The Croatian Herlad 31st Of January 2024 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

VJESNIK

NAORUŽANJE Hrvatska kupuje osam Black Hawka vrijednih 500 milijuna dolara

Str. 4, 5

‘AUSTRALIA DAY CRUISE’

Str. Str. 87

VLČ. LUKA POLJAK Novi hrvatski župnik u Adelaideu poručuje: Živimo svi našu vjeru Str. 24

PROSLAVA BOGATSTVA HRVATSKOG NASLIJEĐA

Vožnja limenim ljubimcima Dugačka kolona zaputila se na zajedničko putovanje od oko 40-tak kilometara

organizaciji Hrvatskog doma Geelong, Danny i Luke Šarića, u petak, 26. siječnja, treći put održan

rupe društvene potpore Maribyrnong i Brimbank koje djeluju u okviru

Str. 35

‘Lastovski poklad’ očarao Geelong!

Australsko-hrvatskih društvenih usluga, zajedno s Australsko-hrvatskim klubom umirovljenika Sunshine, proslavile su u srijedu, 24. siječnja, Dan Australije – "zemlje koja nas je sve prihvatila i postala nam druga domovina".

I TO SE DOGAĐA: Mlada obitelj liječnika s dvoje djece iz Švicarske se preselila u Split

Str.3

Str. 14, 23

Upisi na folklor i u hrvatske škole

Str. 9

‘Dan zemlje koja nas je prihvatila…’ Proslava je bila na 'naš način', uz odličan ručak, pjesmu, bingo, boće i DJ Mira

NOGOMET, HNL Rijeka pobijedila Hajduk i sada je prva na ljestvici

Str. 14,23

je "Australia Day Cruise". Ispred Hrvatskog doma u Geelongu bilo je izloženo više od 200 vozila, a okupilo se i mnoštvo posjetitelja. Potom se dugačka kolona zaputila na zajedničko putovanje - vožnju od oko 40-ak kilometara do St. Leonardsa, gdje se nastavilo druženje.

VESELO DRUŽENJE, AHDU

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

Djeca su posebno pokazala svoj talent izvodeći tradicionalni ples uz pratnju na liri

Uruga "Lastovo" organizirala je u subotu, 27. siječnja, spektakularni godišnji događaj koji je okupio živi duh hrvatske kulture u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. Lastovski karneval poznatiji pod nazivom „Lastovski poklad”, cijenjena je tradicija koja se proteže preko četiri desetljeća, a koja je privukla

više od 400 gostiju iz Melbournea, Viktorije i šire. Tijekom slavlja gostima je poslužena večera u tri slijeda, hrvatska grupa „Major Minor” zabavljala je prisutne do ponoćnih sati, a osim ritmičnih plesova i glazbe malo drukčija tombola doprinijela je slavljeničkom duhu večeri. Ovo događanje više je od običnog slavlja, ono služi kao živi podsjetnik važnosti njegovanja kulturne tradicije koja čuva osjećaj pripadnosti i jača ponos na svoj hrvatski identiStr. 12, 13 tet kod novih naraštaja.

Donosimo podrobne informacije o upisima u hrvatske folklorne skupine, grupe i ansamble. Plesne cipelice, raskošne suknje, vesele marame, šeširi i tamburice… čekaju svoje folkloraše! Također, donosimo najvažnije informacije i upute o početku nastave u hrvatskim školama. Kroz folklor i hrvatski jezik njegujemo svoje običaje, tradiciju i čuvamo svoj hrvatski identitet.

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Sve će se promijeniti tek kad Thompson zapjeva u pulskoj Areni, a Čavoglave se probiju u zagrebačku Str.7

Izletom u Ballarat zajednički proslavljen Dan Australije

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

OBIČAJI ZVONČARSKA SMOTRA PRIVUKLA MNOŠTVO

Tristotinjak maškara s bakarskog i primorskog, ali i šireg područja prode�iliralo tri kilometra dugom trasom Vesele maškare u Rijeci

Nikad brojnija Dječja karnevalska povorka

Dječja karnevalska povorka Riječkog karnevala, 27. po redu, održana je u subotu, 27. siječnja, uz puno dječje vriske, smijeha i radosti njihovih roditelja i najbližih. Sudjelovalo je oko šest tisuća najmlađih, oko tisuću više nego lani, u 60 karnevalskih grupa prošli su Korzom i obasjali ga maškaranim suncem. Riječke kravate, Eskimi, Voće i povrće, Šumske vile i vilenjaci, Zvončica i Petar Pan, Domino, Čovječe ne ljuti se, Tintilinići, Ronioci, Žarulje i mnogi drugi vrtićarci i osnovnoškolci predstavili su višemjesečni rad svojih ruku i ruku njihovih voditeljica i voditelja, sve kako bi na Korzu zasjali u najboljem svjetlu. Grupe dolaze iz Rijeke, Zagreba, Malog Lošinja, Crikvenice, Triblja, Punta, Viškova, Lopara, Kraljevice, Dražica...Start je bio na Rivi,

a maškarice su potom prošle Korzom pa preko drugih ulica stigli na mjesto gdje im je pripremljena okrjepa, krafne, frituli, sokovi sve što pitaju gladni trbusi nakon hoda. Prije početka povorke, na pozornici na Korzu sve prisutne su zabavljali zborovi Male Tratinčice i Tratinčice, Prve riječke mažoretkinje te Kim Verson, a predstavnike malih maškara primili su u riječkoj gradskoj upravi, uoči povorke. Svi gledatelji mogli su se i sami maskirati jer su ponovno duž centra grada bili postavljeni punktovi za oslikavanje lica, a za sve one koji se nisu mogli pridružiti na Korzu, Dječju karnevalsku povorku mogli su pratiti putem direktnog prijenosa preko lokalne televizije ili putem livestreama na službenim stranicama Turističke zajednice grada Rijeke

Čopor vukova na Plitvicama

Kamere u Nacionalnom parku Plitvička jezera zabilježile su nevjerojatan prizor - čopor vukova koji prolazi kroz snijeg u šumi. Kako na Facebooku piše “Plitviceblog”, očuvane šume idealno su stanište za brojne biljne i životinjske vrste. U njima, kako se dodaje, žive tri velike europske zvijeri - sivi vuk, euroazijski ris i smeđi medvjed. Iz Plitvičkih jezera ističu kako su kamerama Službe zaštite Nacionalnog parka zabilježeni

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

vukovi koji se nalaze duboko u šumi. Te su kamere, naime, postavljene na mjestima koja se ne nalaze u posjetiteljskoj zoni. “Naša posvećenost očuvanju divljih vrsta vodila nas je postavljanju šumskih kamera koje neprimjetno bilježe njihov svakodnevni život”, navode Plitvička jezera te napominju: “Vukovi žive duboko u šumama Parka i nije ih moguće susresti na stazama u jezerskoj zoni”.

Zvončari u Kukuljanovu, mjestu u zaleđu Bakra

‘Zvona i kanat za bakarski kraj’

ne kada je bilo jako hladno, ove godine je vrijeme lijepo, iako bure ovdje nikad ne fali. Skupili se osam grupa koje prolaze kroz Kukuljanovo, staju na tri štacije na Rompinom klancu, na Podolama i iza crkve pa se vraćaju pred Dom kulture gdje imaju predstavljanje grupa. „Kad potjeramo zimu koje

I djevojke među zvončarima

ibenski HGSS-ovci još jednom su pokazali veliko srce. Ovaj put, nisu spašavali ljude već jednog psa koji nije mogao samostalno izaći iz strmog kanjona rijeke Čikole. Na dežurni telefon stigla je obavijest da se iz tog kanjona čuje lavež psa, pa se sumnja da ne može samostalno izaći iz njega. Vrlo brzo su ekipirali tim od četiri spašavatelje te došli na desnu, drnišku stranu kanjona izvidjeti situaciju. Od-

lučili su se konopima spustiti u kanjon i s opremom za divlje vode te potražiti i izvući psa, što nije bilo nimalo jednostavno. Psa su uskoro našli iznemoglog i uplašenog na nepristupačnoj lijevoj strani kanjona Čikole te su ga sigurno prebacili preko rijeke na desnu stranu odakle su svi zajedno izašli iz kanjona. Pas je predan u azil čime je ova akcija uspješno završena, zbog čega su bili jako sretni.

Odvažni HGSS-ovci

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

nema, idemo se lijepo zabavit, zakantat, pojest i popit“, rekao je Vanja Mičetić, predsjednik Kukuljanskih zvončara koji su tradiciju zvonjave u svom mjestu formalno obnovili 2007. godine. Nakon pokretnog dijela programa maškare su se uputile na tance kojih je predvodio nastup grupe Trio

Spasili psa iz kanjona Čikole

Vukovi su duboko u šumi

ivo, veselo i prije svega – glasno! Tako se može opisati atmosfera sa zvončarske smotre “Zvona i kanat za bakarski kraj” koja je kroz Kukuljanovo, mjesto u zaleđu Bakra, odaslala zvukove i vibracije većih zvonaca, manjih zvončića, bubnjeva, činela, harmonika i domaće pusne muzike (kanat su pjesme na čakavskom narječju). Tristotinjak maškara s bakarskog i primorskog, ali i šireg područja prizvalo je ugodno vrijeme, prode�iliralo tri kilometra dugom trasom te svoje tradicionalne maske prikazalo publici koja je pristigla pozdraviti zvona i dondola svih mogućih vrsta. Jedanaestu kukuljansku smotru, koja se odvila pod organizacijom Kukuljanskih zvončara, pohodili su i Grobnički dondolaši, Zametski zvončari i Zametske maškare, Griški krabunosi, Čočman Expres, Ćićski zgončari te slovenska maškarana grupa Koranti Demoni koja je u bakarsko zaleđe potegnula iz okolice Ptuja. Za razliku od lanjske godi-

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Vox, sve uz pokroviteljstvo Grada Bakra i njegove Turističke zajednice. Gust raspored ovogodišnjeg mesopusta u Bakru govori kako karnevalisti imaju malo vremena za rekuperaciju jer se već u nedjelju 28. siječnja, u Domu kulture Hreljin održala dječja reduta, dok će Kukuljanski zvončari iduće nedjelje gostovati na Griškim krabunoškim susretima. Uz tance koji će se iduće dvije subote održati u Hreljinskom domu, maškarani se program završava u utorak 13. veljače kada će se na Kukuljanovu održati završno zvončarsko obahajanje i zapaliti krivac za sve nevolje u protekloj godini – pustić Jurić Eurić.

Potpore za ribarenje u Vukovaru

Čvrsti alasi (ribari) s Dunava

rajem prosinca Grad Vukovar je objavio javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora za područje ribarstva i akvakulture. Ribolovce s Dunava koji su nekad lovili štapom ili bez velike moderne opreme, uobičajeno i dalje zovu – alasima. Putem javnog poziva bilo je moguće ostvariti potporu u svrhu nabave opreme za obavljanje ribarstva i akvakulture poput mreže, opreme za ribolov, zaštitne odjeće,

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

transportnih bazena, transportnih vozila, vaga, vitrina za rashlađivanje, hladnjača, bazena, �iltera, pumpa, radnih strojeva, radnih plovila…. Riječ je o potporama za riječno ribarstvo. Rijeke Dunav i Vuka neizostavna su poveznica s tradicijom Vukovara. Obitelj Sanje i Darka Budimira je jedna od desetak alasa na području grada Vukovara, koji se bave tradicijskim zanatom koji predstavlja srž vukovarskog načina života.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

DOSELJENICI RADNI DANI IM TRAJALI ‘OD JUTRA DO SUTRA’, NISU IMALI BALANS

Barbara je specijalistica interne medicine i već radi u Splitu, a Christian je specijalist intenzivne medicine i ne može raditi dok ne nauči hrvatski jezik barem do B2 razine

ok primjećujemo masovno iseljavanje mladih liječnika iz Hrvatske, istodobno bilježimo i suprotnu stranu medalje. Nedavno je u Split stigla mlada, četveročlana švicarska obitelj liječnika. Oni su odlučili podijeliti svoje dojmove o životu s dvoje djece u Hrvatskoj i radu u našoj zemlji. Na preseljenje u Hrvatsku odlučili su se radi ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Imaju dvije kćeri, od tri i šest godina. Suprug i otac je podrijetlom iz Švicarske, dok je supruga porijeklom iz Hercegovine. Neki od motiva za preseljenje bili su i želja za učenjem hrvatskog jezika, ali i hrvatske kulture. “Ovo je sve inicijativa moga muža. Želio je upoznati hrvatski jezik, hrvatsku kultu-

Iz Švicarske u Split: Obitelj liječnika s dvoje djece traži sreću u Hrvatskoj

Chris�an i Barbara Degen s dvije kćeri doselili u Hrvatsku, jako im se sviđa u Splitu Na ovaj korak odlučili su se zbog obiteljskih, a ne poslovnih razloga

Na preseljenje u Hrvatsku odlučili su se radi ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Imaju dvije kćeri, od tri i šest godina. Ovo je sve inicijativa moga muža, Švicarca, rekla je Barbara porijeklom iz Hercegovine

ru, kako on tako i naše dvije djevojčice. Ovaj korak u Hrvatsku sasvim je privatna, obiteljska motivacija, a ne poslovna”, rekla je Barbara Degen, članica palijativnog tima Splitsko-dalmatinske županije. Barbara je specijalistica interne medicine, a bavi se palijativnom skrbi. Inspiraciju za tu branšu pronašla je dok se brinula za baku. Nadalje, kaže kako je i u Švicarskoj jako lijepo raditi, ali nedostaje joj vrijeme za obitelj i uz sav posao ne može postići ono što bi htjela, dok u Hrvatskoj ima vremena za svoje dvije djevojčice. “Ne mogu pronaći balans da radim, idem na posao, ostvarim se kao liječnica i opet imam dovoljno vremena da budem majka, da budem supruga, što tamo ja u svom poslu nisam mogla postići”, rekla je. Ističe kako u Švicarskoj treba investirati jako

Znajte svoj rizik od požara,

ostanite sigurni

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave. Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija. Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

mnogo vremena u karijeru, što uz obiteljski život nije lako napraviti. “To je za mene bio tamo veliki nedostatak. Naime, radni dani su od jutra do sutra”, požalila se. Njezin suprug, Christian još uvijek ne smije raditi u Hrvatskoj unatoč tome što nedostaje specijalista. Kao specijalist intenzivne medicine mora poznavati hrvatski jezik, barem na B2 razini kako bi se mogao zaposliti u svojoj struci. “Christian bi želio raditi, međutim birokracija je takva u Hrvatskoj da sve dok ne bude zadovoljavajuće znao hrvatski jezik – to je nekakav nivo B2, on ovdje ne može raditi”, dodaje Barbara. Istaknula je kako im je za sada najveći izazov pronaći stan za dugoročni najam u Splitu, no unatoč svim preprekama uživaju u životu u Hrvatskoj i kažu kako se ni na što ne mogu požaliti. Većina u komentarima na društvenim mrežama podržava njihovu odluku. „Dobar primjer. Ona Hercegovka i bračni par visoko školovani. Treba vise ovakvih“, stoji u jednom od njih.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

ANKETA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA NAORUŽANJE NASTAVLJA SE PROCES PRELA

Washington odobrio prodaju Hrvatskoj, ugovor je vrijedan

Možemo i Most dijeli jedna decimala i kreću se oko 6,7, odnosno 6,6 posto podrške. Sve ostale stranke ne da ne prolaze prag od pet posto

Riječ je o prodaji osam helikoptera Black Hawk, vojnom višenamjenskom helikopteru te s tim povezane opreme koji je Hrvatska zatražila

vjerljivo i dalje na prvom mjestu je HDZ s podrškom 29 posto ispitanika, što je blagi rast u odnosu na prethodni mjesec. Daleko iza je SDP-a, koji je također u pozitivnom trendu s 13,5 posto podrške.

HDZ uvjerljivo prvi, SDP daleko A iza, Domovinski pokret je treći

merički State Department odobrio je potencijalnu prodaju helikoptera Black Hawk te s tim povezane opreme i usluga Hrvatskoj u okviru ugovora čija je vrijednost procijenjena na 500 milijuna dolara, objavio je Pentagon u petak. U priopćenju Agencije za sigurnosnu suradnju američkog ministarstva obrane navodi se da je Hrvatska zatražila osam helikoptera Black Hawk (Crni jastreb), riječ je vojnom višenamjenskom helikopteru koji se koristi u 30-ak zemalja. “Predložena prodaja podržat će vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država poboljšanjem sigurnosti NATO saveznika koji je i dalje važna snaga za političku stabilnost i gospodarski napredak u Europi. Predložena prodaja poboljšat će sposobnost Hrvatske da odvrati sadašnje i buduće prijetnje i podupre koalicijske operacije, kao i promicati interoperabilnost sa Sjedinjenim Državama i drugim snagama NATO-a», navodi se u priopćenju i dodaje da Hrvatska neće imati teškoća s integracijom te opreme u svoje oružane snage.

Izrazito je gusta utrka za treće mjesto – trenutačno ga drži Domovinski pokret sa 7,6 posto podrške, ali i negativnim trendom u odnosu na prethodni mjesec, prema prvom ovogodišnjem Crobarometru, istraživanju javnog mnijenja u Hrvatskoj koji donosi Dnevnik Nove TV. Možemo i Most dijeli jedna decimala i kreću se oko 6,7, odnosno 6,6 posto podrške. Sve ostale stranke ne da ne prolaze prag od pet posto, nego im podrška ostaje ispod tri posto ispitanika. Neodlučnih ispitanika koji planiraju na izbore i dalje ima u nevjerojatno visokom broju – više od 18 posto. Inače, na izbore bi u ovom trenutku vjerojatno ili sigurno izašlo 68 posto ispitanika, negativan odgovor daje 27 posto, a ne zna njih pet posto.

Opći dojam o smjeru negativan

Opći dojam o smjeru u kojem ide Republika Hrvatska i dalje je mahom negativan, gotovo 70 posto ispitanih tako misli. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru, kaže 21 posto ispitanih, a ne zna čak 10 posto. I podrška svemu što radi Vlada nije visoka, dapače: 65 posto ispitanih ne podržava Vladu u njezinim naporima, 26 posto podržava. I ovdje visok postotak onih koji nemaju stav – devet posto. Nešto bolje prolazi predsjednik Zoran Milanović, iako i o njegovu radu građani imaju mahom negativan stav: 53 posto ga ne podržava, 38 posto da, a stav nema devet posto ispitanih. Najviše ispitanih pozitivno reagira na predsjednika Milanovića, njih 48 posto. Drugi je Božo Petrov, njega kao pozitivca vidi 38 posto ispitanih. Slijedi Ivan Penava s 33, a Dalija Orešković i Andrej Plenković dijele zajedničku poziciju sa 32 posto pozitivnog doživljaja.

Pupovac vodi listu negativaca

Na vrhu liste negativaca je i ovog mjeseca Milorad Pu-

Hrvatska trenutno ima če�ri helikoptera Black Hawk, neki su samo transportni

State Department je ranije odobrio Hrvatskoj prodaju dva helikoptera Black Hawk UH-60M i pripadajuće opreme za 115 milijuna dolara, a nakon toga SAD je donirao Hrvatskoj još dva helikoptera koji su stigli 2022. Povodom najnovijeg odobrenja iz Washingtona oglasili su se iz hrvatske Vlade porukom kako se nabavom helikoptera Black Hawk „još jednom potvrđuje strateško partnerstvo sa SAD-om, kao

i predanost hrvatske Vlade ulaganjima u osnaživanje sposobnosti svih sastavnica Hrvatske vojske“. Iz Banskih dvora poručuju da je kupnja ovih helikoptera dio nastojanja da Hrvatska zamijeni sovjetsku vojnu tehnologiju zapadnom. Na kraju ističu kako će Hrvatska platiti samo pola cijene od procijenjene vrijednosti tih novih helikoptera i opreme. „Vrijednost ugovora bit će bitno manja od procijenje-

Hrvatski pilot na dočeku prvog hrvatskog Crnog jastreba

Po prvi put u povijesti dones

Za zakon je glasovalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih a 17 protiv, njegovo donošenje popraćeno je dugim pljeskom

povac, a na drugom mjestu Andrej Plenković koji kod čak 60 posto ispitanih izaziva negativne asocijacije. Treći je Gordan Jandroković, i to za dlaku ispred Zlatka Hasanbegovića i Hrvoja Zekanovića: Jandroković negativno djeluje na 55, a Hasanbegović i Zekanović na 54 posto ispitanih. Usporedimo li negativni i pozitivni omjer, u plusu je samo Zoran Milanović, i to za četiri postotna boda. Božo

Petrov je u laganom minusu od tri postotna boda. Malo više ispod nule je Karolina Vidović Krišto, a krug političara s jednoznamenkastim neto omjerom završava Dalija Orešković. Istraživanje za Crobarometar provedeno između 1. i 20. siječnja na uzorku od 995 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto

rvatski sabor izglasao je u petak Zakon o hrvatskom jeziku kojim se po prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu. Za zakon je glasovalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih a 17 protiv. Sa galerije glasanje su pratili članovi Glavnog odbora Matice hrvatske i članovi radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku a njegovo donošenje popraćeno je dugim pljeskom. Zakonom se propisuje

Država je dužna skrbi�… Premijer Andrej Plenković poručio je u subotu da izglasanim Zakonom o hrvatskom jeziku, skrb o jeziku prvi put dobiva dobrodošao i nužan ins�tucionalni okvir koji omogućuje njegov nesputan razvoj, na dobrobit hrvatskoga naroda i sveukupne hrvatske kulture. Hrvatski jezik, dodao je premijer, jedna je od temeljnih sastavnica hrvatskog na-

cionalnog iden�teta pa je država dužna skrbi� onako kako to rade najbolje uređene države. To je važno i s obzirom na to da je hrvatski jezik danas jedan od 24 službena jezika u EU, naglasio je premijer, napomenuvši da se na hrvatskom možemo obra�� svim europskim ins�tucijama i dobiva� odgovor. Istakao je i da je zakon važan korak u očuvanju bogatstva jezika bilo da je riječ o hrvatskom standardnom jeziku ili o hrvatskim narječjima. Ustvrdio je, među�m da se zakonom ni na koji način ne ograničavaju slobode književno-umjetničkoga izražavanja ni� se njime uređuje privatna komunikacija.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

SKA NA ZAPADNU VOJNU TEHNOLOGIJU

helikoptera Black Hawk oko 500 milijuna dolara State Department je ranije odobrio Hrvatskoj prodaju dva helikoptera Black Hawk UH-60M i pripadajuće opreme za 115 milijuna dolara, a nakon toga SAD je donirao Hrvatskoj još dva helikoptera koji su stigli 2022.

Dio Dio naoružanja naoružanja na na helikopterima helikopterima Black Black Hawk Hawk

nih 500 milijuna dolara, što je najviša moguća procijenjena vrijednost. Pola iznosa snosit će Vlada SAD-a, a pola Vlada Republike Hrvatske“, stoji u priopćenju hrvatske Vlade. Zanimljivost vezana za Hrvatsku je da nas je s Crnim jastrebovima svojedobno povezao čovjek direktno uključen u nesretni događaj koji je ovaj helikopter najviše proslavio. Jedan od najslavnijih američkih pilota i danas je Mike Durant, čovjek koji je pilotirao jednom od letjelica koje su srušene u Somaliji,

tijekom bitke za Mogadishu u listopadu 1993. godine. Događaj je najprije opisan u knjizi “Pad Crnog jastreba”, a potom je Ridley Scott 2001. snimio istoimeni �ilm. Mike Durant posjetio je Hrvatsku 2017. u sklopu američkog izaslanstva koje je s čelnim ljudima MORH-a razgovaralo o kupnji američkih helikoptera. Tom je prilikom u intervjuu Hrvatskom vojniku prepričao svoje slavno iskustvo iz Mogadishua. Dok je pilotirao, pogođen je RPGom u predjelu repa, baš kao

i njegov kolega u drugom srušenom Crnom jastrebu. Helikopter nije odmah eksplodirao, svi instrumenti su neko vrijeme normalno radili, no somalska granata oštetila je dio repnog induktora i za desetak sekundi iscurilo je ulje i cijeli se reduktor raspao. Bez repnog rotora, letjelica se počela vrtjeti oko svoje osi i ubrzo je s tridesetak metara visine pala na ulicu. Nakon rušenja Crnog jastreba Mike Durant je proveo 11 dana u somalskom zarobljeništvu prije nego što je razmijenjen. Ostao je u vojnoj službi još osam godina nakon Somalije, te se nakon umirovljenja posvetio pisanju, predavanjima i novoj poslovnoj karijeri. Upitan o svom stručnom mišljenju o Black Hawku, stroju u kojem je svojedobno srušen usred Mogadishua, Mike Durant je rekao: “To je sjajan stroj. Ta letjelica i ja imamo ljubavnu vezu i letio sam na mnogima, ali Crni jastreb je najbolji višenamjenski helikopter ikad napravljen. Ako vam treba mala �lota i morate odabrati jedan tip helikoptera, teško je naći neki koji može učiniti toliko stvari kao on. Od zračnih desanta i prevoženja ljudstva i terenskih vozila na bojišnice, do specijalnih operacija na brodovima, u džungli, pustinji i planinama. A ako su održavani kako treba, mogu trajati i po dvadeset, trideset godina bez ikakvih problema.” (T.G.)

en Zakon o hrvatskom jeziku SABOR RH

službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskog savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika. Potvrđuje se da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvat-

Pljesak zastupnika nakon glasovanja u Saboru skoj i jedan od službenih jezika Europske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture. Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela

u Hrvatskoj. Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika. Propisuje i pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji. Novi zakon de�inira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskog jezika, područje primjene hrvatskog jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja - čakavsko, kajkavsko i štokavsko.

OBRANA KAKVU VOJNU OBUKU ODABRATI

Kroz sustav civilne obuke obrazuju građane kako bi bili spremni za civilnu obranu a tek u idućoj fazi uzimaju mali postotak ljudi na obrazovanje usmjereno ka vojnim sposobnostima

remda je politika prema vojnom roku početkom milenija bila ukidanje obaveznog vojnog roka u posljednjih nekoliko godina bilježi se porast zemalja koje razmatraju ponovno uvođenje vojnog roka.

Hrvatska će vojnu obuku uves� možda već sljedećeg ljeta

Skandinavski model za vojni rok!?

Tema je ponovno krenula dolaziti u fokus prilikom sukoba Rusije i Ukrajine te je nakon sukob na Krimskom poluotoku 2014. nekoliko zemalja krenulo u sveobuhvatnije obrambene politike koje uključuju neke oblike vojne obaveze građana. “U pravilu vidimo da se situacija u međunarodnim okvirima razvija i vidimo da se komplicira. Veliki broj zemalja razmišlja o vraćanju vojnog roka ili ga vraća u potpunosti. Tako da je u tom kontekstu jasno ponovno obnavljanje teme vojnog roka”, istaknuo je vojni analitičar Marinko Ogorec. Među zemljama koje raspravljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka najdalje pomake su napravile baltičke i skandinavske zemlje koje su ponovno uvele različite oblike vojnog obučavanja.

Barić smatra kako skandinavske zemlje predstavljaju dobar model sveobuhvatnijeg pristupa obrambenoj politici. „Kroz sustav civilne obuke obrazuju građane kako bi bili spremni za civilnu obranu a tek u idućoj fazi uzimaju mali postotak ljudi na obrazovanje usmjereno ka vojnim sposobnostima i analizama” pojašnjava Slavko Barić, predavač na Hrvatskom vojnom učilištu, Obrambeni sustav nije pitanje vojnog roka nego obrambenog planiranja i sigurnosne pripreme zemlje što znači da moraju postojati dva elementa – vojna priprema i civilna priprema stanovništva. Pozitivnu ocjenu ovakvog modela daje i analitičar Vlatko Cvrtila koji naglašava kako samo pitanje vojnog roka ne

smije biti izuzeto od sveobuhvatnijeg pristupa sigurnosnoj i obrambenoj politici. Ako bi Hrvatska krenula u ponovno uvođenje vojnog roka procjena je da bi se za tu namjenu godišnje izdvajalo oko 170 milijuna eura. Cvrtila drži da bi se za to našlo prostora u proračunu, no stručnjaci smatraju kako nije samo u pitanju �inanciranje nego i način provođenja vojnog roka. Ogorec smatra kako bi se vojska morala revitalizirati , ističući da je potrebno razmisliti o duljini trajanja same obuke dođe li do uvođenja vojnog roka. Po njegovu mišljenju šest mjeseci bi bilo dobro vrijeme da polaznici prođu obuku, djelomično i specijalističku, te da se nauče funkcionirati u sustavu obrambenih potreba.

Tretiranje hrvatskog jezika u austrijskom školstvu jedno je od značajnijih bilateralnih pitanja, a ova se odluka temelji na stajalištu da je hrvatski jezik službeni jezik Europske unije, zbog čega nastava iz predmeta BKS (bosanski/hrvatski/srpski jezik) više nije primjerena, ističe se u priopćenju. “Ovo je, također, značajan korak prema cjelokupnom rješavanju poštivanja suvereniteta hrvatskog jezika u Austriji, budući da na saveznoj razini još uvijek postoji znanstveno neutemeljena preporuka Saveznog ministarstva obrazovanja, znanosti i istra-

živanja iz 1996. vezano za nastavnu materinskoga jezika za bosanski, hrvatski i srpski ‘o nerazdvajanju prema etničkim pripadnostima’”, dodaje se. Grlić Radman je istaknuo da su Hrvati u Austriji dobro integrirani te da dvije prijateljske zemlje imaju duge povijesne veze “dok je hrvatski jezik u statistikama uveden kao samostalan jezik prije više od sto godina”. “Ovaj veliki korak u Štajerskoj otvara put zadovoljavajućem statusu hrvatskog materinskog obrazovanja i hrvatskog jezika diljem Austrije”, dodao je Grlić Radman.

Austrijska pokrajina Štajerska u škole uvodi hrvatski jezik

Hrvatski jezik službeni je jezik EU-a, zbog čega nastava iz predmeta BKS (bosanski/hrvatski/ srpski jezik) više nije primjerena

ustrijska pokrajina Štajerska će od akademske godine 2024./2025. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redovni školski sustav, objavilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova u subotu. “Veliko je to postignuće i rezultat naših dugogodišnjih nastojanja da hrvatskoj djeci pružimo važnu osnovu za kvalitetno učenje materinskog jezika. Zahvaljujem Štajerskoj na velikom angažmanu u ovom području”, rekao je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman koji se u subotu sastao sa štajerskim ministrom za europske, međunarodne poslove, obrazovanje i ljudske potencijale Wernerom Amonom.

Graz je glavni grad Štajerske

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

‘THE VOICE’ POBJEDNIK MARTIN KOSOVEC, GLAZBENA SENZACIJA

Glas kakav se rađa jednom u 100 godina! Obnova uglavnom europskim novcem

Staroslavenska mitologija oživljava opustjelo zaleđe Mošćeničke Drage Iznad tog turističkog središta nalazi se vrh Perun, visine 880 metara, a nešto niže je stijena Voloski kuk

ošćenička Draga, najpoznatija po prelijepim šljunčanim plažama, nastoji oživjeti i svoje zaleđe na obroncima Učke, nudeći posjetiteljima upoznavanje s mitskom baštinom i svijetom starih Slavena. Iznad tog turističkog središta i tradicionalnog ribarskog mjesta nalazi se vrh Perun, visine 880 metara, a nekoliko stotina metara niže je stijena Voloski kuk, čija imena jasno pokazuju staroslavensko porijeklo, s obzirom na to da su Perun i Veles dva najistaknutija božanstva drevne mitologije. Podno Peruna i Voloskog kuka, 450 metara iznad mora, nalazi se danas napušteno selo Trebišća, koje je stoljećima privlačilo mještane mnogih okolnih naselja zahvaljujući mlinu na potoku koji protječe selom. Mlin je prema pisanim tragovima sagrađen u 16. stoljeću. U Trebišćima je nekoliko očuvanih kuća, do njih se stiže strmim usponom od mora uz susjedno selo Potoki, cestom kojom se u gornjem dijelu mogu koristiti samo mještani tog sela. Zbog smještaja u dubokoj udolini, Trebišća su nekoliko mjeseci tijekom zime bez sunčeva svjetla. I ime ovog mjesta govori da su tu boravili najstariji slavenski doseljenici, jer po jednim tumačenjima dolazi od riječi treba, što na staroslavenskom znači žrtva, pa bi bila riječ o mjestu namijenjenom žrtvovanju, a po drugima Trebišća znače krčevinu, odnosno iskrčeno zemljište. Ti stari toponimi potaknuli su istraživanja povezanosti lokaliteta sa slavenskom mitologijom još 2005. u okviru Katedre Čakavskog sabora Mošćeničke Drage, a nastavili su ih istaknuti znanstvenici Radoslav Katičić, Tomo Vinšćak, Vitomir Belaj i drugi. Istraživanja su potvrdila da su prvi slavenski stanovnici na Kvarneru krajoliku prida-

vali mitološke odlike, tako da je Perun, vladar neba i vrha svetog stabla svijeta, postao vrh, a Veles koji vlada podzemnim kraljevstvom u blatu i vodi, smješten je u sjenoviti i vlažni kanjon pokraj Trebišća. Slijedom tih istraživanja, zahvaljujućim trima europskim fondovima, Culturecovery, Mitski park i Urbana aglomeracija – povežimo se baštinom, Općina Mošćenička Draga oživjela je Trebišća, obnovila mlin i jednu od kuća, postavila edukativne ploče na stazi prema središtu općine. Projektom Mitski park su se Trebišća i Perun povezali sa selom Rodik na jugozapadu Slovenije, blizu granice s Italijom, gdje su također snažni tragovi staroslavenske tradicije. Ovaj projekt je u Trebišću omogućio rekonstrukciju mlina, obnovu mosta preko potoka i postavljanje skulptura umjetnika Ljube de Karine uzduž staze do mjesta. Uslijedio je projekt Povežimo se baštinom, u okviru riječke aglomeracije. On je Trebišćima donio obnovu najveće kuće u selu u interpretacijski centar, Kuću stabla svijeta. U njoj je simbolički sagrađeno stablo svijeta, od podruma do potkrovlja, s Perunom na vrhu kao orlom i Velesom kao zmijom na dnu, a ujedno je predstavljena njihova neprestana borba. Uspostavljena je mitsko-povijesna staza od Mošćeničke Drage, kroz Trebišća do vrha Peruna, duljine 13 kilometara, a uz selo je uređeno i tematsko dječje igralište. Načelnik Mošćeničke Drage Riccardo Staraj ističe da je vrijednost tih triju europskih projekata oko 1,4 milijuna eura, od čega je općina uložila između 10 i 15 posto, ovisno o pojedinom projektu. Da nije bilo europskih projekta, ne bi se to moglo učiniti, rekao je. U njegovoj viziji preostaje urediti još jednu kuću u koju bi se smjestila konoba s ognjištem i velikim stolom za 10 do 15 ljudi, u kojoj bi se mogli vinom i pršutom okrijepiti posjetitelji.

Nakon što je osvojio publiku izvedbom pjesme “Tvoja zemlja”, kojom se plasirao u polu�inale, bilo je jasno da imamo novog pobjednika Voicea

eć na audiciji istaknuo se iz mnoštva odabravši pjesmu Franka Sinatre “My Way”, ali Martin Kosovec sve je odradio na svoj način i postao četvrti hrvatski «The Voice”. I to pod vodstvom mentorice Vanne koja ga je spasila od ispadanja nakon što je njegov mentor Dino Jelusić između njega i Marka Vukića teškog srca odabrao da Marko ide dalje. Danas Martin zbog toga ne žali i kako kaže - Vanna mu je otvorila neke nove spektre glazbe, osobito hrvatske, a oduševljenje suradnjom dijeli i ona. “Hvala ti što si, iza tog spektakularnog glasa koji se rađa jednom u 100 godina, ispao spektakularan tip”, poručila je Vanna najmlađem kandidatu četvrte sezone popularnog showa. Martin Kosovec našao se na “radaru” javnosti nakon što se plasirao u polu�inale izvedbom pjesme “Tvoja zemlja” Vice Vukova. Bio je to nastup na koji je rijetko tko ostao ravnodušan, a svi su naglašavali njegovu zrelost, staloženost, emotivnost... Trenutačno taj nastup ima više od 600 tisuća pregleda, daleko više od bilo kojeg drugog, dok njegova izvedba “Unchained Melody” ima gotovo dvostruko manje, ali i dalje se zahvaljujući njoj našao na YouTube Trendingu. “On nije samo glas, on je neki katalizator svega dobrog, sjetnog, jednostavnog, poznatog, svega onoga što je valjalo u životu i što valja, nekako ti ne može bit ne drag srcu”, bio je jedan od komen-

Mar�n Kosovec, oduševio je cijelu Hrvatsku: Od prve emisije poseban, karizma, vokal, divno odgojen, talen�ran

‘Ima nade za Hrvatsku’ Gledatelji ne prestaju komen�ra� njegove nastupe. “Nestvaran, poseban, auten�čan i svoj”, “Svaka čast, Mar�ne, poseban si lik”, “Zasluženo. “Moj favorit od početka”, “Mar�n ne da nema glas, on ima glaščinu! Bravo”, “Stvarno je poseban”,

komen�raju zadovoljni gledatelji. Inače, jedan od najčešćih komentara nakon pojave Mar�na u The Voiceu je kako ‘ima nade za Hrvatsku’. Pojavio se netko tko zna pjeva� prave pjesme, cajke su barem za određeno vrijeme, gurnute u zapećak.

tara nastupa koji najbolje govori o tome kakav je dojam Martin ostavio na gledatelje. Martin je maturant Zrakoplovno tehničke škole Rudolf Perešin te veliki obožavatelj glazbe Franka Sinatre, Toma

Jonesa, Engelberta Humperdincka, Dade Topića... “Privatno najviše slušam Stonese, Azru, Smak, EKV, Šarlu akrobata, Deep Purple, Led Zeppelin, The Who, The Beatles...”, otkrio nam je, a on

Mar�n i mentorica Vanna koja ga je ranije spasila od ispadanja

sam pjeva otkako je otvorio oči, kako tvrdi njegov otac, također glazbenik. “Kao bebu sam Martina uspavljivao čitanjem slikovnica i pjevanjem, to mu je bilo najdraže”, kazao nam je Mladen Kosovec, član orkestra Folklornog ansambla Lado u kojem svira harmoniku i klarinet, te tradicionalne puhačke instrumente. Prije pobjede u showu “The Voice Hrvatska” Martin Kosovec se okušao u “Zvjezdicama” i “Supertalentu”. Formalno glazbeno obrazovanje nema, ali je uzimao privatne satove kod jednog profesora, dok bi nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja volio upisati studij novinarstva. U �inalnoj emisiji Martin je ponovno oduševio - ovog puta izvedbom hita “Sjaj u tami” i osigurao si pobjedu. I to neupitnu - od 138 tisuća glasova, čak 88 tisuća otišlo je njemu. Ovo je jedna od rijetkih situacija u kojima se pobjednika ne propituje, ne govori se o namještanju - svi se slažu kako je Martin ovu pobjedu u potpunosti zaslužio cijelom svojom pojavom. A sigurno je i ovog puta, baš kao i kad je postao glazbena senzacija, nazdravljao svojim omiljenim pićem - gemištom. “To je moje sveto piće. Nije ni čudo jer dolazim iz vinorodnog kraja: po tati sam iz Konjščine, a mama je iz Svetog Ivana Zeline”, otkrio je kroz smijeh Martin kojem su roditelji i najveći navijači uz sestru. Osim s ugovorom s Universal Music Groupom te nagradom za glazbeno usavršavanje u vrijednosti od 25.000 eura, koju će osigurati HRT, iz showa odlazi i s novim prijateljstvima. Za mene će “The Voice Hrvatska” ostati nezaboravno iskustvo koje ću pamtiti i po mnogim prijateljstvima”, poručio je Martin za kraj.

‘Doba leda i vatre’ za Noći muzeja u Đakovu Radi se o multidisciplinarnoj izložbi kroz paleontološke i arheološke ostatke s područja Brodskog Posavlja

oći muzeja, kada je besplatan ulaz za sve muzeje u Hrvatskoj, i ove su se godine u Đakovu pridružili Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i Muzej Đakovštine s gostujućom izložbom Muzeja Brodskog Posavlja „Doba leda i vatre“, autorice Ivane Maruščak.

U Muzeju Đakovštine, čiji je osnivač Grad Đakovo, Noć muzeja počela je radionicom slavonskih slastica, a u izradi učenika Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu. Također, mogli su

se vidjeti video-spotovi nekadašnje vrlo popularne đakovačke grupe “Arbor”, kao i dua “Miševi”. Snimljeni su u Đakovu 1980-ih. Središnji program ovogodišnje Noći muzeja u ovoj muzejskoj kući

Posebno je zanimljiva priča o mamu�ma

gostujuća je izložba Muzeja Brodskog posavlja „Doba leda i vatre“, autorice Ivane Maruščak. “Doba leda i vatre” multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontološke i arheološke ostatke s područja Brodskog Posavlja govori o najznačajnijim globalnim događanjima tijekom posljednjeg ledenog doba. Na izložbi je središnji eksponat lubanja s kljovama stepskog mamuta, a izložena je, uz ostalo, i replika originalne noge mamuta visokog šest metara.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

OKUPLJANJE AUSTRALSKO-HRVATSKO DRUŠTVO ‘STJEPAN RADIĆ’ BALLARAT

Uz tradicionalno pečenje s ražnja i hladna pića te bogatu lutriju, svi su se odlično zabavili uz lijepe hrvatske domoljubne pjesme i kola Tekst: Pejo MARIĆ Foto: Zlatko KOZLEVČAR

radicionalni izlet kojeg je organiziralo Australsko-hrvatsko društvo "Stjepan Radić" Ballarat, u suradnji s AHDom Melbourne, AHD-om Geelong i Hrvatskom strankom prava - Melbourne - povodom proslave Dana Australije u nedjelju 28. siječnja na klupskom zemljištu po lijepom i sunčanom vremenu privukao je više stotina gostiju iz cijele Viktorije. Goste je pozdravio tajnik Društva Ratko Skontra; svima je zahvalio na posjetu, posebice organizatorima te vijećnici Općine Ballarat Michaeli Settle koja je puno doprinijela pomoći vezanoj za financijsku podršku Općine Ballarat kojom su obnovljene klupske prostorije. Zahvalio je Hrvatskoj motociklističkoj skupini "Yashi" predvođenoj njenim predsjednikom Antom Kasićem koja je pristigla na ovo druženje, kao i članovima AHD-a "Hercegovina" iz Viktorije. Skontra je istaknuo kako AHD "Sjepan Radić" obilježava i svoju 60. obljetnicu djelovanja. Naime, Društvo je osnovano davne 1964. godine, a Skontra je ovom prigodom pozdravio sve članove utemeljitelje i predstavio one koji su bili nazočni. Naveo je i buduće planove Društva vezane za proširenje kuhinje i uređenja kluba. Zahvalio je veseloj glazbenoj skupini "Acord" koja je zabavaljala sve nazočne. Za pečenja s ražnja pobrinuli su se "specijalisti" iz Hrvatske stranke prava, a jela s roštilja pripremalo je osoblje domaćina. Hladna pića serviralo je osoblje NK Melbourne Croatije, koje je toga dana volontiralo. Bila je tu i bogata lutrija, a pod štandom tvrtke "Pero's Wine" mogla se kupiti i "kapljica" koju volite, a moglo se kupiti i bureke obitelji Tabaković koja svake godine prisustvuje ovom događaju. Gosti se odlično zabavili uz lijepe hrvatske domoljubne pjesme i kola, pa se nadamo još boljem posjetu sljedeće godine.

Izletom u Ballarat zajednički proslavljen Dan Australije

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

SUSRET 'AUSTRALIA DAY CRUISE' OKUPIO MNOŠTVO IZLAGAČA I POSJETITELJA

Vožnja sjajnih limenih ljubimaca uz Dan Australije Foto: Caprice Photography Automo�ve

U ovo događanje bilo je uključeno više od dvjesto izvanrednih primjeraka old timera i drugih reprezentativnih automobila Pripremila: Suzana FANTOV

organizaciji Hrvatskog doma Geelong, Danny i Luke Šarića, u petak, 26. siječnja, treći put održan je "Australia Day Cruise". Na događaju su se okupili zaljubljenici u old timere, očuvane automobile visokog sjaja, snažnih motora, u limene ljubimce koje su tog dana ponosno parkirali ispred Hrvatskog doma u Geelongu. Tu je bilo izloženo više od 200 vozila, a okupilo se i mnoštvo posjetitelja koji su stigli kako bi razgledali vrlo zanimljive i izuzetno održavane automobile ponosnih vlasnika koji su pristizali i iz Melborunea te čak i iz Frankstona. Ovom susretu priključili su se članovi autoklubova "CRO Cruisers", "Geelong Dom Boys", "Northan Girl" te "Ford Muscle" iz Melbournea - rekao nam je Tom Kovač, koji je sudjelovao na ovom sve većem i sad već tradicionalnom susretu, a koji nam je zajedno sa svojim prijateljima poslao i priložene fotogra�ije. Nakon doručka u Hrvatskom domu Geelong dugačka kolona zaputila se na zajedničko putovanje - vožnju od oko 40-ak kilometara do St. Leonardsa, gdje se nastavilo druženje.

Foto: Caprice Photography Automo�ve

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

DAN AUSTRALIJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

‘Dan zemlje koja nas je sve prihvatila i postala nam druga domovina’

Proslava je protekla na “naš način” - uz odličan ručak, pjesmu, bingo, boće i glazbene brojeve DJ Mira Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Australian Croatian Community Services

rupe društvene potpore Maribyrnong i Brimbank koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga, zajedno s Australsko-hrvatskim klubom umirovljenika Sunshine, proslavile su u srijedu, 24. siječnja, Dan Australije – “zemlje koja nas je sve prihvatila i postala nam druga domovina” – kako su objavili na svojoj službenoj Facebook stranici s koje vam prenosimo i ove fotogra�ije koje svjedoče o veselom druženju uz brojne aktivnosti. - Proslava je bila skromna i dostojanstvena, protekla je na ‘naš način’ - uz odličan ručak, pjesmu, bingo, boće i glazbene brojeve DJ Mira; dan je protekao u ugodnom druženju i još boljem raspoloženju – istaknuli su zadovoljni članovi grupa.

10 STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

Hrvatskoj treba vojni rok

S koje će strane zida će biti Vučić?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

rvatska je napravila još jedan važan korak u jačanju svojih oružanih snaga i povećanju sposobnosti za obranu u eventualnom ratu. Koji nitko normalan ne želi, ali ga se mnogi pribojavaju. Naime, američki State Department odobrio je prodaju helikoptera Black Hawk te s tim povezane opreme i usluga Hrvatskoj, čime će se napokon stvoriti uvjeti da stare sovjetske letjelice, kojima se danas služi Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, napokon odu tamo gdje im je mjesto – u staro željezo. To je tek jedna u nizu nabava, a najvažnija među njima je, naravno, kupnja francuskih borbenih zrakoplova Rafale. Peti od 12 kupljenih zrakoplova isporučen je Hrvatskoj prije desetak dana. "Peti višenamjenski borbeni avion Rafale i službeno je postao dio Hrvatske vojske. U vlasništvu Republike Hrvatske sada su dva dvosjeda i tri jednosjeda CRORafale koje uskoro očekujemo u Hrvatskoj", objavio je ministar obrane Ivan Anušić. Treba naglasiti da je razdoblju u kojem je pokrenuta serija nabava moderne opreme za Hrvatsku vojsku prethodilo dugo razdoblje u kojem su političari hvalili rezanjem vojnih troškova, smatrajući to jednim od najvažnijih postignuća. Istina, to nije bila hrvatska speci�ičnost, nego opći trend u Europi. U većini zemalja stvorio se dojam da su izdavanja za vojsku nepotrebno opterećenje društva, pa su neke od njih ukinule čitave brigade, a njihovu tehniku rasprodale ili bacile u staro željezo. Još unazad četiri-pet godina u hrvatskom Saboru su oporbeni zastupnici tvrdili da vojne izdatke treba

Hrvatska nabavlja suvremenu vojnu opremu, no zrakoplovi, rakete i helikopteri nisu dovoljni. Bez obučenih i motiviranih ljudi to je tek gomila željeza

dodatno srezati jer, tvrdili su, „ugroza Hrvatske nije takva, da moramo imati vojsku koja toliko košta”. U tom smislu posebno se istaknuo nekadašnji ministar obrane Ante Kotromanović (SDP) koji je 2012. godine mjesečnu novčanu naknadu mladićima koji su išli na dragovoljno odsluženje vojnog roka s 2.660 kuna (350 eura) smanjio najprije na 1.500 kuna (200 eura), a onda na 1.190 kuna (150 eura), a ukinuta im je u besplatna sportska oprema! Posljedica svega toga je da je Republika Hrvatska početak rata u Ukrajini, koji je bio i simbolično i stvarno upozorenje da mir u Europi, a osobiti na njenom jugoistoku, nije zajamčen ni vječan, dočekala s malim brojem slabo opremljenih vojnika. Jer u vojnu opremu se nije ulagalo, a rezanjem naknada i prava dragovoljnih ročnika smanjio se njihov broj, a time postupno i broj profesionalnih vojnika u aktivnoj vojnoj službi, budući da je dragovoljno vojno osposobljavanje je jedan od osnovnih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu. Hrvatsko Ministarstvo obrane godišnje ima potrebu za 1.000 dragovoljnih ročnika, a o prema podacima iz prošle godine vojni rok završilo njih samo 402! Vlada problem pokušava riješiti povećanjem naknada dragovoljnim ročnicima i plaća profesionalnim vojnicima te podizanjem dobne granice za odlazak vojnika i mornara u mirovinu s 45 na 50 godina života, ali sve to nije dovoljno pa se u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim europskim zemljama, govori o vraćanju obveznog vojnog roka. Naravno, nakon što je ta tema pokrenuta, ponovo su jako glasni lijevi aktivisti i navodni stručnjaci kojima je sve važnije od obrane zemlje. Stoga se treba nadati da će politička garnitura koja dobije povjerenje birača na predstojećim izborima imati dovoljno znanja i odlučnosti te ovo pitanje riješiti na odgovarajući način.

Piše: Davor Ivanković

Europi smo dugo vrijeme dijelili na ono prije i poslije pada Berlinskog zida 1989. Zapadna Europa svoj ekonomski procvat doživjela je desetljećima prije tog pada, ali geopolitički, to je bilo vrijeme hladnog rata, ne-mira, dok je istočni dio Europe živio svoje najmračnija doba, stenjući pod sovjetsko-ruskom čizmom. Nakon što se nečovječni sustav raspao, počelo je doba europskog mira i prosperiteta koje je potrajalo tri desetljeća. No otkako je Putin odlučio biti novovjeki Atila Bič Božji, napadajući Ukrajinu, posljedično Europa danas gradi novi Berlinski zid kako bi se obranila od agresivne Putinove Rusije. U baltičkim državama to su shvatili doslovno, jedino ne grade zid, nego kopaju rovove kako bi spriječili ponovni upad Putinovih Huna. I premda se dugo smatralo da ovo područje, nazivali ga poslovično Balkanom ili regijom, svejedno, više ne predstavlja bure baruta, novi ratovi brzo su stvari vratili na svoje mjesto. Čak i američki predsjednik Joe Biden, sigurno ne slučajno, upravo Balkan stavlja u središte pažnje pitajući saveznike Europljane što će uslijediti ako Rusija pregazi Ukrajinu – Balkan je sljedeći. A tu smo i mi, Hrvatska, koliko god duhovno i civilizacijski stalno nastojali pobjeći s tog bureta baruta. Ovdje su se svjetovi dijelili i postavlja se pitanje, nakon što se dovrši taj novi Berlinski zid, tko će s koje strane završiti? Za Hrvatsku dvojbi nema, ona je civilizacijski, ekonomski, vojno i duhovno na Zapadu. No,

Piše: Hrvoje Hitrec

petak prošloga tjedna očekujem da će udarna vijest u središnjem Dnevniku nacionale naše kuće biti da je donesen Zakon o hrvatskom jeziku, kadli je nema među udarnima. Ništa, mislim, bit će negdje u sredini, kadli je nema. Pa što, bit će u kulturnom dijelu ili znanstvenom ili u športskom, ali je nema. Možda je bila u onim minutama kada sam zaspao kao obično, ali nije, kažu mi oni budni. Okrećem teletekst, ondje ima, skromno, jedna rečenica. Stidljivo, sramežljivo. Sutradan u subotu, opet ja po novine, skrovito. Listam, mislim u njima će opširno, možda razgovor ili razgovori s onima koji su zaslužni za rečeni zakon, matičari, lingvisti, akademici podržavatelji. Ali ne, umjesto njih na dvije stranice razgovor s ravnateljem Instituta za jezikoslovlje, ljubimcem već zaboravljenoga ministra Jovanovića, divom hrvatske i opće lingvistike koji je isprva bio vrlo nervozno reagirao na glas da se sprema prijedlog Zakona, a tek je u zadnjim danima rata prešao na stranu Saveznika (MH, HAZU, HKV), vadeći se sada neuvjerljivo da ga je na pravu stranu povijesti privukla „mudra odluka Vlade“, koja je tekst Zakona tako pro�injeno uravnotežila. Ili bi spomenuti htio novi mandat, pa se priželjno prilagodio okrutnoj zbilji.

što je s našim ratobornim susjedom Srbijom, kojom već jako dugo vlada Aleksandar Vučić? Duhovno, Vučićeva Srbija priziva bratstvo s ruskim svijetom, koji je u Europi sveden tek na Rusiju, Bjelorusiju i one ukrajinske okupirane “SAO Krajine”. Ne treba sumnjati da Vučićevi fanovi gaje bratske i nježne osjećaje prema braći pravoslavcima u Rusiji i Bjelorusiji, no znači li to da su time odabrali ostati s druge strane, one mračne i siromašne strane novog Berlinskog zida? Svi podaci i statistike govore potpuno suprotno. Ekonomski Srbija ovisi gotovo isključivo o trgovini s članicama EU, plin nabavlja preko Bugarske, a naftu preko Hrvatske. Sad, taj plin koji stiže preko Južnog toka, alias Turskog toka, kažu da i dalje potječe iz Rusije, no razlika je u tome što je puno skuplji nego onaj koji je po bagatelnim cijenama Vučić nabavljao prije. Da je Srbiji nafta koja stiže iz Omišlja do Pančeva isto puno skuplja nego prije, znamo iz stalnih prigovora Vučića da ih hrvatski Janaf “dere”. Financijski, Srbija ovisi i o godišnjim ugovorima s MMF-om, a investicijski o najbogatijim EU državama, kojima se isplati graditi tvornice po Srbiji zbog povlaštenog poreznog tretmana i jeftinije radne snage. Politički, Vučić zadržava tu rusku stolicu na kojoj sjedi, premda su vidno smanjeni izravni kontakti s Moskvom, a u isto vrijeme balansira i na kineskoj, EU i američkoj stolici. Vučić, naime, zna da Srbiji nije mjesto s one strane Berlinskog zida, ne zato što on to ne bi želio, nego zato što bi s one strane Srbija brzo bankrotirala, a Vučić završio svoj put. Uostalom,

Bratska su mu Rusija i Bjelorusija najsiromašnije države Europe. A Srbija ovisi o trgovini s EU, nabavi plina preko Bugarske, nafte preko Hrvatske

kamo Srbi idu raditi u inozemstvo, pa ne u Rusiju. Vojno, činjenica je da vojni vrh i Vučić obožavaju rusko naoružanje i nabavljali su ga u svakoj prilici, sada čak i posredno, kao kad su kupili 11 polovnih ruskih borbenih helikoptera Mi-35 s Cipra. No rusko je oružje sada ćorsokak. Jer, �izički nema načina da Srbija okružena članicama NATO-a uspije i dalje nabavljati rusko naoružanje. Pa ni kinesko, nakon što je iz te zemlje obavljena nabava PZO sustava koji su Kinezi napravili na temelju ruskog S-300. Mnogi se sada pitaju kako to da Zapad, Amerikanci, i dalje Vučiću dozvoljavaju njegovu ratobornost i proizvodnju nestabilnosti, kad bi ga mogli lako stisnuti putem ekonomije? Njega zasad spašava to što srbijanska “namenska industrija” sve što proizvede od streljiva, granata, raketa za VBR-e prodaje i šalje u Ukrajinu. Kada završi rat u Ukrajini, Vučić će biti automatski u goroj situaciji. Vanjskopolitički, on pokušava i dalje graditi kvazi nesvrstanu politiku, u Srbiji ne spominju puno EU, NATO nikako, ali se puno zbori o BRICS-u, geopolitičkoj alternativnoj nakupini. Vučić se ovdje očito igra umrlog “maršala”, no uzalud jer recepti JBT-a neće djelovati. U biti, on nema izbora. A još manje ima onaj zabavniji tip iz Republike Srpske, Milorad Dodik, koji jako galami, jak je na riječima, koji svake godine kroz intervjue ruskim medijima priseže zakletvu Putinu. Lani je zagalamio da povlačenje granica na Balkanu nije završeno, a ove godine da je agresija Rusije na Ukrajinu potpuno opravdana. Pohvalio je čak “humani politički pristup”. Za nagradu će opet putovati do Moskve. No njegov RS tek nema manevarskog prostora jer ostaje s ove strane novog Berlinskog zida, kao i cijela BiH i Crna Gora. A Vučića, ljubičicu bijelu, neće održati ni kopija Titova puta nesvrstanosti. (Večernji list)

Prešućen zakon o hrvatskom jeziku

Nije važno. U svemu: nakon dva neuspjela pokušaja, treći je srećom uspio, pa sada imamo što dobro uređene, pa i dobro neuređene zemlje odavno imaju, zakon o jeziku koji (jezik) ima ime naroda, u ovom slučaju hrvatskoga naroda. Te je i on došao na red, napokon. Nema kod nas Deutschland zuerst niti Amerika �irst, prvo zadovoljiti sve ostale, ne gurati se, ponašati gospodski. Nekako u isto vrijeme stigla vijest da je Štajerska učinila veliki jezični preokret, omogućujući hrvatskoj djeci da u školama uče hrvatski. Do sada su ta jadna djeca, odnosno njihovi roditelji, bojkotirali nastavu jerbo se ondje naučavao BKS jezik, poznat i kao BHS. Eto, može se, čak i u Austriji koja na saveznoj razini i nadalje tvrdoglavo zastupa BKS (onaj K je od kroatisch), drsko, neznanstveno, pa je Štajerska odnedavno vedra iznimka. A nije to „savezno“ od jučer, prisjetimo se: prvu i nasilnu jezičnu unitarizaciju nije provodila prva, a nekmoli da je prva bila druga Jugoslavija, nego prije svih tih „naših saveznih“ čudovišta bečki ološ, dotično austrijsko-ugarska politi-

Zakon o hrvatskom jeziku nije dobio mjesto u središnjem Dnevniku nacionale naše kuće, a ni ostali mediji mu nisu posvetili odgovarajuću pažnju

ka, za svoj račun, naravno. Pa je, kako vidimo, i nakon propasti svih tih tvorevina austrijska (i postjugoslavenska) uporna i danas teško shvatljiva nasilnost ostala živjeti i inzistirati na – po njihovu stupidnom mišljenju – „nerazdvajanju po etničkoj pripadnosti“. Prisjetimo se ovom prilikom i političkoga klateža u tužiteljstvu Haaškoga suda u vrijeme robijanja hrvatskih vojnih zapovjednika, kada je „službeni“ jezik bio BHS, o čemu je ološ dao i priopćenje, koje možete naći na Internetu. Srbijanci su se opoštenili, naizgled, u nekom trenutku svoj jezik nazvali samo srpskim, ali nisu dugo izdržali da ne počnu opet mutiti vodu i hrvatski nazivati (slabom) granom srpskoga, to jest da je hrvatski jezik u stvari srpski, samo toga još nije svjestan. Tako nekako. Glupo. A da austro-ugarsko-jugoslavenski jezični porivi i nadalje izviruju ispod kamena i u Hrvatskoj, znano je, ponekad i u medijima razvidno, a knjiga one nesretne Snježane „Jezik i nacionalizam“ bila je mjesecima istaknuta u izlogu knjižare u središtu Zagreba, s tezom da Hrvati ne smiju svoj jezik nazivati svojim imenom. Ne smiju i gotovo. A Hrvati prolazili pokraj rečene knjižare u sada pješačkoj ulici koja počinje s mačkama, šmrcali upravo gospodski. Ja sam, nimalo gospodski, otišao u DORH, ako se sjećate, gdje su me lijepo primili i otkantali. Nešto poslije pojavila se stupidna inicijativa drsko nazvana deklaracijom o zajedničkom jeziku, koja je propala premda su ju potpisali neki kroasani iz zgb Fil. vakulteta i skupina nevažnih idiota. Jest propala, ali su barem pokazali da su živi, živi, živi duh slavenski, dotično jugoslavenski. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

SPOMENDAN SV. IVAN BOSCO MEĐU NAJPOZNATIJIM SVECIMA ZAŠTITNICIMA MLADIH

Don Bosco je represivan pristup zamijenio stavom da djecu treba postaviti u okruženje u kojem će biti potaknuta dati sve najbolje od sebe

Što više izostaje ljudska podrška, to više Bog pokazuje svoju!

veti Ivan Bosco vjerojatno je među najpoznatijim svecima zaštitnicima mladih. Bio je svećenik i teolog koji je djelovao u rodnoj Italiji. Proglašen je blaženikom 1929. godine, a svecem 1934. godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je ocem i učiteljem mladeži. Njegov spomendan slavi se 31. siječnja, a zaštitnik je mladeži i školaraca. Njegovo tijelo ostalo je neraspadnuto. Ivan Bosco rođen je 16. kolovoza 1815. godine u mjestu Becchi na sjeveru Italije. Roditelji su mu bili siromašni zemljoradnici, a još kao dvogodišnje dijete ostao je bez oca. Majka Margarita preuzela je brigu za cijelu obitelj naporno radeći i odgajajući djecu da u svemu prepoznaju Božju veličinu. Podnijela je veliku žrtvu da bi njezin sin Ivan postao

svećenik. Sveti Ivan Bosco poznat je po tajanstvenim snovima koje je proživljavao još od devete godine mladosti. Kasnije su ga slični snovi pratili

čitavog života.

Svjedočio je ljudskoj bijedi Početkom svog svećeničkog poziva koji je započeo s

doprinosu i radu.

Don Boscovo naslijeđe u odgoju

26 godina svjedočio je svoj ljudskoj bijedi dok je hodao ulicama grada Torina. Promatrao je mnoge besposlene, izgubljene mladiće spremne na svako zlo. Duboko ga je potresao susret s mladim delinkventima u zatvoru te odlučuje zaustaviti tragediju u koju srlja ondašnja mladež. S nekolicinom svećenika izašao je na ulice, trgove i u gostionice gdje se mogao susresti s mladima. Shvatio je da je gotovo s vremenom kad su svećenici sjedili u crkvama i sakristijama čekajući da netko pokuca na vrata. Malo pomalo don Ivan Bosco privukao je sve više siromašnih dječaka kojima je bila potrebna zaštita i sigurna ruka koja će ih voditi. Nakon nekoliko godina ovaj je mladi svećenik osnovao oratorij. Međutim, većina dječaka bili su beskućnici te nisu imali gdje otići. Don Boscu je bila

potrebna pomoć. Njegova majka Margarita ponovno čini veliko djelo te napušta selo u kojem je živjela čitav svoj život da bi došla u Torino pomoći svome sinu i njegovim štićenicima. Uskoro don Bosco osniva prvu salezijansku družbu s nekolicinom mladića koji su imali želju nasljedovati ga. Tako nastaje Družba svetog Franje Saleškoga. Iz njegove družbe poteklo je gotovo 3000 svećenika. Uskoro don Bosco osniva i Družbu kćeri Marije Pomoćnice te postavlja kamen temeljac za baziliku Marije Pomoćnice u gradu Valdoccu. Tridesetak godina od početka don Boscova djelovanja nekoliko mladih odlazi u južnu Ameriku u misionarsku službu. Tada je osnovana i treća grana salezijanaca nazvana Suradnici, kojima je don Bosco posebno bio zahvalan na

Najvažnije što je don Bosco ostavio nakon svoje smrti u siječnju 1888. godine je novi odgojni pristup nazvan preventivnom odgojnom metodom. Ovaj izvanredan i pronicljiv svećenik stvorio je odgojni sustav vođen dubokom duhovnošću u kojem se vodilo računa o cjelokupnoj osobi - tijelu, srcu, pameti i duhu. Don Bosco je represivan pristup zamijenio stavom da djecu treba postaviti u okruženje u kojem će biti potaknuta dati sve najbolje od sebe. Djecu se ne kažnjava već kroz konstantan razgovor urazumljuje i potiče da uvijek odaberu dobro i ono što ih potiče na rast. Smatrao je da roditeljska ljutnja uništava temelje odgoja. Saznajte koji su to don Boscovi najvažniji savjeti o discipliniranju djece. Posljednje riječi sv. Ivana Bosca bile su upućene njegovim salezijancima: „Volite se kao braća. Činite dobro svima, nikome zlo. Recite mojim dečkima da ih sve čekam u raju.“

‘Više ništa nemam protiv tog sveca, ispričala sam mu se i sad ga mogu mirno gledati i pričati o njemu, po potrebi i to je to‘. Razmišljala sam, a ne shvaćajući da je došao trenutak u kojem mi je 'ukrao srce'. Nakon toga uključila sam se u župne aktivnosti i počela sve više vremena provoditi na Jarunu. I čak me bilo sram reći da mi je postao simpatičan pa sam tu činjenicu ignorirala i zadržala ju za sebe. Ponos je bio jači jer kako nakon svega sada reći da su svi drugi bili u pravu. Prolazilo je vrijeme i nekako sam se više približila salezijanskoj karizmi. Mislila sam se da mi on i dalje zamjera na tome, pa sam pokušala steći još neko veće primirje između nas. Uzela sam knjigu 'Uspomene iz Oratorija' i krenula otkrivati veličinu ovoga sveca. Ta knjiga mi je promijenila pogled na don Bosca i njegov apostolat. Shvatila sam da te uspome-

ne mogu biti golem poticaj za moj život i moj rad u školi. Počela sam shvaćati da od njega itekako imam što naučiti. Zatvorila sam mu vrata srca prije nego sam ga upoznala, ali on je bio strpljiv sa mnom. Kad sam jednog dana dolazila na posao dječaci su me dočekali ispred učionice i zamolili me da ne uđem unutra, što je meni bilo sumnjivo. Ušla sam u učionicu i vidjela tučnjavu, stolci su bili na podu, a oni u žustroj borbi. Prva pomisao mi je bila: ‘Što bi na mom mjestu napravio don Bosco?‘. Odlazeći kući sjetila sam se toga i onako nasmiješila misleći ‘ti si Ivana za savjet ni manje ni više pitala onoga tko ti je najviše išao na živce’. U tom trenutku, sjetila sam se da je 31. siječnja i njegov spomendan, te napokon samoj sebi priznala da mi je 'ukrao srce'. Od tada ljubav prema ovom svecu raste sve više, jednako

kao i želja nasljedovati ga u odgoju mladih, ali i u odnosu s Gospodinom. I danas se sramim nešto ga moliti pa mu samo zahvaljujem na svemu što je učinio za svoje dječake i ostavio primjer svima nama kako voljeti mlade, kako im se približiti, a potom ih približiti i Gospodinu. Često si ponavljam njegove riječi: 'Nije dovoljno samo ljubiti mlade, već je nužno da oni osjete da ih ljubimo. Ljubav uvijek trijum�ira. Gdje vlada ljubav vlada sreća. Gospodin nas je dao na svijet za druge', koje me motiviraju da iz dana u dan učim ljubiti. Nakon svega mogu reći da je i mene vidio u svojim snovima iako to nisam htjela priznati. Sada djeci na satu vjeronauka rado pričam o Boscu u nadi da će i njima 'ukrasti srce'." (Preneseno s https://hkm. hr/duhovnost/don-bosco-mije-ukrao-srce-kako-bih-ga-dala-mladima/)

Don Bosco mi je 'ukrao srce', kako bih ga dala mladima

Ljubav uvijek trijum�ira, gdje vlada ljubav vlada sreća

ošašavši na studij teologije u Zagreb, smjestila sam se u dom kojeg vode Kćeri Marije Pomoćnice, budući da nisam bila primljena u studentski dom. Generalno, to je iskustvo za mene bilo novo, a don Bosco i salezijanci predstavljali su mi veliku nepoznanicu. Moje zatvoreno srce bilo je na početku prepreka upoznavanja karizme ovog divnog sveca. Evo kako je teklo ‘upoznavanje‘. Časne sestre iz doma često su nam pričale o don Boscu, a meni je iz nekog razloga to išlo na živce. Mislila sam si kako im ne dosadi toliko pričati o tom čovjeku. ‘Koliko je svetaca bilo u povijesti Crkve pa ih nitko ni ne spominje, a kamoli toliko priča o njemu‘, pomišljala sam. Djevojke iz doma su priče o njemu puno lakše prihvaćale od mene, dok sam ja bila prilično buntovna po tom pitanju i nisam uopće dopuštala da mi govor o njemu dopre do srca, barem sam to tada mislila. Dobro se sjećam jedne slike don Bosca na hodniku. Svaki put kada bih prošla pokraj nje zakolutala bih očima, a nerijetko bih mu i nešto promrmljala i dobacila. Časne su običavale po uzoru na njega okupiti nas navečer i ispričati kratku priču za laku noć, što meni nije imalo nikakvog smisla i redovito bih bila prisutna samo zato što moram i ne bih ništa slušala. Sjećam se da smo ususret njegovom blagdanu trebali gle-

DUHOVNOST

dati �ilm 'Don Bosco', koji sam s guštom ignorirala jer mi ga je stvarno bilo 'previše'. Kada bismo učili neku pjesmu posvećenu njemu nisam htjela pjevati, branila sam se šutnjom. U meni je otpor prema njemu sve više rastao. Imala sam neke 'svoje' svece i oni su mi bili 'dovoljni', mislila sam si: 'Kakav sad don Bosco, on mi de�initivno ne treba i nemam što niti učiti od njega'. Tu se očitovala moja oholost, ali i zatvorenost srca. Sestre su to radile u najboljoj namjeri, ali meni to nikako nije odgovaralo. Djevojke iz doma su redovito odlazile u popularni ‘SMS’ preko tjedna, a ja bih otišla samo nedjeljom, jer mi je bilo previše i salezijanaca i don Bosca. Izbjegavala sam sve što ima veze s njim. Uskoro sam dobila smještaj u SD-u 'Stjepan Radić' i napokon ‘pobjegla‘ od don Bosca. No u srcu me je nešto ‘vuklo‘ u crkvu Sveta Mati Slobode na misu, a iako sam otišla malo dalje, nisam odustala od odla-

zaka na misu onamo. S vremenom mi je Bosco postao simpatičan, nisam mu više mrmljala i kolutala očima (toliko). Mislila sam: ‘Možda ipak u tom čovjeku ima nešto više’, iako me ta priča s njim živcirala. Vjerovala sam da meni ne može 'ukrasti srce' i da je to obična salezijanska fora. Godine 2013., po dolasku njegovih relikvija u Hrvatsku, odlučila sam otići na misu, ali ne i zadržati se poslije na čašćenju svečevih relikvija. Kada sam došla u crkvu, osjetila sam u srcu nešto drukčije. Nisam imala potrebu mrmljati, kolutati očima… Naprotiv, u srcu sam osjetila poticaj ispričati mu se. Stajala sam tako neko vrijeme i ispričavala se. Nije mi bilo jasno što se događa i otkud sad to. Osjećala sam sram zbog svake izgovorene riječi i svakog kolutanja očima. Vratila sam se kući s mišlju da smo se don Bosco i ja ‘pomirili‘. Smatrala sam da je to dovoljno i da smo sada 'izravnali račune'. Razmišljala sam:

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

TRADICIJA VRHUNAC VEČERI BIO JE LASTOVSKI FOLKLORNI PLES KOJI JE PRIKAZAO NEVJEROJATAN

Proslava bogatstva hrvatskog naslije Oživljena stoljetna tradicija 'Poklada' povezana s povijesnim događajima Tekst i foto: Zoran Juraj SABLJAK

druga "Lastovo" organizirala je u subotu, 27. siječnja, spektakularni godišnji događaj koji je okupio živi duh hrvatske kulture u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. Povod ovom događaju nije bilo ništa drugo do Lastovski karneval poznatiji pod nazivom „Lastovski poklad”, cijenjena tradicija koja se proteže preko četiri desetljeća, a koja je privukla više od 400 gostiju iz Melbournea, Viktorije i šire. Ova večer bila je svjedočanstvo trajnog hrvatskog naslijeđa, prepunog maski, odora, žive glazbe i veselog slavlja. Veronica Pavlić, predsjednica udruge "Lastovo" poželjela je dobrodošlicu uputivši tople riječi svima prisutnima, naglasivši pritom važnost očuvanja kulturnog naslijeđa. Naglasila je da događaji poput Lastovskog karnevala doprinose bogatoj povijesti Hrvatske, ujedinjuju zajednice i naraštaje u proslavi ove tradicije. Večer je počela nizom slavljeničkih aktivnosti, hrvatska grupa „Major Minor” zauzela je središnju pozornicu i zabavljala prisutne do ponoćnih sati. Svi gosti bili su oduševljeni ritmovima i melodijama uživjevši se tako u veselu karnevalsku atmosferu. Kako je večer odmicala, plesni podij bio je prepun energije prisutnih, mladih i starijih odjevenih u složene ručno izrađene maske i kostime. Djeca su posebno pokazala svoj talent izvodeći tradicionalni ples uz pratnju Edija Bačkog na liri. Bio je to trenutak prepun veselja u trenucima u kojima je zaživjela hrvatska kultura kroz glazbu i ples. Tijekom slavlja gostima

Edi Bačko na liri je poslužena ukusna večera u tri slijeda - i to na način svojstven hrvatskoj kuhinji. „Major Minor” nastavio je zabavljati prisutne osiguravši tako da slavlje ni na trenutak ne zamre. Uzbuđenju večeri pridonijela je i tombola nudeći prisutnima mogućnost osvajanja izvrsnih nagrada. Uvedena je i jedinstvena inačica tombole, gosti su kupili karte za tombolu u kovertama te su tako istog trena znali koju su nagradu osvojili. Ovaj inovativni element dodao je ton iščekivanju i uzbuđenju omogućivši svima da odmah prime svoju nagradu te za to nisu morali čekati završetak večeri. Vrhunac večeri stigao je s tradicionalnim lastovskim

Veronica Pavlić predsjednica udruge "Lastovo" obraća se gos�ma na subotnjoj zabavi - Pokladu

folklornim plesom koji je prikazao nevjerojatan mozaik kulture i tradicije. Muškarci, žene i djeca bili su obučeni u raskošne odore prikazujući na taj način naslijeđe lastovske zajednice. Izvedeni ples svjedočio je ustrajnost i predanost tradiciji te je očarao publiku obogativši večer mističnom privlačnošću. Lastovski poklad/karneval zraka je ujedinjenja hrvatske dijaspore koja potiče zajedničko slavlje kulturnog identiteta. Uz neumoran ples i melodične ritmove, ovaj događaj svjedoči o trajnom naslijeđu Lastova, cijenjenog dragulja hrvatskog kulturnog mozaika. Osim ritmičnih plesova i glazbe malo drukčija tombola doprinijela je slavljeničkom duhu večeri. Kako je slavlje odmicalo, prisutni su polako odlazili kućama srca prepunih sreće i dubokog poštovanja za kulturne ljepote Lastova, čije su plaže među najčišćima na svijetu. Veliki uspjeh ovog događaja svjedoči o iznimnoj posvećenosti volontera i organizatora čiji je neumorni rad oživio ovaj karneval. Lastovski poklad više je od običnog slavlja, on služi kao živi podsjetnik važnosti očuvanja kulturne tradicije, očuvanja osjećaja pripadnosti i očuvanja još mnogo pokoljenja. On je zraka jedinstva, očuvanja međugeneracijskih veza i usađivanja ponosa u kulturno naslijeđe, svjedoči o trajnom duhu Lastova i njegovog naroda.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

MOZAIK KULTURE TE ODUŠEVIO PUBLIKU OBOGATIVŠI DOGAĐANJE MISTIČNOM PRIVLAČNOŠĆU

đa: 'Lastovski poklad' očarao Geelong

Porijeklo „Lastovskog poklada” "Lastovski poklad" stoljetna je tradicija povezana s povijesnim događajima koji su se dogodili 1483. godine. Prema legendi, Katalanski gusari (Mauri) napali su i zauzeli susjedni otok Korčulu te su potom na Lastovo poslali turskog izaslanika da poruči otočanima kako će oni bi� sljedeći ne predaju li se. Stanovnici Lastova nisu se dali zastraši�, umjesto toga naoružali su se i sami krenuli u napad. Žene i djeca pješačili su bosonogi iz Lastova u Hum i molili se svetom Juri za pomoć te su njihove molitve uslišane: oluja je uniš�la gusarske brodove, a stanovnici Lastova uhva�li su glasnika. Kako bi ga ismijali proveli su ga kroz selo na leđima magarca te su ga nakon toga osudili na smrt i spalili. Ovaj događaj slavi se u obliku "Poklada" svake godine �jekom dva dana netom prije korizme. Prvo zapisano održavanje Lastovskog karnevala da�ra iz 16. stoljeća. Godine 1597. princ je zabranio često pobunjenički raspoloženim sudionicima karnevala nošenje oružja. Oni koji nisu poslušali njegov dekret riskirali

su da bidu protjerani s otoka. Lastovski karneval sastoji se od niza simbola. Culjanje odnosno vješanje i spuštanje lutke niz konop kao i njena smrt na lomači vjerojatno simbilizira čišćenje zrakom i vatrom odnosno ritual iskupljenja zajednice od zla koje je u selo s�glo �jekom protekle godine. Pridruživanjem mladih sudionicima karnevala skupljanjem jaja počinje obred inicijacije te se mogu prepozna� rituali vezani uz plodnost. Lastovo je �pičan poljoprivredni kraj i događaj u kojem se Poklad spušta nis konop promatra se naročito pažljivo i u �šini jer je nevjerojatno važno za zajednicu da se Poklad ne posklizne s njihovih ruku ili ne okrene na užetu. Ovo bi značilo predviđanje loše godine za vinograde na otoku te loše žetve. Bez obzira na to je li ovo sve is�na ili nije, seljani ovaj drevni karneval shvaćaju iznimno ozbiljno i on nije samo „turis�čka atrakcija”. Lastovci iz cijelog svijeta vraćaju se na otok �jekom ovog događaja kako bi sudjelovali u njemu s iznimnim ponosom.

14 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

BAŠTINA HRVATSKE FOLKLORNE SKUPINE, GRUPE I ANSAMBLI ZAPOČINJU UPISE 2024.

Plesne cipelice, raskošne suknje, vesele marame, šeširi i tamburice… čekaju svoje folkloraše! Povedite vaše najmlađe i pozovite vaše tinejdžere, a onda se i vi pridružite vi koji ste možda nekad i sami bili članovi Pripremila: Suzana FANTOV

početkom nove 2024. godine hrvatske folklorne skupine, grupe i ansambli vraćaju se svojim folklornim probama, a u želji da se hrvatska kultura, tradicija i bogata folklorna baština očuva i ovdje u Australiji pozivaju i sve one koji im se žele pridružiti da to učine! Povedite vaše najmlađe i pozovite vaše tinejdžere, a onda se i vi pridružite - vi koji ste možda nekad i sami bili članovi skupina ili se tek sada u vama probudila želja naučiti zaplesati jedno slavonsko ili ličko kolo… Prilika je to za dobru zabavu, druženje i upoznavanje novih lica, a onda i odličan način razgibavanja – jer kad se tamburice začuju i kalorijama odzvoni! Donosimo informacije koje su nam bile dostavljene i koje smo sami uspjeli prikupit

HFS LENEK ADELAIDE

Prva folklorna proba počinje u nedjelju, 4. veljače, u 17 sati u Hrvatskom domu Adelaide. Upisi su u tijeku - svi zainteresirani mogu se javiti na lenekadelaide@gmail.com ili osobno na prvoj probi.

TI HFG BRISBANE - HFS DUKA

Navedene grupe probe počinju u petak, 2. veljače, u Hrvatskom društvenom centru Brisbane u 19 sati.

Upisnina za sve grupe od 5 do 18+ godina starosti: 1 osoba - $150 2 osobe - $270 3 ili više osoba – $360

Upisnina $80 po osobi – a dodatne informacije mogu se zatražiti i putem e-maila: croatianfolklorbrisbane@gmail.com

HFG MLADI FRANKOPANI

Grupa probe započinje 9. veljače – Padstow Senior Citizens 17 Cahors Rd, Padstow (juniori u 19 sati, tinejdžeri u 19.45, a odrasli u 20.30 sati). Za sve dodatne informacije nazovite Ružu - na broj telefona 0415 445 323.

N HILL FG MLADI HRVATI CLIFTO

Sve informacije o upisima potražite na njihovoj web-stranici www.mladihrvati.com.au, putem e-mail adrese info@mladihrvati. com.au te na broj telefona: Rose - 0417 582 107. Grupa djeluje kroz tri folklorne skupine – juniori, srednja i seniori, a dobrodošli su svi stariji od pet godina naviše.

AHFG ‘LINĐO’ – KING TOMISLAV CLUB, SYDNEY

Povratak na plesne probe najavljen je za 12. veljače. 18.30sati Pilići – (navršene 4. godine) Grupa 2 – 1.i 2. razred 19.15 sati grupa 3 – 3., 4. i 5. razred 20.00 sati grupa 4 – 6., 7. i 8. razred 20.45 sati grupa 5 – 9. razred nadalje… Napomena: starosne dobi su samo okvirne, a �inaliziranje u grupe biti će nakon završenih upisa.

HFA ZVONIMIR

Probe započinju u ponedjeljak 5.veljače 2024. U HKC Springvale, 798-808 Springvale Rd, Braeside: Grupa Maleni (4 - 12 godina) od 18 do 19.15 sati Srednji uzrast (13 do 16 godina) od 18 do 19.15 sati

FA HRVATSKA ZORA

Upisi započinju u ponedjeljak, 5. veljače, u 18.30 sati. Više informacija potražite pozivom na broj 0416 882 334 ili putem e-mail adrese info@hrvatskazora.org.au, te na službenoj Facebook stranici F.A. Hrvatska Zora, Melbourne.

AHFG ‘BRAĆA RADIĆ’

Počinju s plesnim probama u petak 9. veljače u 19.00 sati 79 South Street, Scho�ields Upisnina $30 po djetetu (godišnja), $55 članarina (term) po djetetu (za dvoje djece, za sljedeće dijete besplatno)

HFA ‘SYDNEY’

Odrasli od 19.30 do 20.45 sati Za više informacija javiti se na e-mail adresu hfszvonimir@gmail.com ili porukom na društvenim mrežama Instagram hfa_zvonimir, Facebook @HFAZvonimir.

Započinje s folklornim probama u ponedjeljak 5. veljače 2024. Mala grupa od 18.30 sati Velika grupa od 19.30 sati Adresa: Carnavon Golf Club 65/69 Nottinghill Road Lidcombe Za više informacija nazvati Sonia 0414 323 012

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 31st of January 2024

Volume 28. No. 1242 31st of January 2024

Celebrating Centuries of Tradition: Lastovo Poklad Carnival Draws Full House in Geelong

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN

Text: Pejo MARIĆ Photo: Zlatko KOZLEVČAR

he annual outing arranged by the AHD “Stjepan Radić” Ballarat, in collaboration with AHD Melbourne, AHD Geelong, and the Croatian Party of Rights Melbourne, to commemorate Australia Day on Sunday, January 28, drew in hundreds of attendees from across Victoria to the club premises, who bathed in the warmth of a beautiful, sunny day. The guests were welcomed by the secretary of the society, Ratko Škontra, who thanked everyone for their visit, the organisers, and then by local MP of, Michaela Settle, who contributed signi�icantly to the �inancial support of the Ballarat municipality, which helped renovate the club premises. Thanks were extended to the Croatian Motorcycle Group “Yashi,” led by President Ante Kasić, who attended this gathering, as well as to the members of AHD Hercegovina from Victoria. Škontra emphasised how AHD Stjepan Radić is also celebrating its 60th anniversary, founded in 1964, and on this occasion, he greeted all founding members and introduced those who were present. He also mentioned the future plans of AHD Ballarat regarding the expansion of the kitchen and club facilities. Thanks were given to the lively musical group “Akord,” who entertained all the attendees. The “specialists” from the Croatian Party of Rights took care of the spit-roasted meats, while the host staff prepared barbecue dishes. Cold drinks were served by volunteers from the Melbourne Croatia Club who volunteered on the day. There was also a raf�le, and under the “Pero’s Wine” tent, one could buy their preferred beverage and burek pastries from the Tabaković family, who attend this event every year. Guests had a great time enjoying beautiful Croatian patriotic songs and dances, and we look forward to an even better turnout next year.

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION │ Wednesday Wednesday 25th 21st of of September ofJanuary August 2019 THE NEW GENERATION ││Wednesday, 31st 2024

AHD Ballarat Hosts Annual Croatia-Australia Day Celebration

Wednesday 21st 6th 25th August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 31stofof ofFebruary January 2024

CROATIAN COMMUNITY ADVERTISEMENT EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 31st of January 2024

“Lastovski Poklad” in Geelong: A Colo Zoran Juraj SABLJAK story and photos

n Saturday the 27th of January ,The Lastovo Association hosted their spectacular annual event, bringing the vibrant spirit of Croatian culture to the Croatian Community Centre in Geelong. The occasion was none other than the Lastovo Carnival, known as “Lastovski Poklad”, a cherished tradition spanning more than four centuries which drew over 400 attendees from across Melbourne, Victoria, and beyond. The night was a testament to the enduring legacy of Croatian heritage, �illed with elaborate masquerade attire, lively music, and joyful celebrations. Veronica Pavlić, President of the Lastovo Association, welcomed guests with heartfelt remarks, emphasising the importance of preserving cultural heritage. She highlighted how events like the Lastovo Carnival contribute to Croatia’s rich tapestry of history, uniting communities, and generations in a shared celebration of tradition. The evening unfolded with a myriad of festivities, with the Croatian band “Major Minor” taking the stage to entertain the crowd well into the midnight hours. Attendees were swept away by the rhythmic beats and melodies, immersing themselves in the joyous atmosphere of the carnival. As the night progressed, the dance �loor came alive with the energy of revellers, young and old, adorned in intricately crafted masquerade costumes. Children, in particular, showcased their talent as they performed the customary dance, accompanied by the enchanting sounds of Edi Bačko on the “Lira”. It was a moment of pure delight, as the essence of Croatian culture was brought to life through music and movement. Amidst the festivities, guests were treated to a sumptuous three-course dinner, served with the �lair and hospitality synonymous with Croatian cuisine. Throughout the meal, “Major Minor” continued to serenade the audience, ensuring that the celebration never waned. Adding to the excitement of the evening was a wall of raf�le prizes, offering attendees the chance to win an array of coveted items. A unique twist to the traditional raf�le format was introduced, with

The origins of “Poklad

Edi Bačko on the “Lira”

President of the Lastovo Associa�on Veronica Pavlić addresses guests at last Saturday’s Poklad Zabava.

Poklad of Lastovo is centuries-old custom and is associated with the historical events which happened in 1483. Legend says that Catalan pirates (Maures) a�acked and besieged neighbouring island of Korčula and sent a Turkish messenger to Lastovo to tell the islanders to surrender or they would be next. The inhabitants of Lastovo did not let themselves to be in�midated – instead they armed themselves and went on the a�ack. The women and children walked to Hum barefoot from Lastovo and prayed to Sv. Jure (St. George) for help and their prayers were answered: a storm destroyed the pirates ships and the inhabitants of Lastovo caught the messenger. In order to mock him, he was taken through the village on the back of a donkey and was a�erwards sentenced and burned to death. This event is celebrated through the Poklad every year over a period of two days just before Lent. The ﬁrst recorded men�on of the Lastovo Carnival is from the 16th century. In 1597 the Prince forbade the o�en riotous carnival crowd to bear arms. Those who disobeyed his decree ran the risk of being banished from the island. The Lastovo carnival could be expla-

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 31stofofFebruary January 2019 2024

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

ourful Tribute to Croatian Heritage

of Lastovo”

ined as a whole system of symbols. Culjanje, hanging and sliding of the puppet down the rope, as well as its death at the stake stand probably for the purifica�on by air and by fire, i.e. for the ritual redemp�on of the community from the evil which had se�led in the village during the preceding year. In the first joining of the carnival crowd by the youth and in the collec�on of eggs, the underlying pa�ern of the ritual ini�a�on and fer�lity rites can be recognised. Lastovo is a typical farmers’ and cul�vators’ community. The episode where the Poklad is lowered down the rope is observed with silent a�en�veness because it is immensely important for the community that the Poklad should not slip from their hands or turn over on the rope. This would otherwise predict a bad year for the island’s vineyards and harvests. Whether this is true or not, the villagers take this ancient carnival extremely seriously and it is in no way meant to be a “tourist a�rac�on.” Lastovci from all around the world return to the island for this event every year and the par�cipants take part in the fes�val with immense pride.

guests purchasing ticket envelopes that revealed instant winners. This innovative approach added an element of anticipation and excitement, allowing winners to claim their prizes immediately, rather than waiting until the end of the event. The crowning moment arrived with the traditional Lastovo folklore dance, a mesmerising tableau of culture and tradition. Men, women, and children, adorned in resplendent attire, showcased the intricate heritage of the Lastovo community. The dance, a testament to resilience and reverence for tradition, enraptured the audience, imbuing the night with mystique and allure. The Lastovo Poklad-Carnival serves as a unifying beacon for the Croatian diaspora, fostering a collective celebration of cultural identity. Amidst spirited dances and melodious rhythms, the event stands as a testament to the enduring legacy of Lastovo’s rich heritage, a cherished jewel in Croatia’s cultural mosaic. Beyond the rhythmic cadence of dance and music, a spirited raf�le added to the evening’s festive air. As the night unfolded in revelry, attendees departed, their hearts brimming with joy and a profound appreciation for Lastovo’s cultural splendour, dubbed by many as home to some of the world’s most pristine beaches. The resounding success of the event stands as a tribute to the dedication of volunteers and organisers, whose tireless efforts brought the carnival to life. The Lastovo Poklad transcends mere celebration; it serves as a poignant reminder of the imperative to safeguard cultural traditions, nurturing a sense of belonging and continuity for generations to come. It is a beacon of unity, fostering intergenerational bonds and instilling pride in cultural heritage-a testament to the enduring spirit of Lastovo and its people.

20 20

CROATIAN COMMUNITY

Zoran Juraj SABLJAK Photos Zlatko KOZLEVČAR

ast Thursday evening of January 25th, 2024, the bustling halls of Footscray Dom came alive with the spirited energy of Melbourne Knights FC’s annual season launch. As the clock struck 7 pm, guests, sponsors, and football a�icionados gathered in eager anticipation, welcomed by the evening’s master of ceremonies, Mr. Jure Dragović. Amidst the buzz of conversation and clinking glasses, formalities commenced, heralding a night destined to be etched in the annals of club history. At the helm of the proceedings stood Mr. Simon Pinčić, the newly elected President of Melbourne Knights FC, whose impassioned address resonated with a sense of purpose and unity. With humility, Pinčić traced his journey within the club, recounting his initiation onto the board at a tender age of 18 and the subsequent evolution through diverse roles under various administrations. It was a narrative steeped in tradition, a testament to the rich heritage and collective wisdom passed down through generations of Knights faithful. A momentous occasion unfolded as Pinčić extended a warm welcome to distinguished guests from the Croatian Football Federation, each a luminary in their own right. Among them stood Ante Kulušić, Member of the Executive Board and President of the Commission for the Diaspora, alongside stalwarts such as Stipe Pletikosa – The Technical Director for the International Men’s A National Team and U21s, Peter Krpan – The Technical Director of Player Development, Boris Kubla – The head of the Croatian Football Federation Academy, Ivan Krakan – Strength and Condition Coach, Božidar Miletić – Women’s Football Co-Ordinator, Miroslav Žitnjak – Goalkeeper Coach, Marin Smoje – Head Instructor of the Osijek Football Federation, whose presence symbolises the enduring bond between Melbourne Knights FC and Croatian footballing heritage. In a gesture of profound gratitude, Pinčić acknowledged the invaluable contributions of sponsors, members, players, supporters, and club presidents, whose collective efforts had been instrumental in shaping the club’s trajectory. A poignant tribute was paid to outgoing President Pave Jusup, whose stewardship during tumultuous times, including the turbulent era of COVID-19, had steered the club towards resilience and renewal. The evening bore witness

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 31st of January 2024

Charting a Course for Victo Season Launch Under New

Simon Pinčić the newly elected President of Melbourne Knights FC addressing guests at last week’s season launch

Simon Pinčić the newly elected President of Melbourne Knights FC with HNS delega�on.

Ante Kulušić, Member of the Execu�ve Board of HNS and President of the Commission for the Diaspora addressing guests the Melbourne Knights’ season launch

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 31st of January 2024

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

ry: Melbourne Knights FC 2024 President - Simon Pinčić

to the dawn of a new chapter as Pinčić unveiled the burgeoning partnership with the Croatian Football Federation, underscoring the signi�icance of hosting Diaspora camps as a bridge between continents and cultures. The announcement of Symon Bros Constructions as a major sponsor heralded not only a �inancial boon

but also a testament to the shared vision of community development and sporting excellence. Amidst murmurs of anticipation for the impending National Second Division, Pinčić articulated the club’s deliberations, emphasising a prudent approach rooted in the club’s long-term interests. While the allure of the national stage beckoned, strategic considerations guided the decision-making process, reaf�irming the club’s commitment to sustainable growth and success. Central to Pinčić’s address was the acknowledgment of the collective endeavour that de�ined Melbourne Knights FC-a tapestry woven from the threads of unwavering support, dedication, and friendship. Sponsors, members, and supporters were hailed as the lifeblood of the club, their steadfast allegiance serving as the bedrock upon which dreams

were built and victories celebrated. Gratitude permeated the air as Pinčić extended heartfelt appreciation to longstanding major sponsors, notably Ivan and Kathy Filipović from the I&D Group, whose enduring partnership embodied a decade-long journey marked by mutual trust and shared aspirations. Special mention was reserved for AHD Melbourne, whose steadfast sponsorship and event hosting epitomised a legacy of generosity and solidarity ingrained within the club’s ethos. Following Simon’s address Against the backdrop of cultural delights and melodic strains courtesy of “Grupa More,” guests savoured the essence of Croatian hospitality, forging bonds that transcended the con�ines of sport. The highlight of the night - the player auction-unfolded amidst fervent bids and spirited pledges, culminating in a staggering sum of $130,000 raised, a testament to the unwavering support of the Knights faithful. As the night drew to a close, amidst the euphoria of dancing and laughter, a sense of anticipation lingered in the air-a collective yearning for the journey that lay ahead. With memories of a stellar 2023 season still fresh, characterised by Australia Cup semi-�inal success and a commendable NPL division performance, Melbourne Knights FC stands poised to script another chapter of triumphs and cherished moments on the football pitch. As the countdown to the season opener commences, the Melbourne Knights community stands united in anticipation, fuelled by the shared passion that binds them together. With unwavering support and a legacy of resilience guiding their path, the Knights march forward, ready to embrace the challenges and triumphs that lie ahead in season 2024. In essence, the Melbourne Knights FC Season Launch transcended the realms of a mere event, embodying a celebration of unity, resilience, and steadfast commitment-a testament to the enduring legacy of a club united in its pursuit of excellence on and off the �ield.

22 ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 31st of January 2024

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 15 23

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

OBRAZOVANJE DONOSIMO NAJVAŽNIJE INFORMACIJE I UPUTE O POČETKU ŠKOLE

Počinje nastava u hrvatskim školama! Učionice, učitelji i dječja igrališta očekuju svoje učenike, kao i početnike - sve one koji se žele upisati u školu

ACT HRVATSKA ŠKOLA

I HRVATSKA ŠKOLA JEZIKA KULTURE MELBOURNE

Nastava počinje u petak, 9. veljače, u 18 sati – na katu Australsko-hrvatskog kluba (68 McCaughey St Turner ACT 2612). Prijavnice se mogu dobiti putem e-maila austcro@ outlook.com ili poruke na broj 0408 709090.

Učionice, učitelji i dječje igralište u HKZ-u Clifton Hill očekuju svoje učenike, kao i početnike - sve one koji se žele upisati u školu. "Welcome Day" (Dan dobrodošlice) - 3. veljače od 9 sati ujutro - dan je upoznavanja i dobrodošlice, stoga su pozvani svi roditelji i djeca da se upoznaju s ostalima te radom ove hrvatske škole. Za više informacija javite se na e-mail adresu croatianschoolmelbourne@gmail. com ili posjetite stranicu www.croatianschoolmelbourne.org.au.

Informacije se mogu dobiti na stranici www.enrolments.clssa.sa.edu.au Napomena: upišite 'Croatian Ethnic School' kada odabirete 'School Name'. A kada upisujete 'School Location' - iz izbornika dropdown menu - upišite 'The Croatian Club Brompton'. Povratak u školske klupe najavljen je za petak, 2. veljače, u 19 sati.

NASTAVA HRVATSKOG JEZIKA ZA ODRASLE

Za više informacija pišite na croclass@croatianclubadelaide.com ili nazovite 0438 047 673 Srednja razina nastave hrvatskog za odrasle ponovno počinje u utorak, 6. veljače 2024. Nastava je namijenjena onima koji znaju hrvatski i žele poboljšati svoje znanje. Cijena je 150,00 dolara. Nastava se izvodi u dva

HRVATSKE ŠKOLE – NORTH GEELONG, KEILOR DOWNS, MENTONE, ALTONA NORTH 'SCHOOL OF LANGUAGES', ADELAIDE

NNYRIGG, BLACKTOWN, BO S, LL HI Y RL VE BE E OL HRVATSKE ŠK , ST. MARY’S, SUMMER HILL RK PA S HN JO . ST Ć, DI RA A BRAĆ

Upisi za hrvatski jezik za učenike od 7. do 12. razreda su započeli u School of Languages (255 Torrrens Rd, West Croydon), u Adelaidu. Nastava se održava četvrtkom. Za 7., 8. i 9. razred nastava traje od 16.30 do 19.00 sati, a za 10., 11. i 12. razred od 16.30 do 19.30 sati. Također, hrvatski se nudi kao SACE predmet za 11. i 12. razred. Upisati se može putem online obrasca na internet stranici: https://schoolo�languages.sa.edu.au/ enrolment/ ili pozivom na broj 8301 4800.

A ADELAIDE HRVATSKA ETNIČKA ŠKOL

termina. 19 - 21 sat Minimalno 18 godina starosti Konverzacijski satovi hrvatskog za odrasle ponovno počinju u utorak 6. veljače 2024. Tečajevi su namijenjeni onima koji dovoljno razumiju hrvatski, ali trebaju poboljšati svoje govorne vještine - semestar od 8 tjedana - nastava od 19 do 20.30

sati u Hrvatskom klubu - veličina razreda 12 - 15 - 130$ po osobi za cijeli semestar (100$ za studente) - naglasak je na vježbanju razgovora i izgradnji vokabulara, a ne na gramatici - sadržaj će biti usmjeren prema onome što učenici žele i trebaju, npr. samostalno putovanje, upoznavanje novih ljudi, naručivanje hrane i pića, razgovor s rodbinom, kupovina itd.

North Geelong Secondary College (Saturday 9:00 AM- 12:20 PM) VSL Location: Country 1, North Geelong Adresa: 86-132 Separation St, North Geelong, 3215 Phone: 52779833 Email: country1@vsl.vic. edu.au

Adresa: Balcombe Rd & Charman Rd, Mentone, 3194 Telefon: 95585566 Email: south@vsl.vic. edu.au

Levels Available: Foundation - Year 12

Keilor Downs College (Saturday 9:00 AM- 12:20 PM) VSL Location: North West, Keilor Downs Adresa: 100 110 Odessa Avenue, Keilor Downs, 3038 Telefon: 93643201 Email: northwest@vsl. vic.edu.au

Levels Available: Foundation - Year 10

Mentone Girls' Secondary College (Saturday 9:00 AM- 12:20 PM)

VSL Location: South, Mentone

Levels Available: Year 1 - Year 12

Bayside Secondary College (Saturday 9:00 AM12:20 PM) VSL Location: West 1, Altona North Adresa: 1 McArthurs Road, Altona North, 3025 Telefon: 96891166 Email: west1@vsl.vic. edu.au

Levels Available: Foundation - Year 12

TERM 1: February 10, 17, 24, March 02, 16, 23. TERM 2: April 20, 27, May 04, 11, 18, 25, June 01, 15, 22. TERM 3: July 20, 27, August 10, 17, 24, 31, September 07, 14. TERM 4: October 12, 19, 26, November 02, 09, 16, 23.

24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

RAZGOVOR VLČ. LUKA POLJAK, NOVI ŽUPNIK HRVATSKE KATOLIČKE ZAJEDNICE ADELAIDE

'Neka življenje vjere u našem narodu nikad ne bude obveza ili puka tradicija, nego istinska ljubav prema našem Spasitelju' Od prvog dana njegujem kvalitetne odnose sa svim našim klubovima, centrima i udruženjima, osobito s folklorašima ansambla „Lenek“, ističe vlč. Poljak Razgovarala: Suzana FANTOV

rvatska katolička zajednica Adelaidea, nakon izvjesnog vremena, zamjenskih svećenika koji su se brinuli o vjerskom životu u ovoj zajednici, dobila je svog novog dušobrižnika, mladog svećenika vlč. Luku Poljaka, koji je već s prvim danima svog rada u ovoj hrvatskoj katoličkoj misiji uspostavio lijepe odnose sa svim vjernicima, članovima zajednice koja ga je toplo dočekala. Hrvatski vjesnik: Možete li nam se ukratko predstaviti – vi ste vrlo mlad svećenik pa vjerojatno mnoge zanima odakle dolazite, kako ste i kada odgovorili na Božji poziv da budete svećenik te koja su vaša dosadašnja iskustva u vašem svećenićkom pozivu? - Moje ime je vlč. Luka Poljak, a rođen sam 25. kolovoza 1991. u tada ratom zahvaćenom Osijeku i Slavoniji. Bez obzira na ratne strahote i kraće izbjeglištvo u Zagrebu, imao sam zaista sretno i blagoslovljeno djetinjstvo zahvaljujući neizmjernoj ljubavi mojih roditelja i cijele obitelji. Oduvijek smo bili privrženi našoj vjeri i Crkvi, tako da sam odrastao u pravom, vjerničkom okruženju. Klice poziva sam prepoznao još kao maleni dječak, a želju su još više potaknuli uzorni svećenici, redovnici i časne sestre uz koje sam odrastao, te u daljnjem životu susretao. Vrtićki odgoj su mi pružile sestre Kćeri milosrđa, a gimnazijsko obrazovanje podarili oci isusovci, čiji sam fakultet Papinskog sveučilišta Gregoriana završio u Zagrebu. Prilikom razlučivanja zvanja sam prošao mnoge faze i propitivanja, no rekao bih kako se ono u konačnici ostvarilo u jednoj mojoj molitvi u bazilici Srca Isusova u Zagrebu, kada sam molio pred likom Presvetog Srca Isusova kako želim biti svećenik negdje gdje sam potreban. Stoga, smatram kako me sâm Gospodin doveo do svećeništva u Subotičkoj biskupiji, u Vojvodini, čiji sam svećenik i danas. Našim Hrvatima u Srbiji su vrlo potrebni svećenici koji i dan-danas

uspješno drže na okupu pripadnike našeg naroda u zemlji, u kojoj je itekakav izazov biti Hrvatom. Zaređen sam 25. svibnja 2019. godine za svećenika, po rukama tadašnjeg biskupa msgr. Jánosa Pénzesa. Gospodin me pak nedugo nakon ređenja opet „uhvatio za riječ“ moje molitve, te me po usmjerenju blagopokojnog biskupa msgr. Slavka Večerina vodi tamo gdje sam potreban: prvo u glavni grad Francuske – Pariz, a potom u australski Adelaide. Od osobnih interesa, izdvojio bih ljubav prema stranim jezicima (uz materinji hrvatski, govorim i služim se engleskim, njemačkim, francuskim, talijanskim, mađarskim, �inskim i švedskim jezikom), etnologiji i folkloristici, povijesti, umjetnosti, klasičnoj glazbi, antikvitetima, ali i redovitom vježbanju u teretani i bodybuildingu. HV: Nakon tople dobrodošlice kojom su vas dočekali članovi hrvatske katoličke zajednice Adelaidea, koji su vaši prvi dojmovi? - Zajednica u Adelaideu je izuzetno toplog srca, a osobitu zaslugu u srdačnosti de�initivno imaju sestre Klanjateljice Krvi Kristove, s. Slavica Turčić i s. Ljilja Muzić, s kojima od prvog dana vrlo blisko i odlično surađujem. Gospodin je tu opet uslišio jednu od mojih molitvi kao netom zaređenog svećenika, jer sam u budućnosti želio dobiti službu na župi koja ima časne sestre. Cjelokupna hrvatska zajednica u ovom gradu je neizmjerno srdačna i njeni članovi često iskazuju svoju zahvalnost što sam došao među njih. Od prvog dana njegujem kvalitetne odnose sa svim našim klubovima, centrima i udruženjima, osobito s folklorašima ansambla „Lenek“ – jer sam i sâm nekoć bio plesač, pjevač, umjetnički voditelj, koreograf i predavač na seminarima. Volio bih doduše imati više vremena za našu zajednicu, no zbog sklopljenog ugovora između Nadbiskupije Adelaide i Ravnateljstva za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, jedini sam hrvatski svećenik u Australiji koji treba biti na raspolaganju i sveukupnoj australskoj zajednici u gradu. HV: Što vas najviše motivira u vašem svećeničkom pozivu te koji su vaši planovi, želje, za ostvarivanje duhovnog rasta u vašoj novoj župi? - Najveća motivacija je vrlo jednostavna – prisutnost Božje ljubavi koju osjetim kroz mo-

Vlč. Luka Poljak – svećenik koji govori osam jezika, voli klasičnu glazbu, gaji ljubav prema etnologiji, folkloris�ci, povijes�, umjetnos� … i redovitom vježbanju u teretani!

Pokretanje mjesečnog susreta - „Kava sa župnikom“ upoznavanje kroz neformalno druženje

- Najveća mo�vacija je vrlo jednostavna – prisutnost Božje ljubavi koju osje�m kroz molitvu, naše ljude, događaje - is�če vlč. Poljak

litvu, naše ljude, događaje… Želja mi je da Bog u našim životima dobije mjesto koje zaslužuje, a da življenje vjere u našem narodu nikad ne bude obveza ili puka tradicija, nego istinska ljubav prema našem Spasitelju. Čarobnih recepata za duhovni rast u bilo kojoj župi ili sredini nema, jedini način jest jasno življenje onog što kao svećenik propovijedam i naviještam. Kako tekst Evanđelja po Luki kaže, tako mogu i ja ponoviti: Sluga sam besko-

HKC Adelaide sada funkcionira kao prava župa, s izuzetno boga�m rasporedom bogoslužja, pobožnos�, blagoslova, proslava…

Vlč. Poljak: Zajednica u Adelaideu je izuzetno toplog srca, a osobitu zaslugu u srdačnos� deﬁni�vno imaju sestre Klanjateljice Krvi Kristove, s. Slavica Turčić i s. Ljilja Muzić

risan, činim ono što sam dužan činiti. HV: Jeste li već poduzeli neke korake u jačanju zajedništva u župi koja dugo vremena nije imala stalnog duhovnog vođu (iako su se sv. mise redovito služile zahvaljujući požrtvovnosti zamjenskih svećenika, na čemu im ova vjerska zajednica zahvaljuje); imate li neke svježe ideje vezane za pristup u radu s mladima koje je potrebno čim više uključiti u aktivnosti župe, podržati njihov duhovni razvoj? - Hrvatski katolički centar u Adelaideu sada funkcionira kao prava župa, s izuzetno bogatim rasporedom bogoslužja, pobožnosti, blagoslova, proslava itd. Ustanovio sam svakodnevno služenje svetih misa koje radnim danom i subotom okupljaju od 20 do 40 vjernika, a nedjeljom nas u crkvi sv. Patrika sada već redovito ima više od 300, a ponekad i 400. Uspješno smo proveli popis naših župljana, te 70 posto racionalizirali župnu administraciju kako bih se mogao više posvetiti našim ljudima. Dokinuo sam izdavanje tjednog listića, te sada imamo kvalitetan i estetski lijep mjesečnik „Zavjet“ s kompletnim pregledom svih događanja i aktivnosti, te prigodnim tekstovima za obogaćivanje naše vjere. U današnjem vremenu ljudi planiraju svoje dužnosti i aktivnosti dosta unaprijed, a ako za neke novosti saznaju tek par dana prije teško će se moći reorganizirati. Ovako mogu puno lakše planirati svoje vjerske obveze, s onim obiteljskim, rekreacijskim, društvenim ili poslovnim. Mjesečnik se dostavlja također i u elektronskom obliku preko mailing liste. Osim pragmatičnosti, novi mjesečnik donosi i veliki ekološki bonus, jer trošimo puno manje papira, kvalitetom mjesečnika osiguravamo da se ne baca nego, dapače, vrlo rado čuva u našim obiteljima. Veliki naglasak stavljam na pučke pobožnosti koje imamo svakog tjedna, kao i na dostojanstvenost te ljepotu bogoslužja. Prvi korak za okupljanje cijele zajednice i mladih sam učinio pokretanjem mjesečnog susreta „Kava sa župnikom“ kako bi se svi što bolje upoznali i povezali kroz neformalno druženje. Idući korak je formiranje novog župnog vijeća koje će u popriličnoj mjeri biti sastavljeno od pripadnika mlađih naraštaja, jer trebaju početi preuzimati odgovornost za ono što su

njihovi pretci započeli i izgradili, a naša zajednica osigurati svoju budućnost. Uskoro ćemo pokrenuti i zajednicu mladih, koja će osiguravati kvalitetnu vjersku formaciju. HV: Po vašem mišljenju, i onome što ste do sada uspjeli razaznati među župljanima i zajednicom Adelaidea, a vjerojatno je to tema i u ostalim hrv. katoličkim zajednicama među našim iseljenicima, koji su najveći izazovi, potrebe vjernika Hrvata – počevši od djece, mladih obitelji, srednje generacije pa do onih najstarijih članova: - Vjerujte mi, svi problemi naših zajednica u Australiji su zaista minorni u usporedbi s onima s kojima se suočavaju naši Hrvati u Srbiji. Slobodu koju imamo ovdje brojni naši sunarodnjaci nemaju. To nipošto ne znači da izazova ovdje nema ili da nisu vrijedni suočavanja. Naši iseljenici, pogotovo ovdje u Australiji, najviše su željni kvalitetnog duhovnog vodstva, ljudskog pristupa, stiska ruke i osmijeha. Čovjeku ne treba puno da se osjeti voljen i cijenjen. HV: Postoji li neka molitvena praksa koju već sad možete preporučiti za jačanje vjerskog života, duhovne vježbe? - Redoviti vjerski život (nedjeljna misa, redovito i često pristupanje ispovijedi i pričesti, molitva na početku i kraju dana, učiti djecu molitvi…) je ono osnovno za bilo kakvo daljnje jačanje. S obzirom kako se bavim vježbanjem u teretani, iskoristit ću tu sliku za usporedbu s duhovnim jačanjem: kupovanje i konzumiranje bilo kakvih proteina neće ništa pomoći ako mišiće ne dovodiš do opterećenosti; smršaviti nećeš sjedenjem i pijuckanjem kojekakvih čajeva; ojačati i razviti se nećeš ako ideš u teretanu samo jednom tjedno (ili uopće ne ideš), moraš ići redovito, čak i onda kada ti se ne ide. Jednako je i s vjerskim životom, čovjek se mora prvo disciplinirati u duhovnosti, da bi to onda moglo jačati i rasti. Sve ostalo je uzalud. Vjera koja nema zdrave temelje neminovno se raspadne. Moraju se postaviti prioriteti i uvijek težiti za onim što je bolje, onim što je od Boga. Zahvaljujemo vlč. Poljaku na odvojenom vremenu za ovaj razgovor, uz iskrene želje za ostvarivanjem što snažnijeg i jačeg rasta u hrvatskoj katoličkoj zajednici Adelaidea.

VIJESTI IZ BiH 25

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024. Problem je što je sadašnje federalno skladište nema potrebne uvjete i nesigurno je te predstavlja prijetnju građanima Sarajeva i BiH

PROJEKT OD PRIJE VIŠE OD 40 GODINA

natoč tome što Bosna i Hercegovina nema ni jedno pouzdano skladište za smještaj radioaktivnog materijala, svejedno se domaće vlasti protive izgradnji odlagališta nuklearnoga otpada u nekadašnjoj vojarni Čerkezovac nedaleko od granice Hrvatske i BiH, gdje bi doslovno mogla pohraniti sve svoje izvore radioaktivnog zračenja koji desetljećima štete životima građana. Jedino pričuvno mjesto u Federaciji BiH je u okviru kompleksa Federalne uprave policije, a njime upravlja Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH - Centar za zaštitu od zračenja. U Republici Srpskoj su za to do prije desetak godina služile prostorije bivšeg kalibracijskog laboratorija Čajavec kod Banje Luke. No, problem je što je federalno skladište nema potrebne uvjete i nesigurno je te predstavlja prijetnju građanima Sarajeva i BiH. Treba reći kako je Trgovska gora u bivšoj Jugoslaviji bila odabrana kao najpovoljnija lokacija za radioaktivni otpad iz svih njezinih republika, kao i da projekt Trgovske gore postoji od prije više od 40 godina. Trenutačna je situacija u BiH takva da se Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini uopće ne provodi u praksi, a to znači sigurno skladištenje radioaktivnog otpada u BiH, uspostavu registra izvora ionizirajućeg zračenja te da se osigura odgovarajući zakonom propisani inspekcijski

Bez obzira na zamjerke, prijedlog proračuna dobio je potporu u oba skupštinska doma, u Zastupničkom čak 60 glasova, iz čega je jasno da su ga podržali i pojedini zastupnici oporbenih stranaka

lada FBiH utvrdila je prijedlog proračuna u iznosu od 7.474,800.209 KM te ga po žurnoj proceduri poslala u Parlament. U raspodjeli, uključujući i povećanje od 537 milijuna KM, za koliko je proračun za 2024. uvećan u odnosu na prošlogodišnji, najviše sredstava ide za umirovljenike - 317,17 milijuna KM. Iz navedene stavke �inancirat će se isplata, ali i povećanje mirovina na koje umirovljenici mogu računati već i idući mjesec. Povećanjem osnovice na 425 KM na rast plaća mogu računati i zaposleni u federalnim institucijama. Sljedeći na popisu za povlačenje značajnih sredstava je sustav zdravstva, za konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova ide 75 milijuna KM,

BiH bi u Trgovskoj gori mogla uskladištiti svoj radioaktivni otpad nadzor radioaktivnih lokacija i organizacija koje ga posjeduju u oblasti industrije, građevinarstva i zdravstva. Istodobno je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) na lokaciji Čerkezovac u Dvoru na Uni prethodno uradio stručna sondiranja strukture bunkera JNA, bušio zidove kako bi se utvrdila statika i integritet objekta te nisu utvrđeni nikakvi nedostaci za tu vrstu objekta prema zahtjevima i standardima Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA), uzimajući u obzir i seizmičke parametre za najjače potrese koji, uostalom, i nisu mogući na ovoj lokaciji. Hrvatska je odgodila početak gradnje toga skladišta u koje bi se odlagao otpad iz Nuklearne elektrane Krško. Procjena je da će cijela investicija biti oko 220 milijuna eura s PDV-om, što uključuje predobradu ra-

dioaktivnog otpada, izgradnju centra, njegov rad u idućih 30ak godina i naknadu lokalnoj zajednici, općini Dvor, od oko milijun eura godišnje. Unatoč činjenici da nitko ne voli imati u svome “dvorištu” bilo kakvo odlagalište otpada, svejedno se unutar Bosne i Hercegovine vode posve nestručne rasprave s nepoznavanjem temeljnih stvari. Posebice o odredbama Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu koja se ne odnosi na ovu vrstu objekata. Espoo konvencija se, naime, primjenjuje na objekte koji mogu imati utjecaja na okoliš susjednih država, ali tu ne spadaju odlagališta radioaktivnog otpada. BiH istodobno i ne zna u koliko se građevina nalaze radioaktivni gromobrani, istrošeni izotopi kobalta, iridija s primjenom u industrij-

U Proračunu FBiH najviše novca za umirovljenike a u Fond solidarnosti dodatnih 50 milijuna KM, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 16,5 milijuna KM s tendencijom dodatnog povećanja kroz rebalans tijekom godine. Energetika, sport, obitelj... Za naknade civilnim žrtvama rata i projekte namijenjene toj te kategoriji branitelja, za koju je predviđeno povećanje od 9,6 milijuna, predviđen je ukupni porast izdvajanja u iznosu od 57,7 milijuna KM.

Na značajno povećanje može računati i oblast sporta, osobito u segmentu izgradnje sportske infrastrukture, za koju je predviđeno 18 milijuna KM, uz 10 milijuna za institucije kulture, objekte, izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju te 2,5 milijuna KM za graditeljsko nasljeđe. Prilikom povećanja izdvajanja prepoznata je i oblast znanstveno-istraživačkih radova od posebnogznačajazaFederacijuBiH. Na povećanje sredstava mogu

skoj radiogra�iji, nezaštićenim lokacija osiromašenog urana. Radioaktivni otpad iz industrije i medicinskih ustanova izvozi se izvan zemlje. U BiH, naime, postoji oko 800 zatvorenih radioaktivnih izvora te nekoliko tisuća zatvorenih radioaktivnih izvora kategorije 5, odnosno detektora dima i kalibracijskih izvora. Također, tu je oko 270 zatvorenih radioaktivnih izvora koji su instalirani u gromobranima diljem BiH, koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Nitko zapravo pouzdano ne zna što se radi s tim gromobranima, gdje se odlažu... Na sve to naširoko se upozorava u godišnjim izvješćima Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), no sustavnog rješenja odlagališta nema. računati i mladi koji rješavaju stambeno pitanje kroz rast kreditne linije za pet milijuna KM te ona iznosi 20 milijuna KM. Za svako novorođeno dijete osigurana je jednokratna potpora od tisuću KM i za te će namjene u proračunu FBiH biti ukupno izdvojeno 16 milijuna KM. Više novca bit će i za projekte energetske učinkovitost, razvoj turizma, ali i za projekte razvoja poduzetništva kroz zakone o poduzetničkoj infrastrukturi i razvoju malog poduzetništva, za čiju su primjenu osigurana 18,4 milijuna KM. Poticaji razvoju poljoprivrede uvećani su za 11 milijuna KM. Bez obzira na zamjerke, prijedlog proračuna dobio je potporu u oba doma, u Zastupničkom čak 60 glasova, iz čega je jasno da su ga podržali i pojedini zastupnici oporbenih stranaka, a u Domu naroda potvrđen je s 45 glasova. Proračun Federacije BiH, najveći do sada, uskoro će postati i operativan, a brojne kategorije kojima je donio povećanje nadaju se kako će se lakše, uz predviđena povećanja primitaka, boriti s rastom životnih troškova.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Bolesno društvo Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Kad Sud BiH produži pritvor Osmanu Mehmedagiću Osmici zbog dodatnih naznaka teškog kršenja zakona oglasi se iz SDA, za koju je Mehmedagić prisluškivao, tvrdeći kako je to političko suđenje, ali kad se Dodiku sudi zbog javno iznesenih političkih stavova onda je to u redu. Vrlo objektivno od njih. Žalbeno vijeće suda BiH 6. siječnja 2024. potvrdilo je presudu Suda BiH u aferi “Respiratori” bivšem premijeru FBiH Fadilu Novaliću, članu SDA, četiri godine zatvora, Fikretu Hodžiću, pet, i Fahrudinu Solaku, šest godina. Bivša ministrica �inancija, Jelka Miličević, HDZ BiH, oslobođena je. Bošnjaci-muslimani bi da je samo ona osuđena. Uslijedile su tvrdnje, prije svega SDA i ostalih radikalnih Bošnjaka-muslimana, da je to politička presuda. Najglasniji je bio Bakir Izetbegović, koji zapravo stoji iza kriminala. U BiH su došli Andrej Plenković, Mark Rutte i Ursula von der Leyen, izaslanstvo EU-a, kako bi na licu mjesta provjerili je li Draga Naša spremna za otvaranje pristupnih pregovora u ožujku. Ono što su vidjeli, ako bi se EU vodila samo ispunjavanjem kriterija, a ne geostrateškim interesima u sklopu političkih zbivanja u svijetu, prije svega ratom u Ukrajini, ne daje Dragoj Našoj ni promil šanse da dobije otvaranje pristupnih pregovora. Samo jedan bolestan primjer, ako je istinit, govori da BiH ne treba dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Naime, poslije odlaska europskog izaslanstva oglasio se ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji se pokušava nametnuti kao novi lider bošnjačke-muslimanske reprezentacije, kazavši kako je iz više provjerenih izvora dobio potvrdu da je drugi bošnjački-muslimanski član Predsjedništva, koji inače već 16 godina uzurpira poziciju člana Predsjedništva BiH Hrvatima, Željko Komšić, poznatiji kao Sejdo, od EU izaslanstva tražio da ne daju zeleno svijetl, državi u kojoj je on na jednoj od najvećih funkcija za otvaranje pristupnih pregovora! Jasno, Sejdo je to negirao ustvrdivši da Konaković laže. Realnom čovjeku bilo bi jako teško povjerovati da je Konaković iznio takvu laž! Hrvatski premijer Plenković izbjegao je susresti se s Komšićem. Rijetko kad kojem političaru odajem priznanje, ali ovim postupkom, osim što je zaslužio najveću moguću ocjenu, pokazao je Europi i svijetu tko je zapravo napravio najviše političke štete Dragoj Našoj. Da ne zaboravim i tvrdnju radikalnog Harisa Silajdžića da će ovim postupkom, izborom Komšića za tzv. hrvatskog predstavnika, bošnjačka politička oligarhija Hrvatima ogaditi Bosnu i Hercegovinu. Poruka europskih posjetitelja, da BiH još uvijek mora raditi na ispunjavanju uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora, mogla bi se shvatiti kao nezadovoljstvo, ali izjava Ursule von der Leyen „da bar nešto urade” na tragu je politike Bošnjaka-muslimana - „dovoljno je da ispunimo samo tri ili četiri od 14. uvjeta”. Vidjet ćemo hoće li prevladati geostrateški interesi EU ili ispunjavanje uvjeta. Tko želi, a tko ne u EU pokazali su “Mladi iz Kruga 99”. Njihov pokušaj prosvjeda protiv dolaska europske trojke spriječila je policija, ali zar Bošnjaci-muslimani misle da EU ne zna za taj pokušaj?! Američko veleposlanstvo oglasilo se povodom dogovora političara na vlasti, “Trojke”, SNSD-a i HDZ-a BiH u Bakincima, ustvrdivši kako izmjene Izbornoga zakona nisu moguće bez izmjene Ustava BiH. Što to zapravo znači? Znači da je Dodik u pravu, kad god se domaći političari nešto i dogovore uvijek se pojavi netko iz međunarodne zajednice da spriječi njihov dogovor. Ovdje treba jasno kazati, “Trojka” od radikala u bošnjačkom-muslimanskom narodu NE SMIJE potpisati sporazum o izmjeni Izbornoga zakona u kojemu bi bilo zastupljeno legitimno predstavljanje. Zašto to ne smije potpisati? Jasno treba kazati - jer takvim izbornim zakonom pada u vodu i teoretska mogućnost uspostave “graDŽanske” BiH, zapravo pada u vodu i teoretska mogućnost uspostave unitarne BiH, neke velike muslimanske Bosne i u konačnici islamske BiH na načelima šerijata. Zato je toj političkoj oligarhiji dobro došla izjava američkoga veleposlanstva jer sad Konaković i ostali kažu - eto mi bismo postigli dogovor, ali svijet nije za takav sporazum jer to nije u skladu s ovim, onim, nije u skladu s tra-la-la tra-la-la. Zbog te izjave američkog veleposlanika, koja je, uz izjavu visokog predstavnika Christiana Schmidta da će nametnuti tehničke izmjene Izbornoga zakona, Bošnjacima-muslimanima došla kao “kec na desetku”. A kako bi Bošnjaci-muslimani ispali kao netko tko želi postići dogovor, Konaković je za 29. siječnja sazvao sastanak svih parlamentarnih stranaka kako bi, kao, postigli dogovor oko izmjene Ustava, a što bi, opet kao, dovelo do promjena Izbornoga zakona, provedbe svih neprovedenih presuda Europskoga suda i Ustavnog suda BiH! Kod tog njegovog poteza i najnaivnijem čovjeku su jasne sljedeće stvari: Na taj sastanak se neće odazvati nitko iz oporbe. I kada bi taj nekakav dogovor došao na Parlament BiH ne može proći jer je potrebna dvotrećinska većina, a ona je nemoguća, nemoguća je čak i obična većina, nemoguć je dogovor oko ustavnih promjena između tri naroda u BiH! Sazvavši ovaj sastanak Konaković je bio uvjeren da će ga odbiti i Čović i Dodik, a onda bi ih mogao pred strancima optužiti da koče put BiH u EU. Zapravo, pravi cilj mu je bio optužiti HDZ jer RS-u i SNSD-u ne mogu ništa. U svom zdravorezonskom stilu Dodik je kazao da je taj zakazani sastanak nepotrebno sijelo i gubljenje vremena, ali će SNSD doći kako Bošnjaci-muslimani ne bi mogli optužiti Srbe za neispunjavanje uvjeta EU. Zaključak – međunarodnoj zajednici, prije svega Americi, je još uvijek jako važno da u BiH i dalje vlada stanje KONTROLIRANOG KAOSA, jer još de�initivno nije riješeno Kosovo. Naravno, tim KONTROLIRANIM KAOSOM upravljate će oni, Amerika! Bosanskohercegovačko društvo, skupa s Amerikom je jako bolesno društvo!

26 AUSTRALSKE VIJESTI

eseci tisuća kućanstava mogli bi ostati bez struje čak tjedan dana nakon što je ciklon Kirrily poharao područje sjevernog Queenslanda. Ciklon je najprije prouzročio štetu u državi, a prošlog četvrtka navečer oslabio je s kategorije tri na kategoriju dva. Na udaru su se našli Ingham i Townsville na čijim je područjima preko 115.000 građana ostalo bez struje. Iako je u međuvremenu za određeni broj kućanstava problem opskrbe strujom riješen, policija Queenslanda izjavila je da je oko 48.500 kućanstava i tvrtki i dalje bez struje. Policija je upozorila da su i pojedini semafori bez struje radi ozbiljnih šteta uzrokovanih olujama, uključujući i one na velikim raskršćima. „Mole se vozači da tijekom vikenda ne voze budući da su u tijeku radovi na popravku semafora”, navodi se u izjavi Policije Queenslanda. „Moli se javnost da se informira o najnovijoj situaciji putem oglasne ploče lokalnog vijeća za krizne situacije.” Dobavljači el. energije navode da bi moglo potrajati i do sedam dana dok svi ne dobiju struju. Timovi za od-

govor na nastalu štetu tvrtke Ergon Energy predvođeni Chrisom Hooperom i dalje procjenjuju nastalu štetu i vjerojatno će u idućih 48 sati podastrijeti detaljni plan popravaka. „Rekao bih da bi ovo moglo potrajati oko tjedan dana”, izjavio je Hooper za Townsville Bulletin na pitanje kakve su procjene za popravak mreže opskrbe el. energijom. „Mnogo je lišća i vegetacije iznad električnih vodova. Očekujemo da će za ruralna područja izvan središta Townsvillea potrajati dok sve ne popravimo.” Poplave, kiša i rizik od oluja i dalje prijete drugim dijelovima Queenslanda radi oslabljenog ciklona Kirrily koji se premiješta sjevernim dijelom unutrašnjosti ove države. Očekuje se da će se on tijekom vikenda zadržati na području gradova uključujući Cloncurry, Mount Isa, Hughenden i Boulia. Iznoseći najnovije podatke starija meteorologinja Ureda za meteorologiju Miriam Bradbury izjavila je da ukupne količine padalina za to područje mogu doseći od 70 do 110 ml tijekom šest sati, što je zaista kratko razdoblje za ovoliko kiše. Stoga bi moglo doći do brzih po-

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024. od opeklina od sunca.

Darwin

Darwin može očekivati kišan i vlažan tjedan tipičan za kišnu sezonu. Moguće su oluje i obilni pljuskovi te visoke temperature. Na jugu se očekuje snažan toplinski val te je za okrug Simpson već izdano upozorenje. Upostavljen je i nadzor poplava u nedjelju za područja Barkly, Central Desert Region, Georgina i Eyre Creek.

Melbourne

CIKLON KIRRILY

Brojna kućanstva i dalje bez struje plava koje bi mogle preplaviti prometnice i pristupne puteve i učiniti ih blatnjavima i neprohodnima, a mogli bi se pojaviti i drugi problemi”, izjavila je gđa Bradbury. „Ciklon Kirrily mogao bi se početi kretati ka zapadu, prema Sjevernom Teritoriju, noseći onamo sa sobom i rizik od kiša i poplava. U međuvremenu na jugu

POVODOM 40. OBLJETNICE DJELOVANJA

Medicare izdaje posebnu karticu M

edicare kartice ove će godine dobiti malenu promjenu budući da australski zdravstveni sustav slavi veliku obljetnicu. Komemorativni dizajn kartice bit će uvelike sličan dosadašnjem, no njime će se obilježiti 40. obljetnica djelovanja zdravstvenog osiguranja te će se ovo obilježje moći vidjeti na svim karticama izdanima do kraja godine. Ministar zdravstva Mark Butler izjavio je da je ovo način na koji slavimo Medicare kao nešto „što pripada svim Australcima”. „Ovom proslavom odajemo priznanje Medicareu kao temelju našeg zdravstvenog sustava koji osigurava da svi građani Australije imaju jednak pristup zdravstvenoj skrbi kada im je ona potrebna, bez obzira na to gdje stanuju i mogu li to platiti”, rekao je. Svima kojima karti-

ca istječe automatski će biti poslana nova s novim dizajnom. Oni koji žele imati ovu karticu posebnog dizajna povodom spomenute obljetnice mogu ju zatražiti ili se putem aplikcije Medicare Express Plus prijaviti za izdavanje nove digitalne verzije kartice gdje će se ona automatski ažurirati. Vladin ministar za usluge Bill Shorten opisao je novu karticu kao priliku da građani „pospreme dijelić povijesti u novčanik”. „Ako ste odgađali izvaditi novu Medicare karticu ovo je odlična prilika da to napravite”, rekao je. Izgled kartice uvelike će ostati kao i do sada, no na ovom izdanju bit će dodan mali logo s tekstom „40. obljetnica” u gornjem lijevom kutu kao mali dodatak Medicare logotipu koji se nalazi u desnom gornjem

Melbourne očekuje blag i poglavito sunčan tjedan s temperaturama koje će idućih dana pomalo rasti.

kutu kartice. Pozadina kartice je pojednostavljena, stavljena je u drugi plan tako da pokrije manje od polovice kartice u jednostavnijem dizajnu. Medicare je uveden 1. veljače 1984. kako bi građanima pomogao pokriti troškove zdravstvene skrbi nakon prvog pokušaja Laburističke stranke da uvode jedinstveno zdravstveno osiguranje koje je ukinula Fraserova vlada. Prošle godine vlada je pokrenula prve korake ka restrukturiranju sustava kako bi se smanjio pritisak na bolnice i primarna zdravstvena skrb učinila dostupnijom. Butler je izjavio kako je Medicare sastavni dio zdravstvenog sustava te da ga moramo čuvati. „Laburistička vlada postavila je Medicare na noge i nastavit će ga štititi i jačati”, rekao je.

države i dalje prevladava velika vlaga oko Brisbanea, očekuju se temperature oko 36 stupnjeva. Ured za meteorologiju navodi da će UV indeks biti vrlo visok, sve do razine 15, te da u takvim situacijama već za nekoliko minuta može doći do opekina kože.

Sydney

Nakon preznojavanja ti-

va kućanstva u Novom Južnom Walesu sada imaju pristup konzultacijama hitne zdravstvene skrbi za bolesnu djecu, čime se nastojni smanjiti pritisak na hitne službe. Služba pod nazivom „virtualKIDS Urgent Care Service” u potpunosti je proširena na sva lokalna zdravstvena područja s 19. siječnjem te se očekuje da će od nje svakog mjeseca imati koristi preko 500 obitelji. Ova usluga ranije je bila dostupna tek u južnom dijelu istočnog Sydneyja, u zapadnom Sydneyju te zdravstvenim područjima Hunter New England. Kako bi u svako doba pristupile ovim uslugama obitelji moraju samo nazvati telefonsku liniju HealthDirect na broj 1800 022 222 te će ih se potom preusmjeriti na audiovizualne konzultacije s medicinskom sestrom koju mogu provesti pomoću ra-

SMANJITI POSJETE HITNIM SLUŽBAMA

Canberra

Toplo i uglavnom sunčano vrijeme očekuju se u Canberri tijekom tjedna, sa sparnih 27 i 28 stupnjeva.

Adelaide

jekom vrućeg Dana Australije, Sydney očekuje odmor od sunca s pretežno oblačnim vikendom i povremenim pljuskovima. Živa će se popeti do maksimalnih 26 stupnjeva, što je više od deset stupnjeva manje nego 26. siječnja. Unatoč hladnijim temperaturama, UV indeks će i dalje biti visok (13), što donosi i iznimno visok rizik

U Adelaideu se očekuje sunčano vrijeme s hladnijim temperaturama. UV indeks narast će na 13, što znači da će zaštita od sunca biti važna tijekom cijelog tjedna.

Perth

Perth očekuje vikend bez kiše, očekje se sunčano vrijeme. Temperature do maksimalnih 33 stupnja te s relativno hladnijim noćima.

Širenje usluga hitne službe ‘virtualKIDS’ čunala ili mobilnog telefona. Konzultacije kroz ovu uslugu dostupne su za djecu do 16 godina starosti te su besplatne za one koji su osigurani putem Medicarea. Iako će se pacijenti svejedno uputiti u hitnu službu tamo gdje je to potrebno, dvoje od troje bolesne djece na ovaj će način alternativnim metodama primiti skrb koja im je potrebna. Bolesnu djecu moguće je uputiti na konzultacije pedijatrima i virutalnim putem kroz uslugu virtualKIDS ili će im se savjetovati da se jave obiteljskom liječniku ili centru za hitnu medicinsku skrb. Medicinske sestre također će moći izdavati recepte za lijekove kao što je Panadol

za djecu. Ministar zdravstva Novog Južnog Walesa Ryan Park rekao je da bi proširenje ovih virtualnih usluga obiteljima trebalo omogućiti brži pristup medicinskoj skrbi te bi se tako izbjegli i nepotrebi odlasci u bolnicu. „Roditelji žele da njihova djeca prime potrebnu skrb koju zaslužuju i to u što kraćem roku”, rekao je. „Znamo da možemo napraviti bolji posao nego da roditelje i djecu ostavimo da dugo vremena čekaju u bolnicama. Moj prioritet kao ministra zdravstva je prihvatiti nove načine unaprjeđenja bržeg pristupa kvalitetnoj skrbi i liječenja za našu djecu.”

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

Sve će se promijeniti tek kad Thompson zapjeva u pulskoj Areni, a Čavoglave se probiju u zagrebačku

jednoj od nedavnih kolumna napisao sam da je ova godina frapantno slična 1988. godini. Više mi se tako ne čini. Sad mi se čini kako je već nastupila 1990. Berlinski zid je pao, Srbija se rapidno naoružava i evocira sve srpske ratne pobjede mada se nitko ne može sjetiti koje su to bile. Možda jedino Cerska bitka iz kolovoza 1814. na sjeverozapadu Srbije kad su razbili Austrougarsku vojsku koju su sačinjavali "tvrdi" borci - Česi. Poznati su po tome da se gotovo redovito u japankama penju na Velebit, a na Hvar iz Splita plove na luft-madracima uvjereni kako idu u Karlove (H) vari… Kad se Srbija do zuba naoruža, na scenu bi mogao opet stupiti Buda Lončar i zatražiti embargo na naoružanje svih strana. A onda što nam Bog da… Upitao jedan stranac Japanca: "Kako ste došli na taj stupanj da vam je cijela nacija pametna?" Japanac odgovori: "Mnogi narodi su pametniji od nas. U većini naroda od deset ljudi, devet je pametno, a jedan glup. Kod nas u Japanu je devet glupih i jedan pametan. Razlika je u tome što mi damo onom jednom pametnom da vodi onih devet budala, a vi dajete onoj budali da predvodi vaših devet pametnih".

Zašto generali šute?

Iz dubokog Yu-sna probudio se napokon Krešimir Žabec iz Jutarnjeg pa piše: "Generali, progovorite, dolazi li i nama rat?" Krešo je ipak shvatio da je "mir pod svaku cijenu" samo ljevičarska iluzija. Da je Putin, nakon što je Ukrajina onako brutalno izvršila "agresiju" na Rusiju, skršio otpor Ukrajine, danas bi Vučić pisao novi govor za "oslobođenu" Glinu. No, hvala Bogu, Hrvateki ipak ne spavaju, bar svaki dan u podne u Zagrebu. Naime, čitam kako je Grički top popravljen i kako je sad kompletna protuzračna obrana spremna. Već mjesecima medvjedi čuvaju granicu dok neprijatelj ne spava. Joe Biden širi "neprijateljsku propagandu" pričom da ako Rusija pobijedi u Ukrajini onda će Balkan biti naredna rusko-srpska meta. Čista glupost! Zašto bi Srbija napala Hrvatsku? Njeni sunarodnjaci sudjeluju u hrvatskoj Vladi, srpski kapital posjeduje dnevni tisak i tjednike, ne dozvoljava se Hrvatska pravoslavna crkva, a kad smo u �inancijskoj frci, za pravoslavni Božić nam poklone novčić koji mi drugi dan pretvorimo u hrpu eura pa im vratimo. No, nije samo Joe Biden neinformiran. Kreši Žabecu je sumnjivo ponašanje ministara obrane Njemačke, Švedske, Češke, Belgije, Estonije, Nizozemske… koji jasno i glasno prognoziraju da Europi prijeti novi rat koji

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

dolazi s istoka. Kod Hrvateka o tome vlada muk, svi čkome i prave se ludi. Ne bi se šteli mešati! Valjda je zato Krešek pomalo razočaran i frustriran pa kaže: "Kao da Hrvatska graniči s Patagonijom, a ne sa Srbijom, a vojni i politički vrh se ne usudi ni pisnuti. Čuvaju vojnu tajnu". Vojni zapovjednici žive u svojevrsnoj auto-�ikciji. Sudjeluju u raznim proslavama i obljetnicama, ali o realnoj i nadolazećoj ratnoj opasnosti s istoka ništa ne govore. Puno se priča i piše o vojnom roku kojeg bi trebalo (zlu ne trebalo) ponovno

manjina u Hrvatskoj ima Ustavnim zakonom garantiranu trojicu saborskih zastupnika, a mi u Srbiji ni jednog, onda dolazimo do jednog "zajedničkog nazivnika" koji bi otprilike mogao glasiti da su oni politički superiorni Hrvatekima. Pita Crnogorac popa: “Je l' mi Crnogorci idemo u raj sami ili netko dolazi po nas?"

Turudić digao tlak jugonostalgičarima

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Koliko će muškarcima koji vode Hrvatsku, SAD, Francusku, Njemačku… trebati da shvate kako se tu više ne radi samo o imigrantskom valu nego se tu radi o sustavnoj invaziji na njihove države uvesti. O tome slušamo duboke analize Anke Taritaš Mrak i Kate Peović… Možda zatraže prethodni elaborat od Vedrane Rudan i ostalih članica 6. Ličke da one ocijene treba li nam vojni rok i koliko smije trajati. Žabec tako postaje drug koji pravilno razmišlja kad kaže "da su temu oko vojnog roka isprovocirali novinari, a ne vojnici…" Čudan stav vojske. Po njima smo mi mirni i sigurni, okruženi samo prijateljima (kao npr.: Srbijom i Crnom Gorom). Ova druga će nam uskoro vratiti brod Galeb koji je sada malo preuređen u "nosača avijuna". I tako mi živimo u našem "ružičastom snu". NATO, generali i ministri obrane članica EU-a iz dana u dan melju i upozoravaju na rat koji je već tu i oko nas, a naši šute i obilježavaju obljetnice ili održavaju svečanosti. Sve ostalo je pokriveno "vojnom tajnom". Mnogi naši generali bili su u JNA. Valjda im je to zaostalo iz tog mentaliteta. Imamo love, helikoptere Black Hawk, vojna vozila Bradley, jedino nam nedostaje ljudstva. Ako Buda opet u UN-u zatraži nekakav embargo, ovaj puta bi mogao na obuku Hrvateka za ratovanje. Jeste li čuli bilo kojeg ministra da je o tome iskazao neki svoj stav. Svi šute, smije govoriti samo veliki vođa jer on jedini odlučuje hoće li ili neće biti vojnog roka i koliko će trajati. Jedino o čemu on ne odlučuje je hoće li biti rata na ovim prostorima. I na kraju Krešimir Žabec pokazuje i dobar smisao za humor kad kaže: "I zato pozorno pratite obavijesti Hrvatskog auto kluba. On će vas o dolasku ruskih tenkova obavijestiti prije nego načelnik Glavnog stožera ili ministar obrane". Prije nego i najpametniji ljudi na "zemaljskoj ploči", oni iz Generalskog zbora. Pravi problem nastao bi ako bi nam slučajno Vatikan objavio rat. Šalim se. Papa Franjo nas izuzetno voli. Možda čak i više nego Por�irija… Sjećam se jednog citata Benedikta XVI: "Ako Ste-

pinac nije svetac, tko je onda svetac…" ili tako nekako. Hvala Bogu, zamijenio ga je nama sklon Franjo pa smo sad mirni dulje vremena. U ovo vrijeme je u Hrvatskoj lako izabrati sveca ili sveticu. Kandidati su "Možemo", Anka Taritaš Mrak, Oreškovićka, Peovićka, Sandra Benčić… Sve bi njih možda naš dobri papa Franjo, uz pristanak Por�irija, prije kanonizirao nego Stepinca. Jednostavno moraš imati zrno sreće koje Stepinac nije imao. Jest da se Stepinac na Solunskom frontu borio kao srpski dragovoljac, ali SPC ga ipak ne voli. Tu solunsku avanturu Alojzija Stepinca objasnio je svojedobno papi Franji sam Por�irije, vjerojatno isto onako objektivno i istinito kako je Dobrica Ćosić objasnio njihovu potrebu za laganjem. Ni njegovo priznanje o opčinjenosti povijesnim lažima nije previše pokolebalo ljubitelje Prije i cajki. Sve je to ipak vrlo lako objašnjivo s obzirom da živimo u svijetu u kojem je veći problem prazna baterija na mobitelu nego prazna glava. Znate li zašto služi truba u autu? Da upozori na opasnost. Zato svi trube kad se netko ženi. Sad malo matematike. Srba danas ima oko šest milijuna. Naši i njihovi "istoričari" tvrde kako je svakom od njih obitelj završila u Jasenovcu. Pitanje je: "Koliko je to onda žrtava?" "Jutarnji" svakodnevno u Vremeplovu na zadnjoj stranici donosi isječke iz naše "zajedničke povijesti". Evo naslovnice Jutarnjeg od 20. veljače 1915.: "Srbi bombardirali naše gradove Zemun i Mitrovicu. Tako su ispalili na Zemun preko sto hitaca iz teških topova…". Objašnjenje onima kojima zemljopis nije jača strana. U veljači 1915., tri godine prije "sjedinjenja" ili odlazaka "gusaka u maglu", Zemun (danas šire predgrađe Beograda) bio je hrvatski grad s većinskim hrvatskim stanovništvom. Kao uostalom i Subotica i neka druga mjesta u Vojvodini. Pa kad znamo da danas srpska nacionalna

Jugonostalgičarima se digao tlak. Prosto ne mogu da veruju. HDZ se ipak, uz svu medijsku i oporbenu halabuku i nadanja, usudio predložiti Ivana Turudića za novog Državnog odvjetnika. Slavica Lukić je zamočila svoje pero u najcrnju tintu i napisala: "Simbiozom sudačke šutnje i politike do vrha DORH-a". Slavica se čudom čudi kako je HDZ-ova Vlada pokazala srednji prst neovisnom pravosuđu". Zašto ta čast nije, recimo, pripala opoziciji koja je raskošno talentirana da u roku odmah dobije uvid u bilo koji spis u kojem ima HDZ-ovog crnila. Ako lijeva opozicija slučajno pobijedi na parlamentarnim izborima onda će oni pokazati svoj srednji prst. Ali za to moraju još pričekati. Možda dok umjetna inteligencija ne zamijeni političare. Mnogi od njih pokazivali bi i "bosanski grb", ali za to im treba samo sitnica - izborna pobjeda. Ako im to uspije, onda mogu predlagati čak i Katarinu Peović ili Anku Mrak za fotelju Glavnog državnog odvjetnika u DORH-u. Već sam se javno preko ove kolumne izjasnio da od vremena smrti dr. Franje Tuđmana nisam više glasao za HDZ pa, dakle, ovo ne pišem kao predizbornu promidžbu HDZ-a. Međutim, problem je kod glasovanja na izborima u "široj slici". Dovoljno je pogledati u medijima tko arogantno pretendira na preuzimanje zakonodavne i izvršne vlasti. Uz tako razjedinjenu desnu oporbu u kojoj svatko tko zna sročiti nekoliko suvislih rečenica odmah osniva vlastitu stranku i ne želi ni sa kime drugim koalirati jer vjeruje da je baš on i njegova strančica bogom dana, opet ostaje jedina ozbiljna politička opcija HDZ. Svi mi znamo svu bijedu korupcionaških i nepotističkih grijeha HDZ-a, ali oni bar ponešto sad već znaju o vođenju države dočim gotovo cijela oporba grca u nesposobnosti i neznanju. Dovoljno je samo pogledati kako vlada Možemo! U Zagrebu. Unatoč naricanju, kukanju i cmizdrenju naših ljevičarskih medija i njihovom pedantnom seciranju svih Plenkovićevih blefova i HDZ-ovih grijeha, kad se pogleda tko bi ih mogao zamijeniti na vlasti, ishod tih nadolazećih, tobože neizvjesnih, izbora je siguran. I nakon HDZ-a, opet HDZ. Perpetuum mobile.

JOHN STONEMART MEMORIALS

Svaka akcija ima jednaku, ali suprotnu reakciju. Kad nam opozicija ne bude skup malih samodovoljnih pojedinaca, kad nam mediji ne budu više u rukama Beograda, kad nam se branitelji prestanu ubijati ogorčeni tko i kako nam vlada, dok Thompson ne zapjeva u pulskoj areni, dok se Čavoglave ne probiju u zagrebačku Arenu, dok se na Dan državnosti ne budu u cijeloj državi vijorile hrvatske zastave, dotle ćemo svi zajedno jedni drugima pokazivati srednji prst. Kad, dakle, politički odrastemo, ljudi će na izborima glasovati za normalne nove stranke, oporbu. Do tada će HDZ-vladati, pokazivati na izborima srednji prst te dizati tlak kriptokomunistima i orjunašima. Tužan je podatak da si je 3100 branitelja oduzelo život. Među njima nije ni jedan političar… Hrvatski jugonostalgičari tiho uzdišu. Da je barem među tim braniteljima i Ivan Turudić.

Preferiram Nadala i Federera

Prvi štitnik za genitalije (suspenzor) upotrijebljen je 1874. u hokeju na ledu, a prva kaciga koja štiti vozače motora izumljena je 1974. Zaključak je jednostavan. Muškarcima je trebalo sto godina da shvate kako je i mozak važan. Postavlja se samo od sebe pitanje koliko će muškarcima koji vode Hrvatsku, SAD, Francusku, Njemačku… trebati da shvate kako se tu više ne radi samo o imigrantskom valu nego se tu radi o sustavnoj invaziji na njihove države. Sto godina nitko od nas neće dočekati. Ni Zoran Milanović koji troši svoje skromne resurse pljuckajući po Turudiću. Lako se demaskirati kad pucaš �loskulama umjesto argumentima. Pjeniti se sad nad time da se izuzeo iz predmeta svog bratića pa se onda tome čuditi kao pura dreku sliči kukanju kako nema novca dok mozak nitko ne spominje. Kažu da se žene nikada ne pita za godine, a Hrvate se ne pita ni za što. Australian Open je gotov. Bolan kraj za armiju Novakovih navijača. Đoković je barem statistički najbolji tenisač svih vremena. Ja ipak preferiram Nadala i Federera, ali koga briga… Međutim, smatraju neki kako je ogromni kiks teniskog faraona Đokovića što je izgubio od Jannika Sinnera. Ovo Jannik skoro zvuči kao "jadnik". No, vratimo se opet na statistiku. Od zadnja četiri susreta između Đokovića i Sinnera, taj "jadnik" je dobio tri. I čiča miča, gotova je priča. Jedan ima 35. godina, a drugi 20. Svakoj veličini na ovom svijetu jednom dođe kraj. Zbog toga ne treba kmečati. Ako ste neutješni, otiđite u zagrebačku Arenu na neki od koncerata. Tamo ste sigurni. Nitko vas neće uznemiriti lažnom dojavom o bombi… Digli su ga u nebesa, a onda su ga pustili…

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

‘Oglašavajte u 'Hrvatskom vjesniku’ ☎ (03) 9481 8068 Fax (03) 9482 2830

MALA KRIŽALJKA

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

KARNEVAL - MESOPUST – FAŠNIK SVAKI KRAJ NOSI SVOJE SPECIFIČNOSTI (2.dio)

ISTRA: Ako vam maškare pokucaju na vrata, ponudite ih fritulama! Fritule s M

aškarano ludilo u Istri tradicionalno počinje na Antonju, blagdan svetog Antuna Pustinjaka koji se slavi 17. siječnja. U Istri, ali i na Kvarneru najbitnija su dva dana u vrijeme poklada, a to je pusna nedjelja i utorak. Običaji variraju od kraja do kraja. Primjerice, u selima Lindaršćine i Žminjštine maškare zajedno marendaju na pusnu nedjelju prije nego što krenu u obilazak kuća, i to uglavnom kobasice i pancetu. Oni koji ne idu u maškare, ručaju oko 14 sati, najčešće kiseli kapuz s kobasicama, zarebrnikom i krumpirima. Kad maškare dolaze u kuću, tradicionalno se ponude fritulama i motanicama. Maškare rijetko kad večeraju nakon pohoda. Razlozi su logični. Što se tiče gastronomskih običaja, tradicionalno

jednostavni: ili su se putem najeli ili imaju previše alkohola u krvi. Na pusni utorak običavalo se praviti zajednički ručak koji je bio obilan iz nekoliko razloga. Prvo, maškare moraju imati snage za višesatni maškarani pohod; drugo, u obilju alkohola mudro je napraviti dobru podlogu; i treće, sutradan počinje korizma pa se maškare neće pošteno najesti do Uskrsa. Na pusni utorak se običavao raditi famozni gulaš od peteha (pijetla), a iskoristio bi se preostali kapuz od nedjelje. Nakon paljenja Pusta spremala se obilna fritaja od namirnica koje su maškare prikupile, obično od kobasica, špeha i jaja. Ako maškare i vama pokucaju na vrata, možete ih ponuditi fritulama, a u nastavku donosimo recept.

jogurtom

- prstohvat cimeta - 400 ml ulja za prženje

Nakon paljenja Pusta spremala se fritaja od namirnica koje su maškare prikupile, kobasica i špeha, a onda su na red došle i fritule. Sastojci: - 2 jaja - 1 čvrsti jogurt - 1 vanilin šećer - prstohvat soli - 3 žlice šećera - 1 prašak za pecivo - 20 žlica oštrog brašna - 1 žlica ruma

Priprema: U posudu stavite jaja, dodajte obje vrste šećera i dobro izmiješajte. Miješati možete ručno ili električnom miješalicom. Jogurt, sol, rum i cimet iduće su namirnice koje se dodaju. Kad je smjesa glatka, lagano umiješajte brašno i prašak za pecivo. Smjesa ne treba stajati, možete odmah pržiti tijesto. U dubljoj posudi zagrijte ulje, žličicom oblikujte okruglice i stavljate ih da se peku. Okrećite ih da budu ravnomjerno pečene sa svih strana. Tople posipajte šećerom u prahu. SAVJET: Pazite da ulje ne bude jako vruće. Kada se zagrije, stavite ga na najnižu temperaturu jer će vam u protivnom fritule u sredini biti sirove.

Priprema: U mikser stavite jaja i mlijeko. Miksajte na minimalnoj brzini postupno dodajući brašno. Kada ste sjedinili sastojke, možete promijeniti ravnu lopaticu kukom za tijesto. Ako radite ručno, nastavite mijesiti. Tijesto mijesite još 10 minuta. Ako radite ručno, slobodno dodajte još malo brašna za miješenje. Tijesto mora u konačnici biti mekano. Kada ste umijesili, ostavite ga da odmori 30 minuta pokriveno krpom. Nakon odmora razvaljaj-

te tijesto što tanje možete. Mast možete sad već staviti zagrijavati na laganoj vatri. Ako ne konzumirate mast, možete koristiti ulje, bitno je samo da bude barem dva prsta ulja kako listarići ne bi doticali dno. Izrežite manje rombove i u sredini zarežite crtu kao kod poderanih gaća. Pržite sa svake strane po dvije minute, dok ne dobijete zlatnožutu boju. Zadnji korak je na vama, namažite ih pekmezom ili poslužite uz slane slavonske delicije.

Foto fritule

SLAVONIJA: Fini i prhki listarići tope se u ustima

oklade su u Slavoniji bogate masnom i ukusnom hranom kako bi se 'bušari' mogli cijeli dan 'keriti' i uživati u kojoj čašici (previše) domaćih destilata! Listarići su dio tog folklora, a ljepota je u tome što ih možete jesti s džemom, a fini su i s domaćih narescima. U pitanju je prhko, prženo tijesto koje se topi u ustima i koje je idealno i za tradicionalna pokladna jahanja, kad jahači idu po postajama gdje ih dočeka gozba. Listarići su odlična hrana za tu priliku zato što jahači

ne moraju silaziti s konja, već pojesti nešto ovako, 's nogu.

Listarići Foto listarići

Sastojci: - 2 jaja sobne temperature - 500 ml mlijeka - 550 g brašna - 10 žlica svinjske masti - 100 g šećera u prahu

DALMACIJA: Na bogatoj trpezi našle bi se mantale, hrostule i popularni padišpanj N

ekad je karneval u Dalmaciji imao gotovo mitsku važnost. Bilo je potpuno nepojmljivo da netko nije znao za običaje vezane uz splitski krnjeval, mačkare u Radošiću ili Donjem Muću, olibske poklade ili korčulanske kumpanije. Svatko bi bio izvrgnut Što se tiče gastronomskih običaja, tradicionalno su se frigali krafeni, a na pokladni utorak, kad bi crkveno zvono otkucalo 23 sata, ljudi su odlazili kućama pojesti izdašniji mesni obrok ili ono što je od njega ostalo jer nakon ponoći nastupa korizma. Najčešće se radilo o makarulima sa šugom od mesa. Jedan od najljepših karnevalskih običaja su Bijeli maškari, pokladni i svatovski ples vezan za mjesto Putnikoviće na Pelješcu. Bogata trpeza jedna je od najvažnijih elemenata kultnog obi-

čaja bijelih maškara. Domaćice iz sela svake bi godine nastojale na stol iznijeti što raskošnija, ukusnija i ljepša jela kako bi se maškari počastili. Našlo se tu svega! Mantale, hrustula, bruštulanih mindela, makarula, ali obavezno i dobrog pelješkog vina i prošeka te padišpanja za koji vam donosimo recept.

Padišpanj Foto padispanj

"Ovo je zaista jednostavan kolač, ali tajna je u tome da jaja morate batiti 45 minuta. Ako se služite mikserom, i onda će vam trebati dobrih pola sata. To je ništa u us-

poredbi kako su ljudi ovdje nekoć znali izraditi tijesto. Iz starih madraca izvukla bi se žica i na to bi se prikačila grančica mirte", govori Kristina Dalmatin s Pelješca. Tijesto za kolač spremno je kad njime možete ispisivati slova koliko je dobro izrađeno. Kad je pečen, on mora biti mekan kao oblak, a kad ga stisnete jagodicama prstiju, padišpanj se mora vratiti u prvobitan položaj. Danas domaćice znaju malo 'varati' pa, zlu ne trebalo, dodaju i jedan prašak ze pecivo, ali to je znak da nisi siguran u svoje tijesto. Od začina dodaje se korica limuna, a u nekim krajevima dodaju i anis. Na području Pelješca padišpanj je bio svatovski kolač, a budući da su i bijeli maškari zapravo svatovska povorka, on se obavezno nalazi na trpezi kojom se časte članovi povorke.

Sastojci: - 12 jaja - 12 žlica glatkog brašna - 12 žlica šećera - korica 1 limuna - šećer za posipanje - malo svinjske masti

Priprema: U posudu stavite jaja i šećer. Potrebno je najmanje pola sata kontinuiranog miksanja dok ne dobijete gustu smjesu. Brašno dodajte uz neprestano miješanje, a zatim dodajte i limunovu koricu. Kalup za pečenje namastite domaćom svinjskom masti, a zatim pažljivo ulijte u kalup. Pecite 45 do 50 minuta na temperaturi od 165 °C. Kad je sve gotovo, pospite šećerom u prahu. Padišpanj se nakon pečenja mora ohladiti, a tek onda poslužiti, najbolje uz malo prošeka

MEĐIMURJE: Slani ljepanci i slatki fanjki I u Međimurju poklade su vrijeme zasitne hrane i prženih poslastica. Uz nezaobilazne langoše i krafne, pripremaju se i slani ljepanci te slatki fanjki. U drugom mjesecu je još dovoljno hladno pa se za fašnik jede zasitna, masnija i teža hrana kao što su buncek sa zeljem, fini trganci s vrhnjem, špek, žganci na slaninama i slično. Rade se i ljepanci ili lepanci, slana peciva koja se mogu poslužiti zasebno ili uz nareske kao što je recimo meso s tiblice, ali i fanjki koji su, zapravo, pržena peciva slična kroštulama, ali na međimurski način. Uz rakiju koja grije, sve to jede se s nogu i daje snagu maškarama koje cijeli dan provode na hladnom zraku, zvone i uveseljavaju ljude.

Recepti za tradicionalne ljepance i fanjke ti:

Za ljepance će vam treba-

- 500 g brašna - 1 žličica soli - 2 žličice šećera - 2 velike žlice masti - 1 jaje - 2 žlice vrhnja - vode po potrebi

Priprema: Od navedenih sastojaka zamijesite tijesto, razvaljajte na 1 centimetar debljine, oblikujte i pecite u pećnici na 180-200 stupnjeva dok ne poprime lijepu boju. Za fanjke će vam trebati: - 4 žumanjka - 2 žlice vrhnja - 1 žlica šećera - 1 žlica ruma - glatko brašno po potrebi

Priprema: Od navedenih sastojaka umijesite tijesto tvrdo kao za rezance. Razvaljajte jako tanko, oblikujte i pecite u vrućem ulju.

KVARNER: Meki grašnjaci punjeni marunima Ovaj tradicionalni kvarnerski specijalitet od dizanog tijesta sa slatkom jezgrom od protisnutog maruna najčešće se priprema u doba maškara, iako ga na Kvarneru rado poslužuju i tijekom božićnih slavlja. Tijesto mu je slično fritulama, no nadjev od kvarnerskih maruna koji se beru u okolici Lovrana i Ičića čini ga posebnom poslasticom. Taj slatki zalogaj potječe iz mjesta Rukavac, koje se nalazi iznad Opatije.

Grašnjaci Foto grasnjaci

Za tijesto će vam trebati: - 20 g svježeg kvasca - 150 ml mlakog mlijeka - 2 žumanjka - 40 g šećera - 1 vanilin šećer - naribana korica limuna - 0,3 žličica soli - 50 g otopljenog maslaca - 2 žlice rakije - 350 g glatkog brašna

Za nadjev: - 200 g kuhanog i protisnutog maruna ili kestena - 12 g vanilin šećera - 1 žlica ruma - 5 g tamne čokolade Dodatno: - bjelanjak za premazivanje - ulje za prženje - šećer u prahu

Priprema: Umijesite tijesto te pustite da se odmori dva sata na sobnoj temperaturi. Na razvučeno tijesto debljine 3-5 mm stavite hrpice nadjeva koji se radi od maruna, vanilin šećera, ruma i tamne čokolade. Oko nadjeva tijesto premažite bjelanjkom, preklopite ga tako da je nadjev pokriven, pa stisnite okolo da izađe zrak. Zatim okruglim kalupom režite oblike tako da kalup obuhvati tijesto s nadjevom. Ostatak tijesta opet skupite, razvaljajte, izrežite i nadjenite kao prije. Pržite u dubokoj masnoći na srednjoj temperaturi dok ne dobiju lijepu smeđu boju sa svih strana. Grašnjake pustite da se ohlade, pospite šećerom u prahu pa poslužite.

30 MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali i dalje ćete biti skloni tupiti po svome. Bilo bi najbolje da više pažnje i važnosti poklonite drugoj strani, te da uvažite neke njene prijedloge. To bi bilo dobro za oboje. Neke će mučiti �inancije. Neki će naći sasvim nov i nesvakidašnji način zarade. Sretni brojevi: 4, ,8, 12, 23, 33, 45

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Postat će vam zanimljivije jer će biti više kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi koje će imati učinka. Bit će sve bolje. Još će biti manjih �inancijskih borbi. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 34, 45

Ako je zapelo između vas i partnera, vjerojatno ćete se oboje otvoriti i truditi pojasniti svoja očekivanja. Bit će još povremenih neprimjerenih ponašanja, ali to će biti zanemarivo. Pokušajte biti malo nježniji jedno prema drugome. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti. Sretni brojevi: 1, 8, 13, 24, 35, 44

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oboje ćete biti zadovoljni. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom koja nije iz njihova kraja. Mnogi će poželjeti pomaknuti granice, ali vidjet će da to nije tek tako. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja. Sretni brojevi: 11, 21, 24, 35, 37, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vaši osobni donosi postat će malo diskretniji, a vi na neki način manje zahtjevni. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je dobro jer ćete se istinski upoznati. Dobro su vam postavljeni kontakti, a pogotovo za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog pristupa i diskrecije. Sretni brojevi: 10, 20, 23, 34, 44, 45

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Izazovi će se prorijediti, a vaš ljubavni život smiriti. Većina će biti zadovoljna. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima Sve ono što ste smišljali i planirali polako dobiva vanjska obilježja. Neki će prepoznati prilike za usavršavanje svojih ideja. Sretni brojevi: 9, 12, 23, 25, 35, 44

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

21. siječnja do 18. veljače

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za društvom, pa će biti često viđeni gosti na raznim zabavama. Bit će im dobro, ako izuzmemo male svađe. No njima će to biti poticaj. Oni koji još traže srodnu dušu putovat će. Oni koji traže nešto novo ili duboko dobit će priliku da to prepoznaju. Bit će nadomak nečeg što će im obogatiti karijeru. To će ih potaknuti da rade još predanije. Sretni brojevi: 19, 20, 29, 32, 39, 44 Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to poboljšanje u vašim osobnim odnosima, ali i dalje se savjetuje oprez. Najviše zato jer može biti greški u koracima ili provokacije od druge strane. Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studenti bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan imati na pameti sve više sjajnih ideja. Sretni brojevi: 8, 18, 28, 34, 35, 44

Tijekom ovog tjedna neke će stvari u vašem privatnom životu početi dolaziti na svoje mjesto. Manji verbalni nesporazumi bit će dio svakodnevice kojim ne treba pridavati veći značaj. Slušajte svoje srce i slijedite ga. Tako neće biti greške. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Sretni brojevi: 8, 13, 27, 34, 36, 44

Ako ste još sami i tražite ljubav, budite odmjereni i ne navaljujte. Prije će se dogoditi da ovaj put drugi zavedu vas nego obratno. Zato možete ostati pasivni, barem zasada. Ako se osjećate usamljeno, računajte s tim kao fazom, te da će sve ići polako. Uglavnom ćete stremiti visokim ciljevima, a okolnosti i događaji ići će u prilog tome. Sretni brojevi: 10, 21, 28, 32, 34, 45

Postat ćete društveniji. Oni koji su još sami većinu slobodnog vremena provodit će umreženi s bliskom okolinom, bilo doslovno, krećući se, bilo preko kompjutora. Tako će lako nalaziti nova poznanstva, a nije isključena ni ljubav. Oni koji rade privatni posao mogli bi dobiti dodatni angažman koji im baš neće biti po volji. Isto vrijedi i za rad od kuće. Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 23, 33

Pred vama su lijepi ljubavni dani kad možete očekivati sklad između sebe i voljene osobe. Ako ste još sami, svakako izađite van u društvo jer us šanse da se s nekim zbližite povećane. Bit ćete zavodljivi, a osobe suprotnog spola rado će vam prilaziti. Nalazite se u fazi kad treba rješavati sitnice. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Povezivanje s mladim suradnicima. Sretni brojevi: 9, 11, 21, 24, 39, 44

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

ZDRAVLJE

Može li konzumiranje određenih namirnica pomoći u prevenciji demencije?

noge studije sugeriraju da hrana koju konzumiramo može imati utjecaj na starenje mozga tako što ima pozitivan učinak na biološke mehanizme (protuupalni ili antioksidativni učinak) koji bi mogli biti u podlozi AB. Moguće je da dijeta djeluje i indirektno na AB tako što smanjuje rizične čimbenike AB kao što su dijabetes, debljina ili srčane bolesti. Istraživanja sugeriraju da mediteranska prehrana ili njoj slične dijete mogu smanjiti rizik od AB ili usporiti kognitivno propadanje. Također, istraživanja potvrđuju da ovakva vrsta prehrane ima povoljan učinak na kardiovaskularne bolesti, pa time i na moždanu funkciju i smanjenje rizika za demenciju. Mediteranska prehrana naglašava važnost većeg konzumiranja voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i morskih plodova te nezasićenih masnih kiselina tj. maslinovog ulja, a preporučuje manje konzumiranje crvenog mesa, jaja i slatkiša. Varijanta ovakve prehrane je MIND-dijeta (engl. Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), koja uz mediteransku uključuje DASH-dijetu (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension). DASH-prehrana temelji se na niskom unosu zasićenih masnih kiselina i natrija, a potiče unos voća, povrća i mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, pa time utječe na smanjenje krvnoga tlaka i posredno demencije. MIND-prehrana potiče na povećan unos namirnica biljnog podrijetla i smanjen unos namirnica životinjskog podrijetla. S druge strane, treba izbjegavati nezdrave namirnice i nezdravu pripremu hrane (prženje). Stoga preporuke za MIND-dijetu kažu da se maslac i margarin ograniče na najviše jednu žlicu na dan, sir i pržena hrana smije se konzumirati manje od jednom tjedno, crveno meso ne više od triput tjedno, a pekarski proizvodi i slatkiši (kolači, sladoled) ne više od pet komada tjedno. MIND-dijeta ima pozitivan učinak na moždane stanice tako što smanjuje oksidativni stres (smanjuje nakupljanje slobodnih radikala) i smiruje upalne procese u organizmu. Antioksidanti iz bobičastog voća, vitamin E iz maslinovog ulja, zelenog lisnatog povrća i orašastih plodova pogoduju zdravlju mozga i štite ga od oksidativnog stresa. Dodatno, omega-3-masne kiseline (riba, plodovi mora, riblje ulje) poznate su po svojoj sposobnosti da smanje upalne procese u mozgu, koji su povezani s polaganim slabljenjem moždanih

funkcija. Prije dodavanja vitamina ili minerala treba o tome razgovarati s liječnikom kako bi se spriječile potencijalne interakcije s drugim lijekovima ili neželjeni učinak na druga zdravstvena stanja. Demencija se može dovesti i u vezu sa slabijim nutritivnim statusom te manjkom određenih vitamina (B12, folna kiselina, vitamin D) pa je u tom slučaju nužna njihova nadoknada. U slučaju normalnih vrijednosti vitamina i minerala u organizmu, preporuke za njihovo konzumiranje su različite. U svakom slučaju, prije dodavanja vitamina ili minerala trebalo bi o tome prvo razgovarati s liječnikom kako bi se spriječile potencijalne interakcije s drugim lijekovima ili neželjeni učinak na druga zdravstvena stanja. U literaturi se navode vitamini i minerali koji potencijalno mogu biti povezani s kognitivnim funkcijama. Vitamini B-skupine: pokazalo se da visoke razine vitamina B-skupine (folna kiselina, vitamin B6, B9 i B12), mogu smanjiti razinu homocisteina u krvi i tako pružiti zaštitu moždanim stanicama. Vitamin D: rezultati mnogih istraživanja ukazuju da je vitamin D bitan za normalno kognitivno funkcioniranje. Dodavanje ovog vitamina može povoljno djelovati na zdravlje jer je neophodan za koštani, imunološki i kardiovaskularni sustav. Glavnina vitamina D stvara se u koži pod utjecajem sunčevog zračenja, a njegov unos putem hrane u prosjeku je vrlo malen. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ribe (srdela, tuna, losos), žumanjak jajeta, kvasac. Vitamini C i E: istraživanja pokazuju da osobe koje koriste prehranu bogatu vitaminima C i E imaju do 25 % manji rizik od razvoja AB. Uz to, razina vitamina E i C često je niska kod osoba s demencijom. Namirnice koje su dobar izvor vitamina E uključuju suncokretovo ulje, neke vrste zelenog lisnatog povrća te bademe i lješnjake. Pozitivan utjecaj vitamina E temelji se na njegovom antioksidativnom učinku i posljedičnoj prevenciji degeneracije moždanih stanica. Silicij: kod uvođenja preventivne prehrane za demenciju, preporuka je u prehranu uvesti hranu koja sadrži silicij. Naime, istraživanja su pokazala da silicij sprječava apsorpciju aluminija kojeg možemo unositi putem hrane. Izvor silicija je mineralna voda (koja ga sadrži), zatim kelj, zelena salata (puterica), crveni luk, raštika i smeđe alge. Cink je neophodan za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava, zaštitu stanica od oksidativnog stresa te ima važnu ulogu u funkciji mozga. Nedostatak cinka čest je kod starijih osoba. Bakar je od velike važnosti u kontroli razine radikala kisika, dok je cink izravno uključen u antioksidativno djelovanje i procese detoksikacije. Stoga se koncentracije cinka i bakra u serumu mogu smatrati markerima oksidativnog stresa.

MIND-prehrana potiče na povećan unos namirnica biljnog podrijetla i smanjen unos namirnica životinjskog podrijetla. Preporučuje se koristiti namirnice iz tzv. "zdravih grupa": - zeleno lisnato povrće (kelj, blitva, špinat, salata), najmanje šest puta tjedno - korjenasto i ostalo povrće (s naglaskom na neškrobno), najmanje jednom dnevno - orašaste plodove (bademi, lješnjaci, orasi),

najmanje pet puta tjedno - grahorice (mahunarke), triput tjedno - cjelovite žitarice, triput tjedno - perad, dvaput tjedno - riba, jednom tjedno - bobičasto voće (jagode, borovnice, maline, kupine), najmanje dvaput tjedno - maslinovo ulje - vino (1 dl crnog vina), dnevno

Istraživanja potvrđuju da ovakva mediteranska prehrana ima povoljan učinak na kardiovaskularne bolesti, pa time i na moždanu funkciju i smanjenje rizika za demenciju

Preporučene namirnice

TV PROGRAM 31

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

ČETVRTO IZDANJE

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Nova sezona sociološkog eksperimenta ‘Brak na prvu

rak na prvu” uskoro kreće, a ovo su neki od kandidata. Tamara Razum (27) dolazi iz Samobora i uistinu je svestrana djevojka. Ima puno interesa, pa samim time i mnogo poslova i hobija - dadilja je, instruktorica �itnessa i plesačica, koja uživa u planinarenju i ronjenju. Najviše se divi discipliniranim ljudima, odbojni su joj manipulatori, egocentrične osobe, kao i bilo kakva vrsta ovisnosti jer je sigurna da takvim osobama nedostaje empatije. Drugi kandidat je Tiago Coutinho Nunes (30) koji dolazi iz Brazila, a radi u

logistici u službi za korisnike u Zagrebu, roditelji su mu umirovljenici i ima brata odvjetnika. Za njih će sa smiješkom reći da su vrlo organizirane osobe dok je on opušteniji, i to je upravo ono što mu se sviđa kod Hrvata i zemlje u kojoj je ostao živjeti zbog posla. Privlače ga niže djevojke koje se bave sportom i priznaje da mu je važno lijepo lice. Ne skriva koliko se veseli sudjelovanju u 'Braku na prvu', optimističan je i, prije svega, spreman biti dio sociološkog eksperimenta jer želi raditi na sebi, sklopiti nova prijateljstva i, naravno, zaljubiti se.

Četvrtak, 01. veljače 12:09 PM Dr. Beck: Teški odnosi 12:47 PM Dnevnik 2 01:42 PM Eko zona 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:16 PM Kod nas doma 03:01 PM Baština u objektivu: Drniš 03:06 PM Otvoreno 03:36 PM Zlatna liga 04:01 PM Knjiga ili život 04:36 PM Studio 4: Znanost 04:46 PM Studio 4: Kultura 04:56 PM Stipe u gostima, humoristična serija 05:28 PM Romano Bolković - 1 na 1: Zdravka Bušić, talk show 06:18 PM Čarobna ploča: U šumi (izviđači) i Na selu (pomoć starijima) 06:32 PM Vatroslav Kuliš - Riffovi, dokumentarni �ilm 06:57 PM Art a la carte 07:27 PM Studio 4: Sport 07:35 PM Vukovarska nekad i danas Petak, 02. veljače 12:09 PM Paški ričavci, emisija pučke i predajne kulture 12:38 PM Dnevnik 2 01:34 PM Hrvati u BiH 01:59 PM Izradi sam: Magneti 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Kod nas doma 02:57 PM Baština: Carl Seidl u Opatiji 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Beč - Muzej grada 04:27 PM Tata i sin, dok.reportaža 04:35 PM Studio 4: Kultura 04:45 PM Sve će biti dobro, serija 05:28 PM Druga strana 05:53 PM Prometej 06:18 PM Labirint: Priča od porculana 06:43 PM (Re)kreativac: Plivanje 07:08 PM Art a la carte 07:38 PM Studio 4: Sport 07:46 PM Puls: Pred zidom, dokumentarna reportaža 07:56 PM Tata i sin, dok.reportaža Subota, 03. veljače 12:10 PM Moj put: Irska, dok. serija 12:35 PM Urar, dok.reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Sportske minute 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Dragitza i Francesco 02:37 PM Globalna Hrvatska 03:17 PM Normalan život 03:52 PM Glumiti je živjeti 04:07 PM Studio 4: Znanost 04:17 PM Studio 4: Kultura 04:27 PM Sve će biti dobro, serija 05:12 PM Zdenka Kovačiček - 60 godina, KD Vatroslav Lisinski 06:12 PM Peti dan 07:12 PM Sportske vijesti 07:17 PM Studio 4: Sport 07:25 PM Kulturna baština: Vukovar 07:40 PM Ognjen Ironman, reportaža Nedjelja, 04. veljače 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Kradljivac uspomena, �ilm

03:28 PM Ususret Dori 04:23 PM Studio 4: Kultura 04:33 PM Sve će biti dobro, serija 05:18 PM Klub čitatelja 06:08 PM Jojo i prijevozna sredstva: 06:13 PM Mališani: 06:15 PM Ho ho ho hotel, igrana serija 06:27 PM Tata i ja, doku.-igrana serija 06:37 PM Potrošački kod 07:02 PM Alpe Dunav Jadran 07:32 PM Studio 4: Sport 07:40 PM Kulturna: Šibenska polja

Ponedjeljak, 05. veljače 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Urar, dok. reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:30 PM Rijeka: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Kradljivac uspomena, �ilm 04:38 PM Studio 4: Kultura 04:48 PM Nedjeljom u 2 05:47 PM Samo lagano 06:12 PM Matija Cvek i The Funkensteins u Domu sportova 07:13 PM Studio 4: Sport 07:21 PM Na magistrali, dok. serija Utorak, 06. veljače 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština u objektivu: Crkva i samostan sv. Marije 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Lijepom našom: Poreč 04:48 PM Studio 4: Znanost 04:58 PM Studio 4: Kultura 05:06 PM Počivali u miru, serija 05:51 PM Na rubu znanosti 06:41 PM Jimmy, dok. glazbeni �ilm 07:31 PM Mostovi: Nemirni dečki, �ilm 07:58 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 07. veljače 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština u objektivu: Draguč 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Razgovor s razlogom 04:28 PM Studio 4: Kultura 04:38 PM U spomen na Nikšu Barezu 06:03 PM Sportske minute 06:23 PM Vrtlarica: 06:49 PM Art a la carte 07:19 PM Otkrivamo Hrvatsku: Bužim i Smiljan, dokumentarna serija 07:44 PM Studio 4: Sport

Kradljivac uspomena, igrani �ilm HTV, nedjelja, 04. veljače, 02:18 PM

32 SPORT

Zoran Juraj SABLJAK Foto: Zlatko KOZLEVČAR

repuni hodnici Doma u Footscrayju oživjeli su prošlog četvrtka navečer, 25. siječnja, novom nogometnom energijom budući da je službeno počela nova sezona za Melboune Knights FC. Kada je sat označio 19 sati gosti, sponzori i ljubitelji nogometa okupili su se iščekujući početak večeri. Službeni program započeo je voditelj večeri, gosp. Jure Dragović, uputivši riječi dobrodošlice svima prisutnima. Usred živog razgovora i zveckanja čaša počeo je i službeni dio večeri koja će se nesumnjivo upisati u anale povijesti kluba. Na čelu događaja bio je gosp. Simon Pinčić, novoizabrani predsjednik Melbourne Knights FC-a čiji je srčani govor odzvanjao osjećajem usmjerenosti prema cilju i jedinstvom. Pinčić se skromno prisjetio svog putovanja kroz klub, prisjetio se prvih dana kao član Odbora u dobi od svega 18 godina te nakon toga različitih uloga u različitim vodstvima kluba. Kroz njegov se govor mogla nazreti tradicija, svjedočanstvo bogatom naslijeđu i kolektivnoj mudrosti koja se prenosi kroz generacije onih koji su vjerni Knightsima. Uslijedio je važan trenutak kada je Pinčić poželio iskrenu dobrodošlicu istaknutim gostima iz Hrvatskog nogometnog saveza, svaki od njih ima važnu ulogu. Među njima nalazili su se Ante Kulušić - član Izvršnog odbora i predsjednik Komisije za dijasporu, uz njega su bili važni članovi kao što je Stipe Pletikosa - tehnički direktor za međunarodnu mušku A reprezentaciju i momčad U21, Peter Krpan - tehnički direktor za razvoj igrača, Boris Kubla - voditelj Akademije hrvatske nogometne federacije, Ivan Krakan - trener za snagu i kondiciju, Božidar Miletić - koordinator ženskog nogometa, Miroslav Žitnjak - trener vratara te Marin Smoje - glavni instruktor Osiječke nogometne federacije čija prisutnost simbolizira trajnu vezu između Melbourne Knightsa FC i hrvatskog nogometnog naslijeđa. Gestom iznimne zahvalnosti Pinčić je odao priznanje sponzorima, članovima kluba, igračima, navijačima i predsjednicima kluba za njihov neprocjenjiv doprinos i zajedničke napore koji su bili ključni za oblikovanje

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

Priprema puta ka pobjedi: Melbour počinje pod vodstvom novog pred napretka ovog kluba. Odana je počast odlazećem predsjedniku kluba Pavi Jusupu za njegove nevjerojatne napore i rad u teškim vremenima, uključujući i vrijeme pandemije COVID-a 19, kojima je klub doveo do otpornosti i obnove. Ova večer svjedočila je otvaranju novog poglavlja kada je Pinčić najavio jačanje partnerstva s Hrvatskom nogometnom federacijom naglašavajući važnost organizacije kampova dijaspore kao mosta koji će povezivati kontinente i kulture. Tvrtka Symon Bros Constructions najavljena je kao veliki sponzor, što je znak ne samo

Simon Pinčić, novoizabrani predsjednik Melbourne Knights FC-a s delegacijom HNS-a

Ante Kulušić, član Odbora HNS-a i predsjednik Komisije za dijasporu obraća se prisutnima prilikom službenog početka sezone Melbourne Knightsa

Simon Pinčić, novoizabrani predsjednik Melbourne Knights FC-a obraća se prisutnima prilikom prošlotjednog službenog početka sezone

�inancijske potpore već svjedoči i o zajedničkoj viziji razvoja zajednice i sportske izvrsnosti. Usred govorkanja o bliskoj nacionalnoj drugoj ligi, Pinčić je objavio namjere kluba, naglasivši mudar pristup ukorijenjen u dugoročnim interesima kluba. Iako je nacionalna pozornica primamljiva, strateška razmatranja vodila su proces donošenja odluke u smjeru ponovnog ustrajamka na obvezi kluba da vodi računa o održivom rastu i uspjehu.

SPORT 33

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

ne Knights FC sezonu 2024. sjednika Simona Pinčića

Središnja poruka Pinčićeva obraćanja prisutnima bila je odavanje priznanja zajedničkim naporima koji su definirali Melbourne Knights FC - mozaik neupitne potpore, posvećenosti i prijateljstva. Sponzorima, članovima kluba i navijačima odano je priznanje kao onome što čini središte kluba, njihova ustrajna vjernost temelj je na kojem su izgrađeni snovi i proslavljene pobjede. Zahvalnost se mogla osjetiti i kada je Pinčić uputio riječi zahvale dugogodišnjim glavnim sponzorima kluba, prije svega Ivanu i Kathy Filipović iz tvrtke I&D Group, čije trajno partnerstvo utjelovljuje desetljećima dug put obilježen uzajamnim povjerenjem i zajedničkim ciljevima. Posebno mjesto u svom govoru Pinčić je rezervirao za AHD Melbourne čije trajno sponzorstvo i organizacija događaja utjelovljuju naslijeđe velikodušnosti i solidarnosti utkane u etiku kluba. Uz zvuke kulturnih radosti i melodije zahvaljujući grupi „More” gosti su potom mogli uživati u hrvatskoj gostoljubivosti sklapajući prijateljstva koja nadilaze sami sport. Vrhunac večeri bila je aukcija igrača koja se odvijala uz žestoko nadmetanje i kulminirala s prikupljenih 130.000$, što također svjedoči o nepokolebljivoj potpori Knightsima. Kako se večer bližila kraju, usred euforije plesa i smijeha u zraku se moglo osjetiti iščekivanje, zajednička želja za putovanjem koje slijedi. Uz sjećanja na zvjezdanu sezonu 2023. koju je okrunio plasman u polufinale Australia kupa i dobar uspjeh u NPL-u, Melbourne Knightsi spremni su za još jedno poglavlje pobjeda i posebnih trenutaka na nogometnom terenu. Kako su počeli posljednji trenuci odbrojavanja do početka nove sezone zajednica Melbourne Knightsa ujedinjena je u iščekivanju pogonjena zajedničkom strašću prema nogometu koja ih sve povezuje. Uz nepokolebljivu potporu i naslijeđe otpornosti koje ih vodi na novom putu, Knightsi neumoljivo kroče naprijed spremni prihvatiti izazove i trijumfe koji ih čekaju u 2024. Službeni početak sezone Melbourne Knights FC-a nadišao je granice jednog običnog događaja utjelovivši proslavu jedinstva, otpornosti i ustrajne obveze, svjedočanostvo trajnog naslijeđa kluba ujedinjenog u potrazi za izvrsnošću na nogometnom terenu i izvan njega.

Duje Čop

Zabio je Dinamu hat-trick i Maksimir mu je pljeskao Bivši igrač Dinama zabio je svom bivšem klubu tri pogotka kao igrač Lokomotive

ostoje odlični i dokazani igrači, koji su iz nekog teško objašnjivog razloga kompletnu karijeru pod određenom sumnjom. Jedan od takvih je i Duje Čop (33). Bio je najbolji strijelac HNL-a, dvije sezone najbolji strijelac Dinama, nosio je dres Vatrenih 14 puta, imao i dobre inozemne epizode, ali kod nas nikad nije dobio priznanje koje je igrama i karijerom zaslužio. Kad je Duje Čop napuštao maksimirski travnjak nakon što je povijesnim hat-trickom nokautirao Dinamo, kompletan je stadion, uključujući i svečanu ložu, ustao i velikim ga pljeskom nagradio. - Bio sam neizmjerno ponosan u tim trenucima. Siguran sam da nisam dobio pljesak samo zbog tri gola u toj utakmici, nego zbog svega što sam kroz godine odigrao u Dinamu. Zato mi je taj pljesak bio toliko drag i emotivno dubok za mene - kazao je Duje Čop. Čop nikad nije bio igrač koji bi vukao novinare za rukav kako bi dao intervju ili upozorio na neko njegovo postignuće koje bi trebalo objaviti. Dapače, teško ga je bilo nagovoriti na intervju, radije je “govore” ostavljao za teren. - Je li hat-trick Dinamu nešto što je ipak najviše odjeknulo u mojoj karijeri? Moguće, nisam siguran. Vjerujem da je sada tako snažno odjeknuo zbog specifične situacije u prvenstvu, zbog te velike utrke za naslov. Da je Dinamo uvjerljivo ispred svih, bila bi to neka mala “mrljica”, zanimljivost kako je bivši igrač Dinama u Maksimiru zabio hat-trick. Ovako je to ispala jako velika priča. Nikad u životu nisam dobio toliko poruka sa svih strana Hrvatske, pa i iz inozemstva. Neki su oduševljeni, neki impresionirani, neki možda u šoku... Dobro, što vama osobno znače ta tri gola? - Najvažnije mi je što sam dokazao sebi da sam još dobar i da mogu puno. Moja je supruga uvijek vjerovala i govorila mi da sam i dalje dobar, vidje-

la je kako radim i koliko živim nogomet. Vjerovali su i prijatelji, obitelj, a posebno moj menadžer Siniša Šošo. Drago mi je i zbog njih, uvijek ću im biti zahvalan na podršci. Da, ušutkali ste mnoge koji su mislili da je vaše vrijeme prošlo. I to u kakvom trenutku... - Nema za igrača veće stvari nego zabiti u važnim utakmicama. Ova protiv Dinama nije bila finale ili utakmica koja izravno nešto odlučuje, ali bila je jako važna, to smo svi znali. Ta sportska komponenta i dokazivanje u važnim trenucima uvijek su mi bili najveći izazov. Nije bilo važno tko je s druge strane. Čop je u zadnje dvije utakmice protiv Dinama zabio četiri gola. Izbacio je kao Šibenikov igrač Dinamo iz Kupa, sada mu je podrezao krila u borbi za naslov. S druge strane, u zadnjih pet i pol sezona, Čop je ukupno postigao svega 12 pogodaka. Kako to objasniti? - Često sam se i sam pitao što mi se to događa? Puno je “sitnica” koje su utjecale na moj učinak. Često sam imao ozljede koje nisu bile velike, ali bile su neugodne, znao sam tjednima izbivati, gubiti ritam, propuštati pripreme. A ja sam igrač koji mora biti spreman da bih pokazao što mogu. Bilo je u tom razdoblju bljeskova, bio sam tako u momčadi kola Europske lige nakon utakmice protiv Glasgow Rangersa u dresu Standarda. Međutim, to su bili bljeskovi, nije bilo kontinuiteta. Nakon što ste proljetos ispali iz lige igrajući za Šibenik, pola ste godine bili bez kluba? - Shvatio sam da je posljednji čas da nešto napravim s karijerom. Bilo je ponuda, ne posebno atraktivnih, ali bilo ih je. Međutim, supruga je bila trudna, po prvi put sam se trebao suočiti s ulogom oca i nekako sam sebi rekao da je vrijeme da malo stanem. Čop još ne razmišlja o kraju karijere? - Nadam se da ću uspjeti zadržati formu, da ću nastaviti zabijati. Volim igrati i trenirati, trenutačno mi je samo nogomet opcija.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

RIJEKA NA RUJEVICU STIŽE STRIJELAC

Marić je iz Osijeka otišao u Monzu za velikih sedam milijuna eura

ijeka na posudbu dovodi Mirka Marića (28), napadača Monze, neslužbeno nam je potvrđeno iz kluba s Rujevice. Marić je u drugom planu kod trenera tog kluba. Stasiti napadač je nekada igrao za Dinamo, nakon toga za Lokomotivu i Osijek, odakle je 2020. otišao u Monzu za velikih sedam milijuna eura. Monza je tada bila drugoligaš, a Marića su kupili pokojni Silvio Berlusconi i Adriano Galliani, dvojac koji je 30 godina krojio bogatu povijest Milana. - S Gallianijem sam bio na večeri, zajedno smo gledali Ligu prvaka. A što reći, ma za mene je to bilo nezaboravno iskustvo, svjestan sam koliko takvi ljude znače u nogometnom svijetu - rekao je tada Marić, kada je odradio transfer koji mu je obilježio karijeru. Marić je s Monzom izborio promociju u Serie A gdje je s vremenom sve više padao u drugi plan. Sada će pokušati oživjeti karijeru, a trenutno nema boljeg mjesta za to nego na Rujevici. U klubu koji je na vrhu HNL-a i koji je netom srušio Hajduk u velikom Jadranskom derbiju. Inače, Marić je u sezoni prije

Mišković dovodi novo pojačanje za lov na titulu

Teška situacija za splitske Bijele Još jedan gubitak bodova, posebno ako bude poraz, mogao bi biti poguban na velik elan i euforiju koja se stvorila oko kluba Mirko Marić traži klub gdje će igra�

Iz Širokog Brijega U remiju Monze na gostovanju kod Cagliarija, u studenom prošle godine, pogodak je pos�gao Mirko Marić! Bio je to njegov prvijenac za Monzu u Seriji A. Time je

postao prvi igrač iz škole nogometa NK Široki Brijeg koji je pos�gao pogodak u jednoj od Liga pe�ce, najkvalitetnijih ligaških natjecanja u Europi, pohvalili su se iz tog kluba.

odlaska na ‘čizmu’ bio najbolji strijelac HNL-a uz Antonia Mirka Čolaka i Miju Caktaša. Sva trojica sezonu su završila sa po 20 golova, no nagrada je otišla Čolaku jer je tu brojku dostigao u najmanjem broju

utakmica. Ove sezone odigrao je svega 10 utakmica u Serie A i postigao jedan pogodak. Ima vrlo malo minutažu stoga je zatražio posudbu u klub gdje će igrati.

Dinamo ‘krade’ Schalkeu braniča Metza Kouao već bio na putu prema Njemačkoj, ali L’Equipe navodi da bi se sve moglo okrenuti naglavačke

inamo se umiješao u posao Metza i Schalkea i čini se da će uspjeti dovesti rješenje za problematičnu poziciju desnog beka. U ovom trenutku je u prednosti u odnosu na njemačkog drugoligaša u utrci za angažmanom Kof�ija Kouaoa (25), ističe francuski L’Equipe u najavi izlaznog transfera igrača iz francuskog prvenstva. L’Equipe je prošlog tjedna pisao da je Kouao sve dogovorio sa Schalkeom i da tamo prelazi na posudbu uz opciju otkupa za milijun eura. Kouao je bio nezamjenjiv prošle sezone, kada je Metz kao drugoplasirani u drugoj ligi izborio nastup u francuskom prvenstvu,

ANALIZA NEVJEROJATAN JADRANSKI DERBI

Koﬃ Kouao (desno) ali je ove sezone nastupio u samo 11 utakmica od mogućih 20, od toga u njih devet kao prvotimac. Pišući o tome da je Kouao već bio na putu prema Njemačkoj, L’Equipe navodi da bi “neočekivani obrat sve mogao okrenuti naglavačke” i da “Dinamo traži način da njemačkom klubu ukrade svestranog braniča”. Ono što Dinamo nudi Kouaou, piše francuski sportski dnevnik, razlikuje se od Schalkeove ponude. Za razliku

od Schalkea, koji je dogovarao posudbu uz opciju kupnje, Dinamo je direktniji i želi ga odmah kupiti. Procjena vrijednosti transfera je milijun eura, a Dinamova prednost u tom poslu je i ta što sam igrač želi doći. L’Equipe navodi i da je hrvatski prvak s njim sve dogovorio i da se sad čeka dogovor klubova. Dinamo mora dovesti igrača na desni bok jer se Sadegh Moharrami teško ozlijedio i vraća se tek krajem godine.

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

ajduk je na krcatom Poljudu doživio bolan poraz od Rijeke. Bijeli su poveli u 15. minuti golom Rokasa Pukštasa u teškoj i tvrdoj utakmici. No, u drugom poluvremenu vidjeli smo veliki preokret i puno agresivniju Rijeku koja je golčinama Josea Obregona i Lidnona Selahija stigla do pobjede. Njom se izjednačila po broju bodova s Hajdukom na vrhu tablice, ali je trenutno ispred Splićana zbog boljeg međusobnog omjera. Sve je bilo spremno za veliku feštu Hajduka koji je opet pod velikim naletom pozitive. U manje od mjesec dana nove godine u klub se učlanilo preko 80 tisuća članova i izvjesno je da će srušiti prošlogodišnji rekord koji iznosi 105 tisuća članova. Klub je napravio ozbiljan prijelazni rok. U njemu je doveo prokušanog veznjaka Laszla Kleinheislera koji je u Osijeku igrao sjajno, Nikolu Kalinića koji je prihvatio ulogu zamjene je vratio iz mirovine, a na utakmici je predstavio dva megapojačanja. Jedan od najboljih hrvatskih igrača ikad Ivan Perišić će pokušati preko Hajduka se oporaviti za Euro nakon teško ozljede koljena, ali ni Bijeli ne očekuju da će bi mogao na travnjak prije kraja četvrtog mjeseca. Na posudbu je stigao i Josip Brekalo kojem je u zadnji trenutak propao transfer u Dinamo. Hajduk se time nije samo pokrpao na poziciji koja

Hajduk u bajki izgubio tri boda, ali i Livaju… mu je u teoriji najtanja, već je i poslao snažnu poruku rivalu da je sada u stanju dovoditi igrače koje Plavi žele. No, na terenu je to izgledalo daleko od idealnog. Hajduk je poveo nakon lijepe akcije, ali osim toga u čitavom prvom poluvremenu nije keirao ništa. Igrao je u vidnom grču, a dojam je da je jedina ideja trenera Mislava Karoglana bila ona da se individualnom klasom riješi utakmica. Ironično, najbolji igrač Bijelih Marko Livaja se ozlijedio pred sam kraj susreta i prema prvim prognozama će izostajati tri tjedna. Nakon dosadnog i siromašnog prvog poluvremena, Rijeka je u nastavku bitno podignula tempo utakmice. Nije umirala u ljepoti, ali je u igru ubacila Obregona koji je za razliku od Ivanovića mogao zadržati duge lopte i čekati priključak ostatka ekipe. Preskakanjem igre i prekidima te pametnim postavljanjem na odbijene lopte, Rijeka je natjerala Hajduk da konstantno stoji na petama, u krilu svojeg vratara i to je bio tempo koji domaćin nije izdržao. Sada će Bijeli, koji su bili

Mislav Karoglan

presretni Dinamovim kiksom protiv Lokomotive, imati jako težak posao. U idućem kolu gostuju na Opus Areni u Osijeku, a tamo će zbog kartona ili ozljeda morati igrati bez Sahitija, Livaje i Sigura, tri ključna prvotimca uz već raniji izostanak Dialla koji je na Afričkom kupu nacija. Još jedan gubitak bodova, posebno ako bude poraz, mogao bi biti poguban na velik elan i euforiju koja se stvorila oko Hajduka koji objektivno vjerojatno nikad u zadnjih dvadeset godina na polusezoni nije izgledao spremniji za naslov. Ovo je bila jasna poruka da je prvenstvo itekako živo, ali još više od toga - da je u javnom prostoru Rijeka nepravedno podcijenjena, iako 17 kola prije kraja drži priključak za najvećim favoritima. Ima mlad i potentan napad u kojem Marko Pjaca i dalje može raditi razliku, u ekipi su tri reprezentativca, a velika je vijest i da su zadržali Selahija koji im je ključan igrač za balans. Znaju koliko mogu, borbeni su i kompaktni te nemaju pritisak kakav vlada na Maksimiru i Poljudu. Spremni su ponoviti bajkovitu 2017. godinu kada su prvi put u povijesti uzeli naslov prvaka. Njihov trener Željko Sopić je nakon utakmice još više razveselio navijače jer je pokazao koliko čvrsto stoji na zemlji. ‘’Napravit ću sve da budemo prvaci. Ako uzmemo sve do kraja, to ćemo biti mi. Ali 48 bodova je u igri, do kraja je 16 kola. To vam je kao da sa 16 godina znate tko će vam biti žena.’’

SPORT 35

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

NOGOMET DRAMA NA POLJUDU PROMIJENILA VRH TABLICE

Rijeka je preuzela vodstvo na tablici pobjedom na krcatom Poljudu. Lokomotiva je upisala i drugu veliku pobjedu u nizu Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

renuo je proljetni dio Hrvatske nogometne lige. U nadoknadi odgođenih utakmica gledali smo dva nevjerojatna ogleda. Rijeka je pobijedila u Gorici s 3:2 iako je na poluvremenu gubila 2:0. Za domaće su precizni bili Mitrović i Smolčić (autogol), dok su Pjaca dvama golovima i Galešić jednim kreirali pobjedu u zadnjim trenucima susreta. Još smo veće čudo gledali na Maksimiru gdje je Lokomotiva već nakon 10 minuta vodila protiv Dinama 2:0 golovima Duje Čopa. Isti igrač zabio je pretkraj susreta i zapečatio sudbinu svom bivšem klubu. Za vikend je Slaven pobijedio Varaždin u gostima. U vodstvo ga je doveo Nondoh, Postonjski je izjednačio iz penala, a sva tri boda osigurao je Mioč s 11 metara u zadnjim minutama utakmice. Dinamo je teškom mukom slavio u Puli s 1:0 na jako teškom terenu. Gol odluke dao je Perković nakon lijepe akcije u 36. minuti. Domaćin je u nadoknadi promašio zicer što je Dinamo ostavilo u priključku za vrhom. Osijek je bio bolji od Rudeša (2:0). Lovrić je odmjerenim udarcem sa desetak metara donio vodstvo u 14. minuti, a dvadeset minuta kasnije sve je bilo gotovo

Veliko slavlje Riječana u Splitu

Rijeka na Poljudu pobijedila Hajduk i preuzela prvo mjesto Predstavljeni Perišić i Brekalo

Josip Brekalo je uoči Jadranskog derbija izašao pred Hajdukove navijače na prepunom Poljudu. Dobio je ovacije tribina. Brekalo je s�gao u Hajduk iz Fioren�ne na posudbu do kraja sezone nakon što mu je u zadnji tren i pod ne do kraja razjašnjenim okolnos�ma propao transfer u Dinamo. Navijačima je predstavljen i Ivan Perišić, koji se vra�o na Poljud nakon 18 godina.

Svečanost na Poljudu

Tablica Rijeka 20 12 5 3 Hajduk 20 13 2 5 Dinamo 19 11 4 4 Osijek 20 8 6 6 Lokomotiva 20 6 9 5 Gorica 20 7 6 7 Slaven Bel. 20 6 5 9 Varaždin 19 4 9 6 Istra 1961 20 4 6 10 Rudeš 20 0 4 16

38-19 41 26-12 41 32-17 37 39-28 30 27-20 27 22-20 27 24-37 23 24-27 21 18-35 18 7-42 4

Brekala zbog prelaska u Hajduk sad u Zagrebu nazivaju ‘izdajicom’ Brekalo se trebao vratiti u Dinamo, Satima je na aerodromu u Firenci čekao zeleno svjetlo, da bi mu iz Maksimira poručili da od toga neće biti ništa

osip Brekalo izašao je u nedjelju pred pun Poljud prije utakmice Hajduka i Rijeke i dobio ovacije tribina. Hrvatski reprezentativac stigao je u Split na posudbu iz Fiorentine do kraja sezone nakon što mu je propao transfer u Dinamo. Neki navijači to mu ne opraštaju. Podsjetimo, Brekalo se trebao vratiti u Dinamo u poslu u kojem bi hrvatski prvak platio 100.000 eura posudbu, 100.000 eura ako bi na kraju sezone osvojio naslov i još 200.000 ako bi se plasirao u skupinu Lige prvaka.

Josip Brekalo Njegov povratak stigao je do faze da se sve opisivalo tek kao stvar formalnosti. Njegov agent bio je u Maksimiru u utorak i dogovorio sve detalje, a Brekalo je u srijedu trebao stići u Zagreb. Satima je na aerodromu u Firenci čekao zeleno svjetlo od Dinama, da bi iz Maksimira

dobio poruku da od toga neće biti ništa. Pojavila mu se opcija odlaska na posudbu u Olympiakos, opet je u igri bila Salernitana, ali se onda sve promijenilo. Hajduk je igračeva agenta kontaktirao u petak poslijepodne i ubrzo je poslao ponudu Fiorentini, koja je potom prihvaćena. Hajduk će posudbu Talijanima platiti 100.000 eura, a još toliko će Fiorentina dobiti ako Hajduk osvoji titulu. Brekalo je napravio potez kojim dobiva minutažu i nastavlja se boriti za svoje mjesto među reprezentativcima koje bi izbornik Zlatko Dalić trebao voditi na Europsko prvenstvo. Dobio je i poruke mržnje i nezadovoljstva koje su osvanule po Zagrebu. Za neke navijače postao je Juda, izdajica. Poručuju mu da će mu prisjesti izdaja.

kada je Pavlović na jedan centaršut loše reagirao i prevario svog golmana. Lokomotiva je slavila i u Gorici s 2:1. Mudražijin gol poništio je Matavž do poluvremena, ali je nezaustavljivi Čop zabio za pobjedu. Hajduk je na krcatom Poljudu izgubio od Rijeke (1:2). Zabio je nakon krasne akcije u kojoj je Kleinheisler asistirao, Livaja pucao, a lopta se od Pukštasa odbila u gol kojem je isti i pripisan. Bilo je to sve u siromašnom prvom dijelu, a u nastavku se Rijeka digla. U 55. minuti je Obregon ubačenu loptu iz auta savršeno primio i iz okreta zakucao loptu pod gredu za izjednačenje. Uskoro je Goda nakon prekida zabio za vodstvo, ali gol je poništen zbog igranja rukom. No, blijedom Hajduku nije bilo spasa u 75. minuti kada je Selahi jednu odbijenu loptu zakucao u malu mrežicu za preuzimanje primata u prvenstvu.

Dinamo želi bivšeg trenera Hajduka?

Valdas Dambrauskas (47) želja je Dinama za novog trenera. Bivši trener Gorice i Hajduka navodno je bio predmet razgovora u Maksimiru zadnjih tjedana i bio je prva opcija za nasljednika Sergeja Jakirovića da "modri" nisu pobijedili Istru. Litavca su navodno kontaktirali iz kluba, no on nije bio raspoložen za razgovor ni komentar potencijalnog dolaska u Maksimir. On je, inače, slobodan trener nakon što je dobio otkaz početkom prosinca u grčkom prvoligašku OFI-ju s Krete. Obistine li se doiste ove najave, bio bi to zanimljiv splet događaja na relaciji Maksimir - Poljud. Josip Brekalo bio je na koračić od dolaska u Dinamo, iz kluba su potom minirali posao, a on je potpisao za Hajduk.

Ivan Raki�ć

Rakitić ide u saudijski Al Shabab I

van Rakitić (35) novi je igrač saudijskog Al Shababa. Hrvatski veznjak odradio je liječničke preglede i odmah napustio Sevillu. Potpisao je ugovor do lipnja 2025. godine. Nije poznato jesu li Saudijci platili Sevilli za Rakitića budući da mu je ugovor sa španjolskim klubom trajao do kraja ove sezone. Rakitić prema Transfermarktu vrijedi četiri milijuna eura, a ove sezone ima 27 nastupa, dva gola i četiri asistencije u 2037 minuta igre.

U karijeri je igrao za Basel, Schalke, Sevillu i Barcelonu, a za reprezentaciju Hrvatske u 106 nastupa ima 15 golova te srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji. Sevillu ostavlja na 16. mjestu. Klub iz Andaluzije i aktualni osvajač Europa lige i ove sezone bori se za ostanak. Rakitićev novi klub Al Shabab je 11. momčad saudijskog prvenstva, a donedavno ju je vodio Igor Bišćan.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 31. siječnja 2024.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com