku 1944. godine. Nakon zarobljivanja kraj Bleiburga i bijega iz zatočeništva završio je Bogosloviju u Đakovu te je 1948. zaređen za svećenika. Bio je župnik u Velikoj Brusnici, Gromiljaku kraj Kiseljaka i – nakon višegodišnjega tamnovanja u Nišu i Zenici – u Rastičevu kraj kupreškoga Blagaja. U Australiju je emigrirao 1960. godine, gdje je kao hrvatski dušobrižnik u Clifton Hillu kraj Melbournea 1962. utemeljio Hrvatski katolički centar, zbog čije ga se razgranate djelatnosti ocjenjuje kao najzaslužnijega za očuvanje hrvatskoga identiteta među iseljenicima u državi Viktoriji. Nakon osnivanja Hrvatskog rodoljubnog društva “Kardinal Stepinac”, vlč. Josip Kasić s ovom udrugom počinje tražiti mogućnosti stvaranja vlastitog Centra koji će biti središte okupljanja Hrvata na liturgijskim slavljima, ali i mjesto održavanja susreta hrvatske iseljeničke zajednice. Već im se godine 1962. pružila prilika da na primamljivoj lokaciji blizu gradskog središta kupe metodističku crkvu koja je bila na prodaju. Prema Kasićevu izvješću, Srbi su isto tako bili zainteresirani za ovu crkvu jer su u njoj već održali crkveni sabor, ali kako nisu mogli ponuditi svotu veću od 12 tisuća funti, a metodisti su tražili više, crkva je i dalje bila na prodaju. Kasić je to doznao preko svojih kanala pa je stupio u kontakt s Nadbiskupskim ordinarijatom u Melbourneu te je u razgovoru s generalnim vikarom mons. Laurencem Moranom zatražio da Nadbiskupija da dvostruko, čime bi se izbila mogućnost Srbima za kupnju crkve, a hrvatska bi zajednica time dobila svoj centar.

Nadbiskupija je pristala i dala je 24 tisuće funti za crkvu i 8500 funti za zgradu uz crkvu, koja je obitelji metodističkog pastora služila za stanovanje. “Godinama nije imao vjernika, pa smo se namučili brišući desetljećima skupljanu prašinu”, piše vlč. Josip Kasić. U rujnu 1962. Nadbiskupija je sklopila ugovor o kupnji, a nakon toga, piše Kasić, “tri puna mjeseca radimo, preuređujemo crkvu da bude dostojna Krista i njegove nekrvne žrtve.” Dana 30. prosinca došao je generalni vikar Nadbiskupije Melbourne u ime nadbiskupa Daniela Mannixa i blagoslovio

crkvu sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Crkvu je posvetio 29. lipnja 1979. nadbiskup Melbournea Thomas Francis Little, koji je tom prigodom došao među hrvatske vjernike i služio svetu misu.

“Zavladalo je veselje cijele hrvatske zajednice u Viktoriji. Dobili smo ne samo vjerski, nego i nacionalni centar. Ne samo za hrvatske katolike, nego i za Hrvate muslimane i pravoslavne. I njima su vrata uvijek otvorena, a Centar im je mnogo puta pomogao, ne praveći nikakvu razliku. Mnogo novca i vremena morali smo žrtvovati dok smo crkvu, crkvenu dvoranu, školu i župni stan preuredili i osposobili za svrhu vjerskog, kulturnog, nacionalnog i društvenog života. Uložili smo do 100 tisuća dolara, a kada bismo uračunali radnu snagu, koja je bila besplatna, onda bi taj iznos bio više nego dvostruki. Godine 1970. sagradili smo novi stan za župnika. U četiri mjeseca sve smo izgradili i gotovinom isplatili.

Ako je promatrate izvana, vidite gotiku – sve vas diže Bogu u visine. Toranj je krasi, a takav danas ne bi podigli milijuni dolara. Kada uđete, osjećate se kao u kojoj hrvatskoj staroj crkvi, ima izgled klasike, i odmah nas podsjeća na Domovinu i njene crkve. Nije to moderna crkva, kakve danas grade, pa se ne zna u kakvu ste zgradu ušli da se pomolite, je li u cirkus ili kakvu dvoranu za izložbu slika i drugih stvari. Dok govorimo što je izvana, što se vidi na njoj i što je u njoj, pokraj nje je divni spomenik našeg kardinala Stepinca, koji svraća pogled na prolaznika, a s njega oko ogleda cijelu crkvu, pa mnogi svraćaju župniku s molbom da pogledaju tu velebnu zgradu iznutra, a kad to obave, njihovo je zadovoljstvo potpuno. Idu kući punog srca, pune duše… Spomenik kardinala Stepinca je odljevak djela našeg Meštrovića. Župni stan je jednostavan, ali prostran. Crkvena dvorana može primiti oko 300 osoba. Nije velika, ali je ljupka. Služi za pastoralni rad i sastanke, za probe naše folklorne skupine ‘Mladi Hrvati – Clifton Hill’, koja je 5. studenoga 1988. proslavila desetu obljetnicu osnutka, postojanja i rada. Skupina sada broji 171 plesnog člana, mlađeg, srednjeg i starijeg uzrasta. Osnovana je na želju bračnog para Kečenović i župnika. Naša dika i ponos! Treba doći i pogledati pa ne bi trebalo ništa pisati”.

Tako opisuje vlč. Josip Kasić

crkvu i Hrvatski pastoralni centar sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu, koji je svoj iseljenički život ugradio u ovaj Centar, kao i u temelje hrvatskoga katoličkog dušobrižništva među Hrvatima u Viktoriji. Kad je zbog bolesti morao 1993. prestati s radom, naslijedio ga je vlč. Mato Križanac. Kasić svoje izvješće ne završava u optimističnom tonu, a razlog je što stariji ljudi koji su rođeni u domovini polako odlaze u mirovinu, a biološki je sat već mnogima otkucao, što se vidi po grobljima gdje im počivaju posmrtni ostaci, a mladi koji su rođeni u Australiji asimiliraju se u sredinu u kojoj žive.

No, to je sudbina hrvatske inozemne pastve na svim kontinentima i u svim zemljama gdje žive hrvatski iseljenici. Imajmo na umu da je nakon Drugoga svjetskog rata na ovaj kontinent došao veliki broj hrvatskih iseljenika, 50-ih i 60-ih godina. Bile su to mlade obitelji s djecom, zatim mladići i djevojke u produktivnoj životnoj dobi, obitelji koje su rađale djecu, a što se vidi po broju krštenih i vjenčanih u to vrijeme. Bili su to ljudi iz svih pokrajina hrvatskoga govornog područja.

To su mladi ljudi koji su bili odrasli u katoličkim obiteljima, a koji su sa sobom donijeli duboke korijene svoje vjere i svoje tradicije, pa im je kao takvima Hrvatski katolički centar bio ne samo mjesto okupljanja, nego mjesto susreta s “domovinom”, nečim što im je na simboličan način predstavljalo Hrvatsku, njihovo rodno mjesto, roditelje i sve ono što su odlazeći sa suzama u očima ostavljali za sobom. Tu je bio i njihov svećenik koji ih razu-

mije, koji im pomaže u njihovoj vjerskoj i kulturnoj a�irmaciji u stranom svijetu, u zemlji koju su izabrali za mjesto svoga života i rada.

Zbog tog osjećaja zajedništva koje je svojevremeno vladalo među Hrvatima Australije, unatoč svim pokušajima razjedinjavanja i unošenja nemira u hrvatsku zajednicu prije Domovinskoga rata, veliki broj mladih dolazi ovamo, tu se upoznaje, sklapa prijateljstva, poznanstva i brakove. Ali kasnije se vrijeme mijenja, posebno nakon 90-ih godina kada sve više mladih hrvatskog podrijetla kroz školovanje i odrastanje upoznaje ljude nehrvatskog podrijetla, te sve više imaju partnera drugih korijena.

Može se reći da se drugi i treći naraštaj hrvatskih iseljenika prilično dobro snalazi u hrvatskom jeziku. Preokret se dogodio tijekom Domovinskoga rata. Tih je godina iz domovine stigao prilično velik broj novih doseljenika u Australiju. Oni u sebi nisu imali neku viziju i želju očuvanja svog identiteta, vjerojatno zbog ratnih zbivanja, željeli su što prije sve zaboraviti. Možda zbog toga nisu ni posvećivali veliku pozornost da im djeca nauče jezik roditelja, kao da nisu imali ni želje ni volje da se jednoga dana vrate u domovinu.

Od osnutka Hrvatskog katoličkog centra na Clifton Hillu u njemu se održava vjerski, socijalni, nacionalni i karitativni rad. Dugo je vremena ovaj centar služio i za sve druge oblike prihvaćanja hrvatskih useljenika, kao neko “hrvatsko veleposlanstvo” za sve vrste usluga ljudima kojima je bila potrebna pomoć. Ov-

dje su se navraćali svi tražeći tu pomoć. Na to su ljudi bili naučeni od prvih početaka postojanja Centra, te je ta navika ostala sve do naših dana… Dioba hrvatske pastve u Melbourneu

Vlč. Josip Kasić bio je nešto više od 10 godina jedini hrvatski svećenik za cijelu Viktoriju. Svake nedjelje slavila se sv. misa (rana) u Geelongu, u Ballaratu jedne nedjelje mjesečno - poslijepodnevna sv. misa - i u Clifton Hillu u 10.30 svake nedjelje. Godine 1971. U Melbourne stiže vlč. Josip Vidaković (1923. -2005.), svećenik Vrhbosanke nadbiskupije koji pomaže vlč. Kasiću u pastoralu hrvatskih katolika u Viktoriji. Dolaskom vlč. Vidakovića uvode se dodatna nedjeljna misna slavlja u istočnom dijelu Claytona i zapadnom dijelu St. Albansa, kasnije i u Fawkneru. Godine 1973. stiže svećenik Splitske nadbiskupije vlč. Stjepan Gnječ (1936. – 2013.), koji preuzima Geelong, Ballarat i Minduru. Godine 1974. vlč. Vidaković odlazi iz Melbournea u North Fremantle (Zapadna Australija) sa sjedištem u Perthu, a odatle dolazi svećenik Splitske nadbiskupije vlč. Većeslav Šupuk kao pomoć vlč. Kasiću. 11. svibnja 1975. u Melbourne stižu vlč. Ante Burić i Marko Perković, kao pomoćnici vlč. Kasiću i njegovom pomoćniku, vlč. Šupuku. Po njihovom dolasku iz Vrhbosanske nadbiskupije pronalazi se crkva sv. Marka u Fawkneru te su time bile popunjene sve bitne točke Melborunea za duhovnu pastvu Hrvata u Melbourneu.

Uoči Božića 1977. dotadašnja župa u Melbourneu dijeli se na tri dijela uz odborenje nadbiskupa Marka Jozinovića. Istočno područje sa središtem u Springvaleu preuzima vlč. Marko Perković, zapadne dijelove, koji će kasnije imati centar u Sunshineu, vlč. Anto Burić, a ostale ostaju u rukama vlč. Josipa Kasića. Nakon što je vlč. Josip Kasić obolio, vlč. Mato Križanac preuzima pastoralnu skrb 1991. i vodi ju sve do lipnja 2014., kada se vraća u Bosnu i Hercegovinu. Novo vrijeme duhovne i materijalne obnove započinje s dolaskom mons. Bosiljka Rajića iz Vrhbosanske nadbiskupije, koji svojim predanim radom, kako na duhovnoj tako i na materijalnoj razini, u vrlo kratko vrijeme uspijeva obnoviti duhovni rast Centra koji je preimenovan u Hrvatsku katoličku zajednicu.

PREDSTAVLJANJE KNJIGA ANTE MARINČIĆA U GALERIJI KRALJICE KATARINE

Roman je podijeljen u šest poglavlja i prati svjetsku astronomsku znanost i poimanje Boga, kao i današnjeg svijeta.

"Veliki kašalj moje babe ili pokretne slike vječnosti" naziv je knjige Ante Marinčića koja je u ponedjeljak navečer predstavljena u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru. Knjiga je objavljena 2024. godine u nakladi Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.

U programu predstavljanja, uz autora, sudjelovai su književnici Marijan Mandić i Zvonimir Mikulić.

“Autor kroz stranice knjige nudi mnoštvo različitih znanstvenih teorija koje nude odgovore na ta velika pitanja; od dokazanih svjetskih umova koji su zadužili čovječanstvo svojim djelima, do raznoraznih većih i manjih diletanata uvjerenih da su upravo oni ti, odabrani, sveznajući, koji imaju pravi odgovor na svako, pa i to pitanje. A pravog odgovora nigdje. Sve jedan promašaj veći od drugoga. Tipična ljudska zabluda koja se ponavlja stoljećima; čovjek sebe postavlja u središte svega, kao da je čovjek mjera stvari”, navodi u recenziji Zvonimir Mikulić.

Roman je podijeljen u šest poglavlja i prati svjetsku astronomsku znanost i poimanje Boga, kao i današnjeg svijeta.

“S jedne strane su veliki astronomski umovi, timovi, sveučilišta, instituti, umjetna inteligencija, �izičari, matematičari, �ilozo�i, veliki svjetski ateisti, a na drugoj strani autor navodi glas Biblije i Božje Providnosti. Autor se pozabavio životom na Zemlji, od Adama i Eve, i ljudskom civilizacijom. Razmotrio je ljudsko dobro i zlo na Zemlji, od civilizacija drevnog Istoka sve do ovog rusko-ukrajinskog rata. Dohvatio se ateizma i nemorala u današnjem društvu, gdje se dovela u pitanje čak narav muškarca i žene, s velikim pitanjem gdje će biti kraj ljudskoj nastranosti, kako će i kada Svevišnji nastupiti, kako će spasiti čovjeka, što će biti sa Zemljom i beskonačnim svemirom”, opisao je Marijan Mandić.

“Anto Marinčić podario nas je još jednim romanom koji će zasigurno ostaviti traga na svakome čitatelju. Kod čitanja trebat će poznavanja znanosti uopće, ali i konkretnoga znanja o astronomiji, velikim svjetskim sveučilištima koja obogaćuju znanje o svemiru i svim tim zbivanjima u tome beskonačnom prostoru. Trebat će nešto malo više poznavanja Biblije, crkvenoga nauka,

ako ništa, morat će čovjek biti upućen u propovijedi crkvenih velikodostojnika o odnosu Boga i ljudi na Zemlji. Autor ističe i kako piramide nisu tako davno građene, pa ipak znanost ne može shvatiti kako je ljudski rad složio to veličanstveno djelo, gdje je tu Bog i njegov misterij. Mnogo će pitanja čitatelj sebi postaviti i potražiti odgovor i u Svevišnjemu i u znanosti. No, sigurno će se zadiviti koliko je truda, energije, znanja i istraživačkoga rada uložio autor dok ovo djelo konačno nije dočekalo izlazak iz tiska. Bit će tu malo žešćih odgovora kad ga budu čitali ateisti, dok Ante, na nekim stranicama, postavlja istraživačka pitanja. Bit će zanimljivo i kako će reagirati teolozi, Crkva i svećenstvo, posebice s hrvatskoga govornog područja.

Na kraju, možda nije nebitno preporučiti autoru, ali i timu ljudi koji s njim surađuje na ovom romanu, da djelo prevedu na neki strani jezik jer tema je ovo zajednička cijelome ljudskom rodu, i ne bi valjalo da ovo djelo ostane samo među govornicima hrvatskog jezika”, naveo je Mandić u recenziji pod naslovom “Vječna promišljanja Ante Marinčića”.

‘’Jesu

“Na sljedećem satu mehanike kod nastavnika Vasilija skoro svi smo popravili jedinicu koju smo od njega dobili. Negdje pred kraj prvoga polugodišta iznenada me nastavnik Vasilije prozvao odgovarati elektrotehniku. U prvom sam tromjesečju iz odgovora dobio četvrticu i više elektrotehniku ni pogledao nisam.

Nakon što me prozvao i postavio pitanje, stao je ispred prozora, glavu podigao prema gore, ruke na zadnjici prekrižio... Mi, djeca, znali smo da kada tako gleda kroz prozor prema nebu više nije u učionici, znali smo da tada razmišlja o svemiru, zvijezdama, planetima, vrte li se i ako se vrte, zašto se ne sudaraju - i Boga ti pitaj što mu je sve padalo na pamet dok je tako, bez ikakvih pokreta, gledao uvis. Tada ste mu, doslovce, mogli prenositi nogometnu utakmicu ili pričati bilo što pod uvjetom da govorite jednoličnim glasom, bez disonantnih tonova. Pitanje koje mi je postavio odnosilo se na vrste rasvjete, dakle da objasnim vrste, načelo i slično. Naravno, znao sam da postoji više vrsta rasvjete, ali kako nisam bi spreman jer nakon prve ocjene nisam ništa učio, odlučio

"Veliki kašalj moje ili pokretne slike

li skrenuli s pameti ili pokušavaju biti iznad

sam ble�irati. Djeci u razredu prstom sam pokazao da šute i počeo ne lupati, nego lupetati. Sve, i neonsku rasvjetu i volframovu žicu, ama baš sve čega sam se sjetio, strpao sam u jedno, iz mene su izlazile takve gluposti da bih sam sebi zaključio jedinicu, i to onu s postoljem, kako smo kao djeca znali govoriti, jedinicu koju nikad popraviti ne bih mogao. Nastavnik Vasilije me je ‘slušao’ gledajući kroz prozor prema nebu.

U jednom trenutku, kad više nisam znao što lupetati, zastao sam. Tišina ga je na trenutak vratila u razred.

– No, majstorić? Dalje!

– Samo trenutak, nastavniče, da predahnem – i ponovno sam počeo vrtjeti iste gluposti.

Djeca u razredu su se počela komešati, tiho dobacivati. Opet sam im prstom pokazao da šute. Nakon što sam po drugi puta izverglao gluposti, koje nisu zaslužile ništa drugo nego da me netko šibom namlati, prije svega zbog bezobrazluka, i zastao, opet se oglasio nastavnik Vasilije. – Dalje! –rekao je ni ne okrenuvši se prema meni ni prema ostalima u razredu.

Što ću, krenuo sam po treći put govoriti iste budalaštine. Djeca to više nisu mogla

podnijeti. Počeo je glasan smijeh, lupanje stolicama i, naravno, nastavnika Vasilija to je izbacilo iz njegovih misli o svemiru, o Bogu, premda u to vrijeme nije bilo preporučljivo spominjati Boga. Vjerojatno ljut, uzeo je nalivpero i upisao mi četvrticu uz objašnjenje:

– Ja, majstorić, znam da ti ovo znaš za peticu, ali zahvali

kolegama koje ti svojim nemirnim ponašanjem nisu dopustili da kažeš sve što znaš.

Dok je to govorio, usnu sam si izgrizao do krvi kako se ne bih nasmijao.

Danas mi se čini da je nastavnik Vasilije ipak bio u pravu kada je razmišljao kako i zbog čega je stvoren ovaj svijet, zbog čega je stvoren svemir. Nekako je morao biti stvoren, napravljen.

Tko ga je stvorio? Bog? Prije trinaest milijardi osam stotina milijuna godina? Kako su znanstvenici došli do toga zaključka? Nekom neupitnom znanstvenom metodom ili su upotrijebili više njih? Jesu li im te metode dobre, točne? Da slučajno nešto nisu promašili?

Za, recimo, milijardu godina, osam stotina tisuća godina ili, možda, samo za stoti-

nu tisuća godina? Kažu da je zvijezda Metuzalem stara četrnaest milijardi pet stotina milijuna godina pa se samo po sebi nameće pitanje kako to zvijezda može biti starija od svemira.

Budući da se ljudi na zemlji ne mogu pomiriti s činjenicom da ih se zapravo ništa ne pita, da je sve na Zemlji i cijeli svemir stvorio Bog i da oni o tome pojma nemaju, bave se raznim istraživanjima te iz dana u dan postavljaju neke nove, ‘znanstvene’ teze kako je nastao život na Zemlji, kako je nastao svemir. Jedna od mnogobrojnih je i ta da je, možda, prašina iz svemira donijela sastojke na Zemlju od kojih je nastao život. I učinit ću da tvog potomstva bude kao praha na zemlji. Ako tko mogne izbrojiti prah na zemlji, moći će tad izbrojiti i tvoje potomstvo. Možda je upravo ovaj citat iz Biblije, vjerojatno podsvjesno, naveo istraživače Švicarskoga saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu da kažu kako je neosporivo da je svemirska prašina donijela biološki relevantne elemente, sumpor, fosfor, ugljik, dušik na Zemlju. S današnjom tehnikom pokušavaju simulirati ulazak svemirske prašine u prvih

Volume 29. No. 1295

Petra ANTOLIĆ

Photos: Majestic Film

The secret is �inally out and the stars are aligning in the west of Melbourne for what promises to become a truly cultural landmark. What’s more, it will play a signi�icant role in telling Croatian stories. After all the anticipation, we have arrived at that thrilling moment to announce the opening of a picturesque new sanctuary for creatives and arts enthusiasts alike. With great excitement, we introduce to you the Arts Villa complex and the ground-breaking arts initiative that has been brought to life by Majestic Film and Entertainment in collaboration with Billich Gallery.

Celebrated Australian Croatian international writer, director, producer and music and arts promoter Steve Ravić and team have collaborated with socialite Christa Billich and world-famous Croatian Australian artist Charles Billich to open a joint venture aimed at becoming a haven for the arts. Steve

Ravić masterminded the concept spearheading the operation in collaboration with Vesna Trokter, Ante Ravić, and the Billiches. At the heart of the remarkable venue is the centrepiece attraction, a captivating Billich Museum and Gallery, where art lovers can immerse themselves in a diverse collection of works by the world’s most celebrated living surrealist and arts legend Charles Billich.

The collection of work includes a variety of classic pieces that represent signi�icant places and events throughout recent history. This is especially relevant to the Croatian story featuring art that represents the genocide of Croatians by Tito’s communist Yugoslavia. Billich tells the story through his eyes as a witness of the brutal mass killings. Telling the truth about the sufferings of the Croatian people is the collective goal of both Billich the artist and Ravić the storyteller. Billich recently stated in an interview with the Večernji List that “Steve Ravić is like my subconscious. He understands me more than I can

Wednesday, 26th of February 2025

A New Home For The Arts With A Croatian Flavour

analyse myself. And he’s got great trust in my ultimate success both as an artist and a survivor of communism. We enjoy a great deal of synchronicity and communication which makes life easier because we don’t have to start from scratch every time we undertake a project”. Ravić explains “We are on a united mission to tell the world our story. The true story of the Croatian people and our struggles for freedom and independence. The true story behind the mass genocide and the forced displacement of our people by the Yugoslav communists. Billich was an eyewitness of the genocide and I participated in the defence of Croatian sovereignty during the homeland in the nineties. We both experienced the wrath of Yugoslav tyrants and we both have an emotional attachment to this story. Our arts complex with serve as a platform to tell the Croatian story”. In addition to the plethora of historic and classic art, the mastery of Billich’s creativeness will be merged with futuristic elements to create one of a kind immersive content

that will be spearheaded by Ante Ravić and his team. Artwork by Billich is also available for purchase including originals, mixed media and limited-edition prints. These authentic works by Billich are available in Victoria exclusively through the Billich Museum and Gallery. Vesna Trokter states: “I believe every Croatian home should own a Billich and the Billich Museum and Gallery offers authentic of�icial art and is the only place to purchase genuine Billich art in Victoria. I invite Croatians to visit us and enjoy the Billich experience”. This unique establishment also features the dynamic studios of Majestic Film, with a modest cutting-edge space designed for �ilm and television sets in addition to post-production suites that include facilities to create immersive and gaming projects. Majestic Film provides an avenue for international collaborations and the studio’s productions have been distributed by major companies around the world such as Warner, Universal, SONY and ITN.

(Continued on Page 18)

Zoran Juraj SABLJAK

AtenseHajduk Strikes Late to Share Spoils with Thunder

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

In a pulsating derby match that lived up to its reputation, Dandy City-Hajduk secured a dramatic last-minute equaliser to draw 2-2 with local rivals Dandy Thunder at George Andrews Reserve last Saturday night. Under sweltering conditions exceeding 30 degrees Celsius, the match began with immediate �ireworks as Thomas Giannakopoulos gave Hajduk an early advantage with a spectacular long-range effort that caught the Thunder goalkeeper off guard. Thunder, however, demonstrated their resilience by responding in the 19th minute to level the scores. The momentum continued to swing in Thunder’s favour as they capitalised on their dominance just before halftime, taking a 2-1 lead into the break. The second half saw Hajduk mounting repeated attacks in search of an equaliser, but Thunder’s defence held �irm throughout most of the period. Just when it seemed Thunder would claim all three points, George Lambadaridis emerged as Dandy City’s hero in the �inal minute of play, rising highest to convert a corner kick and ensure the points were shared. The result marks Dandy City’s

third consecutive draw, leaving them still in search of their �irst victory of the campaign. They will have an opportunity to break their

winless streak this Friday night, February 28th, when they host Hume City at home, with kick-off scheduled for 19:45.

defensive battle unfolded at Cromer Park as Manly United and Sydney United 58 played to a scoreless draw in Round 3 of the National Premier Leagues Men’s NSW competition last Friday evening. Sydney United 58 established their attacking intent early, with Matthew Hatch creating dangerous opportunities in the opening minutes. His combination play with Stephan De Robillard tested Manly’s defence, but Bial Belkadi stood �irm to neutralize these early threats. Manly United responded with their own offensive forays, as Ben Koop’s precise pass found American forward Lucas Meek, though Alessandro Lacalandra intervened decisively. Harry McCarthy later managed a de�lected shot, but goalkeeper Josip Orlovic was equal to the task.

The match continued to see chances at both ends, with Lacalandra coming close in the 16th minute, his effort narrowly missing the target. Hatch similarly threatened later, beating his defender but pushing his shot just wide.

The second half began with immediate drama as Harry Van Der Saag’s quick free kick nearly caught Orlovic off guard. Sydney United 58 maintained their attacking pressure, requiring Aaron O’Driscoll to make several crucial defensive interventions. Tensions escalated

Sydney United 58 Held to Goalless Draw

at the hour mark when Michael Glassock’s attempted clearance resulted in a collision with Meek. The match maintained its intensity as Tariq Maia’s powerful strike was blocked by O’Driscoll’s alert defending. Late substitutes Peter Kekeris and Koko Farah injected fresh energy into Manly’s attack, while Meek came agonizingly clo-

se with a header that struck the crossbar. Manly thought they had found a winner through Taiga Kawano, but the offside �lag denied their celebration. Final scores 0-0. Sydney United 58 are back at home this Saturday march 1st where they will host Western Sydney Wanderers. Kick-off is scheduled for 17:00.

GC Knights Reign Supreme in Season Opener Against Lions

Juraj SABLJAK

The Gold Coast Knights launched their 2025 campaign in spectacular fashion, securing a convincing 3-1 victory over Lions FC in their season opener at home. The Knights dominated early proceedings, with their persistence paying off in the 38th minute when Tyson Martin rose highest to power home a header from a corner kick, giving the hosts a well-deserved lead heading into halftime. Lions FC emerged from the break with renewed vigour and managed to level the score on the hour mark. However, their celebration was short-lived as the Knights reasserted their dominance through Ty Cobb, who restored the lead in the 71st minute. The highlight of the match came just four minutes later when Max Brown produced a moment of pure magic. His audacious free-kick from 40 yards out sailed into the net, leaving the Lions’ goalkeeper rooted to the spot and instantly staking his claim for goal of the

year honours. The 3-1 victory marks a perfect start to the

Zoran

Melbourne Knights Outclassed as Avondale Cruise to 3-1 Victory

Zoran Juraj SABLJAK

St Albans Dinamo Still

Searching for First Win After Heidelberg Defeat

Heidelberg United FC maintained their strong form with a 2-1 victory over St Albans Dinamo at Tompsett Stadium on Sunday afternoon, leaving the hosts still searching for their �irst win of the season. The visitors wasted no time asserting their dominance, striking in the 10th minute to take an early lead. Heidelberg’s attacking prowess was on full display as they doubled their advantage just ten minutes later, putting Dinamo in a challenging position at 2-0 down. However, St Albans showed signs of life just before the half-time whistle when Emmanuel Peters found himself in a one-on-one situation with

the Heidelberg goalkeeper. Peters kept his composure, skilfully guiding the ball into the net to give the home side a lifeline heading into the break. The second half saw Heidelberg control much of the possession, though both teams created opportunities to add to their tallies. Despite several promising attacks from both sides, neither team could �ind the back of the net, leaving the �inal sco-

re at 2-1 in Heidelberg’s favour. St Albans Dinamo will look to break their winless streak when they face South Melbourne in their next �ixture.

The match is scheduled for Monday, March 3rd, with kick-off at 19:30 at Lakeside Stadium. However, they’ll face a stern test against an in-form South Melbourne side who have been impressive in recent weeks.

Royals Reign Supreme as Kelly Puts Warriors to the Sword

In a commanding display at JH Allan Reserve last Saturday, Essendon Royals captain Graham Kelly delivered an exceptional performance, scoring all four goals in his side’s convincing 4-1 victory over North Geelong Warriors. The Royals’ skipper was in devastating form from the outset, netting twice in the �irst half to give his team a comfortable 2-0 lead at the break. The Warriors struggled to contain Kelly’s clinical �inishing and creative movement throughout the opening period. The second half followed a similar pattern, with Kelly completing his memorable four-goal haul. While North Geelong managed to pull one goal back, it proved to be merely a consolation as the Royals’ superior class and determination shone through. The result highlighted the growing in�luence of Kelly, whose leadership and goal-scoring prowess continue to be instrumental in the Royals’ campaign. For North Geelong, the defeat will prompt

some soul-searching as they look to bounce back from this disappointing showing. The Warriors will have an opportunity to redeem themselves

Avondale FC maintained their perfect start to the season with a convincing 3-1 victory over Melbourne Knights at Tompsett Stadium last Friday night, in a match that highlighted the stark difference between the two sides’ early season form. The visitors controlled proceedings from the opening whistle, breaking the deadlock in the 26th minute. Their dominance was re�lected in the statistics, with Avondale recording an impressive 23 shots on goal

compared to the Knights’ mere �ive attempts. Despite creating numerous chances, Avondale had to settle for a 1-0 lead at the interval. The second half saw them continue their assault on the Knights’ goal, �inally extending their advantage in the 67th minute before adding a third in the 84th.

The Knights managed to salvage some pride through substitute Fraser Dunlop’s late strike, but it proved nothing more than a consolation as Avondale ran out comfortable 3-1 winners. The result leaves Melbourne Knights with just one win this season, while Avondale’s unbeaten record remains intact. The Knights will look to bounce back when they travel to Jack Edwards Reserve this Friday, February 28th, to face Oakleigh Cannons in an 8:15 PM kick-off.

this Saturday, March 1st, when they host the Goulburn Valley Suns at home. Kick-off at Elcho Park is scheduled for 17:00.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

A New Home For The Arts With A Croatian Flavour

Petra ANTOLIĆ

Photos: Majestic Film

(Continued from page 15)

Majestic Film is also represented internationally at the biggest international �ilm industry event and the projects are screened and exhibited of�icially at the Cannes Film Festival market in France annually where Majestic Film host their very own stand inside of the prestigious Palais des festivals. Film industry professionals can meet with the team at stand 23.08 Palais -1 adjacent to the main café where visitors can also express their interest in collaborations, co-productions or commissioning the services of Majestic Film or hiring the facilities at the Arts Villa in Australia.

Last year at Cannes, Steve Ravić decided to promote Croatian content �ilms. In recent years, he has spoken and conferences and seminars among Croatian leaders expressing the need to promote Croatian stories to the world. However, when he heard that the team at Cannes representing Croatia at Cannes was going to be promoting a Yugoslav orientated short �ilm, he decided to dedicate half of his stand to promoting Croatian content �ilm and sponsored Branko Perić to promote his historic Croatian content �ilms at Cannes.

Ravić says “There was no essence of Croatian culture at Cannes let alone content. The Croatian �lag was not even visible and the pavilion was shared with other south-eastern European Republics. I felt a responsibility to use my in�luence in the industry to at least promote Croatians that are producing Croatian content �ilm and the studio at our arts complex in Bonnie Brook will also help facilitate those goals. Our most important project at the moment is the biopic movie of Charles Billich’s life story to be called “My Way”.

We did a documentary and we will soon release a second documentary, but the Billich biopic is our most important project where we will be needing backing from the community. We will also be helping Branko Perić complete Diva at our studios which will be premiered at Cannes through Majestic Film”.

The Arts Villa promises to be a thriving hub that will continue in the great traditions of the Billich Gallery and Majestic Film and Entertainment igniting a �lair of creativity and the fostering of innovation. Although the competitive world of AI has discouraged and isolated many creators, this initiative has been established to encourage organic creativity and offer a platform for that special individualistic human touch. This exciting arts initiative is poised to create an abundance of opportunities for both seasoned artists and aspiring talents to connect, collaborate and network in an inspiring environment where they can showcase concepts and projects, attend workshops or simply be part of a vibrant community. The Arts Villa will also play host to networking events for Croatian talents. Keep posted to the social media pages for announcements. The complex will also host buoyant and stylish events with a rock edge in the grandiose style synonymous to both the Billich and Ravić traditions. The complex will also be made available to hire for opulent private functions and will also be home to a television variety show. The opening had delays due to an ongoing dispute with Telstra which has since been recti�ied. Ravić explains “We were unfortunately delayed due to negligence by Telstra who left a dangerous open pit inside of the property at the front entrance of the main building. They failed to make any effort to have it safely sealed for years despite my constant appeals. This frustratingly caused a major

delay to our plans to have the arts hub opened earlier in 2024 as originally planned. It also slowed down our entire �ilm production operation which could not relocate as planned in 2022. Telstra showed no sense of urgency nor was there any care factor.

I repeatedly reminded them of the urgency. It was so disappointing considering the magnitude of the project and what it meant for the arts community. I continued to push and kept pushing until they eventually did what should have been done when we �irst purchased the property. Since then, we have gone full force to ensure that our complex is ready and operational. The delay cost us majorly but it also cost the community an opportunity to be involved in a very signi�icant initiative sooner, which would have been bene�icial for the arts considering the times that we live in”. Billich remarks “This will be sensational for the arts. This is my �ifth generation of being alive (Billich is ninety years of age) and we live in a very unorthodox milieu where human faculties are being taken over by arti�icial intelligence. We have a lost belief in our superiority. We have a lost faith in our ability. I say there’s no machine, there’s no device, there is no technology that can actually be superior to the agility, the �lexibility and the capacity of a brain. We are wrong to be-

lieve that arti�icial intelligence can surpass us. We have given up in the face of something that’s arti�icial. What we see at the moment is the desire of teenagers and children even, to demonstrate that we are humans and we can be on top of the artistic equation. That should be �irst and foremost on our bucket list, how to beat AI and re-establish the vigour and the respectability of human creativity. Let us have exhibitions of emerging artists. Our artistic hub in Melbourne is going to be a home, a refuge, an exposure and not a hiding place for new talent”. Ravić concludes: “Despite the fact that we now live in these unconventional times that can be bewildering for artists, we intend to provide hope by nurturing human ability and relentlessly persisting to maintain a superiority in the arts that is driven by passion, emotions and conviction that is unique to each individual. Let it be known, here it is! And here we are! In unison, ready to rock the west and rock the world. Charge your glass for the good times ahead and a big salute to the opening of our arts domain”. Stay tuned to the social media pages for more thrilling updates and essential details as the team embarks on this incredible artistic journey which you can be a part of! To express interest in being involved, be put on the mailing list for events, book an appointment for a private tour, enquires about venue hire or to �ind out more, please e-mail info@majestic�ilm. com. Alternatively, you can SMS or call us on +61 451 499 013.

www.majestic�ilm.com https://www.facebook. com/SteveRavic https://www.facebook. com/MajesticFilm www.youtube.com/majestic�ilm

Arts Villa: www.facebook.com/pro�ile. php?id=61570981901735

Billich Museum and Gallery: www.facebook.com/pro�ile. php?id=61569792788028

Steve Ravić, Moira Deeming and Maria Kerr

Ana Ravić, Charles Billich, Moira Deeming, Steve Ravić, Maria Kerr and Andrew Deeming

AFL legend Robert DiPierdomenico and Steve Ravić

Steve Ravić on the mic addressing guests.

Moira Deeming, Charles Billich and Maria Kerr

KNJIŽEVNIKA HERCEG-BOSNE

moje babe slike vječnosti"

Boga…’’

pet stotina milijuna godina Zemljine povijesti. Ono što kod tih znanstvenih istraživanja i zaključaka posebno bode u oči jest činjenica da se među njima, uglavnom, provlači riječ MOŽDA. Da, MOŽDA je u ‘prvih pet stotina milijuna Zemljine povijesti’ donesena ta prašina iz svemira, MOŽDA je Zemlja stara pet stotina milijuna godina, MOŽDA je starija, MOŽDA je i mlađa, MOŽDA... Ali s tom riječju MOŽDA – priznaje se da čovjek, zapravo, ništa ne zna i samo kada se kaže da je sve stvorio Bog, nema potrebe za njom.

Ili ima!?

Gdje smo onda stigli ako ima potrebe postaviti i to pitanje, a za trenutak ostavimo to, ovdje se odmah mora postaviti još jedno pitanje. Zašto neki danas tvrde da je osam milijardi ljudi na Zemlji previše, zašto javno govore da bi ljudsku populaciju trebalo svesti na milijardu i pol? Jesu li skrenuli s pameti ili pokušavaju biti iznad Boga: ‘Evo ti, Ti govoriš da će ljudi biti kao praha na Zemlji, a mi ćemo ti pokazati da neće.’ No, znanstvenici se ne zaustavljaju. Čini se da napokon znamo što je donijelo svjetlo u mračnu i bezobličnu masu ranoga svemira, kažu.”

Dugogodišnji kolumnist Hrvatskog vjesnika, Anto Marinčić

Bilješka o piscu

Anto Marinčić rođen je 22. studenoga 1954. u Čustom Brdu, u općini Maglaj koja danas pripada općini Žepče. Osnovnu je školu pohađao u Čustom Brdu i Maglaju, a srednju u Maglaju. Po zanimanju je strojar visokotlačnih kotlova ATK (s automatskom termičkom komandom) i parnih turbina. Sudionik je Domovinskoga rata, javnoga, kulturnoga i političkoga života. Piše poeziju i prozu, književne i novinske tekstove. Djela su mu objavljivana u listovima, časopisima i zbornicima: Natronu, Unicepu, Radu, Tinu, Osvitu, Hrvatskoj riječi, Katoličkom tjedniku, Večernjem listu, australskom Hrvatskom vjesniku.

Na natječaju RO „Natron“ 1981., u povodu trideset godina postojanja „Natrona“ dobitnik je prve nagrade za literarni rad. Na Napretkovu natječaju za kratku priču u Žepču 2002. dobitnik je treće nagrade.

Na natječaju Međunarodnoga instituta za književnost ERATO pjesma “Jeka” uvrštena mu je u knjigu najljepših lirskih pjesama. Suradnik je na scenariju za dokumentarni �ilm “Žepče na rijeci Bosni”, koji je HRT prikazao 1996. Na natječaju Federalnoga ministarstva obrazovanja, Odjela za kinematogra�iju, otkupljen mu je scenarij za dokumentarni �ilm “Ima l’ igdje ljepšeg kraja?”. Objavio je brojne romane, kratke priče. Živi u Čustom Brdu, općina Žepče. Od 2002. do 2013. redovito je pisao za Hrvatsko slovo, a od 2009. ima svoju kolumnu u Hrvatskom vjesniku.

Predstavljen

'Hrvatski iseljenički zbornik 2025.'

Sedamdeseti matični godišnjak Hrvatske matice iseljenika (HMI) "Hrvatski iseljenički zbornik 2025.", koji bilježi sve bitno u području kulture znanosti i obrazovanja s Hrvatima izvan Hrvatske, predstavljen je u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Željko Holjevac rekao je da zbornik popularizira brojne teme i poglede na Hrvate u svijetu od Njemačke, Sjeverne Makedonije, SAD-a te Novog Zelanda, napomenuvši da 70. zbornik govori o kontinuitetu.

Bošnjak je istaknuo da bi svakome, kada bi usporedio sadržaj zbornika od prije desetak godina i od danas, bilo vidljivo koliki su pomaci napravljeni.

Ovogodišnji zbornik fokusiran je na najdinamičniju hrvatsku migrantsku zajednicu u EU, onu koja živi diljem Njemačke.

Zbornik popularizira brojne teme i poglede na Hrvate u svijetu od Njemačke, SAD-a te Novog Zelanda

Hrvati u Njemačkoj predstavljaju ogroman ljudski kapital za RH koja kreira sve atraktivnije useljeničke politike. Uspješnoj integraciji povratnika s raznih meridijana, školovanih u multikulturnim sredinama domicilnih zemalja, u suvremeno hrvatsko društvo najviše pridonosi dobro poznavanje hrvatskoga jezika i kulture, ističe HMI.

Zbornik je podijeljen u sedam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost te Nove knjige.

Matičin godišnjak donosi novosti o Croaticumovim priručnicima za brže učenje jezika. Uvodni esej europarlamentarca Davora Ive Stiera dokazuje kako je za Hrvatsku važno da EU nastavi s kohezijskom politikom koja će joj omogućiti brži razvoj.

Ravnatelj HMI-a Mijo Marić istaknuo je kako je zbornik kroničar hrvatskog iseljeništva, kroničar nastanka hrvatske države te kako o velikom dijelu on priča o vezi iseljeništva i hrvatske države i nastanku te države.

Danas oko milijun Hrvata od oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika po cijelom svijetu ima hrvatsko državljanstvo

Prije pet godina olakšano je stjecanje hrvatskog državljanstva ljudima koji ga nemaju, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku. Nakon toga se povećao broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, posebno iz Južne Amerike, samo 2023. godine riješeno ih više od 6,5 tisuća, kaže Milas

Hrvatska planira novi iskorak prema useljenicima i povratnicima iz iseljeništva bez hrvatskog državljanstva, mijenja se Zakon o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske koji će im omogućiti da boravak u Hrvatskoj reguliraju pod povoljnijim uvjetima. Najavio je to u razgovoru za Hinu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Uz potvrdu, koju će na rok do dvije godine izdavati Ministarstvo demogra�ije i useljeništva, useljenici i povratnici bez hrvatskog državljanstva moći će regulirati svoj boravak, zaposliti se, učiti hrvatski jezik i rješavati svoje državljanstvo“, kaže Milas i napominje kako će o zakonu koji to uređuje, svoje mišljenje uskoro dati Hrvatski sabor.

Nije to prvi put da Hrvatska radi iskorak prema svojim iseljenicima, prije pet godina olakšala je stjecanje hrvatskog državljanstva ljudima koji ga nemaju, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku.

U 2023. riješeno više od 6500 zahtjeva za državljanstvom

„Nakon toga se povećao broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, posebno iz Južne Amerike, samo 2023. godine riješeno ih više od 6,5 tisuća“, kaže Milas i dodaje kako danas oko milijun Hrvata s hrvatskim državljanstvom živi po cijelom svijetu.

To je trećina od oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koliko ih živi izvan Hrvatske i širom svijeta.

Ne slaže se kako je dobivanje hrvatskog državljanstva motivirano samo željom da to bude odskočna daska za odlazak u bogatije članice Europske unije.

„Nisam siguran da toliko Hrvata iz iseljeništva želi učiti hrvatski jezik, a otići dalje“, kaže državni tajnik i navodi kako je, dok je to pitanje bilo u nadležnosti njegova Ureda, godišnje znao odobriti i do

500 stipendija za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. „No, zanimanje za učenje jezika je daleko veće, pa smo pokrenuli i internetske tečajeve koji imaju više od 20 tisuća polaznika“, ističe. Kaže da dobar dio stipendista ostane u Hrvatskoj, da poznaje puno onih koji su se oženili, zasnovali obitelj, zaposlili se. Oni koji se vraćaju u zemlje iz kojih su došli, vrate se drugačiji i svojevrsni su most između Hrvatske i zemlje iz koje su došli učiti hrvatski jezik.

Motivi za povratak: Sigurnost, pet godina bez poreza

Milas je uvjeren kako će još jedna Vladina mjera pozitivno utjecati na povratak.

Riječ je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojima se od 1. siječnja ove godine, na rok od pet godina, tog poreza oslobađaju hrvatski povratnici iz inozemstva te potomci hrvatskih iseljenika. Uvjet je da su u inozemstvu u kontinuitetu boravili minimalno dvije godine.

„Porezne olakšice odnose se na sve pripadnike hrvatskog naroda, hrvatske državljane koji žive u europskim i prekomorskim zemljama“, kaže državni tajnik i dodaje kako će se učinci te mjere vidjeti u idućoj godini. „Siguran sam da će velikom broju Hrvata izvan Hrvatske i to biti jedan od motiva zbog kojeg se vraćaju“, izjavio je.

Ističe i kako kod povratnika važnu ulogu ima sigurnost života u Hrvatskoj. „Mi ju često olako shvaćamo, čini nam se da se ona podrazumijeva, no u svijetu nije tako, sigurnost se pokazuje kao jedan od najvažnijih faktora pri donošenju odluke o povratku, a nije baš lako iščupati svoje korijenje i otići na drugo mjesto“, kaže Milas. Trendovi pri useljavanju u Hrvatsku

Uz stalno, tradicionalno useljavanje hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike, značajan obrat u tendenciji useljavanja svakako predstavlja pandemija korona virusa. Istaknuo bih kako smo prvi put od osamostaljivanja Hrvatske imali pojačano useljavanje hrvatskih iseljenika iz Australije, Kanade i SAD-a, koji su bili zadovoljni načinom na koji Hrvatska upravlja pandemijskom krizom, mjerama koje su tada bile u primjeni u Hrvatskoj. To je

Od 1. siječnja ove godine, na rok od pet godina, poreza na dohodak oslobađaju se hrvatski povratnici iz inozemstva te potomci hrvatskih iseljenika. Uvjet je da su u inozemstvu u kontinuitetu boravili minimalno dvije godine.

dobar primjer koliko je zapravo važno da se demogra�iju i useljavanje promatra kroz međuresornu ovisnost, u ovom slučaju djelovanje Ministarstva zdravstva. Tako bi trebala razmišljati i postupati sva tijela državne uprave.

Državni tajnik navodi kako njegov Ured, ali i druge institucije, na različite načine nastoje privući Hrvate izvan Hrvatske, posebno mlade, pa od akademske godine 2018./2019., postoji posebna upisna kvota za studente pripadnike hrvatskog iseljeništva i hrvatske nacionalne manjine, koja živi u 12 europskih država.

Hrvatske ima Vladin Savjet za Hrvate izvan Hrvatske od kojega je došao niz inicijativa, a kako bi se one pojačale, broj članova toga tijela povećat će se s 55 na 65, od čega 13 predstavnika Hrvata iz BiH, 17 predstavnika hrvatske nacionalne manjine i 35 hrvatskog iseljeništva. Kako bi se čuo autentičan glas mladih Hrvata, plan je da Vlada osnuje i Savjet za mlade, koji bi također imao 65 članova.

Hrvatski sabor bi pak trebao proglasiti Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, umjesto istoimenog dana koji nikad nije zaživio, tijekom kojega bi Hrvati izvan Hrvatske dobili priliku u domovini pokazati što jesu, kako su sačuvali zajedničku baštinu, identitet te razviti brojne kulturne, gospodarske, obrazovne i druge suradnje sa zainteresiranim u Hrvatskoj.

„Ured svake godine sa sve značajnijim sredstvima podupire projekte Hrvata izvan Hrvatske. Kada sam prije devet godina preuzeo Ured, proračun mu je bio oko petšest milijuna eura, danas je 36 milijuna eura“, kaže Milas i navodi kako je Vlada kroz razna tijela državne uprave za razne projekte od 2016. izdvojila preko 400 milijuna eura.

„Ne sumnjam da se puno toga može napraviti, niti se bojim demografskog sloma, ali o njemu treba govoriti, protiv njega se treba boriti“, poručuje državni tajnik Milas.

„U početku je to išlo dosta teško, a danas je broj takvih studenata veći od 200“, navodi Milas i otkriva kako se razmišlja da se kvote prošire i na privatna visoka učilišta te da se studentima ponudi više studijskih programa na engleskom jeziku.

„Na prvu, to mnogima ne zvuči prihvatljivo, no uzmite mladog Hrvata koji treba upisati fakultet, koji govori hrvatski, no ne u mjeri da može studirati. Ponudimo li mu studij na engleskom, on će sigurno za vrijeme studiranja uspjeti naučiti i hrvatski jezik i danas-sutra ostati u Hrvatskoj“, objašnjava.

Vlada će osnovati i Savjet za mlade

Važnu ulogu u unaprjeđenju odnosa s Hrvatima izvan

Hrvatima u Srbiji nije lako, no Hrvatska stoji iza njih

Komentirajući prilike u kojima u posljednje vrijeme žive Hrvati u Srbiji, kaže da im „nije lako, ali da su Hrvati u Srbiji svjesni da Hrvatska stoji iza njih snažnije nego ikada“.

„Unatrag 30-ak godina prošli su svašta, a strah, netrpeljivost, taj govor mržnje i dalje su izraženi“, navodi državni tajnik.

Kaže i da se Hrvatska „na sve načine“ bori da se ispuni sporazum po kojem bi Hrvati imali svoje predstavnike na svim razinama vlasti, no da „za sada nije tako“. „Da imamo mehanizme i mogućnosti da to danas-sutra riješimo, imamo. Možda nije lijepo govoriti o reciprocitetu, no pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj imaju sve što je zajamčeno sporazumom (o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj) i Ustavom“, naglasio je Milas.

Pokrenuo se novi trend, vraća se najviše mlada generacija, rođena izvan Hrvatske

Najviše interesa za povratak pokazuju iseljenici iz Južne Amerike

Državni tajnik Ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas

Prilikom ulaska u BiH

stranu državljani su dužni, na zahtjev policijskog službenika, predočiti dokaze o posjedovanju �inancijskih sredstava potrebnih za svaki dan planiranog boravka

Iako su cijene svih životnih troškova danas, u odnosu na prije deset godina, značajno više, iznos novca koji stranac treba imati prilikom ulaska u BiH za svaki dan planiranog boravka još uvijek nije mijenjan.

Naime, na jednoj od svojih posljednjih sjednica Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva sigurnosti donijelo odluku o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u BiH za 2025., piše Večernji list BiH. Tako je najmanji iznos sredstava potreban za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u BiH i sredstava za izlazak iz zemlje, uključujući i sredstva potrebna za zdravstvenu zaštitu stranca, za 2025. godinu 150 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanog boravka u ovoj zemlji.

Riječ je o istom iznosu koji je vrijedio godinama unatrag. Obveza stranca je, na zahtjev policijskog službenika Granične policije BiH na graničnom prijelazu, predočiti dokaze o posjedovanju �inancijskih sredstava potrebnih za svaki dan planiranog boravka u visini koja je određena ovom

Tvrtke će proizvoditi dio struje za vlastite potrebe

U BiH se priprema gospodarski program kojemu je cilj pomoći gospodarskim subjektima u BiH da se prilagode novim energetskim standardima, smanje troškove proizvodnje te povećaju konkurentnost na domaćem i europskom tržištu. S obzirom na obveze proistekle iz Zelene agende i pristupne zahtjeve Europske unije, do 2026. godine bit će nužno da gospodarstvenici proizvode dio električne energije za vlastite potrebe. Ova obveza predstavlja ključni razlog za pružanje podrške jer ako ne ispune ovu obvezu, gospodarstvenicima prijete veći nameti koji mogu ugroziti njihovu konkurentnost na europskom tržištu. Ova zajednička inicijativa predstavlja jedan od načina podrške gospodarstvenicima koju pružaju Federalno ministarstvo energetike i Razvojna banka FBiH u cilju da im pomognu lakše premostiti izazove i prilagoditi poslovanje novim energetskim standardima.

ZAKON O KRETANJU I BORAVKU STRANACA U BIH

Cijene rastu, a iznos novca koji stranac treba imati prilikom ulaska u BiH ostao isti

odlukom. Prema Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu, postojanje sredstava za uzdržavanje stranca dokazuje se posjedovanjem gotovine u domaćoj ili stranoj konvertibilnoj valuti; posjedovanjem oblika bezgotovinskog plaćanja prihvaćenih od bankarskog sustava BiH ili sredstva koje omogućava podizanje novca u BiH ili jamstva banke iz BiH koja priznaje bezgotovinske oblike plaćanja koje stranac posjeduje; pozivnim pismom, kao i posjedovanjem dokaza

Liječnici naglašavaju da mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose te da nisu svjesni rizika od neželjenih trudnoća

o uplaćenom smještaju ili o organiziranom putovanju. Isto se dokazuje i posjedovanjem drugih sredstava (nepokretne imovine u BiH na osnovi koje je moguće osigurati sredstva za uzdržavanje za vrijeme boravka u BiH, sredstva po osnovi izravnih stranih ulaganja, proizvodno-tehničke suradnje ili kooperacije i slično).

„Ako stranac ima dokaze o uplaćenom pojedinačnom ili kolektivnom putničkom zdravstvenom osiguranju, podrazumijeva se da ima osigu-

Dokaz

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

rana sredstva za zdravstvenu zaštitu. Smatra se da stranac koji ima radnu dozvolu u BiH zadovoljava uvjete koji se odnose na posjedovanje sredstava za uzdržavanje”, stoji u Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu.

Također, postojanje sredstava za izlazak stranca iz zemlje može se dokazivati posjedovanjem važeće putne karte za nastavak putovanja ili za povratak, kao i time što stranac zakonito posjeduje prijevozno sredstvo.

Djeca rađaju djecu - najmlađa rodilja

u BiH imala 13 godina

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. najmlađa majka imala je samo 13 godina, tri su imale po 14 godina, 15 njih rodilo je u dobi od 15 godina, njih čak 40 imalo je u trenutku poroda 16 godina. Čak 86 djevojčica sa 17 godina postalo je majka. Dakle, 145 maloljetnica 2023. u BiH postalo je majka. Postotak maloljetničkih poroda u RS-u posljednjih se godina kreće ispod 1 posto, a u 2023. registrirano je 0,31 posto maloljetničkih poroda. U RS-u je pretprošle godine registriran 8401 porod, od čega je u najvećem postotku, 46,3 posto, starost rodilja bila od 19 do 29 godina. Kad se u obzir uzme spomenuti postotak, nije teško izračunati da je 26 rodilja bilo mlađe od 18 godina. Raniji podaci iz UKC-a RS-a pokazuju da djecu na svijet donose i djevojčice od 13 godina, a da među onima koje odluče

prekinuti trudnoću ima i petnaestogodišnjakinja. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, najviše registriranih prekida trudnoće je u starosnoj dobi od 29 do 38 godina - 51,7 posto, a kod maloljetnica 0,53 posto. Samo u UKC-u RS-a u 2023. je urađeno 170 pobačaja, među kojima su bile i tri maloljetnice. Liječnici naglašavaju da mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose te da nisu svjesni rizika od neželjenih trudnoća, do kojih može doći i prilikom samo jednog spolnog odnosa.

S druge strane, zbog nezrelosti i nezavršenog razvoja organizma trudnoće maloljetnica

su visokorizične, naglašavaju ginekolozi. Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema mišljenju sociologa, potječe iz obitelji.

To su najčešće djeca iz obitelji gdje je briga o njima jako slaba i gdje je u tom najosjetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna velika vještina da se djecu usmjeri na pravi put. Potrebno je s njima razgovarati, steći povjerenje. Danas mnoge obitelji to ispuštaju iz vida zbog utrke da prežive i zarade. I medijski sadržaj može biti jedan od poticaja na maloljetničku trudnoću. Problem je i dostupnost različitih sadržaja na internetu.

Eto, i to smo dočekali, 26. veljače bit će izricanje presude predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku. Uz dužno poštovanje Miloša Lukića, vršitelja dužnosti direktora Službenog Glasnika RS, samo ću spomenuti jer je izricanje presude njemu nebitno. Naravno, on sam će vjerojatno imati neke traume glede toga, ali ako zna, a vjerujem da zna kako je on samo kolateralna žrtva, bit će mu lakše. Kažem dočekali?

Jasno je da ta riječ ima više značenja, a za ovaj konkretni slučaj bitna su dva.

Dočekali da se privodi kraju nešto što se započelo i drugo značenje, neki su to jedva dočekali. Konkretno, Bošnjaci-muslimani u Dragoj našoj jedva su dočekali ovu najavu. Raspravljati u ovom trenutku otkud da Tužiteljstvo i Sud djeluju tako brzo, čak ekspresno, nema smisla, jer svi znamo zašto je to tako. Sada, već bivšem američkom veleposlaniku u BiH jako se žurilo jer je želio da se sudska presuda donese dok je još on tu, no i pored velikog truda koji je u to uložio Bog mu nije dao da dočeka presudu na toj funkciji.

Što je, glede ove najave, vidljivo „iz aviona“?

Prvo, brzina kojom su te dvije institucije radile. Drugo, vidljiva je podložnost, podaništvo Suda i Tužiteljstva BiH stranim centrima moći. Samo netko krajnje naivan može vjerovati u nešto drugo, u nepristranost Tužiteljstva i Suda. I treće, vidljivo je svjesno nepoštivanje temeljnih pravnih normi. Ovdje neću ulaziti u pravne „cake“, ali samo iz jednog primjera (Dodik je potpisao odluku dan prije Schmidtova nametnuta zakona) je više nego jasno da Tužiteljstvo i Sud, bar do sada nisu poštovali pravne norme.

No, vratimo se zahtjevu Tužiteljstva, traže maksimalnu kaznu i plus deset godina zabrane političkoga djelovanja!

Isuse, Bože, zar je moguće da su u Tužiteljstvu toliko glupi?

Budući da obrana cijelo vrijeme tvrdi kako je ovo političko suđenje Dodiku, s tim što su zatražili zabranu političkoga djelovanja, sveukupnoj javnosti, svakom razumnom čovjeku dali su do znanja, potvrdili su, da se radi baš o političkom suđenju.

Gdje se vidi glupost Tužiteljstva?

Da su zatražili samo kaznu zatvora jasno je da onaj tko je osuđen više ne može obnašati političke funkcije, dakle jasno je da Dodik više ne bi mogao biti predsjednik Republike Srpske, ali i da više ne bi mogao politički djelovati jer je osuđen na zatvorsku kaznu, jer bi bio u zatvoru. Dakle, bilo je krajnje glupo tražiti zabranu političkoga djelovanja. Svaka druga pojašnjenja da ovo nije političko suđenje su, pred ovom činjenicom, samo pusto traženje izlike.

Ili Tužiteljstvo ovim želi priznati da se radi o političkom suđenju? Iako zvuči nevjerojatno, ali ne može se bar ne postaviti ovo anakrono pitanje, želi li možda Tužiteljstvo, ovim traženjem zabrane političkoga djelovanja javnosti reći da se zbilja radi o političkom procesu, želi li tako osloboditi Dodika? U Dragoj našoj ne bi bilo veliko iznenađenje da je to tako.

Što može učiniti Sud?

Ako bi imalo razmislili, ako bi se držali pravnih normi, jasno je kao dan da bi morali donijeti oslobađajuću presudu, kao što je svima jasno da to neće učiniti. Međutim, Sud bi mogao praviti glupost Tužiteljstva tako što bi kazao da nema nikakve zabrane političkoga djelovanja. A sada nekoliko riječi o onomu što bi se moglo dogoditi. Koliko su stvarne i realne najave srpskih političara o nekakvim zakonima koje će donijeti RS? Što Srbi i RS mogu učiniti u više nego izvjesnom slučaju izricanja presude Dodiku?

Ono što bi trebali znati, prije svih Bošnjaci-muslimani i njihova politička oligarhija koja se nedvojbeno raduje osuđujućoj presudi, jest kroz povijest dokazana činjenica da su Srbi slobodarski narod. Što bi ova moja tvrdnja konkretno mogla značiti?

Treba li podsjetiti na činjenicu da su Srbi trpjeli Tursku okupaciju, turske zločine nad njima stotinama godina, treba li podsjetiti na, spomenut ću samo jedan povijesni događaj, „sječu dahija“?

Jasno je da danas Srbi neće niti mogu ići u „sječu dahija“, ali također treba znati da Srbi ne će šutjeti ni trpjeti nepravdu. Činjenica da o ovoj nepravdi prema Srbima, konkretno ovom suđenju Dodiku, govori netko tko je Hrvat, netko tko zna za decenijske svađe između Hrvata i Srba, samo potvrđuje da se radi o nepravdi prema Srbima i RS. Naravno, niti sam odvjetnik Srbima, niti im ja trebam kao odvjetnik, ali je ljudski reći istinu. Možda će NSRS i donijeti zakone koje najavljuju, zakone koji ustavno-pravni poredak vraćaju na izvorne daytonske postavke, ali je više nego jasno da ih RS neće moći provesti. Prvi je nenormalna želja oporbe u RS, dakle samih Srba, da unište Dodika i druga, to neće dopustiti ni Amerika ni Europa, koje imaju instrumente, gospodarske, ali prije svega vojne, odnosno silu da Srbe spriječe u takvim nakanama. S druge strane, zlurado iščekivanje Bošnjaka-muslimana da RS padne, nestane, moglo bi biti mač sa dvije oštrice, mogla bi se dogoditi ona - tko drugom jamu kopa sam u nju upada, dakle nije isključeno da će „upasti“ BiH, bar ovakva kakva je sada. Što želim reći? Ovim stalnim političkim, a ne daj Bože i oružanim sukobima unutar BiH samo se ulazak BiH u Europu odgađa, prema najoptimističkijim prognozama, tamo do 2034 godine.

I na koncu još jednom ću se vratiti na dokaz. Traženjem da se Dodiku na deset godina zabrani politički rad neoborivo je pružen dokaz da je ovo suđenje Dodiku samo političko suđenje! O ludim izjavama Zukana Heleza ne vrijedi ni pisati. Nekomu se stvarno ne može pomoći!

Ministar zdravstva Mark Butler optužio je Koaliciju za „dječji” odgovor nakon što je skupina kineskih ratnih brodova provela svoju drugu vježbu ispucavanja bojevog streljiva u Tasmanskom moru. Koalicija se igra „studentske politike” u situaciji u kojoj se tri kineska ratna broda nalaze blizu australske istočne obale”, rekao je stariji ministar iz redova Laburističke stranke.

Dužnosnici Australskih obrambenih snaga (ADF) otkrili su kako su prije više od tjedan dana pratili flotu Kineske narodne oslobodilačke mornarice (PLA-N) i logističkog plovila u Koraljnom moru. Ova flota od tada se premjestila niže uz južnu obalu prošavši pritom svega 270 km od Sydneyja te je provela dvije vježbe ispucavanja bojevog streljiva u Tasmanskom moru u petak i subotu. Oporba je optužila Albaneseovu vladu da nije dovoljno čvrsta u svojim odnosima s Pekingom. No Mark Butler u nedjelju je odbacio ove kritike rekavši da Koalicija „zapravo nije donijela prijedlog o tome što bismo trebali učiniti”.

„Australske obrambene snage provode vježbe nadzora kako bi se osiguralo da imamo dobar pregled nad ovim kineskim operacijama”, rekao je ministar za Sky News. „Oni se nalaze u međunarodnim vodama jednako tako kao što mi djelujemo u međunarodnim vodama, uključujući i prostor sve do sjeverne Azije… Mi na to imamo parvo, a

Kineska flota u blizini istočne obale Australije

KRITIKA KOALICIJE

i Kina na to ima pravo, svaka država ima pravo djelovati u međunarodnim vodama. Naravno pomno pratimo sve što se događa. Imamo mornaričku i zrakoplovnu opremu u tom području.”

Butler je rekao da oporba „ponovno koristi glasnu diplomaciju u domaće političke svrhe.” „Ovo je maloljetnička, studentska politika,” rekao je. „Nisu rekli niti jednu riječ o tome što bi oni predložili da ADF poduzme, a što mi već ne činimo. ADF zna što činiti u ovakvim situacijama. Imam potpuno povjerenje u njihovu sposobnost upravljanja ovom situacijom.” Australija je službeno prosvjedovala protiv ovih vježbi ispaljivanja bojevog streljiva, prva takva vježba prisilila je promjenu rute letenja u najmanje dva komercijalna zrakoplova. Zamjenik premijera Richard Marles rekao je da kineske vlasti nisu dale „zadovoljava-

Novo tropsko

Koalicija je odlučila da će ispuniti predizborno obećanje Laburista od 8.5 milijardi dolara za povećanje financiranja posjeta liječnicima opće medicine te da će taj iznos uvećati za još pola miljarde dolara. Peter Dutton i glasnogovornica oporbe za zdravstvo Anne Ruston otkrili su svoju protuponudu dok se Anthony Albanese nalazio na pozornici na skupu u sklopu kojeg je vjernim biračima njegove stranke obećao financiranje Medicarea. Obećanje oporbe uključuje i prethodno najav-

FINANCIRANJE MEDICAREA

juće” objašnjenje. Marles, koji djeluje i kao ministar obrane, rekao je da angažiran „dosad neviđen broj mornaričke i zrakoplovne opreme koja prati što ova flota radi.”

Državni rizničar iz sjene Angus Taylor je rekao da vlada „nije stala iza nacionalnih interesa” te je situaciju nazvao „vanjskom politikom uz demonstraciju sile.” „U ovakvim odnosima treba postojati obostrano poštovanje i tu se radi o mnogo toga više od jednostavne obavijesti”, rekao je. „Želim reći, izjaviti da morate obavijestiti nekoga tko se nalazi uz Vašu obalu i bavi se ovakvom agresivnom politikom, upravo se to ovdje dogodilo. Smatram da je to posve neprihvatljivo i da vlada treba ovo vrlo jasno izraziti. Važno je da imamo najbolje moguće odnose s Kinom, no oni se moraju graditi u kontekstu obostranog poštovanja.”

polje niskog

tlaka

zraka blizu obale Queenslanda

Tropsko polje niskog tlaka zraka u blizini obale sjevernog Queenslanda moglo bi u idućih nekoliko dana donijeti loše vrijeme.

Spomenuto polje niskog tlaka zraka trenutno se nalazi oko 505 km istočno do Cairnsa, na sjeveru države, te se kreće brzinom od oko 6 km/h prema istoku. Vjetrar u središtu ovog polja nazvanog „22U” doseže oko 75 km/h, a naleti vjetra mogu dosegnuti i do 100 km/h. Iako je Ured za meteorologiju ranije predviđao da se ono neće razviti u ciklon sve do ponedjeljka, put kretanja ovog ciklonalnog polja ostaje nesiguran.

„Očekuje se da će se tijekom idućeg tjedna ovo polje niskog tlaka zraka premiještati prema jugoistoku te potom jugu i da će nastaviti jačati”, navodi Ured za meteorologiju. „Značajna nesigurnost nalazi se u tijeku kretanja ovog ciklonalnog polja nakon spomenutog razdoblja, no postoji rizik da će se ono približiti središnjoj obali Queenslanda krajem idućeg tjedna.”

Stariji meteorolog Angus

CIKLON TREĆE KATEGORIJE

Hines izjavio je da bi se ovo ciklonalno polje moglo razviti u ciklon trećeg stupnja do kaja tjedna kako nastavlja skupljati snagu i toplinu Koraljnog mora. Hines je izjavio kako je manje vjerojatno da će ova formacija zraka kretati brzo ako se razvije u tropski ciklon. Objasnio je da kako se predviđa da će ovo polje ostati nad Koraljnim morem tijekom nekoliko dana. „Ovo bi moglo donijeti vjetrovite i kišne vremenske uvjete te povećanje plimnog vala središnjem i sjevernom Queenslandu”, rekao je Hines. „No inače bi on trebao minimalno utjecati na naše vremenske

uvjete.” Ovo polje niskog tlaka zraka počet će se premiještati „brže” kasnije tijekom tjedna, objasnio je Hines. Rekao je da postoji nekoliko putanja koje bi on mogao slijediti, većina njih rezultirat će njegovim premještanjem prema jugoistoku, dalje od Australije, što bi značilo slabljenje njegova utjecaja.

Ovo najnovije upozorenje stiglo je u trenutku kada se u blizini obale Zapadne Australije nalazi još jedno polje niskog tlaka zraka za koje se također predviđa da bi se moglo razviti u tropski ciklon. Ali ono se nalazi više od 500 km sjevernije u Indijskom oceanu te se kreće prema zapadu.

Povećati ulog za 500 milijuna dolara

ljenih 500 mliijuna dolara za pokrivanje troškova za odlaske liječniku za potrebe mentalnog zdravlja. „Bude li izabrana, Duttonova koalicijska vlada uložit će povijesnih 9 milijardi dolara za financiranje Medicarea i tako riješiti krizu Laburističke stranke povezanu sa zdravstvenim sustavom te osigurati da svi građani Australije imaju pravovremen i financijski dostupan pristup liječniku”, naveli su vođa oporbe i senator Ruston u svojoj izjavi.

„Oporba prepounaje hitnu potrebu za većom dostupnošću sufinaciranja usluga usred ove krize u vezi zdravstva koja opterećuju Laburistčku stranku. Stoga će Duttonova koalicijska vlada također uložiti predloženih 8.5 milijardi dolara u Medicare kako bi uvela red u laburistički nered i kako bi se sufinanciranje posjeta liječnicima vratilo na razine koje su vrijedile za vrijeme koalicijske vlade.

Ovo ulaganje dogodit će se povrh već obećanih 500 milijuna dolara koje je Koalicija najavila uložiti kako bi se ponovno uspostavilo financiranje potpore za mentalno zdravlje kroz Medicare nakon što ga je Albaneseova vlada srezala na polovicu. Nastavit ćemo pozivati laburiste da prihvate ovo financiranje i daju potporu ranjivim skupinama Australaca koji pate od složenijih kroničnih mentalnih bolesti.”

Ovaj neočekivani potez ne samo da je umanjio vjetar u leđa ključnoj predizbornoj politici Laburističke stranke, već je i izazov argumentima Albaneseove vlade da će Medicare biti u lošem položaju pobijedi li Koalicija.

Lažiranje knjiga

Ministar zdravstva Mark Butler ranije je odbacio kritike Koalicije radi načina na koji Laburisti upravljaju zdravstvenim sustavom i optužio je oporbu da je „lažirala knjige” kada je riječ o sufinanciranju posjeta liječniku kroz Medicare.

Butler je najavio da će Al-

baneseova vlada pojačati financiranje Medicarea i prije službenog proglašenja ove politike.

Svježna federalna sredstva koja bi se uložila tijekom četiri godine trebala bi povećati stopu sufinanciranja posjeta liječniku na 90% do kraja desetljeća.

Ova politka objavljena je uoči australskih izbora te imaju većih problema s pronalaženjem termina kod liječnika koji se sufinanciraju kroz Medicare u usporedbi s razdobljem kada su Laburisti stupili na vlast 2022.

Državni rizničar iz sjene Angus Taylor rekao je kako je ovo financiranje „nužno radi vidljivog zakazivanja Laburista kada je riječ o zdravstvu”.

Nezavisni stručnjaci, uključujući i Australsku udrugu liječnika, pad stopa sufinanciranja odlazaka liječniku doveli su u izravnu vezu sa zamrzavanjem rabata za Medicare tijekom Abbottove vlade. Iako je ovo zamrzavanje rabata zapravo bilo produljenje privremene mjere koju je Laburistička stranka donijela 2013.

Vođa Zelenih Adam Bandt izjavio je kako se pokazalo da je „pritisak njegove stranke urodio plodom i motivirao Anthony Albanesea da ovog tjedna ponovno sazove parlament kako bi se ova politika mogla ozakoniti i zaštititi od Duttona.” „U bogatoj državi poput naše svi bismo morali moći posjetiti liječnika, psihologa, zubara ili medicinsku sestru na temlju naše zdravstvene iskaznice. Dobro je da su Laburisti usvojili dio našeg plana kako bi pomogli građanima da besplatno mogu posjetiti liječnika opće prakse. Ozakonimo ovaj prijedlog još prije izbora.” Dodao je da nema smisla „ovu reformu držati taocem ishoda na izborima. Kada budemo imali idući parlament, možemo se posvetiti uklapanju dentalne zdravstvene zaštite u Medicare”, rekao je Bandt. Obećana sredstva donijela bi dodatnih 18 milijuna dolara za financiranje od-

lazaka liječniku opće medicine godišnje i potporu radnoj snazi, procjenjuje Albaneseova vlada. Albanese je rekao da će ova politika „podići cijelu naciju i osigurati da nitko ne ostane nezbrinut.”

„Želim da svaki Australac zna da mu je potrebna samo iskaznica Medicarea, a ne kreditna kartica kako bi dobio zdravstvenu skrb koja mu je potrebna”, izjavio je premijer u subotu. „Nijedan Australac ne bi smio provjeravati stanje svog računa kako bi odlučio može li si priuštiti odlazak liječniku.” „Mi nismo takva nacija. To nije budućnost koju želimo za Australiju.”

Od obećanih 8.5 milijardi dolara 617 milijuna namijenilo bi se za jačanje radne snage, uključujući i 265.2 milijuna dolara za proširenje edukacije za liječnike opće prakse odnosno 200 radnih mjesta godišnje, dok bi se 204.8 milijuna dolara usmjerilo za poticanje mladih liječnika da se prihvate specijalizacije opće prakse. Preostalih 7.9 milijardi dolara usmjerilo bi se na utrostručenje financiranja za sve pacijente osigurane kroz Medicare, što je dopuna inicijative iz 2023. usmjerene na mlađe i starije građane Australije. Albaneseova vlada već je uložila miljarde u poticaje sufinaciranja odlazaka liječniku, potez koji je čini se donio sve veći pad stopa sufinanciranja no nije ih uspio povećati do brojki iz 2022. ili onih kakve su bile 2020. Novo financiranje donijelo bi poticaj liječnicima da posjete svih pacijenata financiraju iz zdravstvenog osiguranja, potez za koji je Albaneseova vlada procijenila da bi povećao broj u potpunosti financiranih posjeta liječniku na oko 4800 na nacionalnoj razini te bi time uštedio pacijentima oko 859 miljiuna dolara godišnje do 2030. Ovo ulaganje predstavljalo bi najveće pojedinačno ulaganje u Medicare u posljednjih 41 godinu.

Hrvatska je politička ludnica: Priča partizanke Vjere stara je i jeziva

Glavni događaj tjedna bila je inauguracija Zorana Milanovića na kojoj se našao konglomerat najrazličitijih likova od Ante Gotovine, preko Ivana Penave do partizanke Vjere Andrijić. Bio je to ujedno i odraz Milanovićeve politike koja je i proteklih (vjerojatno će i narednih) pet godina grabiti malo s antifašistima, malo s liberalima, malo sa suverenistima, malo s ljevičarima, malo s desničarima… To je pravi populizam bez ikakvog ozbiljno domišljenog političkog stava, ali koji uvijek uspješno računa s hrvatskim kratkim sjećanjem i zaboravom svih njegovih političkih gafova.

Ono što je mene "od(u)ševilo" je da smo se, zahvaljujući Zoranu Milanoviću, htjeli - ne htjeli, vratili jednom "romantičnom" dijelu naše burne i nezaboravne "istorije". Ovako nešto ne bi mogli smisliti ni "istoričari" klase Hrvoja Klasića, Tvrtka Jakovine, Dragana Markovine, Ive Goldsteina… Inauguracija na Pantovčaku poslužila je kao idealna pozornica da se znatiželjnom puku predstavi one prave heroje iza zastora. Ljudi koji su ratovali i žrtvovali sve za državu Hrvatsku. Ma, bravo Zorane! Pred "svjetla pozornice" stala je Vjera Andrijić, 101-godišnja partizanka. Alal' ti vjera, Vjera! Alal' ti vjera, Zorane! Ona je od od 1941. do 1945. godine vjerovala kako se sa svojom "prvom četom, prvog bataljuna, Prve Dalmatinske proleterske brigade" bori na Neretvi i Sutjesci za državu Hrvatsku.

Sve za Hrvatsku

I sada 18. veljače 2025.g. naša je Vjera postala preko noći "crvena zvijezda" svih mainstream lijevih medija. Narod je bio ushićen pa nije bilo ni uhićenih. Naša dobra baka partizanka borila se i protiv "pobunjenih" fratara na Širokom brijegu, a nigdje ni na kilometar ni traga rumenilu. Ono što je očaralo Zokija, Jutarnji, Večernji, Slobodanku, Ivicu Ivaniševića, Pofuka, Geru i ostale jugo�ile čista je i nepatvorena istina – ona stara, ali ponosna, partizanka borila se u Drugom svjetskom ratu za državu Hrvatsku. S njom se borio i Andrija Hebrang stariji. Za nagradu je Hebrang bio hitno pozvan u Beograd i u jednom trenutku slabosti se objesio o radijator visok jedan metar.

Našu heroinu nitko nije zvao nigdje do Zorana Milanovića. On je pak uvjeren kako treba vjerovati Vjerinoj priči. A ta je priča stara i jeziva. Nije bilo otpora, zauzeli su grad, zarobili fratre i pobili ih. Sve do jednog. A što ćeš s fratrima nego ih pobiti. Sve za Hrvatsku! Nije naša Vjera nikakav izuzetak. Tihomir Dujmović je "pročitao" Milanovića. A tko nije. Pozvana je najstarija partizanka, pripadnica zloglasne JNA. Zašto nije pozvao najstarijeg hrvatskog branitelja bez kojeg inauguracije ne bi ni bilo.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

i pobili. Kako je to bio ratni zločin koji ne zastarijeva, na Glavnom državnom odvjetniku je prikupiti dokaze, utvrditi činjenice i da postavi neka pitanja žilavoj partizanskoj kilerici. Za progon, izručenje i suđenje Andriji Artukoviću dob nije bila zapreka, a Vjera se sigurno borila za ravnopravnost muškaraca i žena.

Svi traže raspisivanje izbora - i pismeni i nepismeni. Tek koji dan nakon Milanovićeve inauguracije i Vjerinog hvalisanja partizanskim

Možete samo zamišljati što je sve ta "gospođa" izgovorila na javnoj tribini usred Zagreba kad su joj se morali suprotstaviti čak i Klasić, Pusić i slični likovi koji su i organizirali ovakvu tribinu

Kad se pojavio Franjo Tuđman odmah su se odasvuda prijavljivali Hrvati koji su se navodno od 1941. do 1945. godine borili za Hrvatsku i sad bi u HDZ koji je pobijedio na prvim slobodnim izborima. U ono "sretno" vrijeme pred kraj Drugog svjetskog rata završavao je i rat na Dalekom istoku. Ameri su izgubili strpljenje sa žilavim Japanom pa kako su netom izumili atomsku bombu, roknuli su dvije u Hirošimi i Nagasakiju te pobili 130.000 Japanaca. I rat je bio gotov. Nekako u slično vrijeme Vjerini su partizani pobili u Zagrebu i diljem Hrvatske oko 180.000 narodnih "neprijatelja". Bez i jedne atomske bombe. Sad je sreća Vjeru pogladila po licu pa je stigla i na Pantovčak Zoku na inauguraciju. Eto, tako se po Zokiju i Vjeri stvarala današnja Hrvatska. Do zadnjeg fratra.

Možete samo zamisliti što je sve izgovorila

Znaju za tu krvavu epizodu s fratrima na Širokom brijegu i Vjera i Milanović i lijeva medijska falanga, ali računaju na zaboravnost Hrvateka. Netko naivan bi rekao da je u pitanju vrsta nastranosti. Kod naš Vjere vidljivo je da se iznenada našla u šansi, nakon toga su je našli… Nedavno sam napisao kako su mnogi sudionici gey parada sretni da Joža Broz nije više živ. Tu je također mogao pomoći i Zoki. Umjesto Vjere i njene priče o sudbini fratara u Širokom Brijegu Zoki je trebao dovesti na Pantovčak jednog gey partizana pa da nam iz prve ruke objasni kako je Tito s njima postupao. Tko je kome "ho�irao" i tko je završio pred streljačkim vodom. No, ima vremena. Zoki je tu, a možda i Vjera ponešto zna o toj temi. Kad se već ne srami ubojstava fratara vjerujem kako ozbiljnost situacije nalaže drugovima da o sudbinama geyeva ne lažu….

Ne tako davno odvjetnička Komora Konga je poslala peto pismo vladi Republike Konga protestirajući jer je već pet puta umjesto osuđenika obješen njegov odvjetnik. Kad smo već u pravnoj sferi dobro je spomenuti da ratni zločini ne zastarijevaju. Na fejsu je dokaz. Vjera nas ponosno vodi kroz svoju partizansku historiju. Bilo je otpora u gradu, "pope" su zarobili

vitacije sve što se digne mora pasti. Ako ne padne samo od sebe, onda smo mi tu da mu pomognemo. Toni Damjanić zna tko je za sve kriv. On kaže: "Krivousti partizan Franjo Tuđman". Toni inače piše u otvorenom pro�ilu, sa slikom. Vrlo kratko ću se obratiti Toniju. Tuđmana je Hrvatima poslala sama Providnost. Stvorio je i obranio te učvrstio samostanu, demokratsku i modernu hrvatsku državu u nemogućim okolnostima. Bez oružja, pod embargom, bez međunarodne podrške, bez stranog novca i kapitala, s domaćim izdajicama koji su podmetali klipove gdje god su mogli. 'Mogu odoljeti svemu osim napasti'

ubijanjima, održana je nekakva srpska tribina u središtu Zagreba. Na toj tribini, za koju smo tek nakon nekoliko dana saznali u našim medijima, "gospođa" srpska ambasadorica Jelena Milić otvoreno je vrijeđala Domovinski rat i Republiku Hrvatsku, a sve u žustroj raspravi o pjesmama Marka Perkovića Thompsona. Možete samo zamišljati što je sve ta "gospođa" izgovorila na javnoj tribini usred Zagreba kad su joj se morali suprotstaviti čak i Klasić, Pusić i slični likovi koji su i organizirali ovakvu tribinu.

Hrvatska se pretvara u političku ludnicu

Hrvatski lijevi mediji kao poznati politički poltroni pokušali su sve to prešutjeti, ali ih je na svojoj facebook stranici prozvao Branko Tuđen, koji je također nazočio tribini, i opisao što se sve tamo događalo. Nakon toga je ipak izašao jedan člančić u novinama i potom muk. Muk traje i od strane naše diplomacije koja poltronski tolerira ovakvo blaćenje Hrvatske i nedopustivo zadiranje veleposlanice jedne strane zemlje u unutarnje teme države domaćina. Dakle, na taj par excellance politički "škandal" Hrvatska je reagirala munjevito – šutnjom! Oni malo direktniji i hrabriji tvrde da se Hrvatska polako, ali sigurno pretvara u političku ludnicu!?

Uvijek nas spuštaju oni koji su se digli… Već je svakoj političkoj budali odavno postalo jasno da se "ratni oblaci" polako, ali sigurno približavaju Europi pa i Lijepoj našoj. A Hrvateki imaju samo ostarjelu Vjeročku i uvijek spremnu orjunu. Posla preko nosa, a vremena sve manje. I u Ukrajini su vjerovali u "međunarodno pravo". Vrijeme koje nadolazi bit će ozbiljno. Spremniji smo nego 1991. godine i na sreću imamo pravog ministra obrane Ivana Anušića. Ostaje samo pitanje za Milanovića i Andreja Plenkovića: Hoće li nam to biti dosta? Raznih Budimira Lončara ima k'o pljeve. Na radiju Mrežnica gostovao je Nikola Kajkić. Sve što je rekao može se sažeti u rečenici: "Hrvatska je skinula gaće zbog Ukrajine". Reakcije su više nego zanimljive. Rekao bih tipične. Po zakonu gra-

Zakonskim izmjenama želi se osigurati rast mirovina za oko 30 posto, rekao je u srijedu u Saboru državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš, istaknuvši da se svake godine za milijardu eura povećavaju izdvajanja za njih, a poruka Vlade je da su umirovljenici bitni.

Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a one bi trebale nastupiti u lipnju ove godine i njima se želi osigurati dodatan rast mirovina za 30 posto, tako da sveukupna prosječna mirovina iznosi najmanje 750 eura, najavio je Vidiš.

Tek sada - kad će se rasplesti ovaj rat u Ukrajini koja je cijelo vrijeme do dolaska Donalda Trumpa imala međunarodnu podršku cijelog zapadnog svijeta, dobivala redovito obilnu oružanu i �inancijsku pomoć i iz SAD-a i iz EU-a – sad se može realnije sagledati veličina Tuđmana i onoga što je njegovom zaslugom Hrvatska uspjela izboriti u Domovinskom ratu. Tuđman je svoj povijesni zadatak briljantno ispunio. S odmakom vremena to će postajati sve vidljivije. Osim naravno slijepcima i glupacima koji već godinama slobodno prde svoje isprdke u ljevičarskim medijima, na raznoraznim opskurnim tribinama i u oporbenim zahodskim raspravama.

Apsurdistan je nastao zadnjih desetak ili više godina. Zato druže Toni, osvijesti se ako ti je to uopće moguće, a ako nije, nek' te voda nosi… Danas Hrvatska ima mnogo veći problem od raznih Tonija. To je tko će i s čime braniti državu. Ne treba se previše pouzdavati u NATO, a još manje u EU. Hoće li ju braniti Možemovci, Milanovićevi i Penkijevi poltroni… ? Ako bila koja pomoć stigne, budite sigurni bit će prije iz Širokog Brijega… Ralph Waldo Emerson je jednom napisao: "Je li se ikada dogodilo da vrijeme nije bilo teško i da je novaca bilo dovoljno?"

Lako je procijeniti nekretninu.

Daj procijeni ženu! Osjećaj ga nije prevario. Prevarila ga je žena! Međutim, splitskog gradonačelnika Ivicu Puljka žena nije prevarila. Bračni par Puljak složno zajedno pati i žali za Jugoslavijom usprkos tomu što je jedna od najboljih, ako ne i najbolja, brigada iz Domovinskog rata baš ona iz Splita – Četvrta splitska brigada. Već sam pisao o tome kako je Kuzma Kovačić, kiparski mag, napravio Štandarc u središtu Splita.

Mali jugić Puljak je bez dozvole Kuzme Kovačića dao uklesati datum ulaska JNA u Split kao dan tzv. oslobođenja grada. Sve je završilo na sudu. Puljak je sud izgubio. Split nisu oslobodili partizani, druže Puljak… Puljak Splićanima nije obećao ništa, a ni to im neće ispuniti. Oscar Wilde je jednom napisao: "Mogu odoljeti svemu osim napasti".

Cilj je još više povećati njihovu adekvatnost, a izmijenit ćemo formulu usklađivanja mirovina, uvesti godišnji dodatak za sve umirovljenike i povećati staž za nositelje roditeljskih prava, najavio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

‘Svake godine za milijardu eura povećavamo izdvajanja za mirovine – 2023. godine bilo je to sedam milijardi, 2024. godine 8,15 milijardi eura, a u 2025. bit će to oko devet milijardi eura’, naglasio je.

‘Poruka je da nam je svaki umirovljenik bitan’, rekao je Vidiš u raspravi o konačnom prijedlogu zakona, prema kojem će se voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima na razminiranju omogućiti da

Izmjene zakona bi trebale stupiti na snagu u lipnju kada bi i umirovljenici trebali dobiti uvećane mirovine

pod istim uvjetima kao i pirotehničari idu u starosnu mirovinu.

Izmjene Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja državu će godišnje koštati 45.000 eura, a njima će biti obuhvaćeno 55 umirovljenika te će im se mirovine povećati za oko 60 eura mjesečno sa sadašnjih prosječno 843 eura, naveo je.

Voditelji radilišta i pomoćni djelatnici do sada su ostvarivali mirovinu prema općim propisima, a ubuduće će je dobivati prema posebnim pravima, kao i pirotehničari.

Oni kao i pirotehničari, imaju pravo na bene�icirani staž, 12 mjeseci im se računa kao 18, a zakonskim izmjenama omogućit će im se pravo na mirovinu ako imaju najmanje 25 godina staža od čega najmanje 8 provedenih na poslovima razminiranja.

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Čista srijeda, dan kada započinje korizma

Korizma, četrdesetodnevno razdoblje pokore, molitve i obnove, središnji je dio liturgijske godine za mnoge kršćanske vjernike. Ovo vrijeme, koje prethodi Uskrsu, najvećem blagdanu kršćanstva, pruža vjernicima priliku da se duhovno pripreme za proslavu Kristova uskrsnuća.

Čista srijeda, dan kada započinje korizma, 2025. godine pada na datum 5. ožujka. Ovaj dan, obilježen pepeljenjem čela vjernika, simbolizira ljudsku smrtnost i poziva na pokajanje. Korizma traje četrdeset dana, ne uključujući nedjelje, i završava na Veliki četvrtak, kada se slavi spomen Posljednje večere.

Povijesni korijeni korizme

Podrijetlo korizme seže do ranih dana kršćanstva. Iako nije jasno kada se točno počela slaviti, postoje dokazi da je već u 4. stoljeću postojalo četrdesetodnevno razdoblje pripreme za Uskrs. Ovo razdoblje, nazvano “Quadragesima” (četrdeset dana) na latinskom, imalo je za cilj da vjernike podsjeti na četrdeset godina koje su Izraelci proveli u pustinji, kao i na

četrdeset dana koje je Isus proveo u postu i molitvi prije početka svog javnog djelovanja.

Broj četrdeset ima duboko simboličko značenje u Bibliji. Osim već spomenutih primjera, valja istaknuti i druge:

* 40 dana i noći trajao je potop (Postanak 7,12)

* 40 dana je Mojsije postio na gori Sinaj (Izlazak 34,28)

* 40 dana je Ilija putovao do gore Horeb (1. Kraljevima 19,8)

Ovi primjeri svjedoče o važnosti broja četrdeset kao vremena kušnje, pročišćenja i prijelaza.

Korizma, stoga, predstavlja vrijeme u kojem se

IDEJE ZA VEČERU

vjernici suočavaju sa svojim slabostima, traže oprost i nastoje se približiti Bogu. Korizma nije samo vrijeme odricanja, već i vrijeme duhovnog rasta. Kroz molitvu, post i dobra djela, vjernici se pozivaju da preispitaju svoj život, kaju se za svoje grijehe i obnove svoju vjeru. Ovo vrijeme također pruža priliku za dublje razumijevanje Kristove žrtve i ljubavi prema čovječanstvu.

Tijekom korizme, vjernici se često odriču određenih užitaka, kao što su loše navike, ponavljajući grijesi, hrana, piće (posteći) ili druge stvari koje im odvlače pažnju od Boga. Također se potiču na češću molitvu, či-

Korizma nije samo vrijeme odricanja, već i vrijeme duhovnog rasta. Kroz molitvu, post i dobra djela, vjernici se pozivaju da preispitaju svoj život, kaju se za svoje grijehe i obnove svoju vjeru

tanje Biblije i sudjelovanje u crkvenim obredima. Pepelnica, kojom započinje korizma, simbolizira poniznost i podsjeća vjernike da su prah i da će se u prah vratiti. Priprema za Uskrs

Korizma je vrijeme priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Kroz duhovno čišćenje i obnovu, vjernici se pripremaju proslaviti Kristovo uskrsnuće, koje simbolizira pobjedu života nad smrću.

Uskrs je vrijeme radosti i nade, a korizma je put koji vodi do te radosti.

Neka nam korizma 2025. godine bude vrijeme duhovnog rasta i priprave za radosno slavlje Uskrsa.

Korizmeni recepati za jela od ribe i povrća

Quiche od srdela i povrća

Sastojci: 300 g lisnatog tijesta, 5 jaja, šalica mlijeka, 1/2 žličice soli, 1/2 žličice papra, 1,5 šalica prepolovljenih cherry rajčica, 2 mlada luka, 1/4 šalice naribanog parmezana, 1/4 šalice naribane gaude, 1/2 šalice listića bosiljka ili vlasca za ukras, 200 g srdela

Priprema: Ugrijte pećnicu na 190 °C. Namastite okrugli lim za pečenje. Razvaljajte tijesto i utisnite ga u kalup. Ostavite u hladnjaku 20 minuta. Pecite 15 minuta nenadjeveno, ali tako da preko tijesta stavite neki teret. Napravite nadjev. Istucite jaja i mlijeko pa začinite. Poredajte polovice rajčica preko pečenog tijesta pa pospite nasjeckanim lukom. Preko prelijte jaja. Pospite sirevima pa preko poredajte srdele. Pecite 30-40 minuta te ukrasite bosiljkom ili vlascem i poslužite.

Pečeni brancin s povrćem

Sastojci: 1,5 kg brancina, 300 g krumpira, 250 g mrkvi, 300 g crvene paprike, 150 g špinata, 150 g luka, ulje, sol, limun, ružmarin, majčina dušica, vezica peršina, 150 g maslaca, 1/2 patlidžana, 100 g cherry rajčica

Priprema: Očistite ribu pa je operite i posolite. U utrobu stavite malo ružmarina, majčine dušice i peršina. Složite brancin u posudu za pečenje koju ste namastili maslacem, okolo poredajte kriške limuna te preostale sastojke. Pecite 30-40 minuta na 180 °C..

Pita od lososa i špinata

Sastojci: 400 g �ileta lososa, sol, 1/2 žličice češnjaka u prahu, 500 g lisnatog tijesta, 1/3 šalice kupovnog pesta, 200 g špinata

Priprema: Ugrijte pećnicu na 180 °C. Začinite �ilete lososa solju i češnjakom u prahu. Razvaljajte tijesto pa preko stavite špinat tako da ostane rupa između špinata u sredini tijesta. Preko špinata stavite losos te ga premažite pestom. Rubove tijesta malo premažite vodom. Preklopite i prstima pritisnite rubove. Pecite 2025 minuta.

Riblje rolice s bundevom i krumpirima

Sastojci: 4-5 �ileta pastrve, 200 g bundeve, 200 g krumpira, nekoliko grančica majčine dušice ili drugog začina, 3-4 žlice maslinova ulja, žli-

ZABAVNI KUTAK

čica soli, žličica papra

Priprema: Posolite i popaprite ribu. Narežite bundevu i krumpire na kockice. Ribu zarolajte pa okolo omotajte grančicama začina. Sve zalijte maslinovim uljem te još začinite. Pecite u prethodno ugrijanoj pećnici oko 50 minuta na 180 °C..

Juha od pastrve i kuhana riba

Sastojci: kg pastrva, vezica peršina, list lovora, kolutić luka, češanj češnjaka, žlica octa, 10 dag maslaca, 5 zrna papra, 8 dag riže, sol, kosani peršin

Priprema: U posoljenoj i octenoj vodi kuhajte peršin, luk, lovor, papar i češnjak. Skuhajte pa dodajte očišćenu pastrvu i kuhajte 20 minuta. Poklopite i ostavite da riba stoji još malo. Zagrijte maslac i peršin. Ribu izvadite i prelijte po njoj maslac. U juhu dodajte rižu i zakuhajte.

Tjedni horoskop

NOVI TREND?

21. ožujka do 20. travnja

Sretni brojevi:1, 3, 5, 23,34, 44

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Nije loše pričati, ali nemojte pričati previše jer bi cijeloj stvari mogli oduzeti na spontanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Jednostavno uživajte. Činit će vam se da je sve u rukama drugih. Vjerojatno ste u pravu. U ovom trenutku vi ne možete mnogo utjecati na stvari, ali to ne znači da nećete moći kasnije.

21. travnja do 20. svibnja

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe iz svoje radnog okruženja. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne i mirne. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih poslovnih rezultata.

Sretni brojevi: 7, 9, 11, 21, 29, 32

Kada vas netko

‘ghosta’,

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Šarm i energičnost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom kog volite, a najviše zato da kasnije ne bi zažalili. Ljubav je sve bliže. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti.

Sretni brojevi: 9, 21, 22,32, 34, 45

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Činit će vam se da vam svako malo ljubav izmiče iz ruku. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shvatiti da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Riješite se svojih velikih dvojbi koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sebi dodavati još jedan uteg. Pustite druge da se izraze, a ako treba, premda vam to bilo čudno, i da vas vode.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 24, 35, 44

21. lipnja do 21. srpnja

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Nikakva rasprava, a pogotovo motivirana ljubomorom neće donijeti rezultate. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata, pa budite suzdržani. Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete biti kotač koji je važan u cijeloj igri

Sretni brojevi: 8, 9, 19, 21, 29, 33

je li riječ o nezrelosti ili strahu od vezivanja?

Malo ćete se opustiti i usporiti svoj stil zavođenja i uživanja. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi neobavezno, no bit će i rasprava. U suradnji s mladim osobama ili s novim suradnicima pokazat ćete emocije više nego što bi trebalo. Pazite da ne ispadnete neprofesionalni.

Sretni brojevi: 8, 11, 24, 27, 33, 45

Upotrazi za osobom s kojom biste ostvarili intimni odnos, na aplikacijama za upoznavanje ili na društvenim mrežama, naišli ste na nekoga za koga vam se učinilo da bi mogao biti vaš potencijalni partner. Svakodnevno dopisivanje, a potom i nekoliko susreta... Gledano iz vaše perspektive, vi ste zainteresirani za romantičnu vezu i u vašem se srcu probudila nada. Međutim, zašto bi sve bilo kao u romantičnim �ilmovima, s happy endom koji ćete prepričavati svojim unucima?

Rak Jarac

Kombinirat ćete diskreciju i nastupe. Tako ćete jedan dan živjeti poput krotke osobe vezane za svoj dom i vrline, dok ćete već drugi dan biti prava zvijezda noći na nekom od zanimljivih tuluma. Svi će se dobro zabavljati. Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte.

Sretni brojevi: 7, 9, 10, 19, 21, 33

22. prosinca do 20. siječnja

Ono do čega će vam biti najviše stalo u životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, bar ne pod svaku cijenu, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom, te će zajedno tulumariti. Pustite druge da se izraze, te ih pažljivo slušajte. U ovom trenutku to će jednostavno biti daleko bolje, nego da radite na svoju ruku.

Sretni brojevi: 11, 19, 32, 39, 43, 45

Odjednom, bez ikakvog objašnjenja, dolazi do naglog prekida kontakta – osoba više ne odgovara na vaše poruke, možda vas čak i blokira na svim društvenim mrežama. Ostajete zbunjeni, povrijeđeni, a osjećaj odbačenosti ostavlja gorak okus u ustima. Modernim jezikom, ovakav nagli prekid kontakta s osobom s kojom ste neko vrijeme komunicirali ili se viđali, pa čak i razvili neke osjećaje, naziva se “ghosting”.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Imat ćete dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Oni vas čekaju. Da bi popravili ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Stav da je netko bogom dan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe.

Sretni brojevi: 11, 19, 27, 31, 33, 43

Djevica

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako to nije vaš vlastiti izbor. Oni u vezama prolazit će jedno razdoblje zasićenja kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to. Neki vaši suradnici će vam otvoreno pokazati svoju naklonost, dok će vam drugi jednako tako pokazati to da vas ne vole. Prihvatite i jedno i drugo na miran način.

Sretni brojevi: 4, 8, 9, 11, 25, 41

Uviđate da ne vrijedi mrziti niti se svađati jer to ne vodi nikamo. Bolje je povući se i razmisliti u tišini, pa i onom što nam se sada ne sviđa. Potom sve to otpustite i fokusirajte se na ono što je dobro u vašem privatnom životu. Naći ćete nešto. Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog �inancijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili su�inanciranja.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 28, 39, 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Svi smo barem jednom u životu doživjeli „ghostanje”, odnosno iznenadni prekid kontakta bez ikakvog objašnjenja. Kako to na nas djeluje i kako krenuti dalje, objašnjava poznati sociolog, pisac i kolumnist Bruno Šimleša nesigurnosti u vlastitu vrijednost. „Nema osobe koja nije doživjela 'ghosting', i znam da boli. Naravno da boli. I sam rastanak je bolan, ali i način rastanka koji nam suprotna strana pokazuje da omalovažava vrijeme koje smo proveli zajedno. No, važno je znati da to uvijek više govori o njima nego o nama. Zabrinuo bih se jedino da svi ili većina naših odnosa tako završava, jer to onda nešto govori i o nama. No, neizbježno je ponekad doživjeti 'ghosting'. Jer, svatko će ponekad naletjeti na ljude koji nisu spremni zrelo prekinuti odnos”, objašnjava Bruno. Šimleša ističe kako je u odnosu, pa čak i kada ga želimo prekinuti, najvažnija iskrenost. Svatko zaslužuje objašnjenje, a istina se može izreći obzirno i s puno uvažavanja prema osobi s kojom želimo prekinuti odnos. – Iako je bolno kada prekidamo, ako to učinimo iskreno i s objašnjenjem, rane će lakše zacijeliti – ističe Bruno. „Ghosting“, kako objašnjava Šimleša, često boli dublje i dulje jer se napuštena osoba osjeća nevažno, nevidljivo, čak i poniženo. „Mislim da svi zaslužuju objašnjenje. I naši prijatelji, i partneri, pa čak i poslovni suradnici, ako smo dugo surađivali. Uvijek možemo birati kako nešto reći, ali trebali bismo nešto reći. To će nam olakšati da zatvorimo jedno poglavlje i lakše krenemo dalje”, smatra Bruno Šimleša.

Čini se kao da je, s razvojem digitalne komunikacije i aplikacija za upoznavanje, ghosting postao poput epidemije koja se širi ne samo među generacijom Z, već i među milenijalcima, ali i među xenijalcima. O ovome socijalnom fenomenu razgovarali smo s Brunom Šimlešom, sociologom, kolumnistom i piscem, koji rado progovara o mnogim temama s područja psihologije, sociologije i duhovnosti.

Ghostanje mnogi pripisuju emotivnoj nezrelosti, ali i strahu od vezivanja i uspostavljanja dubljih odnosa. Kod osoba koje izbjegavaju dublje emotivno povezivanje često čujemo objašnjenje: „Ako uđem u ozbiljnu vezu, bojim se da ću izgubiti sebe“.

Vaša podsvijest bit će vrlo aktivna u ljubavnim temama. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimistička preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da su pred dubljim promjenama ili novostima. Bit će u pravu. U poslu ćete se i dalje nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu. S autoritetima nećete stajati najbolje, a pogotovo sada. Sretni brojevi: 18, 21, 27, 32, 37, 44

Kako nam Bruno objašnjava, oduvijek je bilo “ghostinga”, samo što nagle prekide kontakta, bez ikakvog objašnjenja, nismo tako nazivali. #Čini mi se da smo danas za sve osmislili zgodan engleski pojam, pa je tako nastao i „ghosting“. Imamo dojam da se radi o novoj pojavi, ali toga je uvijek bilo. Teško je suočiti se s nelagodnim emocijama. Strah nas je, ili sram, ili mislimo da će biti bolno, pa izbjegavamo odgovornost zrelog priznavanja situacije i suočavanja s posljedicama. Naravno, prekid odnosa uvijek je opcija, ali način završetka nekog odnosa govori o tome koliko smo poštovanja imali prema tom odnosu, prema toj osobi, a na kraju i prema sebi”, smatra Bruno Šimleša.

Svi znamo da svaki prekid odnosa nosi bolno iskustvo, a način na koji ćemo ga doživjeti uvjetovan je prethodnim prekidima, gubicima dragih osoba, pa čak i načinom na koji nas je okolina doživljavala (ili odbacivala) tijekom djetinjstva, pogotovo u osjetljivoj adolescentskoj dobi. Kada vas netko ignorira, prestane s vama komunicirati bez ikakvog objašnjenja, pojavljuje se težak osjećaj odbačenosti i pitanja poput: “Što sa mnom nije u redu?”, “Što sam skrivio/la?”, “Možda nisam dovoljno privlačan/na?” i sl., što u konačnici dovodi do pada razine samopouzdanja, straha od stupanja u nove odnose i duboke unutarnje

„Ne znam u kojem kontekstu osoba koristi ovakve rečenice. Doista je moguće da je riječ samo o lijenom izgovoru, ali to je zapravo legitimna želja. U redu je ne željeti izgubiti sebe u vezi. Tada je važno pronaći osobu koja nas prihvaća i voli takve kakvi jesmo, jer u takvom odnosu sigurno nećemo izgubiti sebe. Dakako, odnos znači i prilagođavanje ritmova, potreba, prioriteta... U ravnopravnoj vezi ne smije se sve vrtjeti oko zadovoljavanja potreba samo jedne strane. No, nikako ne moramo izgubiti sebe. Ako znamo tko smo i cijenimo sebe te pronađemo osobu koja nas prihvaća, sigurno se nećemo izgubiti”, objašnjava Bruno Šimleša. Kako Šimleša kaže, ranjenost iz prošlih veza, kao i traume, čine nas nespremnima za nove odnose. Osobe s bolnim iskustvima štite se od potencijalne boli tako što izbjegavaju vezivanje i emocije. „Ne treba ih osuđivati, već im pomoći da saniraju svoje rane i opet steknu povjerenje u sebe i druge. Naravno, u one osobe koje to povjerenje i zaslužuju”, poručuje Bruno Šimleša.

Ribe

PONOVNO NA DORI

Četvrtak, 27. veljače

06:43 PM Mališani:

12:09 PM Dr. Beck

12:49 PM Dnevnik 2

01:39 PM Eko zona

02:12 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:20 PM Kod nas doma

03:05 PM Otvoreno

03:35 PM Zlatna liga

04:00 PM Knjiga ili život: Tomica Šćavina i Marko Gregur

04:33 PM Studio 4: Znanost

04:41 PM Studio 4: Kultura

04:48 PM Luda kuća, hum.serija

05:21 PM Romano Bolković - 1 na 1: Armin Hodžić, talk show

06:45 PM Ho ho ho hotel

06:57 PM Tata i ja, dokumentarno-igrana serija za djecu

07:07 PM Potrošački kod

07:32 PM Studio 4: Znanost

07:40 PM Studio 4: Sport

07:48 PM Portret: Dinko Kovačić

Ponedjeljak, 03. ožujka

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM Vrtni spa - Balzam za usne

12:40 PM Dnevnik 2

01:32 PM Pula: More

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

Magazin se vraća na Doru, doduše u drugačijem sastavu

„Danas su neka čudna vremena i ako se čovjek ne nada i ako čovjek nema neku ljubav u koju vjeruje i koja ga okružuje, teško da ćemo preživjeti na ovom planetu”, uz smijeh govori pjevačica Lorena.

Trideset godina od nastupa na Eurosongu, Magazin se vraća na Doru, doduše u drugačijem sastavu. Pjevačica je tad bila Danijela Martinović, a pridružila joj se sopranistica Lidija Horvat Dunjko. Hrvatska, koja je tad čvrsto stala na svoje noge nakon ratnih zbivanja, poslala je pjesmu "Nostalgija", koja je završila na šestome mjestu s 91 bodom.

Danas je glavna pjevačica Lorena Bućan, koja će s grupom na Dori zapjevati "AaAaA". Pozornicu Dore iskusila je dvaput, 2019. s pjesmom "Tower of Babylon", kad je završila na drugome mjestu, i 2020. s pjesmom "Drowning", koja joj je osigurala peto mjesto. Sad jedva čeka nastup u Opatiji.

„Evo, pri kraju su pripreme. Još neki detalji trebaju se srediti, ali sve u svemu, sve je već gotovo isplanirano”, rekla je mlada pjevačica.

„Mislim da je publiku osvojilo isto što i nas, na prvo slušanje nas je dobila. Odmah smo znali da taj zvuk koji se mijenja tijekom cijele pjesme je ono što nas je kupilo, a eto, nadam se, i publiku”, otkriva Lorena.

U pjesmi se spominju i neki biblijski motivi pa tako Magazin u prijevodu pjeva "u očajničkoj potrebi za genezom, dirnuo nas je Judin poljubac".

„Danas su neka čudna vremena i ako se čovjek ne nada i ako čovjek nema neku ljubav u koju vjeruje i koja ga okružuje, teško da ćemo preživjeti na ovom planetu. Malo je ovo sad bilo dubokoumno, ali je, nažalost,

tako”, uz smijeh govori Lorena.

Video za Doru radila je njezina najbolja prijateljica Jana Janjić, a mnogi su komentirali da Lorenin moćan vokal prati pomalo jeziva animacija djece.

„Jako je jeziv. Jeziva su ta djeca, to su mi ljudi govorili, ali značenje pjesme govori o stanju svijeta danas koje je jako jezivo. Na tom videu svi gledamo tu djecu koja su jako strašna, a u stvarnosti se djeci događaju strašne stvari. Tako da nije baš sretan video jer pjesma ima jako duboko značenje”, objasnila je Lorena.

Iako se u videu pojavljuje u haljini koju je nosila na prvom nastupu na Dori, priznaje da ova pjesma nema nikakve poveznice s "Tower of Babylon". No otkriva da ima spremnu odjevnu kombinaciju za Opatiju, koju potpisuje Ivan Tandarić, polovica dizajnerskog dua Elfs.

Također, ranije je za eurosong.hr priznala da na pozornici neće biti sama. Iako je konkurencija velika, Lorena otkriva da ne gleda tako na ostale izvođače.

„Pričala sam s nekoliko izvođača. Bili su momci iz Ogenja, djevojke iz sastava Lelek, bili su tu i IVXN te Petar Brkljačić. Malo sam popričala i s Lukom Nižetićem, čula sam se s Markom Bošnjakom i Irmom, koja će pjevati 'Enigmu'. Sad kad pogledam, gotovo sa svima sam se čula”, smije se pjevačica Magazina. Grupa nastupa kao deseta u prvoj polu�inalnoj večeri Dore, 27. veljače, a u Opatiji očekuje dobru atmosferu.

06:11 PM Čarobna ploča - Školica: .

06:24 PM Zelići - Carski tiskari, . �ilm

06:53 PM ART

07:23 PM Studio 4: Sport

07:30 PM Svijet znanosti

Petak, 28. veljače

12:10 PM Maškare u Končanici, emisija pučke i predajne kulture

12:36 PM Dnevnik 2

01:28 PM . Hrvati u BiH

01:53 PM Pitanje stila s Izabelom - Jadranka Olivari Jirasek

01:58 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:06 PM Kod nas doma

02:51 PM Baština u objektivu: Šepurine

02:56 PM Otvoreno

03:26 PM Zlatna liga

03:51 PM Izvan formata

04:21 PM Studio 4: Znanost

04:29 PM Studio 4: Kultura

04:42 PM Studio 4: Kultura

05:35 PM Druga strana

06:00 PM Prometej

06:25 PM Labirint: Objekt 505

06:50 PM (Re)kreativac: Karting

07:15 PM ART

07:45 PM Studio 4: Sport

07:53 PM #FINO&JEFTINO: Daniel Lacko

Subota, 01. ožujka

12:10 PM Moja priča, dok.serija

12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM Sportske minute

02:00 PM Cvijeće Saše Šekoranje

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:15 PM Veliko putovanje - Velebit, dokumentarna serija

02:10 PM Plodovi zemlje

03:00 PM Majka asfalta, hrvatski �ilm

04:48 PM Estetska kirurgija

04:58 PM Studio 4: Kultura

05:08 PM Nedjeljom u 2

06:03 PM Samo lagano

06:33 PM Sunčana strana Prisavlja

07:47 PM Studio 4: Sport

Utorak, 04. ožujka

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM Treća dob

02:05 PM Čajevi za zagrijavanje

02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:18 PM Kod nas doma

03:03 PM Baština: Šibenska polja

03:08 PM Otvoreno

03:38 PM Lijepom našom: Đakovo

04:43 PM Studio 4: Znanost

04:51 PM Studio 4: Kultura

04:59 PM Glas naroda, hum.serija

05:29 PM Na rubu znanosti

06:19 PM Otkrivamo Hrvatsku: Silba, dokumentarni �ilm

06:44 PM Maja Bezjak

07:14 PM Studio 4: Dijagnoza

07:39 PM Studio 4: Sport

07:52 PM Baština: Šibenska polja

Srijeda, 05. ožujka

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Glas domovine

01:57 PM #REPORTAŽE, dok, reportaža

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Baština: Šibenska šetnica

02:13 PM Otvoreno

02:43 PM Razgovor s razlogom

03:07 PM Globalna Hrvatska

03:47 PM Normalan život

04:22 PM Daske koje život znače

04:37 PM Studio 4: Znanost

04:45 PM Studio 4: Kultura

04:53 PM Dolina sunca, serija

05:38 PM Koncert Klapa Cesarice

06:48 PM Peti dan

07:48 PM Studio 4: Sport

Nedjelja, 02. ožujka

12:10 PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM turizam.hrt

02:07

PM Vijesti na engleskom jeziku

02:15 PM Majka asfalta, hrvatski �ilm

04:03 PM U sjećanje na Tomislava Ivčića

- "30 godina nakon"

04:58 PM Studio 4: Kultura

05:06 PM Dolina sunca, serija

05:48 PM Klub čitatelja

06:38 PM Jojo i brojevi

03:13 PM Studio 4: Kultura

03:21 PM Dora, izbor hrvatske pjesme za Pjesmu Eurovizije

05:51 PM Vrtlarica: 06:21 PM ART

06:51 PM Život nije cvijetna livada

07:19 PM Studio 4: Sport

07:27 PM Studio 4: Znanost

07:35 PM I to je Hrvatska: Klis 07:50 PM Baština: Šibenska šetnica

Zoran Juraj SABLJAK

Udojmljivom nastupu na JH Allan Reserveu prošle subote, kapetan Essendon Royalsa Graham Kelly pokazao je izvrstan učinak postigavši sva četiri gola, čime je svoju momčad doveo do uvjerljive pobjede s 4-1 protiv North Geelong Warriorsa. Kapetan Royalsa igrao je u izvanrednoj formi od samog početka te je u prvom poluvremenu postigao dva gola i doveo svoju momčad u vodstvo s 2-0 koje su odnijeli i na poluvrijeme. Warriorsi su se tijekom prvog poluvremena trudili zaustaviti precizne završnice i kreativne akcije Kellyja. Slično smo vidjeli i u drugom poluvremenu u kojem je Kelly stigao do svoja četiri gola za pamćenje. Iako je North Geelong uspio postići jedan gol, Royalsi su ipak pokazali izvrsnu klasu i odlučnost. Ovaj rezultat naglasio je sve veći utjecaj Kellyja čije vodstvo i vještina u postizanju golova nastavljaju biti ključni za Royalse.

Zoran Juraj SABLJAK

Napeta obrambena bitka odvijala se na Cromer Parku u susretu trećeg kola Muške nacionalne premijer lige Novog Južnog Walesa između Manly Uniteda i Sydney Uniteda 58 prošlog petka navečer. Sydney United 58 rano je pokazao napadačke namjere, Matthew Hatch stvorio je opasne prilike u prvim minutama susreta. Njegova kombinacija sa Stephanom De Robillardom stavila je obranu Manlyja na kušnju, no Bial Belkadi izdržao je i neutralizirao ove prve prijetnje. Manly je odgovorio vlastitim nastojanjima u napadu kada je preciznim dodavanjem Ben Koop pronašao američkog napadača Lucasa Meeka, no Alessandro Lacalandra intervenirao je odlučno. Harry McCarthy kasnije je uspio uputiti odbijenu loptu prema golu, no vratar Josip Orlovic pokazao je da je dorastao ovom zadatku. Tijekom ostatka utakmice obje momčadi uspijevale su stvoriti prilike za gol, Lacalandra je bio blizu pogotka u 16. minuti, no njegova lopta ipak je proletjela pokraj gola. Hatch je zaprijetio nešto ka-

Royalsi golovima Kellyja svladali

Warriorse

Za North Geelong ovaj poraz donijet će promišljanje o sljedećim koracima dok se nastoji vratiti natrag nakon ovog razočaravajućeg rezultata. Warriorisi će ima-

ti mogućnost iskupiti se za ovaj poraz već u subotu, 1. ožujka, kada će ugostiti Goulburn Valley Sunse na domaćem terenu. Utakmica se igra u 17 sati na Elcho Parku.

Zoran Juraj SABLJAK

NK Avondale nastavio je savršen početak sezone uvjerljivo pobijedivši Melbourne Knightse s 3-1 na stadionu Thompsett prošlog petka u utakmici koja je ukazala veliku razliku dviju momčadi u formi početkom sezone.

Gosti su kontrolirali igru od samog početka, a prvi gol pao je u 26. minuti. Njihova dominacija lijepo se mogla

Avondale svladao Melbourne Knightse i zgrabio pobjedu s 3-1

vidjeti i po statistici, Avondale je zabilježio dojmljiva 23 udarca na gol, a Knights samo.

Iako je stvorio brojne gol prilike, Avondale je na poluvrijeme otišao s minimalnim vodstvom od 1-0. U drugom poluvremenu nastavio je napade na gol Knightsa te je povećao vodstvo u 67. minuti, a treći gol postigao je u 84. minuti.

Knightsi su uspjeli sačuvati nešto ponosa zahvaljujući kasnom udarcu zamjene

Frasera Dunlopa, no ovo je bila slaba utjeha budući da je Avondale bez problema pobijedio s 3-1. Ovaj rezultat Knightse ostavlja s tek jednom pobjedom ove sezone, dok Avondale zauzima status neporaženih.

Knightsi će nastojati vratiti se među pobjednike ovog petka, 28. veljače, kada putuju na Jack Edwards Reserve gdje će zaigrati protiv Oakleigh Cannonsa. Susret počinje u 20:15.

GC Knightsi svladali Lionse u prvoj utakmici sezone

Zoran Juraj SABLJAK

snije na sličan način prevarivši svog braniča, no lopta je ipak otišla pokraj gola. Drugo poluvrijeme počelo je dramatično kada je Harry Van Der Saag iz brzo izvedenog slobodnog udarca umalo uhvatio Orlovica na spavanju. Sydney United 58 nastavio je vršiti pritisak u napadu, radi čega je Aaron O’Driscoll bio prisiljen na nekoliko ključnih obrambenih intervencija. Napetost je eskalirala nakon sat vremena kad je pokušaj čišćenja lopte Michaela Glassocka rezultirao sudarom s Meekom. Ostatak utakmice bio je jednako napet, snažan

udarac Tariqa Maie budno je blokirao O’Driscoll. Kasne zamjene Peter Kekeris i Koko Farah unijele su svježu energiju u napad Manlyja, a Meek se našao vrlo blizu pogotka pucajući glavom no lopta je pogodila tek okvir gola. Manly se već ponadao da je postigao pobjednički pogodak zahvaljujući Taigi Kawanu, no slavlje je utišala sudačka zastavica označivši zaleđe. Konačni rezultat iznosio je 0-0. Sydney United 58 iduću utakmicu igra kod kuće ove subote, 1. ožujka, kada će ugostiti Western Sydney Wandererse. Susret počinje u 17 sati.

GGold Coast Knightsi na spektakularan su način počeli sezonu 2025. uvjerljivo s 3-1 pobijedivši NK Lionse u prvoj utakmici sezone na domaćem terenu. Knightsi su dominirali početkom utakmice, što im se isplatilo u 38. minuti kada je Tyson Martin bio najviši te je u gol uputio loptu nakon udarca iz kuta za zasluženo vodstvo domaćina na poluvremenu.

NK Lionsi nakon poluvremena na travnjak je kročio s novom energijom te je uspio izjednačiti rezultat u 60. minuti.

Njihovo slavlje bilo je, međutim, kratkog vijeka budući da su Knightsi ponovno pokazali svoju dominaciju zahvaljujući Ty Cobbu koji u 71. minuti ponovno dovodi svoju momčad u vodstvo.

Vrhunac utakmice stigao je svega četiri minute kasnije kada je Max Brown stvorio trenutak čiste čarolije. Njegov odvažni slobodni udarac s 36 metara uplovio je u mrežu ostavivši vratara Lionsa ukopana na mjestu, čime je ujedno odmah ušao u konkurenciju za gol godi-

ne. Ova pobjeda s 3-1 označila je savršen početak sezone za Knightse pokazavši njihovu vještinu u napadu i pretenzije na naslov. Knightsi će nastojati dalje graditi uspješnu sezonu u gostima protiv Wynnum Wolvesa ove subote navečer, 1. ožujka. Susret počinje u 19:15.

Zoran Juraj SABLJAK

Fotogra�ije Dražen JURINA

Unapetom derbiju koji je ispunio sva očekivanja Dandy City Hajduk u dramatičnoj je završnici, u posljednjoj minuti, postigao gol za 2-2 protiv lokalnog konkurenta Dandy Thundera u utakmici koja se prošle subote navečer igrala na George Andrews Reserveu.

U paklenim vremenskim uvjetima s temperaturom iznad 30 stupnjeva, utakmica je počela vatreno kada je Thomas Giannakopoulos Hajduku donio vodstvo spektakularnim udarcem iz daljine koji je iznenadio vratara Thundera. Ali Thunder je pokazao čvrstinu te izjednačio rezultat u 19. minuti. Sreća se nastavila smiješiti Thunderu koji je iskoristio dominaciju u igri netom prije poluvremena povevši s 2-1. Drugo poluvrijeme Hajduk je ispunio opetovanim napadima tražeći izjednačenje, no obrana Thundera izdržala je tijekom većeg dijela drugog poluvremena. Upravo kada se činilo da će Thunder odnijeti sva tri boda, George Lambadaridis pokazao se herojem za Dandy City kada je u posljednjoj minuti igre bio najviši te je uspio u mrežu utjerati loptu nakon udarca iz kuta te osigurati podjelu bodova. Ovo je treća neriješena utakmica za Dandy City te on tek treba ostvariti prvu pobjedu sezone. Za to će imati priliku u petak navečer, 28. veljače, kada će na domaćem terenu ugostiti Hume City. Utakmica počinje u 19:45.

Zoran Juraj SABLJAK

HNK Heidelberg United zadržao je izvrsnu formu pobijedivši s 2-1 St Albans Dinamo na stadionu Thompsett u nedjelju poslije podne, a domaćini su i dalje u potrazi za prvom pobjedom sezone. Gosti nisu gubili vrijeme kako bi pokazali svoju dominaciju

Hajduk kasnim pogotkom podijelio bodove s Thunderom

St Albans Dinamo i dalje u potrazi za prvom pobjedom nakon poraza protiv Heidelberga

te su prvi gol postigli već u 10. minuti. Heidelberg je svoj napadački potencijal pokazao u punom sjaju te je svoju prednost udvostručio svega deset minuta kasnije dovevši tako Dinamo u nezavidan zaostatak od 2-0. Ali St Albans je pokazao znakove života netom prije poluvremena kada se Emmanuel Peters našao u situaciji jedan na jedan s vratarom Heidelberga. Peters je zadržao smirenost te je vješto uputio loptu u mrežu i smanjio zaostatak svoje momčadi uoči poluvremena. U drugom poluvremenu Heidelberg je kontrolirao većinu posjeda

lopte, iako su obje momčadi uspjele stvoriti gol prilike. Unatoč nekolicini obećavajućih napada s obje strane, nijedna momčad nije uspjela ponovno zatresti mrežu radi čega je konačni rezultat ostao 2-1 u korist Heidelberga. St Albans Dinamo nastojat će prekinuti niz utakmica bez pobjeda u idućem susretu protiv South Melbournea. Utakmica se igra u ponedjeljak, 3. ožujka, s početkom u 19:30 na stadionu Lakeside. Ali očekuje ga težak zadatak protiv izvrsnog South Melbournea koji je u posljednjih nekoliko tjedana pokazao dojmljivu formu.

osvojila 2. mjesto i preuzela vodstvo

u ukupnom poretku slaloma

S danas osvojenih 80 bodova, Ljutić je trenutačno vodeća slalomašica svijeta s 39 bodova prednosti nad Rast

Zrinka Ljutić osvojila je 2. mjesto u slalomu u talijanskom Sestriereu. Imala je 61 stotinku zaostatka za američkom skijašicom Mikaelom Shiffrin, a treće mjesto uzela je Paula Moltzan. S danas osvojenih 80 bodova, Ljutić je trenutačno vodeća slalomašica svijeta s 39 bodova prednosti nad Camille Rast.

Ljutić je sjajno odvezla prvu vožnju, nakon koje je bila druga sa samo devet stotinki zaostatka za Amerikankom Mikaelom Shiffrin, za kojom je trećeplasirana Katharina Liensberger kasnila 34 stotinke. Vodeća slalomašica Svjetskoga kupa Camille Rast skijala je odlično, ali je pala pred samim ciljem te je diskvali�icirana.

Švicarka je u tom trenutku imala 41 bod prednosti nad Ljutić te je dala hrvatskoj skijašici šansu da je prestigne ako utrku završi na barem petome mjestu, koje donosi 45 bodova. Trećeplasirana Wen-

Sjajna Zrinka Lju�ć

Zarada skijašica ove sezone u Svjetskom kupu:

1. Federica Brignone

2. Camille Rast

3. Zrinka Lju�ć

4. Lara Gut-Behrami

5. Sara Hector

eura

eura

eura

eura

euro

KOŠARKA NOVI DEBAKL

Uskoro slijede kvali�ikacije za nastup na Svjetskom prvenstvu 2027. godine, a to će biti prvo natjecanje na koje Hrvatska može otići

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hdy Holdener, koja je nakon prve vožnje bila šesta, u takvom scenariju ne bi je mogla prestići ni pobjedom. No, bilo je jasno da Ljutić lovi četvrtu ovosezonsku pobjedu. U drugoj vožnji je Ljutić izgubila prednost u prvom dijelu staze, ali je sjajnim �inišem nakratko zauzela prvo mjesto. No, Shiffrin je doktorski odvezla rutu i na kraju uvjerljivo slavila.

Ljutić je drugo mjesto u talijanskom skijalištu donijelo otprilike 23 tisuće eura. Shiffrin je dobila 50-ak tisu-

ća eura, a Moltzan gotovo 13 tisuća eura. Prema podacima Svjetske skijaške organizacije, Ljutić je treća u poretku skijašica s najvećom zaradom ove sezone.

Ovo je najbolja sezona u karijeri 21-godišnje Zrinke Ljutić. Pobijedila je u slalomskim utrkama u Semmeringu, Kranjskoj Gori i Courchevelu te ima druga mjesta iz Killingtona i Sestrierea. Bori se za Mali kristalni globus u slalomu, dok u ukupnom poretku Svjetskog kupa ima 327 bodova manje od Brignone

Soldić se vratio brutalnom pobjedom

U borbi velter-kategorije

svladao Saygida Guseyna Arslanalieva brutalnim nokautom u prvoj rundi

Hrvatski MMA borac Roberto Soldić (30) pobjedom se vratio u kavez nakon gotovo dvogodišnje stanke. Soldić je u borbi velter-kategorije svladao Saygida Guseyna Arslanalieva brutalnim nokautom u prvoj rundi. Tako je došao do prve pobjede u trećem nastupu u organizaciji ONE, nakon što je debi završio “no contestom”, dok je u drugoj borbi izgubio.

Arslanaliev je bio mnogo aktivniji od početka pa je uspio čak i srušiti hrvatskog borca poslije snažnog udarca. Brzo se Soldić pridigao na noge i nastavio borbu. Čekao je svoju priliku, a ona je stigla malo prije isteka druge

Roberto Soldić je iz

Viteza

minute prve runde, kada je Dagestanac koji nastupa pod turskom zastavom krenuo u novi napad, a onda je sijevnula Robertova brutalna ljevica koja je Arslanalieva poslala na spavanje. Za taj nokaut Soldić je nagrađen s 50.000 dolara. Soldićev spektakularni nastup hit je među fanovima

borilačkih sportova. Ispod snimke nokauta hrvatskog fajtera na Instagram stranici MMA Junkieja, najčitanijeg borilačkog portala na svijetu, ostavili su komentare:

“Pobjeda ubojstvom”, “Nokaut godine”, “Nikada nisam vidio ovakav nokaut”, “Kakva moć”.

rvatska košarkaška reprezentacija propustit će nastup na Europskom prvenstvu prvi put u povijesti. Nakon poraza od 83:80 protiv Francuske u Jazinama, Hrvatska je kolo prije kraja kvali�ikacija ostala bez izgleda za drugo mjesto i plasman dalje. Iako tri najbolje reprezentacije iz svake skupine idu na EuroBasket, četvrtoplasirani u skupini E je Cipar, jedan od četiri domaćina, pa će tako Hrvatska propustiti natjecanje zbog lošijeg međusobnog omjera s Bosnom i Hercegovinom.

Ovo je treće veliko natjecanje u nizu na kojem hrvatski košarkaši neće sudjelovati. Prvu kvali�ikacijsku skupinu za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2023. godine, Hrvatska je zaključila s jednom pobjedom i pet poraza u duelima protiv Finske, Slovenije i Švedske. To je bilo dovoljno za posljednje mjesto skupine i rani kraj nastupa u kvali�ikacijama.

Hrvatska je najbliže plasmanu na veliko natjecanje bila u kvali�ikacijama za Olimpijske igre. Pretkvali�ikacije su hrvatski košarkaši zaključili sa svih pet pobjeda uključujući trijumf protiv favorizirane Turske u �inalu, dok su velikim pobjedama nad Slovenijom i Dominikanskom Republikom izborili �inale kvali�ikacijskog turnira.

Ondje ih je zaustavila snažna Grčka predvođena budućim Hall of Fame igračem, Giannisom Antetokounmpom. Prvo veliko natjecanje na koje Hrvatska može otići je Svjetsko prvenstvo 2027. godine, a kvali�ikacije će započeti već ovog ljeta. Nakon utakmice i još jednog velikog debakla hrvatske košarke se javnosti obratio izbornik Josip Sesar. “Nema spuštanja glave, spustio bih glavu da nismo ništa pokazali na terenu. Kad se izgubi, ne može se nikad biti zadovoljan. Nije

Po prvi put u povijesti ne idemo na Eurobasket

mi zasmetalo skandiranje da odlazim. Nisam tip koji prati društvene mreže niti slušam puno navijanje. Moram ostati koncentriran na vođenje momčadi. Postoje ljudi koji su me doveli u savez, u koje imam maksimalno povjerenje i koji odlučuju sve. Ovo je podbačaj, ali treba reći kakav smo put imali do Eurobasketa. Da smo imali nekog tko nije domaćin u grupi, bilo bi drugačije. Sve smo utakmice odigrali tako da smo dali sve od sebe. Osim te treće četvrtine u Sarajevu”, zaključio je izbornik.

Sesar nije bio prekritičan prema sebi, a tu je nažalost u pravu. Podbačaj nije stvar izbornika, jer već ih se dosta izmijenilo u zadnjih pet godina, nego kvalitete igrača. Hrvatska nažalost ima dubinski problem s organizacijom košarke, ali ono što je još važnije - ima problema s talentom.

Bazen postaje sve manji i manji jer sve manje i manje djece trenira košarku ili ju igra na ulici. Novi izostanak važnih reprezentativnih turnira znači i manje šansi nekim novim klincima da se zaljube u sport u kojem je Hrvatska nekoć dominirala i trenutno se nalazimo u začaranom krugu u kojem se ne nazire izlaz.

Realnost je ta da Hrvatska

Rezervacija avionskih karata po najpovoljnijim cijenama!

Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić

ima nekoliko vrlo solidnih

NBA igrača poput Bogdanovića, Šarića ili Zupca te visoku europsku klasu poput Hezonje.

Nažalost, ispod toga imamo, a sada je to već više puta dokazano, igrače koji nisu ni europski prosjek, koji nemaju razvojni poticaj u hrvatskoj i regionalnoj ligi i koji ne rade razliku.

Hrvatska bez 4 ili 5 najboljih košarkaša (NBA igrači, a često i euroligaški zbog rasporeda moraju preskakati reprezentativne obveze) ne može puno. To nije čudno za zemlju koja više nema ni četiri milijuna ljudi i dovoljno je zamisliti samo kako bi izgledala nogometna reprezentacija da skoro svaku utakmicu mora igrati bez, primjerice, Modrića, Kovačića, Gvardiola i Kramarića. Uskoro slijede kvali�ikacije za nastup na Svjetskom prvenstvu 2027. godine, a to će biti prvo natjecanje na koje Hrvatska može otići. Odlaskom na tu smotru, prekinuo bi se post koji će tada iznositi punih pet godina bez velikog natjecanja za košarkašku reprezentaciju. Bit će to nova šansa za barem kratko oživljavanje hrvatske košarke, dok god se ne pojavi netko tko ima sustavan plan kako ju razviti i kako graditi budućnost.

Još jedan težak dan za hrvatsku košarku

NOGOMET HAJDUK I RIJEKA UVJERLJIVI U DERBIJIMA

U vikendu s dva derbija Hajduk je pregazio Osijek, a Dinamo je jednako gadno nastradao u Rijeci. Idući vikend Plavi dočekuju Bijele

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hajduk je s 4:0 deklasirao Osijek. Matković je za goste promašio zicer u drugoj minuti, a to mu se osvetilo u 10. kada Uremović pogađa nakon lijepog ubačaja Hrgovića. U 19. je Šego ukrao jednu loptu i ubacio, a Livaja fantastično u skoku prima loptu ramenom i šalje ju pored golmana. Četiri minute kasnije Livaja zabija novi gol, ovog puta nakon ubačaja Bambe. U drugom poluvremenu je bila mirnija utakmica, a pobjedu je zapečatio Biuk koji je iz jednog odbijanca postavio konačan rezultat.

Rijeka je razbila Dinamo s 4:0. Gosti su krenuli solidno, Hoxha se dvaput našao u šansi, ali od 27. minute je sve krenulo nizbrdo. Tada je Djouahra s 20 metara zakucao loptu pored Nevistića. Deset minuta kasnije Kanga je napravio prekršaj za drugi žuti karton i ostavio Dinamo na cjedilu.

Do poluvremena je Rijeka još dvaput zabila - najprije Janković na asistenciju Devetka, a onda i Petrović nakon kornera. Priču je zaključio bivši igrač Dinama Duje Čop koji je pratio sjajnu akciju Rijeke, a na drugoj stativi ga je pronašao Selahi. Jedina dobra vijest za Dinamo je ta da se nakon tri mjeseca pauze vratio Petar Sučić i odigrao pola sata.

Slaven Belupo i Istra odigrali su susret bez golova.

Rijeka razbila Dinamo, Hajduk deklasirao Osijek

‘Sram nas je’

Kramarić

Kramarićev novi rekord

Uposljednjem susretu 23. kola Bundeslige Hoffenheim i Stuttgart su odigrali 1-1, a hrvatski reprezentativac Andrej Kramarić je ubilježio asistenciju za domaći sastav.

Stuttgart je poveo već u devetoj minuti golom Nicka Woltemadea, a izjednačio je Gift Orban u 74. minuti na Kramarićevu asistenciju. Ovom asistencijom Kramarić je ispisao povijest postavši prvi igrač Hoffen-

heima s 50 asistencija u Bundesligi.

Hoffenheim je ovim bodom napredovao za jednu poziciju, sada je na 14. mjestu sa 22 boda, sedam više od zone ispadanja, dok je Stuttgart sedmi sa 36 bodova.

Kramarić u ovoj situaciji kad klub proživljava teške dane pruža neke od najboljih partija i tako pomaže svom Hoffenheimu da preživi ovo teško razdoblje.

Neću traži� isprike, no teško je. Ne želim da� svojim igračima ispriku, ali izgubi� ovako, stvarno je teško. Bili su bolji od nas. Jako sam ljut zbog reakcija obrane. Nije mi jasno. Imali smo puno visokih igrača, no svejedno smo primali iz prekida. Nakon crvenog kartona stvarno nije

lako. Moramo sve popravi�, moramo bi� bolji. Sram nas je. Moramo se ispriča� našim navijačima, nisam ovdje da bih nalazio isprike. Nadam se da će nas ovaj rezultat promijeni�, rekao je Cannavaro nakon utakmice.

Modrić je dar nogometu. On može nastaviti igrati koliko god želi. Ono što radi, radi fenomenalno. Imamo tu sreću da za nas igra nogometna legenda. Rekao je Ancelotti

Nogometaši Real Madrida ugostili su Gironu u 25. kolu španjolske La Lige. Utakmica je završila pobjedom Reala 2-0, ali svi pričaju o prvom golu, djelu kapetana. Teške noge udarnih zvijezdi Reala i suspenzija Bellinghama otvorile su priliku našem Luki Modriću u prvom sastavu, a on je to vratio Carlu Ancelottiju već u prvom poluvremenu.

Modrić je u 41. minuti susreta doveo u Kraljeve u vodstvo. Kapetan Reala je nakon očišćenog kornera dočekao loptu na

Rijeka 23 12 9 2 36-10 45

Hajduk 23 12 8 3 36-18 44

Dinamo 23 11 5 7 45-32 38

Osijek 23 8 6 9 32-33 30

Varaždin 23 7 9 7 18-17 30

Slaven Bel. 23 7 8 8 25-28 29

Lokomotiva 23 8 4 11 31-37 28

Istra 1961 23 5 10 8 21-33 25

Gorica 23 6 5 12 20-33 23

Šibenik 23 4 6 13 19-42 18

Domaćin je bio nešto konkretniji, ali nije uspio slomiti goste koji su od 65. minute igrali s igračem manje kad je povratnik Josip Radošević dobio drugi žuti karton.

Gorica je s 1:0 svladala Šibenik. Već u 23. minuti je Elezi zabio, ali je uskoro Erceg pocrvenio kod domaćih. Do kraja su se panično branili, ali su na kraju uzeli sva tri boda..

Modrić zabio možda i najljepši pogodak karijere

20-ak metara od gola primirivši ju prsima, a onda spektakularno potegnuo iz točno pod gredu vratara Gazzanige.

Bio je to jedan od najljepših pogodaka u karijeri 39-godišnjeg hrvatskog maestra.

Možda i najbolji u dresu Reala. Ne sumnjamo kako su u madridskim medijima ankete već krenule.

Modriću je ovo drugi pogodak u ovoj sezoni La Lige. Uz

to ima i dva pogotka u Kupu kralja. Modrić je s vrpcom oko ruke doveo Real do vodstva protiv Katalonaca primivši loptu na prsa i opalivši neobranjivo za 1:0. Vinicius je u drugom dijelu postavio konačnih 2:0.

”Suludo. Fantastičan pogodak Luke Modrića. 39 godina i još napreduje, radi razliku, pokazuje kvalitetu. ! Ovaj čovjek nije ljudsko biće””

Ovo je napisao jedan od najpoznatijih sportskih novinara, Fabrizio Romano. Iako Talijan u zadnje vrijeme praktički radi za Real Madrid, to ne umanjuje vrijednost njegovih riječi. Ovo je tek prva od brojnih reakcija poznatih koja će uslijediti, jer Modrićev pogodak je uistinu čudesan.

Luka Modrić oduševio je svjetske sportske portale prekrasnim golom protiv Girone, a nakon utakmice talijanski trener Carlo Ancelotti nije štedio pohvale na račun hrvatskog maestra.

”Modrić je dar nogometu. On može nastaviti igrati koliko god želi. Ono što radi, radi fenomenalno. Imamo tu sreću da za nas igra nogometna legenda. Njegov nogomet ima veliku dozu ozbiljnosti, kvalitete i profesionalizma”, rekao je Ancelotti.

Tablica

Debakl Dinama na Rujevici

Andrej

Sjajni Luka Modrić, ponosni hrvatski kapetan

Fabio Cannaravo

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault