












MINISTAR OBRANE RH
Najugroženiji smo nakon
'POUZDAJMO SE U BOGA'
Duhovna obnova u Clifton Hillu
Danas imamo slobodu i često ne znamo što ćemo s njome, istaknuo je fra Damir
Fra
Damir Pavić, franjevac Bosne Srebrene, održao je prošlog vikenda, 15. i 16. veljače, duhovnu misijsku obnovu u HKZ-u Clifton Hill.
Vjernici su osvježeni i probuđeni riječima fra Damira, duhovna obnova pod njegovim vodstvom snažno je na njih djelovala, jer je bila „podsjetnik“ na ono što je najvažnije u životu – kako bi se na ispravan način povezali s vjerom te u svom osobnom rastu obnavljali svoju duhovnu energiju.
Svečano uz spomendan bl. Stepincu
Nakon misnih slavlja upriličena su ugodna druženja vjernika uz domaću hranu
Svečanim misnim slavljem, u nedjelju 16. veljače, proslavljen je blagdan zaštitnika hrvatske katoličke zajednice i crkve u Brisbaneu – patrona župe, bl.
kardinala Alojzija Stepinca. Slavlje je nastavljeno u prostorijama HKC-a, uz obiteljsku trpezu. Svečano misno slavlje bilo je i u HKC-u Canberra-Queanbeyan. Prekrasno je bilo vidjeti i brojne članove HFS-a Canberra u narodnim nošnjama, a nakon sv. mise uslijedilo je i druženje uz domaću hranu.
Valentinovo i piknik u sunčanom parku uz jela s roštilja i ražnja
Ukrajine, moramo ojačati Hrvatsku na svim razinama Str.8
Svirale su se pjesme i plesovi hrvatskog kraja, na mjestima za fotogra�iranje zaljubljeni su se 'slikali' cijelu noć
Tx
Valentinovo, koje se slavi 14. veljače, tradicionalno je dan posvećen ljubavi, pažnji i prijateljstvu. Lijepe proslave održane su u hrvatskim centrima diljem Australije.
Ljubav se na tim veselim okupljanjima mogla osjetiti u zraku, a romantičnu atmosferu stvarale su crvene ruže i srcolike čokolade na stolovima.
Svirale su grupe, DJ-evi su puštali pjesme, plesalo se i pjevalo.
I učenici su u školskim radionicama učili o povijesti Valentinova - kako je Valentino postao simbol ljubavi i pažnje prema najbližima.
Iako najpoznatije kao praznik zaljubljenih, Valentinovo ima posebno značenje i za starije osobe koje često mogu osjećati usamljenost ili biti udaljene od svojih najbližih zbog različitih okolnosti.
Donosimo zanimljiva izvješća s dijela brojnih proslava među Hrvatima.
Str. 6,12,20
NOGOMET, HNL
Rijeka opet na vrhu, novi kiks Hajduka, Dinamo sve bliže
Kreativan rad u starijoj dobi
Kreativan rad u starijoj dobi je izuzetno važan i za mentalno i za �izičko zdravlje. Kreativnost pomaže i u održavanju socijalnih veza i jačanju zajedništva. I naše grupe društvene potpore Maribyrnong, Hume i Whittlesea obilježile su ovog tjedna Valentinovo - svaka na
Thompson ih je iznenadio kada su se zlurado poveselili: vidjet ćemo uskoro što slijedi
Nije Senj poznat samo po buri, po uskocima, po jednom od najljepših zalazaka sunca, nego i po poznatoj senjskoj gimnaziji koja ove godine obilježava 300. obljetnicu osnutka.
Senjska gimnazija je uvijek uživala vrlo visoki ugled među sličnim srednjoškolskim ustanovama, što nije ni čudno jer još 1634. godine u Senju postoji određeni oblik gimnazije, a funkcionira u okvirima pavlinskoga reda. Senjsku gimnaziju je 1725. godine osnovao car Karlo VI., a to je ujedno i službeni početak školstva u Senju.
– Aktivnosti obilježavanja u senjskoj Srednjoj školi su u tijeku i sve aktivnosti ovogodišnjeg kurikuluma uglavnom su posvećene ovoj obljetnici.
Pripremamo i novu web stranicu koja će biti posvećena obljetnici i donositi detalje o senjskoj gimnaziji.
U izradi je i spomenik posvećen ovoj visokoj obljetnici i biti će postavljen u parku blizu naše škole, a planiramo održati i znanstveni skup. Imat ćemo i zajedničko događanje s Osnovnom školom Senj, Područnom školom Sveti Juraj, koja ove godine obilježava 150 godina postojanja, i Dječjim vrtićem Travica iz Senja koji obilježava 50 godina rada. Upriličit ćemo i susret s drugim gimnazijama i njihovim učenicima. Na dan naše škole 23. travnja izaći će i dopisnica na temu ove obljetnice, a izradili smo i pečat pa svi naši školski dokumenti sada imaju obljetnički pečat – najavljuje ravnateljica Danijela Vukelić.
Iz ove slavne srednjoškolske obrazovne ustanove – Senjske gimnazije - ponikli su mnogi velikani kulturne, društvene i političke scene Hrvatske.
S druge strane, Francuska je označena kao najnesigurnija zemlja u noćnim satima
Portal za statistiku World of Statistics, drugu godinu zaredom, proglasio je Hrvatsku najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje, dok je Francusku označio kao najnesigurniju u noćnim satima.
Na drugom je mjestu po sigurnosti Slovenija, na trećem Island, na četvrtom Gruzija, a na petom Švicarska na popisu na kojemu je 41 europska zemlja s obzirom na to koliko je sigurno sâm šetati noću.
Šesto mjesto je zauzela Češka, sedmo Danska, a osmo Estonija. Na devetom mjestu se nalazi Finska, desetom Nizozemska, dok je susjedna Crna Gora zauzela 11 mjesto. Srbija je na 15om, Makedonija na 17-om, a Bosna i Hercegovina na 26. mjestu.
Što se tiče manje sigurnih zemalja, to su Švedska, Velika Britanija, Belgija, Bjelorusija, a kao najopasnija zemlja za šetnju po noći proglašena je Francuska, koja se našla na posljednjem, 41. mjestu. Podsjetimo, Ova ocjena temelji se na subjektivnim osjećajima ljudi o sigurnosti,
a ne nužno na objektivnim statistikama kriminala.
Različiti čimbenici utječu na ovu percepciju, uključujući kulturne norme, medijsko izvještavanje, osobna iskustva i prisutnost policije.
U Hrvatskoj, osjećaj zajed-
ništva, prisutnost policije i relativno niska stopa kriminala doprinose pozitivnom dojmu o sigurnosti.
Za putnike, osjećaj sigurnosti jednako je važan kao i prirodne ljepote i kulturna baština destinacije.
Osim predivnih plaža i povijesnih gradova, Hrvatska nudi i osjećaj sigurnosti koji omogućava opušteno uživanje u noćnim šetnjama gradovima poput Dubrovnika, Splita i Zagreba. Ovaj osjećaj sigurnosti čini Hrvatsku privlačnom destinacijom za obitelji, parove i samostalne putnike koji traže opuštajući i bezbrižni odmor.
Iako istraživanje odražava subjektivne dojmove, visoka percepcija sigurnosti ukazuje na pozitivno okruženje koje Hrvatska nudi svojim posjetiteljima.
Knjige na ukrajinskom jeziku
Europski ured za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA) pokrenuo je akciju pod nazivom “Knjižnice za Ukrajinu”. Hrvatsko knjižničarsko društvo izražava solidarnost te poziva sve knjižnice u Hrvatskoj da se pridruže programu pomoći u smislu pružanja usluga i aktivnosti raseljenim osobama iz Ukrajine. Izražavajući solidarnost i potporu, belišćanska knjižnica omogućuje besplatan pri-
stup internetu i računalima te korištenje ugodnog knjižničnog prostora za potrebe održavanja određenih programa, kako za odrasle tako i za djecu i mlade.
Knjižnica u svom fondu posjeduje knjige na stranim jezicima, a ove je godine obogatila svoju ponudu i na ukrajinskom jeziku. Iz belišćanske knjižnice pozivaju sve raseljene osobe iz Ukrajine koje prebivaju na području Belišća da se jave u lokalnu knjižnicu.
Vinkovačka tvrtka zadužena za prikupljanje komunalnog, ali i svih drugih vrsta otpada, pa i onih koji dalje idu u recikliranje i preradu, najavljuje kako će do proljeća Vinkovci dobiti 43 polupodzemna spremnika na 14 lokacija uz infopano s uputama za korištenje.
- To je jedna viša razina odvajanja otpada. Na 13 lokacija dobivamo po tri polupodzemna spremnika koja će, uz papir, plastiku i staklo, prob-
no prikupljati i komunalni otpad. Svaki stan dobit će svoju karticu. Stanari će prilikom bacanja smeća staviti svoju karticu, a otpadomjer će točno izračunati količinu njihova miješanog otpada, što će biti mjerljivo u svakom trenutku za svaki stan, pa će i naplata biti najpravednija – pojašnjavaju iz te tvrtke.
Podsjećaju da su Vinkovci prema napretku u razdvajanju otpada lani ušli u top 10 gradova u Hrvatskoj.
Ovaj običaj kod nas traje od kad žarko sunce sjaje. Kad tu rečenicu čujete iz usta Novljanina ili Novljanke, onda znajte da je riječ o Novljanskom mesopustu, nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske.
Novljanski mesopust, za koji je Tvrtko Čubelić kazao kako predstavlja najpotpunije sačuvani primjer pučke usmene narodne drame, počinje u četvrtak prvim napovidanjem dovcen i dovican budući da je, prema od davnina
strogo utvrđenom kalendaru, na rasporedu prvi mesopusni četrtak “Tusti”.
Samo spaljivanje mesopusta, odnosno sprogod mesopusta na rasporedu je na čistu sredu 5. ožujka, kad će okupljeni ispratiti mesopusta uz riječi: “Bil je, ni ga, opet će prit, zel ga j’ vrag za celo leto dan!”
Organizator Novljanskog mesopusta je uz turistički ured Novog Vinodolskog i Katedra čakavskog sabora “Novljansko kolo”,
E-mail: croatianherald@netspace.net.au
Spremni smo reagirati u slučaju ugroze, bili smo spremni i 1991. godine kad nismo imali niti jednog saveznika i kad smo bili pod embargom. Danas Hrvatska ima razvijenu svoju diplomatsku mrežu i savezništva kao i naučene lekcije. Spremni smo, zaključio je Anušić
Okončanje rata u Ukrajini u središtu je razgovora na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, a Kijev traži sigurnosna jamstva. Predstavnika Moskve nema, a Washington šalje proturječne signale. Ministar obrane Pete Hegset u Poljskoj ponavlja da nije realan povratak svih teritorija Ukrajini kao ni slanje američkih postrojbi dok je potpredsjednik J.D. Vance u intervjuu za Wall Street Journal zaprijetio Rusiji sankcijama i oružanom silom ako ne pristane na mirovni sporazum. U Münchenu je Europu optužio za udaljavanje od de-
Hrvatski komandosi, najelitnija postrojba
Hrvatske vojske
mokratskih vrijednosti.
“Prijetnja koja me najviše brine što se tiče Europe nije Rusija, nije Kina, nije ni jedan drugi vanjski čimbenik, ono zbog čega brinem je prijetnja iznutra. Odricanje Europe nekih svojih temeljnih vrijednosti, vrijednosti dijeljenih s SAD-om”, rekao je američki potpredsjednik Vance. Münchensku sigurnosnu konferenciju obilježili su govori američkog potpredsjednika Vancea i Ursule von der Leyen. Iz njemačkog grada javlja se
urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV reporterka Ivana Petrović koja je razgovarala s hrvatskim ministrom obrane Ivanom Anušićem.
“Ovoga puta drastično su se promijenile poruke koje je zapravo cijeli svijet slušao i čuo, a koje su izrekli američki dužnosnici. Jasno je da de�iniraju američku ulogu geopolitike u Europi. Primili smo to na znanje i svakako svi naši potencijalni moraju se usmjeriti prema onome o čemu nismo razmiš-
ljali u zadnjih 15-20 godina”, započeo je ministar. Dodao je i kako je NATO razjedinjen i politički oslabljen, ali i što Hrvatska može napraviti po tom pitanju.
Srba Milorad Dodik Vojno-redarstvena operacija Oluja nazvali zločinačkom.
“Cijeli NATO morat će se repozicionirati, to je sada sigurno. Najjači saveznik unutar saveza stavlja se po strani. Hrvatska već nekoliko godina, a zadnjih godinu i pol dana intenzivno jača svoje oružane snage i svoju poziciju unutar NATO-a. Ove godine smo konačno prošli i 2,5 posto BDP-a za izdvajanje za naoružavanje. Nastavit ćemo dalje, ni tri posto nam nije daleko.
To će u Europi biti neka granica. SAD traži pet posto što i dalje nije realno za većinu članica NATO-a”, kazao je Anušić.
“Moramo sagledavati sve što se događa oko nas, sjesti, razmišljati i vidjeti što će glavne članice NATO-a napraviti. Hrvatska mora biti na tom tragu, zajedno s njima i biti na tragu svojeg svjetonazora”, rekao je pa dodao što misli o tome da su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i čelnik bosanskih
“Svakako smo najugroženiji nakon Ukrajine. Ono što su Vučić i Dodik rekli, to čujemo stalno, ali sada su se osnažili, dobili krila i zajedno to izgovorili. Znamo njihove stavove o Oluji i Hrvatskoj, ali de�initivno baš zato, neovisno o Americi i NATO-u, moramo ojačati Hrvatsku na svim razinama. Kad to napravimo, bilo kakva ugroza neće biti pogubna za nas i neće nam zadavati glavobolju. Nastavit ćemo još i jače”, rekao je i za kraj poručio što planiraju učiniti u slučaju ugroze.
“Jedan od saveznika promijenio je svoj stav o Ukrajini koji je do nedavno bio jasan i de�iniran. Spremni smo reagirati u slučaju ugroze, bili smo spremni i 1991. godine kad nismo imali niti jednog saveznika i kad smo bili pod embargom. Danas Hrvatska ima razvijenu svoju diplomatsku mrežu i savezništva kao i naučene lekcije. Spremni smo”, zaključio je Anušić.
Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave.
Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija.
Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian
EU mora biti jača, jača na području sigurnosti i obrane. U 3. mjesecu izići će Bijeli papir o obrani koji će dati nove smjernice za budućnost EU na tom planu, rekao je Markić
Bivši šef Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) i aktualni ravnatelj Obavještajno-analitičkoga centra Europske unije Danijel Markić (rođen je u Francuskoj, u Hrvatsku je došao na početku Domovinskog rata i otišao na ratište), bio je tijekom Sigurnosne konferencije u Münchenu gost Dnevnika Nove TV. Govorio je o tome što se zapravo događa nakon promjene američke politike ne samo prema Ukrajini nego i prema Europi. Kako biste u ovim novim okolnostima analizirali sigurnost EU? U par točaka koji su najveći sigurnosni izazovi?
“Pa želio bi reći da je zaista neizvjesni trenutak. EU podupire Ukrajinu, Ukrajina mora biti dio rješenja. Ukrajinci i Ukrajinke su oni koji se bore za svoju slobodu i dalje će primati potporu aktivnu EU, međutim opet kažem dosta je neizvjesno, bez SAD-a bi situacija bila puno drugačija, puno teža, ali je bitno da je EU i dalje posvećena potpori.”
Teroristička grupa M23 i dalje napreduje, uzeli su još jedan grad i zračnu luku, to su teme, sve je više kon�likta, sve više grupacija koji dobivaju potpore određenih država. Zato EU mora biti jaka u obavještajnom smislu. Oni moraju biti informirani, i zato, i to je moja dužnost, dati pravi podatak. Podatak nije da uđe u bazu podataka, obavještajni podatak je tu da se poduzima nešto, akcija i reakcija i to radimo. Sve teme koje ste izbrojili su prisutne, i terorizam je uvijek prisutan.”
Ovdje se ozbiljno govorilo o tome da je Pax Americana gotova, da će se Amerikanci povući iz Europe i da zapravo detektiraju Zapadni Balkan kao potencijalno moguće novo žarište. Kako bi vi to komentirali?
“Pa to je sigurno jedna od opcija, ali trenutačno što se tiče EU to nije neposredna opasnost. I dalje svi smo posvećeni tome da se zemlje Zapadnog Balkana pridružuju EU i da to bude kroz dijalog.
Kad pričamo o Pax Americana i budućnosti EU ključni dokumenti od strane EK i ostalih institucija EU će biti publicirani u 3. mjesecu, znači EU je shvatila da ona nije samo politički i ekonomski akter nego da i akter na području sigurnosti i ona se na to priprema, ozbiljno priprema.”
Ozbiljno?
“Ozbiljno se priprema.”
Je li malo kasno?
“Nikad nije kasno. Po mom sudu nikad nije kasno, najgore je ništa činiti.”
Ovdje su baš veliku zabrinutost izrazili ako se Amerika povuče s Kosova i od strane Srbije i od strane Albanije. Kako vi na to gledate?
“Jasno je, ono što je najbitnije za sada, prvi zaključak je, što god se desilo, zaključak je da EU mora biti jača, jača na području sigurnosti, jača na području obrane. Jedan od primjera izaći će u 3. mjesecu, Bijeli papir o obrani koji će dati nove smjernice za budućnost EU na tom planu.”
Američki kolege jesu ovdje.
“Pa neću imenovati, ali možete pretpostaviti da su glavni akteri što se tiče obavještajnog svijeta, svi su tu. Imate političke poruke kao i svugdje što je i razumljivo, ali na stručnom planu su ozbiljni razgovori i možemo očekivati ipak da ćemo nastaviti svi skupa raditi.”
Stroži uvjeti za rad stranih radnika. Kriminal, paralelna društva – to se kod nas neće dogoditi
Hrvatska nije i neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu upravo po ovom pitanju”, poručio je Božinović
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u četvrtak u Saboru da se izmjenama Zakona o strancima uvodi red u područje boravka i rada stranaca, te poručio da Hrvatska neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu.
“Uvodi se red u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj, nema ekstremne zatvorenosti ni naivnog otvaranja tržišta, Hrvatska nije i neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu upravo po ovom pitanju”, poručio je Božinović, predstavljajući konačni prijedlog zakonskih izmjena.
Istaknuo je da država vodi glavnu riječ i zna da uvoz radne snage mora biti pod nadzorom, proučila je greške drugih i prati što se događa u državama koje su olako shvaćale pitanje radnih migracija. “Kriminal, paralelna društva, nesigurnost, kod nas to nije slučaj i neće se dogoditi”, kazao je Božinović, naglasivši da oko sigurnosti nema kompromisa.
“Strana radna snaga potrebna je našem gospodarstvu ali ne pod svaku cijenu”, dodao je ministar.
Navodeći uvjete koje će poslodavci i agencije morati ispuniti kako bi mogli zaposliti strance, od poštivanja radno pravnih odnosa, zaštite na radu, podmirivanja svih davanja i poreza do pravila za smještaj stranih radnika, Božinović je poručio da kada
krene provedba zakona puno njih neće ih ispuniti. “Analiza pokazuje da će svega 17 posto agencija koje su danas aktivne moći udovoljiti zahtjevima”, rekao je.
Zakonom o strancima, kako je istaknuo Božinović, štite se i domaći i strani radnici, sprečavaju zlouporabe i jasno poručuje da oni koji ne igraju pošteno neće uopće sudjelovati.
“Neće biti mešetarenja s dozvolama, stat ćemo na kraj manipulacijama, nema nereguliranog uvoza radne snage,
a one koje smo dosad uhitili i one koje ćemo uhvatiti u budućnosti izbacit ćemo iz igre”, pojasnio je i napomenuo da će poslodavci koji dospiju na takozvanu crnu listu ostati na njoj šest godina.
Uz ostalo, izmjenama se implementira EU direktiva o takozvanoj plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvali�icirane radne snage, a koja će vrijediti 48 umjesto sadašnjih 24 mjeseca.
Posebna pažnja posvećuje se hrvatskim iseljenicima i
njihovim potomcima kojima će se boravak odobravati po olakšanim uvjetima. Stjecanje stalnog boravka olakšati će se i stranim studentima koji su završili studij i rade u Hrvatskoj.
Istaknula je da ćemo uskoro imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić ustvrdila je da se dio stranih radnika nije prilagodio životu u Hrvatskoj. “Mahom kao da i nisu s nama mada jesu dio nas. Ne sudjeluju u društvenim procesima, ali kroz koju godinu i to će se mijenjati. Stvarat će se geta na periferiji, nastojat će ovdje dovesti i svoje obitelji, a to su procesi za koje nismo pripremljeni”, smatra. Na opasku novinarke da su sve češći napadi na stra-
Ministar Božinović se osvrnuo i na sve veći broj stranih radnika koji rade kao taksis� i dostavljači, a koji dolaze iz zemalja s drugačijim promet-
nim pravilima.
- Policija sa stranim radnicima obavlja edukaciju prije nego što počnu obavlja� poslove vezane uz vožnju. Provjerava se koliko je edukacija koju su do tad prošli primjerena stanju u Hrvatskoj. Iako se stvara dojam da su � ljudi rizik u prometu, naše analize nisu pokazale nikakve velike prometne nesreće vezane uz njih. Općenito, među 239 poginulih prošle godine, 200 su bili hrvatski državljani, a 39 stranci, naglasio je.
‘Stvarat će se geta na periferiji’
ne radnike, Selak Raspudić rekla je da to govori o sustavnim politikama koje su dovele do takvih reakcija građana.
Istaknula je da ćemo uskoro imati pola milijuna stra-
Anka Mrak Taritaš (GLAS) priznaje da su napravljeni pomaci u odnosu na prvo čitanje, no ističe treba nam jasna politika useljavanja. Navela je kako je 2015. godine izdano 2700 dozvola za strance, a 2023. taj broj narastao na preko 172 tisuće. Branka Juričev Martinčev (HDZ) naglasila je da zakon kvalitetno odgovara na probleme i izazove s kojima se Hrvatska susrela uslijed velikog broja zapošljavanja stranaca. “Govoriti o zamjeni stanovništva je bespredmetno”, kazala je.
U 2021. godini izdano je oko 82 tisuće dozvola za boravak i rad, a u 2024. godini nešto više od 206 tisuća, dok u ovom trenutku 113.589 stranaca iz trećih zemalja im prijavljen boravak u Hrvatskoj na temelju važeće dozvole za boravak i rad, rečeno je tijekom rasprave.
Maturu prijavilo skoro 30 tisuća pristupnika
nih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvali�icirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi. Mi nismo Njemačka koja nije imala dovoljno svoje radne snage pa je dovela radnu snagu izvana, ali ne samo nižu nego i visokokvali�iciranu. Mi govorimo o zemlji (Hrvatskoj, nap.a.) koja je zamjenjivala stanovništvo zbog štetnih politika.
Naši su odlazili, a drugi su dolazili. Sada se to ne može povratiti, ali mogu se vratiti kvote, kontrolirati uvoz radne snage i vidjeti što su realne tržišne potrebe, a što izmišljene potrebe zbog nečijeg ekstrapro�ita”, kazala je.
Državnu maturu ove je godine u redovnom roku prijavilo 28.370 pristupnika, od čega najviše učenika strukovnih škola, a od izbornih predmeta najviše maturanata izići će na ispit iz �izike, izvijestio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Prema podacima koje je NCVVO dostavio Hini od ukupnog broja prijavljenih kandidata redovnih je učenika 26.292, odnosno oko 400 manje nego prošle godine, a ostalih 2087. Ispite Državne mature prijavilo je 15.727 učenika strukovnih škola i 10.565 gimnazijalaca.
Uz delegate iz skoro svih australskih država na sastanku su bili i generalni konzul RH u Viktoriji Joseph Gene Petrić te predsjednica Američkohrvatskog kongresa Nada Pritišanac Matulich
Pripremio: Stjepan ASIĆ
Foto: Suzana FANTOV
Ovogodišnji sastanak Australsko-hrvatskog kongresa (AHK) održan je u Melbourneu 15. i 16. veljače u Hrvatskom katoličkom centru Clifton Hill, nakon što je prošlogodišnji bio u Canberri, a prethodni u Sydneyju.
Uz delegate iz skoro svih australskih država na sastanku su bili i generalni konzul Republike Hrvatske u Viktoriji Joseph Gene Petrić te predsjednica Američko-hrvatskog kongresa Nada Pritišanac Matulich, koj se tih dana zatekla u Australiji.
Domaćin sastanka bio je hrvatski dušobrižnik u crkvi sv. Nikole Tavelića, mons. Bosiljko Rajić.
Nakon hrvatske himne i minute šutnje za sve poginule u Domovinskom ratu, sastanak je otvorio Ante Radić u ime ogranka AHK u Viktoriji.
Uz pozdrave i blagoslov mons. Rajića prisutnima se obratio i generalni konzul Petrich, prikazavši sadašnje stanje i postignuća u Republici Hrvatskoj. Naglasio je ekonomski napredak u zemlji koji će ne samo omogućiti bolji život, nego i zaustaviti iseljavanje i omogućiti povratak mnogima.
U svom obraćanju, ustvari izvješću o radu za 2024., predsjednik AHK Stjepan Asić u kratkim se crtama dotaknuo važnijih akcija tijekom prošle godine, a o mnogima od njih raspravlja se iz godine u godinu, primjerice o dopisnom glasovanju na parlamentarnim izborima u RH, što je trajno aktualna tema u iseljeničkim krugovima. Čak je i David Todorović, novoimenovani počasni konzul u Južnoj Australiji morao putovati u Melbourne kako bi mogao glasovati, i to ne jednom nego više puta. Iako se tu govori o potrebnim izmjenama u samom Ustavu RH, za što je potrebna dvotrećinska saborska većina, znamo da za to nema dovoljno interesa, a moguće je da je strah prisutan u političkim krugovima u RH. Potrebno je lobiranje dotičnih, kako nas je na to upozorio naš gost, generalni konzul.
Pitanje hrvatskog državljanstva također je uvijek na meti - iako službena tijela RH stalno tvrde da je proces ubrzan, znamo da je realnost drukčija. Pitanje stvarnog zastupništva dijaspore u Hrvatskom saboru, umjesto sadašnje trojke za koju nitko ne zna niti se oni
puno interesiraju za Hrvate izvan RH, je nešto što bi pomoglo boljem povezivanju domovine i dijaspore.
Učenje hrvatskoga jezika je, nažalost, doživjelo korak unatrag zatvaranjem Hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarrie. Uz to je potrebno povesti više računa o općem školstvu u Australiji, što se tiče hrvatskoga jezika, jer učenje je često stvar inicijative i žrtve pojedinaca, bez šire potpore Republike Hrvatske, a njezin bi interes trebao biti da hrvatski jezik uče ne samo pripadnici hrvatskih naraštaja, nego i stranci.
Aktualno je i pitanje stanja arhive hrvatske zajednice u Australiji, koje je također stvar inicijative pojedinaca i situacija varira od države do države, bez šire pomoći. Možda bi se Državni arhiv u RH trebao zainteresirati za stanje hrvatske arhive općenito, u razradi plana kako to najbolje ostvariti i sačuvati za buduća pokoljenja. AHK se pismeno u nekoliko
“Hrva� ujedinjeni kravatom” - od povijesnih ličnos� do suvremenika sa svih kon�nenata
navrata obratio Vladi RH, kao i raznim ministarstvima po važnim pitanjima, kao npr. poznavanju iseljeničkog doprinosa u stvaranju hrvatske države, o čemu se malo uči i govori u školama i udžbenicima u RH. A ako se nešto i kaže obično je skraćeno na period Domovinskog rata, dok ključni proces razvitka hrvatske državotvorne ideje od 1945. do 1990. je posve zaboravljen. A baš taj period je ključan i za samo priznanje hrvatskog identiteta u Australiji.
Jedna od važnijih tema godišnjeg sastanka bilo je i pitanje Hrvatskih svjetskih igara (HSI-ja) koje nam ponovno dolaze 2027.! Odlučeno je da već sada počnu pripreme za Igre, da se potakne povezivanje kroz hrvatsko-australska sportska udruge kako bi se mlade što više nagnalo da planiraju svoj nastup u raznim sportskim disciplinama.
U nastupima na HSI-u koji povezuju mlade izvana s mladeži u domovini tijekom posljednjih nekoliko Igara najveću odgovornost je snosio Ante Radić, kao glavni kordinator. Ovog puta pridružit će mu se i Ivan Jurinović, koji će svojim znanjem i vezama pridonijeti tom radu. Gdje će se Igre održati nije još riješeno, postoje kombinacije s gradovima Osijek-Vukovar ili Mostar.
Na sastanku se prisutnima obratila i predsjednica Hrvat-
sko-američkog kongresa Nada Pritišanac Matulich, koja je predstavila svoj projekt “Kravata” pomoću kojeg se promovira hrvatsko ime koje kravata simbolizira, diljem svijeta. Upoznala nas je i s ovogodišnjom 25. obljetnicom manifestacije “Hrvatska inozemna lirika”, koja će svoju jubilarnu godinu proslaviti u New Yorku. Medju pjesnicima iz svijeta tu je bila i Ruža Dabić-Bučak, koja je prisutnima pročitala nekoliko svojih pjesama. Isto tako jedna važna obljetnica obilježava se o.g. u Adelaideu, o čemu nas je obavijestio dr. Damir Čulić. Riječ je o 75. godišnjici prvoga hrvatskog društva u Australiji, osnovanog 1950.! Kad kažemo hrvatskog društva onda se misli na službeno društvo, koje nosi hrvatsko ime, predznak, jer bez toga nitko ne bi ni znao da se radi o Hrvatima. Slično su u drugim mjestima osnovana društva - u Melbourneu i Sydneyju 1951., u Fremantleu (Perthu) 1952. Proslava kasni radi korone. Također smo imali priliku čuti povjesničara Ivicu Ivu Josipovića koji živi u Melbourneu. Napisao je već osam knjiga - posljenju o franjevcima u Bosni i Hercegovini, a trenutno piše i knjigu na temu hrvatske državnosti.
S Lastova se telefonskim pozivom javio Ivan Škratulja, povratnik iz Geelonga, te nas je upoznao o radu i životu na tom udaljenom otoku. Spomenuo je akciju vezanu za postavljanje spomenika palim “Bugojancima”, speci�ično Mirku Vlasnoviću u Hrvatsko, a eventualno i u Australiji. Važno je naznačiti da su od njegove mnogobrojne obitelji jedna kći i sin s obitelji otišli živjeti na Lastovo. Tko kaže da se i pripadnici druge generacije, oni rođeni vani, ne vraćaju u Hrvatsku!
Po pitanju veza općenito odlučeno je da ćemo ubuduće imati i nekoliko sjednica tijekom godine putem Zooma. Vrijeme je da se i mi moderniziramo!
Zaključci donoseni na kraju sjednice su manje-više na sličnoj bazi kao i prijašnjih godina, teme koje su spomenute u ovom izvješću. Netko će reći da je to znak neuspjeha, gubljenje vremena, kad se jedna te ista stvar mora ponavljati iz godine u godinu. Ali, sjetimo se onih ranijih vremena, kad nije bilo hrvatske države, i onda smo k’o papige ponavljali: Don’t call me Yugoslav, I’m a Croat!
Mislim da je time sve rečeno!
Zadovoljni gos� u dvorani Hrvatskog kluba ‘Bosna’
Zadovoljna i zahvalna svojoj zajednici, predsjednica Ruža Sardelić
Svirao je DJ KT - sve pjesme i plesovi hrvatskog kraja!
Okupljeni su imali mjesto za fotogra�iranje (photo booth) –zaljubljeni su se ‘slikali’ cijelu noć!
Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Ruža SARDELIĆ, HFG Mladi Frankopani
Hrvatska folklorna grupa “Mladi Frankopani” priredila je u subotu, 15. veljače, svoju tradicionalnu zabavu u čast Valentinova, u dvorani Hrvatskog kluba “Bosna” u Sydneyju koja je za ovu priliku bila posebno ukrašena.
Ljubav se mogla osjetiti u zraku, a romantičnu atmosferu stvarale su crvenihe ruže i srcolike čokolade na stolovima priređenima za goste.
“Svirao je DJ KT - sve pjesme i plesovi hrvatskog kraja! Okupljeni su imali mjesto za fotogra�iranje (photo booth) – zaljubljeni su se ‘slikali’ cijelu noć!
Hvala svim roditeljima, članovima HFG- a i gostima koji su došli podržati ovu zabavu.
Velika hvala Tonyju Hećimoviću i osoblju njegovog restorana ‘Planina Kitchen’ na izvrsnoj hranu. Kao i uvijek, velika hvala Hrvatskom klubu ‘Bosna’ na njegovoj podršci, hvala Upravi kluba koja nam omogućuje naše zabave u prostorijama kluba” – zahvalila je Ruža Sardelić, predsjednica “Mladih Frankopana”.
Ivica i Jelena sa svojim društvom svojim dolaskom uvijek daju podršku akcijama HFG-a!
Slavlje je nastavljeno u prostorijama HKC-a, uz obiteljsku trpezu za koju smo zahvalni našim darovateljima, rekao je fra Davor Dominović
Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Hrvatski centar katolički
Svečanim misnim slavljem, u nedjelju 16. veljače, proslavljen je bladan zaštitnika hrvatske katoličke zajednice i crkve u Brisbaneu – patrona župe, nebeskog zaštitnika i zagovornika, bl. kardinala Alojzija Stepinca. Brojni vjernici, njih dvjestotinjak, sudjelovalo je u sv. misi koju je predslavio mnp. o. fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, uz koncelebraciju voditelja HKC-a Brisbane i Gold Coast fra Davora Dominovića.
“Liturgijsko slavlje uveličao je i predvodio svojim skladnim pjevanjem naš crkveni zbor pod ravnanjem gosp. Tomislava Poljaka.
U svojoj homiliji provincijal fra Zdravko je, između ostaloga, naglasio i sljedeće: Što nam Stepinac poručuje danas?
Prvo, poučava nas da ostanemo vjerni svojim uvjerenjima, čak i kada je to teško. Drugo, uči nas važnosti praštanja. Iako je nepravedno osuđen, nikada nije govorio s mržnjom o svojim progoniteljima. Štoviše, molio je za njih.
Treće, pokazuje nam važnost djelotvorne ljubavi prema bližnjima. Njegova briga za potrebite nije se zaustavila na riječima - pretakala se u konkretna djela milosrđa.”
Propovijed je zaključio pozivom svima nama da o bl. kardinalu Stepincu ne govorimo samo kao o liku iz naše prošlosti, nego - što je još važnije za nas Hrvate, katolike - nasljedujemo ga u svetosti i oblikujemo svoj kršćanski život prema istim načelima koja su vodila našega blaženika.
“Slavlje je nastavljeno u prostorijama HKC-a, uz obiteljsku trpezu za koju smo zahvalni našim darovateljima i svima koji su se potrudili da današnje slavlje protekne u lijepom ugođaju” – zahvalio je fra Davor Dominović.
Okupilo se stotinjak posjetitelja i svi su uživati u svježe pripremljenoj hrani s roštilja i ražnja
Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR
Ugodno sunčano vrijeme pogodovalo je u nedjelju, 16. veljače, proslavi Valentinova u parku Brimbanku.
Na pikniku kojeg je organizao HSP Melbourne okupilo se stotinjak posjetitelja i svi su uživali u svježe pripremljenoj hrani s roštilja i ražnja.
Bend Crna legija (Joe Sladić, Zvonko Šakić i Zdenko Martan) pobrinuo se za pjesmu i još bolju atmosferu koja je vladala među okupjenim članovima iz raznih hrvatskih klubova i udruga.
Tvrtka “Pero’s Wine” imala je svoj prodajni štand s domaćim vinima i likerima, te rakijama različitih okusa.
Među uglednim gostima na pikniku su bili i Krešimir Malić, predsjednik Udruge stranih dragovoljaca Domovinskog rata, branitelj Anthony Armstrong, Marko Bulić, prvak Australian Blackball Internatio-
nal Federation Inc i Steve Ravić, direktor/producent Majestic Filma. Odličan posao u pripremi hrane obavili su Drago, Đuro, Jurek, Finka, Cathie i Paula, a zadovoljni posjetitelji na izvrsnoj organizaciji posebno zahvaljuju predsjedniku Dragi Maligecu, Johnu Sladiću i Zvonku Šakiću.
Prekrasno je bilo vidjeti i brojne članove Hrvatske folklorne skupine Canberra, a nakon sv. mise i druženje uz domaću hranu koju su pripremili vrijedni članovi župe
Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Croatian Catholic Centre Canberra & Queanbeyan
UHrvatskom katoličkom centru Canberra-Queanbeyan svečanim misnim slavljem proslavljena je u subotu, 15. veljače, svetkovina blaženog Alojzija Stepinca. U posjetu Centru bio je i fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene koji je sudjelovao u misnom slavlju obogaćenom pjesmom crkvenog zbora sv. Cecilije. Prekrasno je bilo vidjeti i brojne članove Hrvatske folklorne skupine Canberra, a nakon sv. mise i druženje uz domaću hranu koju su pripremili vrijedni članovi župe, majstori roštilja i ražnja!
Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)
Svečanom prisegom i govorom koji pojedini analitičari ocjenjuju nedržavničkim, Zoran Milanović je započeo svoj drugi predsjednički mandat. Za razliku od svečane prisege prije pet godina, kada su na svečanoj bini bile istaknute dvije zastave Republike Hrvatske, dvije zastave Europske unije i zastava predsjednika Republike, ovoga puta bile su istaknute četiri zastave Republike Hrvatske i zastava predsjednika Republike, a među stotinjak gostiju koji su na Pantovčaku uveličali ovaj događaj, najvažnija je, prema onome što se može zaključiti iz medijskih izvješća, bila posljednja preživjela partizanka iz bitaka na Sutjesci i Neretvi, 101-godišnja Vjera Andrijić.
Kakvu poruku novi stari predsjednik ovim šalje Europskoj uniji i drugim međunarodnim organizacijama i savezima u kojima Hrvatska sudjeluje, prije svega NATO-u? I kakav unutarnjopolitički smjer najavljuje?
Poznato je da se Milanović snažno i otvoreno usprotivio politici Europske unije i NATO-a prema Ukrajini, odnosno prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali to se u Hrvatskoj više doživljavalo kao dio njegovog neprekidnog sukobljavanja s premijerom Andrejom Plenkovićem, nego kao stvarno protivljenje Uniji i NATO-u. Osim toga, EU i NATO nisu nekakvi uredi za koordiniranje politike prema ruskoj agresiji na Ukrajinu i prikupljanje pomoći za ukrajinsku vojsku, tako da se neisticanjem zastave EU šalje neka dublja poruka.
Što se pak posljednje preživjele partizanke tiče i poruke koju Milanović šalje njenim pozivanje na svečanu prisegu, treba podsjetiti da su sve bitke koje je Hrvatska od 1918. pa do danas vodila za svoju slobodu i neovisnost vođene protiv Jugoslavije. Od prosinačkih žrtava 1918. godine, prvih hrvatskih žrtava u borbi protiv jugoslavenskog unitarizma, koji je zapravo bio plašt
U protokolu nije predvidio ni minutu šutnje za one koji su pali braneći Domovinu, a posljednju preživjelu partizanku iz bitaka na Sutjesci i Neretvi pozvao je na svečanu inauguraciju
ispod kojeg su se skrivali borci za veliku Srbiju, do Domovinskog rata, pa i nakon njega, sada u nekoj drugoj formi.
„Malo je ipak iznenađujuće što je predsjednik države pozvao na inauguraciju najstariju partizanku (101 godina) iz Splita, koja je navodno kao 18-godišnja djevojka sudjelovala u borbi na Sutjesci i Neretvi, a nije pozvao najstarijeg hrvatskog branitelja ili pak najmlađeg ili najstarijeg ratnog vojnog invalida iz hrvatskog obrambenog Domovinskog rata”, napisao je Mladen Pavković, hrvatski je novinar i publicist. U inauguracijskom govoru Milanović je spomenuo hrvatske branitelje, lijepo je o njima govorio. „Sve što je Hrvatska postigla, zasluga je samo naših ljudi. Prije svega onih koji su dali svoje živote i svoje zdravlje u obrani naše slobode. Njima ćemo zauvijek biti dužni. I koliko god se trudili, a prisežem da ćemo se truditi, taj dug nikad ne možemo u potpunosti vratiti. Jedino je nama, ponavljam, i nikome osim nas, stalo do ljudi koji su nas spasili od agresorskog pokoravanja, svojom hrabrošću, požrtvovnošću i svojom vještinom. Naša trajna zahvalnost tim ljudima nije ni slava ratu, ni trijumfalizam, ni naslada nad nesrećom drugih, poraženih”, rekao je, među ostalim, Milanović.
No hrvatski branitelji su u Domovinsko ratu branili Hrvatsku od istih onih postrojbi kojima je 40 godina ranije pripadala Vjera Andrijić. Djela su ipak važnija od riječi. Milanović je branitelje uklopio kao detaljčić u svoj dugački govor, ali u protokolu nije predvidio ni minutu šutnje za one koji su pali braneći Domovinu, a Vjeru Andrijić je pozvao na svečanu inauguraciju
Srbija je proslavila svoj Dan državnosti –Sretenje. No prva proslava nije bila u Srbiji, nego u Banjoj Luci, u režiji Milorada Dodika, koji je u nazočnosti Aleksandra Vučića zavapio: “Republika Srpska je zatečena i zarobljena u Bosni i Hercegovini. I Republika Srpska mora povesti svoj oslobodilački proces protiv BiH jer u njoj nećemo završiti na dobar način.” Drugim riječima, Dodik nam najavljuje novi rat. A onda su njih dvojica praznik proslavila u Sremskoj Mitrovici, gdje je Vučić lamentirao o stranim silama koje žele uništiti Srbiju, i te strane sile optužuje da �inanciraju višemjesečne demonstracije protiv njegova režima. Sve u stilu Miloševića i Putina, odnosno u stilu svih diktatora.
A Vučić i Dodik imaju novi vjetar u leđa, činjenicu da se Putin na velika vrata vraća u svjetsku politiku zahvaljujući Donaldu Trumpu i totalnom zaokretu američke vanjske politike. To se vidi i po reakcijama Viktora Orbána, koji je odavno navijao za Trumpa, a nije bez veze ni ratni zločinac i Vučićev mentor Vojislav Šešelj, koji je ponosno nosio Trumpov lik na majici prije nekoliko godina i sa svojim četnicima marširao centrom Beograda. Uglavnom, radikalni zaokret američke vanjske politike zadaje najveću glavobolju dojučerašnjim američkim saveznicima.
Hrvatska je među njima jer nam je SAD dosad bio glavni saveznik na mnogim poljima, ne samo na vojnom. Što se sada može očekivati od Trumpove politike na Balkanu, u pogledu Srbije i BiH, to nitko ne zna jer je Trump krajnje nepredvidljiv. Moguće je da se potpuno povuče
Čitamda smo pet do dvanaest, to jest pet minuta do Armagedona. Kada se sve zbroji, imamo dva neuravnotežena cara i veći broj neuravnoteženih kraljeva od kojih se neki nazivaju predsjednicima, pa ovaj planet nema lijepu budućnost. Ljudi to osjećaju, pa su nervozni, anksiozni i svakakvi, najradije bi sve prepustili umjetnoj inteligenciji, možda je ona doista inteligentnija, a nije to ni tako teško. Glede Trumpa, jedini mu je omanji plus odvratnost prema woke ideologiji i političkoj korektnosti, sve ostalo je prilično odvratno. Postoji ili je postojala pa nestala mogućnost da lik samo pušta probne balone, pa tko popuši dobro, tko ne neka mu bude, ima vremena?
Ono što je ipak očito: Armagedon počinje kada bude i konačno proglašena smrt međunarodnoga prava, čija je agonija u tijeku. Ujedinjeni narodi na staklenim nogama, masovno se krše ljudska prava i prava naroda, zdravstveni kolaps, pravosuđe pod čekićem. Najdalje je trumpizam (vrlo mu je blizak fašizam i komunizam) otišao uvođenjem sankcija sucima i tužiteljima Međunarodnoga kaznenog suda koji se drznuo optužiti za ratne zločine Donaldove prijatelje Vladimira i Bibija.
odavde, kao što je već najavljena mogućnost da će SAD povući svoju vojsku iz cijele Europe. A Europa je ostala nespremna, baš kao što je ostala nespremna i zatečena ruskom agresijom na Ukrajinu još 2014., pa ipak ništa posebno nije poduzela sve do nove agresije prije tri godine. Europa se godinama uljuljkavala, zadovoljna jeftinim energentima iz Rusije, zatvarajući oči pred Putinovom imperijalističkom megalomanijom. Europa se tako uljuljkala i u sigurnost koju je SAD jamčio još od kraja Drugoga svjetskog rata, ne računajući i ne shvaćajući da se svijet mijenja, pa tako i SAD. No to je tako kad Europu čine mnogi bezlični političari bez posebnog liderstva, velika birokratiziranost, puno riječi i papira, a malo konkretne akcije, primjerice o zajedničkoj vojsci, o kojoj se govori već godinama, a i samo se govori. No sada je voda došla do grla, nakon što su se na Europu obrušili Trumpovi jastrebovi u Münchenu.
Europa itekako ima razloga za brigu jer se Rusija nikako neće zadovoljiti samo Ukrajinom. Tko to ne shvaća, taj je u teškoj zabludi ili je jednostavno putinovac. Hrvatska zabrinutost je dvostruka: jedna je na razini cijele Europe, a druga zbog alarmantne situacije u našem istočnom susjedstvu. Jako se dobro zna da je Rusija desetljećima generator kriza na Balkanu, a da su Srbi to koristili za svoje imperijalističke apetite. To što su izgubili sve najnovije ratove nije jamac da su od njih potpuno odustali.
No ima još nešto, a to je situacija u Americi. SAD je već dugo drastično politički i ideološki podijeljen, a Trump i ekipa dijele ga još više. Simptomatično je da je Trump najavio ulaganje od 500 milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije, koja na upit odgovara procjenom da je u idućih pet do 30 godina veća šansa da dođe do ratnog sukoba u SAD-u nego u Hrvatskoj. Još kad znamo koliko je oružja po kuća-
Posve je promašeno iz Hrvatske podržavati studente protiv Vučića. Možemo samo promatrati i nadati se da Srbija neće postati generator nestabilnosti
ma, to bi značilo novi američki građanski rat. Kako god, ovo je trenutak kada se Europa hitno mora probuditi na svim poljima. Henry Kissinger davno je izjavio: “Može biti opasno biti neprijatelj Amerike, ali biti prijatelj Amerike je smrtonosno.” (Večernji list)
Podsjećam još jednom: MKS nije onaj ad hoc, politički sud za bivšu Jugoslaviju, nego ugledno tijelo iza kojega stoje potpisi stotina država, gotovo svih osim Rusije, SAD i Izraela, što govori po sebi. Ali stoji potpis Palestine, gdje god bila. Pa je tim potezom Trump izazvao veću buru nego drugim opakim koracima, što će mu se obiti o narančastu glavu. I već jest. Posebno se dignula na noge lagane Europska unija, osim Orbana, Fica i ponešto talijanske predsjednice, stala Unija u obranu ne samo Europe nego i Međunarodnoga kaznenog suda, potpisala peticiju, a peticu je zaslužila i potpisnica Hrvatska, inače suzdržana zemlja. Kada zagalami Grlić Radman, cijeli se svijet trese.
Bauk putinizma i trumpizma kruži Europom i svijetom uopće, a, kao što je rečeno, i bližim svemirom. Usput stvara nove satrape ili potiče stare, te bismo svi mogli završiti u pećinama, osim povlaštenih koji će na Mars. Kinezi već grade ogromnu pećinu, za svaki slučaj. Hrvati se imaju gdje skloniti, osobito na području kraša i drugdje, malo teže u Slavoniji, ali se i ondje nađu skrovišta, recimo na stjenovitom Kalniku. Nije dobro što u velikim gradovima nema podzemne željeznice, idealne za skrivanje, ali do prve minute Armagedona i to će se riješiti, pogotovu u Zagrebu. Možemo! za lokalne izbore navodno obećava metro s ulazom na Jakuševcu i izlazom na stupiće u GundulićeArmagedon počinje kada bude i konačno proglašena smrt međunarodnoga prava, čija je agonija u tijeku
voj, jedva čekam. Sve navedeno nije razlog za strah, a nekmoli paniku. Ne bojte se, kao što reče Ivan Pavao II., citirajući Krista, a župnik u Krašiću Stepinca.
Mislimo samo na lijepe stvari, ima ih, priroda se nevoljko budi, žute se resice na lješnjaku, propupale poneke cijene usred prosvjeda, naši su športaši najbolji, iako nemaju gdje športirati, nije u šoldima sve ni u dobrim uvjetima. Još su se u prošlom tjednu vukli repovi dočeka rukometaša. Mi Hrvati! ne vičemo Hrvatska �irst, nego Hrvatska druga, pa se i srebru veselimo, koje i Gundulić stavlja na prvo mjesto: „Sva srebra, sva zlata...“
Protuhrvatske protuhe iz hrvatskih i inih redova slinile su od bijesa poradi dočeka rukometaša, mrzak im svaki hrvatski uspjeh i svaka proslava, svaki dašak opasnog hrvatskoga zajedništva, takoreći, još s hrvatskim zastavama, još s rukom na srcu, jer rečeni idioti srca nemaju, samo isprani mozak u postjugoslavenskim radionicama. Pa ne govore o toj sjajnoj mladosti, o lijepim djevojkama modno i rukometno osviještenim, nego o „histeriji“, kako sam negdje pročitao, čak o „prokletoj medalji“ i to na televiziji s pretplatom, jest, prokleti šport, da njega nema, bilo bi lakše pljuvati. A budući da ni jedna jedina ustaška ili tzv. ustaška zastava ili grb nisu opaženi, usprkos špiclima za to zaduženim i �inanciranim, okomili se orjunaši i slične spodobe na – trenera. Ter mu Tačko prigovara da drži ruku na srcu dok se pjeva hrvatska himna. E, Tačko, Tačko, otpao kao točak na Vučićevu automobilu. A neka otpadne i onaj lik koji se okomio na mažoretkinje. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)
Johannes A. Gaertner: „Izgovarati riječi zahvalnosti pristojno je i ugodno, djelovati sa zahvalnošću velikodušno je i plemenito, ali živjeti zahvalnost isto je što i dotaknuti Raj!”
Božja milost u čovjeku nastanjuje se na dva načina.
Prvi način je kod čovjeka grešnika: nakon obraćenja, nakon ispovijedi, sve prostore grijeha nadomješta i ispunja Božja milost; što je bio veći grijeh to nadmoćnije i snažnije u čovjeku prevlada i djeluje Božja snaga i milost. Drugi način na koji se Božja milost nastanjuje u čovjeka vjernika koji možda nije iskusio velike grijehe jest zahvalnost. U njemu se prostor za Božju milost i Božju pri-
Za vrijeme Jubileja hodočasnici iz svih krajeva svijeta dolaze u Rim, a papa im udjeljuje potpuni, tzv. jubilarni oprost
Godina 2025. za Katoličku crkvu je i Jubilejska godina. Jubilej ili Sveta godina trajat će od kraja prosinca 2024. do početka siječnja 2026. Za vrijeme Jubileja hodočasnici iz svih krajeva svijeta dolaze u Rim, a papa im udjeljuje potpuni, tzv. jubilarni oprost.
Crkveni jubilej ili Jubilejska (Jubilarna) godina naziv je koji dolazi od hebrejske riječi jobel: truba, rog. To je posebno razdoblje koje proglašava papa. Dikasterij za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života navodi da je Jubilej u biti “godina pomirenja, obraćenja i sakramentalne pokore i, samim time, solidarnosti, nade, pravde, predanog zalaganja u služenju Bogu u radosti i miru s braćom”. Jubilej se još naziva i “Svetom godinom”. Katolička crkva s proslavom jubileja započela je još davne 1300. godine odredbom pape Bonifacija VIII. Prema njegovoj zamisli Jubilej se trebao slaviti svakih stotinu godina. Papa Klement VI. 1349. odredio je da se Jubilej slavi svakih 50 godina, a od 1475. odlukom pape Pavla II. slavi se svakih 25 godina kako bi svaki naraštaj mogao doživjeti barem jednu svetu godinu. No, papa jubilejsku godinu može proglasiti i izvanredno. Tako je, na primjer, papa Franjo 2015. proglasio Jubilej godine milosrđa.
Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, od kojih je posljednja bila proglašena 2000. godine. Papa Franjo proglasio je bulom Jubilej 2025. „Spes non confundit“ („Nada ne razočarava“). Odredio je da Jubilej
sutnost „izdubljuje“ zahvalnošću. Što je zahvalnost veća i dublja, toliko je veća, dublja i prisutnija Božja milost u čovjeku. Dok su tjeskoba i strah emocije najnižih frekvencija, emocije koje „hrane“ duhove smrti, ljubav i zahvalnost su emocije najviših frekvencija koje čovjekovu dušu i tijelo uzdižu u duhovne prostore samog Života.
Zahvalnost je jedno od glavnih pozitivnih osjećaja ili stavova koji se javljaju kao odgovor na neku iskazanu dobrobit. O važnosti zahvalnosti govori se u različitim religijama, u �ilozo�iji, a pozitivna psihologija počinje ju
proučavati tek nakon 2000. godine.
I naša nas katolička vjera potiče na zahvalnost. Sam je Isus znao prepoznati dobro
djelo i biti na njemu zahvalan. To vidimo iz primjera kad je pohvalio preljubnicu koja mu je dragocjenom pomasti pomazala noge ili kad
je pohvalio sirotu udovicu koja je ubacila svoja zadnja dva novčića. Evanđelje također pokazuje da je Isusu bilo drago i kad su drugi ljudi bili zahvalni za učinjena im dobročinstva. To vidimo u prispodobi o deset gubavaca koje je očistio, a samo se jedan - i to Samarijanac - vratio da mu zahvali. Na to je Isus primijetio: “A gdje su ona devetorica? Ne nađe li se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca?”
Sv. Pavao u svojim poslanicama često puta potiče učenike i vjernike prve crkve da budu zahvalni te da upućuju zahvalu Bogu. I sama sv. misa
– euharistija, zapravo je najuzvišenija molitva zahvale Bogu. Odlomci iz evanđelja koji govore kako nas je Bog ljubio dok smo još bili grešnici i kako Bog ljubi bez iznimke i dobre i loše, pravedne i nepravedne, pokazuju i kako naša zahvalnost ne smije biti ograničena samo na one koji nam čine dobro, nego dapače i na one koji nam čine nažao, koji su prema nama nezahvalni, da dakle treba biti „savršena“ poput savršene ljubavi nebeskog Oca koji ljubi sve bez iznimke i na taj način im daje priliku za promjenu.
Što je Jubilej 2025. i zašto je važan za katolike?
2025. traje od kraja prosinca 2024. do početka siječnja 2026. Bulu je objavio na svetkovinu Uzašašća 9. svibnja.
Početak redovnog Jubileja 2025. označen je otvaranjem Svetih vrata bazilike svetog
Petra u Vatikanu 24. prosinca 2024. U nedjelju, 29. prosinca 2024., dijecezanski biskupi slavili su svetu euharistiju u svim katedralama i konkatedralama kao svečano otvorenje Jubilarne godine.
Sveta godina u mjesnim Crkvama završava u nedjelju 28. prosinca 2025., a Sveta godina 2025. završit će zatvaranjem Svetih vrata bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja.
Geslo za Svetu godinu 2025. je „Hodočasnici nade“, a izabrano je jer se nakon pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja.
“Znak preporoda koji nam je svima prijeko potreban, nakon više od dvije godine pan-
demije, dvojbi, neizvjesnosti, straha od smrti, te zatvorenih župā, školā i uredā. Papa Franjo upravlja pogled i poziva nas da očima nade gledamo na Jubilej koji će opća Crkva proslaviti 2025. godine. ‘Hodočasnici nade’ geslo je izabrano za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja”, istaknuo je papa Franjo u pismu.
Logo Jubileja je slika s četiri stilizirane �igure koje označavaju čovječanstvo koje dolazi s četiri strane svijeta. Jedna �igura je u zagrljaju druge označavajući solidarnost i bratstvo koji moraju ujediniti narode, a predvodnik prianja i grli križ, znak vjere i nade, koja ne smije nikada biti napuštena. Valovi ispod prikazuju da se hodočašće života ne odvija uvijek u mirnim vodama. Kao poziv na nadu u osobnim događajima i kada se događaji svijeta nameću s najvećom intenzivnošću, donji dio križa
produljuje se i pretvara u sidro – metaforu nade – koje se nameće gibanju valova, objasnio je predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju, nadbiskup Rino Fisichella, prenosi IKA.
Crvena boja prikazuje ljubav, djelovanje i dijeljenje. Žuta je boja ljudske topline.
Zelena predstavlja mir i ravnotežu, a plava sigurnost i zaštitu. Crna boja križa i sidra predstavlja autoritet i unutarnji aspekt. Cijeli prikaz prikazuje koliko put hodočasnika nije individualna stvarnost, nego zajednička i dinamička koja teži križu, koji je također dinamičan u svojoj pognutosti prema čovječanstvu kao da mu ide u susret i ne ostavlja ga samog, nego nudi sigurnost prisutnosti i nade.
Prikaz upotpunjuje moto Jubileja 2025. - Peregrinantes in spem – Hodočasnici u nadi, koji je zelene boje.
U Svetoj godini vjernici mogu zadobiti potpuni oprost.
Svi vjernici koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (usp. Enchiridion Indulgentiarum, IV. izd., norma 20,
§1), koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu.
Za zadobivanje potpunog oprosta potrebno je obaviti: Sveta hodočašća – Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilarni oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilarnom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (kad god liturgijske norme to dopuštaju, može se ponajprije slaviti i vlastita misa za jubilej ili zavjetna misa: za pomirenje, za oproštenje grijeha, moliti za krepost milosrđa i za slogu naroda); na obrednim misama prigodom podjela sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavljima službe riječi; na liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti Križnog puta;
mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akatistos; na pokorničkom slavlju, koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika, kako je utvrđeno u Redu pokore (obrazac II); Pobožni posjeti svetim mjestima Vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će se zaključiti s molitvom Oče naš, ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj, kako bi u ovoj Svetoj godini svatko “mogao doživjeti blizinu najljubaznije Majke, koja nikada ne napušta svoju djecu” (Spes non confundit, 24). Djela milosrđa i pokore Vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima.
Aktivnosti poput zajedničkog ukrašavanja razreda ili pripreme male izložbe o Valentinovu mogu pomoći djeci da se povežu
Pripremila: Suzana FANTOV
Na kreativnim školskim radionicama učenici mogu naučiti o povijesti Valentinova, o tome kako se tradicija slavljenja toga dana razvijala kroz povijest i kako je on postao simbol ljubavi i pažnje prema najbližima.
Kroz zabavne i edukativne aktivnosti djeca mogu učiti o važnosti izražavanja svojih osjećaja, ali i o tome kako
Održava se od 23. lipnja do 18. srpnja 2025., u Zagrebu, prijave se primaju do 23. svibnja
Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski kao ini jezik (J2).
Sastoji se od akademske nastave Hrvatskoga jezika u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu te programa kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, koji sadrži i predavanja iz hrvatske kulture.
Sveučilišnu školu mogu pohađati i učitelji hrvatskoga kao inoga jezika koji se žele usavršavati u području ovladavanja inim jezikom sudjelujući u nastavi i pohađajući predmet koji je samo njima namijenjen.
Organizatori
Sveučilište u Zagrebu – Zagrebačko je najstarije sveučilište u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnome i kra-
cijeniti prijatelje, obitelj i zajednicu.
Kreativne radionice na temu Valentinova mogu uključivati izradu čestitki, ukrasa ili raznih drugih rukotvorina koje učenici mogu pokloniti svojim prijateljima i članovima obitelji.
Djeca mogu koristiti razne materijale - poput papira, boja, šarenih trakica i naljepnica - kako bi izradila personalizirane stvari za poklone. A mogu osmisliti i jednostavne pjesme ili poruke ljubavi i prijateljstva koje će podijeliti sa svojim najbližima.
Aktivnosti poput zajedničkog ukrašavanja razreda ili pripreme male izložbe o Valentinovu mogu pomoći djeci da se povežu, razvijaju kreativnost i nauče cijeniti zajedništvo.
Upravo je na takav način održana i redovna školska nastava na hrvatskom jeziku u klubu “Bosna” u Sydneyju. Učenici su se kroz poeziju, izradu srcolikih čestitki i druge aktivnosti zabavili u pozitivnom i prijateljskom okruženju, kroz kreativno stvaranje učili se razvijati svoje vještine, čime su nastavili njegovati jednu lijepu tradiciju: čestitke su izrađivali u obliku crvenog srca na kojem su ispisivali poruke s najboljim željama svojim najdražima.
Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture
ljevskome gradu Zagrebu priznati status i povlastice sveučilišne ustanove. Danas Sveučilište u Zagrebu ima 29 fakulteta, 3 umjetničke akademije i Sveučilišni centar Hrvatski studiji.
Hrvatska matica iseljenika –Hrvatska matica iseljenika (HMI) utemeljena je 1951. godine kao središnja nacionalna ustanova koja skrbi o očuvanju identiteta, jezika i kulture hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske posebnim kulturnim, obrazovnim, nakladničkim, informativnim, sportskim, humanitarnim i drugim programima.
Akademski jezični program
Akademski program obuhvaća 120 školskih sati na-
stave, u što je uključena i terenska nastava (jedan školski sat traje 45 minuta).
25 sati tjedno
120 sati (uključeni ispiti) tijekom 4 tjedna
Jezična nastava
Obavezna nastava – Polaznici imaju pet sati obavezne nastave jezika dnevno, pet dana u tjednu – od ponedjeljka do petka. Jezičnu nastavu čine posebni gramatički sati, lektorski sati na kojima se uči i vježba gramatika, proširuje rječnik, razvijaju komunikacijske sposobnosti te sati koji su usmjereni na pojedine jezične vještine: čitanje, pisanje, slušanje i govorenje. Sastavni je dio nastave škola u prirodi koja se organizira na izletima u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera.
I naše grupe društvene potpore Maribyrnong, Hume i Whittlesea obilježile su ovog tjedna Valentinovo - svaka na svoj način
Pripremila: Suzana FANTOV
Kreativan rad u starijoj dobi je izuzetno važan i za mentalno i za �izičko zdravlje. Iako mnogi ljudi smatraju da je kreativnost rezervirana za mlađe naraštaje, istraživanja pokazuju da stariji ljudi mogu ostvariti nevjerojatne rezultate kroz umjetnost, pisanje, glazbu i druge oblike kreativnog izražavanja. Takav rad ne samo da omogućava izražavanje emocija i iskustava, već doprinosi očuvanju mentalne oštrine i smanjenju rizika od depresije, anksioznosti i drugih psiholoških problema koji su često prisutni u starijoj dobi.
Kreativnost također pomaže u održavanju socijalnih veza i jačanju zajedništva, bilo kroz sudjelovanje u kreativnim grupama bilo kroz dijeljenje svojih djela s prijateljima i obitelji. Osim toga, proces stvaranja omogućava starim osobama da se osjećaju produktivno, što je ključno za očuvanje samopouzdanja i samopoštovanja.
Kreativan rad također ima �izičke koristi. Na primjer, stvaranje umjetničkih djela i izrada rukotvorina mogu poboljšati koordinaciju ruku i očiju, dok pisanje može pomoći u razvijanju �inih motoričkih vještina. Ovi oblici kreativnog izraza mogu smanjiti stres i donijeti unutrašnju ravnotežu, što pozitivno utiče na cjelokupno zdravlje.
Koliko su kreativni bili članovi grupa društvene potpore Marybyrnong, Hume i Whittlesea, čija su “srdašca” ispunila njihovo redovno druženje, donosimo kroz prikaz njihovih predivnih čestitki za Valentinovo.
- I naše grupe društvene potpore Maribyrnong, Hume i Whittlesea obilježile su ovog tjedna Valentinovo - svaka na svoj način. Okupljeni su se kreativno poigravali bojama i dizajnom, izrađivali srca i čestitke koje će pokloniti svojoj djeci i unucima, a neki i simpatijama jer Valentinovo je dan kada slavimo ljubav u svim oblicima – romantičnu ljubav, prijateljstvo, obiteljsku ljubav. To je prilika da voljenim osobama pokažemo da nam je stalo do njih, bilo kroz male znakove pažnjedarove i romantične geste
- ili jednostavno kroz provođenje kvalitetnog vremena zajedno. Sve navedeno upravo krasi članove naših grupa i njihove voditelje, oni su pravi pravi znalci u svemu tome. Želimo vam svima skupa sretno Valentinovo! – poručili su voditelji i članovi Australsko-hrvatskih društvenih usluga.
Vjernici su osvježeni i 'probuđeni' riječima fra Damira, duhovna obnova pod njegovim vodstvom snažno je na njih djelovala jer je bila 'podsjetnik' na ono što je najvažnije u životu
Tekst: Suzana FANTOV
Foto: Suzana FANTOV, Helena BULJAN
Fra Damir Pavić, franjevac Bosne Srebrene, tajnik Franjevačke provincije sv. Križa Bosne Srebrene, prošlog vikenda, 15. i 16. veljače, posjetio je Hrvatsku katoličku zajednicu Clifton Hill i održao duhovnu misijsku obnovu.
Uz prigodne homilije, predslavio je sv. mise uz župnika, mons. Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu, te predvodio pobožnost klanjanja pred Presvetim.
Vjernici su osvježeni i „probuđeni“ riječima fra Damira, duhovna obnova pod njegovim vodstvom snažno je na njih djelovala jer je bila „podsjetnik“ na ono što je najvažnije u životu - kako bi se na ispravan način povezali s vjerom te u svom osobnom rastu obnavljali svoju duhovnu energiju.
„I kad srcem govoriš nitko ne jamči da će te onaj drugi čuti i poslušati. Zamislite situaciju kad jedni drugima govorimo bez srca - to nitko ne sluša, to su riječi bačene u vjetar. Riječi izgovorene, ali ne padaju u srce jer nisu srcem izgovorene. (…) Kada ljudi dođu na ispovijed, kao i kad se sam ispovijedam, mi imamo muku svakodnevnog života. Uvrijedimo jedni druge, uvrijede nas; imamo u obitelji patnje i križeve i treba nam netko da otvorimo svoju dušu, da ispričamo jad i muku svoga života.
Kažem svakome, a govorim i samome sebi, nemojmo zaboraviti da još nismo u raju. Kad čovjek želi živjeti ovdje - recimo u Melbourneu, Zagrebu, Sarajevu… bilo gdje živimo na ovoj zemlji - na zemlji raja nema. Gdje god živiš trebaš biti svjestan da smo mi u raju nekada bili, a teško je razumjeti da smo bez tog raja ostali. Čovjek je osuđen da živi u ovoj dolini suza, da prođe čineći dobro da bi ponovo jednoga dana došao u taj izgubljeni raj.
Koja je cijena koju smo platili? One čuvene riječi kada đavao dolazi čovjeku i govori mu 'uzmi to što ti je Bog rekao da ne smiješ i otvorit će ti se oči i postat ćeš poput Boga samoga i znat ćeš razlikovati što je dobro, a što je zlo': mi danas imamo slobodu i često ne znamo što ćemo s njome uraditi.
Volume 29. No. 1294
In a momentous occasion that marks a signi�icant milestone for Melbourne’s Croatian community, F.A Hrvatska Zora (HZ) has made their long-awaited return to their spiritual home at the Croatian Catholic Centre Sunshine last Sunday the 16th of February. The group’s emotional homecoming comes after a twenty-month absence, following what sources describe as a forced departure under controversial and contentious circumstances that had left many in the Croatian community disheartened.
The return celebration was centred around a special Mass of�iciated by Don Tomo Mlakić, who orchestrated a heartwarming welcome for the cultural group. In a thoughtful gesture that exempli�ied the spirit of reconciliation,
he arranged post-service refreshments for the HZ families, creating an atmosphere of fellowship and reunion. Hrvatski Vjesnik reached out to Don Mlakić, who was pleased to share the following statement, “I am sincerely delighted by the return of Hrvatska Zora to the parish of Saint Leopold Bogdan Mandić in Sunshine, and I am happy if I have been able in any way to contribute to bringing our children and youth back to the parish from which no one should ever have expelled them. When I arrived at the parish on the eve of Christmas, I said that this parish and church have no soul without them, and yesterday I asked them to once again bring a smile, a song, a kolo, and youthful optimism to this community. Thank God for yesterday-it was wonderful, full of emotion-the church was exactly as it should always be: �illed with our children and youth and their song.” The celebration
was particularly meaningful as members proudly wore their traditional Croatian folk costumes (nošnje) and once again raised their voices in song during the Mass, rekindling a beloved tradition that had been temporarily interrupted.
The homecoming ceremony was charged with emotion, as attendees witnessed touching scenes throughout the service. The group’s entrance was met with spontaneous applause from the congregation, whilst tears �lowed freely and warm embraces were exchanged amongst members and parishioners alike. The committee later expressed their profound gratitude for what they described as an overwhelmingly heartfelt welcome back to their rightful home.
The centre itself was �illed to capacity, creating a vibrant atmosphere that many viewed as reminiscent of its most �lourishing days. The bustling environ-
Wednesday, 19th of February 2025
ment and sense of community spirit has given rise to optimism about the future of Croatian cultural activities at the centre.
The group’s leadership, including president Andrijana Dorinko and the HZ Committee, took care to emphasise that the church and centre remain a space for all members of the community, reinforcing their commitment to inclusivity and unity.
Looking towards the future, the organisation has announced that enrolments for Hrvatska Zora programmes were commencing at 6:30 pm the following evening, signalling the beginning of a new chapter in the group’s history. The return has been celebrated as a pivotal moment for Melbourne’s Croatian community, with the group continuing to operate under the spiritual patronage of Saint Leopold Bogdan Mandić.
Melbourne Knights suffered a 3-1 defeat to rivals South Melbourne Hellas in last Monday night’s OG Derby clash at Lakeside Stadium. The match demonstrated moments of promise for the Knights, but South Melbourne’s clinical �inishing proved decisive. The Knights had an early opportunity to strike �irst when Leo Mazis found himself in a promising position, only to send his volley attempt over the crossbar. South Melbourne then began to assert their dominance, breaking the deadlock in the 33rd minute after the Knights failed to deal with a long throw-in effectively.
The �irst half troubles continued for the Knights when they conceded a second goal in similar fashion, once again struggling to clear their lines from a long throw-in. South Melbourne capitalised on this defensive uncertainty to take a commanding 2-0 lead into the break. The Knights showed renewed vigour after halftime, controlling much of the possession. Their efforts were rewarded in the 65th minute when Marc Petheriotis found the back of the net, converting an excellent cross from Masatou Chiba. However, any hopes of a comeback were quickly dashed as South Melbourne responded almost immediately, scoring their third goal to restore
their two-goal advantage. Despite pushing forward in search of goals in the closing stages, the Knights couldn’t breach South Melbourne’s resolute defence again, with the match ending 3-1 to the
hosts. The Knights will look to bounce back quickly as they prepare for their next �ixture against Avondale at home this Friday evening at Tompsett Stadium, with kickoff scheduled for 7:30 PM.
Photos Dražen JURINA
In a thrilling encounter at Frank Holohan Reserve last Friday night, Dandy City Hajduk and Preston Lions shared the spoils in a 2-2 draw that featured plenty of late drama.
The hosts dominated the opening exchanges, laying siege to the Preston goal in the �irst quarter-hour. However, against the run of play, the newly-promoted Lions struck �irst, taking the lead in the 26th minute and carrying their 1-0 advantage into the interval. The second half saw the weather take a turn as heavy rain forced spectators to seek shelter in the main grandstand.
The deteriorating conditions didn’t dampen the spirits on the pitch, though, as Hajduk mounted their comeback. Jamie Latham �inally broke through for the hosts in the 77th minute, bringing the scores level and setting up an exciting �inish.
The momentum seemed to have swung decisively in Hajduk’s favour when returning captain Jack Webster, fresh from suspension, powered home a header in the 81st minute to put his side ahead 2-1. However, Preston Lions showed their resilience, snatching a dramatic equaliser in the dying seconds of the match. For Hajduk, the draw will feel like two points dropped, having fought back from behind only to concede at the death.
The result leaves them still searching for their �irst victory of 2025. Dandy City Hajduk will look to bounce back quickly as they prepare for a highly anticipated local derby against Dandy Thunder this Saturday evening.
The cross-town rivals will face off at George Andrews Reserve, with kick-off scheduled for 19:00.
St Albans Dinamo came into their clash against Altona Magic eager to secure their �irst win of the season, following a dramatic draw against sister club Dandy Hajduk the previous week. Travelling to Paisley Park, Dinamo started brightly and dominated the opening 15 minutes, creating several golden opportunities to score. However, it was Altona who struck �irst, �inding the net in the 19th minute against the run of play.
Dinamo found themselves further behind in the 36th minute after a chaotic goalmouth scramble resulted in Altona doubling their lead. The hosts took a commanding 2-0 advantage into the half-time break, leaving Dinamo with a mountain to climb. Despite a determined effort to claw their way back into the match, Dinamo struggled to break through Altona’s resolute defence. Their task became
even more dif�icult when Johnny Maglaras was sent off following an altercation involving multiple players, reducing Dinamo to 10 men and effectively ending any realistic hopes of a comeback. However, Dinamo showed great spirit and resilience, pulling a goal back in the 93rd minute through Brian Summerskill to give Altona a late scare. Despite
the late strike, Altona managed to see out the remaining seconds and secure a hard-fought 2-1 victory. A disappointed Dinamo will now turn their focus to this Sunday’s crucial �ixture against Heidelberg at Tompsett Stadium. Kick-off is scheduled for 17:00, as Dinamo look to bounce back and claim their �irst victory of the campaign.
Zoran Juraj SABLJAK
North Geelong Warriors notched their �irst victory of the 2025 campaign with a hard-fought 2-1 triumph over Box Hill United last Saturday at Elcho Park. Both sides began brightly, trading early chances before each found the net in a lively �irst half. With the scores level at 1-1 at the interval, the Warriors showed their mettle in the second half to emerge victorious.
The encounter was characterised by competitive, end-to-end football, as both teams sought to gain the upper hand.
Ultimately, the Warriors’ determination paid off, and they will hope this result
serves as a springboard for a successful season-one in which they will be aiming for promotion. Next up, North Geelong Warriors travel to Allen Reserve on Saturday, 22nd
February, to face Essendon Royal. Kick-off is scheduled for 15:00, and the Warriors will be keen to build on their momentum and secure another positive result away from home.
Zoran Juraj SABLJAK
Sydney FC emerged victorious with a 3-1 win over Sydney United 58 at the Ilinden Sports Centre on Sunday afternoon in a match �illed with end-to-end action and tense moments. Both teams battled hard in a goalless �irst half that saw numerous chances missed before the breakthrough came shortly after the break.
In the 23rd minute, a dynamic run by Corey Cronin down the left �lank set the stage for a cross to Mathias Macallister, whose header was superbly saved by United 58’s keeper, Tristian Prendergast. United 58 then pressed forward, with Mario Shabow and Matthew Hatch orchestrating a counter-attack, but Sydney FC’s defence held �irm. Mason Wells also tested the goalkeeper with a powerful effort in the 28th minute, only to be denied by Cremen-Cowan. The visitors continued to create chances—Hatch linking with Patrick Antelmi and Carlos De Oliveira �iring a shot over the bar in the 38th minute—while Antelmi nearly scored in the 44th minute, only for Sydney FC to clear his attempt, leaving the teams deadlocked at halftime.
The second half saw Sydney FC seize control. Just four minutes after the break, Cronin’s pace once again became decisive as he cut in from the left, setting up Joe Lacey to �ire home the opening goal in the 49th minute. Not long after, United 58 struck back when captain Adrian Vlastelica delivered a long ball to Wells on the right edge of the box, allowing him to manoeuvre through the defense and equalize in the 53rd minute. A corner from Taye Hedley in the 56th minute nearly produced another goal for Sydney FC, but Hatch made an impressive clearance. The hosts regained their advantage
in the 62nd minute when a well-placed corner from Lacey was met by Joseph Calusic’s accurate header. United 58 had further opportunities—a free kick from Carlos De Oliveira in the 65th minute went wide, and Michael Glassock’s 68th-minute effort was disallowed after a foul on Cremen-Cowan. Ulti-
mately, Mathias Macallister sealed the win with a strike from outside the 18-yard box in the 79th minute, ensuring a memorable victory for Sydney FC. Sydney United 85 are away this Friday 21st of February as they trave to Cromer Park where they will face Manly United with kick off slated for 19:30.
Prepared by Suzana FANTOV
Photos: Danijel KOVAČ, HFS Croatia, Canberra Croatia FC
The streets of Canberra came alive with colour and rhythm during the 2025 National Multicultural Festival, where Croatian culture took centre stage among the tapestry of over 170 communities celebrating their heritage. From February 7-9, the festival transformed the city into a global village, with Croatian traditions capturing hearts and imaginations.
At the heart of Glebe Park, the Croatian Folklore Ensemble “HFS Croatia” brought the soul of their homeland to life through mesmerising performances. Their traditional dances and music painted vivid pictures of Croatia’s rich cultural legacy, while the band “Ekipa” had audiences from all backgrounds joining hands in the spirited Croatian kolo, creating a spontaneous moment of shared joy that embodied the festival’s spirit of unity.
The aromas of Croatian cuisine wafted through the air as Canberra Croatia FC’s food stand became a gathering point for culinary adventurers. Festival-goers lined up to savour authentic dishes: sizzling ćevapi and ražnjići fresh from the grill, comforting sarma, hearty kranjske sausages, and sweet, golden fritule. Croatian wines and beers �lowed freely, adding to the festive atmosphere.
“These three incredible days of celebration,” as the festival organisers noted, “demonstrated the power of cultural exchange.” Indeed, the Croatian community’s participation went beyond mere performance – it was a bridge-building exercise that allowed thousands of visitors to experience the warmth and vibrancy of Croatian culture �irsthand.
Even as Canberra’s weather shifted, the festival’s spirit remained unshakeable. People from countless backgrounds mingled and celebrated together, creating a living testament to Austra-
lia’s multicultural identity.
For the Croatian community, their participation represented more than just sharing their traditions – it was an opportunity to weave their cultural threads into the broader Australian story.
The 2025 National Multicultural Festival proved once again that when diverse communities come together to share their heritage, something magical happens. Through music, dance, food, and fellowship, the Croatian community helped create an unforgettable celebration that highlighted the beauty of cultural diversity and the enduring power of shared human experience.
‘Na svetost pozvani’
Nakon što je više godina u „Svjetlu riječi“, franjevačkom mjesečniku iz Sarajeva, ispisivao kolumnu u kojoj je čitateljstvu iz mjeseca u mjesec predstavljao poznate ili manje poznate svece i blaže-
nike Katoličke crkve, tekstovi fra Damira Pavića sabrani su u knjizi „Na svetost pozvani“. Knjigu su s radošću prihva�li i župljani koji su se okupili na duhovnoj obnovi pod njegovim vodstvom.
I slobodan sam da uradim što god hoću! Jesi slobodan i slobodan da izabereš, ali đavao nam sakrije posljedice što će se dogoditi, što će se dogoditi kad odlučiš u svojoj slobodi da učiniš što god hoćeš. Zato nas čitanja pozivaju živjeti u ovoj dolini suza, da pazimo što ćemo raditi sa svojom slobodom. Istinska sloboda jedino je kada se odlučiš za Onog koji ti je sve darovao. Sloboda se sastoji da isključivo biramo ono što je Božje. Kada čovjek bira što je Božje, živjeti po Božjim zapovijedima, tek tada je istinski slobodan. Kako kažu sveci, koju taktiku đavao uvijek koristi – ista taktika samo druga vremena. Đavao kaže živi slobodno, uradi ovo, uradi ono, budi slobodan, bez propisa, a kada nas nagovori da u svojoj slobodi okrenemo leđa Bogu tada u naša srca vrati grižnju savjesti - i kada prekršimo Božju zapovijed, i kada padnemo u duboke
laži đavlje, kaže nam, nisi ni za što, uzmi pištolj, ubij se, uzmi svoj život, vidiš kako si duboko pao…
A Bog daje priliku - iako si pao, iako si sagriješio, Božja ruka je uvijek ispruženadijete moje, ne boj se, Ja sam s tobom i znam da si pao, ali pružam ti ruku!
Padamo i griješimo i u našoj slobodi okrenemo Bogu leđa, ali znamo da nas Božja ruka želi izvući iz grijeha. Blaženi oni koju se uzdaju u Gospodina! -'proklet čovjek koji se uzda u čovjeka'
- Uzmimo svoj život za primjer kako nas često drugi razočaraju, pa i najbliži –muž, žena, dijete, prijatelj… Kada nas razočaraju - treba shvatiti da postoji samo jedan kojem možemo apsolutno vjerovati, dati svoje povjerenje.
Jedino Bogu možemo dati svoje povjerenje. Ljudima se ne vjeruje; s ljudima se
radi, surađuje, ali uvijek treba znati da nas čovjek može prevariti. Mi smo prevrtljivi - danas da sutra postane ne. Čovjeka koji se u Boga uzda ne može nitko prevariti, jer zna da ne živi u raju nego među grješnim ljudima. Čuvajmo se u ovome svijetu, koji često i ne gleda što je Božje nego što je ljudsko. Čuvajmo se da svoje povjerenje Bogu poklanjamo. Kada Bogu zahvaljuješ na svemu, ne može ti se ništa dogoditi. Sve je dobro ako smo u Bogu. Ako nismo u Bogu, ne valja ništa. Čovjek nikad nije zadovoljan. Grešnost, sloboda koju često zloupotrebljavamo kada vjerujemo više ljudima nego Bogu… – a koju hranu nam daje Crkva, koju hranu nam daje Božja riječ koja će nam dati snagu da ostanemo na Božjem putu! Trudimo se cijelog života i mnogi ste ovdje došli za boljim životom - i to je dobro. Trebalo se potruditi da život osmislimo. Mnogi misle da treba prvo i jedino brinuti se za tijelo. 'Što vrijedi da cijeli svijet zadobije, a svoju dušu izgubi' - ne vrijedi ništa. Možeš imati materijalnog, ali život prolazi kao pijesak kroz dlan i prste… Što treba uzimati da ti duša bude sita, ne samo tijelo? Treba blagovati Tijelo Kristovo. 'Tko ne jede mojega tijela i ne pije moje krvi, nema života u sebi'. Kako je Crkva divna, dobra majka koja se brine za nas kada dođete nedjeljom, kao i večeras, vi ste došli da se duhovno okrijepite. Tijelo je Božje, za tijelo se pobrinuti kao dar Duha Svetoga, ali kudikamo je važnije brinuti se za vlastitu dušu. Mnogi, nažalost, danas život iskoriste samo da se za svoje tijelo brinu, a zaborave da je čovjek nešto i više od tijela, da ima dušu koja je besmrtna i da se jednoga dana treba ponovo sa svojim Stvoriteljem sjediniti. Ne zaboravimo si posvijestiti, svakog dana kada dođemo na misu, da nam Bog daje najveću milost, daje nam hranu i za dušu i za tijelo.
Samo je Bog dovoljan. Neka nam Gospodin otvori srce da se brinemo za svoju dušu, koja je besmrtna, koja pada i koja griješi, i znajmo da nam Bog uvijek pruža ruku, daruje hranu na putovanju našeg života, manu nebesku kojom se hrani živi kruh života, živi Isus - hrana za dušu i tijelo - i neka nas sačuva na putu života. Blagoslovi nas i sve naše obitelji“ - izdvojili smo iz fra Damirove snažne poruke o pronalaženju dubljeg smisla u nastavku svog vjerskog života s većim pouzdanjem i ljubavlju.
Njegova široka playlista zabavnih pjesama razveselila je članove grupe, koji su to pokazali i svojim plesnim koracima
Pripremila: Suzana FANTOV
Valentinovo, koji se slavi 14. veljače, tradicionalno je dan posvećen ljubavi, pažnji i prijateljstvu. Iako najpoznatije kao praznik zaljubljenih, Valentinovo može imati posebno značenje i za starije osobe, koje često mogu osjećati usamljenost ili biti udaljene od svojih najbližih zbog različitih okolnosti.
Ovaj dan pruža sjajnu priliku da se starijim osobama pruži pažnja, ljubav i mogućnost da uživaju u međusobnom druženju.
Druženje starijih osoba na Valentinovo može imati duboko emocionalno značenje.
To je trenutak kada im se može pokazati koliko su voljeni i cijenjeni, bilo kroz zajedničke aktivnosti, kreativne radionice, ili jednostavno kroz razgovor i dijeljenje uspomena.
Mnogi domovi za starije osobe i organizacije širom svijeta organizuju posebne događaje i aktivnosti za Valentinovo, poput plesova, večera ili čak kreativnih radionica, gdje stariji ljudi mogu izražavati svoja osjećanja kroz umjetnička ostvarenja, pjesme ili recitacije.
U organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga, članovi grupe društvene potpore Casey odlučili su svoje Valentinovo proslaviti kroz pjesmu i ples. Disk jockey Miro i njegova široka playlista zabavnih pjesama razveselili su članove grupe, koji su to pokazali i svojim plesnim koracima. I ovaj dan bio je podsjetnik na to da ljubav i pažnja nemaju granica i kako svaki trenutak proveden u dobrom društvu ima neprocjenjivu vrijednost.
Film, kroz brojna svjedočanstva, pokazuje što se doista događalo. On jasno pobija tezu da Armija BiH nije činila zločine
Uprepunoj dvorani Antuna Bauera na Fakultetu �ilozo�ije i religijskih znanosti u Zagrebu, premijerno je prikazan dokumentarni �ilm o stradanju Hrvata u općini Konjic. Riječ je o vrijednom �ilmskom ostvarenju koje donosi svjedočanstva preživjelih, mještana, branitelja i svećenika – onih koji su bili svjedoci događaja, koji su izgubili najmilije i koji su spremni istinu prenijeti budućim generacijama.
Film je dio šireg projekta "Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH", koji provodi udruga mladih Nanovo rođeni s ciljem dokumentiranja istine o ratnim zločinima i stradanju Hrvata u BiH.
Premijeri je nazočila i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, koja se u svom govoru osvrnula na važnost očuvanja sjećanja na žrtve i isticanja istine o ratnim događanjima.
"Konjic nije samo simbol stradanja, već i hrabrosti, zajedništva i neuništivog duha hrvatskog naroda. To je kraj koji spaja Bosnu i Hercegovinu, kraj divnih ljudi i bogate povijesti, ali i bolnih sjećanja koja ne smijemo zaboraviti. Ovaj �ilm donosi istinu koju
Hercegovački planinari osvojili najviši vrh Balkana
„Što je uspon teži – to je pogled s vrha ljepši“, s tom sintagmom na planinarsku avanturu pošla je četveročlana hercegovačka ekspedicija planinara u sastavu: Miroslav Herceg, Marko Ereš, Danijel Akmadžić (Hrvatsko planinarsko društvo Vrlosinj Ljubuški) i Dejan Bošnjak (Hrvatsko planinarsko društvo Grude).
Za osvajanje još jednog europskog vrha, ovoga puta planine Rile i najvišeg vrha Bugarske Musala (2925 m) bilo im je potrebno osam sati. Podvig je veći time ako se zna da je to najviši vrh i najhladnije mjesto na Balkanu. Uz prekrasan pogled na Ledeno jezero i na brojne vrhove Rile, ali i susjednog Pirina, naši planinari u rodnu Hercegovinu dolaze obogaćeni za novo planinarsko iskustvo koje će im zasigurno pomoći u osvajanju novih, najizazovnijih europskih i svjetskih vrhova.
Konjic je simbol stradanja, ali i simbol hrabrosti, zajedništva i neuništivog duha hrvatskog naroda
dugujemo prošlim i budućim generacijama – da se sjećamo, da prenosimo, da ne dopustimo da žrtve ostanu prešućene. Naša je zajednička obveza graditi pravednije društvo utemeljeno na istini, a podrška ovakvim projektima neće izostati ni u budućnosti," poručila je predsjednica Bradara. Producent �ilma Matija Ricov naglasio je koliko je važno dokumentirati ratne događaje kako bi se istina sačuvala od
Gubitak ili krađu osobnog dokumenta potrebno je odmah prijaviti nadležnim tijelima kako bi se dokument službeno poništilo i spriječilo eventualnu zloupotrebu
Pitanje podizanja svijesti kod građana iznimno važno u kontekstu zaštite osobnih podataka, pa su tako nedavno iz Agencije za identi�ikacijske dokumente, evi-
zaborava:
"Jako malo toga je zabilježeno i jako malo toga se zna. Upravo zato nastao je ovaj �ilm, kroz brojna svjedočanstva, kako bismo pokazali što se doista događalo. Ovaj �ilm jasno dokazuje i pobija tezu da Armija BiH nije činila zločine, da su to bili sporadični slučajevi. To smo prikazali ne samo u ovom �ilmu, već i u brojnim drugim materijalima i produkcijama," istaknuo je Ricov.
Film će, nakon Zagreba, biti prikazan i u drugim dijelovima Hrvatske, brojnim krajevima Bosne i Hercegovine te inozemstvu, gdje već stižu pozivi za projekcije, čak i iz prekooceanskih zemalja. Premijera u Zagrebu bila je tek prvi korak. Veliko zanimanje publike i snažne poruke govornika pokazali su koliko je važno očuvati istinu i osigurati da se sjećanje na žrtve ne izbriše.
denciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) izdali set preporuka, među kojima je ključna ona koja glasi da se skenirane i fotogra�irane preslike putovnica i drugih osobnih dokumenata na smiju dijeliti putem interneta i neprovjerenih servisa. Jasno je, naime, kako nepoznati online servisi mogu predstavljati rizik, no, isto tako, od ključnog je značaja i biti oprezan kome i u koje svrhe dajete podatke sa svojih dokumenata. Neodgovorno ustupanje može dovesti do pokušaja zloupotrebe.
Gubitak ili krađu osobnog dokumenta potrebno je odmah prijaviti nadležnim tijelima kako bi se dokument službeno poništilo i spriječilo eventualnu zloupotrebu, a
uvidom u podatke koji su dostupni u okviru IDDEEA-ina Portala otvorenih podataka vidljivo je kako je broj izgubljenih, nestalih i ukradenih putnih dokumenata do sada 48.460, i to kroz posljednje ažuriranje od 4. veljače. Naravno, prijava nestalog dokumenta znači i njegovo poništavanje, ali ostaje otvoreno pitanje koliko su brzo građani BiH prijavili nestanak dokumenta i je li u međuvremenu mogla nastati neka šteta. Briga za vlastite osobne dokumente važan je čimbenih svijesti o osjetljivosti informacija koje se tamo nalaze, stoga prilikom postupanja s osobnim dokumentima moramo biti maksimalno oprezni. Iz Agencije su jasno podsjetili i na to tko, u skladu sa
Zakonom o zaštiti osobnih podataka, kao i drugim relevantnim propisima, i u kojim okolnostima može zahtijevati presliku osobnih dokumenata. Kopiranje i skeniranje osobnih dokumenata dopušteno je, naglašavaju, samo ovlaštenim institucijama i organizacijama u skladu sa zakonskom osnovom i u točno propisane svrhe. Posebno napominju da privatne organizacije nemaju zakonsko pravo zadržavati preslike osobnih dokumenata bez izričite zakonske osnove. „Imaju pravo utvrditi osobni identitet i upisati eventualno ime i prezime, kao i razlog posjeta, što je neki minimum podataka koji se daju ovim organizacijama, ali bez obveze da se ostavljaju osobni dokumenti”, ističu iz Agencije.
Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)
U Dragoj Našoj skoro svakodnevno čut ćete tvrdnje i optužbe političara tko je za ulazak Drage Naše u EU, a tko je protiv, tko je za poštivanje Daytonskog sporazuma, a tko nije. Bošnjačko-muslimanski političari tvrde da su oni za ulazak Drage Naše u EU i poštivanje Daytona, a da su Srbi protiv.
S druge strane Srbi tvrde sve suprotno od Bošnjaka-muslimana. Izgleda je jedino nesporno da su Hrvati bezrezervno za ulazak Drage Naše u EU. Budući da Bošnjaci-muslimani najveću prijetnju za ostvarenje njihovih ciljeva, a to je bez ikakve sumnje unitarna i u konačnici islamska BiH na načelima šerijata, vide u Miloradu Dodiku, svi, ama baš svi, bilo kojoj političkoj bošnjačko-muslimanskoj stranci pripadali, svu svoju snagu su usmjerili ka eliminaciji Milorada Dodika s političke scene, a ono što je javno izrekao samo ekstremno radikalni islamist Senad Hadžifejzović na svojoj „Face tv“, spremni su ga i �izički ukloniti, ako im sve druge ideje ne prođu. Iako su javnosti manje više poznate sve te izjave, koje sad više nisu usmjerene na SNSD, nego izravno i samo na Dodika, spomenut ću zadnje izjave ministra inozemnih poslova na sastanku u Rimu, gdje je europskim ministrima govorio da je Dodik protiv ulaska BiH u EU, da Dodik ruši Daytonski sporazum i da Dodika Europa i međunarodna zajednica trebaju sankcionirati.
Budući da su šanse da visoki predstavnik Christian Schmidt donese odluku o zabrani političkoga djelovanja Dodiku minimalne jer to Europa i svijet u ovome trenutku ne bi prihvatili, smisli su vođenje sudskog postupka protiv Dodika. Koliko god se tvrdnja koju ću izreći ne svidjela Srbima (premda ima i onih Srba koji bi takvu odluku jedva dočekali), njihov cilj, osuditi Dodika na kaznu zatvora, će se ubrzo ostvariti. Tom osuđujućom presudom, kolika god bila kazna zatvora, postići će eliminiranje Dodika iz političkoga života. Ono što Hrvati i Čović trebaju znati je sljedeće; uspije li im eliminirati Dodika na redu je odmah i Dragan Čović. Da je i ova tvrdnja o Čoviću, koji bi bio sljedeći na redu, točna govore napisi nekih ekstremno radikalnih bošnjačko-muslimanskih medija. Tako portalu „Slobodna Bosna“ smeta govor eurozastupnice Željane Zovko na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora. Njezine riječi kojima je naglasila nužnost izmjene Izbornoga zakona te uspostavu federalizma po uzoru na slične i uspješne europske modele, navodeći Belgiju kao primjer, jako su ih pogodile. U tom kontekstu zasmetala im je i činjenica da je Europski parlament već usvojio ključnu rezoluciju koja ide u tom pravcu. Da je akcija bošnjačko-muslimanske političke oligarhije sinkronizirana, govore sve češći zahtjevi za smjenu, ali i uhićenja i zatvaranja kadrova SNSD-a, zahtjevi za smjenu Vijeća ministar i predsjednice Borjane Krišto, govore i javni istupi raznoraznih političkih analitičara, Bošnjaka-muslimana, redovita potpora tim idejama njihovih odruga, počev od „Majki Srebrenice i Žepe“ do nekakvog Instituta za istraživanje genocida iz Kanade. (IGK). Svojim priopćenjima, pisanjem portala, određuju tko će biti uhićen. Najnoviji primjer je spomenutog radikalnog portala „Slobodna Bosna“ koji pita: „K'o će uhapsiti Stevandića“. Osim toga, pojašnjavaju Tužiteljstvu BiH što treba raditi u tom pravcu.
Kako rekoh, nemam sumnje da će tzv. Sud BiH osuditi Dodika, kao što nemam nikakve sumnje da će to SDS jedva dočekati i još pomoći u tome, te nam ostaje predvidjeti scenarij koji poslije presude Dodiku slijedi.
Iako Dodik govori kako ima plan u slučaju njegove osude, nisam uvjeren da će mu taj plan uspjeti. Istina, Dodik je tajnovit i ne iznosi ono što mu je u planu nakon osuđujuće presude, ali vjerojatno nije uzeo u obzir sve činjenice, a prije svih onu da će to neke političke partije iz RS, ne samo pozdraviti, nego i podržati, a najveći nedostatak njegova plana je baš taj, podrška srpskih oporbenih političara bošnjačko-muslimanskim ciljevima. Naravno, cilj bošnjačko-muslimanske političke oligarhije nisu samo Dodik i Čović nego eliminiranje Hrvata i Srba, odnosno pravljenje samo njihove, „države Bosne“. Da im za sada u tome pomažu i neki međunarodni političari, govori izjava Dragana Čovića da ih je Murphy natjerao na koaliciju s „Trojkom“, da ih je natjerao na usvajanje Zakona u južnoj plinskoj interkonekciji. Referirajući se na političko nasilje Murphyja, pokušava spriječiti smjene koje se najavljuju, priznajući da su neki političari, među njima i on, pogriješili pristavši na eliminiranje SDA i Bakira Izetbegovića iz vlasti. Na Dan zaljubljenih Murphy je konačno otišao iz BiH. Njegov let prema Americi iz RS su opjevali riječima jedne pjesme - „Leti, leti bijeli golube”.
I da se vratim naslovu ovoga teksta, odnosno Aloisu Mocku. Svojevremeno ministar vanjskih poslova Austrije, jedan je od najznačajnijih osoba za priznanje BiH, ali i jedan od pokretača snaga za promjene u cijeloj Europi, jednom riječju bio je veliki državnik. E, tom Mocku podignut je spomenik u Sarajevu, a ovih dana, kada Bošnjaci-muslimani orkestrirano govore da su Srbi (ali misle i na Hrvate) protiv, a oni za ulazak u EU, oštećen je njegov spomenik. Ako se sjetimo da su bošnjačko-muslimanski političari, svi odreda, protiv izmjena Izbornoga zakona, ako su protiv uređenja Bosne i Hercegovine kao što je, na primjer uređena Belgija ili Švicarska, pogodite tko je protiv, a tko za ulazak BiH u Europu. O tome da će protjerani, kriminalci i teroristi iz Amerike koji će doći u Bosnu i Hercegovinu, od strane Bošnjaka-muslimana biti slavljeni kao heroji, da i ne govorimo. Je li pokojni Mock imao pojma za kakvu su državu Bošnjaci-muslimani? Da je sve ovo znao, sumnjam da bi bio za njezino priznanje.
Zdravstvene vlasti izdale su upozorenje nakon što je jedan muškarac hospitaliziran zbog zaraze potencijalno smrtonosnim virusom.
Javnozdravstvene vlasti u Townsvilleu liječe dva pacijenta koja su se zarazila dengue virusom i virusom koji uzrokuje japanski encefalitis. Jedan muškarac hospitaliziran je radi zaraze potencijalno smrtonosnim virusom nakon ugriza komarca tijekom kampiranja na jugozapadu Novog Južnog Walesa. Ovo je prvi zabilježeni slučaj japanskog encefalitisa ovog ljeta te je uzrokovao izdavanje upozorenja koje je na snazi u većini države.
Pretpostavlja se da se muškarac zarazio krajem prosinca ili početkom siječnja tijekom godišnjeg odmora u regiji Murrumbidgee. „Ovaj slučaj zajedno s nedavnim zabilježenim slučajevima u svinja i komaraca u Novom Južnom Walesu te s obzirom na slučajeve u Viktoriji i Queenslandu naglašava da rizik od zaraze japanskim encefalitisom postoji u velikom dijelu Novog Južnog Walesa uzduž područja Great
Dividing Range” navodi izvršni direktor Zaštite zdravlja dr. Jeremy McAnulty. „Iznimno je važno da ljudi koji žive ili putuju u ova područja budu svjesni povećanog rizika te poduzmu mjere zaštite od ugriza komaraca. „Osim zaraze japanskim encefalitisom, encefalitis doline Murray, Kunjin, rijeke Ross i virus šume Barmah također se šire ugrizom komarca.”
Iako su rijetki simptomatski slučajevi virusa, stopa smrtnosti među
osobama u kojih se zaraza otkrije iznosi visokih 30%, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Trajne bolesti mozga kao posljedica zaraze ovim virusom bilježe se kod oko polovice zaraženih. Iako većina slučajeva zaraze prođe bez pojave simptoma te se radi toga niti ne otkrije, kod većine osoba kod kojih se pojave simptomi radi se o visokoj temperaturi, glavobolji i povraćanju. Simptomi se pojavljuju između pet do 15 dana od infekcije kroz
Analiza je pokazala da bi prijedlog Petera Duttona kojim australskim biračima nudi mogućnost kupovine vlastitog doma zapravo mogao dovesti do povećanja cijena kuća i smanjiti udio vlasništva vlastitog doma.
Senator iz redova Liberalne stranke Andrew Bragg izjavio je kako Koalicija vjeruje da je omogućavanje pristupa mirovinskom fondu za građane koji žele kupiti nekretninu „vrlo važan politički cilj”. Dok Peter Dutton i Koalicija kreću u predizbornu kampanju predlažući korištenje mirovinskog fonda za kupovinu nekretnina, pokazalo se da je slična politika u Novom Zelandu dovela do povećanja cijena kuća i smanjenja udjela vlasništva nad nekretninama u kojima građani žive.
Uoči skorih izbora u Australiji, Liberalna nacionalna stranka obećaje da će – ako pobijedi na izborimaonima koji kupuju prvu nekretninu omogućiti pristup 50.000 dolara njihove ušteđevine za mirovinu kako bi kupili nekretninu. Građani Novog Zelanda od 2010. mogu iskoristiti gotovo cijelu ušteđevinu za mirovinu, na računu im mora ostati svega 1000 dolara, kako bi kupili prvu nekretninu. Nova analiza Australskog vijeća za mirovinsku štednju (Australian Super Members Council - SMC) navodi da valja biti oprezan oko uvođenja ovakvog programa s naše strane Tasmanskog mora.
„Vodeći gospodarski stručjaci i donositelji politika slažu se oko toga da su mjere nastale radi potražnje kao što je omogućavanje korištenja mirovinske štednje za kupovinu nekretnine loše osmišljeno te da neće poništiti sustavni pad vlasnika nekretnina među mladim Australcima”, navodi se u izvješću. Modeliranje koje je prošle godine provelo Australsko vijeće za mirovinsku štednju pokazalo je da bi se
cijene kuća povećale za prosječno 75.000 dolara (9%) u pet velikih gradova ako se omogući korištenje mirovinskog fonda za kupnju nekretnina.
Oporba Duttonu obećaje da će biračima biti dopušteno povući do 40% njihove ušteđevine za mirovinu odnosno do 50.000 dolara za kupovinu prve nekretnine. Razdvojene žene također bi ispunjavale uvjete za ovakav potez. Međutim, vrlo malo ljudi koji su mlađi od 40 ima dovoljno ušteđenog novca u mirovinskom fondu da bi mogli povući 50.000 dolara. Prosječan muškarac u dobi između 30 i 34 godine ima oko 83.000 dolara mirovinske ušteđevine. Žene iste dobi imaju oko 60.000 dolara. Srednja vrijednost mirovinske štednje za osobe u dobi od 30 do 34 godine je nešto manja od prosjeka, za oko 10.000 dolara. Većina građana Novog Zelanda koji su povukli svoju mirovinsku štednju kako bi kupili prvu nekretninu i dalje radi budući da je ovaj program uveden tek prije 15 godina, stoga imamo malo podataka o tome koliko se ljudi muče tijekom mirovine budući da su već potrošili ušteđevinu za mirovinu.
ubod komarca, a snažni simptomi pogađaju manje od 1% zaraženih te uključuju ukočenost u području vrata, gubitak orijentacije, tremor, konvulzije i paralizu te čak mogu uzrokovati komatozno stanje. Snažne infekcije mogu uzrokovati trajno oštećenje mozga ili smrt, a onima koji se zaraze savjetuje se hitno kontaktirati liječnika ili u hitnim slučajevima nazvati broj 000. Novi Južni Wales nudi besplatno cijepljenje kao zaštitnu mjeru pro-
Međutim, postoje brojni podaci vezano za ovaj program na Novom Zelandu koji se odnose na cijene kuća i stope vlasništva nekretnina od 2010. Cijene su porasle za 134% u usporedbi s 86% u Australiji u istom vremenskom razdoblju. Aotearoa bilježi pad vlasništva nekretnina za 7% u osoba tridesetak godina starosti. „Ovo pokazuje koliko povlačenja sredstava iz mirovinskog fonda nisu uspjela pomoći građanima Novog Zelanda da poprave stopu vlasništva nekretnina, umjesto toga došlo je do toga da posjedovanje nekretnine postaje sve manje i manje moguće”, navodi Australsko vijeće za mirovinsku štednju. Kada je stupio na snagu program prema kojem se mogu povući sredstva od mirovinske štednje za kupnju nekretnine, prema najnovijim podacima oko 77% onih koji kupuju prvu nekretninu posežu za mirovinskim sredstvima za polog, što je porast u odnosu na 65% prije 10 godina. U prethodnom desetljeću, prije nego su građani Novog Zelanda mogli koristiti svoje ušteđevine za mirovinu na ovaj način, cijene kuća u Novom Zelandu narasle su za 7.6%. U prvom desetljeću nakon uvođenja spomenutog programa cijene su narasle za 9.2%.
Državna riznica Novog Zelanda 2016. je izjavila da ovaj program potiče in�laciju te da će samog sebe uništiti, prijedlog proširenja programa povećao bi potražnju za jeftinijim nekretninama u trenutku kada je potražnja već ionako nadmašivala ponudu. „Vjerojatni učinak stoga bi bio povećanje cijena nekretnina, što bi do određene mjere negiralo cilj prijedloga i utjecalo na cjenovnu dostupnost nekretnina”, navela je Državna riznica. Australci u mirovinski fond uplaćuju više nego građani Novog Zelanda. Ako Australci budu mogli povući veći dio svoje ušteđevine sada, to bi povećalo teret na javni proračun u trenutku odlaska u mirovinu.
tiv ovog virusa za sve koji „žive ili redovno rade u lokalnim jedinicama samouprave u unutrašnjosti zemlje, kao i za sve osobe koje rade u zanimanjima visokog rizika od zaraze ovim virusom.” Građani se mole da poduzmu mjere kako bi se zaštitili od ugriza komaraca, posebice u unutrašnjosti zemlje, redovnom primjenom repelenata, posebice nakon plivanja, preporučuje se nošenje laganih širokih majica dugih rukava, dugih hlača te čarapa i obuće koja štiti stopala, a preporučuje se i izbjegavanje boravka na otvorenom u vrijeme kada je broj komaraca velik, posebice u zoru i pred zalazak sunca.
Građani se mole da postave zaštitne mreže na prozore svojih domova, provjere da nisu oštećene i uklone predmete koji mogu skupljati vodu kao što su stare gume ili prazne tegle za cvijeće kako bi se spriječilo razmnožavanje komaraca. Japanski encefalitis ne može se prenijeti s čovjeka na čovjeka niti se njime možete zaraziti jedući svinjsko meso ili druge proizvode od svinjetine.
Rekordne količine padalina diljem države
Građani koji žive u udaljenoj zajednici grada Pilbara bili su prisiljeni na evakuaciju tijekom noći budući da je poplava donesena ciklonom Zelia zaprijetila gradu. Prošlog tjedna sustav lošeg vremena ubrzano se približavao obali Pilbare ušavši u regiju na ušću rijeke De Grey nešto prije podneva po lokalnom vremeu. Sat vremena prije dolaska ciklon je iz kategorije pet kategoriziran kao ciklon kategorije četiri, no unatoč tome je donio zaista snažan udarac regiji. Premijer Roger Cook rekao je da iako je ciklonalno polje oslabilo kako se počelo premiještati prema jugu, ipak je donijelo značajne padaline u području Pilbare. Izjavio je da se dvije udaljene zajednica
Aboridžina u Warralongu i Gooda Binya nalaze u najvećem riziku od poplave. Neke od udaljenih zajednica Zapadne Australije pogođene su posebno snažno, Degray i Carlindi Station bilježe znatnu štetu na poljoprivrednim objektima. Osim toga bilježi se manja šteta koja će zahtijevati čišćenje, trenutno su na lokacijama timovi za hitnu ocjenu štete te rade na pronalaženju načina na koji najbolje možemo pomoći hitnim službama.
Premijer je izjavio da građani Pilbare još nisu posve odmakli od opasnosti. “Ovaj ciklon donio je goleme količine kiše u regiju Pilbara i donijet će neprekidne poplave u idućih nekoliko dana”, izjavio je. „Vožnja u uvjetima poplave može
biti iznimno opasna, čak i po život.”
Zatvorena je autocesta Great Northern Highway, kao i niz drugih ključnih cesta, dok se voda povlači i dok se provode popravci. Ciklon je ipak uspio uništiti dijelove Pilbare s naletima vjetra od 120 km/h u Port Headlandu, 109 km/h u Marble Baru te 95 km/h u području Iron Bridge Mine. Iako je ciklon rušio drveće i nanio štetu imovini, Hines navodi kako je regija „imala sreće što vjetar nije bio još jači što bi se zasigurno dogodilo da je ciklonalno polje izabralo drukčiji put.”
Učinci oluje osjećat će se diljem područja Pilabre koje je već na udaru radi obilnih poplava i zatvorenih prometnica. Upozorenje radi lošeg vremena na snazi je radi padalina i odnose se na unutarnje dijelove područja Pilbara, uključujući i područja oko Newmana, Istočnog Gascoynea, područja Three Rivers i dijelova unutrašnjosti Zapadne Australije.
Za rijeku De Gray također je izdano upozorenje radi poplave koja se nastavlja u brojnim rijekama u sjeverozapadnoj Zapadnoj Australiji gdje se očekuje porast vodostaja rijeka.
Ostaci bivšeg ciklona Zelia sada se premještaju prema jugu od područja Pilbara odnosno prema unutrašnjosti Zapadne Australije. Vjetar povezan s ovim ciklonalnim poljem nastavit će slabiti tijekom subote.
Depresivna poruka Tomislava Vukovića na fejsu: "Rat će se završiti, vođe će se rukovati. Ali ostat će ona stara majka koja čeka svoga sina, i ona djevojka koja čeka svog voljenog muža, i ona djeca koja čekaju svog oca junaka. Ne znam tko je prodao domovinu. Ali sam vidio tko je platio cijenu…"
Crnjeg citata dugo nisam vidio. Čisto crnilo! Rat u Ukrajini predugo traje. Iscrpljujući je i bez izgleda da uskoro stane. Žrtve su ogromne. Na globalnom planu sad je došao "šerif" i radi red. "Vođe će se rukovati", misle Trump i Putin, ali će oni osakatiti Ukrajinu. Agresor će dobiti svoj dio plijena. Podsjećam na Z4. Međutim, danas nema Tuđmana da lukavo nadigra agresora. Zato će Zelenski platiti cijenu mira. Europu se tu za sada ništa ni ne pita. Ona je samu sebe pretvorila u drugorazrednog igrača, u skup birokrata i woke propagatora.
Volio je ići do kraja pa sad plaća alimentaciju…
A tko je sve to zakuhao? Zna se. Marko Perković Thompson. "Ako ne znaš što je bilo…" već je osvojila sve normalne ljude. Pjeva se k'o neslužbena himna. A sad dolazi nova pjesma "Nepročitano pismo". U samo jedan dan to "pismo" je imalo 860.830 pregleda na Youtubeu. Hrvatska ljevica je u infarktnom stanju, jedva diše na aparatima. Imamo li mi toliko aparata? A radi se samo o glazbi punoj hrvatskog domoljubnog ponosa. Javor Novak, sin velikog Slobodana Novaka, "blago" se čudi: "Pročitajte Wikipediju, koje gluposti tamo pišu o Thompsonu, koje laži, koja podmetanja….". Thompson se davno uzdigao iznad svojih mrzitelja. On stvara glazbu koja osvaja, budi domoljublje i nacionalni ponos. Do nedavno je sve bilo relativno mirno. Nakon zadnje srebrne rukometne medalje sve se zakuhalo. Nitko nije znao recept kako to skuhati doli rukometaši. Nakon nastupa Thompsona na Trgu bana Jelačića prigodom proslave srebra naših rukometaša, logično je da je Marko Perković Thompson planirao održati koncert u lipnju na hipodromu. Marko je ekstremno lijevim gradskim vlastima predložio tri termina. Međutim, baš je imao "peh". "Senfu" nije odgovarao ni jedan jer su navodno svi već "zauzeti". Možda je Brena u pitanju, a možda je mrena na očima. Gradska vlast ima tek termin u srpnju ili kolovo-
l Spomenici i obnove spomenika
l Pozlaćeni natpisi
l Na svim nadgrobnim spomenicima
stigao u redakciju sva su mu vrata bila otvorena. Nažalost, još ga nije ubio propuh… Trump se kandidirao tri puta. Jedanput su ga vulgarno pokrali, a dva puta su mu morali priznati pobjedu. Brane misli da su ga pokrali zbog "besramnosti i prostote". To što se on poziva na Slavoja Žižeka sliči na "guskino čuđenje dreku".
bi skapavati od gladi, a ne ubirati više tisuća eura mjesečnu plaću. Moja čitateljica Doris iz "Narod HR" piše: "To je kukolj, tj. korov, i tako ih treba zvati. Nelustrirani kukolj…".
Pofuk i Gerovac slični su k'o jaje jajetu. Goran Gerovac piše kolumnu "Nikad robom". Kao on nikada nije živio u komunizmu.
Remi je kao i svi antifašisti tolerantna i pomirljiva. Zbog toga posjećuje Tjentište i moli za smrt fašizmu i slobodu narodu
zu. Baš kad je većina na odmoru i izvan grada. I kad su se već zlurado poveselili kako će ih Thompson odbiti, on je prihvatio termin prvi vikend srpnja. Ha, što će sada Tomašević izmisliti da ga odlopta? Vidjet ćemo uskoro… Na poslu su se držali uvijek jedan uz drugoga. Jedan nije imao ništa pa drugi nije imao što izgubiti.
U Splitu se Puljak bacio na kiparstvo
Uglavnom, ljevičarska falanga "trese" Hrvatsku. U Splitu se Puljak bacio na kiparstvo. Kipar Kuzma Kovačić "zaboravio" je na svoj kip uklesati 26. "oktobra" 1944.g. kao dan ulaska jugo partizana u Split i tako označiti taj datum kao "dan oslobođenja" Splita. Puljak i Puljkica su zbog toga duboko uvrijeđeni. Oni se dobro sjećaju 26. oktobra. Valjda su već tada bili mladi partizani. Ljevica se probudila i za sada samo zijeva.
Stara židovska poslovica glasi: "Pun gas u leru". Dugo već ne čitam Večernjak osim ako ga ne nađem u ka�iću kraj kuće među novinama koje nitko nije izabrao čitati. Nekad sam ih čak i zastupao. Tako mi se pred nekoliko dana igrom slučaja našao jedan broj Večernjaka u rukama. "Oduševio" me Branimir Pofuk. Po kratkom partijskom postupku naš se Brane u svom "Kontrapunktu" obračunao s "laganim" plijenom Donaldom Trumpom. Pazite ovaj osvetnički naslov: "U iskrenosti svoje besramnosti i prostote Trump samo pokazuje ogoljenu brutalnost i bešćutnost kapitalizma". Samo što nije napisao da je srećom kod nas obratno. Naravno, jednom jugo-nostalgičaru kapitalizam je još uvijek bauk koji kruži svijetom. Čim je Brane
Još danas mu u ušima odjekuju riječi njegovog idola: "Drugovi ima sudija koji se drže zakona k'o pijani plota". Ali "nikad robom" nije ni pisnuo na tu poruku svog idola. Njega zanimaju druge teme: "Hoće li Nebojša Slijepčević imati doček iako ne osvoji Oscara?" i drugo, "Nakon bojkota trgovina je li red za bojkot banaka i crkve?".
Ljevoruki Goran ne zaboravlja istinskog partizanskog neprijatelja - Crkvu. Za njega je pitanje svih pitanja – milodari. Samo Gera pouzdano zna koja se tu lova svake nedjelje okreće. No, dobro… Ako se jednog lijepog dana pojave na našim istočnim granicama Rusi, onda imamo dva kompetentna ljevičara jugo�ila za pregovarače. Tu je još i Ivica Ivani Šević iz Slobodne…
Više znaju tovar i čovik nego sam čovik…
Kako bojkotirati banke ako u tim bankama imate svoj novac i plaće? Banke jesu bezobrazni legalni lihvari. Zaračunavaju značajno veće kamate na kredite negoli ih daju na štednju. Svaki klik mišem ili pokret bankarice masno naplaćuju svojim klijentima. Sada misle kako moraju povisiti sve te naknade jer im godišnji pro�it (koji je daleko najveći od svih gospodarskih subjekata) ne dopušta da se suzdrže od poskupljenja. Njihov uvjetno rečeno "šef" Vujčić, na kratkom proputovanju kroz Hrvatsku između dva puta po inozemstvu, probudio se (valjda na poticaj Vlade) i sazvao je bankare ne bi li ih uvjerio da još malo pričekaju s podizanjem cijena svojih usluga. Inače, tom tipu i njegovoj banci je glavni posao, predviđen zakonom, brinuti o stabilnosti cijena u Hrvatskoj. Kako to uspješno radi od uvođenja eura trebao
Međutim, da u Večernjaku ima i drugih razmišljanja dokazuje Davor Ivanković. Evo što u nedjeljnom broju piše Davor: "Milanović je vrhovni zapovjednik, toksičan za HV i RH kao dušična kiselina…". Slažete li se s time drugovi Gerovac, Pofuk i Šević ?
Tih godina Hrvati su bili nastrani. Svako je vukao na svoju stranu….
A da je Hrvatskoj jedan kramp?
Ivan Kuntić nam na fejsu otkriva lik i djelo drugarice Mirele Priselac Remi. To je ona drugarica koja je jasno i glasno zatražila da se Thompsona izbaci iz utrke za nagradu Porin. Mirela bi mogla i "falit", kako kažu u Dalmaciji. Remi nije samo njen nadimak nego je i njen zaštitni znak. Remi je kao i svi antifašisti tolerantna i pomirljiva. Zbog toga posjećuje Tjentište i moli za smrt fašizmu i slobodu narodu. Možda je tamo upoznala Milu Kekina da joj otkrije tajnu svih tajni, tj. kako su njegovi 1945. g. pobijedili. Mile od tada pa sve do danas pije samo hladno pivo jer mu je to njegova borba dala. Još da mu je Remi dala glas i sluh, to bi bio pravi balkanski duet. Remi će i dalje remizirati u izgubljenim partijama, napose onoj o pobačaju. Možda bi nam bilo lakše da je, umjesto nje, njena majka bila pobornica pobačaja.
Ivica Marijačić uzdiše: "E da je Hrvatskoj jedan Trump!". A da je Hrvatskoj jedan kramp? Da zakopa sve političke i ine poltrone. Sjetite se samo promjene vlasti nakon Tuđmanove smrti 2000. g, sramne kapitulacije pred Carlom, predaje nadležnosti Haagu za Oluju i Bljesak, šepurenje Carle del Ponte s našom tadašnjom predsjednicom Vlade Jacom Kosor.
Trump danas haškim sucima zabranjuje ulazak u SAD. Danas i nije više baš ugodan osjećaj biti haaški poltron.
O Haagu i njegovom sudu u pravilu mogu reći sve negativno. No ima i pozitivnih stvari. Tako su mi, kao prvom odvjetniku obećali doživotno pravedno suđenje - ali mom branjeniku Tihomiru Blaškiću…
Hajka na naše generale temeljila se na lovačkim pričama…
THOMASTOWN:
BRUNSWICK:
Menadžment Marka Perkovića Thompsona objavio je prošlog tjedna da će ipak prihvatiti ponudu Grada Zagreba da se veliki zagrebački koncert održi u srpnju ili kolovozu, umjesto u lipnju, što su prvo tražili iz Thompsonovog tima. Koncert će se, kako su objavili, održati u prvom vikendu srpnja.
"Dragi prijatelji, želja MPT-a je da velika koncertna turneja krene iz glavnog grada Hrvatske.Iako nam vlasti grada Zagreba nisu odobrile tražene termine u svibnju i lipnju obavještavamo vas kako smo odlučili prihvatiti njihovu ponudu i s radošću možemo najaviti veliki koncert na Zagrebačkom hipodromu u prvom vikendu mjeseca srpnja", stoji u objavi. Podsjetimo, Grad Zagreb je odbio njegov zahtjev za koncert na Hipodromu 13. lipnja i ponudio je cijeli srpanj i kolovoz kao alternativu.
"Zahvaljujemo na Vašem interesu za najam Hipodroma Zagreb u svrhu održavanja koncerta izvođača Marka Perkovića Thompsona, slijedom Vašeg dopisa od 22. siječnja 2025. godine u kojem ste zatražili termin za održavanje koncerta 6. lipnja 2025. godine (alternativno 29. svibnja i 13. lipnja 2025. godine) uz napomenu da bi korištenje hipodroma obuhvatilo i razdoblje od 15 dana prije koncerta za montažu opreme i 5 dana nakon koncerta za demontažu opreme.
Thompson je na kraju prihvatio da se koncert na Zagrebačkom hipodromu održi u prvom vikendu mjeseca srpnja
Hipodrom Zagreb je sportska građevina koju ustanova Upravljanje sportskim objektima daje na korištenje prije svega rekreativnim i profesionalnim sportašima konjičkih sportova te za sportske događaje tijekom godine. Već niz godina ustanova iznimno daje hipodrom na korištenje i za koncerte i to u srpnju i kolovozu budući da tada nema sportskih natjecanja i povoljniji su vremenski uvjeti za održavanje koncerata što smanjuje potencijalnu štetu koja na hipodromu može nastati zbog masovnih koncerata.
Zadnji primjer velikog koncerta na hipodromu bio je koncert Eda Sheerana koji je održan u kolovozu prošle godine", stajalo je u tom dopisu.
„Ne jamčim da se bolest može izliječiti, ali mnogi se vraćaju i zahvaljuju jer su im naši čajevi i drugi pripravci pomogli u bolestima”, kaže fra Ernest
Franjevac Ernest isticao je da nitko iz družine godinama nije popio antibiotik niti je bio prehlađen jer za svaku bolest postoji ljekovita trava. Ugostit će svakog putnika ili prolaznika i, ako ima koju bolest, spremno će izvaditi vrećicu čaja ili kakvu mast da otjera tegobe.
„Ne jamčim da se bolest može izliječiti, ali mnogi se vraćaju i zahvaljuju jer su im naši čajevi i drugi pripravci pomogli u bolestima. Jedna je gospođa trpjela bolove u trbuhu i imala lošu probavu. Uzela je od nas čaj koji ju je podigao i kasnije nam je radila takvu reklamu da smo bili zatrpani narudžbama iz njezina kraja. Svima je prenosila svoje oduševljenje”, rekao je fra Ernest. Recepte je preuzeo od naj-
poznatijeg autoriteta za prirodnu medicinu, fra Simona Ašiča, koji je za života govorio da “lijekovi mogu izliječiti samo jednu tvoju bolest, ali ako uzmeš travu, onda će te ona izliječiti cijeloga”.
Naširoko je poznat Ašičev čaj za koji je svojedobno napisao: “Kako ne bismo prerano otišli u zemlju krtova, pijmo čaj KRRT, mješavinu koprive, maslačka, stolisnika i trpuca”. Ašič je savjetovao da se u jednakim omjerima biljaka spravi čaj koji krijepi tijelo i podiže opće zdravlje. Počeo se zanimati za ljekovite biljke tijekom 2. svjetskog rata kako bi pomogao drugim svećenicima u samostanu jer lijekova nije bilo. Sljubio je narodnu medicinu i stručnu literaturu. Savjetovao je da treba biti strpljiv kod uzimanja neke ljekovite trave jer izlječenje dolazi polako, ali sigurno. Fra Ernest preuzeo je Ašičeve recepte, ali ih je ipak dao prijatelju ljekaru da ih prouči i da savjet ako bi neku biljku trebalo izbaciti, a druge, pak, dodati malo više. I
Recepti iz uršulinskog samostana u Varaždinu
Za snižavanje visokog šećera u krvi uršulinke preporučuju čaj od borovnice. Listovi i cvjetovi borovnice beru se u svibnju. Na litru vode staviti 60 grama lstova i cvijeta te kuhati četiri do pet minuta. Poklopiti i pustiti da odstoji 15 minuta. Čaj piti tijekom dana na gutljaje. Plod borovnice se upotrebljava i protiv slabokrvnosti, cistitisa, upale grla i kožnih bolesti, ali se ne smije jesti tijekom liječenja antibioticima.
Protiv bradavica i kurjih očiju savjetuju da se nekoliko puta na dan oboljelo mjesto premaže bjelanjkom jajeta. To se treba ponavljati nekoliko dana i bradavice će same od sebe otpasti. Protiv hemoroida preporučuju čaj od preslice koji je dobar kad hemoroidi krvare. Od istog čaja stavlja se i oblog na mjesto krvarenja.
Pomažu i oblozi od rastopljenog pčelinjeg voska. Kod uboda insekata pomoći će ako odmah na mjesto uboda umasiramo naribani hren ili ako zgnječimo lišće rajčice.
sam se pater Ernest uvjerio da božja medicina može pomoći kad je bez liječnika riješio problem proširene prostate.
Nevenova mast za opekline, gljivice, rane, vene Pola kilograma svinjske masti zagrijati do vrenja ili otopiti u vodenoj kupelji pa onda dodati tri šake svježih nevenovih cvjetova. Dobro umiješati i dodati vosak
veličine sapuna. Pustiti da odstoji deset minuta i povremeno miješati. Smjesu dobro iscijediti da pusti gorčinu. Uliti u tamnu staklenu bočicu.
Čaj od ružmarina i rusomače protiv angine pektoris
Jednu čajnu žličicu ružmarina staviti u 250 mililitara vode. Zakuhati i držati poklopljeno 15 minuta. Čaj za-
sladiti medom i dodati malo soka od limuna. Mlak čaj piti ujutro i navečer. Ako vam je tlak povišen ili snižen, dobro je staviti i rusomače. To zajedno jača srčani mišić i regulira tlak.
Sirup od trputca protiv grlobolje
Nabrati trputac, dobro očistiti, oprati i rastresti. Naizmjenično stavljati red listova i red šećera. Na vrhu završiti s redom šećera. Smjesu ostaviti na suncu od tri do četiri dana i povremeno promiješati. Kad potamni, procijedi se sirup i listove još iscijediti rukom. Uliti u tamnu bočicu. Piti po potrebi. Kantarion za išijas, reumu, bolove u leđima
Priprema: Maslinovo ulje staviti u veliku teglu i do tri četvrtine ispuniti rastresenim cvjetovima gospine trave. Cvjetove treba ubrati na najjačem suncu jer je tad najveća koncentracija eteričnih ulja. Ostaviti da se macerira na suncu od 10 do 12 dana, a potom procijediti. Umasirati na bolno mjesto.
Za izbacivanje vode, protiv celulita i za mršavljenje
U istim omjerima radi se čaj od listova breze, koprive, anisa, kima, preslice, zlatice (čelebi grana) te kore drveta pasjakovine (poznate i kao pasja lijeska, krkavina). Preporučuje se čaj piti tri puta na dan. Pomoći će izbaciti suvišnu vodu iz tijela i potaknuti mršavljenje, a to može biti poticajno. Fra Ernest iz samostana u slovenskom Olimju preporučuje čaj svima koji žele prirodno mršavjeti.
Čaj za spavanje
Čaj za spavanje radi se od po jedne mjere lavande i hmelja, dvije mjere melise i tri mjere odrljena. San će brzo doći ako se prije spavanja popije šalica. Od ovog čaja može se napraviti i tinktura ako se u jaku rakiju, koja ima najmanje 50 posto alkohola, uroni ovo bilje. Rakiju treba pustiti da se macerira tri tjedna i povremeno se mora protresti. Jedna čašica ove rakije brzo će prizvati san
Uidiličnom perivoju pokraj Zaprešića smjestila se družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog i među njima sestra koju od milja zovu Baltazar. To je Regina, koja je dobila nadimak zbog svojih trava koje brižno skuplja na obližnjem travnjaku kraj dvorca lužnica i u njihovu cvjetnjaku.
Lavandino ulje
Ako ideš šumom i želiš se zaštititi od napada kukaca, izmasiraj se uljem od lavande pa se oni neće ni približiti, a kamoli ubosti. Lavandino ulje je svijetložuto, ugodna mirisa, ljuta i nagorka okusa, a dobiva se iz svježih lavandinih cvjetova.
Acetilsalicilna kiselina (aspirin, andol) Pri ubodu pčele, stršljena i slično na mjesto uboda stavi tabletu aspirina koja je malo navlažena vodom ili slinom. Tabletu lagano tiskaj na mjesto uboda najmanje minutu-dvije i onda baci. Tako neće doći do otekline i svrbeža te ćeš ubod uskoro zaboraviti.
Protiv glavobolje i migrene
Preporučljivo je čaj od stolisnika piti u kombinaciji s čajem od gloga: jedan dan jedan, a drugi dan drugi čaj. Mogu se tako piti tri tjedna, slijedi tjedan dana stanke i ponovno tri tjedna. U šalicu vrele vode stavi se vrhom puna žlica cvjetova gloga, ostavi 10 minuta, procijedi i doda mala žlica švedske gorčice.
U zaraslom polju lako prepoznaje ljekovito bilje i cvjetove. Ruke joj često utrnu i zabole je jer ponekad i po devet sati zna rezuckati mirodične trave. Svaki gost ovog samostana rado će ponijeti lužnički čaj s 22 ljekovite biljke koji okrepljuje. Sestra Regina otkrila je kako ga spraviti.
U istom omjeru u čaj umiješati cvjetove kamilice, koprivu, majčinu dušicu, bazgu, plućnjak, stolisnik, akaciju, kadulju, ružmarin, ružine latice, orahov list, lipu, šipak, trputac, hibiskus, maslačak i metvicu. Čaj je mirodičan, ali blaga prozračna okusa i divne prozirnoružičaste boje. Blago zaslađen krijepi cijelo tijelo jer svaka od ovih trava na kraju nađe svoj put do oboljelog mjesta.
Cvijetovi bazge i lišće ribizla
Priprema: Deset grama lišća crnog ribiza i pet grama cvjetova bazge preliti s četvrtinom litre vrelog vina. Dobro poklopljeno treba kuhati deset minuta. Napitak piti poprilično vruć. Uz taj čaj, dobro je i pariti se kuhanom preslicom. Treba 60 g preslice staviti u
litru vode. Poklopljeno kuhati pola sata. Prije parenja treba polako trljati trbuh kamforovim uljem i tinkturom od alge ili švedske gorčice.
Neven i preslica kad mjehur peče
Priprema: Uzme se deset grama cvijeta i lišća nevena, šest grama preslice, pet grama konopljina sjemena koje se treba malo izgnječiti te pet grama konopljina lišća. Sve preliti s pola litre provrelog vina, dodati tri žlice meda i poklopljeno kuhati deset minuta. Uzimati po jednu malu šalicu ujutro natašte i prije spavanja, preko dana po jednu žlicu. Uvečer se treba pariti na preslici i nevenu - na litru vode staviti po 30 grama od svake biljke i kuhati pola sata.
Lijek za imunitet
Sastojci: Kilogram meda,
od šest do osam srednjih limuna, šest srednjih glavica češnjaka
Priprema: Češnjak nasjeckati i staviti u med. Iscijediti limun. Smjesu držati na hladnom i uzimati tri puta na dan po žlicu prije jela. Drugi način: samljeti kilogram meda, limun, glavicu srednje velikog češnjaka, 300 g đumbira. Treba uzimati veliku žlicu pripravka tri puta na dan jedan sat prije jela. Nakon mjesec dana treba napraviti pauzu sljedećih mjesec dana. Ako treba, sve ponoviti.
Lijek protiv raka
Priprema: Svaki dan treba popiti čaj od crnog sljeza i bijele mrtve koprive. Od svake vrste uzeti prstohvat i preliti sa 125 ml vrele vode. Nkon deset minuta može se piti po volji tijekom dana. Čaj je dobar i za pomoć protiv raka maternice.
Za sve vrste raka, osobito za bolesnike koji su bili na zračenju, preporučuje se čaj od zdravca. Prstohvat bilja prelije se sa 125 mililitara vrele vode i ostavi poklopljeno deset minuta. Dnevno se smije piti samo jedna šalica na gutljaje.
Domaća šljivovica, med i raž pobjeđuju svaki bronhitis i afte
Sastojci: Litra domaće rakije šljivovice, 250 grama raži, pola kilograma domaćeg meda
Priprema: U lonac stavite rakiju i raž. Smjesu treba lagano kuhati dok rakija ne zakuha. Zatim vatru smanjiti i nastaviti dalje kuhati sve dok se smjesa ne spusti tako da rakija ostane od dva do pet centimetra iznad raži. Sve potom procijediti i postupno dodavati u med. Za pomoć protiv bronhitisa i afti uzima se po jedna žlica tri puta na dan. Djeci starijoj od tri godine dati po jednu žlicu. Čaj protiv čira na želucu Iz samostana u Olimju otkrili su recept za čaj protiv čira na želucu. U jednakom omjeru staviti maslačak, koprivu, hrastovu koru, rusomaču i dupčec (poznat i kao ranilist, razlog ili verolima koju treba brati dok je biljka u cvatu). Čaj se treba piti tri puta na dan prije jela. Uz to, preporučuju i čaj za snižavanje krvnog tlaka. Dodaje se jedna mjera lišća breze, potom dvije mjere glogova cvijeta i lišća, po dvije mjere odrljena i bijele imele te tri mjere maslinova lišća. Čaj treba piti tri puta na dan.
Protiv depresije Protiv depresije pomoći će čaj koji ima jednu mjeru odrljena, po dvije mjere kamilice i melise te pet mjera lavande.
21. ožujka do 20. travnja
Opuštenost i neobaveznost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje osoba suprotnog spola. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Ipak, predajte se onom kog volite, a najviše zato da ne bi zažalili. Ljubav više nije daleko. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.
Sretni brojevi: 1, 2, 10, 21, 23, 33,
23. rujna do 22. listopada
21. travnja do 20. svibnja
Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka. Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, shvatit ćete da ne postoji garancija ni za što na svijetu, pa će vas ta spoznaja zapravo opustiti. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na �inancijske teme jer će o njima ovisiti većina stvari. Sad će se ostvariti neki zakonski temelji da možete zavrtjeti nešto u spomenutom smislu.
Sretni brojevi: 11, 21, 22, 23, 34, 36
Bik Škorpion
Još par dana imat ćete osjećaj kao da vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da branite ono što ste postigli. Intenzivirat će se komunikacije i kontakti sa suradnicima iz drugih gradova.
Sretni brojevi: 6, 7, 21, 23, 34, 44
23. listopada do 20. studenoga
21. svibnja do 21.lipnja
Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Ono što ste postigli, tu je.
Sretni brojevi: 18, 21, 28, 32, 38, 44
Zašto je druženje toliko važno za naše zdravlje?
Istraživanje je pokazalo da je redovito objedovanje u samoći jedan od najvećih faktora za nezadovoljstvo. Postavlja se pitanje zašto je druženje s prijateljima tako korisno?
Druženje s prijateljima čini nas sretnijima, stoga uživajte u druženju s vašim najmilijima.
Blizanci Strijelac
Prvi dio tjedna donijet će poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše zato jer od sredine tjedna počinje povoljnije ljubavno razdoblje kad će stvari polako dolaziti na svoje mjesto. Uz uvjet da ih ne forsirate. Doći će do poboljšanja u vašoj radnoj sferi. Neće to još biti bajka, ali bit će sasvim vidljivo da se stvari počinju sređivati. Mirujte, ne očekujte ništa posebno.
Sretni brojevi: 1, 21, 29, 32, 33, 44
21. studenoga do 22. prosinca
21. lipnja do 21. srpnja
U prvoj polovini tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda, od sredine tjedna počinje povoljnije razdoblje kad ćete sa svim izazovima lakše izlaziti na kraj. Zato se suzdržite i koji put partneru progledajte kroz prste. Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko suradnika. Neki će otvoriti vrata novim osobama na poslu.
Sretni brojevi: 4, 21, 24, 34, 35, 44
Za neke je objedovanje u miru i samoći onako „s nogu“ ugodno iskustvo, no redovito objedovanje u samoći može biti snažno povezano s našim nezadovoljstvom – pokazalo je istraživanje koje je proveo Oxford Economics, a u kojem je sudjelovalo 8.250 odraslih Britanaca.
Ovo nije prvo takvo istraživanje koje je utvrdilo povezanost između osobne sreće i objedovanja u društvu. Prošle su godine istraživači s Oxford sveučilišta otkrili da što više ljudi jedu s drugima, to je vjerojatnije da će se osjećati sretno i zadovolj-
Rak Jarac
22. prosinca do 20. siječnja
Oni koji vole voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju, jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci neka budu strpljivi jer ništa se ne događa preko noći. Vjerojatno ćete ići na sigurno jer će vam ne tako davna iskustva govoriti da tako postupate. Ipak, možete se okuražiti i na smjelije poteze.
Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 32, 39
Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Ako ste u vezi, prešutite kritiku partnera. Drugi dio tjedna donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da bi se mogli razmahati. Idite korak po korak i budite strpljivi. Učinkovitost kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će fascinantna. To je posljedica toga što vi točno znate što hoćete. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada
Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 23, 39
Upriličite ručak s drugima
Zajednički obrok s prijateljima može biti mjesto razgovora i bliskosti
Lav Vodenjak
srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače
Možda će vam izgledati kao da vam ljubav svako malo izmiče iz ruku. To će vas živcirati i rastužiti. Trebate shvatiti da nije sve u vašem nastupu, nego da i druga strana ima neka svoja prava. Nitko ne voli da ga se tlači, pa tako ni vaša ljubavna meta. Nećete zapostaviti niti jednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena.
Sretni brojevi: 22, 24, 32, 35, 44, 45
Djevica
Malo je vjerojatno da ćete se osjećati usamljeno. Mnogi će uživati u vašem društvu, a na vama je da pametno birate. Već vezani će obnoviti svoj odnos na romantičan način i malo je toga što njihovoj ljubavi može stati na put. Kad se čini da ne može bolje, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da može. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije.
Sretni brojevi: 7, 8, 11, 21, 27, 33
Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lako će je sresti kroz svoju svakodnevicu na sasvim uobičajenim mjestima. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova.
Sretni brojevi: 10, 11, 20, 23, 32, 39
23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka
Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe iz svoje radne sredine. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne i mirne. Neki će se okrenuti borbenom stilu. Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu. Treći će tražiti mogućnost rada negdje sasvim daleko
Sretni brojevi: 4, 7, 21, 26, 32, 36
Za neke je objedovanje u miru i samoći onako „s nogu“ ugodno iskustvo, no redovito objedovanje u samoći može biti snažno povezano s našim nezadovoljstvom – pokazalo je istraživanje koje je proveo Oxford Economics, a u kojem je sudjelovalo 8.250 odraslih Britanaca. Ovo nije prvo takvo istraživanje koje je utvrdilo povezanost između osobne sreće i objedovanja u društvu. Prošle su godine istraživači s Oxford sveučilišta otkrili da što više ljudi jedu s drugima, to je vjerojatnije da će se osjećati sretno i zadovoljno svojim životom. Istraživanje je također pokazalo da takvi ljudi imaju i bolje mišljenje o sebi, kao i bolje emocionalne i društvene odnose.
Profesor psihologije Robin Dunbar, koji je radio na ovom istraživanju, otkrio je da se ne zna razlog zašto su ljudi koji objeduju u društvu sretniji, no jasno je da se ovaj društveni ritual smatra svojevrsnim sjedinjenjem i zajedništvom u našim često kaotičnim i stresnim životima. Zajednički obrok s prijateljima tako može biti mjesto razgovora i bliskosti.
„Na psihološkoj razini, imati prijatelje čini nas sretnijima. Sve one stvari koje radite za stolom s drugim ljudima potiču lučenje endor�ina, koji ublažava bol“, tvrdi stručnjak.
no svojim životom. Istraživanje je također pokazalo da takvi ljudi imaju i bolje mišljenje o sebi, kao i bolje emocionalne i društvene odnose. Profesor psihologije Robin Dunbar, koji je radio na ovom istraživanju, otkrio je da se ne zna razlog zašto su ljudi koji objeduju u društvu sretniji, no jasno je da se ovaj društveni ritual smatra svojevrsnim sjedinjenjem i zajedništvom u našim često kaotičnim i stresnim životima. Zajednički obrok s prijateljima tako može biti mjesto razgovora i bliskosti. „Na psihološkoj razini, imati prijatelje čini nas sretnijima. Sve one stvari koje radite za stolom s drugim ljudima potiču lučenje endor�ina, koji ublažava bol. Endor�ini su kemijski povezani s mor�inom koji proizvodi mozak, a on je prisutan i kod pljeskanja, maženja ili milovanja“, tvrdi stručnjak. Jedan od najvećih prediktora �izičkih i mentalnih zdravstvenih problema je usamljenost. Ako ste usamljeni i izolirani, veća je vjerojatnost da ćete oboljeti od, primjerice, koronarne bolesti srca ili raka. Stručnjaci navode da je usamljenost gotovo jednako velik rizični faktor kao i pušenje, piše The Guardian. Mi smo stvoreni za ljudsku interakciju, odnosno interakciju licem u lice. Jedno istraživanje sa sveučilišta u Michiganu otkrilo je da bi zamjena kontakta licem u lice s prijateljima i obitelji s kontaktiranjem samo putem društvenih mreža, e-mailova i SMS poruka mogla udvostručiti rizik od depresije. Isto je istraživanje također pokazalo da su oni, koji su ostvarili društveni kontakt s obitelji i prijateljima najmanje tri puta tjedno, imali najmanji rizik od depresije. „Mi smo najdruštveniji od svih živih bića koja postoje na svijetu. Naši mozgovi i naša tijela stvoreni su za interakciju s drugima još od dana rođenja. A to nije slučaj s drugim stvorenjima kao što su kornjače i ribe, koje se rađaju u ogromnom broju. Brižno ponašanje svojstveno je sisavcima te je ono naša glavna evolucijska prilagodba. Jedna od najvažnijih stvari je ljudska sposobnost umirivanja i angažiranja. Kad se majka nasmiješi bebi i uspostavi kontakt očima, ta pozitivna emocija na licu i majčin glas stimuliraju pozitivne osjećaje u djetetu te se zbog toga najčešće beba smije. Sposobnost stimuliranja pozitivnih emocija koje su povezane sa srećom, počinje u interakciji s drugima koji imaju pozitivne emocije o vama.
Dakle, kad vidimo prijatelje i oni vam kažu: ‘Baš je dobro vidjeti te’ to je za nas jako važno“, tvrdi profesor Paul Gilbert, psiholog i utemeljitelj terapije usmjerene na suosjećanje.
Kada smo u društvu drugih, to utječe i na naš organizam. Neki oblici prijateljstva, poput odlaska na zabave, vjenčanje ili pozitivne interakcije s drugim ljudima stimuliraju naš simpatički živčani sustav.
Stoga, iskoristite slobodno vrijeme za druženje s dragim ljudima jer je znanstveno dokazano da druženje pozitivno utječe na naše zdravlje.
Stiže nova sezona showa
‘Tvoje lice zvuči poznato’!
Kroz 13 tjedana kandidati će se transformirati u najveće hrvatske, regionalne i svjetske pjevačke zvijezde te svojim izvedbama nastojati se što više približiti originalu
Jedan od najgledanijih i najpoznatijih televizijskih showova, 'Tvoje lice zvuči poznato', koji je kroz svojih osam sezona osvojio srca brojnih gledatelja, uskoro stiže na male ekrane s novom sezonom, još uzbudljivijim transformacijama i vrhunskom zabavom za sve generacije.
U nadolazećoj devetoj sezoni, osam talentiranih kandidata suočit će se s nimalo jednostavnim izazovom – kroz 13 tjedana transformirat će se u najveće hrvatske, regionalne i svjetske pjevačke zvijezde te svojim izvedbama nastojati se što više
približiti originalu.
Uz pomoć vrhunskih vokalnih trenera, koreografa, kostimografa i šminkera, natjecatelji će na pozornici oživjeti brojne legendarne izvođače, a samo mali uvod u sve što donosi nova sezona pokazali su voditelji Filip Detelić i Igor Mešin, koji su se i sami na snimanju promo spota prepustili čarima transformacija.
Igor Mešin uskočio je u cipele Elvisa Presleyja, Marilyn Monroe i Hugha Jackmana, dok je Filip Detelić na jedan dan postao Axl Rose, Josip Lisac i Let 3.
Četvrtak, 20. veljače
12:09 PM Dr. Beck
12:44 PM Dnevnik 2
01:36 PM Eko zona
02:03 PM Plamigo, dok. reportaža
02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:15 PM Kod nas doma
03:00 PM Otvoreno
03:30 PM Zlatna liga
03:55 PM Što je klasik? Čista poezija
Stéphane Mallarmé
04:32 PM Studio 4: Znanost
04:40 PM Studio 4: Kultura
04:48 PM Luda kuća, hum.serija
05:19 PM Romano Bolković - 1 na 1: Filip Zoričić, talk show
06:09 PM Čarobna ploča - Školica:
06:23 PM Hrvati u Italiji, Padova, serija
06:49 PM ART
07:27 PM Svijet znanosti
Petak, 21. veljače
12:11 PM Karnevale, dobro moje
12:41 PM Dnevnik 2
01:33 PM Hrvati u BiH
01:58 PM Pitanje stila s Izabelom
02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:12 PM Kod nas doma
02:57 PM Baština u objektivu: Sustipan
03:02 PM Otvoreno
03:32 PM Zlatna liga
03:57 PM Izvan formata
04:27 PM Studio 4: Znanost
04:41 PM Studio 4: Kultura
04:49 PM Dolina sunca, serija
05:34 PM Druga strana
05:59 PM Prometej
06:24 PM Labirint: Studenti u blokadi
06:49 PM (Re)kreativac: Ples
07:14 PM ART
07:52 PM Kod nas doma
Subota, 22. veljače
12:10 PM Moja priča, dok.serija
12:40 PM Dnevnik 2
01:35 PM Sportske minute
01:55 PM Cvijeće Saše Šekoranje - Ručak ispod glicinije
02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:10 PM Razgovor sa stijenama: Kroz Medvednicu i dalje
03:02 PM Globalna Hrvatska
03:42 PM Normalan život
04:17 PM Jezik ljubavi
04:32 PM Studio 4: Znanost
04:40 PM Studio 4: Kultura
04:48 PM Dolina sunca, serija
05:33 PM IZVORovih 30, slavljenički koncert Zbora Izvor
06:34 PM Peti dan
07:39 PM Ribice, dok. reportaža
07:45 PM Studio 4: Sport
Nedjelja, 23. veljače
12:10 PM Veterani mira
12:45 PM Dnevnik 2
01:40 PM turizam.hrt
02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:20 PM Dva igrača s klupe, igrani �ilm
04:15 PM Ususret Dori 2025.
05:05 PM Studio 4: Kultura
05:13 PM Dolina sunca, serija
05:55 PM Klub čitatelja
06:50 PM Jojo i brojevi:
06:55 PM Mališani
06:57 PM Ho ho ho hotel: Staro novo
07:09 PM Tata i ja, serija za djecu
07:19 PM Potrošački kod
07:44 PM Studio 4: Znanost
07:52 PM Studio 4: Sport
Ponedjeljak, 24. veljače
12:10 PM Mir i dobro
12:35 PM Vrtni spa - Balzam od smilja
12:40 PM Dnevnik 2
01:30 PM Split: More
02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:08 PM Plodovi zemlje
02:58 PM Dva igrača s klupe, igrani �ilm
04:53 PM Geopatogena zračenja
05:03 PM Nedjeljom u 2
05:58 PM Samo lagano
06:28 PM Sunčana strana Prisavlja: Darko Rundek i Jazz orkestar HRT-a
07:55 PM Studio 4: Sport
Utorak, 25. veljače 12:10 PM Dr. Beck
12:45 PM Dnevnik 2
01:40 PM Treća dob
02:05 PM Vrtni spa - Balzam od trputca
02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:18 PM Kod nas doma
03:03 PM Baština: Sveta Stošija
03:08 PM Otvoreno
03:38 PM Lijepom našom: Rijeka
04:43 PM Studio 4: Znanost
04:51 PM Studio 4: Kultura
04:59 PM Glas naroda, hum. serija
05:29 PM Na rubu znanosti
06:19 PM Otkrivamo Hrvatsku: Konavle, 06:44 PM Zlatko Kauzlarić Atač
07:14 PM Studio 4: Dijagnoza
07:39 PM Studio 4: Sport
07:47 PM Aromatizirana ulja...
07:52 PM Baština: Sveta Stošija
Srijeda, 26. veljače
12:10 PM Dr. Beck
12:45 PM Dnevnik 2
01:37 PM Glas domovine
01:57 PM Saralee Tajland, reportaža 02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:10 PM Kod nas doma
02:55 PM Baština: Sveti Donat
03:00 PM Otvoreno
03:30 PM Zlatna liga
03:55 PM Razgovor s razlogom 04:25 PM Studio 4: Kultura
04:33 PM 30 godina klape Šu�it
05:33 PM Sportske minute
05:53 PM Vrtlarica: Biljke u posudama
06:23 PM ART
06:53 PM Emocije: Strah od straha, 07:21 PM Studio 4: Sport
07:29 PM Studio 4: Znanost
07:37 PM I to je Hrvatska: Dioklecijanova palača
07:52 PM Saralee Tajland, reportaža
Zoran Juraj SABLJAK
Fotogra�ije: Dražen JURINA
Unapetom susretu na Frank Holohan Reserveu prošlog petka
Dandy City i Preston Lionsi podijelili su bodove nakon neriješenog rezultata od 2-2 u utakmici kojoj nije nedostajalo drame u posljednjem trenutku.
Domaćini su dominirali prvim dijelom utakmice opsjedajući gol Presona u prvih četvrt sata igre.
Međutim, potpuno neočekivano, novoplasirani Lionsi su dali prvi gol i tako poveli u 26. minuti te su s prednošću od 1-0 otišli i na poluvrijeme. U drugom poluvremenu promijenilo se vrijeme pa je snažna kiša prisilila gledatelje da potraže zaštitu na glavnoj tribini.
Sve lošiji vremenski uvjeti nisu umanjili duh na terenu, Hajduk je radio na povratku u igru. Jamie Latham konačno se probio za domaćine u 77. minuti, izjednačio rezultat i pripremio uzbudlji-
Warriorsi osigurali prvu pobjedu
sezone 2025.
Zoran Juraj SABLJAK
North Geelong Warriorsi izbo-
rili su prvu pobjedu 2025. teško izborenim rezultatom od 2-1 nad Box Hill Unitedom prošle subote na Elcho Parku. Obje momčadi počele su dobro stvorivši nekoliko gol prilika početkom utakmice prije nego je svaka od njih postigla po gol u uzbudljivom prvom poluvremenu. Kako se na poluvrijeme otišlo s neriješenih 1-1, Warriorsi su u drugo poluvrijeme ušli jasno pokazavši namjeru da ostvare pobjedu. Utakmica je donijela iznimno napetu igru s gola na gol dok su obje momčadi nastojale ostvariti prevagu. Na kraju se Warriorsima isplatila odlučnost te se nadaju da će upravo ova pobjeda poslužiti kao odskočna daska za uspješnu sezonu - sezonu u kojoj se nadaju plasmanu u viši rang. North Geelong Warriorsi iduću utakmicu igraju u gostima na Allen Reseveu, u subotu 22. veljače igrat će protiv Essendon Royala. Utakmica počinje u 15 sati, a Warriorsi su motivirani nastaviti u pobjedničkom tonu i osigurati još jedan pozitivan rezultat u gostima.
vu završnicu. Već se činilo kao da se sreća okrenula u korist Hajduka kada je kapetan Jack Webster, koji se upravo vratio nakon suspenzije, u 81. minuti glavom uputio udarac u gol i doveo svoju momčad u vodstvo s 2-1.
Preston Lionsi pokazali su čvrstoću i ostvarili dramatično izjednačenje u posljednjim trenucima utakmice.
Za Hajduk je ovaj izjednačeni rezultat donio osjećaj kao da je propustio ugrabiti dva boda budući da se uspio vratiti u vodstvo samo da bi na kraju ponovno primio gol.
Radi ovog rezultata Hajduk tek mora ostvariti prvu pobjedu u sezoni 2025.
Dandy City Hajduk sada će nastojati vratiti se u igru dok se priprema za nestrpljivo očekivani lokalni derbi protiv Dandy Thundera ove subote navečer. S gradskim konkurentom igra na George Andrews Reserveu s početkom u 19 sati.
St
Zoran Juraj SABLJAK
St Albans Dinamo ušao je u utakmicu protiv Altona Magica pun želje da ostvari prvu pobjedu u sezoni nakon dramatičnog neriješenog rezultata protiv sestrinskog kluba Dandy Hajduka prethodnog tjedna.
Dinamo je putovao na Paisley Park te je u prvih petnaest minuta počeo dobro dominirajući igrom i stvorivši nekoliko sjajnih gol prilika.
Međutim, protivno očekivanjima, Altona je dala prvi gol u 19. minuti.
Dinamo se našao u još većem zaostatku u 36. minuti nakon gužve pred golom koja je donijela udvostručenje vodstva za Altonu.
Domaćini su vodstvo od 2-0 odnijeli i na poluvrijeme ostavivši pred Dinamom golem zadatak. Unatoč odlučnim nastojanjima da se vrati u igru, Dinamo nije uspijevao probiti odlučnu
obranu Altone.
Njegov zadatak postao je još teži kada je Johnny Maglaras morao napustiti travnjak nakon svađe nekolicine igrače radi čega je Dinamo bio prisiljen igrati s 10 igrača, što mu je realno ugasilo sve nade u povratak. Međutim, Dinamo je pokazao nepokolebljiv duh i čvrstinu te je u 93. minuti smanjio gol razliku zahvaljujući Brianu Summerskillu koji se pobrinuo za tračak straha u redovima Altone u posljednjim trenucima. Unatoč ovom kasnom golu, Altona je uspjela izdržati do kraja i osigurati teško izborenu pobjedu od 2-1. Razočarani Dinamo sada će svoju pažnju usmjeriti na ključnu utakmicu koju ove nedjelje igra protiv Heidelberga na stadionu Tompsett.
Utakmica počinje u 17 sati, a Dinamo će nastojati vratiti se u igru i osigurati prvu pobjedu ove sezone.
Zoran Juraj SABLJAK
Melbourne Knights pretrpjeli su poraz s 3-1 od konkurenta South Melbourne Hellasa prošlog ponedjeljka navečer u derbiju na stadionu Lakeside.
Tijekom utakmice bilo je nekoliko obećavajućih trenutaka za Knightse, no precizna završnica bila je na kraju odlučujuća. Knightsi su imali ranu priliku za prvi gol kada se Leo Mazis našao u obećavajućoj poziciji, no iz voleja je loptu poslao iznad prečke. South Melbourne potom je počeo potvrđivati svoju dominaciju te je u 33. minuti postigao gol nakon što se Knightsi nisu snašli nakon dugog ubačaja. Problemi prvog poluvremena nastavili su se za Knightse kada su na sličan način primili i drugi gol, ponovno nakon što nisu uspjeli očistiti vlastitu gol liniju nakon dugog ubačaja. South Melbourne iskoristio je ovu nesigurnost u obrani protivnika te je na poluvrijeme otišao s prednošću od 2-0. Knightsi su u drugo poluvrijeme ušli s novom energijom te su preuzeli posjed lopte. Trud im se isplatio u 65. minuti kada je Marc Petheriotis pronašao mrežu nakon izvrsnog dodavanja Masatoua Chibe.
Međutim, sve nade u povratak u igru brzo je uništio South Melbourne odgovorivši gotovo odmah trećim golom kojim je ponovno
Zoran Juraj SABLJAK
Sydney FC svladao je s 3-1 Sydney United 58 u Sportskom centru Illinden u nedjelju poslije podne u utakmici koja je bila prepuna akcije i napetosti. Obje momčadi naporno su se borile u prvom poluvremenu koje je završilo bez golova nakon brojnih propuštenih prilika, prvi gol pao je tek početkom drugog poluvremena.
U 23. minuti brzi trk Coreyja Cronina lijevim krilom postavio je teren za dodavanje do Mathiasa Macallistera čiji udarac glavom izvrsno brani vratar Uniteda 58 Tristian Prendergast. United 58 potom je počeo napadati, Mario Shabow i Matthew Hatch organizirali su protunapad, no obrana Sydney FC-a je izdržala. Mason Wells također je stavio vratara na kušnju snažnim udarcem u 28. minuti, no Cremen-Cowan uspješno brani. Gosti su nastavili stvariti prilike za gol, Hatch se povezao s Patrickom Antelmijem i Carslosom De Oliveirom, no lopta je u 38. minuti odletjela iznad prečke, dok je Antelmi zamalo postigao gol u 44. minuti, ali Sydney FC nekako je uspio blokirati udarac te
poveo s dva gola prednosti. Unatoč pritisku i nastojanju da u posljednjim trenucima postignu gol, Knightsi nisu uspjeli probiti obranu South Melbournea te je susret završio pobjedom domaćina s 3-1. Knightsi će se sada nastojati vratiti među pobjednike i pripremiti se za iduću utakmicu protiv Avondalea na domaćem terenu - ovog petka na stadionu Tompsett s početkom 19:30.
su momčadi na poluvrijeme otišle bez golova. U drugom poluvremenu Sydney FC preuzeo je kontrolu igre. Nakon svega nekoliko minuta igre Crinin ponov-
no zadaje odlučujući tempo trkom po lijevom krilu te šalje loptu do Joe Laceyja koji u 49. minuti postiže prvi gol utakmice. Nedugo potom United 58 uzvraća uda-
rac kada je kapetan Adrian Vlastelica dodao dugu loptu za Wellsa s desne strane kaznenog prostora, što mu je omogućilo manevar kroz obranu i izjednačenje u 53. minuti. Udarac iz kuta Taye Hedleyja u 56. minuti umalo je rezultirao još jednim golom za Sydney FC, no Hatch ostvaruje izvrsnu obranu. Domaćini su ponovno došli u prednost u 62. minuti kada je izvrsno plasiran Laceyjev udarac iz kuta dočekao Joseph Calusic precizno pucajući glavom. United 58 imao je još nekoliko gol prilika, slobodan udarac Carlosa De Oliveire u 66. minuti otišao je pokraj gola, a gol Michaela Glassocka u 68. minuti poništen je radi prekršaja na Cremen-Cowanu. Na kraju je Mathias Macallister postigao pobjednički gol udarcem izvan kaznenog prostora u 79. minuti te je tako osigurao pobjedu Syndey FC-a za pamćenje. Sydney United 58 ovog petka, 21. veljače, igra u gostima - na Cromer Parku igra protiv Manly Uniteda. Susret počinje u 19:30.
Nakon što je zabio
Realu, dostigao je klupski rekord po broju postignutih golova u prvoj španjolskoj ligi
Hrvatski nogometni reprezentativac Ante
Budimir, koji je u subotu zabio gol za Osasunu u remiju 1-1 s Real Madridom, rekao je da je ponosan i sretan što je dostigao klupski rekord po broju postignutih golova u prvoj španjolskoj ligi. Budimir je zabio 57 golova za Osasunu u Primeri od jeseni 2020. čime se izjednačio sa Sabinom Andoneguijem kojem je to uspjelo između 1953. i 1964. godine. – Ponosan sam što ulazim u povijest kluba starog više od sto godina. Posebno kada je riječ o zabijanju golova jer to nije lako. Ponosan sam i sretan, te želim zahvaliti svojim suigračima što mi pomažu u tome, izjavio je 33-godišnji Budimir za klupske medije nakon utakmice u Pamploni.
Osasuna je na svom stadionu El Sadar došla do boda u srazu s Real Madridom, vodećom momčadi španjolskog prvenstva. Real Madrid je poveo golom Kyliana Mbappea u 15. minuti, a onda mu je u 40. minuti isključen Jude Bellingham jer je opsovao suca. Izjednačio je Budimir u 58. minuti iz jedanaesterca kojeg je sam izborio.
– Uživao sam u trenutku, a uživat ću i dalje jer je puno utakmica preda mnom, rekao je hrvatski golgeter. Osasunu za tjedan dana čeka gostovanje kod Celte Vigo. Budimir bi se u tom lučkom gradu na sjeveru Španjolske mogao izdvojiti kao najbolji klupski strijelac u povijesti u prvoj ligi.
– Budi nastavlja po svome. Nemojte misliti da će stati ovdje. On želi više, izjavio je Osasunin trener Vicente Moreno na konferenciji za medije.
Budimir je trenutno treći strijelac španjolske lige s 13 zabijenih golova. Na vrhu je Barcelonin napadač Robert Lewandowski s 19.
– Budi je zapravo ono što je ova momčad. Konkurentan je, ambiciozan i želi više. To je esencija svih nas ovdje. Želimo nastaviti ovako i skupljati
Sjajni Ante Budimir sve oduševljava
Od progonstva do zvijezda
Fascinantna je i njegova životna priča. Život mu je, nažalost, obilježen tragedijama. Rođen je u Zenici 1991. godine, netom prije početka rata. Njegova obitelj je iz Žepča. Sa samo šest mjeseci njegova je obitelj morala pobjeći u Hrvatsku. Prvo je o�šla majka, a potom im se pridružio i ostatak obitelji. Skrasili su se u Velikoj Gorici.
U ratu mu nitko nije stradao, ali zato mu je otac tragično poginuo u prometnoj nesreći. Antu i njegove dvije sestre zbog toga je odgajala njihova majka. Nogomet je zavolio od malih nogu. Počeo
je trenira� 1998. godine kada je Hrvatska osvojila broncu na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Manje je poznata činjenica da je kratko trenirao i rukomet. No, ljubav prema nogometu brzo je prevladala. Iako se od malena vidjelo da je talen�ran i da će mu nogomet bi� posao, obrazovanje nije zapostavio. Štoviše, upisao je Ekonomski fakultet i samo ga nekoliko ispita dijeli od diplome. Kako je priznao, na to su ga nagovorile sestre koje su i same završile ekonomiju. U braku je sa suprugom Monikom, imaju trojicu sinova.
bodove, izjavio je Moreno. Budimir je napomenuo da je bod osvojen protiv Real Madrida “velik i važan” jer je osvojen protiv “najbolje momčadi i najboljih igrača”. – Ovaj važan bod će pozitivno utjecati na ekipu te smo sretni. Sretni smo zbog svoje izvedbe i navijača, izjavio je.
Publika je ustala i pljeskala kada je u 86. minuti napu-
štao travnjak.
– Sretan sam što imam takve navijače na svojoj strani, naglasio je. – Čestitam njima i svima koji su pridonijeli današnjem bodu. To nam treba biti vodilja u nadolazećim utakmicama, dodao je.
Osasuna se nada doći do pozicije koja iduće sezone vodi u europska natjecanja. Trenutno je na sedmom mjestu.
Puno toga je krenulo po zlu. Dinamo je odigrao povijesno dobru sezonu u Ligi prvaka, ali ni to nije moglo sakriti povijesno lošu sezonu u HNL-u
Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)
Od prošlog tjedna Marko Marić više nije sportski direktor Plavih. Uprava mu se zahvalila na dosadašnjoj suradnji i kreće u traženje novog čelnog čovjeka sportske struke u hrvatskom prvaku. Prema prvim informacijama, nadaju se da će do veljače imati de�inirano nekoliko opcija i da će najkasnije do
Dinamo ostao bez sportskog direktora
početka travnja biti objavljeno tko je novi sportski direktor kako bi imao dovoljno vremena uhodati se i pripremiti za ljetni prijelazni rok. Velika većina Dinamovih navijača slaže se da je odluka uprave da sportskom direktoru pokaže vrata Maksimirske 128 bila ispravna i vlada gotovo plebiscitaran zaključak da je on napravio jako loš posao kao sportski direktor.
Marić je došao u klub kao prijelazno i privremeno rješenje, a novokomponirana uprava nakon pobjede Velimira Zajeca na izborima skinula mu je pre�iks “vršitelja dužnosti” i povjerila mu najvažniju funkciju u klubu bez iskustva na toj poziciji. U prvih godinu dana uigravanja nove vlasti Dinamo je jako puno improvizirao i po nekim pitanjima su razgraničenja u ovlastima bila vrlo tanka i varljiva.
Puno toga je krenulo po zlu. Dinamo je odigrao povijesno dobru sezonu u Ligi prvaka, ali ni to nije moglo sakriti povijesno lošu sezonu u HNL-u, gdje su Plavi živi u utrci za naslov samo zato što se Rijeka predala, a Hajduk je neprepoznatljivo loš.
Problem Marića kao sportskog direktora nisu bila pojačanja koja je doveo. Neke od prinova su pogodak, neki su već promašaj ili će se takvim pokazati. Promašaji se događaju u svakom drugom klubu
na svijetu. Na kraju krajeva, Dinamo je u svakom trenutku ove sezone imao daleko najjaču ekipu u ligi i ne postoji nijedan suvisao razlog koji bi opravdao takvu krizu. Pravi problem Dinama (i Marića kao najodgovornijeg u tom segmentu) je taj što u svemu kasni. Skoro nikad ne anticipira probleme i izazove, nego na njih djeluje isključivo reaktivno i živi od tjedna do tjedna. Ne upravlja procesima, nego pušta da se stvari odvijaju po inerciji u nadi da će se sve uvijek dobro završiti jer je to ipak Dinamo.
Kako se kasnilo sa zamjenom Jakirovića za kojeg su na Maksimiru već prije kraja prošle sezone ocijenili da nije taj, tako se kasni i s procesom rekonstrukcije momčadi, odnosno njene stare kralježnice.
U priopćenju je Dinamo naveo kako je Marić smijenjen “uslijed organizacijskih razloga”. Naizgled se radi o banalnoj sintagmi koja kao i u svim PR objavama služi da ispadne kako se nešto reklo kad se nije nešto reklo, ali ona možda krije i odgovor na to u kojem smjeru bi Dinamo trebao ići. Zamijeniti sportskog direktora neće biti dovoljno. Dinamo treba preustroj čitavog tog sektora. Treba jasno razrađenu skautsku mrežu i treba plan kako će se i gdje
Rezervacija avionskih karata po najpovoljnijim cijenama!
Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić
razvijati njegovi talenti. Možda će Dinamo imati drugu momčad, možda će preuzeti �ilijalu, ali nešto mora poduzeti. U suprotnom će sam sebi smanjiti bazen talenta jer će mu sve više mladih igrača odlaziti kada vide da ne mogu unutar Dinamovog sustava dobiti razvojne minute. Voditi računa o svemu tome, a sada imamo i dokaz, ne može samo jedna osoba. Ohrabruje što je predsjednik Uprave Zvonimir Manenica odlučio presjeći gordijski čvor, preuzeti odgovornost i staviti aktivan fokus na sektor koji u ovom trenutku u klubu najviše škripi. Važno je da javnost zna da su u Dinamu svjesni toga da situacija nije dobra i da su povukli konkretan potez po tom pitanju. Dati otkaz je lakši dio posla, a naći bolju varijantu je mnogo teži. No, Dinamo ne smije sebe ni svoje navijače zavaravati. Sama činjenica da ni oni najbolje upućeni nisu znali reći točne razloge Marićeve smjene, nego su ponavljali kako “nije išlo”, sugerira da ne postoji jasan plan kojim se može pratiti ide li klub u dobrom smjeru. Nisu svi problemi Dinama počeli s Marićem niti će njegovim odlaskom nestati. A ako je to ipak istina i ako je Marić najveći Dinamov problem, onda Dinamo više nema nikakvih problema.
Citroen Peugeot Renault
Hajduk je remizirao u Puli i prepustio prvo mjesto Rijeci koja je slavila u Osijeku. Dinamo je teže od očekivanog pobijedio Goricu i približio se Hajduku
Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)
Lokomotiva je s 2:1 slavila u Šibeniku. U prvom dijelu po lošem terenu i teškom vremenu nismo vidjeli previše. U 52. minuti je Goričan je iz mrtvog kuta zabio za vodstvo gostiju, ali je tri minute kasnije Perić iz gužve vratio stvari na početak. No, u 72. ponovno Goričan zabija, ovog puta nakon bijega protivničkoj obrani za velika tri boda.
Istra i Hajduk remizirali su u Puli. Domaćin je poveo u 13. minuti nakon sjajne kontre u kojoj je Rozić s par metara položio loptu u gol. Hajduk je izjednačio kada je u 29. minuti Livaja proigrao Sangyanga koji sjajno gađa suprotni kut.
Gol je bio iz očitog zaleđa, ali je VAR bio izvan funkcije zbog nestanka struje pa se pogodak nije mogao provjeriti. Do kraja je na terenu postojala samo Istra, ali je Lučić bio nesavladiv. Lisica je pogodio stativu izvana i promašio zicer s dva metra, dok je Fućak upropastio dvije dobre šanse.
Dinamo je svladao Goricu s 3:1. Napadali su domaći, Kanga je promašio dobru šansu i pogodio još jednu vratnicu, a onda šok. U 27. Elezi koristi grešku obrane i Gorica je povela iz prvog udarca.
Ipak, do poluvremena je Pjaca sjajno ubacio, a Kanga pogodio glavom za svoj prvijenac u Dinamu. U drugom
Ivan Perišić bio je strijelac PSV-a u porazu od Juventusa (2:1) u doigravanju za osminu �inala Lige prvaka. Lang je u 56. minuti pucao s lijeve strane. Loptu je blokirao Locatelli, a ona se u visokom luku odbila do Perišića, koji ju je primirio, varkom se oslobodio Kellyja i pogodio donji lijevi kut gola golmana Gregorija.
Duje Čop je zabio i asis�rao u Osijeku
‘Lučić nas je spasio’
Perišiću je ovo bio debi za
PSV u Ligi prvaka jer u prvom dijelu sezone nije imao pravo nastupa zato što je došao u klub nakon prijavljivanja igrača za natjecanje. Nizozemski novinari nahvalili su 36-godišnjeg krilnog napadača. Istaknuli su sjajan Perišićev potez koji je doveo do pogotka, ali i odrađivanje obrambenih zadaća te sprintanje unatrag kako bi pomogao braničima.
“Moramo bi� objek�vni. Lučić nas je spasio da ne izgubimo utakmicu. Kad odigrate par lošijih utakmica, onda budete nervozni. Mi smo momčad koja dobro trči, ali imamo puno grešaka u tehnici.
Dajem dušu i �jelo za Hajduk. Ovih osam mjeseci čine mi se kao pet godina, trenirao sam u teškim sredinama, ali ovo je sredina u kojoj često nemam odgovor na neka pitanja”, rekao je Ga�uso nakon susreta.
dijelu Dinamo se mučio i tek je crveni karton Ćuiću u 60. promijenio odnos snaga na terenu. U 75. Pjaca nakon asistencije Baturine i loba golmana donosi preokret, a pobjedu je u nadoknadi potvrdio Kulenović.
Moramo bi� bolji. Ovim poslom se bavim 11 godina.
Slaven je kontrolirao i kontrirao Varaždin u gostima te zasluženo slavio s 1:0 pogotkom Nestorovskog u 31. minuti.
Kramariću je to bio 29. nastup ove sezone, u kojoj je ostvario sedam pogodaka i šest asistencija
Hoffenheim je na gostovanju pobijedio Werder 1:3 u 22. kolu Bundeslige. Dvije asistencije upisao je hrvatski napadač Andrej Kramarić. Domaćin je poveo u sedmoj minut autogolom Stanleyja Nsokija, koji je glavom poslao loptu u vlastitu mrežu. Momčad trenera Christiana Ilzera izjednačila je u 28. minuti. Nakon nekoliko kratkih dodavanja lopta je došla do Kramarića, a on ju je ostavio za Antona Stacha, čiji je udarac završio u donjem desnom kutu za 1:1. Tom Bischof okrenuo je rezultat
Rijeka 22 11 9 2 32-10 42
Hajduk 22 11 8 3 32-18 41
Dinamo 22 11 5 6 45-28 38
Osijek 22 8 6 8 32-29 30
Varaždin 22 7 9 6 18-16 30
Slaven Bel. 22 7 7 8 25-28 28
Lokomotiva 22 7 4 11 30-37 25
Istra 1961 22 5 9 8 21-33 24
Gorica 22 5 5 12 19-33 20
Šibenik 22 4 6 12 19-41 18
Rijeka je slavila kod Osijeka (0:2). Već u 15. minuti Čop nakon sjajne akcije dovodi goste u vodstvo. Osijek je bio slabašan, a Rijeka konkretna. Pobjedu je potvrdila u 37. minuti.
Tada je Janković zabio nakon kornera i dva prebačaja lopta glavom na drugu stativu. Do kraja je Rijeka bez problema sačuvala vodstvo.
sličnim pogotkom s ruba kaznenog prostora, dok je treći gol pao u 63. minuti. Hoffenheim je oduzeo loptu na sredini terena. Došla je na desnu stranu za Kramarića, koji je ubačajem na drugoj stativi pronašao Gifta Orbana. Nigerijski napadač je odlično reagirao te je glavom pospremio loptu u mrežu za 1:3.
Kramariću je to bio 29. nastup ove sezone, u kojoj je ostvario sedam pogodaka i šest asistencija. Hoffenheim je 15. s 21 bodom, pet više od Bochuma koji drži poziciju koja vodi u doigravanje za ostanak, dok su Heidenheim i Kiel u zoni ispadanja. Hrvatski reprezentativac, koji je od 2016. u Hoffenheimu, bio je bijesan početkom
siječnja te je prozvao klupsko vodstvo. “Ova sezona je jedno veliko go*no, da budem iskren.
I još sam blag jer kada bih rekao istinu i ono što mislim o klubu, vjerojatno bih dobio najvišu kaznu u povijesti Bundeslige.
Postoji razlog zašto sam toliko ljut na klub zbog svega što su napravili zadnjih mjeseci. Uložili smo toliko novca ni za što”, rekao je Kramarić nakon poraza od Bayerna (5:0) u siječnju.
Kramarić je dobio podršku trenera, predsjednika Uprave Hoffenheima i navijača, koji su ga u idućoj utakmici dočekali ovacijama. Otkako je u klubu, 33-godišnjak je upisao 314 nastupa, 139 golova i 64 asistencije. Ugovor mu vrijedi do kraja sezone.