The Croatian Herald 28th of February 2024

Hrvatski

1

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

VJESNIK

ENERGIČNI SVEĆENIK Kako mladi don Marin oživljava jako opustjeli Klišansko-konjički kraj

CANBERRA 80. istovremena krunica Hrvata svega svijeta

Str. 7

IZ PERTHA U SPLIT

Str. 12, Str.137

1 AUD = 0,603 € 1 USD = 0, 0,922 922 €

Str. 34

Str. 9

NEVJEROJATNI USPJEH RAKOLOVA U ADELAIDEU

H

rvatski chef Danny Steven Vujčić (40) iz Pertha u Zapadnoj Australiji je u rujnu prošle godine nakon predanog rada u ovom poslu

odlučio svoje znanje dodatno proširiti u splitskoj akademiji „ŠKMER“ koja promovira kulinarstvo. Danny, inače strastveni navijač Hajduka, o tom iskustvu u domovini govori za naš tjednik otkrivajući male tajne cijenjene dalmatinske kuhinje. Moj cilj je pokrenuti vlastiti "cro-food truck" i naposljetku catering tvrtku u Perthu, kaže Danny.

KULTURA I TRADICIJA

Str. 24

Bogata baština Hrvata izvrsno predstavljena Trodnevno događanje obilježeno je glazbom, plesom, kulinarskom ponudom...

H

rvatska zajednica Canberre izvrsno se predstavila na Nacionalnom multikulturalnom festivalu održanom od 16. do 18. velja-

Str. 8

Str. 14, 23

Danny učio od hrvatskih kulinarskih majstora Kupovali smo ribu na tržnici kod Dioklecijanove palače, bio sam u VIP loži na Poljudu…, otkriva Danny

VELIKI USPJEH Dinamo prošao španjolski Betis, sad ide na PAOK

če u glavnom gradu Australije.

Bila je to promocija hrvatske kulture i tradicije, posebice folklorne baštine i omiljenih hrvatskih pića i hrane. Na svojim promotivnim i prodajnim štandovima, te plesnoj pozornici, gdje su nastupile tri grupe HFS-a Croatije Canberra, dali su jednu lijepo uokvirenu sliku Lijepe naše.

Str.5

Hrvatska je najsigurnija država u Europi kad je riječ o hodanju noću

Projekcija tv serije uz domaći grah

‘CrabFest’ Bonanza srušio sve rekorde!

Ovo je jedan od najomiljenijih događaja u kalendaru hrvatske zajednice Adelaidea

R

akolov 2024. ("CrabFest 2024") srušio je sve prethodne rekorde - okupio se najveći broj timova, ulovljena je dosad najveća količina rakova i na ručku je bilo najviše sudionika otkako je prvi put održan 2009. godine.

Prvi put nakon mnogo godina CrabFest je održan na prvotno planirani dan (u subotu 17. veljače) bez ikak-

vih odgoda, što je samo po sebi već pravo postignuće. Uvjeti su bili savršeni, more je bilo mirno i kristalno čisto, sunce je grijalo, a nije bilo vjetra, što su zapravo savršeni uvjeti za lov na rakove.

Brojenje i mjerenje vršilo se kako su se pojedini timovi vraćali u Hrvatski sportski centar Adelaide. Donosimo imena nagrađenih, onih koji su bili uspješni, ali tu su i „nagrade“ onima kojima ovaj put – nije išlo. Nakon ulovljenih rekordnih 1018 rakova jelovnik je bio - za prste polizat!

U HKZ-u sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu u ovo korizmeno vrijeme pripremljeni su brojni sadržaji kojima se uz redovite pobožnosti jača zajedništvo i čine dobra djela kroz prikupljanje donacija. Tako je prošle nedjelje, 25. veljače, nakon sv. mise u župnoj dvorani priređeno druženje uz projekciju tv serije “Izabrani” (“The Chosen”), a poslužen je i izvrstan domaći grah.

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Martićev sin je diša dviju TV-kuća koje 'granatiraju' Turudića: Gotovo žestoko k'o Mile Zagreb

Str. 3

Rimac prodao Neveru prvom Hrvatu - živi u New Jerseyju

2

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

ATRAKCIJA ZVONIMIROV GRAD DOBIVA NOVE SADRŽAJE

Virovitica dobiva veteranski centar

Ponos hrvatskog kraljevskog grada tako će se povezati sa sportsko-rekreativnom zonom Marunuša

Centar u Virovi�ci imat će brojne sadržaje

U

Virovitica će se graditi jedan od pet novih veteranskih centara u Republici Hrvatskoj, a trenutno je u tijeku javna nabava za idejni projekt, izvijestio je u utorak virovitički gradonačelnik Ivica Kirin vijećnike Gradskog vijeća.

Prema Kirinovim riječima, Veteranski centar prostirat će se na 7.000 četvornih metara za što je osigurana parcela.

U njemu će biti prostori za smještaj i boravak korisnika, zajednički prostori, kao što su: recepcija, dnevni boravak, multifunkcijska dvorana, zatim profesionalna kuhinja, restoran i blagovaonica sa svim pratećim sadržajima. Također, u centru će biti i terapijski prostori, sportska dvorana, rehabilitacijski bazen, uredski prostori i drugo.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova

Novi trend odmora ‘calmcation’

je krajem prošle godine objavilo poziv za uspostavu pet veteranskih centara, a s pozivom je određeno da se jedan od njih nalazi u Virovitici. „U razgovorima s Ministarstvom hrvatskih branitelja, kao tijelom koje se jedino javlja na taj poziv, dogovoreno je da lokalna sredina daje zemljište za gradnju objekta te ugovara idejni projekt“, izvijestio je Kirin. Dometnuo je i da je Grad Virovitica objavio javnu nabavu za idejni projekt objekta sa svim pratećim sadržajima, a ponude se otvaraju 1. ožujka, s rokom izrade od 4 mjeseca.

Najkasnije do 1. kolovoza Grad će Ministarstvu branitelja predati dvije parcele i gotov idejni projekt. Projekt će biti u potpunosti �inanciran novcem EU fondova i Ministarstva hrvatskih branitelja.

pćina Fužine u Gorskom kotaru obilježava ove godine 150 godina turizma.

Stalno nastoje poboljšati svoju ponudu, a jedna od njih je i vrsta odmora koji u zadnje vrijeme ima sve više pobornika a označava se terminom »calmcation«.

To je odmor za smirenje, za istinski mentalni oporavak i regeneraciju s naglaskom na boravak u netaknutoj prirodi, izbjegavanje sezonskih ljetnih gužvi, a s tim u vezi sve su

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

traženije destinacije s umjerenom klimom koje su usmjerene na održivost.

Ti trendovi jasno pokazuju prednosti ovog planinskog kraja koji je udaljen na 20-tak minuta od morskih plaža, što je izuzetna prilika za jači razvoj kontinentalnog turizma koji je nužno repozicionirati kako bi strani turisti dobili uvid što sve Hrvatska pruža.

Dobar primjer vide u Austriji čiji su planinski krajevi traženi i tijekom ljeta.

Vožnja od li�ce do li�ce kroz prekrasan krajolik

Zipline s Kninske tvrđave preko rijeke Krke

Nastavak je ovo velikih planova koje tamošnja vlast ima s najvećim simbolom grada Knina, ali i donekle pokazatelj u kojem se smjeru, kada je turizam u pitanju, Grad želi razvijati.

Dodajmo kako je gradnja zipline sustava dio Intervencijskog plana grada Knina, u sklopu kojeg je na kninskoj tvrđavi izgrađena funkcionalna i dekorativna rasvjeta i niskonaponska mreža, postavljen je video nadzor,

rekonstruiran i uređen interpretacijski centar, vinoteka/ suvenirnica te je renovirana i opremljena kuhinja restorana na tvrđavi.

Od prosinca 2016. godine, Grad Knin je realizirao 17 pojedinačnih projekata u ukupnoj vrijednosti od preko 21 milijun eura i za njih dobio gotovo 18 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Dio tog novca uložen je na spomenute projekte na

Krčkim umirovljenicima uskrsnica

S

Fužine slave 150 godina turizma

O

Z

a nešto više od mjesec dana Kninska tvrđava, inače najveća forti�ikacijska utvrda u Dalmaciji, dobit će atrakciju kakvu nema nitko u Hrvatskoj. Riječ je o zipline sustavu koji će preko rijeke Krke, povezivati ponos kraljevskog grada sa sportsko-rekreativnom zonom Marunuša. Ono zbog čega je kninski zipline jedinstven u Lijepoj našoj je činjenica da će vožnja kroz prekrasan krajolik biti omogućena i osobama s invaliditetom.

vim umirovljenicima s prebivalištem na području Grada Krka, a koji će do kraja ove godine imati navršenih 75 godina života, povodom nadolazećeg blagdana Uskrsa isplatit će se jednokratna novčana pomoć u vrijednosti od 70 eura.

Iako isplata “uskrsnice” nije novina već praksa koju, zajedno s osiguravanjem “božićnica” krčka lokalna uprava njeguje već godinama, novina i dobrodošla vijest svim sta-

rijim Krčankama i Krčanima zasigurno je ona o vrijednosti te potpore u vidu novčanoga dara, a koja je nešto povećana u odnosu na prošlu godinu.

Tu praksu isplate uskrsnica, provode u zadnje vrijeme ne samo poslodavci prema svojim zaposlenicima, nego i mnoge lokalne zajednice, kako bi i na taj način, makar malim novčanim darom, obradovali svoje starije sugrađane za taj veliki kršćanski blagdan. Nije puno, ali raduje.

Utemeljen 1983.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

tvrđavi koja je iz današnje perspektive, a u odnosu na prije koju godinu – neprepoznatljiva.

Evo još malo brojki. Projekt izgradnje zipline sustava težak je oko 360.000 eura, a veliki dio tog iznosa povučen je iz europske blagajne. Inače, polazna točka 640 metara dugog ziplinea na Kninskoj tvrđavi bit će na desnoj obali Krke, nakon čega će se spuštati do litice na lijevoj, da bi potom ponovno završila na

Traži ovcu za ovcu, a ne novce

desnoj obali u području zone Marunuša.

Da cijeli projekt ide prema zacrtanom planu potvrdila je i Zdenka Gugo, voditeljica projektnog tima.

U tijeku je naime i natječaj za koncesionara koji će u narednih pet godina obavljati djelatnost organiziranog vođenja posjetitelja – spuštanja zipline sustavom. Ako sve bude u redu, zipline bi mogao biti pušten u funkciju do početka travnja.

Stočari na mukama zbog vukova

S

točari u Hrvatskoj muku muče s vukovima koji su zaštićene životinje. Ne smiju ih ubiti ni lovci, a ako to netko učini na svoju ruku, dobiva veliku kaznu. Država stočarima za ovcu koju ubije vuk daje novčanu nadoknadu.

Međutim, ona je jako mala i gotovo uvijek puno kasni.

Zato su sada stočari okrenuli ploču. Traže da im država za zaklanu ovcu umjesto novca da – ovcu. Jedan od njih je i Zdenko, stočar iz općine Zaža-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

blje nedaleko Opuzena, kome su vukovi prošle godine u lipnju poklali 26 ovaca.

- Ja sam im rekao, nemojte mi davati novac. Kupite mi ovce, zamijenite glavu za glavu, ali oni neće. Kažu - ne možemo tako - priča Zdenko svoju muku s državnim službama koje ne znaju ni razliku ovce i koze, ali kroje zakone i pravilnike. Sada je prisiljen držati svoja stada u boksovima ograđenima žicom kako bi ih sačuvao.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

3

NEW YORK HRVATSKA ELEKTRIČNA SUPERJURILICA U VLASNIŠTVU BRANKA ŠKOVRLJA

Rimac prodao Neveru prvom Hrvatu – živi u New Jerseyju Iako Branko živi izvan Hrvatske i njegova će Nevera nositi američke registarske pločice, a ne hrvatske, iznimno sam sretan što je Branko postao dio naše priče, napisao je Rimac

D

oktor Branko Škovrlj, neurokirurg koji živi u New Jerseyju, postao je prvi Hrvat koji je kupio Rimac Neveru, pohvalili su se iz te kompanije. Dodaju da taj događaj za njih ima posebnu vrijednost s obzirom na to da je tvrtka Rimac Group iz garaže prerasla u globalnu tvrtku, ali i dalje zadržala sjedište u Hrvatskoj i hrvatski dizajn i znanje.

Svoj je automobil doktor Škovrlj preuzeo putem jednog od prodajnih predstavnika Bugatti Rimca, tvrtke Manhattan Motorcars u New Yorku, a odabrao je sportsku kon�iguraciju koja se uklapa u osobnost Nevera hiperautomobila; “Fantasy” završni sloj – s

Dr. Branko Škovrlj i Mate Rimac na primopredaji Nevere unutrašnjošću od crvene kože, navode u Rimcu.

“Svaka Nevera posebna je priča, san jednog od vlasnika, pri čemu je i svako iskustvo kupca drukčije. Danas dijelimo bitan trenutak s Brankom dok postaje ne

samo prvi Hrvat, uz mene osobno, koji posjeduje Neveru već i ambasador onoga što smo ovdje izgradili. Obojica ponosno predstavljamo našu domovinu na globalnoj razini i bila je čast imati kraj sebe Branka, koji je bio

uključen u stvaranje svoje Nevere te koji sada postaje dio Rimac obitelji», kazuje u priopćenju Mate Rimac, vlasnik kompanije.

Rimac se velikim uspjehom pohvalio i na Facebooku, gdje je napisao da je za njega ovaj događaj posebno emotivan. “ Svojom tvrdoglavošću da zadržim tvrtku u Hrvatskoj učinio sam si život prilično teškim. Želio sam dokazati da se automobili mogu uspješno razvijati i proizvoditi u našoj zemlji, unatoč nedostatku iskusnih talenata, investitora i kupaca. No, nakon 15 godina, stvari su se promijenile. Danas imamo nevjerojatan tim s više od 2000 ljudi koji su sposobni stvarati neke od najuzbudljivijih automobila i komponenti za njih, sve to ovdje, u Hrvatskoj. Unatoč tome, još uvijek nemamo domaćih kupaca – svi naši kupci dolaze izvan Hrvatske”, piše Rimac.

“Stoga je za mene posebno emotivno što imamo prvog

Nevera – jurilica koja se proizvodi u Hrvatskoj hrvatskog kupca. Posebno kad je riječ o Branku, sjajnom kupcu i prijatelju. Vidjelo se to na događaju predaje, gdje je više od 50 Brankovih prijatelja i članova obitelji došlo iz Hrvatske u New York kako bi prisustvovali tom posebnom trenutku.

Iako Branko živi izvan Hrvatske i njegova će Nevera nositi američke registarske pločice, a ne hrvatske, iznimno sam sretan što je Branko postao dio naše priče. Želim mu mnogo sretnih

Znajte svoj rizik od požara,

ostanite sigurni

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave.

Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija.

Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

trenutaka s njegovom prekrasnom Neverom i nadam se da će zadržati svoj pozitivan, vedar, strastven i simpatičan duh kao i dosad. Bilo je zadovoljstvo i čast upoznati Brankovu obitelj i prijatelje te vidjeti toliku podršku i ljubav”, dodaje u objavi na Facebooku.

Inače, Rimčeva električna superjurilica u osnovnoj verziji stoji oko dva milijuna eura, no hrvatski poduzetnik nije otkrio koliko ju je ugledni neurokirurg platio.

4

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

STATISTIKA GOSPODARSTVO U RH IPAK JAČA

Hrvatska ekonomija rasla najbrže u EU Rast u četvrtom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje mogao bi biti čak 3,8 posto

K

akva je bila ekonomska aktivnost u posljednjem tromjesečju prošle godine, bit će poznato za tjedan dana, kada će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu rasta BDP-a, ali sve upućuje na to da bi rezultat mogao biti znatno bolji od prijašnjih najava. Model brze procjene Hrvatske narodne banke pokazuje da bi na kvartalnoj razini BDP mogao rasti 1 posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje čak 3,8 posto.

Ako to potvrdi i službena statistika, stopa rasta u posljednja tri mjeseca prošle godine bit će “najbrža” od trećeg kvartala 2022. godine (5,5 posto), a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto.

Osim toga, po brzini rasta Hrvatska bi se (opet) našla na vrhu ljestvice zemalja EU. Slabija potrošnja stanovništva uslijed pada životnog standarda u razdoblju in�lacije predstavlja veliku prepreku za oporavak u mnogim zemljama.

No, rast u Hrvatskoj upravo predvode kućanstva raspoložena za potrošnju, ali i zamah građevinarstva, zahvaljujući novcu iz europskih fondova.

U HNB-u navode da je u četvrtom tromjesečju nastavljen “relativno snažan rast realnog prometa od

Ta tvrtka navodi kako imaju šezdesetogodišnje iskustvo u projektiranju, izgradnji i održavanju civilnih i vojnih plovila

I

zraelska tvrtka ‘Israel Shipyards’ je prošlog tjedna stečajnom upravitelju pulskog Uljanik brodogradilišta Lorisu Raku na stol stavila preliminarnu ponudu u kojoj za 54,77 posto poslovnog udjela te tvrtke nude “između pet i šest milijuna eura”, s time da traže direktne pregovore oko cjelokupne transakcije s ključnim dionicima, a to ponajprije uključuje predstavnike države koja je i najveći vjerovnik, ali i vlasnik oko 42 posto poslovnog udjela u Uljaniku 1856.

Ugovor s Izraelcima za još uvijek nezavršeni dok (koji je ranije ugovoren) vrijedan je oko 7 milijuna eura, a otprilike isto tolika su i državna jamstva za kredit kojeg je na račun tog posla dobilo pulsko brodogradilište.

U svojem dopisu, kojeg potpisuje izvršni direktor Israel

Procjene Hrvatske narodne banke su op�mis�čne trgovine na malo, podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem in�lacije, što je povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam”. Također, nastavljen je rast zaposlenosti i plaća, osobito u

građevinskom sektoru.

Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, također procjenjuje da bi rast BDP-a u posljednjem tromjesečju mogao biti “blizu 4 posto”, što ujedno znači da bi i stopa rasta za cijelu 2023. godinu mogla biti prilično dobra.

Eurostat je već objavio podatke za 23 zemlje, a oni pokazuju da je na godišnjoj razini prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto. Pritom je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od 3 posto. Te dvije zemlje ujedno su u recesiji, tehničke uvjete za nju ispunile su još Finska i Velika Britanija, a veći broj zemalja već je dulje vrijeme u teškoćama, prije

svega Njemačka, čiji je BDP i u zadnjem kvartalu pao 0,2 posto. S druge strane, rast predvodi susjedna Slovenija s 2,6 posto, a slijede Cipar (2,4 posto), Portugal (2,2 posto) i Španjolska (2 posto).

Prosječan rast u EU 0,3 posto

Izraelci predali ponudu za brodogradilište Uljanik

Brodogradilište Uljanik je u stečaju shipyards Eitan Zucker, apostro�ira se kako je plutajući dok dio većeg projekta kojeg ova tvrtka odrađuje za izraelsko Ministarstvo obrane, te da sve uključene strane, pa tako i novi vlasnik Uljanika 1856, bez obzira tko to bude, moraju osigurati da se ovaj posao na izgradnji plutajućeg doka završi, bez daljnjih odgoda i uz puno poštivanje ugovora koji je na snazi.

Među referencama koje su

naveli, Izraelci su istaknuli kako imaju šezdesetogodišnje iskustvo u projektiranju, izgradnji i održavanju civilnih i vojnih plovila te dodaju kako su podružnica javne kompanije Israel Shipyards Industries, čije su dionice uvrštene na burzi u Tel Avivu.

Tvrde i da su spremni obvezati se da u nadolazećim godinama pulskom brodogradilištu osiguraju nove projekte i poslove.

NAORUŽANJE RUSI OBJAVILI SNIMKU ZAROBLJENOG OR

Riječ je o oružju dometa 400 metara, koristi granate kalibra 40 milimetara, a Hrvatska ih je, uz drugo naoružanje, poslala kao pomoć Ukrajini

N

a društvenoj mreži X osvanula je u ponedjeljak snimka ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua u obilasku zaplijenjenog ukrajinskog oružja u ukrajinskom gradu Avdiivki, koji su nedavno osvojile ruske snage. Šojgu zainteresirano pregledava zaplijenjenu opremu i oružje. U razgovoru sa zamjenikom zapovjednika Središnjeg ruskog vojnog okruga, generalom Jevgenijem Cindjajkinom, prema dostupnom prijevodu, komentiralo se da strana oprema koju su Ukrajinci dobili, dakako, nije dorasla ruskom naoružanju.

Snimka Šojgua u “inspekciji” objavljena je na društvenim mrežama, a na njoj se vidi da je ruskog ministra posebno zainteresirao zarobljeni hrvatski bacač granata RBG-6. Na snimci Šojgu pita je li bacač hrvatski, na što mu zamjenik zapovjednika potvrdno odgovara.

Riječ je o oružju koji je hrvatski proizvod dometa 400 metara. Bacače je Hrvatska poslala kao dio vojne pomoći Ukrajini. Bacač koristi granate kalibra 40 milimetara i to u nekoliko varijacija za različite namjene.

Prema dostupnom prijevodu, general Šojgu na snimci čuje kako zapadno oružje loše funkcionira u ruskim uvjetima te se objašnjava da je Ukrajina dobila “i starih i novih stvari”.

“Ovdje imamo cijeli potencijal vojne industrije”,

Šojgu gleda ručni ‘Je li hrvatski’? Da, komentira general, a Šojgu, među ostalim, kaže da se “zna da je kalašnjikov najbolja strojnica, iako ga oni i dalje pokušavaju nadmašiti”.

Krajem siječnja ove godine u Bruxellesu se na neformalnom sastanku ministara obrane Europske unije

Ruskog ministra obrane posebno je zainteresirao hrvatski bacač granata RBG-6

General-bojnik Tihomir Kundid

Novi načelnik Glavnog stožera!?

General-bojnik Tihomir Kundid bi uskoro trebao bi� imenovan novim načelnikom Glavnog stožera. On će zamijeni� admirala Roberta Hranja, kojem mandat istječe 20. veljače te odlazi u mirovinu. Tako će, ako se nešto ne promijeni u zadnji čas, na čelu vojske Varaždinca Hranja zamijeni� Varaždinac Kundid.

Prema Zakonu o obrani, vrhovni zapovjednik, a to je predsjednik Republike na prijedlog Vlade i nakon pribavljenog mišljenja saborskog Odbora za obranu, imenuje načelnika. Prema dostupnim informacijama, premijer i predsjednik usuglasili su se oko izbora novog šefa vojske.

Banski dvori i Pantovčak imali su različite kandidate za

ovu poziciju, a u Vladi su se složili s prijedlogom Ureda predsjednika te je dogovor vrlo brzo pos�gnut. General Kundid rođen je 1969. godine u Varaždinu, a podrijetlom je iz Ivanca. Završio je Fakultet strojarstva, Ratnu školu “Ban Josip Jelačić” i Canadian Forces Language School u Kanadi. U obranu Hrvatske uključio se odmah u prosincu 1990. godine, a godinu kasnije ulazi u Specijalnu policiju. Potom je bio pripadnik 2. gardijske brigade Grom. Nakon rata obavljao je niz zapovjednih dužnos�. Između ostalog zapovijedao je Mehaniziranom brigadom, bio je zamjenik zapovjednika Kopnene vojske, a od listopada 2023. zapovijeda Kopnenom vojskom.

U Međimurju 6,5 posto stranih radni

Uglavnom rade u metaloprerađivačkoj industriji koja dominira te u građevinarstvu i nešto manje u ostalim gospodarskim granama

U

ovom trenutku u Međimurskoj županiji aktivna su 2.874 strana radnika, a budući da je trenutno 43 tisuće radno aktivnog stanovništva, udio stranih radnika u međimurskom gospodarstvu je 6,5 posto, rekao je u četvrtak župan Matija Posavec.

Situacija na tržištu rada bila je jedna od tema sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije koja, naglasio je župan odgovarajući na pitanja novinara, prati kretanja na tržištu rada i redovito traži

Strani radnici najviše dolaze preko agencija podatke o brojevima stranih radnika koji su trenutno na području županije. „Prema aktualnim podacima koje možemo promatrati za 2023. godinu, Policijska uprava međimurska ukupno je izdala 5.123 radne dozvo-

le, a poništila je njih 2.249, tako da su u ovom trenutku aktivna 2.874 strana radnika, s time da nije nužno da ti radnici jesu na području Međimurske županije”, kazao je Posavec.

Dodao je da je u Međimur-

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

UŽJA, MEĐU KOJIM JE I ORUŽJE HRVATSKIH SPECIJALACA

bacač granata i pita: odgovoreno mu je

razgovaralo o obrambenoj spremnosti Europske unije, potpori Ukrajini te sigurnosnim izazovima današnjice.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić tada je iznio podatak kako je Hrvatska je uputila vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti 181 milijun eura te da „nastavlja dalje slati pomoć

koliko je to u našim mogućnostima”.

U sklopu te vojne pomoći, Hrvatska je osim spomenutih ručnih bacača granata RBG-6 koje su koristili i hrvatski specijalci u Domovinskom ratu, poslala i više od 40-ak topova M-46 kalibra 130 mm, o čemu je prije godinu dana izvijestila Ar-

Na snimci Šojgu pita je li bacač hrvatski.

Da, odgovara mu general Cindjajkin

miaInform, službena informativna agencija ukrajinskog Ministarstva obrane u reportaži s prvih crta bojišta.

Poslala je i znatan broj haubica, 30-ak tisuća jurišnih pušaka, 14 helikoptera Mi-8, stotine protuzrakoplovnih i protuoklopnih raketa, desetke milijuna metaka, tisuće granata, uniforme, kacige, balističke prsluke…

Naoružanje poslano Ukrajini Hrvatska će u dogledno vrijeme zamijeniti kupnjom modernijeg zapadnog tipa u skladu sa standardima NATO-a. Tako će, primjerice, ruske helikoptere Mi-8 zamijeniti američkim helikopterima Black Hawk s pripadajućom opremom i naoružanjem.

Ministar Anušić je istaknuo kako Hrvatska ispunjava ono što je obećala i najavila da će poslati u Ukrajinu, te je izrazio nadu da će sve zemlje članice Europske unije ispuniti ono što je dogovoreno kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji je predsjedao spomenutim sastankom, tada je izjavio kako će Europska unija do ožujka isporučiti oko polovice obećanih topničkih granata Ukrajini.

Naime, države članice su u ožujku prošle godine obećale da će u sljedećih godinu dana Ukrajini isporučiti milijun komada topničkog streljiva, a do sada je isporučeno samo 330 tisuća. Predviđeno je da bi do kraja ožujka moglo biti dodatno isporučeno njih 200 tisuća.

Borrell je izvijestio i kako je Europska unija u proteklom razdoblju obučila 40 tisuća ukrajinskih vojnika, a do kraja ove godine namjerava ih obučiti još 20 tisuća.

ka, najviše s Filipina, iz Nepala te BiH

ju trenutno 43 tisuće radno aktivnog stanovništva, što znači da je udio stranih radnika 6,5 posto. „Mahom je riječ o metaloprerađivačkoj industriji koja dominira te o građevinarstvu i nešto manje u ostalim

gospodarskim granama, a najviše stranih radnika je s Filipina te iz Nepala i BiH”, izjavio je Posavec.

O tome što za Međimursku županiju znači dolazak stranih radnika govorio je Elvis Novak, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća. „Ako nema drugih mogućnosti, ako za gospodarstvo fali radne snage, nažalost mi to ne možemo spriječiti, međutim bilo bi puno bolje da plaće u Hrvatskoj budu veće i da naši ljudi ne moraju odlaziti u Europu u potrazi za poslom”, rekao je Novak.

Ivan Senčar, dopredsjednik GSV-a ispred Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo je da će ‘ovaj put biti teško popratiti povećanja plaća kakva su nastupila u javnom sektoru’.

„U nekim gospodarskim granama nemoguće je pratiti takav rast plaća.

Naime, porezna reforma koja je napravljena ipak je nedostatna da bi poduzetnici mogli napraviti takav potez u svim granama djelatnosti” rekao je Senčar.

Novinari su tražili objašnjenje vezano uz agencije koje uvoze radnike te ih ‘iznajmljuju poslodavcima za izvjesne svote’, a zanimalo ih je o kojim je iznosima riječ.

Lokalne vlasti su im odgovorile kako o tome nemamo podataka, ali bi institucije o tome trebale voditi brigu, kako bi to bilo što kvalitetnije i u interesu radnika, ali i poslodavaca.

I nitko ne bi trebao na tome zarađivati, zaključili su.

5

PORTAL OSJEĆAJU SE SIGURNO I ZAŠTIĆENO

Iza Hrvatske su Slovenija i Island, manje sigurne su Švedska i Velika Britanija, a Francuska je na posljednjem mjestu

K

ada se planira putovanje, vrlo često se istražuje i je li država opasna i kolike su šanse da će nas na ulici netko napasti ili opljačkati. Na kraju krajeva, želimo se osjećati sigurno i zaštićeno.

Iako je Europa poprilično sigurna, pogotovo ako se usporedi s Sjedinjenim Američkim Državama ili još nekim drugim zemljama, ipak, opasnosti ima i ovdje.

No nisu sve države opasne, odnosno u nekima je mo-

Zemljovid sigurnos� zemalja

Hrvatska je najsigurnija država u Europi kad je riječ o hodanju noću gućnost da vam se nešto dogodi kada, primjerice, šetate noću, apsolutno minimalna.

Na portalu Adventourely. com objavljen je tekst pod naslovom “How Safe Do People Feel to Walk Alone at Night in Europe” (Koliko se ljudi osjećaju sigurnima dok šetaju noću u Europi) i popis zemalja koje se smatraju najsigurnijima u Europi za hodanje noću.

Možda je to za neke iznenađujuće, a nekima nije,

Sada je u šestoj skupini, u sedmoj je primjerice, Split, a u osmoj Zagreb i Dubrovnik

V

ukovar je prema najnovijim pokazateljima razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave iz četvrte prešao u petu skupinu razvijenosti , što u vukovarskoj gradskoj upravi ocjenjuju pokazateljem ispravnosti odluka koje donosi gradska vlast.

“Iako je Domovinski rat ostavio prevelike posljedice na Vukovar, došlo je novo vrijeme te dalje napredujemo oslanjajući se na svoje snage”, poručio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekavši kako pomak na rang ljestvici govori o bržoj dinamici razvoja Vukovara što po njemu predstavlja potvrdu cjelokupnog sustavnog i kvalitetnog rada na svim područjima i poljima.

Pokazatelji po kojima se izračunava indeks razvijenosti su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i indeks starenja.

Razvrstavanje provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije svake tri godine.

ali Hrvatska se našla na prvom mjestu i tako zapravo zauzela titulu jedne od najsigurnijih zemalja u Europi.

Na drugom mjestu je Slovenija, na trećem Island, na četvrtom Gruzija, a na petom Švicarska. Što se tiče onih manje sigurnih, to su Švedska, Velika Britanija, Belgija, Bjelorusija, a kao najopasnija zemlja za šetnju po noći proglašena je Francuska, koja se samim time i našla na posljednjem

mjestu. Zanimljivo je da Hrvatska ima upozorenje za putovanja 1. razine, najsigurniju razinu od Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, kako piše Adventourely.com.

Provedeno istraživanje je temeljeno na subjektivnoj percepciji sigurnosti među pojedincima kada sami hodaju ulicama noću u različitim zemljama. Cilj istraživanja bio je doznati koliko se sigurno ljudi osjećaju u pojedinim zemljama.

Vukovar napredovao u stupnju razvijenosti Vukovar polako ide naprijed Od ostalih gradova u Vukovarsko-srijemskoj županiji, najnerazvijeniji je Ilok koji se nalazi u drugoj skupini, Otok je svrstan u treću, a Županja u četvrtu skupinu. Vinkovci ostaju najrazvijeniji vuko-

varsko-srijemski grad, u šestoj skupini.

Usporedbe radi, u sedmoj skupini su Karlovac, Osijek, Split i Šibenik, a u osmoj Čakovec, Dubrovnik, Zagreb, Pula, Rijeka te Zadar.

Vukovar se u prethodnom razdoblju smjes�o na kartu street arta te je sa svojih ukupno 32 murala i 3D slika koje su nastale projektom „VukovART“ i koje krase njegove ulice postao poznat i kao galerija na otvorenom.

U budućem razdoblju Grad Vukovar nastavlja s oslikavanjem zgrada pa je tako u �jeku oslikavanje zgrade Financije agencije u samom središtu grada na kojoj na-

staje mural „Crna roda“ vukovarskog umjetnika Darija Krajinovića, što je ujedno i uver�ra za nastavak projekta „VukovART“ 2025. godine.

Uskoro kreće i obnova 3D slika koje se nalaze na pješačkom mostu preko Vuke, a u svibnju građane očekuju i dodatni sadržaji vezani uz promociju umjetničkih djela našeg grada, kao i same umjetnos� tzv. street arta pod nazivom VukovART Night.

Projekt 'VukovART' 2025.

6

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

OBUKA ŠTO MLADI MISLE O SLUŽENJU VOJNOG ROKA?

Svijet je vrlo nemiran, vidimo što se događa i bilo bi dobro da smo maksimalno spremni, kaže Peruško

S

ve je izvjesnije da će Hrvatska uvesti obvezno služenje vojnog roka, koji je suspendiran 2008. godine. Ove godine još neće biti obveznih ročnika, kalkulira se s datumom 1. siječnja 2025. Prije toga su potrebni ozbiljni infrastrukturni zahvati na vojarnama. Što se tiče duljine služenja, nekoliko je varijanti - mjesec dana, tri mjeseca ili šest mjeseci, no najizglednija je da će to biti tri mjeseca. Za vrijeme služenja vojnog roka budući će vojnici primati plaću koja bi trebala iznositi 700 eura, koliko dobivaju i dragovoljni vojnici, a vrijeme provedeno u vojsci računat će im se u radni staž. Što o vojnom roku, obuci koja uključuje rukovanje oružjem i poznavanje vojne taktike, misle oni koji bi, prema svemu sudeći, uskoro mogli postati ročnici? Prenosimo tekst iz Jutarnjeg lista koji je razgovarao s četvoricom mladića, trojicom srednjoškolaca i jednim studentom, a čiji su stavovi i njih iznenadili. Od četvorice, trojica ne samo da nemaju ništa protiv služenja vojnoga roka, štoviše zalažu se za tu ideju.

Fabio Peruško (17) nema ništa protiv služenja vojnog roka

- Ne samo da mi nije problem nego bih, štoviše, želio ići. Mislim da je obvezni vojni rok trebalo i prije uvesti jer znamo da nam svima treba malo više reda, rada i discipline. Da to nije samo �loskula.

U vojsci bi se te navike sigurno stekle, barem prema onome što sam čuo od oca koji je bio u vojsci. Vojna obuka, obuka rukovanja vatrenim oružjem vrlo je važna za slučaj rata koji je Hrvatska već prošla, da vojna snaga bude veća dogodi li se, ne daj Bože, opet.

Svijet je vrlo nemiran, vidimo što se događa i bilo bi dobro da smo maksimalno spremni. Tu je i pitanje �izičke spreme, znamo da je Hrvatska predvodnica Europe po pretilosti i mislim da bi vojne vježbe i u tome pomogle. Iako bih volio da je obaveza, ne znam bih li se prijavio dobrovoljno, razmišljao jesam, ali donio odluku nisam - kaže srednjoškolac Fabio Peruško (17).

U njegovoj su školi, kaže, pred koji tjedan na satu hrvatskog imali debatu za i protiv obveznog služenja vojnog roka. Njegova je grupa podržavala ideju s već iznesenim stavovima, oponenti su navodili ogromne �inancijske

(Ne)očekivani stav većine mladih: ‘Želimo služiti u Hrvatskoj vojsci!‘ troškove, a što se pretilosti tiče, predložili su da država radije plaća teretanu.

– Kontrirali smo da taman kad bi država to i napravila, teretana ne može biti obavezna pa nije rješenje, dok će u vojsci morati trenirati bez iznimke. I mislim da bi vojni rok trebao biti najmanje tri mjeseca jer u jednom se ne može ništa konkretno naučiti. U vojsci mladići postaju muškarci i vjerujem da to nije �loskula – zaključio je Fabio Peruško.

im tri mjeseca usvajanja, između ostaloga, i tih osobina ne bi škodilo.

Razlika se ne bi vidjela odmah, ali s vremenom sigurno bi, primjerice u ponašanju doma s roditeljima. Znam po sebi, da ne radim dobro, mislim da bi nas vojska naučila tome, i očeličila nas. I novac je dobar, kad s 18 dobivaš mjesečno 700 eura, znam po sebi. Odraditi tri mjeseca ne bi trebao biti baš nikakav problem i kad završim školu, vjerujem da ću se i bez obaveze sam prijaviti – kaže.

- Prvo im je potreban zbog osnovne kulture, da se nauče ponašati prema starijima, dakle bilo kojoj vrsti autoriteta, ne znaju se danas ponašati ni prema roditeljima i profesorima, koji su često žrtve njihova ponašanja, a dalje ni prema policajcima ili osoblju u trgovinama, ka�ićima. Nemaju tu opću kulturu.

Da ne govorim o nekom redu i disciplini. Zato mislim da

- Iako vojni rok sigurno može pridonijeti razvoju ličnosti, osobito glede discipline i radnih navika, što često čujem kao glavni argument u korist vojnog roka, mislim da to, uz sve ostale faktore, nije dovoljno da me privuče dobrovoljnom služenju.

Ne slažem se s idejom ratovanja kao sredstvom rješavanja diplomatskih nesuglasica, a žrtvovanje vla-

Arman Habek (18) vjeruje da je mlađim generacijama vojni rok i te kako potreban

Damjan Ivanjko (22) protivi se služenju obveznog vojnog roka

Vojni rok bi za muškarce bio obvezan, a djevojke mogu dragovoljno

stitog života u tu svrhu, dok se glavni akteri vrte u svojim tapeciranim foteljama, čini mi se krajnje besmislenim – decidiran je.

Mateo Kljaić (17) smatra da treba uvesti obvezni vojni rok

- Mislim da se obvezni vojni rok treba uvesti jer današnji mladi nemaju ni discipline ni poštovanja prema autoritetu, što vidimo, recimo, po ponašanju prema profesorima, a tako će se ponašati i ubuduće, što je loše.

Uopće nismo spremni za život, ma koliko mi sad mislimo da jesmo, a mislim da bi vojska bila dobra priprema. Išao bih, bilo bi to dobro iskustvo i bio bih spreman uskočiti bude li trebalo, a nadam se da neće, da će biti mir - rekao je Mateo Kljaić.

Većina mladih je stalno na mobitelima i igricama, tim glupostima, na kojima se uče mržnji i bijesu, napadaju, umjesto da idu van. Penji se na drvo, padni, barem ćeš nešto raditi. Uopće više nemaju motoriku, koordinaciju.

Po meni je 2006. zadnja generacija koja je, dok su bili djeca, vrijeme provodila vani. Trebaju se rehabilitirati i usvojiti drugi model ponašanja. Služenje vojnog roka bilo bi, dakle, dobro, i zbog psiho�izičkog zdravlja. Što se tiče prvog, naučiš kontrolirati svoje emocije, bijes, agresivnost, što je jako važno i za svakodnevni život, svjedoci smo sve više obiteljskog nasilja.

Također, postali bi i znatno samostalniji jer velika većina mladih dečki ne zna sama sebi ni promijeniti posteljinu, oguliti krumpir, oprati suđe ili staviti sušiti robu.

Tamo bi barem nešto naučili - smatra Mateo Kljaić.

SOLIDARNOST OKUPLJANJE U

Kako mladi sve Klišansko-konji

Dok tražimo načina za obnovom opustjelog Klišanskog kraja po uzoru na blaženog Stepinca, stojimo čvrsto na braniku i čuvamo vrata Hercegovine’, poručio je okupljenim Klišanima u Beču don Marin Marić Priredio: Ivo BUTKOVIĆ

H

rvatima u Haagu sudilo se ne samo za konkretne zločine nego i za fantomski pravni konstrukt ‘udruženi zločinački pothvat’, kaže književnica Gloria Lujanović koja je svoje istraživanje o zločinima nad Hrvatima u srednjoj Bosni objavila u nedavno izišloj knjizi ‘’Srce zemlje’.

Govoreći u poduljem intervjuu u jednom zagrebačkom dnevniku posvjedočila je o zločinima i strahotama, a i preprekama koje je istražujući istinu, osjetila i saznala.

U ranije objavljenoj knjizi s tematikom iz Domovinskog rata ‘Selo Vrdi’ (zbiru analitičnih članaka o muslimanskoj akciji ‘Neretva 93.’ kojoj su nakladnici Koordinacija Udruga iz Domovinskog rata iz Općine Grude i Općina Grude), stoji i posveta urednika knjige, ratnog zapovjednika, brigadira, Marinka Sose upućena ovim pravednicima protiv kojih se tada vodio sudski proces: 'Ovih dana prisjećamo se i molimo za one koji trpe i pate, posebno za naše uznike u Haagu. Ovaj uradak posvećujemo generalu Slobodanu Praljku, generalu Milivoju Petkoviću, Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću'.

Bitka na Vrdima vodila se 1993., znači u godini kada je Gordana Lujanović rođena u Novom Travniku, da bi rastući tek u ozbiljnijoj mladosti saznavala istinu i strahote koje su zatajivane i skrivane.

Uz ovu, a nedavno objavljeni knjigu o stradanju Hrvata u Lašvanskoj dolini, zločinima muslimanskih vojnih postrojbi, također je prošlog mjeseca (26. siječnja) u Društvu književnika u Zagrebu održana vrlo zapažena promocija knjige haaškog uznika Valentina Ćorića ‹In vino libertas - Autografski zapisi iz Haaga’.

To vrlo vrijedno pisano djelo promovirali su: Valentin Ćorić (autor), Dražen Budiša, Slobodan Prosperov Novak, Ratko Cvetnić i nakladnik Josip Pavičić. Valentin kao dvanaestogodišnji uznik, među

ostalim te večeri reče da je godinama ‘klesao u mislima, a zatvorska samica kao stvorena je za to, pa zapisivao“.

Misao mu vodilja u tih dvanaest godina uzništva bješe ‘’da se ozbiljnije pogleda u manje poznati svijet, ‘svjetske pravde’’’.

Prema onoj pučkoj ‘zaklela se zemlja raju da se tajne sve saznaju’ varali su se razni bjelosvjetski politički moćnici, kao recimo Carla del Ponte i lažac Paddy Ashdown te mnogi sitniji mešetari, računajući da će samo njihove jednostrane ‘istine’ o ratu u BiH dugo opstati, pa vječno biti prihvaćene.

A Hrvati, po njihovom, posebno u BiH, morali bi ostati pognutih glava i u šutnji.

Međutim, polako, ali istina s druge strane medalje prodire. Primjerice, uskoro će se štošta saznati o per�idnom i zatajenom zločinu nad Hrvatima u Bugojnu tijekom sudskog procesa, koji je prošlog tjedna počeo na BiH sudu u Sarajevu. Sudi se tadašnjem načelniku Bugojna Dževadu Mlaći i tadašnjem zapovjedniku postrojbi Armije BiH na tom području, Selmi Cikotiću.

Nedvojbeno je kako će se u skoroj budućnosti mnogi dosad prešućivani i skrivani događaji i zločini, oni civilni tamošnje općinske vlasti kao i vojni Armije BiH i stradanja Hrvata rasvijetliti istinitim svjedočenjima, pisanim argumentima i u sudskim procesima.

Instinktom ratnog zapovjednika iz te ‘93. godine s ratne pozicije na Vrdima na kojoj je bilo - pobijediti ili nestati - suradnik Hrvatskog vjesnika iz Hercegovine Marinko Sosa Zvijezda osjeća da se ‘vrijeme i stanje’ mijenja pa nas ažurno izvještava o bečkom okupljanju Klišansko konjičkog kraja, o novoj knjizi o stradanju Hrvata u srednjoj Bosni prikupljenoj u knjizi ‘Srce zemlje’, o pripremama komemoriranja 31. obljetnice zločina u Trusini kod Konjica te o značaju obnove crkve stare 200 godina u tom kraju.

Osjećaju to i hrvatski dužnosnici u miješanim općinama, a i oni federalni što je bilo očito i nazočnoj repoterki iz Kiseljaka koja je izvijestila o nedavnom okupljanju Konjičana u Beču.

Zločin nad Hrvatima kojeg se pokušalo prešutjeti

Pod ovim naslovom prošle godine u mjesecu travnja u HV-u je objavljeno štivo o tridesetoj obljetnici masa-

KRONIKA 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

BEČU ONIH KOJIMA JE UBAVI PREDIO UZ NERETVU OD JABLANICE DO KONJICA RODNI KRAJ

ćenik, don Marin, uporno oživljava opustjeli čki kraj: ‘Vratite se na svoju zemlju - vaša je! kra u Trusini kod Konjica.

Na komemoraciju tog zatajivanog zločina prošle godine u to mjesto došli su mnogi društveno politički djelatnici, brojni branitelji kao i 12 svećenika prisjetiti se onog pogubnog vremena prije trideset godina, zločina koji se u službenoj javnosti u BiH pa i u RH, skoro pa i ne spominje.

Pisali smo tada i o monstruoznom zločinu lokalnih pripadnika Armije BiH o kojem je svjedočila Milka Drljo, majka koju su s njena tri maloljetna sina i kćerkom od 9 godina držali kao taoce, dok im se suprug Andrija u dobi od 46 godina i najstariji sin Ivo star 21 godinu, vojnici HVO-a, ne predaju. Bezrazložno su kao i svi ostali ubijeni, njih 18 civila (starci, žene i djeca) te 4 vojnika HVO-a koji su odložili oružje i predali se mirno.

Na prošlogodišnjoj komemoraciji misno slavlje na kojem je koncelebriralo 11 svećenika predvodio je relativno mladi svećenik don Marin Marić koji je u taj ko-

Energični župnik don Marin Marić

njički kraj na župu došao prije nepune dvije godine. U vrlo nadahnutoj, a i tužnoj propovjedi govorio je tada kako je vrlo malo znao o tom kraju, običajima, ljudima, pogotovo ratnim zbivanjima, nigdje nije mogao ništa konkretno naći i proučiti pa je obilazio mjesta i razgovarao s ljudima te je tako spoznao ratne rane i ožiljke, kulturu i običaje.

Dvije stvari je don Marin Marić kao ‘crne mrlje’ izdvojio nakon Domovinskog rata, masakr u Trusini prije 31 godine, kao i zločinačko ubojstvo obitelji Anđelić prije 21 godine. „Nigdje o ovim strašnim činima nisam mogao čitati stručno i jasno pa sam i dalje crpio svoju znatiželju obilazeći sva stratišta i obitelji od Trusine, Uzdola, Muzeja u Jablanici, Stipića livade do Grabovice. Saslušavši sve to ostao sam bez teksta, ne imajući racionalni odgovor, pitao sam sebe, zašto tijekom svoga školovanja o tome nigdje nisam učio, ta mjesta obilazio“, rekao je u propovjedi don

Marin. Na kraju propovjedi je citirao dio Matoševe pjesme Kip Domovine i, zajedno s pukom, molio uskrslog Krista za pomoć opomenuvši „da hrvatski čovjek ne odlazi iz svoje domovine, jer ova zemlja naša, natopljena je krvlju“.

Klišansko-konjička večer Hrvata u Beču

U znaku zajedništva i želje za obnovom života u klišanskom kraju, ove godine uz sudjelovanje i hrvatskih dužnosnika Grada Konjica, Hercegovačko-neretvanske županije i Federacije BiH, u Beču je prošlog vikenda održana već tradicionalna 14. po redu Klišansko-konjička humanitarna večer kao dio programa u kojemu se okupljaju raseljeni Hrvati iz ovog dijela Hercegovine kako bi svjedočili vezama s rodnim krajem, ali i sagledali perspektive i mogućnosti njegova oživljavanja... U Beču žive, ali srce je drugdje, priča je većine njih, piše reporterka Ana Popović iz Kiseljaka koja je nazočila tom događaju.

Ovogodišnja večer se prilično razlikovala od prijašnjih, jer kako je naglasio predsjednik udruge, po prvi put su joj nazočili ugledni hrvatski djelatnici iz Konjica kao i Federacije, i štoviše nisu nazočili samo protokolarno, ono reda radi, već su došli na razmjenu prijedloga o stvaranju povoljnih uvjeta za mogući povratak onih koji to žele i hoće. Ovoj večeri su nazočili predsjedatelj Doma naroda parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Konjica Ivan Antić.

Bilo tko neupućen pitao bi se što se to dogodilo pa su mnogi došli, a donedavno taj hrvatski kraj sjeverne Hercegovine, koji je podobrano raseljen, kao da je bio zaboravljen. Pod ratnim nedaćama mnogi su stradali, mnogi silom ili bez životnih mogućnosti otišli, ostala je praznina koja nažalost još uvijek žalosti. No ipak promijenili su se politički ‘vjetrovi’ u Federaciji BiH pa i gospodarstvene i druge mogućnosti. Što je najvažnije, došao je u zanemarenu i praznu ključnu župu mladi hrabri i poletni svećenik. ‘’Istina je da je klišanski kraj u proteklim godinama bio zaboravljen od svih. Srećom takav se odnos polako mijenja, zahvaljujući i ljudima poput don Marina. Mislim da smo vratili ovaj kraj u fokus

Prilog za obnovu crkve stare više od 200 godina

Milodar (prilog za obnovu crkve i nužne potrebe) može se posla� na ovaj bankovni račun kojeg nadzire don Marin Marić: Župa Presvetog Srca Isusova Obri, Buturović polje bb BiH IBAN: BA393386802200249277 Unicredit bank DD, Swi� UNCRA22 Kardinala Stepinca bb Mostar, BiH

Spomenik hrvatskim žrtvama u Trusini kod Konjica zanimanja javnosti i politike...

Opredijeljenost je Vlade kojoj sam na čelu jačati veze s iseljeništvom, a onima koji žive u našoj županiji u bilo kojem njezinom dijelu pa tako i klišanskom kraju je osigurati uvjete za život dostojan čovjeka, pomoći u održivom povratku.

Prve korake smo napravili, ono što nam treba su projekti kojima bi popravili uvjete života i onima koji tamo žive kao i Klišanima koji dolaze povremeno ili se planiraju vratiti u ovaj kraj. Vjerujem da im skupa, sinergijom svih nas, možemo osigurati jednu novu perspektivu oživljava-

nja ovog kraja“, poruka je koju je predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović uputio okupljenima.

Vrlo sličnim porukama pridružila se u svom govoru i županijska čelnica Marija Buhač. „Ljubav Klišana prema danas opustjelom rodnom kraju okupila ih je još jednom ovog vikenda u Beču, a sliku župa iz kojih su otišli u potrazi za boljim životom i svoju misiju u njihovu oživljavanju predstavili su im župnici fra Ivica Karatović i don Marin Marić. U župi Podhum-Žitače trenutno žive 52 vjernika, bake i djedovi uglavnom.

Prekrasna crkva stara više od dvije stotine godina treba obnovu kao i život u ovom kraju.

Neka ova večer protekne i u razmišljanju kako spasiti i crkvu pod humom, pod brdom, jednako kao i onu živu,’’ rekao je fra Ivica. Po brojnosti vjernika stanje nije puno bolje ni u župama Obri i Solakova Kula. Ondje je na župi mladi svećenik don Marin čijom energijom i zalaganjem su mnogi u zadnje vrijeme pogledali na godinama zaboravljeni i zapostavljeni kraj.

Svi su te večeri u Beču, politički i ini djelatnici tvrdili da je don Marin promijenio stanje u toj općini i gradu, da je izborio uvažavanje kod svojih i njihovih. Ma nije don Marin neki iznimni fenomen, već odgovoran čovjek, koji duhom i �izički ne prihvaća negativnu

maksimu – ne može se!

Došao je u Beč na dan hrvatskog kardinala Stepinca kojeg duboko štuje. Došao je među Klišane kako bi ih potaknuo da nostalgiju pretvaraju u povratak i podsjeti ih gdje su im korijeni, na ubavu hrvatsku zemlju uz Neretvu, potakne im vjeru - vratite se na svoju zemlju - vaša je.

Večer Klišansko-konjičkih Hrvata nosila je u sebi poruku da će se Hrvati u Beču odnositi prema svom opustošenom i napuštenom kraju odgovornije i hrabrije, što je očito iz pozdrava i obećavajuće poruke: „I ova večer održava se na dan kada se Katolička crkva u Hrvata spominje blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika. Dok tražimo načina za obnovom opustjelog klišanskog kraja po uzoru na blaženog Stepinca, stojimo čvrsto na braniku i čuvamo vrata Hercegovine’, poručio je okupljenim Klišanima don Marin Marić.

Nedvojbeno je kako su Hrvati izvan Hrvatske prije par tjedana u cijelom slobodom svijetu zdušno i revno slavili svog blaženika Alojzija Stepinca. Ne griješimo ako kažemo da su u toj duhovoj svezi s domovinom prednjačili Hrvati u Australiji, posebno Hrvati u državi Viktoriji jer su Stepinčevo slavili u melbournškoj katedrali uz koju se nalazi i bista hrvatskog kardinala Stepinca, na što su Hrvati posebno ponosni.

Poznati su Hrvati u Australiji po svojim crkvenim zdanjima (crkvama i pomoćnim objektima) od Pertha na zapadnoj obali do Brisbanea na sjeveroistočnoj. Poznati su i po svojim milodarima u australskim župama kad su daleko od svojih, pa i po milodarima hrvatskim misionarima u Africi. Neka bude i ostane tako. Što reći o ‹misionarstvu› u svojoj zemlji i milodarima onima gdje je zbog niza razloga ostalo svega 50 i koji vjernik, a bilo ih je, zna se, preko dvije i pol tisuće. Ipak, svoje je svoje, posebno kad je nedužno, na pravdi stradalo, kad je u potrebi.

Neka u domoljubnom sjećanju, bar kod onih kojima je ubavi kraj uz Neretvu od Jablanice do iza Konjica rodni kraj, na prioritetnom mjestu njihovih milodara bude obnova zapuštene crkve sagrađene od njihovih pradjedova prije više od 200 (dvije stotine) godina. Takav milodar svima će ostati kao duševno zadovoljstvo i kao podsjetnik - gdje su im korijeni!

8

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

CLIFTON HILL HKZ SVETOG NIKOLE TAVELIĆA KROZ SVETO VRIJEME KORIZME

Prve korizmene nedjelje, započelo se s ‘druženjem sa župnikom’ gdje se uz ‘posne grickalice’ i kavu, okupio lijepi broj vjernika

Projekcija tv serije ‘Iz brani’ praćena s oduševljenjem uz toplu porciju graha!

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Snježana BULJAN

K

orizma je vrijeme za pronalaženje istinskog životnog smjera - vraćanje Gospodinu, odredištu našega svjetskog putovanja. Na tom putu važne su tri stvari – molitva, post i milostinja.

Molitva nas ponovno povezuje s Bogom, milosrđe s bližnjima, post sa samima sobom. No, u blago molitve, milosrđa i posta treba ulagati za bogatstvo koje traje.

U Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu, kroz ovo sveto korizmeno vrijeme pripremljen je, poput “korizmenog kalendara”, sadržaj u kojem brojni vjernici sudjeluju kroz redovite pobožnosti Križnog puta svakog petka i pučke nedjeljnje sv. mise prije kojih se moli sv. krunica i Križni put, a onda tu su i neki dodatni sadržaji kojima se nastoji ojačati zajedništvo i kroz koja se mogu činiti i dobra djela, u radosti koju donose zajednička druženja.

Prve korizmene nedjelje započelo se “druženjem sa župnikom” gdje se, uz “posne grickalice” i kavu, okupio lijep broj vjernika koji su se sa svojim župnikom, vlč. Bosiljkom Rajićem, upoznali sa sadržajem koji bi bio primjeren za korizmeno vrijeme, u kojem bi zajednički ostvarili ideje koje su predložili i sami župljani.

Prijedlog da se prikupe donacije za potrebite i da se posjeti župljane koji su možda osamljeni i nemoćni, koji nisu u stanju �izički prisustvovati susretima župljana ove župe, objeručke je prihvaćen, a donacije - navedeni prehrambeni artikli i higijenske potrepštine objavljene na listi koja je podijeljena - počele su velikodušno pristizati. Bit će raspodijeljene u “uskršnje pakete”, a svi oni koji žele posjetiti nekoga tko je možda usamljen ili mu je potrebna pomoć koju možemo pružiti i samim posjetom mogu se javiti u nedje-

Provjerno izvrstan grah!

Križni put prije sv. nedjeljne mise počinje u 10 sa�

Mali vrijedni koraci do slatke nagrade!

Slijeva: ministrant i liturgičar Alexandar, vlč.

Rajić i vlč. Maglica

Kava sa župnikom, početak Korizme

Pobožnos� Križnog puta, svakog petka u 18,30sa�

lju, 3. ožujka, u župni ured gdje će paketići s čestitkama za Uskrs biti podijeljeni.

Prošle nedjelje, 25. veljače, nakon sv. Mise u župnoj dvorani priređeno je druženje uz projekciju tv serije “Iazbrani” (“The Chosen”), a poslužen je i izvrstan domaći grah.

“The Chosen” je jedna od serija o Isusu koja na jedinstven i opsežan način prikazuje događaje iz Njegova života na Zemlji. Serija je prevedena i na hrvatski jezik. Serija je oduševila milijune gledatelja i �ilmskih kritičara, pa tako i radosne župljane Clifton Hilla.

Kako je najavljeno, u “korizmenom kalendaru društvenih događanja”, u nedjelju 3. veljače, nakon sv. mise, u dvorani će se održati informativni susret na kojem će članovi Australsko-hrvatskih društvenih usluga još jednom biti na usluzi članovima hrvatske zajednice, predstavljajući im svoj program rada i usluga, i odgovarat će na sva pitanja vezana za potrebe korisnike njihovih usluga.

Napomenimo da je osvanuo i “mali korizmeni kalendar za djecu” koja svakim svojim dolaskom na sv. misu ili pobožnost Križnog puta na posebno izrađenom kalendaru skupljaju šarene pečatiće, a najmarljivijima će krajem korizme biti uručene i posebne nagrade!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

9

DIJASPORA.HR KORIZMA S AUSTRALIJOM CANBERRA AUSTRALSKO-HRVATSKI KONGRES

80. istovremena krunica Hrvata svega svijeta Članovi Hrvatske katoličke zajednice u Canbberi predvodili su krunicu s nakanama za duhovno zajedništvo

Okrenuti se budućnosti ne zaboraljavajući prošlost

Pripremila: Suzana FANTOV

N

a poticaj patera Ivana Ike Mandurića 4. travnja 2020. godine započela je online krunica Hrvata svega svijeta, koja je naišla na veliku potporu Hrvata diljem svijeta.

Uz brojne nakane, u vrijeme pandemije koronavirusa, u molitvenu mrežu priključili su se brojni raseljeni Hrvati kako bi jačanjem duhovnog zajedništva mogli ojačati i sva ostala, koja su jedino moguća ako se ostvari zajedništvo s Bogom.

- Dragi prijatelji ‘Krunice Hrvata diljem svijeta’, s radošću vam pišem da nakon dulje pauze nastavljamo s našim duhovnim susretanjima pod zastavom Marije i u molitvi s njom, u Zdravomarijama koje ćemo opet istodobno upućivati iz svih zemalja i sa svih kontinenata gdje žive i vjeruju Hrvati.

Organiziranje subotnjih istodobnih krunica Hrvata svega svijeta nije lagan posao. Uspostaviti prve komunikacije, pripremiti sadržaje za reportaže župa, motivirati vjernike, izvježbati susret, napraviti probe i ustrajavati.

To biva razlogom naših duljih tišina.

No, i nakon posljednjeg posjeta Australiji, kao i svaki put kad obilazim zajednice dijaspore, susrećem se redovito s brojnim svjedočenjima koliko vam je naša istodobna krunica Hrvata značila u ona nezgodna vremena, koliko je na neke od vas trajno utjecala, ali i kako vam nedostaje.

I to je razlog zašto smo opet tu, čemu se vrlo radujem.

Za novu sezonu snažnije smo se uvezali s Uredom za inozemnu pastvu, nastavljamo suradnju s portalom Dijaspora.hr, dogovorili smo suradnju i s portalom hkm.

hr, ali i s njihovim novinarima koji će također, prema našemu internom rasporedu, voditi subotnje krunice.

Promijenili smo i shemu, u novoj sezoni uskladit ćemo liturgijska vremena s pojedinim kontinentima, a u prvi takav ciklus krećemo s najudaljenijim kontinentom.

Tako započinjemo ‘Korizmu s Australijom’.

Novo je i to što ćemo u tim ciklusima predstavljati samo župe tog kontinenta, na način da ćemo svake subote moliti s novom zajednicom.

Sljedeća novina je ta što ćemo krunicu emitirati triput u 21 sat – prema tri lokalna vremena: sidnejskom, zagrebačkom i čikaškom – kako bi je svatko mogao gledati i moliti u neko prikladno vrijeme subotom navečer u svim dijelovima svijeta.

Sretno vam s ovom krunicom sutra koju molimo iz Canberre, svatko u svoje vrijeme.

Donosimo ovdje i reportažu ove male i snažne zajednice iz glavnog grada Australije, o njenim počecima, povijesti i životu - objavio je pater Ike na službenoj Facebook stranici ‘Krunica hrvata svega svijeta’.

Osamdesetu po redu, u subotu 24. veljače, uz p. Iku Mandića, sa zoom online ekrana, predstavili su se i sumolitelji, članovi Hrvatske katoličke zajednice Canberre: - fra Anto koji je u Australiju prvi put došao 2001. godine, te nakon povratka u BiH 2009. godine, gdje djeluje kao svećenik u tamošnjim župama, zbog potrebe sve-

ćenika u Canberri u vrijeme COVID-a, ponovo se vraća u ovu hrvatsku katoličku misiju; - Ljudevit i Katica Šešelja – supružnici koji su 53 godine u braku u kojem imaju šestero djece i dvadeset I troje unučadi. Pok. brat gosp. Ljudevita bio je franjevac - Stjepan Šešelja; - članice Ženske molitvene grupe iz Canberre koje su nakon što su prošle molitveni program za žene Magnify90 prije četiri godine nastavile svoja druženja uz molitvu krunice; - supružnici Neda i Martin Kešina, koji imaju jedanaestero djece i 14 unučadi, dolaze iz Dalmacije. Neda je, nakon što je stigla u Melbourne kod svoje sestre, preselila se u Canberru. Njihov najstariji sin Josip, koji je studirao u Zagrebu, franjevac, 12 godina djelovao je u HKC-u Blacktown te se nakon toga ponovno vratio u Hrvatsku; - Josip i Marica Belavić, dolaze iz okolice Karlovca, Brinja, i 54 godina su u braku; - Slavko i Katica Soldo proslavili su svoju 50. godišnjicu braka!

Kroz najavu ove krunice upoznali smo se i s poviješću ove hrvatske katoličke zajednice u Canberri, a onda uz tisuće pratitelja i njihovih komentara u kojima su ostavljali svoje nakane i pozdrave, krenula je i ova 80. molitva ‘Krunice Hrvata diljem svijeta’ kojoj se i vi, ako imate mogućnost pristupa Internetu, možete priključiti. (https://www.facebook. com/KrunicaHrvata

Zaključeno je još jednom uputiti pismo Vladi RH u vezi s dopisnim glasovanjem na izborima Izvještava: Stjepan ASIĆsić

O

vogodišnji sastanak Australsko-hrvatskog kongresa (AHK) održan je 17. veljače u Hrvatskom klubu Deakin, Canberra ACT. Domaćin sastanka je bio Marko Vrkić. Sastanku su prisustovali predstavnici iz Victorije, Južne Australije, Zapadne Australije, ACT i po prvi puta iz Queenslanda: dr. Damir Čulić, Ante Radić, Srečko Barešić Nikić, Antun Šimunović, Ivan Jurinović, Marko Vrkić, Stjepan Asić, Stephanie Jurinović Telefonskim pozivom se javio predstavnik iz Geelonga a pozdrave uručila predsjednica američkog kongresa Nada Pritišanac Matulich; putem SMS Ante Peroš iz Sydneya.

U sklopu sastanka noć ranije 16. veljače predstavljena je knjiga Vapaj iz daljine Stjepana Asića u Hrvatskom klubu Deakin a dan kasnije u nedjelju 18. veljače nakon svete mise u crkvi Sv. Augustina na Farreru.

Godišnji sastanak otvorio je pozdravnim riječima predsjednik Stjepan Asić, slijedilo je sviranje hrvatske himne i minuta šutnje za sve one koji dadoše svoje živote na oltaru domovine. Čitanjem zapisnika od prošle godine dotaknuti su neki od još neostvarenih ciljeva kao primjerice dopisno glasovanje.

Zaključeno je još jednom uputiti pismo Vladi RH na ovu uvijek aktualnu temu. Također je prihvaćeno obnoviti stipendiju za jednog studenta na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu.

U telefonskom razgovoru s Ivanom Škratuljom (Lastovo) razmatrana je važnost ne zaboraviti žrtve Bugojanske akcije jednim spomen obilježjem u Australiji. Također raspravljeno je sadašnje stanje održavanja komemoracije na Bleiburškom polju, a poslije prošlogodišnje zabrane i vandalizma spomenika od strane austrijskih vlasti.

Komemoracije se mogu održavati na više mjesta ali izvorno, na bleiburškom polju, je ključno.

U osvrtu na rad prošle godi-

ne (2023) naznačene su slijedeće akcije na polju lobiranja: poziv Vladi RH da poveća broj zastupnika u XI izbornoj jedinici s time da zastupnici budu izabrani iz iseljeništva; poziv da se prigodom 200. godišnjice rođenja oca Domovine Dr. Ante Starčevića tiska jedna prigodna marka; apel Vladi RH da se konačno prizna uspostava Hrvatske pravoslavne crkve, u slučaju da ne da se uputi pismo na EU pozivajući se na pravo na vjersku slobodu; potpora akciji za sakupljanje novčanih sredstava za obranu hrvatske šestorke; pismo Mzo tražeći opoziv nagrade uručene jednoj učiteljici koja je napisala knjigu punu mržnje prema braniteljima i simbolima RH; upućeno je pismo, protest, na australske novine The Age radi blaćenja hrvatskog imena; data je podrška hrvatskim studijima na Macquarie sveučilištu a zbog mogućeg ukidanja učenja hrvatskog jezika.

U daljnjoj diskusiji bilo je razgovora o nedavnim Hrvatskim svjetskim igrama koje su se u srpnju prošle godine održale u Zagrebu. Uz iscrpno izvješće kordinatora za Australiju Ante Radića bilo je vrijedno čuti utiske sa igara jedne od učesnika Stephanie Jurinović kao i od njenog oca Ivana.

Od klasičnog druženja mladih iz cijelog svijeta s mladeži iz Hrvatske naglašena je važnost boljeg kordiniranja igara; ukljućenja u promociju igara poznatih imena iz hrvatskog sporta; vaznost da svi natjecatelji odsjednu zajedno, na jednom mjestu, radi što boljeg upoznavanja i povezivanja.

Od drugih aktivnosti rad na arhivi se nastavlja. Važno je da se u svakoj državi skupi i digitalizira arhiva hrvatske zajednice jer je to dokument rada tokom godina pogotovo u vremenu prije ostvarenja hrvatske državnosti. Taj rad ustrajno napreduje, ostaje da se sve to poveže u jedno.

Naglašena je važnost da se nastavi s pozitivnim vezama sa predstvnicima RH u Australiji, iako je izraženo nezadovoljstvo od prisutnih da za razliku od prošlih prigoda nismo bili

pozvani da posjetimo hrvatsko veleposlanstvo iako je sastanak održan u istom gradu?

U jednom od izvješća sa terena (D.Čulić) naglašen je ostvareni Festival hrvatskog �ilma u Adelaidu; učenje hrvatskog jezika kod starijih osoba; organiziranje jednog Hrvatskog povijesnog festivala Južne Australije 2025. da bi se obilježila 75 godišnjica osnutka prvog kluba u Australiji nakon 1945. sa hrvatskom predznakom u Adelaidu 1950. godine.

Na kulturnom polju pružena je pomoć projektu Doprinos žena u iseljeništvu pokrenutom u RH; projektu Kravata pokrenutom od strane Američko-hrvatskog kongresa; predstavljena je knjiga Vapaj iz daljine, na hrvatskom i engleskom jeziku kao i knjiga Pisma iz daljine od Stjepana Asića na Konferenciji održanoj na Macquarie sveučilištu prigodom 50. obljetnice Hrvatskih studija i zaklade na istom sveučilištu.

Na promižbenom polju razmatrana je mogućnost povezivanja putem Facebooka; nastupa na jednom od domovinskih portala; povezivanja sa novo osnovanom domovinsklom organizacijom posvećenoj iseljeništvu.

Uz gore već spomenute zaključke odlučeno je: - uz jednogodišnje zborovanje održati tokom godine barem jednu Zoom sjednicu članstva - apelirati na Vladu RH da se čim prije ubrza prijem u hrvatskoi državljanstvo i s time olakša ne samo povratak u domovinu nego i međusobno povezivanje jer Hrvati žive diljem svijeta a ne samo u RH - sprovede analiza učenja hrvatskog jezika u Australiji - ojača učlanjenje, promižba i povezivanje u AHK kroz razne medije i u zajednici - ispita i istakne uloga hrvatskog iseljeništva u stvaranju hrvatske države od 1945. do 1990. i unese u školske udžbenike u RH - nastavi s promižbom preko hrvatskih radio postoja, lokalnih i domovinskih novina i portala - putem Komentara nastavi s pregledom društvene, kulturne i političke scene u RH.

10 STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

Tko ne želi jaku Hrvatsku?

Laura Kövesi kao Carla del Ponte

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

K

ad se danas mirno i sa sada već pristojne povijene distance osvrnemo na politička zbivanja koja su se nizala u Hrvatskoj nakon 2000. godine, možemo bez imalo dvojbe reći da su neke političke snage, čak i onda (i osobito onda) kad su ljudi iz tog kruga obnašali najviše političke funkcije, intenzivno radile na razgradnji hrvatske države. Ovih nas dana na to podsjeća način na koji gotovo cjelokupna lijevo-zelena (da ne kažemo lubeničaste – izvana zelene, iznutra crvene) oporba i veliki dio medija reagira na inicijativu da se u Hrvatskoj ponovo uvede, tj. odmrzne, obvezno služenje vojnog roka.

Od prvih inicijativa, koje su se javile nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i sve češćih prijetnji miru u jugoistočnoj Europi, Hrvatska je napokon stigla do trenutka kad se naziru konačni obrisi projekta obveznog služenja vojnog roka. Čitavo to vrijeme s političke ljevice i putem velikog dijela medija taj se projekt proglašava nepotrebnim i nemogućim, mlade ljude se potiče i savjetuje da se pozovu na priziv savjesti i, kada dođe taj trenutak, odbiju služenje vojnog roka. Podsjeća se da je 2008. godine, kada je vojni rok ukinut, 80 posto mladih odbilo ići na odsluženje, pozivajući se na priziv savjesti.

Premda to nije neki snažan argument, i to iz dva razloga. Prvo, 2008. su se mladi građani mlade hrvatske države, na valu sveopće „detuđmanizacije” i približavanja Europi, u kojoj je tada također bilo „u modu” ukidati vojni rok, te pomodne i primamljive priče o profesionalizaciji, bez mnogo razmišljanja pozivali na priziv savjesti. I drugo, tada je primjenjivano nelogično, pa i nezakonito, pravilo o prozivu

Gotovo cjelokupna lijevo-zelena (da ne kažemo lubeničaste – izvana zelene, iznutra crvene) oporba i veliki dio medija nastoje srušiti inicijativu o obaveznom služenju vojnog roka

savjesti. Naime, pozivajući se na priziv savjesti, vojni obveznik može odbiti uzeti oružje u ruke, ali ne može odbiti sudjelovanje u vojnoj ili nekoj drugoj primjerenoj obuci kojoj je cilj osposobljavanje za angažman u izvanrednim situacijama. To može biti neka služba u okviru oružanih snaga (sanitet, logistika, inženjerija...) ili u sklopu Civilne zaštite (gašenje požara, raščišćavanje terena, spašavanje iz ruševina...).

Nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana stranka koju je on osnovao i vodio rasula se, posvađane frakcije praktički su predale vlast nesposobnoj i nedržavotvornoj oporbi. A novoizabrani državni čelnici svoje su političke pozicije iskoristili za obračun s mrtvim Tuđmanom. U tome se osobito istaknuo nekadašnji Tuđmanov savjetnik, politički prevrtljivac Stjepan Mesić koji je iz čisto sebičnih pobuda - nastojeći sebi osigurati što značajnije mjesto u povijesti stvaranja neovisne hrvatske države, svim sredstvima nastojao diskreditirati Tuđmana i umanjiti njegovu ulogu. Otvorio je državne arhive haaškim istražiteljima i neprijateljima Republike Hrvatske, u Haagu je svjedočio protiv hrvatskih generala, razriješio je 12 hrvatskih generala koji su otvorenim pismom pozvali najodgovornije osobe i državne ustanove da se odupru prikazivanju Domovinskog rata kao nečega negativnog i sramotnog... A vlada Ivice Račana je, pod �irmom nužnosti stranih ulaganja, krenula s ubrzanom rasprodajom hrvatskog gospodarstva, potpisala je sramotne sporazum o rješavanju graničnih sporazuma sa Slovenijom i Crnom Gorom (od nje, pod pritiskom javnosti, Račan morao odustati!)...

Cijela priča oko ponovnog uvođenja vojnog roka svjedoči da njihovi na sljednici nastavljaju istim smjerom.

Piše: Davor Ivanković

H

rvatska se izvlačila iz ralja velike ekonomske krize, koja je u Europi počela 2008., najduže od svih, punih 11 godina. Tek smo 2019., naime, uhvatili ritam i dosegli standard koji smo imali uoči krize 2008.! Razlog za to nije toliko ni na dušu one neuvjerljive HDZ-ove Vlade Jadranke Kosor i prilično nesposobne SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, premijera koji je tri godine radno vrijeme provodio radije u restoranu Tač, a tek se u �inišu prihvatio posla zbog izbora – koliko zbog toga što je Hrvatska u EU primljena s velikim zakašnjenjem.

Kako je kriza startala, brzo se pokazalo da su sve nove članice EU, a uglavnom je riječ o onim istočnoeuropskim zemljama, brzo prebrodile krizu zahvaljujući EU fondovima, koji su tada bili najizdašniji. Hrvatsku je ta pomoć zaobišla. Nije upala u EU ni u vrijeme povijesnog tzv. velikog proširenja, 1. 5. 2004., kada se u EU učlanilo čak 10 zemalja, od Slovenije do Malte, a onda je Hrvatska promašila i 1. 1.

2007., kada su u EU primljene Bugarska i Rumunjska. Do onog prvog datuma iz 2004. Hrvatska je već bila podnijela zahtjev za prijam, no nije ga uhvatila zbog toga što su se tome suprotstavile razne sile utjelovljene u liku glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. Ona je tada proganjala Hrvatsku optužbama da hrvatska Vlada štiti odbjeglog generala Antu Gotovinu. Te će se optužbe pokazati lažnima, kao, uostalom, i puno toga što je izlazilo iz njezine kuhinje.

Gotovina je uhićen 7. prosinca 2005. pa se automatski pretpostavljalo da će sada, kako je

Piše: Branimir Stanić

V

rlo tešku zadaću dobili su hrvatski vjernici na ovogodišnje Stepinčevo, kada ih je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na kraju homilije pozvao da stvarnost promatraju Božjim očima, to jest da se uteknu zagovoru bl. Alojzija Stepinca da svima izmoli dar mudrosti u ovim vremenima.

Možda komu taj naputak zvuči prejednostavnim, čak i banalnim, ali je mnogo zahtjevniji nego što se može na prvu učiniti. Postavio je Stepinca uzorom jer blaženik je svojim životom posvjedočio da je moguće naći pravu mjeru samo onomu tko živi iz duboke povezanosti s Bogom.

“Iz takve se povezanosti razvijao Stepinčev proročki duh. Živio je od Božje riječi, u stalnom dijalogu s Bogom”, rekao je nadbiskup.

Protumačio je da njegova analiza stvarnosti nije bila sociološka, ekonomska ni politička, nego da je sve gledao očima vjere, pa su za njega događaji i sudbina naroda imali dublje značenje. “Sve je progovaralo o Božjoj prisutnosti u povijesti.” Nadbiskup je protumačio da je Stepinac iz molitve proročki vidio budućnost, pa npr. nikada nije sumnjao u pro-

uklonjen taj zadnji kamen spoticanja, Hrvatskoj biti otvorena vrata za onaj kasniji prijam, 2007. No Carla del Ponte, koja je tada imala izuzetno moćnu političku poziciju, i dalje je proganjala Hrvatsku, ometajući time i njezin prijam u EU. Hrvatska je ostala u blokadi. U kasnijoj analizi uzroka, pokazat će se da Hrvatska nije uhvatila onaj vlak iz 2007. i stoga što su politički moćnici zamislili da će RH u EU ući zajedno sa Srbijom. A kako Srbija nije uspjela odraditi domaće zadatke, tako je i Hrvatska ostavljena na čekanju. Uspjelo nam je to tek 1. srpnja 2013. Prije toga, u studenom 2012., hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, nakon sedam godina tamnice haaški sud drugostupanjskom presudom proglasio je nevinima i trenutačno ih oslobodio.

To ulizivanje medija i političara EPPO-u baš podsjeća na obožavanje “bezgrešne” haaške tužiteljice koja nam je otela 9 godina života u EU

Može se zaključiti kako smo zbog neosnovanih optužbi i ucjena jedne Carle del Ponte izgubili šest, a možda i devet godina znatno sretnijeg i ekonomski opuštenijeg života u EU. Time je Hrvatska izgubila na desetke milijardi eura iz EU fondova, pripadajuće investicije, dio turističkog prihoda, što nam je moglo jamčiti da puno brže dostignemo standard EU. Sada se u Hrvatskoj stvara atmosfera slična onoj koju je pokrenula ta Švicarka. Riječ je o sukobu nadležnosti, u čemu sudjeluje europsko tužiteljstvo, odnosno EPPO, na čijem je čelu Rumunjka Laura Kövesi, a pozicije brani hrvatski premijer Andrej Plenković. Ne ulazeći sada u meritum sadržaja sukoba, činjenica je da je percepcijski duh onog starog Haaga izašao iz boce. Pomalo apsurdno, ali isti mediji, pa i isti političari, na neviđen način ulizuju se ponizno še�ici EPPO-a kao što su to radili Carli del Ponte, od koje su dobivali stavove i borili se uz nju do razine obožavanja. Sve se ponavlja. I Kövesi je bezgrešna, vrhunski autoritet, a hrvatska strana pokvarena i uhvaćena u klopku. To ulizivanje medija i političara EPPO-u strašno podsjeća na divinizaciju Carle del Ponte, osobe koja nam je otela devet godina života u EU. Obrazac je isti, a oni koji sada očito iz predizbornih razloga gaze sve što ima veze s aktualnom vlašću, jer žele politički preokret, ne vode pri tome nimalo računa o čuvanju hrvatskog suvereniteta, kao što to nisu činili ni u olovnim godinama kada nas je Haag proganjao. Mogli bi pričekati barem to da se potvrdi ima li ili ne pravo Plenković kad tvrdi da nad slučajem Geodezija EPPO nema nikakve nadležnosti. Nego su potrčali u odmah u zagrljaj Laure Kövesi kao naše novovjeke spasiteljice.

I premda ona ne posjeduje ni približno takvu moć kao što je tada imala Carla del Ponte, može nam raditi neprilike koje će otežati rad ove, ali i bilo koje iduće hrvatske vlade. I tu leži problem s novim/starim obožavateljima autoriteta izvana. Tolika razina poniznosti i ulizivanja je gadljiva. (Večernji list)

Izazove gledati Stepinčevim očima

past komunizma.

“I nama je potreban proročki duh kako bismo u svemu uočili Božje djelovanje i pronašli Božja rješenja. Molitva i povezanost s Bogom pokazat će nam kako se odnositi prema svim globalnim trendovima koji zapljuskuju naš narod i našu domovinu; kako odgajati djecu u kulturi narcizma koja snažno potkopava razvoj krjeposti u mladih; kako se oduprijeti materijalizmu koji je olabavio savjesti mnogih; kako vratiti poštenje i čestitost koji su potkopani sebičnošću i egoizmom”, poručio je mons. Kutleša.

Neke bi moglo začuditi to da je ovogodišnje Stepinčevo došlo u podosta napeto doba u hrvatskom društvu, a Crkva se o tim napetostima nije jasnije očitovala. Mogli bi se pitati zar ne vide crkveni ljudi da učitelji ponovno najavljuju štrajkove, da i drugi zaposlenici čije plaće ovise o proračunu najavljuju izlazak na ulice; da je izbor novoga državnoga odvjetnika užario hrvatsku političku scenu i gotovo doveo u pitanje nacionalnu sigurnost, da se događa novo preslagivanje na hrvatskoj političkoj sceni, ali i u svjetskim savezništvima?

Zašto Crkva o svemu tome ne progovara?

Možda zato što se, po svemu sudeći, hrvatsko društvo već našlo u predizbornoj kampa-

Čini se da su sadašnji društveni i crkveni izazovi kamilica u odnosu na one koji dolaze. Zato istina ne će doći samo po onima koji nude javnosti “ključne informacije”

nji u kojoj se vodi svojevrstan rat između vladajućih i oporbe, ali ne bez ključnoga utjecaja podzemlja.

Građanima je vrlo teško procijeniti što se doista zbiva jer, na primjer, kod izbora državnoga odvjetnika govorilo se o dosta toga što baca mrlju na njegovo dosadašnje djelovanje, a povjerenje mu je izglasano unatoč izostanku argumenata koji bi mogli lako poništiti sve protuargumente. Ne bi se previše pogriješilo ako bi se u spomenutom slučaju počelo tragati za razlozima koji nisu izrečeni, to jest uključiti utjecaj onih koji šute, a upravljaju novonastalom krizom.

Put do istine mogao bi ići i preko analize slučajeva koji će tek doći na dnevni red u državno odvjetništvo… S obzirom na to da je vrlo često riječ o nečasnim radnjama, ucjenama i uvjetovanostima koje nadilaze poimanje običnih građana (ali svejedno utječu na njihove živote), doista je potrebna mudrost odozgo da se istina može pojmiti.

Utoliko je daleko dragocjenije da se umjesto socioloških, politoloških i ekonomskih analiza stanje počne gledati Božjim očima jer uvijek se najzad vodi borba između dobra i zla. A za tu je metodu potreban temeljit i dugotrajan vjerski odgoj. Čini se da su sadašnji društveni i crkveni izazovi kamilica u odnosu na one koji dolaze.

Zato istina ne će doći samo po onima koji posjeduju i nude javnosti “ključne informacije”, nego po onima koji mole, povezani su s Bogom te zato, poput Stepinca, imaju i proročkoga duha. (Glas Koncila)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

SLUGA BOŽJI ANTE GABRIĆ, HRVATSKI SVEĆENIK, ISUSOVAC I MISIONAR U INDIJI

Radosni navjestitelj radosne vijesti Njegov grob postao je mjesto koje s velikim poštovanjem, osim katolika, pohode i muslimani i hindusi

S

luga Božji Ante Antić, hrvatski svećenik, franjevac, rođen je 16. travnja 1893. u Šepurinama na oto-

O

tac Ante Gabrić, hrvatski katolički svećenik, isusovac i misionar rođen je u Metkoviću, 28. veljače 1915., u vjerničkoj obitelji kao deveto dijete. Već u ranom djetinjstvu osjetio je misionarski poziv.

God. 1926., u svojoj jedanaestoj godini primljen je u isusovačko sjemenište u Travniku, a nakon mature, god. 1933., odlazi u novicijat u Zagrebu.

Zatim u Italiji (Veneto) studira �ilozo�iju. Toga vremena prisjeća se o. Luciano Fozzer DI: „Sjećam ga se dobro, vitak, kratke i crne kose, simpatičan drug, uvijek dobro raspoložen, dobar igrač odbojke, svagda raspoloživ pomoći drugima...

Marljivi student, ni u čemu kritičan prema profesorima i drugima. ... Jedna od njegovih kreposti koja je najviše oduševljavala bijaše njegova spremnost na služenje“.

Dana 20. listopada 1938. iz Genove brodom »Victorija« polazi u Indiju. Godinu dana uči engleski i bengalski jezik u Hazaribaghu i Bošontiju. Teologiju je završio u mjestu Kurseongu gdje je i zaređen za svećenika 21. studenoga 1943. Sljedeće dvije godine (1944.–1946.), provodi u Morapaju i Ranchiju, da bi konačno prispio u Bošonti gdje ostaje šesnaest godina (1947.–1962). Od 1963.–1971. djeluje u Morapaiju. Od 1972. –1974. opet u Bošontiju, te konačno od 1975. – 1988. u Kumrokhaliu koje je prekrstio u Maria Polli.

Posjećuje sela, susreće hinduse, muslimane i protestante i svjedoči im za Krista.

Pripravlja i krsti katekumene; obilazi siromahe i bolesne. Uvijek nalazi vremena za pisma dobročiniteljima širom svijeta. Njegova cjelokupna korespondencija prelazi 6000 pisama. Zahvaljujući velikodušnim darovima dobročinitelja – iseljenim Hrvatima iz Australije, Sjeverne i Južne Amerike, Njemačke, te onima iz domovine, o. Gabrić je u danima nevolja – nakon poplava ili suša hranio tisuće siromaha, ne pitajući ih za vjeru ili nacionalnost, gradio je crkve, kapelice, škole i bolnice, rješavao problem pitke vode.

Organizirao je podizanje nasipa uz Ganges, gradnju putova i mostova. Surađivao je s indijskom vladom koja je u njegovim pothvatima

Bio je vjerni prijatelj i dobročinitelj svih nevoljnika, siromaha, beskućnika, a naročito darovitih, siromašnih studenata

Sluga Božji Ante Antić (4. ožujak) Spomendan oca Ante Gabrića slavimo 28. veljače

U grob mu je stavljena gruda neretvanske zemlje i bočica Jadranskog mora U Metkoviću je 28. veljače 1915. rođen otac Ante Gabrić - isusovac, misionar i sluga Božji. Organizirao je prehranu školske djece. Gradio je prihva�lišta, liječio, odijevao, otvarao škole, radionice i držao vjeronauk. Kažu da je

hranio preko 22.600 djece.

Preminuo je 20. listopada 1988. u Kalku�. S njim je po njegovoj želji u grob stavljena gruda neretvanske zemlje i bočica Jadranskog mora, koje je on ponio sa sobom iz Hrvatske.

prepoznala i visoko cijenila toga stranca koji iskreno voli narod kojemu je poslan.

Podigao je mnoge škole, a talentiranu djecu slao na dodatno školovanje. Osnovao je misijsku postaju „Maria

Polli“ u Bošontiju s vjerskim, zdravstvenim i humanitarnim ustanovama.

Neumoran je i požrtvovan u naviještanju. Razumio je siromahe jer je i sam živio životom krajnje uzdržljivosti i

pokore. Kao takav zauzimao se i ublažavao bijedu mnoštva siromaha. Svoju silnu i onima koji su ga promatrali začuđujuću snagu crpio je iz molitve. Njegova pisma otkrivaju čovjeka duboke i neprestane molitve. Biti misionar za njega je značilo dati Isusa drugima, dati život za druge, donijeti Isusa svima.

Posvuda gdje je naviještao cvala su duhovna zvanja.

Surađivao je s Majkom Terezijom i bio njen duhovnik.

Kada je osnivala muški ogranak tj. Misionare ljubavi, tražila je da im o. Gabrić bude voditelj. Poslušan volji svojih poglavara o. Gabrić je ostao uz svoje siromahe na rubovima džungli do kraja.

Radio je do zadnjega dana otimajući se slabosti iscrpljenoga organizma i posebno srca, a umro je 20. listopada 1988. u Kalkuti. Valja uočiti da se istoga datuma navršilo pola stoljeća od Gabrićeva ukrcavanja na brod za Indiju. Pokopan je po svojoj želji u misijskoj postaji „Mariapolli“.

Njegov sprovod okupio je oko 20.000 katolika, muslimana i hindusa. Njegov grob postao je mjesto koje s velikim poštovanjem, osim katolika, pohode i muslimani i hindusi. Do sada je, osim nekoliko katolika, i dvoje hindusa dalo svjedočanstvo o čudesnom ozdravljenju po zagovoru o. Gabrića.

ku Prviću (Šibenska biskupija, Šibensko-kninska županija) kao šesto od devetero djece u siromašnoj obitelji Tome Antića i Tade rođene Vlahov. Kršten je 8. svibnja 1893. u župnoj crkvi svete Jelene kao Ante Marko. U Zatonu kod Šibenika završio je šest razreda osnovne škole.

Godinu dana prije odlaska u sjemenište razbolio se od tuberkuloze koja ga je pratila cijeli život. Primljen je u franjevačko sjemenište u Sinju 5. kolovoza 1905., a u novicijat 17. rujna 1911. na otočiću Visovcu. Svečane doživotne zavjete položio je 1. studenoga 1915. u Makarskoj. Studirao je od 1912. do 1914. �ilozo�iju na Franjevačkom učilištu u Zaostrogu, a teologiju od 1914. do 1918. na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj.

Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1917. u Šibeniku.

Bio je pomoćnik magistra bogoslova u Makarskoj i na Visovcu, te magistar bogoslova u Makarskoj i u Zagrebu. Posljednjih deset godina života, od 1956. do 1965., bio je ispovjednik i savjetnik u samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu. Karizmatska osoba, ponizan, vedar i blag, glasoviti ispovjednik i duhovni vođa, bio je izuzetno omiljen i kod braće svećenika i kod brojnih vjernika.

Odlikovao se dobrotom, poniznošću, jednostavnošću i pobožnošću prema Isusu i Mariji. Preminuo je na glasu svetosti 4. ožujka 1965. u Zagrebu. Pokopan je na Mirogoju, a sprovodne obrede predvodio je kardinal Franjo Kuharić. Njegovi posmrtni ostaci premješteni su 15.

prosinca 1970. u kriptu crkve Gospe Lurdske u Zagrebu.

Otac Ante Antić bio je vjerni prijatelj i dobročinitelj svih nevoljnika, siromaha, beskućnika, a naročito darovitih, siromašnih studenata.

Prikupljeno je 4000 njegovih pisama, od kojih su neka objavljena u djelima Pisma svećenika i Svećenik sam Kristov.

O ocu Anti Antiću napisana su mnoga djela, prava mala bibilioteka, uz ostalo „Duh ljubavi“ (1966) klarise Marije od Presvetog Srca (Anke Petričević), „Dobri otac Antić“ (1967) Ante Katalinića, „Svjetlo u tami“ Natka Faranetića (1969), „Željan Boga“ (1972), „Pred Gospodinom“ (1976), „Uzor franjevačke jednostavnosti“ (1980), „Središte života“ (1984), „Suvremena služba vječnosti“ (1984) i „Moj bližnji“ (1984) Ante Sekulića, „Zaljubljenik sakramenta pomirenja“ (1980) Ladislava Markovića, „Moj magister I. i II. Kreposni život i postupci o. Ante Antića (1984)“ Nikole Gabrića, „Tješitelj čudotvorni. Životni put fra Ante Antića“ (1989) Živka Kustića, „Dobri i vjerni sluga“ (1998) Mateja Kuhara-Cuccarija, „Kristu suobličen“ (2004) Vicka Kapitanovića, „Milosrđa djelitelj“ (2019) sestre Marije Asumpte Strukar (Družba Naše Gospe).

Već i sami naslovi tih djela govore mnogo o životu i djelu oca Ante Antića. Kanonski postupak za njegovo proglašenje blaženim otvoren je 1984. Naziv časnog sluge Božjeg dodijeljen mu je 5. svibnja 2015.

12

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

RAZGOVOR DANNY VUJČIĆ – HRVATSKI CHEF IZ PERTHA NA USAV

Moj cilj je pokrenuti vlastiti ‘cro-food truck’ i naposljetku catering tvrtku u Perthu, kaže Danny Tekst: Suzana FANTOV

H

rvatska udruga “ŠKMER” - koja promovira kulinarstvo, unaprjeđivanje kulinarske struke, educira kuhare, ugostitelje, građanstvo i ostale zainteresirane za kulinarstvo u Hrvatskoj i inozemstvu, osnovana je još davne 2006. godine.

U njezinom stvaranju sudjelovali su uz poznatog splitskog kuhara Mira Bogdanovića (1953.-2017.) njegovi prijatelji i kolege, a od tada je udruga ostvarila brojna projekte vezane za gastronomiju I dobila brojna priznanja.

U rujnu prošle godine chef Danny Steven Vujčić (40) iz Pertha u Zapadnoj Australiji - nakon svog dugogodišnjeg skupljanja iskustva u području kulinarstva, poslovanja s hranom i pićem i predanog rada u ovom poslu - odlučio je svoje znanje dodatno proširiti u splitskoj akademiji „ŠKMER“.

U Dannyjevoj obitelji ljubav prema kuhanju bila je prirodni slijed s obzirom da je se uz brojne članove njegove šire obitelji koji su bili kuhari ili se bavili ugostiteljstvom ova strast vrlo lako prenijela na Dannyja već u njegovom ranom djetinjstvu. Uz odrastanje na djedovoj i bakinoj farmi, gdje se uzgajalo vrhunsko voće i povrće, ljubav vezana za kulinarsko umijeće se nastavila i tijekom njegovog školovanja.

A kako je doživio ovaj kulinarski izazov u Splitu, kraj vrsnog kuhara-mentora chefa Željka Nevena Bremeca, ispričao nam je sam Danny, inače strastveni navijač Hajduka.

- Kad dođemo u Hrvatsku uvijek odsjedamo kod mog tate u Makarskoj, u apartmanima Vujčić u Zelenki, no kada sam stigao u Split rezervirao sam svoj smještaj kako bih bio bliže, a onda se biciklom vozio po gradu i odlazio na nastavu.

Prvoga dana susreli smo se sa chefom Željkom Bremecom, bacilli se na posao i krenuli u pripremu salate, temeljca, marinirane junetine za tradicionalnu dalmatinsku pašticadu. U kuharskom kabinetu za vrijeme ljetne manifestacije Mediterranean Culinary Arts (MCA) - ŠKMER-ovog kulinarskog treninga za profesionalce, okušali smo

Veliko iskustvo iskusnih hrvats

Polpete babe Ande Iako kažu da chefovi ne otkrivaju tajne svojih receptura, Danny je s nama rado podijelio recept njegove babe Ande i polpeta koje su bile dio obiteljske tradicije.

Dok su njegovi baba i dida bili živi te polpete (faširance) pripremali su za posebna obiteljska okupljanja za Božić, Uskrs i druge blagdane i važne obiteljske događaje.

Sastojci: - goveđe mljeveno meso svinjsko mljeveno meso - češnjak - peršin - luk - jaja - vegeta - paprika - sol - crni papar Priprema: Načinite okruglice i uvaljajte ih u brašno, popržite ih u tavi i izvadi� van.

Napravite umak: u istoj posudi umiješajte malo brašna i napravite zapršku, dodajte čašu vode s 1-2 žlice paste (koncentrat) od rajčice, umu�te da se sjedini do željene konzistencije umaka, ne pregusto. Dodajte mesne okruglice natrag u umak i dovršite kuhanje u umaku.

Poslužite uz pire krumpir.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

RŠAVANJU KULINARSKOG ZNANJA U SPLITSKOJ AKADEMIJI ‘ŠKMER’ – DALMATINSKA KUHINJA…

stečeno uz velika imena kih kulinarskih majstora

13

se u pripremi kokošje juhe, šopske salate, krumpir-peke, salate od sipe, hobotnice, izrade domaćih njoka… Četvrtog dana radili smo sa slastičarskim desertima – u majstorskoj slastičarskoj radionici Tereze Alabande radilo se s čokoladom, odnosno čokoladnim �iligranima, kupolastim čokoladnim kuglicama, izrađivalo sladoled u mućkalici za sladoled i drugo.

Imao sam priliku izići van u Splitu s glavnim kuharom Željkom i sastati se gostima-turistima, uglavnom Amerikancima, a onda prošetali se do tržnice kako bi uzeli svježe namirnice za našu kuhinju. Chef Željko bio je odličan turistički vodič! Od Dioklecijanove palače do ribarnice, gdje smo uzeli svježu ribu za �iltriranje, dobro smo se zabavili, a onda smo se vratili u kuhinju gdje nas je čekalo spremanje blitve, dubrovačke rožate, �iletiranje ribe, koje sam želio što bolje naučiti… a onda sam, sada to mogu reći, i svladao to umijeće �iletiranja. Sve što smo skuhali u pet dana smo pojeli i popili!

Napominjem i to da sam tražio ulaznice za subotnju utakmicu na Poljudu te mi je chef Željko ponudio VIP propusnicu, a iako je Hajduk izgubio od NK Istre mi smo uživali u besplatnom pivu i odličnom društvu navijajući za svoje “bile” – ispričao nam je Danny koji je još uvijek u kontaktu sa chefom Željkom te se nada i njegovom dolasku u Perth.

- Možda jednoga dana chef Željko sudjeluje u organiziranju poznatog festivala hrvatske hrane u Perthu - rekao je Danny, koji svoju karijeru nastavlja pripremajući domaću tjesteninu na tradicionalan način u “Vesuvio Handmade Pasta”.

- Moj cilj je pokrenuti vlastiti “cro-food truck” i naposljetku catering tvrtku u Perthu! Dalmatinska kuhinja, hrvatski specijaliteti… bili bi ono što bi se našlo na mom jelovniku – poput dalmatinske pašticade, onakve kakvu sam prvi put kušao u restoranu “Dalmatino” u Porth Melbourneu - završavamo ovaj razgovor s Dannyem, uz želje da ostvari svoj kulinarski san; mi se već sada bilježimo kao posjetitelji koji će rado isprobati sve njegove specijalitete!

Više informacija o samoj udruzi i kako se u nju učlaniti, što sve nudi, potražite na njihovoj službenoj web-stranici https:// skmer.hr/kontakt/.

14 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

RAKOLOV GODIŠNJI DOGAĐAJ ODRŽAN JE U SAVRŠENIM UVJETIMA, VEĆINA POSADA PRVE J

Nakon ulovljenih rekordnih 1018 rakova – jelovnik za prste polizat!

Napisao: Leo TOLO Fotogra�ije: Juli ČIRJAK i rakolovci

'CrabFest' Bonanza u Adela

R

akolov 2024. ("CrabFest 2024") srušio je sve prethodne rekorde - okupio se najveći broj timova, ulovljena je dosad najveća količina rakova i na ručku je bilo najviše sudionika otkako je prvi put održan 2009. godine. Prvi put nakon mnogo godina CrabFest je održan na prvotno planirani dan (u subotu 17. veljače) bez ikakvih odgoda, što je samo po sebi već pravo postignuće. Uvjeti su bili savršeni, more je bilo mirno i kristalno čisto, sunce je grijalo, a nije bilo vjetra, što su zapravo savršeni uvjeti za lov na rakove.

Kapetani su sa svojim posadama digli sigra uz siluetu Adelaidea za vrijeme izlaska Sunca, prije negoli se grad probudio. Većina posade prve je rakove kušala na brodu, a pratila ih je uobičajena rakija te potom pivo prije negoli je većina Adelaidea tek popila prvu jutarnju kavu!

Ovogodišnji CrabFest može se pohvaliti s rekordnih 26 timova koji su se prijavili na natjecanje, što je najveći broj do sada. Dvadeset i pet timova, odnosno 85 posto sudionika, natjecalo se na ovom festivalu. Nažalost, prvi tim koji se ove godine registrirao za sudjelovanje „The Crustaceans” morao se povući radi tehničkih problema prije nego je brod isplovio.

Momčadi su se raširile ispred obale Adelaidea proširivši se od Marino Rocksa na jugu do St Kilde na sjeveru, sveukupno se radilo o udaljenosti od 35 km. Ribarilo se u vodi dubine 4 do 10 metara, morsko dno u ovo doba godine puno je rakova posvuda. Iako su mnogi timovi bez problema ubrzo ulovili rakove, neki nisu imali potrebnu vještinu. Brojenje i mjerenje vršilo se kako su se pojedini timovi vraćali u Hrvatski sportski centar Adelaide, gdje su rakovi odmah očišćeni i spremljeni na tanjure u roku od nekoliko sati. Prvi tim vratio se već u 11 sati, njegovi članovi čak su prije toga navratili kući i oprali brod. Tim

„Za-cab-čani” dobio je nagradu za najbrži ulog kao prvi tim koji se pojavio na vaganju.

Postignut je novi rekord, ulovljeno je ukupno 1018 rakova, što je nevjerojatan uspjeh za 25 timova, od čega je njih 13 dosegnulo maksimalan limit za svoj brod. Meni za ručak uključivao je i uvijek popularni hrvatski brudet „chilli crabs” (koji se brzo rasprodao) te kuhane rakove.

Kako se ručak protegnuo do kasnog poslijepodneva, a bilo je popunjeno sve do posljednjeg mjesta, ovogodišnje nagrade predstavljene su uz uobičajene dosjetke organizatora događaja Branka i Lea. Prisutni su podijelili priče, otkrivene su veličine, a okrunjeni su i novi prvaci; tim „Royal Ajvar” nažalost nije uspio obraniti svoj naslov iz 2023. godine.

Dodijeljene su sljedeće nagrade: Najveći rak: 66 cm od vrha do vrha kliješta „Tim Greece”.

Drugo mjesto podijelila su četiri tima, svi su ulovili rako-

d e t i n U s t a o r C “ s t s o h y r e l l a G Billich n o i t i b i h x E l a b o l by the Tie” G

15

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 28th of February 2024

Volume 28. No. 1246 28th of February 2024

By: American Croatian Congress Photos: Vesna Trokter Majestic Film

A

fter a triumphant exhibition at Macquarie University Sydney, the global touring exhibition titled “Croats United by the Tie” was hosted in the bustling “Billich Gallery” in the famous The Rocks, known as one of the most elite parts of Sydney. The gallery hosted the 14th presentation of the traveling exhibition that has united the Croatian diaspora into one large and inseparable family. The book representing the exhibition of the same name by author Branka Bezić Filipović was also on display.

Renowned artist of Croatian descent, Charles Billich, took the initiative to paint famous Croatian cavalry soldiers from the early 17th century with red scarves around their necks using the oil on canvas technique for the very �irst exhibition that was held at the Rochester Institute of Technology in Dubrovnik. Steve Ravić, our renowned international �ilm producer and director, also CEO of the production company “Majestic Film” who is also the spokesperson for Billich, brought the mixed media

version of the painting from Australia to enhance the opening of the �irst-ever exhibition of its kind in Croatia.

Steve Ravić was honoured to have been asked to open the exhibition, and wholeheartedly expressed his support for the initiative. “I unreservedly support this initiative and I am honoured to have been acknowledged by such an admirable organization. I commend the efforts of Mrs Nada Pritisanac Matulich (also a representative of Croatians to the United Nations) for her drive to unite the people of Croatia with the Croatians of the diaspora through this unique project. The Croatian diaspora is often left segregated from the homeland and projects like this will bring forth a needed uni�ication that will only strengthen the prosperity of Croatia and Croatian culture around the world”.

Nada Pritisanac Matulich continued by emotionally thanking the hosts and all of the guests emphasising the importance of the uni�ication of Croatians from all over the world with Croatia, which this project has managed to achieve in a short period of eight months and spanning

over three continents so far. She invited all those who have contributed to the preservation of Croatian culture and unity from numerous Croatian communities in Australia to get involved in the project.

She also emphasised the importance of another project within the “Tie” project, aimed at connecting Croatian veterans from around the world. The �irst such event was held in Pula, Croatia at the Croatian Home for Veterans connecting local veterans with those from America.

At the end of her presentation, Pritisanac Matulich awarded the “Certi�icate of Special Recognition” from the American Croatian Congress to the “Billich Gallery” and Christa Billich, to Charles Billich and also to Steve Ravić and Vesna Trokter. “Majestic Film” also received a certi�icate of recognition for the contributions made in promoting Croatia. Mr. Billich then addressed the attendees and expressed his grievances about the authorities of his hometown of Lovran, saying “They stole my art which belongs to this gallery in Sydney and accused me of not paying the rent for my gallery in Lovran, offering that as a reason for seizing

my artwork. They have for so many years used the media to lie about the situation to justify their wrongdoings all while the media and governing bodies have all but ignored my plea for almost two decades.

Thanks to my friend and fellow artistic creator, our producer Steve Ravić, the world is �inally �inding out about the truth. The leading national newspaper “The Australian” did a big seven-page expose about it but the mainstream press in Croatia is still silent. Coincidentally, my painting called ‘The Tie’ was a part of the ‘Croatian Inventors’ series that was taken by the Municipality of Lovran.

They separated ‘The Tie’ from the rest of the ‘Croatian Inventors’ series and later sold it regardless of our objections. So, I decided to do a new painting of ‘The Tie’ in honour of this project which I one day hoped to reunite with the rest of the series.

Thanks again to Ravić for the countless sleepless nights investigating this. I want to point out that Ravić did a documentary about me called “Billich: Beyond The Canvas” and did all this research for a movie that will be about my life and this art heist. …/continued on page 16

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN FEATURE

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││Wednesday │ Wednesday 25th 21st ofofSeptember of August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 28th February 2024

Billich Gallery hosts “Croats United by the Tie” Global Exhibition Continued from page 15

S

teve Ravić added at the end “I am ashamed that leaders of the homeland of my ancestors have just stood by and watched this travesty unfold. I have been investigating this matter for well over four years and I have noti�ied the Croatian representatives in Australia, I have noti�ied Croatian Government of�icials even visiting them in person, and they all claim that they are unable to do anything. The mainstream media has largely ignored Billich’s side of the story while they continue to publish false information. To be clear, Billich paid for restorations of the Tower and was contractually granted lease of the Tower until 2010. He was shamefully evicted from the Tower in 2008. It was Billich that was short changed, and we must not allow for his good name to be tarnished by lies and false information. I stand

by Charles Billich and will continue the �ight for justice.

For anyone that would like more information about the investigations and movie project, please email info@ majestic�ilm.com ART HEIST UPDATE: Team Billich has placed a court injunction order to stop the sale of the rest of the art that was seized by the Municipality of Lovran, which the Municipality has recently attempted to sell through private auction.

Steve Ravić has made the following statement.

“We foresee that unfathomable bureaucratic red tape will interfere in the process of having the paintings returned to the rightful owners at the Billich Gallery in Sydney, so we are preparing a course of action if that is to occur.

The Billich saga is just one of countless injustices that have been in�licted upon Croatians of the diaspora because of what we see to

be a compromised judicial system. Unlike the rest of the western world where common sense prevails, the local courts in Croatia will only accept speci�ic types of documented evidence full of stamps and seals that are practically impossible to obtain especially when such documents are not standard protocol in countries like Australia, which is where the Billich Gallery is at home.

Although this may still be a part of the process in a country that sadly hasn’t fully exited from the old regime’s system, we are actually talking about stolen paintings that belong to an Australian entity where Croatian regulations have no relevance. These are outdated and very compromised regulations that make it next to impossible for the victim to achieve justice and can only encourage the perpetrators of unjust acts. Croatia is in desperate need for change to the judicial system.

In the Billich case, we are talking paintings that were sent from Australia to be exhibited in Croatia and have since never been returned

to the rightful owners in Australia.

The speci�ic paintings that we are desperately trying to acquire are the “Croatian Inventors” aka (Hrvatski Velikani) series which is a collection paying homage to inventions by Croatians.

These paintings were never intended for sale and were strictly for exhibition only.

Team Billich was even prepared to buy their own paintings back from Lovran, but the Municipality of Lovran instead chose to try sell them off to private bidders. While the matter is in dispute, we are seeking for the Municipality of Lovran to immediately provide us with the high-resolution scans as was already agreed.

We need this so that the Billich Gallery can arrange high resolution prints to replace the extremely poor reproductions that are currently on display at Embassy of the Republic of Croatia in Canberra as per the wishes of Charles Billich himself, who is embarrassed by the awful display. Billich wants to donate the prints so as to match the quality of reproductions on display at missions across the world like the beautiful prints at the Australian Embassy in Zagreb.

We also appeal to the public for any photographic evidence or statements from when the ‘Croatian Inventors’ were exhibited in Australia during the early 2000’s. We also want to bring awareness to the fact that there is a company in Croatia registered as ‘Charles Billich Gallery d.o.o.’ which continues to be registered even though cease and desist orders have been sent to the registrants. Although we have made efforts for this matter to be addressed through the Croatian Government and the respective Croatian missions in Australia, we have had no response in regard to this matter. We hope to have all this resolved promptly and feel it is very important to make the public aware. Steve Ravić

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 28thofof ofFebruary February 2024

CROATIAN COMMUNITY ADVERTISEMENT EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 28th of February 2024

Bila Noć A Night of Celebration Honou Story & Photos: Matthew JURČEVIĆ

B

ila Noć”, a night of jubilation and friendship, took place in Perth last Saturday night, to celebrate the birthday of the iconic football club, Hajduk Split. Organised by the Western Knights Soccer Club, the event was hosted at the Western Australian Croatian Community Centre in North Fremantle. The evening was a vibrant testament to the love and passion for football and Croatian culture in the heart of Western Australia.

The grand celebration unfolded in the main hall of the Western Australian Croatian Community Centre, located in the southern suburbs of Perth.

Also present on the night were Društvo prijatelja Hajduk Perth, an association dedicated to promoting the spirit of Hajduk Split who had a stand where they were signing up members.

The event kicked off at 7 pm, drawing a crowd that �illed the hall to its capacity. The choice of venue added an authentic touch to the festivities, creating an atmosphere resonant with the rich Croatian heritage.

The evening commenced with an inspiring opening speech by Dean Zlendić, the President of the Western Knights Soccer Club, the organisation responsible for hosting the event. Zlendić’s words set the tone for an evening �illed with shared memories and a deep sense of community. Following the speech, attendees enjoyed a delectable dinner, fostering a sense of togetherness among the large gathering.

Adding to the festivities, the renowned band “Prva Liga” from Sydney took to the stage, treating the audience to two lively sets. The performances were a fusion of music, culture, and football, with the artists singing songs dedicated to Hajduk Split and celebrating the broader Croatian identity. The lively tunes resonated with the crowd, creating an electric atmosphere in the hall.

As the night unfolded, attendees were treated to a delight-

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 28thofofFebruary February2019 2024

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

uring Hajduk Split’s Birthday in Perth

ful array of cakes and black coffee, providing a perfect blend of sweetness and warmth. The culinary offerings added to the overall experience, creating a sensory delight for everyone present.

The event featured a raf�le, offering attendees the chance to win exciting prizes. Additionally, a silent auction showcased a coveted item – a framed Luka Modrić Croatian National Team top. Football enthusiasts and collectors eagerly participated in the auction, adding an element of excitement to the evening.

Bila Noć reached its peak as the clock approached midnight. The celebrations, marked by laughter, music, and shared moments, came to a close with a sense of ful�illment and nostalgia. The event had successfully united the Croatian community in Perth, fostering a deeper connection among football enthusiasts and culture a�icionados alike.

Bila Noć in Perth was more than just a celebration of Hajduk Split’s birthday; it was a manifestation of the enduring spirit of friendship, cultural pride, and love for the beautiful game. The Western Knights Soccer Club, created an unforgettable evening that will be cherished by the Croatian community in Western Australia for years to come.

Congratulations to all involved in making the evening of “Bila Noć” another success.

20 20 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 28th of February 2024

Dandy City Take Derby Honours Zoran Juraj SABLJAK Pictures Dražen JURINA

I

Sydney United Frustrated as Wolves Snatch Victory

W

ollongong Wolves clinched their inaugural win of the 2024 National Premier Leagues Men’s NSW season in a pulsating encounter against Sydney United 58. The match, played out on a scorching Sunday afternoon at the Sydney United Sports Centre, saw Lachlan Scott emerge as the hero with a well-taken brace. The game was characterised by its intense pace and physicality, evident in the issuance of nine yellow cards.

Scott provided the breakthrough for the visitors in the 17th minute, capitalising on a precise delivery from Jake Trew to slot home the opener. Despite Wollongong’s early dominance, Sydney United 58 gradually found their rhythm and threatened Wollongong’s goal on multiple occasions.

Janjetovic’s heroics between the posts, including a spectacular save to deny Marco Arambašić from close range, ensured Wolves went into halftime with a narrow lead. However, United 58 came out �iring in the second half, pressing for an equaliser.

Their persistence paid off in the 77th minute when Samuel Riak conceded a penalty, allowing Stephen De Robillard to level the scores.

With the match hanging in

the balance, Wollongong rallied, and Scott rose to the occasion once again, securing victory with a late goal.

Despite a frantic push from United 58 in the dying minutes, Wollongong’s resolute defence held �irm, denying the hosts an oppor-

tunity to salvage a point.

The win marks a signi�icant milestone for Wollongong Wolves in the early stages of the season, while Sydney United 58 will rue missed opportunities as they aim to bounce back in their next �ixture.

t was a day �illed with anticipation and excitement as Dinamo St Albans played host to their sister club, Dandy City, in what marked the �irst Croatian Derby of the 2024 season. The atmosphere was electric, charged with the fervour of fans and the shared love for football and Croatian heritage. But before the action unfolded on the �ield, the day commenced with a time-honoured tradition – the sponsors’ lunch.

Led by the ever-charismatic Simon McCuskey, the sponsors’ lunch kicked off with heartfelt acknowledgments and expressions of gratitude.

It was a moment to recognise and thank the sponsors and volunteers whose dedication and support form the backbone of the club. Ilija Dragičević, President of St Albans Dinamo, took centre stage, extending his appreciation to all who contribute tirelessly to the club’s success year after year.

One of the highlights of the lunch was the announcement of the number one ticket holder for the 2024 season, which was Mr Ivan Filipović, from the I&D Group, the club’s main sponsor.

Ivan’s journey from humble beginnings to building an empire employing over 1500 people served as an inspiring testament to the power of hard work and determination. But beyond business success, Ivan’s commitment

Number one �cket holder for the 2024 season Ivan Filipović with Ilija Dragičević, President of St Albans Dinamo to giving back to the Croatian community shone through.

He emphasised the importance of preserving identity and supporting future generations, echoing the sentiment that football is more than just a game – it’s a symbol of unity and heritage.

As Ivan joined a panel discussion, sharing insights into his business ventures and his passion for football, guests were captivated by his anecdotes and wisdom. He spoke of the unparalleled stress he feels during a match, far surpassing any work-related pressure, highlighting the emotional investment that comes with being a football

Knights’ Epic Comeback Stuns

Zoran Juraj SABLJAK Pictures Melbourne Knights

L

ast Friday night, the Melbourne Knights faced a formidable challenge as they hosted last year’s premiers, Avondale, in a highly anticipated match. What unfolded was a spectacle of resilience, determination, and drama that left fans on the edge of their seats until the �inal whistle.

From the onset, it was evident that both teams were ready to battle it out on the �ield. Avondale struck �irst blood in the 18th minute, courtesy of a brilliant �inish from Kur Kur, sending the visiting fans into jubilation. Their lead was further extended in the 26th minute when Blake Carpenter executed a perfect free-kick, leaving the Knights’ defence and goalkeeper helpless. Heading into half-time with a 2-0 de�icit, the Knights knew they had their work cut out for them. However, Avondale continued their onslau-

ght early in the second half, adding a third goal to their tally and seemingly putting the game out of reach for the Knights.

But the Knights refused to go down without a �ight.

Showing remarkable resilience, they began to mount a comeback, igniting the home crowd with a sensational strike from Saif-Eddine Sakhi in the 58th minute, breathing new life into the

game. As the clock ticked on, Avondale’s two-goal lead seemed insurmountable.

However, the game took a dramatic turn in the 80th minute when Avondale received a red card, resulting in a penalty for the Knights.

Gian Albano stepped up to the spot and calmly converted, narrowing the gap to 3-2 and setting the stage for a thrilling �inale.

In a moment of pure ma-

SPORT 21 SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 28th of February 2024

Against Dinamo with 3-1 Win

Ilija Dragičević, President of St Albans Dinamo

fan. Ivan also touched upon the sense of belonging and friendship he experiences at Croatian clubs, emphasising the warm reception and familial atmosphere.

The lunch culminated in an auction of high-ticket items, with proceeds directed towards supporting the women’s team. With hearts full and spirits high, guests transitioned to the main event – the clash between St Albans Dinamo and Dandy City Hajduk on the �ield.

Despite the sweltering conditions necessitating drinks breaks, Dandy City asserted their dominance early on.

Kenny Athiu’s header in the

16th minute sent the visiting fans into raptures, setting the tone for the match. As the second half commenced, Dandy City continued to press forward, with Valli Cesnik extending their lead in the 55th minute. “King” Kenny further solidi�ied their advantage with a clinical �inish in the 80th minute, much to the delight of the traveling supporters.

Though Dinamo managed to pull one back through Carter Ramsay two minutes later, it was a case of too little, too late. Dandy City emerged victorious with a 3-1 win, carrying the spoils of victory back eastward. As the �inal whistle blew, attention turned to the upcoming �ixtures, with St Albans Dinamo gearing up for their next Croatian derby against Melbourne Knights this Sunday March 3rd with kick off at 16:00, while Dandy City prepares to face the Oakleigh Cannons at the Frank Holohan Soccer Complex this Friday night with kick off scheduled for 19:45.

Avondale in Thrilling Draw

gic, the Knights orchestrated an extraordinary comeback.

In the 93rd minute, with the clock winding down, a freekick from Steve Whyte found Ciaran Bramwell, who rose above the defence to head home the equaliser, sending the Knights faithful into a frenzy of celebration.

The �inal whistle blew, and the scoreboard read 3-3, marking a remarkable comeback for the Melbourne Knights. It was a result that not only salvaged a crucial point but also showcased the team’s resilience and �ighting spirit in the face of adversity.

With spirits high and momentum on their side, the Knights now look ahead to their upcoming clash against sister club Dinamo St Albans in the second Croatian Derby of the year.

Set to take place at Somers St this coming Sunday, March 3rd at 16:00, the stage is set for another intense showdown between these two historic rivals.

Zoran Juraj SABLJAK

N

orth Geelong Warriors endured another setback in their 2024 campaign as they suffered their third consecutive defeat, this time against Langwarrin last Saturday. Langwarrin seized the initiative early on, capitalising on a well-worked corner to take the lead

Warriors Fall Short Again, With 2-1 Loss to Langwarrin

through Archie MacPhee’s goal. However, the Warriors showed resilience and determination, with Sergio Escudero producing a moment of brilliance to level the score with a cleverly executed chip over Langwarrin’s keeper before the half time whistle.

Despite their spirited �ightback, Warriors’ hopes of turning the game around were dashed when Langwarrin regained the lead in the second half. A penalty awarded to Langwarrin saw Tom Youngs calmly slotting the ball into the net, putting his team ahead once more at 2-1. Despite a late surge and a frantic goalmouth scramble, the Warriors were unable to �ind the equaliser, resulting in another disappointing defeat.

The loss leaves North Geelong Warriors still searching

for their �irst win of the season, languishing at the bottom of the ladder much like their struggles in the previous season.

However, with a resilient spirit and determination to turn their fortunes around, the Warriors are gearing up for their next challenge as

they return to their home ground at Elcho Park this Saturday, March 2nd. With kick-off scheduled for 15:00, the Warriors will be desperate to claim their inaugural victory of the season in front of their home supporters as they prepare to do battle against Bulleen FC.

newed vigour, adding three more goals to their tally, each one a testament to their lethal long-range shooting abilities. The comprehensive victory not only served as a statement of intent from the Knights but also set the tone for what promises to be an exciting season ahead. Loo-

king ahead, the Knights now shift their focus to their next challenge as they prepare to face Gold Coast United. Scheduled for this Friday night at the Coplick Family Sports Park, the Knights anticipate a tougher test against their rivals. Kick-off is scheduled for 21:30.

Gold Cost Knights Annihilate Wolves in Season Opener With 9-0 Win Zoran Juraj SABLJAK

I

n a display of sheer dominance and attacking prowess, Gold Coast Knights kicked off their NPL league campaign in Queensland with an emphatic statement last Friday. The Knights showed no mercy as they steamrolled past their opponents, Wynnum Wolves, with a demoralising 9-0 victory.

Right from the opening whistle, it was evident that the Knights meant business, as they relentlessly pressured the Wolves’ defence.

Spearheading the onslaught was none other than Joel Russell, whose lethal boots proved too much to handle for the opposition. Russell stole the spotlight, completing his hat-trick in the �irst half alone bagging a total of four goals. By half time, the scoreboard already displayed a staggering 6-0 lead in favour of the Knights, leaving the Wolves shell-shocked and searching for answers.

There was no respite for the Wolves in the second half as the Knights showed no signs of letting up. They resumed their onslaught with re-

22 ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 28th of February 2024

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

WORK WITH US Australian Croatian Community Services (ACCS) currently has several vacancies for Direct Care Workers under the Support at Home Program, in metropolitan Melbourne and Geelong.

This position involves providing support and care to elderly clients within our community.

ACCS is a highly regarded service provider and is committed to growth and development. highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

To be a successful applicant:

• It is preferred but not essential to have a completion of Certificate III in Aged Care or IV in Individual Support – one can be provided through ACCS for successful applicants • Speak Croatian or any other European language • Hold a drivers licence and drive a reliable car, fully insured • Passionate and caring nature • Current police check

You will be assisted and supported by our Care Managers. If you would like to become part of our friendly team, please forward your resume to marinar@accs.asn.au

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

If you would like more information, please contact Marina on 0421 631 689

1800 953 963 www.accs.asn.au

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 15 23

JE RAKOVE KUŠALA VEĆ NA BRODU, A PRATILA IH JE UOBIČAJENA RAKIJA TE POTOM PIVO

aideu srušio sve rekorde!

ve od 62 cm (Timovi: „KINK”, „Black Crabbeth”, „Za-crabčani” i „2 & 1/2 Men”.

Nagrada za ribanje s mola: Tim „Grancio” koji je ribao s mola u 2 sata ujutro kako bi izbjegao gužvu tijekom dana.

Nagrada za juniore: Tim „Blue Swimmer Brocky” (s najmlađim ribolovcima).

Nagrada Tvrda ljuska (Hard Shell Award): Tim „Kornuti Crabsticks” (vozili su se 2 sata iz Berrija u regionalnom području Južne Australije kako bi sudjelovali na ovom natjecanju).

Nagrada Hrđava mreža (Rusty Net Award): Tim „Universal Finance” (unatoč tomu što je imao najluksuzniji brod s pet članova posade uhvatio je najmanji broj rakova za tu kategoriju broda).

Od ostalih timova vrijedi spomenuti i tim „Adriatic Granchi rakovi” za ulov tik uz obalu i tim „3 Legged Crab” za pokušaj ulova rakova s jet-skija te su na kraju lovili rukom sa stjenovite obale nakon što se se suočili s prvotnim tehničkim poteškoćama.

Na kraju su podijeljene i brojne tajne nagrade, a izvučena je i tombola s izvrsnim nagradama. Hrvatski sportski centar nagradio je pak sve ostale timove kuponima za večeru u vrijednosti od 50 dolara.

Jedan od vrhunaca dana bio je susret tima „SAKA Concrete” s morskim psom dugim 2.5 metara, što su zabilježili snimkom koju su obajavili na CSC Facebook stranici na kojoj se vidi kako on jede njihov mamac za rakove i uništava dvije mreže.

Velika hvala svim volonterima i djelatnicima CSC-a koji su pomogli čistiti, kuhati i posluživati ukusne rakove za ručak, bio je to zaista nevjerojatan trud. Posebna zahvala Mitru koji je ove godine bio zadužen za mjerenje rakova.

Iznimne zahvale na nevjerojatnim nagradama pripale su i velikodušnim sponzorima, posebice menadžeru sponzora Branku Šuici koji ih je sve organizirao. S novim rekordima koje su ove godine postavili ribari Adelaidea i nevjerojatnim uspjehom ovog događaja, nema sunmnje da će se CrabFest nastaviti kao jedan od najomiljenijih događaja na kalendaru hrvatske zajednice Adelaidea još mnogo godina!

24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

CANBERRA 2024. JOŠ JEDAN USPJEŠAN NACIONALNI MULTIKULTURALNI FESTIVAL

Članovi hrvatske zajednice Canberre na svojim su promotivnim i prodajnim štandovima, te plesnoj pozornici, dali jednu lijepo uokvirenu sliku naše zemlje

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Fb stranice – HFS Croatia Canberra, Canberra Croatia FC, Embassy of the Republic of Croatia in Australia and New Zealand

G

rad Canberra je od 16. do 18. veljače priredio još jedan uspješan Nacionalni multikulturalni festival - trodnevno događanje obilježeno kulturom, glazbom, plesom, kulinarskom ponudom...

Tijekom trajanja festivala predstavili su se predstavnici više od 170 nacija s 300 izvedbenih grupa, 270 štandova, 24 kulturološke prezentacije i nastupe na osam postavljenih pozornica.

Ono što je za nas Hrvate posebno važno je i promocija hrvatske kulture i tradicije, posebice folklorne baštine i omiljenih hrvatskih pića i hrane. Za to su se pobrinuli članovi hrvatske zajednice Canberre koji su na svojim promotivnim i prodajnim štandovima, te plesnoj pozornici, dali jednu lijepo uokvirenu sliku naše zemlje.

Za to su posebice zaslužni predstavnici Veleposlanstva RH u Canberri, Australsko-hrvatske gospodarske komore NSW Inc, Zaklade hrvatskih studija, "Podravke", NK Canberra Croatije, HFS-a Croatia Canberra i svi oni koji su svojim volonterskim radom pridonijeli uspješnosti promocije Lijepe naše.

Bilo je tu ćevapčića, ražnjića, sarma i fritula, Cedevitinih napitaka, šljivovice, kruškovca, pelinkovca, hrvatskih vina…, a sve popraćeno izuzetnim nastupima triju grupa koje djeluju u sklopu Hrvatskog folklornog sastava Croatije Canberra; knjiga, fotogra�ija koje svjedoče o ljepoti naše zemlje; i Vegetinih začina koji "ide ama baš u sve"!

- To ne bi bilo moguće bez svih briljantnih volontera, izvođača, postavljača štandova i, naravno, vas posjetitelja!

Voljeli bismo misliti da je ovo bio najbolji festival do sada!

Bez obzira na to jeste li na festivalu bili prvi put, ili ga niste propustili nijednu godinu, bili smo oduševljeni vidjeti toliko Canberranaca i posjetitelja kako prihvaćaju ovu proslavu bogate raznolikosti našeg grada. Želimo odati priznanje narodu Ngunnawal - tradicionalnom čuvaru zemlje na kojoj se okupljamo na festivalu - kao i svim ljudima ili obiteljima koje su povezani

Bogata baština Hrvata dostojno predstavljena u Canberri

sa zemljama ACT-a i regije. Želimo priznati i poštovati njihovu kontinuiranu kulturu i doprinos koji daju životu Canberre i ove regije, te u regijama diljem Australije iz kojih dolaze naši izvođači, držači štandova, volonteri i posjetitelji.

Također bismo željeli zahvaliti svim Aboridžinima i stanovnicima Torresovog tjesnaca koji su ove godine sudjelovali na festivalu - poručili su organizatori Nacionalnog mulitkulturalnog festivala. Čestitke i pohvale svima, uz veliku zahvalu hrvatskim predstavnicima!

VIJESTI IZ BiH 25

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

BiH jedna je od rijetkih zemalja u kojima se još u mirovinu može otići s 58 godina. Riječ je o osobama koje počnu raditi s 18 godina te navrše 40 godina staža prije

VRIJEME ODLASKA U MIROVINU

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

I ovako i onako Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

K

ada je riječ o zemljama EU-a, uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u kojima se još uvijek teoretski u mirovinu može otići s nepunih 60 godina, točnije s 58. Riječ je o osobama koje počnu raditi s 18 godina te navrše 40 godina staža.

Zakon o mirovinskom osiguranju Federacije BiH de�inira da je za odlazak u punu starosnu mirovinu potrebno ostvariti jedan od propisanih uvjeta: napuniti 40 godina staža ili 65 godina života. Iako su se prije nekoliko godina javljale inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne, za sada je sve ostalo samo na inicijativi. Kada je riječ o europskim zemljama, situacija je nešto drugačija, a starosni pragovi u nekim zemljama idu do gotovo 70 godina. Trenutačno najnižu dob za umirovljenje treba imati u Francuskoj. Naime, prema zakonu te zemlje, u punu mirovinu trenutačno se ide sa 62 godine i tri mjeseca.

U većini zemalja ostavljena je mogućnost prijevremene mirovine. Istu mogućnost nudi i BiH, odnosno FBiH. Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne mirovine različiti za žene i muškarce.

Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu

Imovina građana BiH u Hrvatskoj mjeri u milijardama. Iako preciznih brojeva nema, mnogo je onih koji žive u BiH, a u Hrvatskoj imaju kuće, stanove, vikendice...

H

oće li početi rasprodaja nekretnina nakon što Hrvatska uvede porez na nekretnine? Hrvatski izvori tvrde da hoće, a neki idu tako daleko i pričaju da će s gotovo milijun praznih stambenih jedinica doći do broja od dva milijuna.

Prema nekim od posljednjih podataka, registrirano je 595.280 praznih stanova u Hrvatskoj, a tome se pridodala i 231 tisuća vikendica, kao i 112.500 stanova koji služe za neke radnje i obrte, a ne kao stambeni prostor. Stvari će se zbog novog zakona još više komplicirati.

Kakve to veze ima s BiH? Itekakve - jer se imovina građana BiH u Hrvatskoj mjeri u milijardama. Iako preciznih brojeva nema, mnogo je onih koji žive u BiH, a u Hrvatskoj imaju kuće, stanove, vikendice... i često se radi o najluksuznijim objektima na najatraktivnijim

Unatoč inicijativama, u BiH je i dalje prag za mirovinu 65 godina starosti starosnu mirovinu muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. Tako muškarci koji to pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva za ostvarenje ove mirovine trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu mirovinu moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Kada je riječ o ženama, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina dulje nego muškarci. Žene koje žele

iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Godine 2025. starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene mirovine u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,

I vlasnici iz BiH uskoro bi mogli rasprodavati nekretnine u Hrvatskoj

lokacijama. Sugovornik koji se bavi nekretninama kaže da se redovito iznenadi kad dođe u neki grad ili čak općinu u Hrvatskoj pa pronađe nekretninu čiji su vlasnici iz BiH. „Nema preciznih brojeva, ali poznajem ljude koji imaju mnogo stambenih jedinica u Hrvatskoj. Destinacije na moru su hit, zatim planinski krajolici. Tko je imao novca u onim vremenima pa nakon rata, kad su cijene bile niske,

danas je milijunaš ako je sačuvao samo jednu nekretninu uz more, primjerice, a kamoli oni koji su više kupovali”, govori sugovornik. Međutim, i on je stava kako bi moglo doći do rasprodaje nekretnina u Hrvatskoj nakon što se uvede novi porez.

I dodaje: „Svaka država ima takav porez. Što mislite zašto veliki broj Nijemaca nema vlastitu nekretninu? Pa zbog poreza.”

dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.

U nekim zemljama odlazak u privremenu mirovinu uvjetuje se godinama radnog staža. Primjerice, u Hrvatskoj je uvjet 35 godina staža.

U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje. Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine osobama koje napune 41 godinu staža. Takve osobe mogu steći mirovinu najranije sa 60 godina života.

„Zakon o registru stanovništva, obitelji i kućanstava temelj je za uvođenje poreza na nekretnine. To će se uvesti vjerojatno nakon izbora jer se radi o nepopularnoj mjeri, a uvest će je bilo koja vlada koja osvoji vlast”. Govori stručnjak za nekretnine. Kaže da tada slijedi pad cijena: „Ovdašnji žitelji, pritom mislim na one koji žive u Hrvatskoj i BiH, vole ‘betonirati’ novac, odnosno ulagati višak u nekretnine. Međutim, kad se taj porez uvede, bit će �inancijski neisplativo da stan zjapi prazan pa će se neki odlučiti na prodaju. Cijene su visoke i kad se odjednom u ponudi nađe više stanova, to će ih oboriti.”

Bh. građani nisu baš raspoloženi za obaranje cijena u svojoj zemlji, pa kako će onda u RH? „Jednostavno će se prilagoditi situaciji. Naravno, tko ima novca, plaćat će porez i imati svoj stan, no onima kojima se voda zalije do ušiju prodaja će biti izbor.

Puno je praznih stanova već sada. Ljudi su ih kupili i čekaju nešto, a onda, kad se uvede porez, neće nitko čekati nešto, nego će ih se rješavati”, ističe sugovornik.

Godinama, posebno zadnjih mjesec dana, naslušali smo se priča o europskom putu BiH. Političari su davali izjave, analitičari pokušavali dešifrirati ih. I nije nikakav problem kad znamo da svatko, i političari i analitičari, iznose samo svoje stavove, svoje interese. Problem je što tri naroda u ovoj, na silu, državi imaju tri različita stava o jednom te istom pitanju. Danas, kada je ostalo još samo dvadesetak dana do tog „Dana D“, odnosno do odluke EU hoće li BiH darovati otvaranje pristupnih pregovora za ulazak u EU, pogledajmo neke činjenice.

Napravit ćemo malu retrospektivu, nećemo se vraćati daleko u prošlost nego samo godinu, godinu i pol unazad. Otprilike, prije toliko vremena EU je Dragoj našoj jasno dala do znanja da mora ispuniti 14 uvjeta-prioriteta kako bi dobila zeleno svijetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Uvidjevši da se BiH nije ni pomakla s mrtve točke, odnosno da nije ispunila niti jedan od 14 uvjeta, EU je prije dvadesetak dana ljestvicu spustila na bijednih „tri plus jedan” uvjet.

Naravno, BiH nije u potpunosti ispunila niti jedan od ta bijedna „tri plus jedan” uvjeta. Dogodilo se da su političari, i ovdje treba biti kristalno jasan, Bošnjaci-muslimani, i ta „tri plus jedan”, vrlo brzo smanjili na tri, izostavivši Izmjene izbornoga zakona. Danas, rekoh dvadesetak dana prije nego li će EU donijeti svoju odluku, što imamo?

Ako želimo sami sebe zavaravati pričat ćemo kako smo napravili određeni napredak, pričat ćemo kako su usvojeni neki europski zakoni, ali je prava istina, BiH kao država nije napravila ništa.

Zašto kažem ništa?

Iako su na papiru usvojeni neki zakoni, kao onaj o sprječavanju pranja novca i �inanciranju terorizma, donesen na sjednici Vijeća ministara 23. veljače ili sporazum s Fronteksom, problem je što nitko od tri naroda nije ni za pedalj odstupio od svojih stavova glede funkcioniranja BiH kao države! Na papiru, glede donesenih zakona može pisati bilo što, no bit je u tomu da tri naroda koji čine BiH imaju potpuno različito mišljenje, različitu viziju BiH kao države!

Srbi u Dragoj našoj su jasni i ne kriju svoje ciljeve. Njihov krajnji cilj je pripojenje RS Srbiji. Taj put su planirali ostvariti postupno.

Prvo, očuvati ustavnu strukturu Daytonskog mirovnog sporazuma, kako naglašavaju, izvornog Daytona. Druga faza bila bi osamostaljenje RS, a treća, ostvarenje konačnog cilja, pripajanje te RS Srbiji.

I nema tu ništa što se nije znalo niti ima nešto novo u politici cjelokupnog srpskog naroda, cilj je stvaranje velike Srbije. Mnogi bi prihvatili da je to legitiman politički cilj jer Srbi u zadnjih 30. godina nikada nisu rekli da to žele ostvariti silom, nego političkim putem. Što se tiče Hrvata u BiH, njima je jasno da od bilo kakvih zamisli o nekoj velikoj Hrvatskoj nema ništa. Prvo, Hrvatska ne bi prihvatila podjelu BiH na dva dijela, na Federaciju BiH i Republiku Srpsku jer bi tako dobila mnogo veću granicu sa Srbima, to joj nikako nije u interesu. Drugo, ni neko eventualno konfederalno uređenje s Federacijom BiH Hrvatska ne bi prihvatila, jer bi joj to bilo samo opterećenje u svakom smislu, a pogotovu Hrvatska ne bi prihvatila pripajanje Federacije BiH Hrvatskoj, jer, što će joj dva milijuna Bošnjaka-muslimana koji bi joj samo stvarali probleme. Zbog toga je do srži točna izjava Dragana Čovića da su Hrvati u BiH jedini istinski zagovaratelji ulaska BiH u EU i NATO. Samo u tom slučaju Hrvati za sebe vide sigurnost i mogućnost dugoročnog opstanka u BiH. Bošnjaci-muslimani također imaju jasan cilj, uspostavu islamske države Bosne (i Hercegovine) koju smatraju samo njihovom. Ostvarenje tog cilja vide u nekoliko faza, istina nemaju potpuno jasan i razrađen cilj kao Srbi. U prvoj fazi, pokušavaju napraviti tzv. građansku BiH, a druga faza je uspostava islamske BiH na načelima šerijata.

Kakva je to građanska BiH u njihovim glavama?

To bi bila država - jedan čovjek jedan glas - i na prvi pogled to je demokratski. Međutim, jasno je da je cilj takve države majorizacija Hrvata i Srba. Ako bi im to uspjelo, uzdajući se u demografsku prevagu, nadaju se u nekom daljnjem vremenu uspostavi čisto islamske BiH na načelima šerijata.

Pogledajmo što je od toga moguće.

Bilo kakvo proglašenje samostalnosti RS, bez ikakve sumnje, izazvalo bi rat. Bošnjaci bi pokrenuli rat. O pripajanju Srbiji da i ne govorimo. Bilo kakav pokušaj uspostave tzv. građanske države ovdje ne može proći jer bi to sprječavali i Hrvati i Srbi u BiH, ali i Hrvatska i Srbija. O uspostavi islamske Bosne (i Hercegovine) da i ne govorimo, u takvom slučaju rat bi pokrenuli Hrvati i Srbi, protiv islamske BiH je i Europa. Pogledamo i konkretne poteze koji bi mogli dovesti do izbijanja sukoba. Nametanje zakona po kojemu bi imovina bila državna, a ne entitetska, sasvim sigurno izazvalo bi sukobe koji bi veoma lako mogli prerasti u otvoreni rat između Srba i Bošnjaka-muslimana, a budući da ovdje vlada princip spojenih posuda to bi izazvalo međudržavni rat.

Još samo jedan, na prvi pogled sitan primjer, ali je u biti fundamentalan.

Zašto Bošnjaci-muslimani ni po koju cijenu ne žele prihvatiti Izmjene izbornoga zakona u kojemu bi bilo zastupljeno legitimno predstavljanje? Jer im to i de facto i de jure ruši šansu za ostvarivanje prve faze među njihovim ciljevima, a kamoli krajnji cilj.

EU i međunarodna zajednica?

Najvjerojatnije će EU darovati zeleno svijetlo BiH za otvaranje pregovora, a onda će stanje kontroliranog kaosa, mrcvarenje i agonija trajati desetak i više godina.

26 AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

Bez porasta potpore Albaneseovoj vladi

A

POVRATAK NIJE SIGURAN

Požar još nije stavljen pod nadzor G rađane u pojedinim područjima na zapadu Viktorije se upozorava da još nije sigurno vratiti se kućama budući da požar koji je do sada uništio šest kuća još nije stavljen pod nadtor.

Vatrogasci se trenutno trude staviti pod nadzor podivljali požar između Raglana i Mount Cole koji se nastavlja širiti prema sjeveru južno od Elmhursta. „Vatrogasci su za sada uspjeli usporiti širenje požara, no situacija se svakog trena može promijeniti. Pratite situaciju i budite spremni na djelovanje,” navodi se u upozorenju hitnih službi Viktorije.

Požar na području Bayindeena do sada je uništio oko 15.000 hektara, a s njime se bori i do 1000 vatrogasaca.

Ministrica za hitne službe Viktorije Jaclyn Symes izjavila je da je šest kuća uništeno u požaru te da je provedeno preko 200 procjena utjecaja požara. „Možemo reći da vatra i dalje nije pod nadzorom”, izjavila je Symes. „Danas se s požarom bori oko 550 vatrogasaca, a nastavljaju se i pokušaji gašenja požara iz zraka koliko god možemo, posebice na rubnim područjima požara jer se želimo uvjeriti da su napori dobro plasirani s obzirom na vremensku prognozu koju očekujemo sredinom tjedna. Do sada je provedeno 228 procjena utjecaja požara u toj zajednici i nažalost moram izvijestiti da imamo potvrdu da je šest kuća uništeno u požaru. Ovo je svakako vrlo loša vijest za te obitelji i svakako ćemo donijeti nove mjere potpore za ove zajednice čim konkretni savjeti budu dostupni.”

U srijedu bi temperature trebale dosegnuti 40 stupnjeva, a vlasti upozoravaju građane u regionalnim dijelovima Viktorije da pripreme sigurnosni plan. Vrući vjetrovi i munje također se očekuju u državi.

Symes je izjavila da je glavni dužnosnik Državne vatrogasne službe Jason

Heffernan izrazio „duboku zabrinutost” radi mogućih budućih požara. „Zabrinuti smo radi vremena ovog tjedna, posebice oko srijede i četvrtka”, govori Symes. „Znamo da su indikatori u ekstremnim rasponima.”

Glavni dužnosnik za upravljanje šumskim požarima Chris Harsman navodi da će stotine vatrogasaca nastaviti rad na sprječavanju širenja požara. „Ono što nam zaista ne treba je veliki požar”, rekao je Harsman. „Preko 500 vatrogasaca bit će na dužnosti danas i rade zaista naporno kako bi stavili ove požare pod nadzor i zaustavili njihovo širenje.

Nadamo se da će danas vremenski uvjeti biti dobroćudniji te da će to donijeti napredak u naporima gašenja požara. Mnogo građevina koje su snimljene iz zraka još moramo procijeniti.”

U subotu je potvrđeno da su tri kuće izgorjele, a premijerka Jacinta Allan izjavila je da će potrajati dok se ne utvrdi potpuna šteta.

Otvoreni su centri za pomoć pogođenima u Alexandra Ovalu u Araratu, Princes Park Reserveu u Maryboroughu.

Centri Brown Reserve u Wendoureeu i Beaufort Urgent Care su sada zatvoreni.

Autocesta Pyrenees u Crowlandsu, ulice Beaufort-Lexton Rd, Amphitheatre Rd, Lexton Ararat Rd, Main Lead Rd te Eurambeen-Raglan su i dalje zatvorene. Izdana je i poruka Vijeća za zajednice Amherst, Avoca, Beaufort, Bung Bong, Burnbank, Caralulup, Chute, Ercildoune, Eurambeen, Evansford, Glenbrae, Lamplough, Landsborough, Langi Kal Kal, Lexton, Lillicur, Percydale, Raglan, Rosyth, Talbot, Trawalla, Warrenmang, Waterloo i Waubra.

Trenutno u tim područjima ne postoji prijetnja za stanovništvo, no Hitna služba Viktorije upozorila je lokalno stanovništvo da ostane informirano i planira unaprijed za slučaj da se situacija promijeni.

lbaneseova vlada primila je udarac nakon najnovije ankete javnog mnijenja koja je provedena nakon što je vlada revidirala treću fazu poreznih olakšica nekoliko dana prije ključnih dopunskih izbora.

Parlament će idućeg tjedna zasijedati četiri. puta prije dopunskih izbora za izbornu jedinicu Dunkley u Melbourneu koji se održavaju nakon smrti zastupnice Laburista Pete Murphy, izbori se održavaju u subotu, bit će to prvi veliki izborni test ove godine. Dvije nove ankete pokazale su da je, unatoč promjenama vezanima za porezne olakšice o kojima će se u parlamentu raspravljati ovog tjedna, vlada pretrpjela pad primarne potpore birača.

Newspollova ankete provedena za Australian pokazuje da vladi nije uspjelo popraviti ukupni pad potpore koji je pretrpjela od prosinca. Primarna potpora birača Laburistima pala je u udnosu na Koaliciju s 36 na 33 posto, iako je vlada zadržala vodstvo od četiri boda kada je riječ o potpori dvjema velikim strankama - 52 naspram 48 posto, što je dva boda više u odnosu na rezulate ankete u veljači. Ministrica okoliša Tanya Plibersek izjavila je da joj je bilo jasno da će dopunski izbori biti teški, no i dalje smatra da će kandidatkinja Laburista Jodie Belyea dobiti većinu glasova birača. „Dopunski izbori su teški i upravo zato je naša kandidatkinja na terenu svaki dan i razgovara s biračima o temi koja im je važna - o troškovima života”, izjavila je.

Zastupnik iz redova Nacionalne stranke Barnaby Joyce rekao je da visoki troškovi života „jednostavno ubijaju ljude” te je ustvrdio da će nedavni skandal vezan uz zaštitu granica dodatno oslabiti šanse laburista na izborima. „Birači si ne mogu priuštiti to što se trenutno događa na blagajnama trgovina i zasigurno si ne mogu priuštiti ovakve cijene”, rekao je. „Vidjet ćemo što Laburistička stranka može napraviti. Oni ne zaslužuju pobjedu, da tako kažemo, no vidjet ćemo što će se dogoditi.”

Newspollova aketa također je izvijestila da je g. Albanese dobio bod više kao „bolji premijer” te bilježi porast sa 46 na 47 posto, dok g. Dutton ostaje na 35 posto.

Ostalih 18 posto ispitanika nije se moglo odlučiti.

Anketa koju je proveo Resolve Political Monitor za list Nine pronašla je da je potpora birača Laburistima pala za jedan bod - s 35 na 34 posto od prosinca, dok je potpora Koaliciji narasla s 34 na 37 posto. Iako je g. Alba-

ANKETE JAVNOG MIŠLJENJA

nese i dalje ispred g. Duttona (39 naspram 32 posto) kao preferirani premijer, ovo je također i najmanja razlika između njih otkako su se Laburisti vratili na vlast.

Ovog tjedna u parlamentu

Laburisti će ovog tjedna razgovarati o borbi protiv porasta troškova života na nekoliko frontova dok se vlada sprema provesti novooblikovani paket poreznih olakšica usred novog kruga borbe s poteškoćama stanovanja. Dok će se o trećoj fazi poreznih olakšica ovog tjedna razgovarati u Senatu, u Donjem domu nastavit će se rasprava o vladinom prijedlogu programa pomoći građanima pri kupnji prve nekretnine za stanovanje.

Ako prijedlog bude usvojen, programom jednakosti omogućit će se da više od 40.000 građana budu suvlasnici svog doma uz vladu, za što bi morali imati polog u vrijednosti od svega dva posto. Vlada navodi da je ovaj program ključni dio plana Laburističke stranke u vezi stanovanja, no za to im je potrebna potpora Koalicije i Zelenih.

Senat će za to vrijeme raspravljati o promjenama poreznih olakšica. Koalicija namjerava glasovati u korist predložene politike, no vjerojatno će svoj glas iskoristiti kako bi progurala amandmane koje će minirati vladu

kao što je to učinila kada je Prijedlog zakona prolazio kroz proceduru u Donjem domu parlamenta. Državni rizničar Jim Chalmers pozvao je oporbu i zastupnike Senata „da učine pravu stvar za svoje zajednice i zemlju”. „Nemojte odgađati, nemojte komplicirati, glasujte za smanjenje troškova života koje naše zajednice trebaju i zaslužuju”, rekao je.

Koalicija će vrijeme za otvorena pitanja iskoristiti kako bi natjerala Laburiste da učine više za smanjenje cijena u supermarketima nakon što se prošlog tjedna razgovaralo o prisilnoj prodaji imovine. Vođa Nacionalne stranke David Littleproud pozvao je vladu da razmotri uvođenje zakona kojima bi se Coles i Woolworths prisililo na prodaju imovine kako bi se unaprijedila konkurentnost i shodno tome snizile cijene. Gospodin Albanese je ovo prošlog tjedna isključio rekavši da vlada nije „Sovjetski Savez” te je rekao da se umjesto ovakvih mjera već provodi nekoliko istraga.

Nova anketa koja je pokazala da bi se mlađi Australci rado vratili nuklearnoj energiji okarakterizirana je kao „mašta i distrakcija”, dok se Koalicija nastavlja boriti protiv prelaska zemlje na obnovljive izvore energije.

Laburistička vlada postavila je ambiciozne ciljene pretvaranja 82 posto uku-

pnih izvora energije u zemlji na obnovljive izvore energije do 2030. Međutim, nova anketa koju je za Australian proveo Newspoll pokazala je da bi oko 55 posto birača poduprlo zamjenu elektrana na ugljen za male modularne nuklearne reaktore.

Ministrica okoliša Tanya Plibersek izjavila je da je nuklearna energija naskuplje rješenje uz procijenjenih 389 milijardi dolara troška za porezne obveznike. „Ovo vrijedi sve dok im ne kažete da će se vrata do nalaziti nuklearni reaktor, tada mislim da nitko ne bi podržavao nuklearnu energiju”, izjavila je za Sunrise. „Ovo je mašta i distrakcija od onoga što moramo napraviti.”

Sukladno spomenutoj anketi, oko 65 posto anketiranih 18-34 godina starih ispitanika poduprlo je nuklearnu energiju, unatoč tomu što je istraživanje pokazalo da su mlađi naraštaji najzabrinutiji radi klimatskih promjena. Zastupnik Nacionalne stranke Barnaby Joyce, koji se dugo vremena protivio planu Laburista za uvođenje obnovljivih izvora energije, ustvrdio je da regionalna Australija ne može držati korak s prelaskom na obnovljive izvore energije. „Prodajete im vjetroelektrane… cijena električne energije nemilosrdno raste, dugovi rastu, a novac odlazi preko oceana.”

Ljutiti obrtnici najavljuju štrajk

Električari i ostali obrtnici napustit će svoja radna mjesta tražeći veće plaće. Članovi Sindikata elektrotehničkih zanimanja navode da neki od elektrotehničara zaposlenih u punom radnom vremenu dobivaju plaću od oko 30.000 dolara manje negoli to propisuje standard ove industrije.

Tajnik spomenutog sindikata za Novi Južni Wales i ACT Allen Hicks rekao je da je radnicima „dosta” te je kritizirao vlasti što ignoriraju njihove pozive da plaće budu pravednije. „To je zaista nizak udarac kada imate podugovarače koji dobivaju konkurentne plaće sukladno standardima industrije i rade uz bok trajno zaposlenima koji zarađuju tek plaću vježbenika”, rekao je g. Hicks. „Političari na federalnoj razini priznaju da postoji potreba popunjavanja kroničnog nedostatka eletričara, no nijedno od ministarstava ne nudi ovom stručnom kadru ponudu koja bi zadržala postojeće i privukla nove radnike.”

Radnici će se okupiti na travnjaku pred oba doma parlamenta u ponedjeljak poslije podne i raspravljati o gorućim temama.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

D

27

Martićev sin je diša dviju TV-kuća koje 'granatiraju' Turudića: Gotovo žestoko k'o Mile Zagreb

esničari su kao i obično "otrovni".

Na fejsu slika Sandre Benči s rukom visoko u zraku, u stilu Dolores Ibarruri, poznatija kao La Pasionaria (generalna sekretarica Španjolske komunističke partije) i viče: "Uvest ćemo diplome prije studiranja".

Aluzija je jasno naljutila Branku Budimski: "Ako si u HDZ-u, diploma ti ne treba, dobiješ je s iskaznicom. Još pride i poneki doktorat". Kost je bačena, tko je i gdje diplomirao i je li diploma iz Kragujevca ili iz Mostara. Mostarska je popularnija. I onda se u "studij" umiješala i policija i počela oduzimati diplome.

Ja sam odmah u jednoj od mojih kolumna stao na stranu "studenata". Mogu oni vama oduzeti diplome, ali znanje koje ste stekli vozeći se od Zagreba do Kragujevca/Mostara i natrag nitko vam ne može oduzeti. Važno je uvijek biti uz malog čovjeka. Verica Potočki dijeli praktične savjete: "Kad pređeš pedesetu, to ima svoje mane i vrline. Ne vidiš slova izbliza, ali prepoznaješ budale nadaleko".

Ivana Petrović je dobitnica nagrade Zlatni studio u kategoriji Najbolja TV novinarka. "Ah, taj fest, past ću u nesvijest".

Najoduševljeniji Ivaninom nagradom bili su Hrvoje Zovko i Maja Sever kao i njihovo DNH. Onako usput, pomalo je to zakašnjelo priznanje jer je Ivana Petrović najbolja novinarka u ovoj državi već skoro 20 godina.

Prednost imaju Dežulović i Šprajc

Napokon je netko imao muda to i javno priznati. Naravno, ljevičarska i projugoslavenska udruga DNH i dalje će uvijek davati prednost Anti Tomiću, Borisu Dežuloviću, Zoranu Šprajcu… Slučaj polagano "odmrzavane" Ivane Petrović samo dokazuje da je Lav Trocki bio u pravu kad je novinare nazvao "intelektualnim proleterima".

No, ima novinar koji se ne može nazvati ni intelektualni proleter. To je naš Dragec, Zvonimir, Carlos Pilsel. Zadnji njegov novinarski biser govori sve: "Dokle će se u Crkvi nastaviti lagati o Alojziju Stepincu?" Kad je to naš Dragec bio u Vatikanu kod pape Franje? Jedna od zadnjih znanstvenih studija pokazuje da je svaki treći slušatelj cajki jednako glup kao i prethodna dva.

Punjenje arena diljem hrvatske pomalo sliči na osmo svjetsko čudo. Kako su to zaključili u Austriji, to je "muzika za idiot". "Arenaši" sad konkuriraju pederima.

Naime, Divna Ristić je nedavno napisala da nema dvojbe da su pederi osmo svjetsko čudo: "Ne razmnožavaju se, a sve ih je više". I kod nas i oko nas. Baš kao i "arenaša".

O Martiću i Turudiću

Navodno je provedena anketa u Zagrebu s pitanjem: "Treba li istjerati Hercegovce iz Zagreba?" Rezultat: pet posto se izjasnio "Da", a 95 posto "Ne, neka nas". A sad malo o hrvatskim paralelama ili skijaški rečeno "paralelnim slalomi-

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

ma". Navodno je direktor �irme United Media, koja je vlasnik Nove TV i N1 TV, Duško Martić, sin ratnog zločinca Mile Martića koji je trenutno na studijskom "putovanju" u Haagu.

Naš Mile je tamo devedesetih raketirao Zagreb. Sjećate se "zvončića", mrtvih i ranjenih. Jednu ženu prognanicu koja se uspjela domoći Zagreba da se izvuče iz "ratnog pakla". Milini zvončići su stajali života. I sad pomalo tragikomični zaključak. To je vrijeme, kad se "ozloglašeni" Ivan Turudić s puškom u ruci suprotstavio Mili Martiću i njegovim četnicima.

Danas je za oporbu čudovište, a Mi-

trenutku nije bio ni svjestan da je poslao bezvremensku poruku svojoj braći jugovićima s Pravnog faksa u Zagrebu koju oni naravno ne kuže ni danas, a niti će u budućnosti. Možda shvate kad im se Aleksandar Vučić ponovno pojavi u Glini jednog lijepog dana, a možda i prije.

Vijest: Lažnom se glumcu sudi zbog lažnog predstavljanja

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Navodno je direktor �irme United Media, koja je vlasnik Nove TV i N1 TV, Duško Martić, sin ratnog zločinca Mile Martića koji je trenutno na studijskom "putovanju" u Haagu. Evo to je taj paralelni slalom lin sin Duško je diša dviju TV-kuća koje "granatiraju" Turudića skoro isto tako žestoko k'o naš Mile Zagreb. Evo to je taj paralelni slalom. Svako vozi svojom stazom, samo što je jedna puna leda. Oporba bez prestanka već mjesec dana "prekomjerno granatira" Glavnog državnog odvjetnika jer nije povukao samo jedan mali taktički potez prije početka karijere.

'Mobilizirani propagandist'

Naime, trebao se tajno učlaniti u SDP, pa kad su ga izabrali za suca Visokog kaznenog suda, izašle bi poruke s Peđom Grbinom pa bi ga danas oporba slavila kao neovisnog i čovjeka od moralnog integriteta. Slavili bi ga i mediji jer ipak je sve na kraju krajeva relativno.

Dokaz tomu je i naš heroj Predrag Fred Matić kojega neki zlobno nazivaju "punjena ptica". On se onako iskreno i hrabro očitovao na izjavu ministra Tome Medveda da je prosvjed u Savskoj bio nužan.

Punjena ptica, duhovit k'o Ante Tomić i Vedrana Rudan, "regaovao" je munjevito i drugarski: "Prosvjed branitelja bio je velika nužda". "Mobilizirani dragovoljac" Domovinskog rata danas je "mobilizirani propagandist" abortusa u Bruxellesu.

Uvijek nas ponovno zadivi svojom debelom kožom.

'Druže Maršale, zadatak je izvršen'

Pričaju dva Bračanina: "Divim se tvojim osjećajima. Oženjen si već trideset godina, a i dan danas dok šetate gradom stalno se držite za ruke". "Normalno, ako je pustim kupit će štogod". Studoše Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također treba držati za ruku jer ako ih pustiš odoše oni u slobodarski Beograd.

Idu razgledati atrakcije kao Kuću cvijeća,u kojoj leži div pravnih misli koje su nasmijale pokoljenja"Drugovi ima sudija koje se drže zakona k'o pijani plota". Tako i na Pravnom faksu u Zagrebu ima jugo-nostalgičara koji se drže Beograda k'o pijani plota.

Neka se upišu pojedinačno u knjigu utisaka kraj Dine Rađa, Vedrane Rudan, Dežulovića, Tomića i kolone orjunaša. I tako

će se od 15. do 17. ožujka ove godine naši studoši, budući pravnici, upoznati s epopejama, Sutjeskom, Neretvom i drugim neprijateljskim ofanzivama odnosno sa sedam povijesnih "bežanija".

Da bi saznali nešto o ubijanju skoro pola milijuna Hrvata nakon Drugog svjetskog rata nisu trebali ići čak u komšiluk. Mogli su za sat/dva vožnje autobusom stići do sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije i tamo posjetiti 1700 jama koje su partizani Josipa Broza Tita napunili tijelima vojnika, civila, žena, djevojaka i djece. Samo u Hudoj jami je ubijeno preko tri tisuće mladih. Nakon toga, mogli su samo poslat depešu u Beograd: "Druže Maršale, zadatak je završen".

'Idi bre da se lečiš'

Jako je vruće u autokracijama. Koliko je tek vruće kad se dosegne visok stupanj tolerancije. Od 1948. godine u komunizmu je moderna umjetnost bila na ledu.

Ni visok stupanj tolerancije nije je uspio odlediti. Tek tamo sredinom šezdesetih Tito je odobrio da se "organizuje" jedna velika izložba moderne umjetnosti u "boemskoj" četvrti glavnog grada negdje na Skadarliji.

Našao se tu Pablo Picasso, Henry Moore, Henry Moodie, naš Edo Murtić… HRT je poslao mog sad već pokojnog prijatelja Vladu Traubera da ovjekovječi sjedinjenje beogradske čaršije i moderne umjetnosti. Sve po onoj staroj: ako vam je muž peder, ali vas bar ne vara s drugom ženom. I moj se Vlado "nacrtao" s kamermanom u Beogradu i počeo snimati beogradske posjetitelje izložbe.

Sve sami ljubitelji Picassa, Moorea, Murtića i ostalih izloženih. Za oko mu je zapao jedan čovo u opancima koji je dugo obilazio jedno djelo Henry Moora.

Nakon što je napravio par krugova oko odljeva, uzeo je knjigu utisaka i nešto napisao. Zatim se žurnim korakom udaljio.

Znatiželjni Vlado je odmah otvorio knjigu utisaka i zamolio da se tu simbiozu naroda i umjetnosti snimi.

Ljubitelj moderne umjetnosti u opancima bio je suhoparno odrješit. Napisao je na ćirilici "Idi bre da se lečiš". U tom

U prvoj srpskoj pravoslavnoj gimnaziji učenici će uz srpski, engleski, francuski, njemački, ruski, staroslavenski, grčki i latinski slušati i hrvatski kroz otvoreni prozor učionice! Nedavno smo imali zgodnu priliku vidjeti kako izgleda "Noćni Saborski show". Po Hrvatskom jezičnom portalu "show" je "umjetničko -zabavna priredba". No, kod nas je to bila samo loša kopija starog zagrebačkog Varijetea. Noćna parada taština, amaterski nastupi priučenih političara u borbi za još jedan saborski mandat. Puno vike ni za što! Puno galame, prostota i lažne superiornosti. Ljevičari s lijeve strane Sabornice bili su histerični jer HDZ ne želi nikako predati vlast.

Najbolje bi bilo bez izbora. To je već old story. Hassan Haidar Diab citira libanonskog pjesnika, književnika, �ilozofa i mistika Gibrana Khalil Gibrana: "Nikad ne lažite nekom tko vam vjeruje, nikad ne vjeruj nekome tko ti laže". Zagorci su to skratili poslovicom "Ne vjeruj ženi koja laže", a Sabor je pun žena.

Jedna od iskrenijih je naša Sandra Benčić koja je navodno izjavila kako joj je prva godina faksa bila 10 najboljih godina života. I meni isto! Loše je kad ponekad moraš sam od sebe okrenuti glavu.

Još je bolje od Gibrana Alan Ford sve spojio u narodnu mudrost "Kada umreš nije ti teško jer ne znaš da si umro. Teško je drugima". Isto je tako i kad si glup.

Plenković se naslonio na desno

Goranka Jureško iz Jutarnjeg je "zaboravila" na svjetonazor Jutarnjeg i partijsku disciplinu pa je "otvorila dušu". Kaže kako noćni saborski život "kod veselog Gordana Janrokovića" ipak nije za preporuku. Bila je to loša kopija Moulin Rougea… uglavnom priučenih političara, đaka ponavljača, neodgojene bivše djece… loših modnih izračaja… sve s puno vike ni za što… "Nedostajalo je samo natjecanje u plesu na štangi".

Prepustimo se malo maštanju. Kako bi lijepo bilo da u Saboru možemo gledati, umjesto Anke Mrak Taritaš, Katarine Peović, Mirele Ahmetović, Darije Orešković i ostalih ljevičarskih heroina ljude kao što su bili Hrvoje Kačić, Vladimir Gotovac, Božidar Pankretić, Ruža Tomašić…

Ah, gdje su ta prošla vremena…

Andrej Plenković se napokon malo "naslonio" desno. Čak je i Milorad Pupovac zamoljen da malo zaveže. Očito idu izbori. Mada je to sad već svima pročitana knjiga, ipak i to će mu biti dovoljno da opet dobije izbore. Hrvatska ljevica je dva puta imala dobre karte, ali kad je došla "na štih" sve je prosula.

JOHN STONEMART MEMORIALS

Sva njihova predizborna obećanja pala su u vodu kad su se domogli vlasti jer njihova nesposobnost i nedostatak pravih ljudi učinio je da su se morali odmah nakon jednog mandata vratiti natrag u oporbene klupe na lijevoj strani sabornice. Hrvati kratko pamte, a još brže zaboravljaju, ali danas gurnuti državu u ruke Peđe, Sandre, Mirele, Šokre Kreše Beljaka, (Ne)Možemo, e to bi bila stvarno za njih "nemoguća misija".

'Ako Hajduk ne osvoji prvenstvo, prijavite nas...'

Zato "uzalud vam trud svirači, za druge je dunja žuta". Kakav im je kadrovski potencijal najbolje svjedoči borba SDP-a i Možemo za Daliju. Za Mrak Taritaš se ne moraju boriti. Kome se ona prikloni ta će stranka pretegnuti… Neće oporbi proći ni cinkarenje Europskoj javnoj tužiteljici, kmečanje kako će rumunjska "boginja pravde" potkresati Plenkoviću krila, a EU-a ostaviti jadne Hrvateke bez toliko željenih fondovskih novaca.

Laura Kovesi još nije skužila, ali će ubrzo, da prijave kojima ju zatrpavaju iz Hrvatske nisu zapravo u cilju borbe protiv korupcije već borbe za vlast oporbe.

Skupila je pritužbi kao za jedan osrednji "Jakuševac". Njeno pojavljivanje u Zagrebu za oporbu je političko Međugorje. Na ljevičarsku žalost, naša Laura sve više sliči na Carlu del Ponte. Sjećate li se našeg poltronstva, ulizivanja, zatvaranja ulica kad je dolazila po "materijale"na Pantovčak legendarna Carla del Ponte.

Opčinjena Antom Gotovinom i navodnim prekomjernim granatiranjem u Kninu, Carla je imala pouzdanu potporu naše Jadranke Kosor koja je vjerovala kako joj je to ulaznica u političku povijest odnosno u EU. Carla nam je "maznula" devet godina članstva u EU, a Laura i da hoće to više ne može. Izbori će brzo doći i još brže proći. Jedina promjena bit će ta da će Hajduk napokon osvojiti prvenstvo. Ako slučajno ne osvoji, odmah prijaviti Lauri…

'Lažemo jer možemo...'

Opet se jednom pokazalo kako se u Hrvatskoj ogromna većina veseli uspjesima naših športaša. Naši vaterpolisti su osvojili svjetsko zlato u teškoj konkurenciji najboljih ekipa. Na povratku su ih dočekale tisuće oduševljenih ljudi u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, ali ne i u Zagrebu.

Ne zato što Zagrepčani nisu željeli pozdraviti i čestitati našim vaterpolistima nego zato jer za "Možemo!" i šestu ličku to nije bio događaj vrijedan slavlja.

Navodno, po Tomislavu Tomaševiću, oni nisu znali da to netko želi!!! Ljevičarski Nožemo to očito nije želio jer oni valjda ne smatraju da treba slaviti hrvatske pobjede.

Izmotavanja Gradonačelnika kako je bio navodno "šum u komunikaciji" samo je jeftina izlika da se opravda diverzija koju je Nož-emo izveo protiv volje svojih građana. Svidjela mi se izborna parola.

"Lažemo, jer možemo…ili nož-emo".

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

RECEPT USKRŠNJA KUHARICA (1) od njega! Svidjet će vam se Ukrasite sitno sjeckanim - 1/2 šalice kiselog vrhnja Pašticada, okus češnjaka u mrvicama, (12 % mliječne masti) začinskim biljem. plus 'drski' trik s desertnim - 2 žlica majoneza Ukrasite sitno sjeckanim omiljeno jelo vinom, a sve zaokružuju uizačinskim biljem.

- češnjak u prahu stinu posebni krumpirići.

- papar blagdanskog Cupcakes Bez obzira na to volite li - sol stola janjetinu poslužiti s nekim FOTO PAŠTICADA

Pašticada je najpoznatije i najtradicionalnije jelo koje asocira na Dalmaciju, a u nastavku donosimo recept za ovo jelo koje mnogi rado pripremaju i za blagdane.

Gusta pašticada od junetine jelo je kojem se uvijek lijepo vratiti. Priprema će vam oduzeti nešto više vremena, no okusi koje donosi ovo jelo toga su de�initivno vrijedni.

Pašticadu poslužite uz domaće njoke, a ne zaboravite ni kruh za slasno ‘toćanje’.

Sastojci: - 2 kg junetine - 200 g suhe slanine - 2 luka - 1 komad korijen peršina - 3 mrkve - 1 komad korijena celera - 2 režnja češnjaka - 20 g pasirane rajčice - 2 dl suncokretovog ulja - 5 suhih šljiva - 5 suhih smokava - 1 jabuka - 2 dl crnog vina - 2 žlica senfa - lovorov list - ružmarin - majčina dušica - papar - sol

Postupak: Meso zapecite. Izvadite ga pa na ulju na kojem se pržilo kratko popržite sjeckani luk, češnjak, mrkvu, peršin i celer. Vratite meso u posudu te pirjajte poklopljeno oko dva sata uz povremeno dolijevanje mješavine vode i vina. Kad je meso napola omekšalo, dodajte mu razmućenu rajčicu, šljive i smokve te jabuku narezanu na četvrtine. Pri kraju kuhanja umiješajte lovorov list, ružmarin, majčinu dušicu, sol i papar. Meso izvadite, narežite ga na ploške i stavite na zagrijani tanjur za posluživanje. Umak protisnite kroz sito, prokuhajte ga i prelijte preko mesa. ………….

Janjeći kare s koricom od badema

Janjeći kare vrhunski je komad mesa, a ovaj recept janjeći kare s koricom od badema - doista izvlači najbolje

umakom – primjerice, s kremastim umakom od bijelog vina i senfa ili pak s pireom (može i onaj od graška) – u svakom scenariju ovo je meso zvijezda svakog blagdanskog stola, a posebno onog za Uskrs.

Sastojci (za 6 osoba): - 400 ml janjeće juhe - 1 kg janjećeg karea - 100 ml crnog - 1 žličica brašna - 10 g maslaca - 1 češanj češnjaka - 1 luk - 1 svežnjić peršina - 25 g krušnih mrvica - 1 žlica senfa - 1 jaje - 25 g nasjeckanih badema - sol i papar

Priprema: Jaja skuhajte, ogulite i prepolovite.

Izvadite žumanjke pa ih pomiješajte s nasjeckanim pršutom, maslinama, paprikom, senfom, vrhnjem, majonezom, češnjakom i paprom.

Smjesu stavite u vrećicu za ukrašavanje pa je istisnite u polovice bjelanjaka

SAVJETI

Foto cupcakes

Šareni uskršnji cupcakes su odlična ideja za dekoraciju uskršnjeg stola.

Sastojci: - 2 šalica glatkog brašna - 1 šalica kristal šećera

Pripreme za Uskrs

- 1/3 šalice ulja - 1/2 žličice soli - 1 jaje - 3/4 šalice mlijeka (1, - 1 žličica vanilije

Za glazuru: - 3 žličica slanog maslaca - 85 g krem sira - 1 i 1/2 šalica kristal šećer - 1/2 ekstrakta vanilije - prehrambena boja Priprema: Izmiješajte brašno, šećer i sol pa dodajte mješavinu jaja, mlijeka i ulja.

Zagrijte pećnicu na 180C i namastite 12 kalupa ili ih obložite papirom.

Raspodijelite smjesu u kalupe i pecite 22-25 minuta.

Sastojke za glazuru stavite u posudu i pomiješajte dok ne dobijte kremastu smjesu, a prema želji, dodajte jestive boje za kolače. Nakon toga kremu stavite u vrećicu za istiskivanje. S najtanjim nastavkom za vrećicu možete dobiti izgled trave. Za snažnu zelenu boju potrebno je staviti puno jestive boje te glazuru nanositi brzim i kratkim pokretima kako biste dobili izgled trave. ………..

Mesna štruca Priprema: Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva. Češnjak i luk ogulite pa nasjeckajte. Peršin operite, protresite i nasjeckajte.

Pomiješajte luk, češnjak, peršin, krušne mrvice, senf, jaja i bademe. Posolite i popaprite. Posušite meso pa ga s obje strane zapeci na ulju u posudi za pečenje. Mješavinu za koricu ravnomjerno rasporedite po mesu. Pecite u pećnici s koricom oko pola sata. Meso izvadite i stavite na toplo. Janjeću juhu ulijte u posudu za pečenje i kuhajte dok polovica tekućine ne ispari. Dodajte desertno vino pa posolite i popaprite.

Pomiješajte brašno i meki maslac te umiješajte u juhu.

Janjeći kare poslužite s umakom. Odličan prilog ovom jelu je kelj i krumpir. …………..

Sasvim drugačiji doručak: punjena jaja

Sastojci: - 12 jajea - 1/2 šalice nasjeckaong pršut - 5 crnih maslina - 1/4 šalice nasjeckane zelene paprike - 1 žlica senfa

Ako kuhate, kuhajte s ljubavlju, sve će uspjeti i biti izvrsno, a ako vam je to naporno, dogovorite se da kuhate naizmjenično sa drugima

A

ko slavite Uskrs, počnite razmišljati o vremenu koje imate za kuhanje i za koliko osoba ćete kuhati.

Tada počnite birati recepte, da znate što ćete morati kupiti u zadnjem tjednu pred Uskrs.

Ukrašavanje i bojanje pisanica nije veliki posao, ako se pripremite na vrijeme.

Jaja možete bojati u ljusci luka i to sa travom koju stavite na jaje i jaje stavite u najlon čarapu, zategnete da čvrsto drži travu uz jaje i spustite u hladnu vodu u kojoj ste potopili dosta ljuske crvenog luka. Malo posolite ili stavite malo octa i polako zagrijavajte do vrenja, pa kuhajte min.7-10 min.

Druga jaja u "mreži", doista su se kuhala u mreži i to onoj najlonskoj u kojoj kupujemo krompir, luk, naranče. Postupak je isti, bez lišća, samo stavite jaje u dio mreže i stegnete pa gumicom skupite i odrežete višak ili svežete čvor i opet odrežete, pa nastavite s drugim jajima isti postupak.

Možete ukrašavati i jaja kojima ste sadržaj ispuhali ( rupica gore i dolje i ispušete), pa ih bojajte ili ukrasite po želji, slanim tijestom, �imo-masom i sl.

Naravno, za doručak je uobičajno da se na stolu nađe kuhana šunka ( oko 1 h po kilogramu šunke i kad je kuhana, odmah je potopi-

ti u hladnu vodu, da se "zatvori", da svi sokovi ostanu u šunki), sir i vrhnje, mladi luk i rotkvica, pisanice i sirnica, tj. slatki kruh sa sirom ili neko drugo slatko pecivo obično od dizanog tijesta.

Ručak je, pak, nešto drugo. Količina i priprema ovisi o broju osoba, ali se obično priprema nešto svježe i posebno. juhom se obično započinje i to bogatom, domaćom. Zec, patka, janjetina, punjena teleća potrbušina ili neko meso u omotaču od prhkog ili lisnatog tijesta.

Uz to idu prilozi po želji i koji se najbolje slažu sa vrstom mesa. Salata je obično svježa, zelena, sa dodatkom mladoga luka, rotkvice i iako nisu proljetno povrće, često kupimo i rajčice i krastavce. Dresing sa vrhnjem, jogurtom ili octom, stvar je izbora i ovisi uz koje jelo ide. Desert je kolač ili torta ukrašena uskrsnim motivima ili kolačići isto ukrašeni.

Nemojte zaboraviti odgovarajuća pića, koktele, vina i sl., kao i kupiti ili ispeći domaći kruh.

Uglavnom, ako kuhate kuhajte s ljubavlju, sve će uspjeti i biti izvrsno, a ako vam je to naporno, dogovorite se da kuhate naizmjenično sa drugima, tako da ne kuhate za sve blagdane vi, ili ne za svaki Uskrs. Tada je zadovoljstvo kuhanja i veće.

Sočna mesna rolada idealno je jelo za nedjeljni ručak.

Sastojci: - 700 g mljevenog mesa - 5 kuhanih jaja - 1crveni luk - 1 režanj češnjaka - 2 žemlje (peciva) - 2 dl mlijeka - 1 žlica senfa - 1 žličica paprike u prahu - 2 žlica krušnih mrvica - 10 kriški pancete

Priprema: Žemlju (pecivo) omekšajte u mlijeku i ocijedite.

Dodajte miješano mljeveno meso, zgnječeni češnjak, nasjeckani luk prepržen na ulju, crvenu papriku, jaje, posolite i popaprite te sve dobro izmiješajte. Kalup za kuglof obložite ploškama pancete i prebacite višak preko ruba. Pola smjese stavite u kalup. Tvrdo kuhana jaja ogulite od ljuske i posložite na smjesu. Prekrijte je drugom polovicom smjese od miješanog mljevenog mesa i prekrijte s pancetom Premažite je uljem i stavite u pećnicu na 200C. Poklopite folijom.Nakon 35 minuta maknite foliju, premažite štrucu senfom i pospite s malo krušnih mrvica pa vratite u pećnicu da se zapeče.

29

INSPIRIRAJTE SE

Napravite uskršnji vjenčić za vrata

Nakon što su božićni vjenčići postali neizostavan dio blagdanske dekoracije u prosincu, došao je red da to postane tradicija i za Uskrs.

Naravno, s bojama, materijalima i ukrasima koji simboliziraju ovaj blagdan - pastelnim tonovima, proljetnim cvijećem, jajima, �igurama zečeva, ptičica, pilića....

Osim na vrata, vjenčiće možete ih objesiti na prozor ili na strop ili ih staviti na blagovaonički stol ili komodu, kako već želite. Mogućnosti su doista razne, kao i kreacije.

Ako trenutno nemate ideje kako ih ukrasiti, mi ćemo vam pomoći. Nudimo vam četiri prijedloga u nadi da ćete pronaći nešto što će vam zapeti za oko i čime ćete poželjeti uljepšati i svoj dom u vrijeme blagdana.

30 MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Igrat ćete na kartu naivnosti, nonšalancije i šarma. To će vam zapravo najbolje ići od ruke u privatnom životu. Ako pokušate malo ozbiljnije razgovarati s drugom stranom, naići ćete na vlastiti kaos. Ili obratno. Zato šutite i jednostavno volite. Neki će vjerovati da imaju posebne talente, ali će u sudaru s realnošću uvidjeti da ih ipak nemaju. Doći će vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti.

Sretni brojevi: 1, 6, 7, 21, 33, 43

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Veselje zbog ljudi koje volite, ugodne zabave bez previše ambicija, opuštenost u svakom trenutku društvenosti - sve je to moguće da doživite ovih dana. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete sretni.

Ne želite se baviti svim i svačim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Radi se o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati.

Sretni brojevi: 17, 21, 27, 32, 38, 45

Bit će malo manje atrakcija, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan.

Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći kroz kretanja ili putovanja.

Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kolega koji jedva čekaju da nešto učine. Nemojte sami sebi stvarati prepreke.

Sretni brojevi: 3, 6, 8, 23,29, 33

Neki će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to velik korak prema naprijed u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i voljeti.

Samci će ljubav tražiti kroz razmjenu ideja. Sve ćete se više surađivati s mladima ili ćete nove osobe uvoditi u posao. To će vam donositi osvježenje i radost. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta energije.

Sretni brojevi: 5, 8, 9, 11,21, 33

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Pred vama su dobri ljubavni dani.

Ako je zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i opet početi nalaziti zajednički jezik. Bit će još povremenih neprimjerenih ponašanja, ali to će biti zanemarivo. Bit ćete i prijatelji. Izgledni su novi zahtjevi od strane vaših nadređenih. Tek sad ćete vidjeti da i oni mogu biti i te kako ambiciozni. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 22, 23, 34, 36, 43, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Kontakti će biti brojni, ali njihov karakter u emotivnog smislu uglavnom će biti površan. Stoga ćete o ljubavi više pričati, nego što ćete je osjetiti. Mnogi će bez obzira na sve organizirati lijepe provode za svoje društvo. Veselit će se.

Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno. Iznutra će vas vući da nekoga iskritizirate, ali primjenjujući to izvana bi mogli izgledati kao nasilnik.

Sretni brojevi: 12, 14, 21, 24, 27, 33

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, brzo ćete nekog naći. Barem za ugodno poznanstvo. Mladi među vama dobro će se zabavljati, no bez dubljih ljubavnih pretenzija. Svi će trpjeti provokacije ili kritike druge strane. Sanjat ćete o kvalitetnijem poslu i većim pravima.

To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dato.

Sretni brojevi: 1, 2, 22, 26, 28, 33

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi koje će imati učinka. Ljudi s kojim poslovno surađujete mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom.

Sretni brojevi: 15, 21, 24, 25, 34, 45

Netko od vaših poznanika ili prijatelja mogao bi vam se svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u strastvenu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u vezama bit će dobro. Domaća kućna sreća ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probuditi mnoge.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 29, 32, 38

21. siječnja do 18. veljače

Male nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama.

Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti zadovoljni. Rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo, no ima još dosta toga što treba napraviti. Ipak, sve je više zadovoljstva, pa i napredovanja.

Sretni brojevi: 8, 9, 12, 21, 27, 41

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će zadovoljavajuća, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Stoga razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima.

Oni neka pričekaju malo bolja vremena. Sve će doći uz strpljenje. Vaše �inancije napokon će se koliko toliko stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista će vam se svidjeti.

Sretni brojevi: 4, 7, 21, 24, 26, 44

U osobnim odnosima ovih će vas dana zanimati erotika. Ako ste u vezi, vaši prijedlozi vjerojatno će biti dobro prihvaćeni od druge strane. Ako ste još sami, morat ćete biti malo strpljiviji.

Udvarajte polako i imat ćete uspjeha.

Nastavljate težiti visokim ciljevima, a okolnosti ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog nekih poslovnih zaostataka koje niste vi uzrokovali.

Sretni brojevi: 8, 18, 21, 29, 32, 39

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

19. veljače do 20. ožujka

ZDRAVLJE I TEHNOLOGIJA

Moderna tehnologija mijenja rad mozga Brojna istraživanja pokazuju da je provođenje određenog vremena za kompjuterom korisno za odrasle osobe

M

ozak je organ koji se funkcionalno razvija i mijenja s dobi. Pod utjecajem određenih iskustava i podražaja iz okoline, mijenja se složena mreža živčanih stanica u dijelovima mozga, pa osim funkcionalnih dolazi i do promjena u samom obliku mozga.

Naime, svakodnevno izlaganje digitalnoj tehnologiji stimulira promjene u mozgu na način da se postupno stvaraju i jačaju novi neuronski putovi, dok istovremeno stari putovi slabe. U doba interneta ljudski mozak obrađuje i skladišti „poplave“ informacija brže nego ikada prije, a naši mozgovi se prilagođavaju zahtjevima današnjice te su u stanju istovremeno obavljati više zadataka (u isto vrijeme obrađuju sve više različitih informacija).

Brojna istraživanja pokazuju da je provođenje određene količine vremena za kompjuterom korisno za odrasle osobe, budući dovodi do povećanja sposobnosti rada s informacijama, a također sprječava kognitivno propadanje u starijoj dobi (smanjuje vjerojatnost Alzheimerove bolesti i demencije).

Ali što se događa i kakve su posljedice na mozak djece i mladih? Činjenica je da današnji mladi imaju značajno drugačiju mrežu živčanih veza i putova u mozgu u odnosu na generacije koje su u digitalno doba ušle kao odrasli ljudi. Naime, osnovne živčane veze i putovi odraslih pojedinaca nastali su u vrijeme kada se većina informacija i komunikacije odvijala i razmjenjivala izravnim socijalnim kontaktom. Osnovne živčane veze i putovi mladih osoba, formirale su se u tehnološkoj eri karakteriziranoj smanjenjem direktnih socijalnih kontakata i povećanjem broja dostupnih i obrađivanih informacija. Da bi odgovorio na zahtjeve današnjeg načina života i potrebe za brzom obradom informacija, mozak djece se morao prilagoditi. Formirao je drugačije živčane veze i putove i drugačije radi u odnosu na način kako radi mozak starijih generacija.

Današnje generacije djece u odnosu na generacije djece prije 50 godina, imaju razvijenije vizualne sposobnosti. Kao posljedica iskustava sa sve složenijim vizualnim podražajima u mogućnosti su vidjeti i obraditi informacije brže. Velika količina informacija koju obrađuju, zbog smanjene pažnje, pohranjuje se u pamćenje manje kvalitetno.

Psiholozi naglašavaju utjecaj današnje informatologije na preopterećenje mozga mladih osoba jer internet drži mozak aktivnim 24 sata, što može imati neke štetne posljedice na njihove živote. Nekoliko istraživanja je ukazalo na veću vjerojatnost razvijanja poremećaja raspoloženja (depresije, anksioznosti i sl.) kod osoba koje prekomjerno koriste Internet. „Bombardiranje“ informacijama kao posljedicu ima slabiji san, smanjenu koncentraciju i slabljenje imunološkog sustava, razvija potrebu za većom količinom podražaja iz okoline i potrebu za traženjem uzbuđenja. Osim što se događaju individualne promjene pod utjecajem tehnološkog razvoja, promijenili su se i društveni odnosi. Danas mladi najčešće i najradije komuniciraju sa svojim prijateljima putem mobilnih telefona i internetske društvene mreže. Učestalost ovih oblika ponašanja nadmašila je sve oblike komunikacije, uključujući i „razgovor u četiri oka“.

Koju hranu mozak voli?

J

este li znali da pravilna prehrana osim na �izičko utječe i na Vaše mentalno zdravlje? Mozak troši oko 20% ukupnog energetskog unosa. Zahtijeva baš sve hranjive tvari, isto kao i vaše srce, pluća, mišići. Prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama (npr. pržena hrana, margarini) je hrana koju trebate izbjegavati jer štetno utječe na mozak, a može dovesti i do oštećenja.

Mozak ne voli kofein, alkohol, ali ni provođenje raznih dijeta za mršavljenje. Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja. Istraživanja pokazuju da upravo taj tip prehrane štiti mozak te da osobe koje ga slijede imaju manji rizik za oštećenje.

1. Cjelovite žitarice Za svoj rad mozak treba stalnu opskrbu enegijom, a za njega to je glukoza. Birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje sporo otpuštaju glukozu u krv. To su integralna riža, te tjestenina i kruh od integralnog brašna.

2. Hrana koja sadrži omega-3 masne kiseline Esencijalne masne kiseline koje su neophodne za rad mozga upravo ćete naći u ribi. Plava riba sadrži mnogo omega-3 masnih kiselina, ali naći ćete ih i u lanenom ulju, maslinovom ulju, orašastim plodovima, bućinim košticama, lanenim sjemenkama. Unos omega-3 masnih kiselina nužan je za očuvanje kognitivnih funkcija (opažanje, mišljenje, pamćenje, učenje, prosuđivanje itd.).

3. Hrana koja sadrži kolin Jaja, piletina, morska riba, jetrica i mahunarke poput leće, slanutka, graha, soje sadrže kolin, spoj koji štite od gubitka pamćenja i povezuje se s poboljšanjem ostalih kognitivnih funkcija. Istraživanja su pokazala da djeca majki čija je prehrana bila bogata ovim namirnicama za vrijeme trudnoće, imaju bolju sposobnost pamćenja.

4. Hrana bogata antioksidansima Zbog velike potrošnje energije, mozak je izložen oksidaciji tj. stvaranju kemijskih spojeva (slobodnih radikala) koji uzrokuju njegova oštećenja.

Antioksidansi kojima obiluju rajčica, borovnica i brokula imaju veliku ulogu u ublažavanju tih oštećenja. Naravno ne smijemo zaboraviti ni ostalo voće i povrće koje je također bogato antioksidansima te namirnice poput crne čokolade, zelenog i žutog čaja.

TV PROGRAM 31

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

BIO JE GLAVNI FAVORIT

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Baby Lasagna je pobjednik Dore 2024.

S pjesmom ‘Rim Tim Tagi Dim’ će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu

M

ladi glazbenik Marko Purišić iz Umaga, pod umjetničkim imenom ‘Baby Lasagna’, pobjednik je ovogodišnje Dore i predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu u Švedskoj.

Njegova pjesma ‘Rim Tim Tagi Dim’, bila je glavni favorit ovogodišnjeg izdanja hrvatskog izbora za pjesmu Eurovizije i to je i opravdao.

Nastup u �inalu je prema komentarima s društvenih mreža bio bolji od po-

lu�inalne večeri. Pratitelji Dore pisali su kako je sve bilo puno energičnije, uvjerljivije, dinamično, baš onako kakve bi pjesme trebale biti na Euroviziji.

Podsjetimo, u �inalu televizijskog spektakla Dora 2024. natjecalo se 16 natjecatelja za plasman na Euroviziji koja će se ove godine održati u Švedskoj.

Bili su to: Natalie Balmix, Mario Batti�iaca feat. Robert Ferlin, Lana Mandarić, Boris Štok, Stefany, grupa Pavel, Saša Lozar, Lara Demarin, Let 3, Alen Đuras, Eugen, Vatra, Damir Kedžo, Baby Lasagna, Marcela i Vinko.

Četvrtak, 29. veljače 12:09 PM Dr. Beck: Prava pacijenata 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština: Freske u Slavoniji 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Knjiga ili život: Simfonije/ Turpituda i Djela Miroslava Krleže 04:29 PM Čarobni kolač 04:33 PM Studio 4: Znanost 04:41 PM Studio 4: Kultura 04:49 PM Stipe u gostima, hum.serija 05:22 PM Romano Bolković - 1 na 1: Anar Imanov, talk show 06:12 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas: Kazalište - Balet 06:24 PM Šutej - Miroslav Šutej, dokumentarni �ilm 06:54 PM Art a la carte 07:24 PM Studio 4: Sport 07:32 PM Ivan Rendić na Kvarneru 07:47 PM Baština: Freske u Slavoniji

Petak, 01. ožujka 12:09 PM Osijek, Dinamiti, emisija pučke i predajne kulture 12:34 PM Dnevnik 2 01:29 PM Hrvati u BiH 01:54 PM Navlaka za računalo 01:59 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:07 PM Kod nas doma 02:52 PM Baština u objektivu: Galerija Meštrović 02:57 PM Otvoreno 03:27 PM Zlatna liga 03:52 PM Izvan formata 04:22 PM Matej Nevešćanin, dokumentarna reportaža 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:41 PM Dolina sunca, serija 05:26 PM Druga strana 05:51 PM Prometej 06:16 PM Labirint: Moj san - moj stan 06:41 PM (Re)kreativac: Biciklizam 07:05 PM Art a la carte 07:35 PM Studio 4: Sport Subota, 02. ožujka 12:10 PM Moj put: Njemačka, serija 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Sportske minute 02:00 PM #FINO&JEFTINO: Namaz od graha i bundeve 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Olena i Cody 02:37 PM Globalna Hrvatska 03:17 PM Normalan život 03:52 PM Manjinski mozaik 04:07 PM Studio 4: Znanost 04:15 PM Studio 4: Kultura 04:25 PM Dolina sunca, serija 05:10 PM Gala koncert u Brežicama 06:33 PM Peti dan 07:41 PM Skica za portret: Zorka Sever Nedjelja, 03. ožujka 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Svjedoci, hrvatski igrani �ilm 03:43 PM Jazz orkestar HRT-a, Sudar Percussion i ansambl Lado

04:56 PM Studio 4: Kultura 05:06 PM Dolina sunca, serija 05:51 PM Klub čitatelja 06:41 PM Jojo i prijevozna sredstva: 06:48 PM Ho ho ho hotel: 07:00 PM Tata i ja, igrana serija za djecu 07:12 PM Potrošački kod 07:37 PM Studio 4: Sport 07:45 PM Skica za portret Ponedjeljak, 04. ožujka 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Mobilne aplikacije, reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:30 PM Rijeka: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Svjedoci, hrvatski �ilm 04:23 PM Operacija sive mrene 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Nedjeljom u 2 05:42 PM Samo lagano 06:07 PM Sunčana strana Prisavlja Koncert grupe Kojoti 07:27 PM Studio 4: Sport 07:35 PM Na magistrali, dok. serija Utorak, 05. ožujka 12:10 PM Dr. Beck: 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština Groblje na Marjanu 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Lijepom našom: Lobor 04:42 PM Studio 4: Znanost 04:52 PM Studio 4: Kultura 05:00 PM Počivali u miru, serija 05:50 PM Na rubu znanosti 06:40 PM Divlja ZOOna, dok.�ilm 07:06 PM Mostovi: Srednjoeuropljani i Vlaji, dokumentarni �ilm 07:33 PM Studio 4: Sport 07:45 PM I Šibenska katedrala

Srijeda, 06. ožujka 12:10 PM Dr. Beck: 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština Guvernerova palača 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Razgovor s razlogom 04:28 PM Studio 4: Kultura 04:38 PM Furious dance 05:38 PM Sportske minute 05:58 PM Vrtlarica: 06:26 PM Art a la carte 06:56 PM Lovinac, dokumentarna serija 07:30 PM Garaža: Adastra 2018.

Osijek, Dinamiti, emisija pučke i predajne kulture HTV, petak, 1. ožujka, 12:09 PM

32 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

Tablica na str. 21

Warriorsi upisali još jedan poraz s 2-1 protiv Langwarrina Zoran Juraj SABLJAK

N

orth Geelong Warriorsi pretrpjeli su treći poraz zaredom u sezoni 2024., ovog puta protiv Langwarrina u utakmici koja se igrala prošle subote. Langwarring je rano preuzeo inicijativu i kapitalizirao ju iz dobro izvedenog udarca iz kuta te poveo golom Archieja MacPheeja. Međutim, Warriorsi su pokazali otpornost i odlučnost, Sergio Escudero u briljantnom trenutku izjednačuje mudro izvedenim prebačajem preko vratara Langwarrina netom prije poluvremena.

Unatoč borbenom uzvratnom udarcu, nade Warriorsa da će igru okrenuti u svoju korist uništene su kada je Langwarring ponovno poveo u drugom poluvremenu.

Za Langwarrin je dosuđen jedanaesterac te se Tom Youngs smireno pobrinuo da lopta završi u mreži te Warriorsi do kraja utakmice više nisu uspjeli izjednačiti, što je rezultiralo još jednim razočaravajućim porazom.

Ovaj poraz za North Geelong Warriorse znači da tek moraju ostvariti prvu pobjedu sezone radi čega se nalaze na dnu ljestvice slično kao i prethodne sezone. Međutim, odlučnog duha okrenuli su se budućim utakmicama i spremni su okrenuti sreću u svoju korist te se pripremaju za idući izazov koji ih vodi na domaći teren, Elcho Park, u subotu 2. ožujka. Utakmica se igra u 15 sati, a Warriorsi će dati sve od sebe kako bi pred domaćom publikom upisali prvu pobjedu sezone u borbi protiv Bulleen FC-a.

Tablica na str. 21

Gold Cost Knightsi uništili Wolvese u prvoj utakmici sezone s 9-0 Zoran Juraj SABLJAK

P

okazavši jasnu dominaciju i napadačku sposobnost, Gold Coast Knightsi počeli su sezonu NPL-a u Queenslandu pobjedom za pamćenje prošlog petka. Knightsi su nemilosrdno pregazili protivnika Wynnum Wolvese demoralizirajućom pobjedom od 9-0.

Od samog početka bilo je jasno da su Knightsi ozbiljni jer su nemilosrdno pritiskali obranu Wolvesa. Napade je predvodio sam Joel Russel čije smrtonosne kopačke su jednostavno bile previše za protivnika. Russell je odnio svu pažnju postigavši hat-trick u prvom poluvremenu u meču u kojem je na kraju postigao ukupno četiri gola.

Do poluvremena je na semaforu stajalo nevjerojatnih

6-0 u korist Knightsa dok su Wolvesi šokirani tražili odgovore.

Drugo poluvrijeme Wolvesima nije donijelo olakšanje jer Knightsi nisu pokazali namjeru posustati. Nastavili su napadati jednakom snagom dodavši još tri gola ukupom rezultatu, a svaki od njih nanovo je svjedočio o kobnim dugometnim udaricma Knightsa. Ova nadmoćna pobjeda poslužit će kao podsjednik za namjere Knightsa te je također postavila ton za ovu sezonu. Knightsi će svoju pažnju sada usmjeriti na idući izazov u kojem igraju protiv Gold Coast Uniteda.

Utakmica se igra ovog petka u Coplick Family Sports Parku, a Knightse očekuje test protiv teškog protivnika. Susret počinje u 21:30 sati.

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Melbourne Knights

P

rošlog petka navečer Melbourne Knightsi suočili su se s teškim izazovom u utakmici u kojoj su ugostili prvaka prošle sezone, Avondale, u nestrpljivo iščekivanom susretu. Dogodio se pravi spektatkl izdržljivosti, odlučnosti i drame koja je navijače držala na samom rubu sjedala do posljednjeg sučeva zvižduka.

Od samog počekta bilo je jasno da su obje momčadi spremne za borbu. Avondale je dao prvi gol u 18. minuti zahvaljujući izvrsnoj završnici Kur Kura koja je gostujuće navijače dovela do euforije. Avondale je povećao vodstvo u 26. minuti kada je Blake Carpenter savršeno izveo slobodni udarac ostavivši obranu i vratara Knightsa nemoćnima.

Knightsi su na poluvrijeme otišli sa zaostatkom od 2-0 i bilo im je jasno da ih čeka dosta posla. Međutim, Avondale početkom drugog poluvremena nastavlja u istom stilu dodavši treći gol na semafor te se činilo da je rezultat utakmice izvan dohvata Knightsa.

Knightsi su se ipak odbili predati bez borbe. Pokazavši nevjerojatnu izdržljivost počeli su se vraćati u igru, senzacionalni udarac Saif-Eddine Sakhija u 58. minuti zapalio je domaću publiku i unio života u igru. Kako su minute odmicale, dva gola prednosti Avondalea činila su se nepremostivima za Knightse. Međutim, došlo je do dramatičnog preokreta u 80. minuti kada je Avondale dobio crveni karton, što je rezultiralo jedanaestercem za Knightse. Gian Albano izveo je udarac sasvim smireno i loptu poslao u mrežu te tako smanjio na 3-2 i pripremio teren za uzbudljivu završnicu.

U trenutku čiste čarolije Knightsi su pripremili nevjerojatan povratak u igru. Već pred sam kraj, u 93. minuti, Steve White iz slobodnog udarca pronalazi Ciarana Bramwella koji se izdigao iznad obrane za izjednačenje, na što je počelo sveopće slavlje među navijačima Knightsa.

Nezaboravni povratak Knightsa iznenadio Avondale u napetoj utakmici s neriješenim rezultatom

Tablica na str. 21

Prolomio s posljednji sučev zvižduk, a na semaforu je stajalo 3-3 označivši tako nevjerojatan povratak Knightsa. Bio je to rezultat koji ne samo da je spasio ključan bod već je pokazao koliko je momčad izdržljiva i kakav borbeni duh ima i u teškim situacijama. Odlučnog duha i sa srećom na svojoj strani Knightsi se raduju nadolazećoj utakmici protiv sestrinskog kluba Dinama St Albansa u drugom hrvatskom derbiju ove godine. Susret se igra u ulici Somers u nedjelju 3. ožujka u 16 sati, a očekuje nas još jedna napeta utakmica dvaju starih suparnika.

SPORT 33

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen JURINA

B

io je to dan prepun iščekivanja i uzbuđenja za Dinamo St Albans koji je bio domaćin sestrinskom klubu Dandy Cityju u prvom hrvatskom derbiju sezone 2024. Iznimno napetu atmosferu dodatno je pojačala potpora navijača i ljubav koju svi zajedno dijele prema nogometu i hrvatskom naslijeđu. No i prije negoli je počela akcija na terenu dan je započeo lijepom tradicijom, ručkom za sponzore.

Pod vodstvom uvijek karizmatičnog Simona McCuskeyja ručak je počeo iskrenim priznanjem i izrazima zahvalnosti. Bio je to trenutak kada se odalo priznanje i zahvala sponzorima i volonterima čija posvećenost i potpora čine okosnicu kluba.

Ilija Dragičević, predsjednik St Albans Dinama stao je na središnju pozornicu i najprije zahvalio svima koji neumorno doprinose uspjehu kluba iz godine u godinu.

Jedan od najvažnijih trenutaka ručka bila je i objava vlasnika ulaznice s brojem jedan za sezonu 2024., a to je gosp. Ivan Filipović iz tvrtke I&D Group, glavni sponzor kluba. Ivanov životni put od skromih početaka do izgradnje pravog carstva s 1500 zaposlenih služi kao nadahhuto svjedočanstvo moći napornog rada i odlučnosti.

No, osim poslovnog uspjeha zasjala je i Ivanova odluka da ulaže natrag u hrvatsku zajednicu. Naglasio je važnost očuvanja identiteta i potpore budućim naraštajima, ponovivši da je nogomet i više od same igre - simbol jedinstva i naslijeđa.

Ivan se potom pridružio sudionicima rasprave u kojoj je podijelio uvid u svoje poslovne pothvate i strast prema nogometu, a prisutne je očarao anegdotama i mudrošću. Govorio je o neusporedivom stresu koji osjeća tijekom utakmica koji znatno nadmašuje bilo kakav pritisak vezan za posao, naglasio je da se pritom radi o emocionalnom ulganju koje dolazi prirodno kada netko voli nogomet. Ivan se također dotaknuo osjećaja pripadnosti i prijateljstva koje osjeća prema hrvatskim klubovima naglasivši toplu dobrodošlicu i obiteljsku atmosferu. Ručak je kulminirao aukcijom traženih predmeta, a svi prihodi su usmjereni za potporu ženskoj postavi. S punim srcem i vedrog duha gosti su se potom zaputili na glavni događaj, utakmicu između St Albans Dinama i Dandy City Hajduka na travnjaku.

Unatoč i više nego toplim vremenskim uvjetima koji su zahtijevali pauze za popiti koji gutljaj vode, Dandy City rano je učvrstio svoju dominaciju. Udarac glavom kojeg

Dandy City odnio pobjedu u derbiju protiv Dinama s 3-1 Ivan Filipović - vlasnik ulaznice broj jedan za sezonu 2024.

- s Ilijom Dragičevićem, predsjednikom St Albans Dinama

Tablica na str. 20

Sydney United frustriran nakon pobjede Wolvesa

Ilija Dragičević, predsjednik St Albans Dinama

W

je izveo Kenny Athiu u 16. minuti, na opću radost gostujućih navijača, zadao je ton utakmice. Od samog početka drugog poluvremena Dandy City nastavio je vršiti pritisak, Valli Cesnik povećao je vodstvo u 55. minuti. „Kralj” Kenny dodatno je učvrstio prednost Dandy Cityja preciznom završnicom u 80. minuti, na oduševljenje gostujućih navijača.

Iako je Dinamo uspio smanjiti zaostatak pogotkom Cartera Ramsayja dvije minute kasnije, ovo nije bilo dovoljno za povratak u igru.

Dandy City na kraju je pobijedio s 3-1 i tako odnio pobjedu na istok. Kada se prolomio posljednji sučev zvižduk sva pažnja usmjerila se prema nadolazećim utakmicama. St Albans Dinamo sada očekuje još jedan hrvatski derbi protiv Melbourne Knightsa, u nedjelju 3. ožujka u 16 sati, dok će se Dandy City pripremiti za susret s Oakleigh Cannonsima na nogometnom kompleksu Frank Holohanu koji se igra ovog petka, a počinje u 19:45 sati.

ollongong Wolves odnijeli su prvu pobjedu sezone 2024. u muškoj Nacionalnoj premier ligi Novog Južnog Walesa u napetom susretu protiv Sydney Uniteda 58. Utakmica se igrala tijekom vrućeg nedjeljnog poslijepodneva u Sportskom centru Sydney United u kojem se Lachlan Scott istaknuo kao junak utakmice postigavši dva gola. Utakmica je bila iznimno brzog tempa te �izički puna akcije, o čemu svjedoči i devet žutih kartona.

Prvi gol postigao je Scott za goste u 17. minuti iskoristivši precizno dodavanje Jakea Trewa za vodstvo svoje momčadi.

Unatoč početnoj dominaciji Wollongonga, Syndey United 58 postupno je pronašao svoj ritam i zaprijetio golu Wollongonga u nekoliko prilika.

Odličan posao Janjetovica na vratima, uključujući

spektakularnu obranu pokušaja Marca Arambašića iz blizine, Wolvesima je na poluvremenu donio slabašno vodstvo. Međutim, United 58 drugo je poluvrijeme počeo silovito tražeći izjednačenje.

Upornost mu se isplatila u 77. minuti kada je Samuel Riak skrivio jedanaesterac omogućivši Stephenu de Robillardu izjednačujući gol.

Kako je ishod utakmice visio o tankoj niti, Wollongong je zbio svoje redove te se Scott još jednom iskazao zapečativši pobjedu kasnim golom.

Unatoč velikom pritisku Uniteda 58 u posljednjim trenucima utakmice, obrana Wollongonga je izdržala i tako onemogućila domaćinima da spase bod.

Ova pobjeda veliko je postignuće Wollongong Wolvesa u početnoj fazi sezone, dok će Sydney United 58 požaliti propuštene prilke te se nada povratku među pobjednike u idućoj utakmici.

34

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

MADRID KLANJAJU SE NAŠEM KAPETANU

Španjolci hvale Modrića: „Vječan je“!

Ušao je u igru u 75. minuti, a šest minuta kasnije je sjajnim udarcem sa 20 metara donio pobjedu Realu protiv Seville

U

derbiju 26. kola španjolskog nogometnog prvenstva Real Madrid je pobijedio Sevillu sa 1-0 golom kapetana hrvatske reprezentacije Luke Modrića u 81. minuti.

Modrić je ušao u igru u 75. minuti umjesto Nacha Fernandeza, a šest minuta kasnije je sjajnim udarcem sa 20 metara donio pobjedu “Kraljevskom klubu”. Bio je to njegov drugi ligaški gol ove sezone nakon što je u prosincu zabio u 4-1 pobjedi protiv Villarreala.

Real se mučio sa Sevillom cijelu utakmicu, a onda je u igru ušao Modrić i fantastično pogodio za važnu pobjedu “Kraljevskog kluba” koji sada ima osam bodova više od drugoplasirane Barcelone.

Realov trener Carlo Ancelotti rekao je da je Modrić “puno doprinio” u pobjedi nad Sevillom, a da klub u iduća četiri mjeseca “ima vremena” dogovoriti s njim eventualno pro-

Petković je Jarnija, dva dana nakon izjave da će navijati za Betis protiv Dinama, javno nazvao “klaunom”

D

isciplinska komisija Hrvatskog nogometnog saveza donijela je odluku o kazni za prvotimca Dinama Brunu Petkovića zbog neprimjerene izjave na konferenciji za medije uoči gostovanja njegova kluba u Sevilli protiv Betisa, u kojoj se osvrnuo na medijski istup tadašnjeg izbornika mlade hrvatske U-17 reprezentacije Roberta Jarnija Petković je kažnjen s 5.000 eura zbog povrede odredbe iz točke V., stavka 1.6. Kodeksa o ponašanju nogometnih djelatnika i klubova, čime je počinio prekršaj iz članka 83. Disciplinskog pravilnika HNS-a, objavljeno je u ponedjeljak na službenim stranicama HNS-a..

Točkom V., člankom 1.6.

Kodeksa o ponašanju nogometnih djelatnika i klubova utvrđeno je da se nogometni djelatnici trebaju u javnim

Luka Modrić – sjajan i u 39. godini duženje ugovora.

Modriću, 38-godišnjem veznom igraču, ugovor s vodećom momčadi španjolskog prvenstva istječe 30.lipnja.

“Budućnost je u Modrićevim rukama, on će odlučiti što želi iduće sezone. Moramo samo pričekati njegovu odluku”, izjavio je Ancelotti nakon utakmice.

Uprava Real Madrida, međutim, još uvijek nije obznanila hoće li mu ponuditi novi ugovor. Španjolski mediji, koji danima nagađaju hoće li Modrić ostati iduće sezone u Real Ma-

dridu, pohvalili su njegov nastup protiv Seville.

- Tko zna, zna”, piše na naslovnici novina Marca, gdje je prikazan Modrić kako izvodi udarac. “Vječan”, naslov je ASa, drugog dnevnika sa sjedištem u Madridu.

Katalonski Mundo Deportivo piše da je Modrić spasio situaciju u teškoj utakmici za Real Madrid.

- Teško izborena pobjeda golom Modrića, navodi list Sport sa sjedištem u Barceloni.

Modrić igra za Real Madrid od ljeta 2012. te je s njim osvojio 24 trofeja.

nastupima suzdržavati od negativnih stavova, vrijeđanja ili klevetanja drugih pripadnika nogometne organizacije te davati izjave za sredstva javnog priopćavanja samo sukladno duhu i općem pravilu navedenog Kodeksa, pojašnjava HNS svoju odluku.

Jarni, koji je upisao 113 utakmica i zabio 19 golova za Betis od 1995. do 1998., izjavio je prije prve utakmice šesnae-

stine �inala Konferencijske lige između Dinama i Betisa da će navijati za svoj bivši klub, jer je “u njemu proveo tri prekrasne godine, a u Dinamu nije igrao”.

Petković je Jarnija, dva dana nakon izjave, javno nazvao “klaunom”. HNS je Jarnija nakon toga razriješio dužnosti izbornika juniorske hrvatske reprezentacije jer “otvoreno navija protiv hrvatskog kluba u europskom natjecanju”.

Petković kažnjen s 5.000 eura zbog izjave o Jarniju

Bruno Petković

ANALIZA ZAGREBAČKI MODRI IZBACILI BETIS

S obzirom na sve probleme koji su ove sezone mučili klub, zadnjih dana je prekrasno biti dinamovac

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

D

inamo je odigrao 1:1 s Betisom na krcatom Maksimiru. S obzirom na to da je u prvoj utakmici u Sevilli slavio golom Brune Petkovića (0:1), hrvatski klub je prošao u osminu �inala Konferencijske lige.

Junak je bio Takuro Kaneko koji je u 59. minuti poništio pogodak Bakambua i osigurao hrvatskom prvaku da po prvi put u svojoj povijesti prođe jedan španjolski klub u nokaut fazi. Time je Dinamo kompletirao skalp protiv svake od pet najjačih europskih liga.

Bila je to utakmica vrlo slična onoj prvoj, bez puno izrazitih šansi s bilo koje strane. No, Dinamo je kontrolirao ritam utakmice bez većih poteškoća, bio je stabilan i kompaktan u fazi obrane, a prema naprijed je s nekoliko sjajnih odluka i poteza u ključnim situacijama osigurao veliko slavlje.

Treba napomenuti i da je Betis bio desetkovan ozljedama, no zaustaviti sedmu momčad La Lige i ostaviti ju bez pravih šansi osim tog jednog gola u dvije utakmice je pothvat vrijedan divljenja.

Osim toga, isti taj Betis je tri dana nakon utakmice s Dinamom deklasirao Athletic Bilbao i pobijedio je u tri od posljednjih pet ligaških utakmica.

Posebno su se istaknula tri neočekivana Dinamova junaka. Arber Hoxha u Sevilli bio je vidno impresioniran pozornicom i težinom utakmice. Nije to ništa čudno, budući da mu je to bila najveća utakmica u dosadašnjoj karijeri.

No u Maksimiru Hoxha je impresionirao. Bio je najopasniji Dinamov igrač, konstantno je gnjavio Ruibala po lijevoj strani i, konačno, krasno je asistirao Kaneku.

Odličnu utakmicu odigrao je i Petar Sučić. Dečko, za kojeg svi u klubu govore da je ogroman potencijal, prvi put je spojio dvije čitave utakmice u Dinamu. Protiv španjolske momčadi dominirao je

Dinamo za povijest

Dinamo dokazao europsku veličinu! u veznoj liniji, bilo ga je po cijelom terenu, i za 20-godišnjeg klinca, koji tek igra svoju prvu pravu europsku sezonu, bio je jako dobar.

Posebna priča je Maxime Bernauer koji je ni iz čega izbio u prvi plan i postao nezamjenjiv. Sasvim je jasno da mu puno pomaže igranje u paru sa sunarodnjakom Theophile-Catherineom, s kojim odlično komunicira.

Duel igra mu predstavlja probleme, ali se vidi da je jako saživio s publikom koju je u više navrata dizao na noge.

Osim toga, sjajan je u igri nogom i izgradnji napada što je Dinamu itekako potrebno, posebno u domaćim natjecanjima. Osim velike pobjede i povijesnog uspjeha, Dinamo je osvojio i dodatne bodove za hrvatski koe�icijent te 600 tisuća eura čime se zarada od Europe ove sezone popela na otprilike 6.7 milijuna eura.

No, Plavi su dobili i puno više

od toga - psihološki impuls koji može konačno preokrenuti sezonu. Da bi se to ovog puta moglo ostvariti pokazao je derbi s Rijekom.

Iako je bio izmoren i �izički i emocionalno, samo tri dana nakon Betisa Dinamo je najbolju napadačku momčad HNL-a učinio bezopasnom.

Odigrao je 60 minuta u kojima su se vidjeli stari problemi i boljke, ali je 25 minuta dominirao i stvorio više nego dovoljan broj šansi.

Na kraju je, u stilu najdramatičnije sezone ikad, što ova aktualna jest po svakom kriteriju, slavio pogotkom u sudačkoj nadoknadi iz penala što je izazvalo novu eksploziju oduševljenja na Maksimiru.

Da se događa nešto novo, zanimljivo i posebno su osjetili i navijači. Sjeverna tribina na kojoj su Bad Blue Boysi je rasprodana četiri utakmice zaredom, a stadion dvije. Prosječna posjeta narasla je za skoro četiri tisuće ljudi (više nego duplo) u odnosu na eru Nenada Bjelice kada je bilo i velikih europskih uspjeha.

Izbori su iza vrata, navijači će nakon godina borbe dobiti izbore koji će se 2. ožujka održati prema novom i demokratičnijem statutu.

S obzirom na sve probleme koji su ove sezone mučili klub u upravljačkoj krizi i momčad u sportskoj krizi, zadnjih dana je prekrasno biti dinamovac.

SPORT 35

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

NOGOMET PRVENSTVO SVE ZANIMLJIVIJE, MODRI SU SVE BOLJI

Gorica je prekinula svoj negativni niz protiv Belupa, a Osijek je i dalje u krizi, Rudeš je srušio vlastiti negativni rekord

S

toper hrvatske nogometne reprezentacije Domagoj Vida bio je strijelac prvog gola za AEK u 3-1 (2-0) gostujućoj pobjedi protiv Lamije u susretu 24. kola grčkog prvenstva.

Vida je u 17. minuti postigao svoj drugi ovosezonski prvenstveni pogodak na asistenciju Amrabata. Eliasson 841) i Zuber (63) su povisili na 3-0 prije no što je Sidcley (64) ublažio poraz Lamije.

Vida je odigrao čitav susret za AEK koji je vodeći na ljestvici sa 55 odova, četiri više od sljedećeg suparnika Dinama u Konferencijskoj ligi PAOK-a.

Ovakva forma Vide zasi-

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

L

okomotiva i Osijek su remizirali (1:1). Domaćin je bio puno bolja momčad, a u 32. minuti je Smakaj iskoristio centaršut Goričana za vodstvo. Osijek je prvi udarac na gol imao tek u 65. minuti, a do boda je došao penalom Miereza u sudačkoj nadoknadi.

Istra je pobijedila Rudeš 2:1. Goste je u vodstvo doveo Karačić u šestoj minuti. Bio im je to prvi gol nakon deset kola. U 22. je Ćuić izjednačio nakon krasne akcije, a u 78. minuti je Erceg iz teškog kuta donio pobjedu Puljanima.

Bio je ovo 24. poraz u nizu za Rudeš čime je srušio vlastiti negativni rekord.

Hajduk je remizirao u Varaždinu (1:1). U prvih 15 minuta smo vidjeli sjajne Bijele, ali Kalik iz dvije odlične situacije nije uspio zabiti gol.

Uskoro se domaćin probudio.

Najprije je Dabri poništen gol nakon ofsajda, ali u 40. minuti je Belcar perfektno pogodio glasom s 11 metara nakon preciznog ubačaja Drožđeka.

Početkom drugog pojavio se velik problem za domaćina kada je Dabro zbog neopreznog prekršaja isključen.

Hajduk je nasrnuo, ali nije stvarao čiste šanse. U 66. minuti je Sigur fantastično odapeo s 18 metara i zabio za 1:1. Do kraja je precizan bio i Livaja, ali je gol poništen zbog zaleđa.

Dinamo je pobijedio Rijeku s 1:0. U prvom poluvremenu gledali smo spor tempo, a jedinu pravu šansu je imao Petković koji je dobro pucao glavom, ali mu je Radeljić izbio loptu s crte. U drugom dijelu je Dinamo bio puno bolji

Slavlje Frana Brodića nakon pogotka na Maksimiru

Dinamo u derbiju svladao Rijeku, Hajduku samo bod u Varaždinu ‘Moji igrači su heroji’

Moji igrači su bili heroji, odigrali su ovakvu utakmicu 48 sa� nakon Be�sa. Bili smo sve bolji kako je utakmica odmicala.

Možda smo mogli malo više puca� na gol.

Ne znamo gdje gonimo, imamo osam utakmica u tri

tjedna, Be�s nismo s�gli ni proslavi�.

Stvarno je danas trebalo naći snage da dobijemo ovu jako dobru ekipu Rijeke, rekao je trener Dinama Sergej Jakirović nakon velike pobjede.

TABLICA Rijeka Hajduk Dinamo Osijek Lokomotiva Gorica Slaven Bel. Varaždin Istra 1961 Rudeš

24 15 5 4 24 15 4 5 23 14 5 4 24 9 8 7 24 6 12 6 23 7 6 10 23 7 6 10 23 5 11 7 24 6 7 11 24 0 4 20

47-20 50 34-14 49 38-19 47 44-31 35 30-27 30 22-27 27 29-42 27 26-29 26 22-40 25 8-51 4

Sergej Jakirović i zaredao je sa šansama.

Petković, Baturina, Ademi i Špikić nisu bili precizni. Kad se činilo da će Rijeka uzeti bod po koji je došla, Goda u 94. minuti udara Špikića laktom u glavu i sudac svira penal za domaćina. Njega je u gol i tri boda pretvorio Brodić kojem je to prvi gol otkad se vratio na Maksimir.

Gorica je pobijedila Slaven Belupo s 1:0, a jedini strijelac bio je Matavž u 70. minuti.

Budimir pao, raskrvario lice i slomio sinus Udario je licem o tlo u 90. minuti susreta, okrvavljenog lica je zamijenjen, a naknadno je izgubio svijest

goba Arrasate na konferenciji za medije.

Hrvatski 190 centimetara visoki napadač je zatim pre-

H

rvatski nogometni reprezentativac Ante Budimir slomio je maksilarni sinus, odnosno šupljinu u kosti lica, tijekom nedjeljne utakmice njegove Osasune i Las Palmasa.

Budimir, 32-godišnji napadač, pao je i udario licem o tlo u 90. minuti susreta na Kanarskim otocima. Okrvavljenog lica je zamijenjen, a naknadno je izgubio svijest, rekao je Osasunin trener Ja-

Pogodak Vide u pobjedi AEK-a

Ante Budimir

vezen u bolnicu u Las Palmasu, gdje je ustanovljeno da je sve u redu s glavom, pa se priključio suigračima u hotelu.

“Budimiru je slomljen desni maksilarni sinus. Kirurg zadužen za operacije lica u bolnici u Navarri pregledat će ga i odlučiti je li potreban operacijski zahvat”, priopćila je Osasuna.

“Igrač se već vratio u hotel, a u ponedjeljak se s momčadi vratio u Pamplonu”, dodao je klub.

Budimir se osjeća dobro, doznali su mediji u nedjelju kasno navečer. Tijekom ponedjeljka ili utorka, nakon novog pregleda, bit će poznat način liječenja. On i suigra-

či nadaju se da će mu samo biti potrebna zaštitna maska neko vrijeme, te da će normalno nastupiti u nadolazećim utakmicama.

Osasuna, iz sjeverne pokrajine Navarre, odigrala je u nedjelju 1-1 kod Las Palmasa pa zauzima jedanaesto mjesto u španjolskom prvenstvu.

Njen najbolji strijelac Budimir počeo je susret od prve minute. Ove sezone je u 31 utakmici zabio 14 golova i upisao dvije asistencije.

Budimir je sada važan za hrvatsku reprezentaciju, jedina je prava devetka, i izbornik Dalić od njega puno očekuje na predstojećem Europskom prvenstvu u Njemačkoj.

Domagoj Vida gurno je razveselila i izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića.

Iako Vida više nije u cvijetu mladosti, i bez problema sjedi na klupi za pričuve, ipak je dobro znati da Vatreni imaju alternativu u zadnjem redu.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 28. veljače 2024.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

N

DIŠ

D

L

MO

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com