The Croatian Herald 7th February 2024

Hrvatski

1

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

VJESNIK DRUŽENJE, AHDU Društvene grupe Hume i Whittlesea opuštaju se uz igre

ŽELJKO DOGAN Međusobne svađe i podjele guraju Hrvatsku natrag u balkansku krčmu

Str. 24

Str. 6

ČAŠĆENJE RELIKVIJE

Str. Str.127

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

NOGOMET, HNL Rijeka grabi naprijed, Hajduk gubi zamah, Dinamo se probudio

AUSTRALSKA TURNEJA 'TAMBURAŠA U STARKAMA'

Zahvalnost časnim sestrama u Adelaideu Sestre su stigle 1973. kako bi pomagale u radu s hrvatskim emigrantima

B

rojni vjernici Hrvatske katoličke zajednice Adelaidea slavili su u nedjelju, 4. veljače, u crkvi sv. Patrika svetu misu tijekom koje je izražena posebna zahvalnost

Str. 23

čašćenjem relikvije sv. Marije de Mattias, utemeljice Reda časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove. Prve sestre stigle su u Adelaide 1973. na poziv tamošnjeg biskupa da bi pomagale svećeniku u radu s hrvatskim emigrantima. "Smatramo se izuzetno blagoslovljenima što ih imamo u našoj sredini", naglasio je vlč. Luka Poljak.

KARLOVAČKO DRUŠTVO

Str. 13

Maškare uz odličnu feštu Bio je to lijep dan s dobrim društvom, uz puno smijeha i dobre glazbe, rekla je Ivanka Šimić

P

okladni običaji i karnevalski ugođaj preneseni su u nedjelju, 4. veljače, u

Str. 35

dvoranu Hrvatskog kluba "Kralj Tomislav" u Sydneyju, gdje je Hrvatsko karlovačko društvo Sydney organiziralo svoju tradicionalnu zabavu – maškare. Događaj su obilježili kreativni kostimi, smiješne maske, šarenilo boja koje je preplavilo podij, te odlična glazba.

Str.9

Lijepo druženje u omiljenom hrvatskom klubu u Wodongi

Druženja uz slatke krafne

Članovi Umirovljeničkog kluba „Southern Cross“ u Gladstone Parku započeli su u srijedu, 31. siječnja, svoje redovite godišnje aktivnosti.

Uz svoju uvijek bogatu večeru, vrijedne članice kluba pripremile su i svima drage slatke krafne! Recept za njih može se pronaći na njihovoj službenoj Facebook stranici pod nazivom „Southern Cross penzionerski klub“.

'Mejaši' razgalili srca brojnih obožavatelja u KOLUMNA Melbourneu i Sydneyju Sjajan su primjer transformacijske moći glazbe koja nadilazi granice i spaja ljude u sreći i harmoniji Tx

D

inamičan bend "Mejaši" otvorio je svoju australsku turneju vatrenim nastupima u prostorima NK "Melbourne Croatije" i sidnejskog Hrvatskog kluba "King Tom". Ti nastupi su donijeli užarenu atmosferu i potaknuli proslavu hrvatske kulture i glazbe koja je na obje lokacije trajala do dugo u noć.

Svojim zaraznim ritmovima i beskrajnom energijom izveli su niz

hitova počastivši prisutne i nevjerojatnim izvedbama popularnih pjesama kao što su „Bubamara”, „Zorica” i „5-6 piva”. Odali su počast hrvatskim klasicima kao što su „Večeras je naša fešta” Tomislava Ivčića te Thompsonova „Lijepa li si” pokazavši tako svoju raznovrsnost.

Na koncertima su bile prisutne stotine obožavatelja, što dodatno svjedoči o glazbenoj popularnosti Mejaša, koji su se nakon koncerta rado družili s publikom i tako učvrstili svoju reputaciju ne samo talentiranih glazbenika već i pristupačnih običnih ljudi.

Str. 8

Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Zbog Turudića sam dobio poziv DORH-a: Smetalo im je ono što pričam po gradu Str.7 Str.4

Lonely Planet: Plaža u Brelima čisto je blaženstvo!

2

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

TRADICIJA U ŽUPANJI OTVORENO 57. ŠOKAČKO SIJELO

Na izboru za najljepšu djevojku u narodnoj nošnji “Šokački cvit 2024.” pobijedila je Antonija Tonka Oršolić

Vrijeme zabave i smijeha

Otvoren Samoborski fašnik

K

njih Đani Stipaničev, Marko Škugor, Vladimir Garić te Marko Pecotić, koji su poznati i kao 4 tenora, te tamburaški sastav Kas. Koncerti Željka Bebeka, kao i grupe Night Express, održat će se u petak 9. veljače. Dan poslije nastupaju Damir Urban te bend Begini. U nedjelju 11.2. zasvirat će Slavonia Bend. U utorak 13.2. posjetitelje fašnika zabavit će Severina, kao i Let 3.

Posjetitelje očekuju i brojne radionice, predstave i sportska događanja, bogata gastro ponuda, i sve to uz besplatni parking i produljeno radno vrijeme ugostitelja. Organizatori su najavili ovogodišnji fašnik kao „vizualni spektakl“.

U vrijeme fašnik u Samobor se slije tisuće Zagrepčana i gostiju iz drugih dijelova Hrvatske kao i brojni turisti izvan Lijepe Naše.

oncertom Petra Graše pred mnoštvom posjetitelja otvoren je u subotu, 2. veljače, 198. Samoborski fašnik. Gradonačelnica Petra Škrobot predala je ključeve grada i proglašena je Slobodna fašnička republika, a vlast su preuzeli Sraka, Fiškal, Sudec i Princ.

“Princ i Princeza su jedva dočekali da dođu na vlast.

U naših 198 godina skupilo se bogatstvo fašnika.

Stoga - budite bedaki, stavite si masku i dođite dobre volje kako bi se svi zajedno dobro zabavili i nasmijali“, rekla je Iva Pehar, direktorica Turističke zajednice Samobora, koja je pozvala sve da dođu u Samobor i obore rekord posjećenosti.

Samobor je tako postao mjesto stalne dvotjedne zabave. U nedjelju su na fašniku nastupili Mate Bulić i Lidija Bačić, a nakon

Obnova lokava i bunara u kršu

a području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit provodi se projekt ‘The Still Water Revival’. Za cilj ima obnovu malih slatkovodnih ekosustava na krškim planinama, odnosno lokava i bunara koji su važni za bioraznolikost i koji, uz to, čine i iznimnu tradicionalnu kulturnu baštinu.

Uz Nacionalni park Sjeverni Velebit područje provedbe projekta obuhvaća i parkove prirode Učka, Dinara, Biokovo na kojem se

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

planira procijeniti stanje slatkovodnih ekosustava kako bi se onda pristupilo njihovoj obnovi u izvornom obliku.

U plani je obnoviti barem 10 lokvi i bunara na Dinari te barem jedne lokve i bunara na Biokovu, Sjevernom Velebitu, Dinari i Učki.

Rukom stvorene lokve i bunari služili su ljudima i njihovoj stoci za opskrbu vodom te kao pojilišta divljim životinjama i to su mjesta bogate bioraznolikosti.

Sijelo je ove godine posvećeno tradiciji uzgoja konja

‘Oj dorati, moje zlato suvo’

Antonija Tonka Oršolić

Opatijski kukali za Matijaša

U

Obnova na krškim planinama

N

G

lazbeno-scenskom priredbom “Oj dorati, moje zlato suvo”, u Županji je u petak navečer svečano otvoreno 57. Šokačko sijelo koje je posvećeno šokačkoj tradiciji uzgoja konja. Županjski gradonačelnik Damir Juzbašić poželio je posjetiteljima da u narednim danima uživaju u Šokačkom sijelu za koji su, kako je kazao, organizatori priredili sjajan i raznovrstan program.

U programu su nastupila brojna kulturna umjetnička društva i pjevačke skupine iz županjskog kraja uz scenski prikaz običaja konjarskih vatri iz vremena Vojne krajine kada su u predvečerja, od proljeća do jeseni mnogi konjari izvodili svoje konje na ispašu kako bi uštedjeli na njihovoj ishrani. Dok su konji pasli, konjari su se uz vatru družili, pričajući prispodobe i na vatri, dok su se grijali, pekli slaninu.

Nakon svečanosti otvorenja održan je izbor za najljepšu djevojku u narodnoj nošnji “Šokački cvit 2024.” u kojem je između 12 kan-

vrijeme karnevala u Opatiji se priređuju i najluđe rođendanske proslave na svijetu. Jednu takvu organizirali su u petak, 2. veljače, na sunčanoj opatijskoj Slatini iz Udruge Opatijski kukali, poznati po kupanju u moru usred zime, te priredili proslavu 80. rođendana njihovog člana Matijaša Kalema.

Vitalnog kukala Matijaša dočekali su uz rođendanske pjesme, balone i čestitke, a zatim se u njegovu čast

nazdravilo uz pjenušac i rezanje torte u moru i malu bakljadu. Matijaš Kalem je rodom iz Bosne a veliki dio života je proveo kao ugostitelj i hotelijer u Njemačkoj i Austriji. Sedamdesetih godina je u Njemačkoj držao restoran “Opatija”.

Prije nekoliko godina radi zimskog kupanja i druženja s kukalima se preselio u Rukavac, te marljivo i s velikom radošću sudjeluje u svim aktivnostima udruge (kukali su galebovi).

Proslava 80. rođendana u moru

Utemeljen 1983.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

didatkinja titulu najljepše odnijela Antonija Tonka Oršolić iz Županje, odjevena u baranjsko narodno ruho. Šokačko sijelo je najstarija i najveća kulturno-turistička manifestacija u županjskoj Posavini, utemeljena s ciljem promicanja i očuvanja običajnih praksi, narodnih nošnji i drugih osobitosti tradicijske kulture zavičaja i šireg područja Slavonije i Zapadnog Srijema, koja se od 1968. godine s promjenjivim brojem sadržaja održava u Županji u pokladno vrijeme.

Povod da se ovogodišnja manifestacija posveti konji-

Rudske mačkare iz Cetinskog kraja

ma je upis tradicije uzgoja lipicanaca na UNESCO-ov Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva krajem 2022. godine i 30. obljetnica osnutka Konjogojske udruge ‘Stari Graničar’ u Županji. Županjci će obilježiti i 100. obljetnicu rođenja pučkog pjesnika Đuke Galovića, rođenog u Županji, koji je značajan dio svojih pjesama posvetio konjima i njihovoj ulozi u narodnoj kulturi, a i čiji su stihovi “Oj dorati, moje zlato suvo”. Manifestacija traje do 13. veljače.

Običaji iz Dalma�nske zagore

I

ove subote 3. veljače u svoj tradicionalni pohod su krenule Rudske mačkare, iz naselja u općini Otok kod Sinja. Prošli su svojom starinskom rutom koja uključuje sela i zaseoke te općine kao i plesanje njihovih plesova Didin i Baban.

Tradicija mačkara u Cetinskom kraju stara je preko 300 godina, prenosi se s koljena na koljeno i sudjeluju samo muškarci. Pokladni običaj Dalmatinske zagore već se dugo godina odvija

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

u siječnju ili veljaču. Završetak tih pokladnih ophoda događa se uz gromoglasan pljesak brojnih gledatelja i vatromet.

Ruđani su u svojim prikazima nasmijali brojne gledatelje te prikazali kako se slavi djevojačka večer i što se to krije u torti, kako starice dijele zemlju i kako se rješavaju problemi u vezi podjele, kako Uskok kažnjava nezakonito trošenje europskog novca te kako se hvataju žabe.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

3

SVEČANOST UVRŠTENA JE 2009. NA LISTU SVJETSKE KULTURNE BAŠTINE

Dubrovčani proslavili 1052. Festu svetog Vlaha Održana je tradicionalna procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada

Moći sv. Vlaha u procesiji i u pratnji barjaka prošle su ulicama povijesne jezgre Dubrovnika

S

večanim misnim slavljem pred dubrovačkom katedralom Dubrovčani su u subotu proslavili 1052. Festu svetog Vlaha, zaštitnika grada, uz tradicionalnu procesiju s moćima svetog Vlaha u pratnji barjaka ulicama povijesne jezgre grada.

Misno slavlje pred katedralom predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, koji je u propovijedi istaknuo kako je sveti Vlaho svoj zemaljski hod života i djelovanja usmjerio prema nebeskom životu, vječnom gledanju Boga u ljubavi.

Sveti Vlaho, kao i svaki drugi svetac, čovjek je svoga vremena i svojim životom i radom prenosio je svjetlo evanđelja prema okolnostima onog vremena.

Okolnosti i načini života se mijenjaju, ali svjetlo i istina

I mladi narodnoj nošnji u procesiji na Stradunu

Evanđelja ostaju uvijek iste.

Ne mijenja se Božja istina, ni milost koja je djelovala u svecima protekom vremena. Mijenjaju se samo oblici ljudskog života i misli i načini njihova očitovanja, rekao je Zgrablić.

“Svjesni smo da živimo u vremenu i kulturi kada su božanske datosti, tradicionalne kršćanske vrijednosti i moralni temelji dovedeni u pitanje. Čovjek se danas predstavlja i nameće kao gospodar života i smrti, njemu se prepušta odlučivanje što je moralno dobro ili moralno neprihvatljivo.

Pojedincu se prepušta da odlučuje o svojim biološkim datostima, relativizira se poimanje svetosti braka i obitelji. Čovjek današnjice tapka u mraku svojih odluka, umjesto da se osloni na sigurne korake na koje nas je Bog u Kristu uputio i koje su nam svojom krvlju zasvjedočili sveti Vlaho i toliki drugi mučenici i sveci kroz dugu povijest Crkve”, poručio je Zgrablić.

Znajte svoj rizik od požara,

ostanite sigurni

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave.

Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija.

Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Perica Baletić i obrtnik Vladimir Buć.

Festa je otvorena u petak popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a zatvorena je u nedjelju, 4. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.

Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. na listu svjetske kulturne baštine, a ove godine su joj nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, potpredsjednici Vlade Davor Božinović i Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrice Nina Obuljen Koržinek i Marija Vučković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, državni tajnici i saborski zastupnici te velik broj hodočasnika.

4

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Iz Varaždinske Biskupije ističu da je od 1963. godine stajalište Crkve da se kremiranje ne protivi kršćanskoj vjeri

UKOP POKOJNIKA

Cijene pogreba otišle u nebo Prosječna cijena pogreba u Zagrebu sada je oko 2000 eura, u Dubrovniku upola jeftinije

U

Hrvatskoj, uz sva ostala poskupljenja, rastu i cijene pogreba, one znatno variraju od regije do regije, a postupno se mijenja i način ukopa pokojnika jer je sve popularnije kremiranje.

U Zagrebu su cijene ispraćaja pokojnika posljednjih godina najviše rasle u segmentu pogrebene opreme, a sve je popularnije kremiranje koje je jeftinije od tradicionalnog ukopa, rekao je Renato Habulin iz tvrtke za pogrebne usluge Habulin.

Prosječan ispraćaj pokojnika u Zagrebu, što uključuje lijes, prijevoz preminulog, glazbu ili zbor i ostalo što je sastavni dio oproštaja stoji otprilike 2000 eura. Naravno, cijena može biti znatno viša ili niža, ovisno o opremi i dodatnom sadržaju.

Cijena kremiranja, doznaje se u Zagrebačkom holdingu, iznosi 146 eura, a tome treba dodati cijenu kontrolnog pregleda umrlog prije kremiranja od 21,4 eura.

Uporaba rashladne komore po danu, takozvana ležarina, iznosi 16,4 eura.

Josip Behin iz Koprivnice kaže da su cijene pogrebnih usluga u Podravini u zadnje vrijeme rasle u prosjeku 20 posto, a neki su pogrebnici poskupjeli i do 35 posto.

Osnovni ispraćaj pokojnika koji je za života osigurao grobno mjesto Podravce stoji otprilike 1000 eura, a ovisno o speci�ičnim željama obitelji cijena može znatno porasti.

Ispraćaj pokojnika na kremiranje je dosta skuplji jer cijenu povećava prijevoz preminule osobe i ekološki lijes.

Ponekad cijena raste zbog ležarine, jer nerijetko se na kremaciju čeka i po nekoliko dana.

Ipak, kremiranje na kraju može ispasti povoljnije jer je kazeta za polaganje urne dvostruko jeftinija od kla-

sičnog grobnog mjesta u Koprivnici.

Kremiranje je u očitom porastu, ono se više ne tabuizira kao nekad, kaže Behina. U Koprivnici je sve popularnije, iako je još uvijek ispod 50 posto, no nekada je na 200 pokojnika samo jedan bio kremiran.

U Osijeku nema ispraćaja koji košta ispod 1000 ili 1300 eura. U računicu ulazi lijes čija početna cijena iznosi 400-njak eura, a gornja granica je samo nebo.

Pritom su kremiranja u Slavoniji izuzetak, a osječki krematorij trenutno ne funkcionira pa se kremacije pokojnika privremeno organiziraju u zagrebačkom krematoriju, Što se Dubrovnika tiče, iz tamošnje tvrtke Boninovo kažu da cijena ispraćaja iznosi 227 eura. U nju je uključeno korištenje dvorane za ispraćaj, uređenje odra, nošenje pokojnika do groba, otvaranje i zatvaranje grobnice, polaganje lijesa u grobnicu i odstranjivanje i zbrinjavanje vijenaca.

Kad se tome doda cijena lijesa koja iznosi otprilike 400 eura, mada lijes može biti i znatno skuplji, te ostalih usluga poput oblačenja pokojne osobe, dolazi se do prosječne cijene od 1000 eura. „Znam, među najjeftinijima smo u Hrvatskoj, što nitko ne bi vjerovao za Dubrovnik“, rekao je direktor Boninova Marijan Dadić. Što se kremacija tiče, u dubrovačkom dijelu Hrvatske ona je rijetkost. Razlog je tradicijske prirode, kao i cijena prijevoza pokojnika do krematorija.

Na brojnim ceremonijama kremiranja sudjeluju svećenici, koji se bez problema odazivaju na takve ispraćaje, ali njihova tijela, kao i tijela časnih sestara, kad im srce prestane kucati, polažu se isključivo u grob.

Iz Varaždinske Biskupije ističu da je od 1963. godine stajalište Crkve da se kremiranje ne protivi kršćanskoj vjeri.

CESTARINA VELIKA PROMJENA NA HRVATSKIM AUTOCESTAMA

Naplatne kućice odlaze u povijest, stižu i kamere za očitavanje tablica Cestarina će se naplaćivati beskontaktno i bez zaustavljanja vozila putem ENC uređaja i automatskim prepoznavanjem registarskih pločica (ALPR)

S

lovačka kompanija Sky Toll zajedno s češkom tvrtkom TellNet pobijedila je na natječaju za novi sustav naplate na autocestama u Hrvatskoj, objavile su Hrvatske autoceste.

Sky Toll u svojoj ponudi obvezao se da će izgraditi novi sustav naplate za 99.891.850,64 milijuna eura s PDV-om. Procijenjena vrijednost nabave novog sustava na natječaju bila je 100 milijuna eura. Za odluku o odabiru bilo je potrebno šest i pol mjeseci od otvaranja ponuda 18. srpnja prošle godine.

Naši sugovornici tvrde kako je to vrijeme utrošeno na analizu svih 10 ponuda koliko je pristiglo na natječaj. U odluci o odabiru navodi se da je od tih 10 ponuda njih pet odbijeno jer su neprihvatljive.

Cjelokupni novi sustav naplate cestarine �inancira se bespovratnim europskim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Ako na ovu odluku neće biti žalbi, ugovor bi se mogao potpisati do kraja ovog mjeseca. Rok za izvođenje radova je 24 mjeseca te bi Hrvatska novi sustav naplate cestarine trebala dobiti

Posao je vrijedan 100 milijuna eura koje s�žu iz europskih fondova 2026. godine. Ovo je praktično pretposljednji potez uvođenja novog sustava naplate cestarine kao jednog od najvažnijih i i najskupljih infrastrukturnih projekata ove Vlade. On je uslijedio punih osam godina nakon što je u veljači 2016. tada tek imenovani ministar prometa Oleg Butković najavio promjenu sustava naplate te izradu analize koja bi trebala biti integrirana u Hrvatskoj.

U tih osam godina prošli smo put od ideje o uvođenju vinjeta do konačnog, dvojnog rješenja - cestarina će se naplaćivati beskontaktno putem ENC uređaja i automatskim prepoznavanjem registarskih pločica (ALPR).

Novi sustav bit će implementiran svim autocestama u Hrvatskoj kod sva tri koncesionara HAC-a, Bina Istre i Autoceste Zagreb-Macelj.

Cestarina će se i nadalje naplaćivati na osnovu prijeđene udaljenosti.

Ulazak i izlazak vozila bit će registriran putem DSRC čitača za ENC uređaje i kamera za detekciju registarskih pločica. DRC čitači i kamere bit će postavljeni na portale koji će biti razmješteni po autocestama. Broj portala na autocestama odredit će isporučitelj opreme.

ENC uređaji bit će obave-

Novi sustav bit će implementiran svim autocestama u Hrvatskoj kod sva tri koncesionara HAC-a, Bina Istre i Autoceste Zagreb-Macelj. Cestarina će se i nadalje naplaćivati na osnovu prijeđene udaljenosti.

zni za teška vozila, a neobavezni za laka vozila. ALRP sustav koristit će se pak samo za laka vozila. Velika novost je da će se svi korisnici, bez obzira koji sustav koriste, morati registrirati u sustav te dostaviti broj registracije, državu njena izdavanja i način plaćanja.

ENC uređaj bit će vezan uz registraciju vozila te ga njegovi korisnici više neće prenositi iz vozila u vozilo kao sada. Visina cestarine određivat će se prema jediničnoj cijeni po kilometru za različite skupine vozila koju utvrđuje svaki upravitelj i koncesionar.

Uz to, uvest će se nekoliko cjenovnih kategorija – ljetna sezona, vožnja vikendom, veća prometna zagušenost.

Rušenje postojećih naplatnih kućica u planu je u nekoj kasnijoj fazi projekta.

Lonely Planet: Plaža u Brelima čisto je blaženstvo U uvodu svog novog vodiča na 11. mjestu najboljih plaža na svijetu uvrstili su Punta Ratu u Brelima

T

uristički div Lonely Planet objavio je novi vodič za ‘Najbolje plaže‘ na svijetu, a među svjetskim biserima našla se i jedna rajska plaža na Jadranu. ‘Od legendarnih zlatnih zaljeva do malo poznatih uvala, nijedna školjka nije ostala neokrenuta tijekom naše potrage za najboljim plažama na svijetu.

Poslali smo naše pisce posvuda u potragu za uzvišenim obalama punim surfanja i udaljenim krajevima teško dostupnog raja za novu knjigu Lonely Planeta ‘Najbolje plaže na svijetu‘. Od Albanije do Jemena i posvuda između, naš tim je plivao, ronio, ispi-

jao koktele i pješačio kroz prašume, kako bi stvorio konačnu bibliju‘, ističe Lonely Planet u uvodu svog novog vodiča u koji je na 11. mjestu najboljih plaža uvrstio Punta Ratu u Brelima.

‘Sanjiva Punta Rata proteže se 400 m oko rta zaštiće-

nog prirodnim rezervatom na čarobnom mjestu gdje se šume alepskog bora susreću s hladnim, čistim Jadranskim morem.

Jedna od najljepših plaža na hrvatskoj obali, mirisni borovi šumarci pružaju hladovinu, dok duboko plavo

Opjevana plaža Punta Rata u Brelima kod Makarske

more nudi idealne temperature iznad 20°C od lipnja do listopada za plivanje, ronjenje, vožnju kajakom ili veslanje na dasci.

Ova plaža je čisto blaženstvo. Zadržite se na obližnjoj šetnici kako biste uhvatili veličanstvene zalaske sunca, kada nebo sjaji dubokim narančasto-crvenim i neonsko ružičastim tonovima, dok sunce zalazi ispod borova koji se uzdižu iznad mora‘, piše Lonely Planet i objašnjava kako stići do prekrasne uvale: ‘Plaža se nalazi na sjeverozapadnom rubu Brela (do nje se lako dolazi pješke ili biciklom), oko 50 km jugoistočno od Splita na dalmatinskoj obali Hrvatske. Split ima međunarodnu zračnu luku i dobre autobusne veze s Brelima (1 sat)‘, ističe se u novom vodiču.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

5

IZBOR NOVI GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK VOJSKA RH JE TADA DOBILA PRVI MIG-21

Plenković je predložio Turudića, a Milanović se žestoko usprotivio, sada u medijima traje žestoki rat

Ivan Turudić, kandidat za šefa DORH-a

Borović je planirao iskočiti iz zrakoplova kojemu je ponestajalo goriva kada je uočio bljesak - signal s piste u Puli

N

akon što je premijer Andrej Plenković predložio Ivana Turudića, sadašnjeg člana Visokog kaznenog suda, za šefa Državnog odvjetništva (DORH), a predsjednik Zoran Milanović se tome usprotivio kazavši da “taj tip ne smije biti ni sudac“, to je postalo prvorazredno političko pitanje.

Koplja se lome oko izbora Turudića za šefa DORH-a Najprije je Milanović optužio Turudića da se, u vrijeme dok je bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, s Mamićem sastajao i vozio u automobilu pod plaštem noći u vrijeme kada je Mamić bio najprije osumnjičenik, a potom i pod istragom.

Potom je u medije dospjela prepiska poruka između Turudića i Josipe Rimac u vrijeme dok je on bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, a ona pod istragom zbog korupcije. Ranije je tvrdio da nije posebno dobar s njom.

Javnost nagađa hoće li Plenković ustrajati na Turudiću ili će odustati od njega. „Još uvijek sam kandidat za šefa DORH“, rekao je u nedjelju navečer Turudić. Nisam se čuo s premijerom, nisam ga zvao, nije mi to navika da zovem premijera, a pogotovo ne nedjeljom”, kazao je.

Ustvrdio je i da nije lagao o Josipi Rimac. „Prvo želim reći da kad sam govorio da nisam posebno dobar s njom, to se odnosilo na 2015. godinu kad su me novinari ili netko snimio u jednom lokalu u centru Zagreba. Od 2015. do 2024. je prošlo devet godina i mi smo u međuvremenu postali dobri poznanici i znali bi se dopisivati, što je očigledno i znali bi popiti kavu. Naše poznanstvo se na to svodilo”, poručio je Turudić.

Na pitanje novinarke jesu li poruke autentične, odgovorio je: “Ne znam jesu li autentične, zapravo ne znam, to bi trebalo provjeriti. Neke sigurno jesu, nekih se sjećam, a nekih se uopće ne sjećam.”

Naveo je da se sjeća da ga je Rimac tražila da se nađu na sudu.

“Josipa Rimac je bila državna tajnica, ona je bila saborska zastupnica, meni je posao kao predsjednika suda bio da primam stranke pa sam tako primio i nju”, kazao je Turudić Ponovio je da je Rimac tražila informacije o nekom predmetu na sudu, ali da joj on nije pomogao.

Obilježeno 32 godine od preleta Danijela Borovića MIG-om 21

‘Strah kod Milanovića’ Na pitanje zašto je predsjednik Milanović toliko pro�v njega, Turudić je kazao: “On meni ne može opros�� 2014. godinu i Lex Perković.

Predsjednik je jedna vrlo osvetoljubiva osoba. Rekao sam da se on koris� i hrani

emocijama drugih ljudi. On ne bira sredstva i napada gdje god s�gne i njegovi napadi traju od 2014. godine od Lex Perkovića. Ne znam čega se boji, ali užasno je opasna situacija kad zajedno djeluju strah i mržnja”.

“Kad se god navedu neki ljudi kojima sam ja pomagao, mogu vam sad na brzinu nabrojiti: Josipa Rimac, protiv nje je podignuta optužnica, Zdravko Mamić je optužen i osuđen. Moj bratić Miro Vrlja je osuđen na višegodišnju kaznu zatvora. Svi ljudi koji se spominju da sam im pogodovao su zapravo osuđeni”, dodao je.

“Ivo Sanader, za kojeg se govorilo da je govorio da sam ja ‘njegov dečko’, je također

osuđen na Županijskom sudu u Zagrebu. Govorilo se o mojoj bliskosti HDZ-u, a HDZ je kao pravna osoba osuđen na Županijskom sudu u Zagrebu. Sve što sam vam nabrojio se dogodilo za vrijeme kad sam bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Očito je da nije dobro kad ja nekome pomažem”, izjavio je Turudić.

O izboru šefa DORH-a odlučuje Sabor natpolovičnom većinom koju premijer Plenković ima. (T.G.)

O

bilaskom napuštenog podzemnog vojnog aerodroma u Željavi, svetom misom, odavanjem počasti poginulim braniteljima te svečanom akademijom u Korenici su u subotu obilježene 32 godine otkako je preletom Danijela Borovića Hrvatska dobila prvi MIG21.

Izaslanik predsjednika Vlade i ministra obrane Željko Živanović rekao je na svečanoj akademiji da je MIG-21 bio san za sve koji su se borili protiv velikosrpske agresije, te podsjetio da je Borović noćni prelet izveo tijekom vrlo nepovoljnih okolnosti zbog čega mu je preostalo da se pouzda u letačko iskustvo ne bi li u Puli sletio na neosvijetljenu pistu.

Umirovljeni pukovnik Borović podsjetio je da su piloti hrvatske nacionalnosti bili praćeni dodatno nakon što je u Austriju preletio Rudolf Perišin i da je trebalo čekati pogodan trenutak kako bi se izvuklo iz tadašnje Jugoslavenske narodne armije, a tako osigurati i prvi hrvatski borbeni zrakoplov s obzirom da onaj s kojim je Perišin nije predan Hrvatskoj.

Nakon pomnih i tajnih priprema i čekanja prilika se ukazala 4. veljače 1992. godine, kada je Borović dobio

Želi pomoći da se popuni politički prostor koji je trenutno “bez ikakvih vrijednosti, bez ideologije, Boga i nacije”

‘Di si rados�’….’Di si lipa’ Hrvatski mediji su u nedjelju objavili detalje iz sto�njak whatsapp poruka suca Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josipe Rimac, optužene za korupciju, koji su se od 2016. do 2020. intenzivno dopisivali.

“Di si rados�”, napisala je Josipa Rimac tadašnjem predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu Ivanu Turudiću. “Di si lipa”, odvra�o joj je Turudić, navodi dnevnik.

WhatsApp poruke koje su godinama razmjenjivali Josipa Pleslić (bivša Rimac) i i predloženi kandidat za glavnog državnog odvjetnika pokazuju da je njihov odnos sasvim drukčiji od onoga kako

ga Turudić predstavlja.

Sadržaj mobitela Josipe Pleslić (prije Rimac), koje je Uskok zaplijenio, svjedoči da su �jekom godina, sve do njezina uhićenja 29. svibnja 2020. godine, sudac Turudić i ona razmijenili više sto�na poruka i telefonskih poziva te se susreli više puta. Neki od njih dogodili su se i na Županijskom sudu u Zagrebu.

Prepiska pokazuje i da te susrete nije inicirala samo ona, već i on. On čak i malo više. Otkriva da se Rimac s Turudićem sastajala zbog konkretnih predmeta vođenih na tome sudu, ali i da je on od nje ponekad tražio usluge.

N

akon skoro četiri godine medijske tišine i političke mirovine, na scenu se vraća Bruna Esih. „Nakon što je nedavno u redove Hrvatske stranke prava - HSP pristupio general Željko Glasnović, to je ovih dana učinila i Bruna Esih. Pristupnicu Hrvatskoj stranci prava potpisala je u nazočnosti predsjednika HSP-a Nikice Augustinovića“, poručili su u nedjelju iz HSP-a.

Nekadašnja zvijezda Karamarkova HDZ-a, a onda i Nezavisnih za Hrvatsku - stranke koju je osnovala sa Zlatkom Hasanbegovićem - kaže da se HSP-u pridružila kako bi pomogla da se popuni politički prostor koji je trenutno «bez ikakvih vrijednosti, bez ideologije, Boga i nacije».

Počast poginulim braniteljima u Korenici noćnu smjenu.

Plan je bio da sleti u Puli u 17,20 sati, no nije ni poletio do 17,33 sati kada se već smračilo i naoblačilo. To je njegovo slijetanje na pulsku neosvijetljenu pistu dodatno zakompliciralo i Borović je već bio izgubio nadu te planirao iskočiti iz zrakoplova kojemu je ponestajalo goriva kada je uočio bljesak - signal s piste.

“Spuštao sam se, osjetio da nema propadanja i kotrljanje kotača. Nisam se niti raskopčao, već su me vukli iz aviona i čestitali“, prisjetio se umirovljeni pukovnik Borović.

Prelet je planirao sa suprugom Snježanom koja je bila s djetetom u njihovom domu u Bihaću. Opisala je svoj neizvjestan i opasan

višednevni put preko neprijateljskog teritorija i s nepoznatim vozačima i suvozačima iz Bihaća, preko Posušja, Splita do Zagreba kada se susrela sa suprugom.

“Dobili smo dva sata fore da se izvučemo iz Bihaća i da nastavimo svojim putem - Danijel je krenuo na let, a Vanja i ja u nepoznato“, rekla je Borović.

Načelnik Općine Plitvička jezera Ante Kovač izrazio je želju prema Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu da se vrati na Željavu jednog od MIG-ova 21, nakon što budu rashodovani dolaskom Rafala.

Program su organizirali Općina Plitvička jezera i Udruga branitelja Domovinskog rata općine Plitvička jezera.

Esih se učlanila u HSP, vraća se na političku scenu Bruna Esih

„Nakon četiri godine potpunog izbivanja iz političkog života, moja odluka za povratak nužno otvara dva osnovna pitanja: zašto sada i zašto HSP. Motiv nikada nije nebitan. Kao i trenutak. Postoje oni kojima motivacija

za bilo kakvo političko djelovanje proizlazi iz jednostavnih, pragmatičnih razloga, ali se o njima, među njima, ne govori. U toj hrvatskoj političkoj ‘omerti‘ jedina je norma da normi nema, odnosno da sve i svatko ima svoju cijenu, bilo da je riječ o potražnji ili prodaji. Zato je to prostor bez ikakvih vrijednosti (osim demagoški) - bez ideologije, Boga i nacije. Za koga se takvima onda ostaje boriti, ako ne tek za sebe same? ... Na pravom sam, dakle, mjestu, u koje je utisnuto još živo slovo Oca Domovine.

Mjestu gdje riječi ne blijede, a bojovnici ne odustaju!

Mjestu ponosnog člana Hrvatske stranke prava, na kojemu sam zahvalna i koje me čini poniznom. Bog i Hrvati!“, poručila je nova članica HSP-a Bruna Esih.

6

KOLUMNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Međusobne svađe i podjele guraju Hrvatsku natrag u balkansku krčmu U posljednje vrijeme iz Hrvatske dolazi sve više uznemirujućih vijesti o rastućem raspirivanju svađa i podjela od vrha do dna društvene piramide.

Najžalosnije je što trenutni hrvatski predsjednik, stranačke vođe i njihove pristalice svoju zapaljivu retoriku i bijes koji se sve više pretvara u nepomirljivu mržnju putem mainstream medija prenose na običan narod što i onako zabrinjavajuću situaciju čini još gorom. Šteta koja se tako nanosi puno je šira i prijeti dostignuti jednu sasvim novu, neprihvatljivu razinu sa koje će smirivanje tenzija postati gotovo nemoguća misija.

Sve to zorno pokazuje koliko su vodeći hrvatski političari i društvo općenito još uvijek utaočeni jugobalkanskim načinom mišljenja i ponašanja.

Kako bilo, ne bi se smjeli samo tako miriti s bujanjem ekstremizma na hrvatskoj ljevici i desnici i posljedicama koje bi njihovo zaslijepljeno ponašanje moglo opet donijeti hrvatskom narodu. S tolikim intenzitetom 'bivših' svađa i podjela, s toliko rasprostranjenom korupcijom, moćnom dubokom državom i sve većim utjecajem 'srpskog sveta', Hrvatska je zaista u ozbiljnoj opasnosti da se 'neprimjetno' vrati u vrijeme i prostor prije postignuća svoje slobode i samostalnosti.

Ako do toga dođe, jednom kada, za otprilike stotinjak godina, povjesničari budu proučavali što se događalo u ovom stoljeću na 'našim prostorima' sigurno će se pitati kako se moglo dogoditi da jedna tako snažno uskrsla i svime bogata država ponovo završi kao siromašna služavka nove (zapadno)balkanske zajednice? Većina njih vjerojatno će se složiti da su glavni razlozi za to bili politička nezrelost većine hrvatskog naroda, tradicionalni jal te vješto podmetnute svađe koje su ionako malobrojne Hrvate dijelili u međusobno nepomirljive tabore.

I to nije od jučer.

Nekad su se ti tabori zvali ilirci i pravaši, pa Jugoslaveni i nacionalisti, pa partizani i ustaše, pa 'antifašisti' i 'fašisti', pa globalisti i suverenisti...

Za sve njih je karakteristično da su se uvijek, s različitim intenzitetom, borili i još se bore jedni protiv drugih prepuštajući u međuvremenu tuđim planovima i interesima da odlučuju o njihovoj budućnosti i sudbini.

Na kraju tih međusobni borbi, pobijedili ili izgubili, nisu vidjeli u onim drugima svoju braću i suputnike nego smrtne neprijatelje. Pa se ostrašćeno srljalo u nove podjele i sukobe. Konačno,

da su se jedni i drugi potrudili temeljito istražiti uzrok i pozadinu međusobnih svađa i sukoba onda bi sigurno pronašli da njihov najgori neprijatelj nije onaj s kojim se svađaju nego onaj koji ih iza leđa svađa.

Na žalost, takvu vrstu pogubnih podjela i danas forsira zaostali teret jugobalkanskog ljevičarskog naslijeđa u vrhu vlasti i mainstream medijima u čemu im spremno pomaže ljuta domoljubna desnica tako da im je trenutno najvažnije pitanje – Jesi li s nama ili protiv nas?

To ih neminovno vodi u ekstremizam, a povijest nam je mnoštvom primjera pokazala da je ekstremizam uvijek opasan dolazio on slijeva ili zdesna.

Kad god se običan narod da zavesti ekstremno lijevo ili ekstremno desno dolazi do sukoba i ratova. Uvijek je to tako bilo. Ljudi to moraju shvatiti.

Ono što balkanski ljevičari i desničari još ne shvaćaju je da biti ljevičar ili desničar ne znači nužno biti ratoborni ekstremist Zaostala jugoudbaška duboka država uz 'malu pomoć' centrale iz Beograda i Moskve zna kako poticati i održavati 'bivše' svađe i podjele među Hrvatima, a ekstremiste s lijeva i desna željne samoisticanja i medijske pozornosti pretvoriti u korisne budale za svoje ciljeve. Teško je oteti se dojmu da sve te koji se zalažu za 'mi ili oni' rješenja, koji se provokativno kite jugokomunističkim ili ustaškim obilježjima i one koji redovito organiziraju svastike i 'incidente' na utakmicama ne potiče i koordinira ista 'nevidljiva' ruka.

Očito se na hrvatskoj političkoj i društvenoj pozornici uglavnom sve svelo na podmetanja, sirove emocije, a ne zdrav razum i mudrost.

Vodeći političari opterećeni jugobalkanskim naslijeđem uz pomoć potpaljivačkih medija stvaraju svađalačku klimu u kojoj nitko ne može s nikim i onda se u taj vakuum vješto ubacuju razni Pupovci, Sorošovi liberali i jugonostalgičari kojima se otvara silan prostor djelovanja. Ne treba biti politički Einstein da bi se odgovorilo na pitanje kome to odgovara.

Svakom i malo ozbiljnom političaru jasno je da se politika ne vodi mržnjom ni bijesom već hladne glave, mudrošću i strpljenjem. Na žalost sadašnja hrvatska politička scena vrvi onima koji zajapureno forsiraju 'mi ili oni' i 'sve sad i odmah' politiku. Gotovo i nema onih koji imaju i zagovaraju domoljubno - pomiriteljsku mudrost jednog Tuđmana, B. Bušića, Tomca, Kolinde Grabar-Kitarović.

Političko i medijsko ozračje

Piše: Željko Dogan

Takvu vrstu pogubnih podjela i danas forsira zaostali teret jugobalkanskog ljevičarskog naslijeđa u vrhu vlasti i mainstream medijima u čemu im spremno pomaže ljuta domoljubna desnica takvima danas ne poklanja nikakvo poštovanje ni pozornost. Upravo suprotno, 'hrvatski' mediji u stranom vlasništvu odrađuju svoj dio zadatka i dobar business tako što međuhrvatske svađe i podjele još više potiču, a to im usput povećava gledanost i tiražu.

Pitanje je dakle kada bi se u ovako zatrovanom ozračju i pojavio neki novi Tuđman koliku bi potporu običnog naroda dobio i bi li se uspio održati na vlasti zbog sabotaže jugonostalgičnih medija, duboke države i interesnih skupina koje su premrežile i kontroliraju gotovo svaki segment hrvatskog društva.

Pogledajte koliko se već u tom pravcu odmaklo. I što se sve uradilo da se s političke scene maknu svi oni koji su htjeli da se u Hrvatskoj vodi politika bazirana na slozi i jasno de�iniranim nacionalnim interesima, a ne na jalovim svađama i podjelama.

Potrebno je sjetiti se tretmana i operacije rušenja bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je unatoč svim pritiscima slijeva i zdesna odbila dijeliti svoj narod. I zato platila cijenu. Tko god što mislio o njoj ona je ipak donijela duh optimizma i nagomilano nezadovoljstvo naroda pokušavala preusmjeriti u uzbudljive projekte nacionalnog ozdravljenja. Okrećući leđa balkanskom primitivizmu i stalnom mlaćenju jedne te iste prazne slame Hrvatsku je uvijek predstavljala kao uljuđenu europsku zemlju koja ima što ponuditi svijetu.

Koliko bi danas u očima svijeta i nas samih Hrvatska bila ljepše i pouzdanije mjesto da je nismo onako pilatovski srušili i oprali ruke.

Jedno je sigurno, do ovakvog političkog poremećaja i nereda koji se širi na sve strane ne bi došlo da je ona ostala predsjednica.

Prokleti hrvatski jal. Koliko nam je samo zla i štete kroz povijest nanio. Zar nije žalosno što i danas ima toliko puno Hrvata koji ne mogu podnijeti da je neki drugi Hrvat uspješniji, bolji, pametniji, ljepši, bogatiji? Poglavito ako je uz to još i ponosan domoljub.

Već duže vrijeme čujemo i čitamo po novinama da je po anketama trenutni predsjednik Zoran Milanović najpopularniji političar u Hrvatskoj, ali i strani političar u zemljama 'Naše Regije'. Nema razloga u to ne vjerovati. Kao ni u to da će njegova popularnost još više rasti i osigurati mu drugi mandat što više bude sijao svađe i podjele među Hrvatima. Izgleda da mi bez toga ne možemo. To nam dođe kao ispušni ventil.

Njegov konfrontacijski cirkus s Plenkovićem, HDZ-om, EU-om i NATO-om, očito je privlačniji i zabavniji masi onih Hrvata koji se politikom bave na razini trača nego 'dosadna' politika zrelih i odgovornih političara koju ionako površno prate i razumiju. Ljudi su prirodno predodređeni da više obraćaju pozornost na svađe i sukobe, a to je dio ljudske prirode koju svatko može zlouporabiti. Političari to dobro znaju. Milanović najbolje. On koristi frustracije i probleme kojima je hrvatski narod opterećen tako što nadolijeva ulje na vatru i zabavlja raju otkačenim 'zoranizmima', ali nikada i ni zašto ne nudi rješenje.

To je nekima možda simpatično i smiješno, ali tamo gdje se računa mjesto i uloga predsjednika jedne države na Milanovićevo ponašanje ne gleda se kao na cirkus već kao na zrcalo kulture i politike naroda i države koju on predstavlja. Što položaju i ugledu Hrvatske čini nepopravljivu štetu. Svi koji su na predsjedničkim izborima dali svoj glas Milanoviću da bi srušili Kolindu znali su točno za koga su glasovali, ali ih nije bilo briga.

Nakon četiri godine njegovog katastrofalnog premijerskog mandata koje je uglavnom proveo ratujući s braniteljima i crkvom, namećući ćirilicu Vukovaru i čineći štetu Hrvatskoj gdje god je stigao, svi su znali da će, kada dođe na mjesto predsjednika, ponašati se kao razjareni bik u staklarskoj radnji. A ipak su mu dali svoj glas i zapravo vole da se tako ponaša. Činjenica da je Milanović za više od milijun birača predstavljao poželjan izbor za predsjednika i da je unatoč enormnoj šteti koju nastavlja raditi na unutarnjem i međunarodnom planu i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj govori dovoljno o političkoj zrelosti većine Hrvata.

Zaslužuju li dakle bolje stanje u Hrvatskoj od ovog kojeg su

sami sebi izabrali?

Vidite, puno ljudi u Hrvatskoj kuka da je potrebno izvršiti lustraciju kako bi se konačno riješili reketa 'bivše' jugoudbaške ma�ije koja još uvijek snažno i nažalost vrlo uspješno djeluje na sprječavanju procvata novostvorene hrvatske države.

Stvarno to žele? Evo im idealne prigode. Ovo je superizborna godina u kojoj ih čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori. Tko im brani da predstavnicima takvih ne daju svoj glas? Ali ne, možete se kladiti da će se opet dati izigrati, opet ih izabrati i onda poslije toga opet kukati kako ništa ne valja.

Ako se to dogodi, već učinjenu štetu biti će sve teže sanirati, bivše svađe i podjele bez obzira tko bude sastavljao novu vladu samo će se umnožavati, politička i društvena scena još više radikalizirati i približavati dramatičnom raspletu kakve smo već nekoliko puta u povijesti jedva preživjeli.

Ima li dakle načina da hrvatski narod iziđe iz ovog ukletog kruga ponavljanja jednih te istih grješaka i stanje pokrene na bolje? Ima – Glasovati! I ohrabrivati druge da glasuju. Za one koji promoviraju slogu i europsku budućnost Hrvatske. Za one koji će koristiti svaku prigodu za smanjenje tenzija u društvu i ohrabrivati uljudan dijalog i suradnju. A ne za one koji će mu nastaviti nametati nepomirljive ideološke podjele iz 2. svjetskog rata i 'nove' balkanske integracije kako bi ga doveli u stanje u kojem je bio za vrijeme bivše Jugoslavije.

Masovan izlazak na izbore i dovođenje na vlast poštenih domoljuba desne i lijeve orijentacije koji će voditi politiku koja međusobno povezuje, a ne dijeli narod lijek je za današnje stanje u Hrvatskoj.

Hrvati dakle imaju jasan izbor – ili se nastaviti samouništavati u međusobnim svađama i podjelama i lagano kliziti u već viđenu prošlost buduće regionalne zajednice ponovo dominirane Srbima ili na vlast birati političare bez tereta jugobalkanskog naslijeđa.

Hrvatska će se u ovoj godini suočiti s puno ozbiljnih izazova. Prije svega s kritičnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima koji će odlučivati u kojem će smjeru ići u idućem četverogodišnjem, po svemu sudeći, jako turbulentnom razdoblju. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku predstavljaju veliku prijetnju miru u svijetu. Ako Rusija porazi Ukrajinu međunarodni red i poredak će se raspasti, a kao posljedica toga vrlo lako može doći do nereda i raspada EU. Mlada hrvatska država okružena je ljubomornim i

grabežljivim susjedima, u prvom redu velikosrbima, koji samo čekaju novu povijesnu prigodu da ponovo pokušaju dočepati se željenih teritorija.

Hoće li u tome uspjeti ovisi o jakim političarima na vlasti, jakim institucijama i jakom domoljubnom narodu koji će na vrijeme prepoznati vanjske ugroze i pripremiti se za njih.

Najmanje što Hrvatima sada treba je da međusobnim svađama i podjelama nastave urušavati slogu i temeljne vrijednosti na kojima počiva njihova obrambena moć. Oni političari i građani koji vole svoju hrvatsku državu bez uvjeta da bude baš onakva kakva njima osobno odgovara ili da je ovako ili onako stranački obojena, moraju ustrajati u traženju i jačanju zajedništva. Čak i ako se ljudi međusobno ne slažu kada rade skupa na rješavanju zajedničkih problema oni će se s vremenom zbližiti. Treba dakle graditi takvo ozračje u kojem će se ljudi međusobno poštovati, uvažavati i surađivati na ostvarenju općeg dobra kako bi izgradili društvo i budućnost Hrvatske kakvu svi skupa želimo i zaslužujemo.

Ne smijemo dopustiti da u Hrvatskoj sve osim nogometne reprezentacije funkcionira ispod svojih mogućnosti.

Unatoč svim nedostacima Lijepu našu treba voljeti bezuvjetno. Kao mater ili svoje dijete, kako pjeva klapa Intrade u pjesmi 'Croatio iz duše te ljubim'. I iz te ljubavi napraviti za nju ono u čemu smo najbolji da je promijenimo na bolje, a ne čekati da netko drugi za nas stvori stanje kakvo bi mi željeli. Naše domoljublje treba biti praktično a ponašanje uljudno. Pretjerana razdražljivost, vrijeđanje i površno kritiziranje znaci su pomanjkanja zrele nacionalne svijesti i osobne kulture.

I na kraju pitanje za milijun eura - Zašto se politički i kulturni standard u Hrvatskoj srozao na tako nisku razinu, a društvo polariziralo i podijelilo?

Zbog odbacivanja vlastitih vrijednosti. Ta ključna istina se u Hrvatskoj namjerno ignorira ili se vrlo rijetko spominje. Na to je nedavno u podcastu Velebit upozorio fra Mario Knezović naglasivši da snaga za prevladavanje svih problema i izazova s kojima se mlada hrvatska država suočava ne leži toliko u njenoj političkoj i ekonomskoj moći koliko u održavanju temeljnih vrijednosti hrvatskog naroda. Vjeri, domoljublju, slozi i zdravoj obitelji. Sve što iznikne iz toga obećava bolju budućnost.

Od toga ovisi i hoćemo li se ponašati kao uljuđen europski narod ili kao primitivno balkansko pleme.

U SPOMEN

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

7

RATNIK VRATIO SE U HRVATSKU IZ LEGIJE STRANACA I PRIKLJUČIO OBRANI ZEMLJE

Preminuo je Bruno Zorica Zulu, ratni zapovjednik Bojne Frankopan

Kao otac vodio si nas kroz najveće oluje, siguran u konačnu pobjedu, objavili su iz Bojne Frankopan

U

svojoj 72 godini u četvrtak, 24. siječnja, preminuo je Bruno Zorica Zulu (1952.-2024.) inače zapovjednik Bojne Frankopan. Bruno Zorica je po mnogima jedan od najkarizmatičnijih ratnika iz Domovinskog rata koji je radi svoga iskustva u Legiji stranaca (gdje je dobio nadimak Zulu) sudjelovao u stvaranju specijalnih postrojbi Hrvatske vojske.

Tijekom Domovinskog rata Bruno Zorica se borio na brojnim ratištima u Hrvatskoj, a sve vrijeme rata Bojna Frankopan je bila jedna od udarnih igala ofenzivnih akcija Hrvatske vojske. Ratna kruna Bojne Frankopan bilo je njihovo sudjelovanje u VRO Oluja. Bruno Zorica je umirovljen 1998. godine od kada živi u svom rodnom Ivanić Gradu (obitelj mu je porijeklom iz sela Rupa kod Skradina). „Kao otac vodio si nas kroz najveće oluje, siguran u konačnu pobjedu. Prvi si nosio križ kako bi nas ponosnim stazama naših predaka doveo časno i uzdignute glave na sam oltar domovine. Danas u 5.00 sati, nisi nas napustio, jer ti nikada nisi napuštao svoje dečke, kako si nas zvao – sinove. Danas mi imamo najjačeg anđela čuvara na nebu“, stoji na Facebook stranici Bojne Frankopan s kojom su se oprostili od svoga umirovljenog zapovjednika.

Legionarsko iskustvo Zorice započelo je nakon incidenta kojega je izazvao tijekom Hrvatskog proljeća 1972 godine kada je napustio komunističku Hrvatsku i otišao u Francusku. U bijegu od tadašnjih vlasti utočište je pronašao u Legiji stranaca gdje je bio sve do početka Domovinskog rata kada se vraća u Hrvatsku i stavlja na raspolaganje sa svojim legionarskim iskustvom. „Obitelji i suborcima iskrena sućut i počivao u miru Božjem. Neka ti je laka Hrvatska grudu za koju si se borio do zadnjeg dana svoga života“, stoji u Facebook objavi Bojne Frankopan.

Prebojao ćirilični natpis

U ono vrijeme bilo je nezamislivo da neki mladi ljudi mogu pjevati “Vilu Velebitu” i “Ustani, bane”. Dok su trajali prosvjedi u Zagrebu, ja sam s dvojicom prijatelja uzeo ljestve i kilogram boje i otišao na željezničku stanicu u Ivaniću, gdje smo prebojili ćirilični natpis. Ivanić je malo mjesto i netko nas je “otkucao”. Od bivše milicije

dobili smo batine kao konji i tada sam po hitnom postupku dobio poziv za ratnu mornaricu na 18 mjeseci. Tada sam, sa samo 20 godina, odlučio pobjeći iz bivše Jugoslavije – tim riječima opisao je samo jednu od uzbudljivih crtica iz svog života Bruno Zorica, iza kojeg su dvije rane kao posljedice borbi, jedan propali brak, troje djece s dvije različite žene i život prepun uspomena dostojnih dobre knjige ili �ilma.

Do tog događaja, živio je u obitelji s četvero braće. U rodnom gradu Zorica je završio električarski zanat pa se zaposlio u Končaru i radio po terenima. A onda je došlo Hrvatsko proljeće, anegdota s početka te je bio prisiljen na bijeg. Pod okriljem noći bratov prijatelj ribar prevezao ga je iz Rijeke u Italiju, odakle je otišao u Francusku. Mlad i jak, za život je zarađivao radeći na Azurnoj obali na gradilištu kamo je jednoga dana banula inspekcija u pratnji policije.

– Blokirali su gradilište tražeći neregularne radnike i tako naletjeli i na mene. Priveli su me u policiju gdje mi je inspektor rekao da imam dvije mogućnosti: izgon u Jugoslaviju ili u Legiju stranaca. A kako sam u Jugoslaviji proglašen dezerterom, znao sam da bih po povratku otišao izravno na Goli otok koji je ranih 70-ih godina bio jako aktivan. I tako sam se odlučio za ovu drugu opciju iako tada uopće nisam znao što je Legija stranaca.

Ali jako brzo sam doznao... – ispričao je svojedobno Bruno Zorica Zulu.

Preuzela ga je žandarmerija i prevezla ga u Nicu u “vojarnu crvenih đavola”, gdje se prijavio. Uslijedio je transfer do Marseillesa pa u 25 kilometara udaljeni Aubagne, glavnu bazu Legije.

Idućih dana prošao je pregled u vojnoj bolnici i psiho�izičke testove pa zadužio

Zulu ispred svojih vojnika u Bojni Frankopan opremu za obuku i s 46 kandidata kročio na trajekt koji će ih odvesti na Korziku.

Promijenili mu identitet

– Na trajektu nam se činilo da smo u raju jer su nam rekli: jedite, pijte, Legija časti.

Kad smo stigli na Korziku, već su nas čekali kamioni koji su nas prebacili u Corte, jedan od dva Legijina centra.

Sjećam se kako smo se približavali toj tvrđavi iz doba Napoleona, željezne ulazne kapije i malog platoa koji je bio spreman za postrojavanje.

Kad su s kamiona podigli ceradu, ugledali smo sa svake strane po šest instruktora koji su nas dočekali s palicama i, kako smo iskakali, tako su nas počeli mlatiti – prisjetio se Zulu “dobrodošlice” u Legiju stranaca gdje su mu ubrzo promijenili identitet i

Zorica kao francuski legionar

stvorili posve novog čovjeka.

Ubrzo mu je protumačeno da će nakon pet godina, s istekom ugovora i u slučaju da za njim ne tragaju policija i obavještajne službe iz matične zemlje, vratiti pravo na vlastito ime i prezime.

Nakon četiri mjeseca temeljne obuke, prva desetorica u klasi imaju pravo odabrati padobransku postrojbu, koja se tada smatrala najelitnijom, a tako je i sada. Ova postrojba u svoje redove primala je najbolje od najboljih, među njima i Brunu Zoricu.

– Odazvao sam se tamo zbog izazova i zbog novca jer je plaća padobranaca bila 30 posto viša od ostalih. Dali smo prisegu, nataknuli bijele kape: pa mi smo sada legionari! Ukrcali smo se na vlak prema novoj bazi ne sluteći da nas i tamo očekuje... punokrvni vojnički “dril” samo za ljude satkane od kamena.

Prve vojne intervencije proveo je u bivšim francuskim kolonijama diljem Afrike.

– Ne samo da je Francuska s njima imala sporazum o vojnoj suradnji, nego je vedrila i oblačila u tim zemljama i postavljala predsjednike, a mi smo ih svrgavali... ako nisu bili dobri – domeće naš sugovornik.

Ratni put Legije stranaca najprije ga je vodio na Komorske otoke u Indijskom oceanu, na gašenje nemira i

pobune, no prvi veći oružani sukob čekao ga je 1977. u Čadu u kojem je proveo šest mjeseci. Osamdesete je u više navrata proveo u Džibutiju i Srednjoafričkoj Republici u kojima je s legionarima svrgnuo tadašnjeg korumpiranog vladara Bokassu. Tih godina našao se i na Tahitiju radeći na osiguranju transporta atomske bombe. U Libanon je upućen 1983., bio je u Bejrutu u paklu građanskog rata.

Domovinski rat

Početkom 90-ih s Legijom odlazi u prvu operaciju Pustinjska oluja i tamo ostaje deset mjeseci tijekom kojih je s legionarima ušao u Kuvajt i Irak, dok je dio ostao čuvati Saudijsku Arabiju. Kada se početkom lipnja 1991. vratio u francusku bazu, do njega su već dopirali vjetrovi Domovinskog rata.

U to vrijeme istodobno je počeo održavati kontakte s Hrvatskom i okupljati Hrvate u Legiji. A kako je procedura odlaska iz Legije za Zoricu trebala potrajati šest mjeseci, shvatio je da nema vremena za čekanje pa je nakon gotovo 19 godina zauvijek istupio iz Legije stranaca, zapravo pobjegao, kao nekoć, ali u suprotnom smjeru.

– Jedne subote ukrcali smo se u dva auta i stigli u Hrvatsku. Nazivali su nas “psima rata”, a ja sam s 5000 maraka u Hrvatsku vojsku došao na 200 maraka. Ja to još mogu progutati jer znam karakter našeg naroda, ali najviše me pogađa što su vrijeđali one strance koji su nam došli pomoći dobrovoljno, premda su već ostvarili mirovine od Legije – ogorčen je Bruno Zorica na tretman legionara i stranih dragovoljaca.

U ljeto 1991. sa svojim “Francuzima” stigao je u Kumrovec, u stacionar u kojem je zatekao Miljenka Filipovića, također bivšeg legionara, koji se u Hrvatsku vratio

mjesec, dva ranije s generalom Rosom.

– Miljenko je već formirao bojnu Zrinski pa, da se ne bi previše legionara grupiralo u jednoj postrojbi, odlučio se pristupiti formiranju bojne Frankopan. Ilija Tot kao najstariji legionar preuzima zapovjedništvo, a ja sam imenovan dozapovjednikom, odnosno terenskim zapovjednikom – objašnjava Bruno Zorica kojeg pitamo kako je izgledala obuka prvih hrvatskih komandosa.

– Naši instruktori iz Legije dobro su poznavali psihu čovjeka i mi smo odmah znali tko bi bio sposoban ostati u specijalnim postrojbama, a tko ne. One za koje smo smatrali da ne mogu izdržati commando obuku uputili smo u druge postrojbe i brigade, a oni za koje smo procijenili da će izdržati “dril” prolazili su obuku koja je ipak bila lakša od one koju smo mi prolazili u Legiji.

Ja sam osobno imao šest mjeseci obuke u Legiji, a mi smo morali ove momke čeličiti u mjesec, mjesec i pol.

I mi smo ih čeličili. Gledao sam te mangupe i znao sam da će biti dobri. Nije bila potrebna samo poslušnost, u njima se trebalo vidjeti i malo otpornosti, a oni su to imali – kazao je Bruno Zorica dodajući da su buduće komandose slali u šumu Žutica pokraj Ivanić Grada, u centar za commando obuku.

Danas ne žali ni za čim

– Učili su gađanje, kako premostiti prepreke, raditi s eksplozivima, nabijanje kondicije trčanjem danju i noću.

Ali momci su imali strašan moral – prisjeća se brigadir Zorica prvih dana djelovanja bojne Frankopan koja je službeno prestala djelovati krajem 1992. godine.

Njegovi komandosi razmješteni su po brigadama, a on nastavlja ratovati s generalom Gotovinom sve do operacije Južni potez. Umirovljen je u prosincu 1998. godine, otkada vodi Udrugu veterana Bojne Frankopan.

Politika ga ne zanima.

– Kad se stavi na vagu taj život ratnika, legionara, dragovoljaca, moram reći da je bilo jako teških trenutaka, ali više je bilo onih lijepih.

Ne žalim ni za čim, a da sam ostao u Jugoslaviji, bio bih električar, 15 godina gradio bih kuću, imao bih dvoje-troje djece i bio bih kao i većina naših ljudi. Ovako, prošao sam više od pola svijeta i živio život punim plućima – zaključio je svoju priču brigadir Zulu.

Tjedan dana prije smrti promaknut je u čin generala. Pokopan je u subotu, 27. siječnja, uz obitelj, suborce i prijatelje i uz visoke vojne počast na gradskom groblju u Ivanić Gradu.

8

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

KONCERTI IZUZETNO USPJEŠNA AUSTRALSKA TURNEJA ‘TAMBURAŠA U STARKAMA’

Mejaši ostaju sjajan primjer transformacijske moći glazbe koja nadilazi granice i spaja ljude u sreći i harmoniji Pripremio: Mladen LEKO

N

ogometni klub "Melbourne Croatia" i sidnejski Hrvatski klub "King Tom" doživjeli su pravu vatru kada je dinamični bend "Mejaši" otvorio svoju australsku turneju pripremivši nastup radi kojeg je publika poželjela još pokoji dodatak.

Ovaj turneja označava važno dostignuće za bend i lokalnu australsko-hrvatsku zajednicu podjednako, prisutnost Mejaša donijela je užarenu atmosferu i potaknula proslavu hrvatske kulture i glazbe koja je na obje lokacije trajala do dugo u noć.

Godinama su ljetni koncerti koje su organizirali klubovi bili temelj druženja zajednice na koje su stizali brojni poznati izvođači na australske obale.

Dodatak Mejaša na ovaj impozantan popis izvođača uz bendove kao što su Magazin, Opća opasnost i Bebek svjedoči o njihovom sve većem utjecaju i popularnosti na globalnoj pozornici.

Osnovni cilj ovih koncerata uvijek je bio jačanje hrvatskog kulturnog identiteta i poticanje zajedništva unutar lokalne australsko-hrvatske zajednice.

Nastup Mejaša bio je simbol ove misije, oni su u tradicionalne hrvatske melodije odlično uklopili modernu glazbu, na divljenje publike svih uzrasta.

Nastupi izvođača kao što su DJ Takac iz Melbournea i grupa Akcija iz Sydneyja dodatno su pridonijeli savršenoj atmosferi te večeri.

Od trena kada su Mejaši stupili na pozornicu atmosfera je bila prepuna uzbuđenja i iščekivanja. Svojim zaraznim ritmovima i beskrajnom energijom izveli su niz hitova počastivši prisutne i nevjerojatnim izvedbama popularnih pjesama kao što su „Bubamara”, „Zorica” i „5-6 piva”.

No njihove glazbene sposobnosti nisu stale ovdje, također su odali počast hrvatskim klasicima kao što su „Večeras je naša fešta” Tomislava Ivčića te Thompsonova „Lijepa li si” pokazavši tako svoju raznovrsnost i poznavanje bogatog glazbenog naslijeđa Hrvatske.

Na koncertima su bile prisutne stotine obožavatelja, što dodatno svjedoči o glazbenoj popularnosti Mejaša i njihovoj posebnoj prisutnosti na pozornici. Čim je

'Mejaši' koncertima opčinili publiku, ujedinili hrvatsku kulturu i glazbenu izvrsnost

bend počeo izvoditi svoje hitove publika je zaplesala i zapjevala zajedno s njim, stvorivši tako nevjerojatno živu atmosferu koja se čula u cijelom prostoru.

No uzbuđenje nije završilo s posljednjim notama, Mejaši su se nakon koncerta rado družili s publikom i tako učvrstili svoju reputaciju ne samo talentiranih glazbenika već i pristupačnih običnih ljudi.

Stigavši iz Hrvatske, Mejaši su se iskristalizirali kao tračak glazbene izvrsnosti, opčinili su publiku svojim jedinstvenim nastupima i iskrenim tekstovima. Njihov spoj tradicionalne hrvatske glazbe i modernih elemenata zasluženo im je donio posvećene obožavatelje kod kuće i izvan granica Hrvatske, a njihova australska turneja bila je još jedan dokaz njihove globalne popularnosti.

Australska turneja Mejaša bila je zaista uspješna, ujedinila je zajednice i proslavila hrvatsku kulturu kroz univerzalni jezik, jezik glazbe.

Kako nastavljaju osvajati srca publike diljem svijeta, Mejaši ostaju sjajan primjer transformacijske moći glazbe koja nadilazi granice i spaja ljude u sreći i harmoniji.

Od srca još jednom želimo čestitati posvećenim članovima odbora i neumornim volonterima obaju klubova - NK Melbourne Croatije i King Toma iz Sydneyja. Njihova posvećenost i strast da nastave organizirati nenadmašne događaje iz godine u godinu i tako obogaćuju našu zajednicu uz žarke boje hrvatske kulture i glazbe za svaku je pohvalu.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

9

HK WODONGA MJESTO TRADICIONALNE HRANE, GLAZBE, BOĆANJA, PROSLAVA…

Složno i veselo uz domaće pečenje i slatke kolače!

Novos� iz kluba možete pra�� na njihovoj Fb službenoj stranici Wodonga Croa�an Club

Zaista je lijepo vidjeti Hrvate Wodonge okupljene oku hrvatskog kluba u kojem se rado druže Pripremila: Suzana FANTOV

I

z Hrvatskog kluba Wodonga koji se nalazi na adresi 11 Mills Street u Wodongi (Victorija) stižu lijepe vijesti o zajedničkom druženju na Dan Australije, kada su njegovi vrijedni članovi priredili zajednički ručak.

Okupljeno u svojoj dvorani, veselo društvo uživalo je u pečenjima s ražnja koje su omogućili Ante Kovačević i Shane McKnezie, a kako je zabilježeno na njihovoj službenoj Facebook stranici bilo je tu i puno slatkih kolača.

Voditelji kluba zahvaljuju svima koji su se odazvali, posebice onima koji su pomogli u kuhinji i oko pospremanja!

Zaista je lijepo vidjeti Hrvate Wodonge okupljene oko hrvatskog kluba u kojem se rado slave rođendani, druži se uz kavu i uživa u uvijek zabavnom boćanju… stoga i ovim putem ih pozdravljamo te potičemo da nam se jave kako bi što bolje mogli pratiti njihove aktivnosti te podijeliti ih s čitateljima Hrvatskog vjesnika, a onda i šire. Jer, kako naš narod voli reći – „nek se vidi da nas ima“!

A svima onima koji se nađu na putu prema Wodongi predlažemo da im se jave te posjete omiljeni hrvatski klub.

10 STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Hrvatska je spremna za izbore

SDP panično traži koalicijske partnere

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

H

vatska je spremna za parlamentarne izbore! Preciznije rečeno, osigurane su sve potrebne zakonske pretpostavke za održavanje parlamentarnih izbora. Naime, očitujući se o Zahtjevu za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, koji su podnijeli oporbeni saborski zastupnici i privatni predlagatelji, Ustavni sud je zaključio da spomenuti zakon nije u suprotnosti s Ustavom, pa će izbori koji se po njemu održe biti zakoniti. Riječ je o zakonu koji je Ustavni sud ukinuo u veljači 2023. uz upozorenje da izborne jedinice treba uskladiti s demografskim promjenama, odnosno prilagoditi ih tako da vrijednost glasa birača bude jednaka u svim izbornim jedinicama, kako se ne bi ugrozila ustavnost parlamentarnih izbora.

Nadležno ministarstvo pripremilo je izmjene zakona, Sabor ih je usvojio i zakon je, istina, uz neke peripetije, stupio na snagu, nakon čega je oporba iznijela brojne primjedbe, tvrdeći da su izborne jedinice nelogično iscrtane, da su nezakonite, nazivajući ih „harakiri” i frankenštajnskim” izbornim jedinicama. "Od samog početka, proces donošenja, kao i sadržaj zakona ne odgovara zahtjevima Ustavnog suda, temeljnim demokratskim standardima, ni standardima Venecijanske komisije i donosi se prelamanjem preko koljena”, rekla je jedna oporbena političarka. No, sada, kad je Ustavni sud utvrdio da zakon nije u suprotnosti s Ustavom, reakcija iz oporbe nema.

Priča o Zakonu o izbornim jedinicama samo je jedna u dugačkom nizu situacija koje nas navode na zaključak da hrvatska oporba nema ni

Priča o Zakonu o izbornim jedinicama samo je jedna u dugačkom nizu situacija koje nas navode na zaključak da hrvatska oporba nema ni ideja, ni energije

ideja, ni energije kojima bi se izborila za naklonost birača, a u konačnici i za bolju Hrvatsku.

Praktički cjelokupna aktivnost oporbe svodi se na to da iz dana u dan reagira na poteze vlasti te na slučajeve korupcije i kriminala koji izađu u javnost. Ukratko, na „bapske” svađe s vladajućom strankom.

Silnu su energiju i vrijeme oporbene stranke utrošile na spomenuti zakon, premda je i površno upućenoj osobi bilo jasno da on nije protivan Ustavu. Daleko od toga da je taj zakon idealan, da se pitanje izbornih jedinica ne bi moglo urediti bolje i logičnije, no rasprava o tome posve je nalik raspravi o sastavu nogometne reprezentacije. Kad se razgovara o nogometu, ispadne da je svaki Hrvat veliki stručnjak i da bi svaki složio sastav bolje nego Zlatko Dalić, ali sastav i dalje slaže izbornik i nitko drugi. Za razliku od Hrvata koji raspravljaju o sastavu reprezentacije, a nikada neće biti u prilici odlučivati o tome koja jedanaestorica će istrčati na teren, oporba ima šansu doći u poziciju „pisca” zakona, samo se mora za nju izboriti. No, „bapskim svađama” i kritikom radi kritike, bez konkretnih i uvjerljivih programa i projekata, to se teško može postići. A ako bi joj se kojim slučajem i posrećilo, to ne bi bilo dobro ni za same te stranke i političare, ni za Hrvatsku. Što se događa kad nespremna i nesposobna politička garnitura preuzme vlast, zorno svjedoči aktualna situacija u gradu Zagrebu. Nakon smrti tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, vlast je doslovce pala u ruke aktivističko-zelenom pokretu Možemo koji je imao puno energije i znanja za organiziranje prosvjeda i okruglih stolova, ali ne za vođenje grada. Kad je ta garnitura preuzela upravljanje gradom, pokazalo se ne samo da nisu donijeli obećana poboljšanja, nego nisu u stanju upravljati trivijalnim stvarima poput odvoza smeća i košenja trave u parkovima.

Piše: Zvonimir Despot

K

ako se bliže parlamentarni izbori, veliki igrači nastoje se dodatno ojačati i malim satelitima, kao i dosad, a mali sateliti nastoje uz velike politički preživjeti izbore i opet osvojiti neku unosnu fotelju za osiguranje egzistencije. Tako je ovih dana u prvom planu SDP. Oni je dugi niz godina uz sebe vukli propali HNS, a sad traže nove satelite. Dojam je da to rade u panici. Jer im ankete baš i nisu sklone, neprestano zaostaju za HDZ-om, a i unutar same partije postoje razmimoilaženja je li njezin šef Peđa Grbin dovoljno jak lider da partija s njime osvoji vlast. Grbin će pak sve napraviti da SDP ojača i da na izborima dobije što više.

No i SDP i Grbin u svojevrsnoj su panici.

Ta je panika krenula od njihove zatečenosti odlukom stranke Možemo! da s njima ne želi formirati nikakvu predizbornu koaliciju na nacionalnoj razini. SDP je na to računao, računajući kakvu suradnju ima na vlasti u Zagrebu. No možemovce je prehitila njihova umišljenost, bahatost, arogancija, sve osnaženo osvojenom polugom vlasti u Zagrebu, pa su valjda jako sigurni da će sami osvojiti puno više nego sa SDP-om, i da će onda nakon izbora diktirati uvjete partnerima pri sastavljanju nove vlasti. Međutim, ankete im uopće ne idu u prilog, ali sad više nema povratka.

I što SDP radi? Panično grebe i traži i prihvaća sve što mu se nađe i što mu se ponudi.

Tako će na njihovu listu ići Dalija Orešković i njezina smiješna strančica s još smješnijim nazivom Stranka Dalija Orešković i ljudi s

Piše: Hrvoje Hitrec

Č

esta riječ u javnoj uporabi je - doznaka.

To jest doznake koje Hrvati izvan Hrvatske, dugo izvan nje ili kraće, šalju svojima i njihovima u domovinu. Pa smo tako saznali da su lani poslali puste milijarde najmilijima, u iznosima višim no ikada, čini se da premašuju i domaću zaradu od turizma. Pa zar to nije lijepo, pa mi moramo poticati ljude da odlaze iz Hrvatske i šalju nam lovu, a ne jamrati kao što inače radimo. Riječ je o baštini, o tradiciji, nego kako bi Hrvati u domovini preživjeli da velike dijelove hrvatstva nisu slali izvan Hrvatske, posebno u zadnjih dvjesto ili sto pedeset godina. Kako bi napredovali, razvijali se.

I dobro je da se ništa nije promijenilo nakon žuđene samostalnosti hrvatske države, nego su i doznake u svotama ojačane.

A kakve se sve pojedinačne, obiteljske, na kraju i nacionalne tragedije iza svega kriju, ma koga to zanima. Dotle, kazuju podatci, hektar Hrvatske (poljoprivredno zemljište) košta (stoji) manje nego bilo koji hektar zemlje u Europi, što stranci prate s velikim zanimanjem.

imenom i prezimenom. Ona je SDP toliko opčinila da će joj dati mjesto na listi koje joj jamči mjesto u Saboru nakon izbora. Dobro, ona je dosad bila najaktivnija među saborskim zastupnicima, najviše u pogledu galame i vrijeđanja.

U SDP se može uklopiti i Anka Mrak Taritaš, koja je bila ministrica u Vladi Zorana Milanovića iz kvote HNS-a.

No SDP je u panici otišao tako daleko da je svojim poželjnim i prirodnim partnerom nazvao krajnje lijevu ekstremnu Radničku frontu! To je javno izjavila še�ica RF-a Katarina Peović, i baš riječima da ih SDP smatra svojim prirodnim partnerom! I nitko iz SDP-a to nije demantirao ni umanjio njezinu konstataciju. Upravo suprotno, potvrdili su da se vode pregovori. To je najbolji dokaz totalne dezorijentacije Grbina i partije.

To da se u panici za potporu traže i birači RF-a je dno dna, to je najjeftinija politička prostitucija, krajnje degutantno i nakaradno.

Jer ako SDP osvoji vlast, i ako RF bude dio vlasti, i u Saboru i u Vladi, gdje se donose ključne odluke za budućnost zemlje, kako će se u tome uklapati program RF-a? Koje će politike RF-a prihvatiti SDP kao svoje? To bi svakako trebali znati prije izbora pa da ljudi znaju što bi mogli dobiti nakon njih.

Jer nemojmo zaboraviti da se RF radikalno suprotstavlja bilo kakvom obliku privatnog vlasništva. Evo samo da izdvojim neke mjere koje bi RF uveo da dođe na vlast: ukidanje mjera koje vode privatizaciji zdravstva te povrat trenutačnih privatnih liječničkih praksi pod okrilje javnog zdravstva; ukidanje svih oblika naplate konačnom korisniku zdravstva; uvođenje radničke kontrole u svim poduzećima; opća zabrana prekovremenog rada; postupno smanjivanje dobne granice umirovljenja na 55 (žene)/60 (muški) godina; poništavanje svih privatizacija u kojima je bilo nepravilnosti i pogodovanja mora biti jedan od prvih poteza progresivne vlasti.

Ta je panika krenula od njihove zatečenosti odlukom stranke Možemo! da s njima ne želi formirati nikakvu predizbornu koaliciju na nacionalnoj razini

RF svaku privatizaciju, pa i onu u kojoj nije bilo nepravilnosti, smatra nelegitimnom, i oni bi zapravo sve nacionalizirali, podruštvenili, i sve vratili na stanje kakvo smo imali do 1990. godine. A SDP o svemu šuti! Nečuveno! (Večernji list)

Doznake premašuju zaradu od turizma

Ono što sve zanima u stvari su trivijalnosti povezane uglavnom s politikom, političarima, strankama. Njima su u pravilu posvećene udarne minute, oni su vrlo, vrlo važni, strašno važni, a publika je u međuvremenu navikla da je tako, kao magare na batine.

Ova je godina osobita po trostrukom izbornom pleteru, pa se već krenulo s ispitivanjima jadnih ljudi tko im se sviđa, tko ne, a anketare najviše zanimaju parlamentarni izbori za koje su zainteresirane sve stranke, naravno, i žalosno je da sve ne mogu ući. Zašto ne mogu? Zato što zgrada Sabora ide u rekonstrukciju, a pričuvni prostor ne može primiti toliko zastupnika. Žalosno, ali treba misliti unaprijed. Zašto se - kada se zgrada na zabranjenom Trgu sv. Marka obnovi - one stranke, odnosno njihovi korifeji, koji osvoje jedan posto ili manje, zajedno s onima ispod pet (znači vrlo dobrima, dobrima i dovoljnima) ne bi smjestili na balkonu, koji ionako treba proširiti. Pri tomu ne mislim na manjine – njima su zajamčena mjesta u parketu, jer mi smo Hrvati gospodska nacija, ne guramo se.

I ne trebamo, čini se, rečene iseljenike koji šalju doznake, ne trebamo ih u Hrvatskom državnom saboru. A bilo ih je, čak dvanaest ako se dobro sjećam (u kvoti i Hrvati iz Herceg Bosne koji nisu iseljenici), što je pri-

Kazuju podatci, hektar Hrvatske (poljoprivredno zemljište) košta (stoji) manje nego bilo koji hektar zemlje u Europi, što stranci prate s velikim zanimanjem

glupoj hrvatskoj politici i pupovčanima bilo teško za gledati, te su ih sveli na razumne brojke. Jer ne mogu Hrvati izvan Hrvatske imati više zastupnika od pupovčana, kako je objašnjeno, odnosno nije, nisu se usudili izaći s takvim objašnjenjem pred hrvatsku publiku, pa počeli mucati nešto o porezima.

Ali su „doznake“ (kako lijepa riječ, koju mnogi ne razumiju) i nadalje pristizale.

Kao uostalom u vremenima hrvatske neslobode, kada su pod nazivom „emigrantske doznake“ godišnje iznosile više od šest milijarda dolara (podatci za tzv. Jugoslaviju u cjelini, ali s enormnim hrvatskim udjelom). U tomu smislu im inače proskribirana „ustaška“ emigracija nije smetala.

O ostalim trivijalnostima samo rubno.

Novinari se bune, donekle s pravom, da će im presušiti izvori informacija, ne samo u izvidima nego i u istragama, pa bi istraživačko novinarstvo moglo presahnuti.

Jest da je bilo neprirodnih koalicija (policija-sudstvo-novinarstvo), pa su na neka uhićenja ili hapšenja novinari i kamere stizali prije policije, osumnjičene izvlačili u pidžamama, a kada se potom (u nekim slučajevima) pokazalo da nije kao što se prikazalo, i sud potvrdio, nastala bi silenzio stampa… Presumpcija krivnje. Kako god, ovaj put sam ipak na strani novinara, pa oni su most prema javnosti, a javnost gladna afera. Čujem da je jedan novinar otkrio izvor Mrežnice. Ne znam kakve će biti posljedice. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

DUHOVNOST UZ SPOMENDAN BL. KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA 10. VELJAČE

Bio je krotak po svom duhovnom asketskom životu. Bio je gladan i žedan pravde za svakoga čovjeka, za svoju Zemlju i svijet Tekst: Mons. dr. Tomo VUKŠIĆ (2021.)

A

lojzije Stepinac već je za života, a još više nakon svoje smrti, bio i ostaje vrlo zanimljiv brojnim osobama različitoga stručnog pro�ila, ideološke orijentacije, vjerske pripadnosti te crkvenih i društvenih odgovornosti. A u prilog toj informaciji neka posluži samo podatak da je od 1947. godine, koliko je poznato, na različitim jezicima objavljeno čak oko 40 životopisa ovoga blaženog mučenika.

O Stepincu je napisano i rečeno vrlo mnogo. I nije baš lako pronaći neku temu ili oznaku njegove duhovnosti koja već ne bi bila dovoljno istaknuta. Pa ipak, s nakanom da se ne ponavlja ono što je rečeno na drugim mjestima, nekako se čini da je Stepinac, kao svjedok i učitelj nade, općenito govoreći, trebao biti više istican i spominjan kao poticaj. I jer ga upravo ta oznaka čini iznimno suvremenim, pa čak i različitim od drugih Božjih ugodnika s ovoga područja, želio bih upravo o toj temi izreći nekoliko misli.

Katolička crkva hrvatskoga govornog područja dala je do sada 19 blaženika i svetaca. Među njima je 12 muškaraca i sedam žena, od kojih četiri nisu etničke Hrvatice, ali su živjele i umrle među Hrvatima.

Tri su službeno proglašena sveca: Nikola Tavelić, Leopold Bogdan Mandić i Marko Križevčanin. A blaženim je proglašeno njih šesnaestero: Augustin Kažotić, koji je vjerojatno čak dva puta bio beati�iciran, Jakov Zadranin, Gracija Kotoranin, Ozana Kotorka, Alojzije Stepinac, Ivan Merz, Marija Petković, Miroslav Bulešić, Anton Durkovic, Sera�in Glasnović Kodić, Anton Muzić i Drinske mučenice: Jula Ivanišević (Hrvatica), Berchmana Leidenix (Austrijanka), Krizina Bojanc (Slovenka), Antonija Fabjan (Slovenka), Bernadetta Banja (Mađarica).

Svakom postupku za proglašenje blaženim ili svetim nužno prethodi činjenica da u narodu Božjemu postoji, barem na lokalnoj razini, spontano i rašireno uvjerenje o svetosti osobe koja je kandidat za čast oltara i, povezano s tim, da postoji također spontano nastalo očitovanje pučkoga štovanja njezine svetosti. To štovanje, sve dok kandidat ne bude proglašen blaženim, ne smi-

Zašto je Stepinac svetac

je biti javno, to jest ne smije se poticati ni odvijati se u ime Katoličke crkve, nego može biti samo privatno, koje se događa na razini neslužbene pobožnosti pojedinaca ili cijelih skupina.

Neka imena ovih blaženika i svetaca više su poznata, a neka manje. Za svakoga od njih, međutim, postoji barem lokalna raširenost uvjerenja u njihovu svetost te očitovano i trajno štovanje jer, u protivnom, ne bi mogli biti proglašeni blaženima ili svetima. Pa ipak, nekima od njih vjernici se radije i u velikom broju utječu u zagovor. Za neke druge to je nešto rjeđe, dok su imena nekih jedva poznata našoj široj katoličkoj javnosti, što je, vjerujem, posvjedočilo nabrajanje imena svih naših blaženika i svetaca.

Iako su svi oni zaista štovani, ni kod jednoga od njih ne postoji tako snažno izraženo općenarodno pristajanje kao što je to u primjeru Alojzija Stepinca. Njegova svetost za vjernike je toliko bila uvjerljiva da je na razini pučkoga štovanja bila neupitna još prije negoli je bio proglašen blaženim. Dovoljno je prisjetiti se mnoštva bezimenih, malih, običnih ljudi, koji su svakodnevno spontano klečali i molili se na Stepinčevu grobu, što je mogao vidjeti svatko tko je dolazio. Također, euharistijskih slavlja u zagrebačkoj katedrali svake godine na 10. veljače desetljećima prije proglašenja blaženim. Istina, ta misna molitva službeno je bila formulirana kao zadušnica i upućivana nebesima kao želja da Crkva kardinala Stepinca službeno uzdigne na čast oltara. Međutim, jednako je istina da su se vjernici na tim misama masovno okupljali s već postojećim dubokim i općim uvjerenjem da je Stepinac zaista svet.

Svetac i mučenik ‘saint and martyr’, Melbourne

Kip bl. Alojzija Stepinca postavljen u dvorištu katedrale St. Patricka u Melbourneu Stoga je službena beati�ikacija, koja je kasnije uslijedila, za hrvatske katolike bila prvenstveno samo potvrda sa strane službene Crkve onoga što su oni otprije osjećali i prakticirali, a ne razrješenje dvojba ili odgovor na nejasnoće, koje bi oni eventualno imali u vezi s tim pitanjem. I dok postoje blaženici i sveci za koje bi se moglo opravdano kazati da, i nakon službene beati�ikacije ili kanonizacije, na razini pučke pobožnosti vjernike treba gotovo “nagovarati” ne bi li njihovo štovanje prestalo biti samo lokalno ili pojava, koja se događa u okviru samo manjih zajednica, vjerničkih, redovničkih ili biskupijskih, u Stepinčevu primjeru to je posvema drukčije.

Naime, jednostavno rečeno, on je od početka općeprihvaćeni narodni svetac hrvatskih katolika.

Budući da se za Alojzija Stepinca nedvojbeno može kazati da je on, više negoli ijedan drugi naš blaženik ili svetac, prihvaćen kao duhovni i zaštitni znak hrvatskih katolika uopće, u nastavku bih želio pozornost zadržati upravo na fenomenu te opće raširenosti uvjerenja među hrvatskim katolicima o njegovoj svetosti i pokušati potražiti objašnjenje te pojave. I za razliku od napasti, koja nije nepoznata, da se to jednodušno pristajanje vjernika pokuša protumačiti političkim, ideološkim, narodnim, civilizacijskim ili kulturološkim razlozima, ovu temu mora se držati na području teologije i Crkve kao naroda Božjega jer je samo tamo njezino rodno

mjesto i životno ostvarenje. Naime, samo teološki i ekleziološki govor o svetosti odgovara istini i nije njezina opasna redukcija.

Vjerujemo da je Alojzije Stepinac svetac i da će svecem biti proglašen kada to providnost bude htjela i kada to bude najprikladnije zato što je njegova savjest bila čista i mirna. I ne samo da smo u to uvjereni nego znademo da je to već dokazano u vrlo strogim crkvenim istraživanjima.

Vjerujemo da je svetac također zato što je u svom životu u vrlo visokom stupnju ostvario blaženstva Isusova (Mt 5,1-12). Bio je siromašan u duhu jer je ponizno priznavao da je iz Božjih ruku primio sve. Bio je ožalošćen zbog poniženja i nasilja koja su nanošena Bogu, ljudima i Crkvi. Bio je krotak po svom duhovnom asketskom životu. Bio je gladan i žedan pravde za svakoga čovjeka, za svoju Zemlju i svijet. Bio je milosrdan prema

bijednima i progonjenima i odlučan prema moćnicima u obrani prava čovjeka i Crkve.

Pokazao je to već u prvim godinama svoje biskupske službe, a osobito za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata. (…)

Vjerujemo da je Stepinac svetac zato što je mnogo, dugo i na razne načine trpio za istinu i Isusovo evanđelje i zato što je učinio sve što je mogao u onim okolnostima da se zaštiti svako Božje stvorenje i da se poštuju temeljna prava svakoga čovjeka, a da ni u jednom času nije popustio ni pred strašnim prijetnjama ni pred zavodljivim obećanjima, niti je imao straha, ni ozlojeđenosti ni mržnje prema svojim progoniteljima. (…)

A u čemu je bio Stepinčev poseban način svetosti, koji ga je učinio tako dragim narodu Božjemu među Hrvatima?

Kažu da je francuski mislilac Teilhard de Chardin u svoje vrijeme napisao: “Svijet će pokloniti svoje povjerenje onima, koji mu budu znali pobuditi nadu”. I imao je posvema pravo! U tom smislu, misleći na povjerenje koje hrvatski katolici gaje prema blaženom Alojziju Stepincu, smije se kazati da je to prvenstveno zato što je on u crkvenoj zajednici, na čije je čelo bio postavljen kao biskup, kao i u cijelom narodu, kojemu je svom dušom pripadao, uporno budio i svojim primjerom podržavao nadu u gašenje svakoga ideološkoga, političkoga i moralnoga mraka te u izlazak u duhovnu i društvenu slobodu.

Stepinac je darivao nadu koja je izlazila iz njegove vjere, unutarnje slobode i očitovala se u snazi njegovih uvjerenja. Temeljio ju je na vjeri da je svaka kršćanska nada u Gospodinu Bogu, da od njega dolazi i da se u njemu ostvaruje. U tom smislu, i njegovo je biskupsko geslo bilo: “U tebe se, Gospodine, uzdam!” On se tako pretvorio u učitelja nade jer je, pavši na hrvatsku zemlju, u

skladu s mišlju svetoga Pavla, bio “apostol Krista Isusa po nalogu Boga, Spasitelja našega, i Krista Isusa, nade naše” (1 Tim 1,1). U toj zemlji je svjedočio, umro i za sve donio obilat rod. Bila je to nada od koje je ponajprije on sam živio. Zapravo, bila je to njegova vjera u Isusa Krista i vječni život, koje u njegovu slučaju nije moglo ugroziti nikakvo trunjenje na zemlji, pa ni ono u zatvorskoj ćeliji u Lepoglavi. Dapače, upravo suprotno, Stepinčeva nada izrasla je kao plod upravo na tom umiranju. Odnosno, kao što bi rekao Isus u usporedbi sa zrnom pšenice: “Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod” (Iv 12,24).

Stepinčevo pouzdanje u Gospodina zaista je bilo čudesno veliko. U dugoj moralnoj noći ljudskoga roda, koja se u ono vrijeme, u obliku različitih nastranih ideologija, totalitarnih režima, zločina, stradanja i progona, tako snažno bila sručila na njegov narod i Crkvu, i na gotovo cijeli svijet, te vremenski nadživjela i Stepinčev odlazak s ovoga svijeta, mogla ga je održati samo njegova unutarnja sloboda iz koje je rasla nada koju je prenosio i na druge.

Njegova nada, koju je utemeljeno gajio, protezala se usporedno i na narodno i na crkveno biće. Znao je da Crkva Kristova živi samo u životima konkretnih ljudi, koji uvijek pripadaju konkretnom narodu. Znao je da su konkretan čovjek i konkretan narod �izička pretpostavka postojanja Crkve. Znao je da nema slobodna vjernika bez slobodna čovjeka i da nema slobodne Crkve Kristove bez slobodna naroda.

Znao je da je Crkva onakva kakvi su ljudi i da je Crkvi onako kako je ljudima jer ljudi su Crkva. Zato je smatrao da i hrvatski narod, kako bi mogao ostvarivati svoju slobodu, ima pravo na svoju državu, utemeljenu na Božjoj pravdi i uređenu pravednim zakonima.

12

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

HKC 'ADELAIDE' SPOMENDAN UTEMELJITELJICE REDA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE

Mnoge župe na svijetu ostaju bez prisutnosti redovnica, stoga se smatramo izuzetno blagoslovljenima što ih imamo upravo u našoj sredini, rekao je vlč.

Poljak

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide, službena Fb stranica

B

rojni vjernici Hrvatske katoličke zajednice Adelaidea slavili su u nedjelju, 4. veljače, u crkvi sv.

Patrika svetu misu tijekom koje je izražena posebna zahvalnost čašćenjem relikvije sv. Marije de Mattias.

Sveta Marija de Mattias zauzima posebno mjesto u ovoj zajednici u kojoj djeluju časne sestre pripadnice Reda Klanjateljica Krvi Kristove, koji je utemeljila ova svetica.

Podsjetimo se da su prve sestre stigle u Adelaide 1973. na poziv tamošnjeg biskupa da bi pomagale svećeniku u radu s hrvatskim emigrantima. Od tada se postupno uključuju u život na australskom prostoru i šire svoj apostolat.

Apostolat sestara je raznolik: župna kateheza, animiranje liturgijskih slavlja i vođenje crkvenog zbora, rad sa zajednicom Krvi Kristove i molitvenom grupom Marija De Mattias (na engleskom jeziku), koordiniranje pastoralnog vijeća, pastoralni posjeti bolesnima i potrebnima, socijalne aktivnosti, koordiniranje i rad s volonterima u socijalnim djelatnostima, vodstvo Društva umirovljenika.

- Mnoge župe na svijetu ostaju bez prisutnosti redovnica, stoga se smatramo izuzetno blagoslovljenima što ih imamo upravo u našoj sredini. Osobito ćemo zagovoru i zaštiti sv. Marije de Mattias preporučiti naše predane redovnice - s. Slavicu i s. Ljilju, te moliti za nova zvanja u ovoj redovničkoj zajednici, kako bi njene kćeri i dalje u budućnosti svojim životima proslavljale Krv Kristovu po kojoj je čitavi svijet otkupljen – rekao je vlč. Luka Poljak uoči samog misnog slavlja obogaćenog pjesmama crkvenog zbora sv. Ceclilije, molitvene zajednice Krvi Kristove i orguljaša Borisa Lovrinova.

- Zajednica je duhovno obogaćena čitanjem jednog od tri tisuće pisama koje je napisala sv. Marija de Mattias, a pročitala ga je i kroz pjesmu približila naša s. Ljilja Muzić. Ona je ujedno za ovu priliku prigodno uredila oltarni prostor te napisala Molitvu vjernih. U znak zahvale Bogu za dar prisutnosti naših časnih sestra u

'Nad mukama, nevoljama i nemirima, uvijek će pobjeđivati Gospodin'

našem centru, molili smo za što skoriji oporavak s. Slavice Turčić, kao i za nova zvanja u ovoj redovničkoj zajednici – prenosimo vam riječi zahvale vlč. Poljaka uz neke odlomke iz pisama koja je Marija De Mattias upućivala sestrama Klanjateljicama Krvi Kristove za vrijeme svoga upravljanja Družbom od prvih godina osnutka (1834.) do smrti (1866.), a koje smatramo da je vrijedno pročitati i baš kao i svako pismo „otvoriti“ za razmišljanje i poticaj.

Na kraju sv. mise pristupilo se pojedinačno čašćenju relikvije (prvog reda) svete utemeljiteljice.

Iz pisama sv. Marije De Mattias

Broj u zagradama, na kraju odlomka, označava broj pisma u tiskanim svescima iz kojih su uzeti odlomci: Sjetite se da Vas je Bog pozvao u ovu svetu Družbu da se posvetite i da posvetite druge duše koje su stajale Krvi našeg Zaručnika Isusa raspetoga. (661) Neka Isusova ljubav ispuni Vaše srce i uskoro Vas posveti. (542) Bog neka vas blagoslovi… i sjedini u sjeni križa među rijekama božanske Krvi da privlačite duše u raj. To je naš poziv. Ohrabrite se! (537) Budite radosna, moja draga kćeri! Isus nas ljubi! Njegova Majka je i naša draga Majka koja nas želi imati svete, te

nam neće uskratiti potrebne pomoći. A hoćemo li se posvetiti? Da, ako to i mi želimo; a zato smo i postale Klanjateljice božanske Krvi, jer to želimo. Ohrabrite se, dakle, i ustrajte…. (397) Naša je Družba potpuno Božje Djelo. On će se pobrinuti da ju dovede do kraja, na slavu svoje predragocjene Krvi. Mi se preporučimo njegovom milosrđu da nam pomogne svojom milošću i svojim svjetlom. (857) Od srca služimo blagoslovljenom Bogu, i nastojmo objavljivati Isusa koji je raspet iz ljubavi prema nama; da ga svi zavole i da ga ne vrijeđaju. (426) Budite radosna i veoma mirna. Uzdajmo se mnogo u Boga koji je tako dobar. (592) Molimo jedna za drugu…

Neizmjerno se radujem što se tu promiče pobožnost Krvi Isusa Krista i što je poznata u tom mjestu… Budite radosna i zadovoljna, predana u nježne ruke našeg dobrog Oca. (806) Ne boj se, malo stado Djelo je Božje, zato će nad mukama, nevoljama i nemirima uvijek pobjeđivati Gospodin. (429)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

'KING TOM' ZABAVA POD MASKAMA HRVATSKOG KARLOVAČKOG DRUŠTVA SYDNEY

13

Maškare - njegovanje tradicije uz odličnu feštu!

Bio je to lijepi dan sa dobrim društvom uz puno smijeha i dobre glazbe! – rekla je Ivanka Šimić Pripremila: Suzana FANTOV

I

dok još uvijek traje 'maškarano vrijeme', pokladni običaji, karnevalski ugođaj, u nedjelju 4.veljače, prenesen je u dvoranu Hrvatskog kluba Kralj Tomislav u Sydneyu, gdje je Hrvatsko karlovačko društvo Sydney, organiziralo svoju tradicionalnu zabavu – maškare.

Kreativni kostimi, smiješne maske i šarenilo boja koje je preplavilo podijum, uz odličnu glazbu 'Budilica', Kema i Mirka, ono je što je obilježilo atmosferu nedjeljnog 'mašakaranog' poslijepodneva.

- Bio je to lijepi dan sa dobrim društvom uz puno smijeha i dobre glazbe! – rekla nam je Ivanka Šimić koja nam je poslala i dio fotogra�ija sa ove zabave pod maskama.

14 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

SPOMENDAN USUSRET STEPINČEVU, SPOMENDANU BLAŽENIKA SVETAČKOG SJAJA

Hrvatski folkloraši u crkvenim klupama katedrale “St. Patrick”, Melbourne U Melbourneu se tradicionalno na njegov spomendan održava svečana sv. misa u velebnoj katedrali sv.

Patrika

Stepinčevo ‘pod zaš�tnim maskama’ u katedrali sv.

Patrika – 2022.

Umjetnički rad Charlesa Billicha, Stepinčevo, HKC Brisbane

‘Bio bih ništarija kada ne bih osjetio bilo hrvatskoga naroda’

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: arhiva Hrvatskog vjesnika

N

ajbolji dokaz da Hrvati štuju pok. kardinala bl. Alojzija Stepinca (Krašić, 8. svibnja 1898., preminuo 10. veljače 1960.), su podignuti spomenici njemu u čast; u HKZ-u Clifton Hill, pet godina nakon njegove blažene smrti, a ispred katedrale u Melbourneu 2002. godine.

U Naselju kardinala Stepinca u Sydneyju također se nalazi umjetničko djelo Ivana Polaka s likom bl. Alojzija Stepinca; taj kip Časnog Sluge Božjeg Alojzija Stepinca u vrtnom dijelu naselja 5. rujna 1993. godine otkrio je kardinal Franjo Kuharić.

Stepinac je Hrvatima u Australiji i diljem svijeta, kao i Hrvatima u Domovini, bio inspiracija, nadahnuće za dobrotvornu ljubav te istinsku ljubav prema braku, obitelji i domu, Domovini.

Svakog desetog dana mjeseca veljače, na Stepinčevo, hrvatski vjernici sljube se u svečanim sv. misama u spomen na lik i djelo bl. Alojzija.

Kada je ujesen 1946. na komunističkom montiranom procesu uskliknuo glasovitu misao: »Ja bih bio ništarija kada ne bih osjetio bilo hrvatskoga naroda«, hrabri zagrebački nadbiskup »razotkrio« se ne samo kao beskompromisni pastir, nego i kao iskreni domoljub. No hrvatski narod – koji se svakoga desetoga dana veljače nanovo »razotkriva« kao revni štovatelj blaženika svetačkoga sjaja – pokazuje da je ta ljubav uzajamna.

U hrvatskim katoličkim centrima i zajednicima Australije misnim slavljima bit će obilježen spomendan bl. kardinala Stepinca, dok se u Melbourneu tradicionalno održava svečana sv. misa u velebnoj katedrali sv. Patrika na koju smo svi pozvani doći u što većem broju.

Misno slavlje počinje u 18

Bista kardinala Stepinca ispred katedrale sv. Patrika u Melbourneu, rad Mladena Mikulina

Svečana sv. misa u katedrali sv.

Patrika u Melbourneu

– Rad Ivana Meštrovića za njegovog boravka u SAD-u. Poprsje je iz bronce odliveno u jednoj njujorškoj umjetničkoj ljevaonici preneseno u HKZ Cli�on Hill, Melbourne

Tradicija koja se nastavlja – svečana procesija uz Stepinčevo, katedrala sv.

Patrika, Melbourne Hrvatske nošnje u centru grada ispred velebne katedrale sv. Patrika sati, a članovi hrvatskih folklornih grupa, kao i svi oni koji posjeduju hrvatske nošnje, potiču se da ih ponosno odjenu kako bi u što boljem svjetlu predstavili i bogatu hrvatsku tradiciju.

Stepinčev kip u Naselju kardinala Stepinca u Sydneyju

15

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 7th of February 2024

Volume 28. No. 1243 7th of February 2024

From Sydney to Melbourne: Mejaši’s Aussie Tour Hits All the Right Notes

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││ Wednesday │ Wednesday 25th 21st ofofSeptember of August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 7th February 2024

Strength in Partnership: and HNS Co-Host Vatreni Prepared by Zoran Juraj SABLJAK Photos: Western Knights Facebook Page (Of�icial)

O

n the evening of January 28th, the Western Knights Soccer Club in Mosman Park was buzzing with excitement as it played host to a memorable event: Vatreni Night, organised in collaboration by the Croatian Football Federation (HNS) and the Western Knights Soccer Club. The occasion was not just about celebrating Croatian football, but also about fostering a strong sense of community and connection among fans and players alike.

The night kicked off with a Question and Answer session moderated by the charismatic Robbie Gaspar, a familiar face to many football enthusiasts. Joining him were two esteemed guests: Petar Krpan, a Bronze Medalist from the Croatian national team in the 1998 World Cup, and Stipe Pletikosa, a legendary goalkeeper who represented Croatia from 1999 to 2014.

Amidst the eager audience of 100 attendees, including players, of�icials, and football a�icionados from both the northern and southern suburbs of Perth, the atmosphere was electric.

The discussion delved into the highs and lows of their illustrious careers, offering insights into the inner workings of Croatian football during its most memorable moments.

Representatives from the Croatian Football Federa-

tion added to the prestige of the event including, Ivan Krakan, Ante Kulušić, Marin Smoje, Boris Kubla, Božidar Miletić, and Miroslav Žitnjak were present, emphasising the importance of grassroots initiatives and community engagement in nurturing young talent.

A highlight of the evening was the exchange of gifts between the HNS delegates and the Western Knights Soccer Club, symbolising the enduring bond between Croatian football and its global fanbase. The presence of distinguished guests such as Zoran Šangut from the Croatian Consulate for Western Australia, Luka Jurčević from the WA Croatian Chamber of Commerce, and Matthew Jurčević from the Croatian House Gwelup further underscored the signi�icance of the event.

In addition to the cap-

Wednesday 21st 6th 25th of ofFebruary August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 7th of of February 2024

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

Western Knights Night Celebration tivating discussions and interactions, guests were treated to a sumptuous 3-course dinner with dessert, adding a culinary delight to the festivities. The carefully curated menu re�lected the richness of Croatian cuisine, further enhancing the overall experience for attendees.

Following the Q&A session, attendees had the rare opportunity to meet their idols up close, getting autographs and snapping sel�ies with Stipe Pletikosa and Petar Krpan. It was a moment of shared joy and admiration, bridging the gap between fans and their sporting heroes.

Yet, Vatreni Night was more than just a celebration—it was also a testament to the ongoing efforts of the HNS in nurturing talent and fostering a strong footballing community. The event coincided with a Talent Identi�ication Camp held over several days at the Gwelup Croatia Soccer Club’s home ground, highlighting the commitment to developing the next generation of Croatian football stars.

As the night came to a close, there was a palpable sense of friendship and pride among all those in attendance. Vatreni Night had succeeded in its mission of celebrating Croatian football excellence while uniting fans and players in a shared love for the beautiful game. It was a night to remember, etched in the memories of all who were fortunate enough to be a part of it.

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 7th of February 2024

Prepared by: Suzana Fantov

O

n Friday, January 26th, the Croatian Dom in Geelong, alongside Danny and Luke Šarić, proudly hosted the third edition of the ‘Australia Day Cruise’. This event, which has become a staple among automotive enthusiasts, brought together an impressive array of classic cars, each meticulously maintained and gleaming under the Australian sun.

What started as a modest gathering has now �lourished into a signi�icant celebration, drawing over 200 cherished vehicles to the grounds of the Croatian Home in Geelong. Among them were cars boasting powerful engines, pristine exteriors, and a rich history, forming a stunning display that captivated both seasoned collectors and curious onlookers alike. The event attracted enthusiasts not only from Geelong but also from Melbourne and even as far as Frankston, a testament to its growing popularity and appeal within the automotive community.

Participation in the event transcended individual owners, with several auto clubs adding their vibrant presence to the mix. Members of renowned clubs such as the ‘CRO Cruisers’, ‘Geelong Dom Boys’, ‘Northern Gal’ auto club, and the esteemed ‘Ford Muscle’ club from Melbourne graced the occasion with their esteemed automobiles. Tom Kovač, an avid participant in this burgeoning tradition, shared his excitement about the event, re�lecting on the friendship and shared passion that permeated the gathering. Accompanying his sentiments were a series of captivating photographs that captured the essence of the day’s festivities.

The day commenced with a hearty breakfast at the Croatian Dom in Geelong, setting the stage for the exciting journey ahead. As engines roared to life and tires met the asphalt, the procession embarked on a picturesque drive spanning approximately 40 kilometres to St. Leonards. Along the way, the convoy painted a vibrant tableau against the backdrop of Australia’s stunning landscapes, fostering an atmosphere of conviviality and shared admiration for these automotive marvels.

Upon reaching St. Leonards, the festivities continued, with participants relishing in the opportunity to mingle, exchange stories, and bask in the collective appreciation for their beloved vehicles.

The friendship forged during the journey further solidi�ied bonds within the automotive community, underscoring

Third Annual “Austra Classic Cars from G

the profound sense of kinship that transcends mere metal and machinery.

As the sun began its descent, casting a golden hue over the horizon, participants re�lected on yet another successful iteration of the ‘Australia Day Cruise’.

Beyond the gleaming exteriors and roaring engines, it was the spirit of passion and shared heritage that truly de�ined the essence of the event. With anticipation already building for the next gathering, enthusiasts eagerly await the opportunity to once again come together and celebrate their love for classic automobiles on Australia’s most iconic day.

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 7thofofFebruary February2019 2024

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

alia Day Cruise” Showcases Geelong to St. Leonards

20 20

CROATIAN COMMUNITY

Warriors Win Annual Geelong Community Cup Pejo MARIĆ Photos: North Geelong Warriors Facebook Page

North Geelong Warriors Unveils Teams for 2024 Football Season

O

n Saturday, February 3rd, at the premises of North Geelong Croatia, alongside fans, sponsors, and especially esteemed guests, the presentation of the �irst and second senior men’s teams, as well as the �irst and second women’s teams for the 2024 season, was held.

The program was hosted

by Joe Grgić, from Harcourts Real Estate in Geelong, who greeted all present and invited the newly elected president Tom Pausak, who, in his welcoming speech, thanked all previous sponsors and welcomed new sponsors such as “Samsung,” who donated air conditioners for the newly renovated hall.

He greeted the local councillor of the Geelong municipality, Eddy Kontelj, with his wife, the local councillor of the Lara district, Anthony Aitken, with his wife, and the host of the popular television show “Getaway” on Channel 9 Melbourne, Catriona Rowntree, with her husband, whose son plays in the youth team of Croatia Geelong.

Pausak brie�ly outlined the plans and work of the Board for the 2024 season, thanked his board, especially Merry Ljubičić, Anđela Čičak, and Vlado Džajkić, for organising such a beautiful ceremony, and invited Eddy Kontelj to address the audience with a few words.

In his speech, Kontelj reminded that the Croatian community, through hard work without anyone’s help, built this club and contributed greatly to Australian football players like Josip Skoko, Steve Horvat, the Didulica brothers - Josip and John, Mate Spiranović, the Cervinski brothers, Ante Deak, and many others who will represent Geelong and Victoria in Australian football in the future.

Eddy Kontelj invited Anthony Aitken, who, to everyone’s great surprise, pulled out a cheque worth $255,000 as a donation to help build new lights on �ield number 1, which was greeted with huge applause.

President Tom Pausak thanked the councillors and the board and especially pra-

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 7th of February 2024

Councillor Eddie Kontelj addressing guests at last Saturday’s season launch at North Geelong Warriors.

Winners of the Geelong Community Cup

Cheque of $250,000 presented to NGW President Tom Pausak for new lights at Elcho Park

President of North Geelong Warriors Tom Pausak at last Saturday’s season launch

ised Kruno Maderic, who tirelessly works with councillors and other sponsors in seeking help in �inancing the club.

All coaches for 2024 were introduced for the �irst and second teams: Joe Didulica with assistants - Stuart Begg and Adrian Čagalj, and for the women’s teams Frank Simović, Ante Stošić, and Tim Anderson, who introduced the team members and promised good play and results for the 2024 season in their speeches.

The presentation of the �irst team was particularly interesting, where four international players from Japan, Romania, Argentina, and Ireland were presented, as well as four players who were raised in the juniors of Croatia Geelong, which is the future of Croatia, so remember their names: Volarević, Živčić, Ćosić, and Peretin.

The day after the season launch, the North Geelong Warriors experienced on�ield success in the 2024 season by winning the Geelong Community Cup on Sunday the 4th of February.

The Warriors emerged triumphant after a tense penalty shootout against the host club, Geelong. The match had spectators on the edge of their seats as both teams battled �iercely, with the scores deadlocked at 1-1 at the end of regular time. Earlier in the day, the North Geelong Warriors women’s team faced off against Geelong Galaxy in what proved to be a closely contested match, despite the sweltering heat. Despite their best efforts, the Warriors women fell short of victory, succumbing to a narrow defeat. For the North Geelong Warriors, the Geelong Community Cup victory serves as an early boost for the team, signalling their intent to compete at the highest level.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 7th of February 2024

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

Mejaši’s Australian Tour: A Fusion of Croatian Culture and Musical Excellence

Zoran Juraj SABLJAK Photos (Sydney) Mladen LEKO

M

elbourne Croatia Soccer Club and Sydney’s King Tom Club were set ablaze as Mejaši, the dynamic Croatian band, embarked on a whirlwind tour across Australia, delivering one-night-only performances that left audiences craving for more. This tour marked a signi�icant milestone for both the band and the local Australian Croatian community, as Mejaši’s electrifying presence ignited a celebration of Croatian culture and music which lasted well into the night at both venues.

For years, the annual summer concert series organised by the clubs has been a cornerstone of community engagement, bringing renowned international artists to Australian shores. Adding Mejaši to this prestigious line up alongside iconic names like Magazin, Opća Opasnost, and Bebek was a testament to their growing in�luence and popularity on the global stage.

The primary objective of these concerts has always been to reinforce Croatian cultural identity and foster unity within the local Australian Croatian community. Mejaši’s performance epitomised this mission, as they seamlessly blended traditional Croatian melodies with contemporary sounds, captivating audiences of all ages and backgrounds.

The performances by support acts DJ Takac in Melbourne and Grupa Akcija in Sydney created the perfect atmosphere for an incredible evening.

From the moment Mejaši took the stage, the atmosphere crackled with excitement and anticipation. With their infectious rhythms and boundless energy, they delved into their repertoire of hits, treating the crowd to electrifying renditions of beloved songs like “Bubamara,” “Zorica,” and “5-6 Piva.” But their musical prowess didn’t stop

there; they also paid homage to Croatian classics such as Tomislav Ivčić’s “Večeras je naša fešta” and Thompson’s “Ljepa li si,” showcasing their versatility and reverence for the country’s rich musical heritage.

The concerts, attended by hundreds of fervent fans, were a testament to Mejaši’s universal appeal and magnetic stage presence. As the band unleashed their infectious tunes, the audience danced and sang along, creating an electric atmosphere that reverberated throughout the venue. But the excitement didn’t end with the �inal notes; Mejaši graciously mingled with fans long after the show, cementing their reputation as not just talented musicians but also approachable and down-to-earth individuals.

Hailing from Croatia, Mejaši has emerged as a beacon of musical excellence, captivating audiences with their vibrant performances and heartfelt lyrics. Their fusion of traditional Croatian music with contemporary elements has earned them a devoted following both at home and abroad, and their Australian tour was yet another testament to their global appeal. Indeed, Mejaši’s Australian tour was a resounding success, uniting communities and celebrating Croatian culture through the universal language of music. As they continue to captivate audiences around the world, Mejaši remains a shining example of the transformative power of music to transcend borders and bring people together in joyous harmony. žWe extend our sincere congratulations once again to the dedicated committees and tireless volunteers of both the Melbourne Croatia Soccer Club and Sydney’s King Tom Club. Their unwavering commitment and passion continue to exceed expectations year after year, enriching our communities and keeping alive the vibrant tapestry of Croatian music and culture.

22 ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 7th of February 2024

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 15 23

SUSRET UMIROVLJENIČKI KLUB 'SOUTHERN CROSS', POČELE REDOVITE AKTIVNOSTI

Druženja započela uz slatke krafne!

Više recepata potražite na njihovoj službenoj Facebook stranici pod nazivom 'Southern Cross penzionerski klub' Pripremila: Suzana FANTOV

Č

lanovi Umirovljeničkog kluba „Southern Cross“ u Gladstone Parku započeli su u srijedu, 31. siječnja, svoje redovite godišnje aktivnosti.

Uz svoju uvijek bogatu večeru, vrijedne članice kluba pripremile su i svima drage, slatke krafne!

A kako se to u današnje vrijeme interneta i „in�luencera“ kaže – „za više recepata 'zapratite' ih na njihovoj službenoj Facebook stranici“ – koju vodi vrijedna Bosa Durišić pod nazivom „Southern Cross penzionerski klub“.

Ako nemate pristup internetu ili niste vješti na računalu, predlažemo vam da ih posjetite. U dobrom društvu sve je slađe!

24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

OKUPLJANJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

‘Grad, država, voće…’ – mozgalice za one koji se družiti hoće!

Bio je ovo još jedan zabavan i opuštajući dan za sve, rekli su voditelji društvenih grupa Pripremila: Suzana FANTOV

Č

lanovi grupa društvene potpore Hume i Whittlesea okupili su se prošlog tjedna, u srijedu 31. siječnja, na svojem redovitom druženju i uz rođendansku tortu proslavili su Mirin i Dujin rođendan!

Posebnu zabavu donijelo je ispunjavanje “mozgalice”, nekoć vrlo popularne društvene igre pogađanja imena gradova, država, voća… koja počinju sa zadanim slovom.

- Vježba je bila izuzetno dobro prihvaćena, a četiri najbolje ispunjena listića nagradili smo prikladnim čokoladicama. Bio je ovo još jedan zabavan i opuštajući dan za sve okupljene – rekli su voditelji navedenih društvenih grupa koje aktivno djeluju u sklopu Australsko-hrvatskih društvenih usluga.

VIJESTI IZ BiH 25

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Paket energetske podrške, vrijedan 70 milijuna eura, pokazuje da je Europska unija vjeran i pouzdan partner Bosni i Hercegovini

E

uropska unija, kao ključni �inancijer brojnih infrastrukturnih projekata u BiH, pozicionira se i kao saveznik BiH kada je riječ o energetskoj tranziciji, odnosno povećanju udjela obnovljivih izvora energije.

Jedan od primjera bit će i novi kapitalni projekt izgradnje vjetroparka u blizini Posušja koji će dobiti potporu u vidu nekoliko desetaka milijuna eura iz europskih fondova, a tim sredstvima realizacija plana Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne dodatno će dobiti vjetar u leđa.

Naime, u okviru postojećeg Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) za zapadni Balkan, koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potaknuo 20 milijardi eura drugih investicija, Europska komisija je nedavno, u okviru EIP-a, najavila podršku za dvije nove vjetroelektrane u BiH. Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva EU-a i Ureda posebnog predstavnika EU-a u BiH, u izjavi za Večernji list podsjetio je kako je u prosincu prošle godine odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) odobrio dvije investicije u oblasti obnovljive energije u BiH za ukupni grant od oko 64 milijuna eura. Za VE Poklečani EU je odobrio 43,66

Uspješna sanacija mosta Počitelj

Upješno je završena sanacija donje ploče sanduka četvrtog polja mosta Počitelj, koja je bila popucala pri prednapinjanju. Ovu informaciju objavio je na društvenim mrežama sveučilišni profesor Maroje Lukasović koji surađuje sa širokobriješkom tvrtkom Hering, a koja radi na izgradnji impozantne građevine.

“Uklonjena je ispucala donja ploča. Uz rebro sanduka gdje se nalazi 18 kablova u dva reda posebna pozornost posvećenja je pri štemanju betona. Popravljen je pomjereni položaj kablova, dodana je posmična armatura u ploču i izvršeno je betoniranje novim betonom oštemanih dijelova ploče”, naveo je Lukasović.

Poslije ovoga, kako je pojasnio, potrebno je slično uraditi i kod ostalih raspona gdje je prozračivanjem određen pogrešan položaj većeg broja kablova, te čestitao projektnom birou Ponting iz Slovenije, što je od više predloženih rješenja sanacije prepoznao kvalitetu Heringovog rješenja sanacije i odobrio ga za rad.

VAŽNOST ENERGETSKE TRANZICIJE

U Hercegovini niče jedan od najvećih vjetroparkova milijuna eura bespovratnih sredstava (osim 380.000 eura već izdvojenih za pripremu projekta), a za Vjetroelektranu Vlašić EU je odobrio 20,9 milijuna eura bespovratnih sredstava (uz prethodno odobrenih 885.000 eura).

Projekt “Vjetroelektrana Poklečani” razvit će vjetroelektranu od 132 MW u Zapadnohercegovačkoj županiji, a pritom se očekuje da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh električne energije godišnje. O kakvim se brojkama radi, govori i procjena kako je to ekvivalentno potražnji za energijom 72.700 kućanstava, a projekt će također smanjiti

U posljednje više od dvije godine pokazalo se da ljudi mnogo više gledaju na cijenu nego na kvalitetu

Z

bog rasta cijena hrane kupci mijenjaju navike - kupuju manje količine, robu slabije kvalitete i zaobilaze brendove.

Zabrinutost izražavaju svi te strahuju kako će se ova cjelokupna situacija odraziti na njihove kućne proračune bez obzira na �inancijsku stabilnost koju možda trenutačno imaju. „Iako i supruga i ja imamo pristojne poslove i zaradu, već odavno smo se odrekli takozvanih malih luksuza, poput svakodnevnog odlaska na kavu i kolač. To vam je samo jedan primjer, a ima ih, vjerujte, puno. Tu su i djeca kojoj ne možemo tek tako ‘ukinuti’ sve.

Svaki dan idu u školu, pa im svaki dan treba novac i za užinu..., a da ne govorim o ostalim troškovima”, govori sugovornik iz Mostara.

Kako zapravo bh. građani žive te na što se najčešće žale, upitali smo u Udruzi za zaštitu potrošača “Don”. „U posljednje više od dvije godine pokazalo se da ljudi mnogo više gledaju na cijenu nego na kvalitetu. To nam građani sami potvrđuju, a tome svakodnevno svjedočimo. Smanjuju se i količine.

emisije CO2 za oko 446.900 tona godišnje. EU je pružio tehničku pomoć za pripremu projekata i su�inancira investicije u okviru Flagship 4 projekta “Obnovljiva energija” - Ekonomskog i investicijskog plana.

Procijenjena ukupna investicija za VE Poklečani veća je od 200 milijuna eura: EU je osigurao više od 44 milijuna eura bespovratnih sredstava (43,66 milijuna eura + 380.000 eura za pripremu projekta). Ostale investicije uključuju povoljna kreditna sredstva od EIB-a u iznosu od 75 milijuna eura, povoljna kreditna sredstva od KFW-a u iznosu od 75 milijuna eura, kao i državni doprinos od

oko 6,2 milijuna eura.

Osim podrške za Poklečane i Vlašić, EU i na druge načine dokazuje svoj partnerski odnos prema BiH i njezinu suočavanju s energetskim izazovima.

Naime, paket energetske podrške, vrijedan 70 milijuna eura, pokazuje da je EU vjeran i pouzdan partner Bosni i Hercegovini, koji izdvaja sredstva za pomoć najugroženijim kućanstvima u Bosni i Hercegovini kako bi se izborila s visokim cijenama koje su rezultat ruske agresije u Ukrajini, kao i kako bi se unaprijedila energetska učinkovitost u zemlji kao ulaganje u budućnost.

Zbog poskupljenja građani kupuju manje količine hrane Ako su nekada kupovali voće i povrće na kilogram, danas ga kupuju na komad ili pak grame ako je u pitanju meso. Kupuju otprilike za isti novac kao prije, samo što sada u vrećicama doma donesu znatno manje količine i na to su primorani jer rast plaća i mirovina ne prati rast cijena”, kaže Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”, ističući da se mora više raditi na pomoći građanima. „Prave se popisi, kupuju manje količine, a na kvalitetu, ako se i gleda, kupuju se znatno manje količine. Brojni su primorani i zadužiti se kako bi izmirili sve troškove. Poteže se i za kreditima, ulazi u dužničko

ropstvo jer ne mogu sve platiti od primanja. Evo vam jedan primjer, umirovljenicima, dok plate lijekove, koji su poskupjeli, hranu, koja je poskupjela, režije, koje su poskupjele, ne ostaje ništa, a njihova mirovina je možda povećana za 10-ak posto u određenom razdoblju, dok su cijene svega rasle višestruko.

Matematika je vrlo jednostavna, nema načina da se uz ovakve prihode izmire svi troškovi. Stvari koje su normalne u drugim državama bh. građanima su luksuz. Kupuju samo nužno, samo ono što se mora kako bi se preživjelo”, kaže Petoš.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Sahrana

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Za riječ sahrana postoji više izvedenih oblika - polaganje mrtvaca u grob, pogreb, pokop, ukop, a na kraju bi mogla doći, kao izvedenica i pohranjivanje pepela kremiranog pokojnika.

Za ovu kolumnu trebat će nam pojasniti i značenje riječi kopile.

Evo dva pojašnjenja te riječi: (1.) dijete rođeno u vezi oca i majke koja nije formalizirana kao brak; izvanbračno dijete i (2.) dijete kojem se ne zna otac, bastard, fučak, kopilan. Danas, kako bi izbjegli rođenje djeteta koje su možda željeli, ili koje im se “omaklo” ili su ga, pak, začeli, ali se brzo pokajali, jedno od dvije strane, a nekad i obje strane u dogovoru, odluče se “očistiti” to neželjeno dijete. Namjerno sam uporabio ovaj grozan izraz ‘očistiti’ kako bih vam, poštovani čitatelji, malo jače skrenuo pozornost što sve ljudi nisu u stanju izmisliti, a kako bi sakrili svoju glupost, na kraju krajeva i svoj zločin, premda mnogi danas nisu suglasni da je “čišćenje” djeteta kojega su začeli zločin.

Na sastanku u Bakincima (selo kod Laktaša) “Trojka” ili bošnjačko-muslimanska reprezentacija ušla je u jedan u nizu odnosa sa SNSD-om i HDZ-om, otkad su zasjeli na vlast poslije zadnjih općih izbora u Dragoj Našoj. Budući da im ni majka ni otac, odnosno SDA sa satelitima iz oporbe, nisu bili za brak sa SNSD-om i HDZ-om, a pogotovu ne za brak iz koristi, nakon javne kritike majke sa satelitima, u ime “Trojke” pravdao se, uglavnom Elmedin Konaković, tvrdeći kako su se oni sa partnerima sastali tek tako, da nije ništa bilo među njima, a kamoli da je tim odnosom začeto kopile. Na njihovu žalost, postoje zapisi s tog sastanka pa je itekako jasno da je “Trojka” imala odnose sa dva partnera. Na “sreću” trojke, u Dragoj našoj postoje ginekolozi, koji ne koriste priziv savjesti kad netko zatraži “čišćenje” djeteta. Tako im je visoki predstavnik Christian Schmidt ponudio svoje usluge za koje oni misle da su dobre, besplatne i bezbolne.

Po drugi puta u zadnjih mjesec dana im je poručio da oni ne moraju postići dogovor oko izmjena Izbornoga zakona, onaj koji se odnosi na politički dio, dakle na legitimno predstavljanje, koje traže Hrvati, ne moraju pristati na takav dogovor. Prije toga je Michael Murphy, američki veleposlanik u BiH, također im kazao da to što su začeli u Bakincima u općenju sa SNSD-om i HDZ-om ne trebaju ispoštovati jer to, eto, nije dobro. Nije pojasnio zbog čega taj dogovor u Bakincima nije dobar, ali zar je to nekomu tko želi ubiti dijete koje je sam začeo, dakle nekomu komu su moralne norme ispod nule, važno. Trojki je važno da je netko vadi iz gabule u kojoj se našla.

A sada nekoliko riječi i o dragoj našoj Bosni i Hercegovini.

Vjerovali ili ne, ni povjesničari se ne mogu usuglasiti kad je začeta, je li začeta u zakonitoj bračnoj vezi ili je kopile. Tko je sve, ili možda više njih radilo na začeću i kasnijem odgoju tog djeteta, Bosne i Hercegovine. Ne mogu se usuglasiti čak ni u tomu je li Turska okupirala Bosnu (i Hercegovinu) ili ju je oslobodila, ne mogu se dogovoriti, naći jedinstveno objašnjenje jesu li i kakvog su utjecaja na Bosnu (i Hercegovinu) imali sporazumi iz Berlina 1878., Versaillesa, 18. siječnja. 1919. do 21. siječnja 1920., Konferencija na Jalti, 1945., ili mirovni sporazum u Daytonu 1995.!

Ipak, ovih dana se dogodilo nešto “veličanstveno”, nešto “sjajno”, nešto za što i nema pravog pojašnjenja u ovom trenutku, osim možda jednoga. U Dragu Našu stigao je James O’Brien, neki ga zovu ocem Daytonskog mirovnog sporazuma. Sam O’Brien tvrdi da je originalni Dayton izašao iz njegova pera. U kontekstu njegova dolaska Deutsche Welle piše o stanju u BiH, o nespremnosti političara da ispune 14. uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora i pita se hoće li to O’Brien, odnosno Amerika, vratiti Dayton na početne postavke.

Kada bi se to kojim slučajem dogodilo, a tvrdim da se neće dogoditi ni u snu, što bi to značilo?

Bilo bi to vraćanje na “Izvorni Dayton”, koji već odavno zaziva Dodik. A to bi značilo tektonski udar, prije svega na bošnjačku-muslimansku politiku. Samo jedan od primjera, vraćanje na početne postavke značilo bi da nema vojske BiH, značilo bi ukidanje Barryjevih amandmana, ukidanje Ashdownovih odluka, ukidanje svih nametnutih odluka visokih predstavnika. Kad bi se to dogodilo to bi značilo da je Dodik dobio više nego što traži.

Veoma bitno je kazati kako je O’ Brien sporazum iz Bakinaca proglasio lošim. Tako je, politički, pokopao Trojku, a osnažio SDA. Standardno, kritizirao je Dodika, ali sada i Čovića. Kritika Čovića nema veze sa političkim djelovanjem nego s tim što ne dopušta da Amerika pro�itira na plinovodu.

Dragu Našu zaokupilo je i izaslanstvo NATO saveza. Srpski političari nisu nazočili tim sastancima jer RS je kategorična, ako Srbija ne želi u NATO neće ni oni. Analitičar, Bošnjak-musliman, Zijad Bećirović smatra da Srbe o ulasku u NATO ne treba ni pitati. Iako Srbi žive u BiH smatra ih nebitnima.

Teško je vjerovati da će O’Brien vratiti Dayton na početne postavke jer će se Amerika odlučiti da u BiH i dalje vlada stanje kontroliranog kaosa. Ako se i odluči uraditi neke promjene bit će to opet nekakav bućkuriš kojega ni pas s maslom pojeo ne bi.

A sada grubo, jer drukčije ne može, a da bi se u potpunosti razumjelo, rodilo se kopile i sad preostaje ili ljuljati ga da odraste u čovjeka ili ga sahraniti!

26 AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Potpora za Albaneseovo ukidanje treće faze poreznih olakšica Iza slike ulice Č

ini se da će birači poduprijeti odluku premijera da ukine donesenu treću fazu poreznih olakšica, navode rezultati Newspollove ankete.

Većina birača podupire odluku Anthonyja Albanesea o ukidanju treće faze poreznih olakšica, navode rezultati najnovije Newspollove ankete.

Većina, njih 62% vjeruje da je premijer donio ispravnu odluku, a svega 38% ispitanih da će im to biti od koristi. Unatoč ovome potpora birača dvjema velikim strankama ostaje nepromijenjena od prosinca, a nije došlo ni do velikog povećanja osobne potpore Albaneseu.

Kada usporedimo potporu dvojici vođa rezultati su i dalje u korist Albanesea koji vodi s 56 naspram 53.

Primarna potpora laburistima porasla je za jedan posto - na 34% a taj su bod uzeli zelenima - potpora njima pala je na 12%.

Međutim podjela naklo-

nosti birača između dviju velikih stranaka ostaje i dalje u korist laburista s 52 naspram 48. Primarna naklonost birača Koaliciji iznosi 36%, dok One Nation bilježi porast za jedan bod - na 7%.

Nezavisni i manje stranke i dalje su na stabilnih 11%.

Anketa je provedena na 1245 birača između 31. siječnja i 3. veljače.

Parlament u utorak nastavlja sa zasjedanjem, a

vlada planira uvesti zakon kojim će zamijeniti porezne olakšice treće faze s novim modelom koji bi 84 milijarde poreznih olakšica onih s visokim primanjima trebao preusmjeriti onima s niskim primanjima.

U utorak se sastaje i vodstvo središnje australske banke, Reserve Bank of Australia, te se očekuje da neće biti daljnjeg porasta kamatnih stopa.

NEWSPOLLOVA ANKETA

Istraga sektora supermarketa

UDRUGA ZA KONKURENTNOST I ZAŠTITU POTROŠAČA

A

ustralska vlada naredila je istragu kojom se treba provjeriti bivaju li Australci pokradeni na blagajnama supermarketa.

Udruga za konkurentnost i zaštitu potrošača (ACCC) službeno je primila naredbu da provede istragu sektora supermarketa radi bojazni da se građane potkrada na blagajnama. Državni rizničar Jim Chalmers naredio je Udruzi za konkurentnost i zaštitu potrošača (ACCC) provedbu istrage konkurentnosti maloprodajnih cijena uslijed izjava da cijene u sektoru supermarketa neutemeljeno rastu, a ovo je prva takva istraga od 2008.

ACCC će istražiti na koji način je industrija strukturirana kada je riječ o nabavi, veleprodaji i maloprodaji te će usporediti konkurentnost malih i nezavisnih trgovina, posebice u regionalnim i udaljenim područjima, te će

sagledati formiranje cijena u supermarketima i faktore u lancu nabave koji utječu na cijene kao i moguće prepreke konkuretnim cijenama.

Istraga je naređena nakon što su farmeri optužili supermarkete da robe naplaćuju dobrano iznad nabavnih cijena.

Ministrica Anika Wells rekla je da postoji stvarna potreba „da dobrano pogledamo pod poklopac i utvrdimo što se događa”. „Ovo će morati biti temeljita istraga jer želimo riješiti situaciju, zar ne? Želimo popraviti situaciju i želimo da građani dobiju pravedan račun na blagajni”.

Dr. Chalmers je rekao da želi da vlada obiteljima i farmerima pruži pravednu priliku. „Australci se nalaze pod velikim pritiskom sve većih troškova života, a znamo da je dobar dio tog pritiska stigao s blagajne u trgovini”,

izjavio je. „Želimo supermarkete učiniti konkurentima koliko je god to moguće tako da građani Australije dobiju najbolje moguće cijene.”

Ova objava stiže nekoliko tjedana nakon što je Albaneseova vlada odredila bivšem ministru Laburista Craigu Emersonu provedbu revizije kodeksa ponašanja u području hrane i živežnih namirnica, poštivanje kodeksa je za sada dobrovoljno. Pomoćnik ministra za konkurentnost Andrew Leigh rekao je da će kulminacija istrage ACCC-a i revizije dr. Emersona građanima osigurati pravedne cijene. „Na visoko koncentriranom tržištu Australije, rast cijena u sektoru živežnih namirnica je visok a posebno kada se uzme u obizir povećnje troškova života koje uzrokuje probleme brojnim građanima,” rekao je.

dobrostojećeg predgrađa TUŽNA PRIČA

P

rivremeni kamp pojavio se u dobrostojećem predgrađu Sydneyja i mnogi upozoravaju da je ovo tek početak „tsunamija beskućništva” koji predstoji.

Novi kamp za beskućnike, stanovnicima poznatiji pod imenom „Wayside After Hours” (Wayside nakon radnog vremena) pojavio se u jednom od najimućnijih predgrađa Sydneyja.

Kamp se pojavio u okrilju prazne zgrade kazališta Minerva u Potts Pointu te je rastući kamp za beskućnike ovog područja u kojem do osam osoba svake noći traži utočište. Privremeni kamp u ulici Orwell može se pohvaliti s dva madraca, velikim šatorom za pohranu stvari te 20-ak vreća za spavanje koje se posuđuju beskućnicima po potrebi. Na zidu je obješen uokvireni ispis na kojem stoji „dom je tamo gdje je srce”. Na desnoj strani kampa na zidu se nalazi upozorenje „droge ovdje nisu dozvoljene”.

Abdullah Elomar ovdje živi od listopada 2023. Odao se drogiranju, izgubio posao te postao beskućnik nakon što je njegov 18-ogodišnji sin Omar poginuo 2020. „Bilo je nekoliko kišnih dana zaredom i jedan drugi čovjek koji je ovdje živio mi je rekao: „Dođi ovamo”, rekao je gosp. Elomar. „Pogledate li moju priču, prije četiri godine sin mi je ubijen. Nikada do tada nisam bio beskućnik, postao sam ovisnik i živio sam u nekom smještaju, ali nisam bio beskućnik. Nakon što sam izgubio sina nisam uspio zadržati posao niti tjedan dana. To nije ničija krivica, samo moja vlastita, no ne mogu prestati piti, okrenuo sam se drogama, bio sam na rehabilitaciji”. Bivši stanovnik Bankstowna jedan je od dvojice stalnih stanovnika u spomenutom kampu. Iako ih improvizirano stanovanje dovodi u rizik od pljačke, ovo mjesto štiti ih od lošeg vremena. Nadstrešnica ih štiti od sunca i kiše, a uska ulica izgleda poput tunela koji snižava dnevnu temperaturu od 40 stupnjeva. Gospodin Elomar opisuje ovaj iznikli smještaj kao „Waysi-

de nakon radnog vremena” i pritom misli na nepro�itnu organizaciju i centar zajednice koji se nalazi u obližnjoj ulici. „Razumijemo sve te ljude koji su vani četiri ili pet dana i nemaju kamo”, rekao je. „Nabavili smo vreće za spavanje i ljudi dolaze k nama i pitaju nas imamo li vreće za spavanje pa ih mi posudimo.”

Iako smještaj za beskućnike kao što je onaj u ulici Orwell nudi zaštitu, ovakvi kampovi dio su sve većeg trenda beskućništva povećanog radi nesigurnosti stanovanja, sve većih najamnina i troškova života te krize dostupnosti privremenog stanovanja u Novom Južnom Walesu. Broj osoba koje trebaju pomoć sve je veći, što je povećalo pritisak na programe u zajednici koji nude pomoć u hrani i koordiniraju skrb.

U prošlom kvartalu izvršni direktor kapelice Wayside, svećenik Jon Owen primjećuje „skoro dvostruki” broj ljudi koji traže hranu i osnovne potrepštine kao što su pribor za osobnu higijenu, čarape i donje rublje te hitnu potporu, posebice smještaj. „Primjećujemo mnogo više osoba koje su izdržale 12 do 18 mjeseci i koje više ne mogu”, rekao je.

U posljednjih 12 mjeseci do rujna 2023. Wayside Chapel bilježi porast dnevnih posjetitelja od. 64% te porast od 88% količine podijeljene hrane te 53%-tni porast podijeljene odjeće, donjeg rublja i čarapa. Također su primijetili povećanje od 126% usluga koordinacije skrbi za korisnike. Svećenik Owen većinu zajednice Waysidea poznaje po imenu, uključujući one koji žive u kampu u ulici Orwell. Rekao je da je primijetio „manji broj” novih kampova za beskućnike koji se pojavljuju u dobrostojećim predgrađima kao što su Potts Point, Darlinghurst i Kings Cross u kojima se ljudi udružuju „radi sigurnosti”.

Kako se Sydney bori s toplim i vlažnim ljetnim vremeskim uvjetima oni su dodatna prijetnja beskućnicima, rekao je svećenik Owen. „U ovo doba godine izgubimo više ljudi nego

zimi”, rekao je. Tople noći povećavaju broj osoba koje hodaju ulicama, a to znači da ljudi ne mogu sigurno spavati noću te umjesto toga pokušavaju odspavati danju kada su toplina i vlaga najgori. Kaže da ljudi tada posežu za alkoholom kako bi lakše zaspali, no to dovodi do ozbiljne dehidracije. „Upravo tada tijelo kuha iznutra”, rekao je. „Ovo je zaista ključno doba godine, posebice kada su usluge poput naših pod iznimnim pritiskom.”

Sukladno najnovijim podacima, broj osoba bez krova nad glavom u Novom Južnom Walesu raste.

Prema statistici iz 2023. broj osoba koje spavaju na ulicama iznosio je 1623 za razdoblje od 2. do 27. veljače 2023., što je povećanje od 34% u odnosu na prethodnu godinu. Grad Sydney izvijestio je za svoje gradsko područje treće uzastopno najveće povećanje ovih brojki - i to od 23%.

Međutim, izvršna direktorica organizacije Homeless NSW Dom Rowe navodi da je vidljivo beskućništvo (vidljivo kroz osobe koje spavaju na ulicama) tek vrh ledene sante te da Novi Južni Wales očekuje pravi „tsunami beskućništva”. „Za svaku osobu koja svoje prenoćište postavi u parku postoje deseci drugih koji su prisiljeni ostati u nasilnom i nesigurnom domu ili provedu dane tražeći sljedeći kauč na kojem će prespavati”, navodi gđa Rowe.

Međutim, dok su organizacije za pružanje pomoći kao što su službe za hitan ili privremeni smještaj već dosegnule krajnje granice svojih mogućnosti, mnogi očekuju da će se potražnja povećavati, navodi gđa Rowe. „Sve veći broj ljudi svega su jednu stanarinu udaljeni od beskućništva radi povećanja troškova života i nedostupnih stanova. Ako dvije osobe danas zatraže pomoć od neke organizacije za pomoć beskućnicima u Novom Južnom Walesu jer danas trebaju privremeni smještaj, bilo da je to u središtu Sydneyja ili u regionalnim područjima, jedna od njih bit će odbijena”.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

U

27

Zbog Turudića sam dobio poziv DORH-a: Smetalo im je ono što pričam po gradu

velikoj dvorani na Gripama u Splitu održan je humanitarni koncert duhovne glazbe "Srce za Ugandu", a novčana će sredstva biti usmjerena za izgradnju novog misijskog centra u Ugandi. Nitko ne spori potrebu brige za one kojima je misionarska pomoć u Africi neophodna.

Međutim, našim ljevičarima za sada je promaklo pa nisu stigli dovoljno lamentirati u medijima kako je predsjednik Ugande Yowerij Musevenij potpisao zakon kojim se istospolni seksualni odnosi u Ugandi kažnjavaju smrtnom kaznom. Prema tom zakonu, u Ugandi se promicanje homoseksualnosti kažnjava zatvorom i do dvadeset godina. Kako smo brzo zaboravili na Zambiju i Kongo te trgovinu djecom tako ni ovaj koncert neće izazvati veći interes naših lijevih medija. Inače smo kao narod skloni teti "rozi", odnosno sklerozi.

Evo na brzinu jedan dobar vic.

Kažu da je jedan od najtužnijih: "Iz Hrvatske je, od kada je postala 'nezavisna' 1991. godine, iseljeno 500.000 Srba i 800.000 Hrvata.

Srbi su barem pružili otpor!". Koji im se na kraju krajeva isplatio.

Hrvati će od sada brže odlaziti u raj. Naime, Vili Beroš je najavio novo i pravednije plaćanje lijekova.

Dakle, pravednici među Hrvatekima će od sada puno brže u raj.

Nemojte se više nigdje pohvaliti sudjelovanjem u Domovinskom ratu

Hrvatski tjednik je ovaj tjedan hladno analitičan. Vrijedi citirati: "Židovi strašno mnogo drže do svojih žrtava. Kad je nedavno Hamas okrutno i ritualno pobio 1300 Židova u Izraelu, predstavnici Izraela rekli su da je za njih, kojih je 'samo' devet milijuna, to golem gubitak". Toliko o Židovima. A što je s Hrvatima kojih je tri milijuna i osamsto tisuća, a kojima je samo u Domovinskom ratu ubijeno oko petnaest tisuća ljudi? Usporedite 1300 s 15.000.

Masovni pokolji Hrvata imaju čudnu sudbinu. U Srbiji su obično slavljeni od četnika, a u Hrvatskoj su marginalizirani. Štoviše, nakon slučaja Turudić na scenu su stupili novi kriteriji. Nemojte se više nigdje pohvaliti sudjelovanjem u Domovinskom ratu. To vam može samo odmoći. Ne spominjite genocid Hrvata nakon 8. svibnja 1945. g. jer će odmah skočiti na svoje jugo-noge Klasić, Jakovina, Markovina i slični. To je po njima bila samo "osveta pravednika i pobjednika".

Nakon Drugog svjetskog rata je oko pola milijuna Hrvata smaknuto "�ilmskom brzinom". Osim Bleiburga, jeste li ikada čuli za komemoraciju svih tih žrtava? Logično je da je o tome šutio Tito jer je taj genocid on isplanirao i proveo. Ali mračna šutnja traje sve do Plenkovića. Dokle i zašto? Tito je sve rekao kad u četrdeset i pet godina svoje vladavine nije ni jednom posjetio mitski Jasenovac. Tamo je prema krivotvoriteljima povijesti

navodno "pogubljeno" oko milijun Srba, Židova, Roma i drugih nacionalnosti. To je zapravo medicinski fenomen.

Naime, nikako da se pronađu sve te kosti. Forenzičkih dokaza nema, ali ima "živih svjedoka" kao što su Goldstein, Kraus, Pupovac, Klasić i ostali koji se uporno drže te laži o broju jasenovačkih žrtava.

Lijepo se kaže u Zagorju: "Ak' je do svedoka, krava je naša". Narod koji ne cijeni svoju povijest i svoje žrtve osuđen je na ponavljanje

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Kad razmišljam o Stipi (Mesiću) i Mati (Graniću) sjetim se zajedljivog Oscara Wildea koji je jednom prilikom napisao: "Ponekad pomislim kako je Bog stvarajući čovjeka pomalo precijenio svoje sposobnosti"

povijesti… Hrvati se drže ugovora sklopljenih sa Slovenijom k'o pijani plota. Slovenci se u tom pogledu drže puno treznije…

Oporba se bori rukama i nogama kako bi osujetila dolazak Turudića

U Hrvatskom saboru je izbio "rat". Progresivna ljevica i rigidna desnica su se međusobno prekomjerno verbalno granatirali. Ljevičari poručuju - Turudić "non pasaran". Oni bi valjda bili za povratak Mladena Bajića. Bila su to za njih zlatna vremena. Tada su se za dolazak svjedoka iz Beograda u slučaju Lora rezervirale hotelske sobe da bi im bilo što udobnije. Uglavnom, u Saboru je bila prava makljaža riječima. Očito su izbori blizu, ali i funkcija glavnog državnog odvjetnika je toliko važna da se oporba bori rukama i nogama kako bi osujetila dolazak na to mjesto Turudića i isforsirala Plenkovića da predloži nekog beskrvnog lika kojeg se nitko ne bi pribojavao i koji ne bi ništa ozbiljno radio.

Mogu pričati što hoće jer zastupnike čuva zastupnički imunitet!

Naš nezaboravni Stipe Mesić također se neki dan očešao o Turudića: "Turudić je imao dosta lutanja te nepotrebnih i sumnjivih druženja".

Mada to nije baš potpuno neistinito, ipak, koliko ja znam, s Mesićem se nije družio.

Uglavnom dolaze "uzbudljiva" vremena. Dobro da je HDZ s partnerima uspio na vrijeme izglasati Zakon o hrvatskom jeziku. Naši dragi ljevičari, čak njih sedamnaest, glasovali su protiv tog Zakona. Sliče onima koji su 1991.g. napustili Sabor kad se glasovalo o samostalnosti Hrvatske. Pazite, u Republici Hrvatskoj, u članici EUa, NATO-saveza itd. postoji ekipa, ne Srba, manjinaca ili imigranata, nego Hrvata koja je žestoko protiv Zakona o hrvatskom jeziku.

Oni koji su za Zakon dobili su od njih u raspravi o Zakonu "jezikovu juhu". Šteta što je predlagatelj pristao na truli kompromis da za nepoštivanje Zakona nema sankcija.

Po tome smo jedinstveni poltroni na "ceo svet". Kad bi se novčano kažnjavali oni koji namjerno zaobilaze Zakon ili koji nemaju pojma o hrvatskom jeziku, iznosi bi nas mogli iznenaditi.

Mirela Ahmetović, Arsen Bauk, AnkaTaritaš-Mrak, Katarina Peović, Domagoj Hajduković, Dalija Orešković itd. podsjećaju na onu staru: "Politika je kao rijeka, jednog izbaci, a drugog odnese…".

Ni jedne riječi o tome koliko je puta Zoki upao u mjere praćenja Dragana Kovačevića

Predsjednik Milanović je iznenada u Predsjedničkim dvorima sazvao konferenciju za tisak. Odmah me obuzeo loš osjećaj. Je li Vučić opet u Glini, jel' se Savo Štrbac vratio na Vrhovni sud RH ili je možda Crna Gora vratila školski brod "Jadran" Hrvatskoj pun njenih naoružanih mornara? Je l' nam Monaco objavio rat ili se napokon Predsjednik usuglasio s Premijerom i slična crnila? No sve su ovo samo granule obične kamilice prema "strahotama" koje je na zadnjoj konferenciji za tisak prošli tjedan iznio naš predsjednik.

Predsjednik je cijelu konferenciju posvetio Turudiću, k'o da je neki strani državnik koji mu dolazi u posjetu s punom torbom bombi.

Ukratko, Ivan Turudić, kandidat Vlade za Glavnog državnog odvjetnika, pun je po Milanoviću ozbiljnih afera druženja s osobama protiv kojih se vode kazneni postupci.

A ustavna je obveza predsjednika RH da na to upozori javnost i demaskira Ivana. E moj Ivane… Na novinarima krcatoj konferenciji saznali smo koliko je puta Ivan Turudić upao u mjere praćenja Zdravka Mamića, ali ni jedne riječi o tome koliko je puta on, Zoki, upao u te mjere praćenja Dragana Kovačevića u aferi JANAFu Slovenskoj ulici u Zagrebu.

Legendarni klub sa svježom ribom koja se Zokiju sviđala, s bankarskim brojačem novaca gdje se elita malo odmarala za razliku od plebejaca koji ni ne sanjaju o transakcijama u kojima sudjeluju naše elite. Bila je to konferencija za tiskovine nakon koje će "gorit' nebo i zemlja". U uvodu je odmah Predsjednik podigao temperaturu rekavši: "Nadam se da hrvatska javnost nije lobotomirana i da će se suprotstaviti ovome. Nema sanitarne inspekcije koja bi ovo raščistila".

Na pitanje zašto Plenković inzistira da Turudić bude imenovan

glavnim državnim odvjetnikom, dobili smo "pravnički" odgovor našeg Predsjednika: "K'o luda Mara…". Na pitanje oko praćenja Turudića i što je on osobno u tom smislu učinio dok je bio premijer, dobili smo "zanimljiv" odgovor: "Ništa, jer bih kršio svoje ovlasti".

Pa ako je tako, onda me brine nije li i konferencija za tisak od 3. veljače ove godine također kršenje predsjedničkih ovlasti? Zaključite sami.

Malo o Mamiću

Malo "povijesnog prisjećanja".

Zdravko Mamić je bio uhićen 3. srpnja 2015. g. Protiv njega je bila pokrenuta istraga pred Županijskim sudom u Zagrebu čiji predsjednik je tada bio Ivan Turudić.

Mamić je skupio za jamčevinu onoliko koliko je DORH tražio i izašao na slobodu. Tada sam zastupao sutkinju Ustavnog suda koja je također bila pod mjerama tajnog nadzora. To je bila "velika tajna".

Svi su znali tko se nadzire, osobito Mamić i Turudić. Ogromna smo zemlja, k'o jedan kvart Londona, Pariza ili Pekinga, pa svi znaju sve.

U to vrijeme dobio sam poziv DORH-a da dođem na razgovor.

Uredno sam se odazvao. Ljubazna zamjenica državnog odvjetnika mi je kazala da pričam po gradu kako je sudac Turudić pod mjerama tajnog nadzora. Odgovorio sam da se tu radi o famoznoj "općepoznatoj tajni".

Po mojoj procjeni Turudić je iskusni pravni profesionalac te ima sve što treba imati glavni državni odvjetnik. Naravno, u ovoj našoj današnjoj izluđenoj i psihički sve bolesnijoj Hrvatskoj veliki je feler kad na to mjesto želi doći dragovoljac Domovinskog rata.

Tip je druželjubiv, voli se sa svakime družiti, što poslovno, što privatno, nije u tome baš izbirljiv ni oprezan, ali ljudski je griješiti.

Međutim, nitko ne iznosi bilo kakav dokaz da je u tim druženjima ikome pravno pogodovao ili iznosio okrivljenicima neke nedopuštene informacije. Ljevičari se nisu bunili kad je na čelo DORH-a došao mason koji je prije toga već bio položio (uz vatru i maske) masonsku zakletvu svojoj braći da će im t(r) ajno uvijek pomagati. I na kraju balade, da je u tri susreta Turudića i Mamića snimljeno bilo što sporno to bi već davno naša 6. lička rastrubila na "ceo svet". Uglavnom, premijer je već dao do znanja da prije izbora Turudića ide nova provjera.

Je li to povlačenje ili priprema za protunapad? Brzo ćemo doznati…

Tuđman nije dospio preslušati vlastite vrpce jer je imao važnijeg posla. Milanović očito nema važnijeg posla pa kopa po starim izvješćima SOA-e.

Izazov staroj i umornoj Europi i njenom trulom liberalizmu

Dok se mi iscrpljujemo međusobnim prekomjernim granatiranjem što stižu s Markova trga i Pantovčaka, svijet ima druge probleme. Hoće li pobjeda Trumpa biti spas ili propast zapadne civilizacije? Za sada sve prognoze

govore da će Trump pobijediti na predstojećim izborima u SAD-u.

Naravno, ako mu dozvole odnosno ako mu demokrati opet ne ukradu pobjedu. Ako se pak sastajao s ljudima koji su pod "mjerama" FBI-a, onda je u gabuli.

No Ameri, za razliku od nas, još ne zamjeraju svojim kandidatima razna poznanstva. U prvom mandatu Donald je otvorio više od šest milijuna radnih mjesta. To još i danas zvoni u ušima birača. Kod nas je drugo stanje - blago-stanje.

Lajtmotiv Trumpove kampanje je da je u slučaju pobjede najavio radikalni obračun s lijevim ideologijama. To bi mogao biti izazov staroj i umornoj Europi i njenom trulom liberalizmu.

Srpski svet i njihove ideje i dalje su pod snažnim utjecajem Rusije.

SPC i dalje djeluje kao parapolitička organizacija i zanima je jačanje srpske vojske i vraćanje navodno "srpskih" zemalja…. Polarizacija koja se polako širi s Istoka prema Zapadu ne stagnira. Nordijske zemlje hvataju zadnji vlak za NATO savez, a mi razmišljamo o vojnom roku od 60 dana dočim peta kolona pokazuje snagu rasprodanim Arenama u Zagrebu i Osijeku.

U nedavnoj božićnoj poruci patrijarh Kiril veliča vojsku velikog stratega Putina zagovarajući bratstvo vojske i pravoslavlja, a u Hrvatskoj se spava. Glavna tema su samo izbori, Plenković, Turudić s jedne strane, a Milanović s druge strane. Vrijeme ide, selo gori, a naše babe se češkaju. Kad veliki ulete u sukob nadam se da će se naći tako veliki stol pod koji ćemo se uvući, kako je to davno zamislio Vladko Maček.

Toma Akvinski je napisao: "Kad bi najviši cilj kapetana bio sačuvati svoj brod, onda bi ga ostavio u luci za sva vremena". Previše hrvatskih kapetana drže svoje brodove u lukama da tamo trunu.

Jedino kod nas je situacija skoro pastoralna

Možda u ovoj kolumni ima previše crnila. Međutim, globalna situacija u svijetu nije idilična. Jedino je kod nas skoro pastoralna. Hrvateke čuva Mate Granić koji daje relevantne informacije A.P.-u o onom što se već dugo valja s Istoka i Bliskog istoka.

Neki povjesničari su mišljenja da kad jednom ode Stipe Mesić, sve što će ostati iza njega su Tuđmanovi transkripti i vrpce, što je u stvari jako puno. Kad razmišljam o Stipi i Mati sjetim se zajedljivog Oscara Wildea koji je jednom prilikom napisao: "Ponekad pomislim kako je Bog stvarajući čovjeka pomalo precijenio svoje sposobnosti".

Završavam u ovoj kolumni s mojim političkim depresivnim mislima. Humor vas ponovno čeka u idućoj kolumni. Ili kako bi Albert Einstein rekao: "Ne treba razmišljati o budućnosti jer ona ionako stiže prerano".

Diljem Hrvatske izbila je prvo epidemija gripe, a potom sad velika epidemija reklamiranja sredstava protiv gripe….

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

KRIŽALJKA RAZG. KNIŠ

DEM. I HIP.

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

INUE SUVIŠ NOJ

MALA KRIŽALJKA

HIP.

RAZLIKA

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

29

KARNEVAL - MESOPUST – FAŠNIK LASTOVSKI POKLAD (3.dio)

„Kuma jaja, kuma jaja, daj nam jedno jaje“ Za vrijeme pokladnih zbivanja, društvo je obavezno tri puta ići halekat: na Kandaloru, na Pretili četvrtak i u Pretilu nedjelju

P

okladno razdoblje na otoku Lastovu počinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja i traje do Čiste srijede.

Na blagdan Kandalore, 2. veljače "izlazi" lira te svojim specifičnim, prodornim zvukom prati sve važne trenutke i radnje lastovskog poklada do Čiste srijede kada pokladne čarolije nestane, a cijelo selo utihne i vrati se svojoj svakodnevici.

Toga dana okupi se nekoliko članova pokladarsko društva i "idu na halekanje pod kostanju" (mjesto u selu – stablo na Gornjoj luci). Halekanje je karakteristično uzvikivanje pokladnog uzvika "Uvo!", tri puta za redom. "Uvo!" je tajanstven uzvik kojem nitko ne zna objasniti značenje, ali je sastavni i neizostavni dio lastovskog pokladnog zbivanja.

Za vrijeme pokladnih zbivanja, društvo je obavezno tri puta ići halekat: na Kandaloru, na Pretili četvrtak i u Pretilu nedjelju. Broj halekanja može biti i veći, vodeći naravno računa o poštivanju običaja.

Balo pod liru

Balo pod liru je ples muško-ženskih parova po zamišljenoj kružnici, povezanih rupčićima koji se, kako mu samo ime kaže, izvodi uz pratnju lire.

Kad se u promenadu uključe svi parovi, počinje balo. Nabrojat ćemo ih redoslijedom kojim se izvode i prema nazivima po kojima ih Lastovci razlikuju, kao što je zapisano u Prijedlogu statuta (1999.): – svaki muškarac sa svakom ženom – hitanje u kolo na lijevu i na desnu – soto jedan put – hitanje u kolo na lijevu i na desnu – kolovođa u spož jedan put.

Posljednja šaljiva figura koja nije posebno izdvojena u Prijedlogu statuta (1999) zapravo je igra lovice svakog para, tzv. laćenje pod liru.

Pretili ponedjeljak

U ponedjeljak već u 8 sati ujutro počinju završne pripreme za vrhunac pokladnih zbivanja u utorak. Muškarci ulaze u kuću "na čašicu dobrodošlice" pa im domaćica predaje tovara s motikom na leđima kojom će kopat zemlju potrebnu za izradu lutka Poklada.

Prlina se kopa na točno određenom mjestu, u dnu sela nasuprot groblja ispod jedne masline.

Kad napune dvije vreće zemlje te natovare prlinu na tovara, povorka kreće po krojača i materijal za izradu lutka. U kro-

jačevu kuću ulaze samo odrasli muškarci, pogoste se i izlaze zajedno s krojačem koji nosi dva kovčega s pohranjenim priborom za izradu lutka i njegovom odjećom.

Za to vrijeme u sali su se već okupili meštar od bombi i njegovi pomoćnici. Meštar od bombi s jednim pomoćnikom u dvorani izrađuje bombe tako da određenu količinu baruta stavlja prvo u aluminijsku foliju, a potom u pak-papir zajedno s fitiljima različitih dužina.

Istovremeno meštar od Poklada s dvojicom pomoćnika izrađuje Poklada od pljeve (žita, klasa i zobi) i tvrde ribarske mreže malog oka od 10 mm.

pljaju kapo sale, svirač lire i nekoliko pokladara. Uz zvuke lire oni odlaze po uzu (konop po kojem se spušta pokladna lutka s vrha brda u dno sela) kod domaćina koji je čuva cijelu godinu.

U isto vrijeme po kućama se otvaraju stare škrinje i vade se brižno spremljene uniforme pokladara. Žene pomažu muškarcima u odijevanju.

Pravila ponašanja su točno određena. Uvijek postoje dvije povorke, muški pokladari i ženske lijepe maškare, koje obilaze selo. U jedan sat iza podneva kapo sale daje znak pokladari-

ma, kojih se skupilo između 25 i 30 parova, te povorka kreće u ophod selom. Na čelu povorke je barjaktar s državnom zastavom, pa magarac s lutkom Pokladom kojeg prate djeca odjevena u uniforme kao i pokladari.

Za njima ide svirač lire, kapo sale, pa par kolovođa i zatim cijela povorka redoslijedom kojim su pristizali pred salu. Na samom kraju su ponovo djeca.

Bez pjesme, ali uz sviranje lire odlaze do načelnika općine tražiti dopuštenje za culjanje (spuštanje lutke niz konop s vrha brda do dna sela) i palje-

Kupljenje jaja na pretili ponedjeljak

Jaja skupljaju tzv. grube maškare koje u nekoliko skupina u popodnevnim satima obilaze selo. Zamaškarani su grubo, odnosno odjeveni su u neku staru odjeću, a lica su im zacrnjena ili išarana ružem za usne. Grube maškare za razliku od sutrašnjih lijepih, nastoje izgledati smiješno i ružno. Nekolicina sutrašnjih pokladara čini jednu od skupina grubih maškara koja jedina obilazi selo uz pratnju lire.

Jaja se skupljaju do zvona Zdravo Marija. Nakon zvona društvo odlazi u salu gdje ostavlja košaru s prikupljenim jajima i odlazi svojim kućama.

Drugu skupinu grubih maškara čine maskirani mladi, i momci i djevojke, koji obilaze selo uz pratnju harmonike (ili nekog drugog instrumenta) i skupljaju jaja.

Prije ulaska u kuću pjevaju "Kuma jaja, kuma jaja, daj nam jedno jaje". Nijedna maškarana skupina ne smije krenuti skupljati jaja prije glavne skupine s lirom, ne smije ići ispred nje, a ako je lira u kući, čekaju da izađe, pa tek onda oni ulaze. Kad zvoni Zdravo Marijo završavaju se ophodi selom i svi se razilaze svojim kućama. Skupljena jaja pripremaju zajedno i jedu u Čistu srijedu navečer u dvorani plaćajući za njih kako bi prikupili novac za troškove cijeloga pokladnog zbivanja.

Pokladni utorak malo tko radi. Crkveni sat umjesto u podne zvoni u 11 sati i to je Lastovcima znak za ručak.

U 8 sati ujutro u sali se sku-

RECEPT

Dalmatinske prkle – fritule

Tradicionalno se u Dalmaciji u vrijeme poklada peku fritule i uštipci svih vrsta. astojci: - tijesto 2 jaja - 3 žlice šećera - 1 vanilin šećer - 1 prašak za pecivo - 1 jogurt - 2,5 (čaše od jogurta) brašna

- korica limuna,naranče - rum, malo rakija Priprema: 1. Jaja tući sa šećerom dok se ne zapjeni dobro.

Dodavati naizmjenično jogurt s brašnom i praškom za pecivo, uliti rakiju.

Naribanu koricu limuna, naranče, sol, rum, vanilin šećer. Ostaviti pola sata odmarati. Ugrijati ulje ne smije biti prevruće, onda vam naglo potamne, a unutra ostanu sirove, znači ulje na srednjoj vatri, one vam se same prevrću, ali ih prevrnite po potrebi.

Napomena: Tijesto ne smije biti rijetko, bolje malo gušće nego rjeđe; kad je rijetko onda popije puno ulja.

nje lutke Poklada, magarac s lutkom Pokladom kojeg prate djeca odjevena u uniforme kao i pokladari.

Po odlasku povorke pokladara, pred zgradu općine dolazi povorka lijepih maškara. Pozdrave načelnika općine i prvi puta toga dana otplešu svoje kolo. Istovremeno su pokladari kod svećenika koji im daje blagoslov za nastavak pokladnih zbivanja. Kolovođa vodi pokladare na prvi sular i određuje koliko će parova plesati skraćeno pokladarsko kolo.

Pokladarsko kolo je lančani ples s mačevima koji u cijelosti izvode Lastovci odjeveni u pokladare samo na Pokladni utorak.

Zaostajući za povorkom pokladara, lijepe maškare obilaze selo, uz strogo pravilo da se te dvije povorke ne smiju sresti.

Lijepe maškare uvijek kasne za pokladarima barem za jednu kuću, a obilaze iste, unaprijed dogovorene kuće u kojima su bili i pokladari.

Na svakoj terasi predvodnice kola povedu kolo s nekoliko parova iz povorke. Otplešu nekoliko figura vrlo sličnih figurama iz pokladarskog kola samo što ne plešu s mačevima već s rupčićima. One svoje kolo jednostavno zovu naše kolo.

Ophod selom nastavlja se sve do 14 i 30 sati kada tovar s lutkom Pokladom mora biti u dnu sela – na Gornjoj luci kao donjoj točci za spuštanje, a o tome vodi brigu prvenstveno kapo sale. Poklada skidaju s tovara, a nosač kojega je odredio kapo sale, ga nosi na ramenima na Pokladarovu gržu – vrh brda odnosno gornju točku odakle se spušta. Dok se Poklad na ramenima pokladara uspinje uz brdo, pokladari prilaze uzi pod vodstvom čovjeka koji je zadužen za uzu i otelavaju je (napinju).

Stavljaju Poklada na uzu i o njega objese bombe koje pri spuštanju eksplodiraju. Poklad je točno u tri sata popodne spreman za culjanje.

Za vrijeme culjanja Poklada, jednog od značajnijih trenutaka u cijelom ritualu, lijepe maškare se zaustavljaju u zadnjoj kući prije Gornje luke i tu čekaju da pokladari krenu dalje u ophod selom.

Poklad se culja niz uzu tri puta uz pucanje bombi koje

vise na njemu. Prvi puta pukne pet, drugi puta sedam, a zadnji puta devet bombi. Nakon toga skida se uza i nosi se na svoje mjesto gdje čeka slijedeće culjanje dogodine.

Poklada se ponovo stavlja na magarca. Nakon sva tri spuštanja lutke čemu su prisustvovali pokladari i publika koja prati cijeli događaj, pleše se pokladarsko kolo. Ovaj put plešu svi pokladari i izvode sve figure, potom se fotografiraju i kreću dalje u ophod selom.

Tek tada stižu vesele lijepe maškare koje su iz prikrajka pratile culjanje. Poslije pokladara i one sve zajedno otplešu svoje kolo.

Kad su obišli sve kuće u kojima su bili najavljeni, pokladari oko 18 sati dolaze na Dolac gdje cijela svečanost doseže svoj vrhunac.

Dolac je prostor između osnovne škole i crkve na kojem se skupi od 300 do 500 ljudi.

Pedesetak pokladara zauzima sredinu Dolca i na znak kolovođe počinju balat pokladarsko kolo. Jedino taj dan u godini, dakle na Pokladni utorak, pokladari u svojim uniformama na Dolcu izvedu cijelo pokladarsko kolo sa svih 10 figura i njihovim ponavljanjima.

Dok pokladari plešu svoje kolo na Dolcu, lijepe maškare privode svoj ophod selom kraju. Sa zadnje terase na kojoj plešu, puca pogled na Dolac i kada su pokladari već nekoliko puta ponovili pojedine figure, a Poklada su odnijeli na svlačenje prije paljenja, lijepe maškare kreću prema njima, ali kako same kažu "uvijek kasne”. Dakle, pokladari sami plešu svoje kolo s mnogobrojnim ponavljanjima dok ne dođu lijepe maškare. Atmosfera doseže svoj vrhunac kada se svučeni lutak Poklad nataknut na štap i poliven petrolejem zapali. Kapo sale s gorućom lutkom obilazi Dolac, dolazi do sredine i tu ga drži dok ne izgori do kraja.

Skupe se svi pokladari i sve lijepe maškare pjevajući i veseleći se dok se zvona crkve ne oglase. To je znak da je sve gotovo.

Pokladari se okupljaju oko magarca i uz pratnju lire, ali bez pjesme vraćaju magarca njegovom gospodaru. Zatim isprate svirača lire te i sami odlaze svaki svojoj kući odmoriti se i večerati. Time završava taj burni, raspjevani i rasplesani utorak, Lastovcima najvažniji dan u godini.

Čista srijeda

U srijedu ujutro Lastovo je posebno mirno.

Navečer u sali pokladarsko društvo organizira završno okupljanje. Članovi društva pripreme prkle i skuhaju jaja koja su grube maškare prikupile u Pretili ponedjeljak da time počaste sve sudionike.

30 MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Bit ćete usmjereni na nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Radi se o tome da trebate paziti kako komunicirate. Budite taktični i uviđavni. Maštat ćete o boljem poslu. Važno je biti realan i postaviti ciljeve na zreo način.

Oni koji u tome uspiju kretat će se prema dobrim rezultatima.

Sretni brojevi: 1, 7, 9, 11, 21, 33

Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti.

No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte.

Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa.

Sretni brojevi: 1, 2, 6, 16, 21, 26

Vaše ljubavne dogodovštine i lovačke priče postat će sve popularnije, a vi osoba bez koje se u društvu ne može.

Svaki dan događat će se nešto što će vam buditi osjećaje i činiti vaš privatni život ispunjenim. Bit ćete jako zabavni drugima. U trenutcima kad osjećate povećan pritisak na temu rokova posla pozovite se na svoja prava. Tako ćete stvari usmjeriti u pozitivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave.

Sretni brojevi: 4, 8, 10, 14, 32, 33

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Privlačit će vas mogućnost ljubavne veze s uglednom osobom, ali strasti vam neće dati mira da bi funkcionirali taktično. Vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za za razumom, bar zasad. Što god se nađe na dnevnom redu, vi ćete biti glavni pokretač cijele stvari. Uz to će ići i određeni napori, pa i stresovi.

Imat ćete energije za dvoje, pa vam ništa neće biti teško.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 28, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Kroz priču i neočekivano druženje vi biste mogli otkriti sebe i stići do važnih privatnih spoznaja. Zato ne podcjenjujte niti jedan razgovor, niti jednu neobaveznu kavu. Sve je otvoreno i moguće. Potrebno je samo biti budan.

Oni u vezama bit će na distanci. Umišljenost nekih ljudi ići će vam na živce, ali ne reagirajte ako to baš nije nužno.

Iznutra će vas sve vući da se posvađate, ali to ne bi ispalo dobro.

Sretni brojevi: 2, 4, 19, 29, 32, 45

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad bi se malo opustili, sve bi izgledalo drukčije. Razmislite.

Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sad ćete raditi mirnije. Vama sada tako i odgovara. Dosta vam je buke. Posebno dobro razvijat će se samostalni poslovi.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 31, 39, 44

Rado biste zaveli osobu do koje vam je stalo, ali okolnosti nikako da se slože u tom pravcu. Ovih dana nisu isključene situacije kad se vi pod svaku cijenu nabacujete osobama suprotnog spola, ali one ne reagiraju prema vašim očekivanjima. Pazite.

Ljudi s kojim poslovno surađujete i koji su vam nadređeni.

Sretni brojevi: 7, 19, 29, 37, 40, 44

21. siječnja do 18. veljače

Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i razumjeti. Bit ćete ohrabrivani da idete dalje. Nitko se ne voli baviti nečim što smatraju gotovim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Radi se samo o sitnicama.

Sretni brojevi: 5, 8, 15, 23, 25, 32

Postajete društveniji. Oni koji su još sami gotovo sve slobodno vrijeme pozivat će prijatelje u svoj dom, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta i rijetko će biti sami udvoje. Vi uvijek stremite ka visokim ciljevima, a okolnosti ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog šefova.

Sretni brojevi: 8, 12, 23, 27, 41, 44

Možete očekivati mirne ljubavne dane. Ako je prije zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i sami od sebe počet ćete se povjeravati jedno drugome. To će ojačati vaš odnos. Samci će težiti sigurnosti, pa će tražiti samo ozbiljnu vezu. Neće biti mnogo vremena za argumentiranje i analiziranje. Trebat će reagirati u trenutku i donositi ispravne odluke.

Sretni brojevi: 1, 6, 8, 12, 21, 34

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

U NAŠIM JE RUKAMA

Sreća čuva zdravlje i produžuje život

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti dosta prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će zanimljiv, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Mnogi će biti na pragu lijepih rezultata. Zaposleni u uslužnim djelatnostima pripremat će velike projekte.

Sretni brojevi: 3, 7, 23, 25, 32, 34 Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret.

Potrudite se da nekim darom pokažete pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljen. Samci će spajati ugodno s korisnim. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi. Kontroliranje nikad nije ugodno, no ovaj put će se okrenuti u vašu korist.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 24, 32, 44

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

Istraživanje koje je provedeno na preko 6,500 ljudi starijih od 65 godina, pokazalo je da sretnije osobe imaju u prosjeku 9 posto niži krvni tlak

S

reća je vrlo širok pojam. Općenito bismo mogli reći da je sreća skup pozitivnih emocija poput radosti, spokoja i zadovoljstva sa sobom i svijetom u kojem živimo.

Sreća ne čini dobro samo našoj psihi, nego i našem tijelu - jača imunitet koji nas štiti od bolesti, čuva srce, ublažava bol i produžuje životni vijek.

Sve to potvrdila su znanstvena istraživanja.

Kada smo dobro raspoloženi i zadovoljni posezat ćemo za zdravijom hranom, više ćemo vremena provoditi na svježem zraku i rekreirati se. Istraživanje provedeno na preko 7000 odraslih osoba pokazalo je da osobe s pozitivnim pogledom na svijet jedu više voća, povrća i cjelovitih žitarica te najmanje deset sati tjedno se bave sportom. Zdrava prehrana smanjuje rizik od dijabetesa, srčanog i moždanog udara te vaskularnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost jača kosti, mišiće i ligamente, povećava razinu energije, smanjuje krvni tlak i regulira tjelesnu težinu.

Dobar imunitet ključ je zdravog organizma.

Znanstvenici su proveli studiju u kojoj su više od 300 zdravih ljudi pitali smatraju li se sretnima te ih s obzirom na odgovor podijelili u dvije skupine, a potom ih zarazili virusom prehlade. Ispostavilo se da su se većinom prehladili ljudi koji se ne smatraju sretnima.

Učinak sreće na imunitet još uvijek nije razjaš-

njen. Vjeruje se da dobro raspoloženje utječe na hipotalamus-hipo�iza-nadbubrežnu žlijezdu os koja regulira imunitet, hormone, probavu i stres.

Osim toga, kao što smo spomenuli, sretniji ljudi se zdravije hrane i više vježbaju i tako jačaju imunitet.

Stres povećava razinu kortizola u tijelu koji pak dovodi do debljanja, problema sa spavanjem, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka. Studija provedena na preko 200 ljudi pokazala je da je razina kortizola za 32 posto niža kod ljudi koji se smatraju sretnima.

Ispostavilo se da sretni ljudi proizvode manje kortizola u stresnim situacijama.

Visok krvni tlak je glavni uzročnik srčanih bolesti. Istraživanje koje je provedeno na preko 6,500 ljudi starijih od 65 godina, pokazalo je da sretnije osobe imaju u prosjeku 9 posto niži krvni tlak.

Drugo istraživanje pokazalo da pozitivan stav prema životu može dobro djelovati na oporavak osoba koje su doživjele infarkt.

30-godišnja studija koja je završena 2015. proučavala je učinak sreće na život 32.0000 osoba. Rizik od smrti bio je za 14 posto veći kod nesretnih osoba. Pozitivan stav prema životu i ono što nazivamo srećom ima sjajan učinak na dugovječnost.

Smanjuje rizik od prijevremene smrti za 18 posto kod zdravih ljudi i za dva posto kod bolesnih.

TV PROGRAM 31

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

ODUŠEVILA JE MILIJUNE GLEDATELJA

The Chosen (Izabrani) – serija o Isusu koju morate pogledati Do sada su snimljene tri sezone serije The Chosen (Izabrani) koja je oduševila milijune gledatelja i �ilmskih kritičara

T

he Chosen (Izabrani) je najbolja serija o Isusu koja na jedinstveni i opsežan način prikazuje događaje iz Njegova života na Zemlji. Serija je prevedena i na hrvatski jezik. Do sada su snimljene tri sezone serije The Chosen (Izabrani) koja je oduševila milijune gledatelja i �ilmskih kritičara. Serija, osim što prikazuje život Isusa Krista, na poseban način se bavi i sa svim onima koji su bili u kоntаktu s Njim dok je hodao ovom Zemljom.

Pilot je snimljen i prikazan 2017. godine, a svaka sezona sadrži osam nastavaka. Valja spomenuti da su prva i druga sezona The Chosena lokalizirane, odnosno postoje hrvatski titlovi.

Redatelj i jedan od scenarista je Dallas Jenkins, a namjera mu je bila, ne samo

vidjeti Isusa očima onih koji su ga upoznali, već Ga prikazati na način koji je više “osoban, prisan, neposredan”.

Iako serija ima evangelizacijsku svrhu, svoj doprinos joj daju stručni suradnici iz tri različite vjerske tradicije.

U seriji se pojavljuju ljudi svih rasa kao glumci, što nije čest slučaj na televiziji i u �ilmu koji se temelji na Bibliji.

Prva epizoda The Chosena imala je sljedeću uvodnu napomenu: ”The Chosen (Izabrani) se temelji na istinitim pričama iz evanđelja Isusa Krista. Neka su mjesta i rokovi kombinirani ili sažeti. Dodane su pozadinske priče i određeni znakovi ili dijalog. Međutim, sav biblijski, povijesni kontekst i bilo koja umjetnička mašta osmišljeni su da podrže istinu i namjeru Svetog pisma.

Gledatelje se potiče da čitaju evanđelja.”

Prva sezona distribuirana je na mobilnoj Android aplikaciji i Apple aplikaciji besplatno širom svijeta.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 08. veljače 12:10 PM Dr. Beck: Koža 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Eko zona 02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma 02:59 PM Baština u objektivu: Drniš 03:04 PM Otvoreno 03:34 PM Zlatna liga 03:59 PM Što je klasik?

04:34 PM Studio 4: Znanost 04:44 PM Studio 4: Kultura 04:54 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:29 PM Romano Bolković - 1 na 1: Ashot Hovakimian, talk show 06:19 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas: Ponavljanje 06:34 PM Lastovrski fumari, dok. �ilm 06:57 PM Art a la carte 07:27 PM Studio 4: Sport 07:36 PM Baština: Mirogoj grad tišine

Petak, 09. veljače 12:09 PM Karnevale, dobro moje - emisija pučke i predajne kulture 12:39 PM Dnevnik 2 01:31 PM Hrvati u BiH 01:56 PM Izradi sam: Satovi 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:10 PM Kod nas doma 02:55 PM Baština: Villa Ružić 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Izvan formata: Ne radi sam 04:25 PM Vatrogasci, dok.reportaža 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:41 PM Sve će biti dobro, serija 05:26 PM Druga strana 05:51 PM Prometej 06:16 PM Labirint: Nestali - život nakon 06:46 PM (Re)kreativac: Slobodno penjanje 07:09 PM Art a la carte 07:39 PM Studio 4: Sport 07:48 PM Puls: Sad je dosta, reportaža 07:58 PM Vatrogasci, dok.reportaža Subota, 10. veljače 12:09 PM Moj put: Švicarska, dok.serija 12:34 PM Velikanke, dok.reportaža 12:39 PM Dnevnik 2 01:34 PM Sportske minute 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Jasmina i Branko 02:36 PM Globalna Hrvatska 03:16 PM Normalan život 03:52 PM Dom je gdje je srce 04:07 PM Studio 4: Znanost 04:17 PM Studio 4: Kultura 04:27 PM Sve će biti dobro, serija 05:10 PM SKUD I.G. Kovačić, 75 godina 06:25 PM Peti dan 07:25 PM Sportske vijesti 07:30 PM Studio 4: Sport 07:38 PM I to je Hrvatska: 7 kaštela 07:52 PM Velikanke, dok. reportaža Nedjelja, 11. veljače 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Prezimiti u Riju, igrani �ilm 03:58 PM Ususret Dori 04:53 PM Studio 4: Kultura 05:03 PM Dolina sunca, serija

05:48 PM Klub čitatelja 06:38 PM Jojo i prijevozna sredstva: 06:43 PM Mališani: 06:45 PM igrana serija 06:57 PM Tata i ja, dokumentarno-igrana serija za djecu 07:07 PM Potrošački kod 07:32 PM Studio 4: Sport 07:40 PM Baština: Šibenska polja

Ponedjeljak, 12. veljače 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM DJ svemir, dokumentarna reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:30 PM Split: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm 04:38 PM Studio 4: Kultura 04:48 PM Nedjeljom u 2 05:47 PM Samo lagano 06:12 PM Jacques Houdek, V. Lisinski 07:17 PM Studio 4: Sport 07:25 PM Na magistrali, dok. serija Utorak, 13. veljače 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Frizer, dok. reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština: Villa Ružić 2 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Lijepom našom: Požega 04:42 PM Studio 4: Znanost 04:52 PM Studio 4: Kultura 05:00 PM Počivali u miru, serija 05:45 PM Na rubu znanosti 06:35 PM Đardini nadahnuća, dokumentarno-glazbeni �ilm 07:25 PM Mostovi: Zagreb grade! �ilm

Srijeda, 14. veljače 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština u objektivu: Vrgada 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Razgovor s razlogom 04:32 PM Studio 4: Kultura 04:42 PM Drmeš, kolo, polka, zurka svečani koncert ansambla Lado 05:49 PM Sportske minute 06:09 PM Vrtlarica 06:35 PM Art a la carte 07:05 PM Otkrivamo Hrvatsku: Lastovo 07:30 PM Studio 4: Sport 07:38 PM #FINO&JEFTINO: Paprikaš 07:42 PM Kulturna baština: Viktor Kovačić u Zagrebu

Drmeš, kolo, polka, zurka - ansambl Lado HTV, srijeda, 14. veljače, 04:42 PM

32 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Napisao: Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Western Knights Facebook Page (službena stranica)

N

ogometni klub Western Knights u Mosman Parku 28. siječnja navečer bio je prepun uzbuđenja budući da je klub bio domaćin događaja koji će se pamtiti: „Večer Vatrenih“ organizirana je u suradnji Hrvatskog nogometnog saveza (HNS-a) i Nogometnog kluba Western Knights. Te večeri nije se slavio samo hrvatski nogomet, već je cilj bio podržati osjećaj zajedništva i povezanosti i među navijačima i među igračima.

Večer je počela krugom pitanja i odgovora koji je vodio

Snaga partnerstva: Western Knightsi i HNS zajednički organizirali proslavu 'Večer Vatrenih' karizmatični Robbie Gaspar, lice poznato brojnim obožavateljima nogometa. Pridružila su mu se dva istaknuta gosta: Petar Krpan, nositelj brončane medalje hrvatske nacionalne reprezentacije sa Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. te Stipe Pletikosa, legendarni vratar koji je za Hrvatsku nastupao od 1999. do 2014. godine.

Okupilo se stotinjak uzvanika – igrača, klupskih dužnoanika te obožavatelja nogometa iz sjevernih i južnih predgrađa Pertha, a atmosfera je bila apsolutno neopisiva.

U raspravi je bilo riječi i o vrhuncima i o lošijim trenucima njihovih dojmljivih karijera, te je ponudila uvid u funkcioniranje hrvatskog nogometa tijekom njegovih najpamtljivijih trenutaka.

Predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza uveličali su značaj ovog događaja - među njima su bili Ivan Krakan, Ante Kulušić, Marin Smoje, Boris Kubla, Božidar Miletić te Miroslav Žitnjak - što je dodatno potcrtalo važanost inicijative vraćanja korijenima i uključenosti zajednice u razvoj mladih talenata.

Vrhunac večeri označla je razmjena poklona između delegacije HNS-a i Nogometnog kluba Western Knightsa, što je ujedno bio i simbol trajne povezanosti hrvatskog nogometa i njegovih navijača diljem svijeta. Pristustvom istaknutih gostiju - kao što su Zoran Šangut iz hrvatskog veleposlanstva za Zapadnu Australiju, Luka Jurčević iz organizacije Hrvatska gospodarska komora Zapadne Australije te Matthew Jurčević iz Hrvatske kuće Gwelup - dodatno je naglašena važnost cijelog događaja.

Uz žustre rasprave i razgovore gosti su imali čast

uživati u bogatoj večeri u tri slijeda te desertu kada su zasjale kulinarske delicije kušane tijekom ove proslave.

Pažljivo sastavljen jelovnik zrcalio je bogatstvo hrvatske kuhinje dodatno povećavši iskustvo koje su te večeri iskusili svi prisutni.

Nakon održanog kruga pitanja i odgovora prisutni su imai rijetku priliku izbliza upoznati svoje idole te prikupiti autograme i pokoju sliku sa Stipom Pletikosom i Petrom Krpanom. Bio je to trenutak sreće i divljenja, trenutak premošćivanja jaza

između navijača i njihovih sportskih junaka.

Večer Vatrenih bila je više no samo proslava, bila je ujedno svjedočanstvo trajnih napora koje HNS ulaže u razvoj talenata i održavanje snažne nogometne zajednice. Ovaj događaj održan je paralelno s okupljanjem u Kampu za identi�ikaciju talenata koji se tijekom nekoliko dana održavao na domaćem terenu Nogometnog kluba Gwelup Croatije, što je također naglasilo posvećenost razvoju novih naraštaja hrvatskih nogometnih zvijezda.

Na kraju večeri osjećaj prijateljstva i ponosa bio je opipljiv svima prisutnima.

Večer Vatrenih ispunila je svoj cilj proslave hrvatske nogometne izvrsnosti ujedinivši pritom navijače i igrače te njihovu zajedničku ljubav prema tom predivnom sportu. Bila je to večer koja će se pamtiti, večer koja se ucrtala u sjećanje onih koji su imali sreće u njoj sudjelovati.

SPORT 33

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

North Geelong Warriorsi otkrili sastav postava u sezoni 2024.

Warriorsi osvojili godišnji Kup zajednice Geelonga Pejo MARIĆ Fotogra�ije: North Geelong Warriors Facebook Page

N

avijači, sponozori i uvaženi gosti nazočili su u subotu, 3. veljače, u prostorima Nogometnog kluba North Geelong Croatije predstavljanju sastava prve i druge muške seniorske postave kluba te prve i druge ženske postave za sezonu 2024.

Program je vodio Joe Grgić iz tvrtke Harcourts Real Estate iz Geelonga, koji je najprije pozdravio sve prisutne a potom pozvao novoizabraog predsjednika kluba Toma Pausaka da se obrati prisutnima. Novi predsjednik North Geelong Warriorsa u svom je govoru svim dosadašnjim sponzorima zahvalio na pomoći i donacijama, a pozdravio je i nove sponzore kluba, kao što je „Samsung“ - koji je donirao klimatske uređaje za novouređenu dvoranu. Također je pozdravio i lokalnog člana Gradskog vijeća općine Geelong, Eddyja Kontelja i njegovu suprugu, članicu Gradskog vijeća za okrug Lara Catrionu Rowntree i njenog supruga; njezin sin je ujedno i jedan od igrača mlade postave Geelong Croatije. Pausak je također kratko iznio planove za rad klupskog odbora u sezoni 2024. i zahvalio njegovim članovima. Posebice je zahvalio Merry Ljubičić, Anđeli Čičak i Vladi Džajkić na organizaciji ovog predivnog događaja te je pozvao vijećnika Eddyja Kontelja da se s nekoliko riječi obrati prisutnima.

U svom govoru Kontelj je podsjetio da je hrvatska zajednica napornim radom bez ičije pomoći izgradila ovaj klub i uvelike doprinijela australskom nogometu; igrači kao što su Josip Skoko, Steve Horvat, braća Josip i John Didulica, Mate Spiranović, braća Cervinski, Ante Deak i brojni drugi koji će u budućnosti predstavljati Geelong i Viktoriju u australskom nogometu.

Eddy Kontelj pozvao je za govornicu Anthonyja Aitkena, koji je na opće iznenađenje svih prisutnih izvadio ček vrijedan 255.000$ koji je donirao klubu kako bi pomogao postaviti novu rasvjetu na teren broj 1, što su svi dočekali gromoglasnim pljeskom.

Predsjednik kluba Tom Pausak zahvalio je vijećnicima i Odboru, a posebnu hvalu uputio je Kruni Madericu koji je zajedno s članovima Gradskog vijeća i drugim sponzorima naporno radio kako bi pronašao �inancijsku pomoć za klub.

Predstavljeni su i svi treneri za sezonu 2024. prve i druge postave: Joe Didulica s pomoćnim trenerima Stuartom Beg-

Vijećnik Eddie Kontelj obraća se prisutnima prošle subote na otvorenju sezone North Geelong Warriorsa Pobjednici Kupa zajednice Geelonga

Predsjednik North Geelong Warriorsa Tom Pausak na ručku povodom početka sezone prošle subote

Ček vrijedan 250.000$ predan predsjedniku North Geelong Warriorsa Tomu Pausaku za novu rasvjetu na Elcho Parku gom i Adrianom Čagaljom, te treneri ženske postave Frank Simović, Ante Stošić i Tim Anderson. Oni su predstavili članove svojih timova i u svojim govorima obećali dobru igru i dobre rezultate u sezoni 2024.

Posebno je zanimljivo bilo predstavljanje prve postave u kojoj igraju četiri internacionalca - iz Japana, Rumunjske, Argentine i Irske, kao i četiri igrača koji su odrasli u juniorima Geelong Croatije koji su ujedno i budućnost seniorskog kluba, stoga zapamtite njihova prezimena: Volarević, Živčić, Ćosić i Peretin.

Dan nakon ručka povodom otvaranja sezone, North Geelong Warriorsi okusili su prvu pobjedu na terenu sezone 2024. pobijedivši u Kupu zajednice Geelonga u subotu 4. veljače. Warriorsi su slavili protiv domaćina Geelonga nakon izvođenja jedanaesteraca. Utakmica je bila napeta te je gledatelje cijelo vrijeme držala na rubu sjedala budući da su se obje momčadi žestoko borile te je na kraju regularnog dijela utakmice rezultat iznosio 1-1. Ranije tijekom dana ženska postava North Geelong Warriorsa igrala je protiv postave Geelong Galaxyja u utakmici koja je, unatoč velikoj vrućini, bila zaista napeta. Iako je dala sve od sebe, ženska postava Warriorsa nije ostvarila pozitivan rezultat, poražena je s malom razlikom. Osvajanje Kupa zajednice Geelonga za North Geelong Warriorse rani je poticaj na početku sezone koji pokazuje njihovu namjeru da se uspješno natječu i na najvišoj nogometnoj razini.

34

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

VATERPOLO SVJETSKO PRVENSTVO U DOHI

Uvjerljiva Hrvatska pobjedom otvorila SP protiv Australije

Glavni cilj Barakuda plasman na Olimpijske igre u Parizu, a to bi ostvarili plasmanom u četvrt�inale ovog SP-a

H

rvatska vaterpolska reprezentacija je na fantastičan način otvorila Svjetsko prvenstvo u Dohi. U prvom kolu po skupinama je u utorak deklasirana reprezentacija Australije 13:8. Ranije je Španjolska u istoj grupi pobijedila Južnoafričku Republiku 21:5.

Idući rival Hrvatskoj je aktualni prvak Europe Španjolska, a potom u petak Hrvatska igra protiv JAR-a.

Dvadeset dana nakon što su u �inalu Eura u Zagrebu izgubili od Španjolske, hrvatski vaterpolisti morali su u pustinjski Katar na poprište Svjetskog prvenstva - i to sve u olimpijskoj godini. Iako su se mnogi pribojavali prvog sraza s Australijom, koja je vrlo opasna reprezentacija, kao i umora i energetskog pražnjenja zbog nedavnog Eura kojemu smo bili domaćini, Hrvatska je nikad lakše došla do pobjede nad Australijom.

Hrvatska je u Katar došla bez Luke Bukića i Tonija Popadića, dakle praktički u najjačem mogućem sastavu.

Bio je na klupi, ušao je u 58. minuti, postigao dva pogotka i proglašen je najboljim igračem utakmice

Hrvatski reprezentativac Lovro Majer postigao je dva pogotka u utakmici Wolfsburga i Hoffenheima u sklopu 20. kola njemačke Bundeslige. Niko Kovač ostavio je Majera na klupi, no uveo ga je u 58. minuti i on mu se odužio na sjajan način svojom najboljom utakmicom za Wolfsburg.

Majer je komentirao svoj nastup. “Kad ne igram neko vrijeme, nakupi mi se pozitivan bijes. Mislim da je tako svakom igraču. Kao igrač koji ulazi s klupe, najbitnije je biti spreman kako bi mogao napraviti razliku kad uđeš u igru”, rekao je Majer nakon utakmice za DAZN. Bundesliga ga je proglasila

Sjajan početak hrvatskih vaterpolista Protiv Australije je Hrvatska krenula sjajno, s po dva gola Lorena Fatovića i Rina Burića, jednim Marka Žuvele. Čvrstom obranom dolazimo zarana do prednosti od 5:1 i to je odvelo utakmicu u mirnije razdoblje.

U drugoj četvrtini ta prednost je narasla na čak 7:1 i 8:2, a do kraja je pao intenzitet pa je na kraju bilo “plus 5” za Hrvatsku.

Fatović, Burić, Žuvela, Franko Lazić, Luka Lončar i Jerko Marinić Kragić zabili su po dva gola, a Marko Bijač je imao 11 obrana.

Izbornik Ivica Tucak je prije početka naglašavao da je glavni cilj Barakuda plasman na Olimpijske igre u Parizu, a to

bi ostvarili plasmanom u četvrt�inale ovog SP-a.

Na olimpijskom turniru u Parizu bit će 12 momčadi.

Osam sastava je već poznato, to su: Francuska (domaćin), Mađarska i Grčka (�inalisti prošlog SP-a u Fukuoki 2023.), Španjolska (prvak Europe 2024.), SAD (pobjednik Panameričkih igara), Japan (pobjednik Azijskih igara), Australija (predstavnik Oceanije) i Južna Afrika (predstavnik Afrike). Trenutačno nepopunjena četiri mjesta dat će SP u Dohi, odnosno četiri najbolje plasirane momčadi na ovom SP-u, a koje u ovom trenutku još nemaju olimpijsku vizu.

Majer postigao dva pogotka za Wolfsburg

Lovro Majer

najboljim igračem utakmice i na svojoj službenoj stranici je objavila: “Lovro Majer imao je dva udarca i oba su završila u mreži. 26-godišnji veznjak prvi put je postigao dva pogotka u jednoj utakmici u dresu Wolfsburga.” Wolfsburg je bez pobjede u pet prvenstvenih utakmica u nizu, a Niko Kovač je rekao: “Hoffenheim nam je stvorio puno problema, osobito u prvih 15-20 minuta. Nakon taktičkih promjena, bili smo puno bolji u drugom poluvremenu.

Dvaput smo bili u rezultatskom zaostatku, ali smo pokazali moral i zaslužili bod. Puno pozitivnih stvari možemo uzeti iz ove utakmice, a momčad će se sigurno nagraditi u sljedećih par tjedana.”

ANALIZA TEŽAK START SPLITSKIH BIJELIH

Hajduk i Osijek odigrali su neriješeno 1:1, bila je ovo četvrta utakmica u nizu u kojoj Hajduk ne zna za pobjedu Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

H

ajduku je u Osijeku i bod bio solidan s obzirom na to da je došao u Osijek bez pravog lijevog beka, bez Nike Sigura, Mihaela Žapera i Emira Sahitija te s ozlijeđenim Markom Livajom, koji nije ulazio u igru. No, stvari izgledaju puno lošije za Hajduk kad se postave u širu perspektivu.

Svojim najvećim rivalima Hajduk je dozvolio da ga pobjedama u utakmicama do kraja kola (i onima zaostalim) preskoče, iako je perspektiva sve donedavno bila bitno drugačija. Hajduk je imao sjajan momentum i elan, u mjesec dana je zapalio navijačku vojsku od već preko 80 tisuća članova transferima Kleinheislera, Brekala i Perišića, ali sada opet kreće od nule.

Bila je ovo četvrta utakmica u nizu u kojoj Hajduk ne zna za pobjedu. U zadnjem kolu prije zimske pauze odigrao je nulu na Maksimiru, a prije toga je uzeo bod u Kranjčevićevoj. I dok je na Maksimiru Hajduku savršeno odgovarao i bod, ovo što su Bijeli pokazali nakon pauze je ispod svake razine. Hajduk više ne igra dosadno i na rezultat, Hajduk igra loše.

Naravno, iz te računice bi bilo nepravedno izostaviti činjenicu da je na teško gostovanje stigao desetkovan i bez najboljeg igrača, ali je (prije svega) Dinamu kvalitetom svoje igre ulio nadu koja je za dio njegovih pristaša nestala nakon debakla protiv Lokomotive prije desetak dana.

Hajduk je, s obzirom na izostanke, imao jednostavan, ali i logičan plan. U napadu je uglavnom davao loptu Kaliniću, koji ju je morao zadržati i odložiti, a Karoglan ga je okružio igračima koji napadaju prostor.

Prije svega se to odnosilo na Anthonyja Kalika, koji je po potrebi postajao praktički drugi napadač, ali i Rokasa Pukštasa i Josipa Brekala. U 33. minuti smo vidjeli najbolju akciju na utakmici, kada

Josip Brekalo je debi�rao za Hajduk u Osijeku

Hajduk igra loše kad je najpotrebnije

je u kontri Hajduk prebrojao Osijek, a Mou�i je utrčao s lijevog boka i pogodio stativu.

No, bilo je to gotovo sve od Bijelih što se tiče napada. Maknemo li na stranu gol koji je pao nakon prekida, Hajduk je opet bio postavljen s velikom dozom opreza, do mjere u kojoj je nedostatak rizika predstavljao problem protiv kojeg se dugoročno nije moglo. Ne bi to bilo ništa čudno da nije na identičan način igrao i protiv Dinama i protiv Rijeke.

Već u fazi organizacije napada Splićani su u pravilu ostavljali pet igrača ispred lopte i jedini način da prednja linija nešto kreira je bila individualna inspiracija, ali čak i kad bi neki igrač stvorio višak, brojnost je bila uvelike na strani obrane.

Nije ni Osijek riskirao puno više do zadnjih pola sata igre. Zbog uže postavljenih Bukvića i Pušića, koji

Mislav Karoglan

su okružili Miereza u nadi da će pokupiti lopte koje on ušićari, klub iz grada s Drave imao je još većih problema u otvaranju napada i razvoju igre, ali nije dozvolio gostima da se nametnu ni ritmom ni prostorno.

U zadnjoj četvrtini utakmice je iskoristio skoro pa identičan recept kao Rijeka prošlo kolo. Podigao je bekove i s puno više igrača je dolazio u završnicu, a tu je do izražaja onda došla i poneka pozicijska greška Hajdukove obrane koja se inače teško primjećuje.

Darko Nejašmić je odigrao odličnu utakmicu u oba smjera i bio je ključan za Osijekovu tranziciju. Od trojca Krovinović-Kleinheisler-Pukštas se očekuje puno više u pogledu kreacije, ali oni neće na tom planu moći biti produktivni dok god Karoglan ne bude inzistirao na igri i konstruktivnim rješenjima u napadu.

Jer i ogled na Opus Areni je izložio mane ovog stila.

U trenutku kada suparnik, ovog puta zbog rezultata, nasrne i ne dozvoli Hajduku da dugačkim napadima ubije tempo utakmice, Bijeli nemaju rješenja. No, HNL nas je ove sezone učio da svaki tjedan nosi svoju priču.

Idućih pet utakmica (sve do poljudskog derbija s Dinamom) trebalo bi, barem u teoriji, biti lakše za Hajduk.

No, u njima će još teže biti igrati i stvarati ako su zadnje dvije utakmice dobar indikator onoga što Karoglan traži od svoje ekipe.

SPORT 35

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

NOGOMET BIJELI SU VEĆ PROKOCKALI VELIKU PREDNOST

Luka Modrić

U derbiju kola Hajduk nije uspio pobijediti ni Osijek. To je omogućilo Rijeci da ga pobjedom protiv Istre preskoči i Dinamu da mu se pobjedom protiv Gorice približi

Modrić ušao s klupe

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

L

okomotiva i Varaždin su remizirali u susretu bez golova u Kranjčevićevoj u kojem je domaćin bio nešto konkretniji, VAR mu je poništio i gol, ali nije napravio dovoljno za pobjedu.

Slaven Belupo je deklasirao Rudeš s 4:0. Otpor gostiju slomio je Lepinjica na lijepu asistenciju Štefulja u 39. minuti. Na startu nastavka Štrkalj je s 20 metara prelomio susret. U 63. je isti igrač postigao svoj drugi gol, a posao je dovršio Mioč koji je stigao na vrh ljestvice strijelaca.

Osijek i Hajduk su odigrali neriješeno (1:1). Bio je to susret bez puno rizika, a najbolju šansu u prvom poluvremenu su imali gosti koji su bili bez Livaje, Sahitija, Žapera i Sigura, ali s Brekalom u prvom sastavu. Mou�i je pogodio vratnicu iz kontre i to je bilo jedino vrijedno spomena u prvom dijelu.

U 57. smo vidjeli �liper u šesnaestercu domaćina nakon kojeg je Uremović ugurao loptu za vodstvo Hajduka. Osijek je nasrnuo i bio bolji u �inišu. To mu se isplatilo u 71. minuti kada Lovrić puca, a Lučić odbija loptu na nogu Miereza za veliki bod i slavlje Rijeke i Dinama.

Rijeka je bez problema ri-

Rakitić je u Rijadu rekao da će u tu svrhu nositi na dresu simbolični broj 30, umjesto broja 10

B

ivši hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Rakitić, koji je prošli tjedan prešao iz Seville u saudijski klub Al-Shabab, promovirat će program vlade Saudijske Arabije prema kojem bi ta naftom bogata zemlja do 2030. godine diverzi�icirala svoje gospodarstvo te unaprijedila društvo socijalnim i kulturnim sadržajima.

Rakitić je na konferenciji za medije u glavnom gradu Rijadu rekao da će u tu svrhu nositi na dresu simbolični broj 30, umjesto broja 10 koji je imao u španjolskom prvoligašu Sevilli.

“Meni je posve jasno da to nije samo broj. Sve su to detalji, ali važni detalji”, izjavio je 35-godišnji Rakitić tijekom predstavljanja u Al-Shababu, pokazuje video s konferencije za medije objavljen

Riječani idu iz drugog plana, zasada odlično

Rijeka grabi naprijed, Hajduk u zastoju, a Dinamo se probudio ‘Svi misle da nisam normalan’

Trener Rijeke Željko Sopić, donedavno je trenirao Goricu, a sada sa klubom s Ruje-

Željko Sopić

vice ima velike želje. „Nisam čovjek koji mijenja planove.

Makar vjerojatno dosta kolega misli, a mislili su i u Gorici, da nisam normalan. Morate vjerova� u ono što radite.

Kakav bih ja bio trener kad ne bih vjerovao da možemo bi� prvaci. Momčad zrači onako kako zrači trener. To nije floskula“, rekao je Sopić koji pobjede sa svojim igračima slavi na benzinskim crpkama na atoces� kada se vraćaju kući nakon utakmice.

Tablica Rijeka Hajduk Dinamo Osijek Lokomotiva Gorica Slaven Bel. Varaždin Istra 1961 Rudeš

21 13 5 3 21 13 3 5 20 12 4 4 21 8 7 6 21 6 10 5 21 7 6 8 21 7 5 9 20 4 10 6 21 4 6 11 21 0 4 17

41-19 44 27-13 42 34-17 40 40-29 31 27-20 28 22-22 27 28-37 26 24-27 22 18-38 18 7-46 4

Rakitić prešao u Al-Shabab, dobio je i poseban zadatak

Ivan Raki�ć na internetskoj stranici novina Marca.

“Kada smo odlučili krenuti zajedno na ovo putovanje počeo sam čitati puno i pribavljati informacije o projektu 2030. Počeo sam učiti o njemu”, dodao je.

“Saudijska vizija 2030” (Saudi Vision 2030.) je razvojni program započet 2016. kojim saudijska kra-

ljevska obitelj i vlada žele smanjiti ovisnost gospodarstva o nafti do 2030. godine, te djelomično transformirati društvo.

Hrvatski vezni igrač je rekao da je u razgovorima s klupskim dužnosnicima “imao slična razmišlja o budućnosti” i zašto je on “morao biti ondje”.

Rakitić, koji je igrao za Hrvatsku u �inalu Svjetskog prvenstva 2018., s Barcelonom je osvojio Ligu prvaka 2015., a sa Sevillom Europsku ligu 2014. i 2023.

Saudijska Arabija posljednjih godina dovodi brojne igrače iz Europe nudeći im dobre �inancijske uvjete. Ondje tako nastupaju 31-godišnji hrvatski reprezentativac Marcelo Brozović i 38-godišnji portugalski napadač Cristiano Ronaldo igrajući za drugoplasirani Al-Nassr.

ješila Istru na Rujevici (3:0).

U vodstvo ih je doveo Hodža iz drugog plana u 10. minuti, a Janković je iz penala u 31. minuti povisio rezultat.

Uoči poluvremena je veznjak Istre Maurić dobio direktan crveni karton.

Konačan rezultat postavio je Marić, samo par dana nakon povratka u HNL. Dinamo je svladao Goricu s 2:0. Plavi su bili puno bolja momčad protiv povučenog suparnika koji se branio u bunkeru cijelo vrijeme, a za domaćina je debitirao i Japanac Ogiwara.

Poveo je prvak iz prekrasne akcije u 33. minuti. Baturina je izveo korner, lopta je stigla do Petkovića koji je vraća izvođaču, a Baturina prekrasnim udarcem nalazi drugi kut.

U nastavku smo vidjeli silan pritisak Dinama, a konačni rezultat postavio je Špikić koji se najbolje snašao u 73. minuti.

Jurić napušta klupu Torina?

Hrvatski trener Ivan Jurić najavio je da će napustiti Torino krajem ove sezone ako se ne uspije kvali�icirati u neko od europskih natjecanja. Juriću na kraju godine istječe ugovor s Torinom, a i čini se da su visoke tenzije između njega i uprave kluba, pišu talijanski mediji.

Za Jurića se raspituju engleski klubovi Nottingham Forest i Southampton, ali teško je da će prihvatiti bilo koji engleski klub. Ponude je dobio i krajem prošle sezone, no odbio ih je.

Torino je trenutno na desetom mjestu, no nije predaleko od pozicija koje vode u Europu.

Mora završiti na šestom mjestu, od kojeg je udaljen tek tri boda.

Torino je klub koji je Jurić (48) vodio najdulje u karijeri.

Odradio je dosad 106 utakmica. Kao glavni trener vodio je isključivo talijanske momčadi - Genou, Crotone, Mantovu i Veronu.

U

velikom gradskom derbiju Real Madrid i Atletico Madrid su na stadionu Santiago Bernabeu pred 76.732 gledatelja odigrali 1:1 nakon što su gosti izjednačili u trećoj minuti sudačke nadoknade.

Domaćina je u vodstvo doveo Diaz, dok je bod gostima donio Lorente.

Hrvatski kapetan Luka Modrić je za Real zaigrao od 76. minute, kada je ušao umjesto brazilskog napada-

ča Rodryga. Veznjak hrvatske reprezentacije je odigrao solidnu rolu u završnici iako nije mogao pomoći momčadi da zadrži vodstvo do kraja susreta, a s tom ocjenom se slaže i Goal.com.

Uz ocjenu 6/10, u opisu njegove igre piše: “Ušao je u igru i pokazao je klasu kao i uvijek.

Nije loša opcija s klupe, zar ne?” S druge strane, Marca ga nije ocijenila jer smatra da nije dovoljno igrao.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 7. veljače 2024.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

N

DIŠ

D

L

MO

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com