The Croatian Herald 21st December 2022

Hrvatska je od osamostaljenja treća najuspješnija nacija na svjetskim nogometnim prvenstvima po broju medalja

Vatreni su nas ponovno učinili ponosnima i ujedinili nas ma gdje živjeli. Osvojili su broncu na Svjetskom prvenstvu u Katru. Ostat će zapisano kako su izbacili moćni Brazil u četvrt�inalu. Nakon bronce 1998. u Francuskoj i srebra 2018. u Rusiji, ovo je treća hrvatska medalja.

Hrvatska je od osamostaljenja

tako treća najuspješnija nacija na svjetskim prvenstvima, samo su Njemačka i Nizozemska ispred. Zbog toga se svijet divi Hrvatima. Ovih dana ispisane su stotine tekstova u najuglednijim svjetskim medijima u kojima se hvali srčanost, zajedništvo i umijeće igrača hrvatske reprezentacije.

„Nevjerojatna je kvaliteta igrača koju oni razvijaju, otpornost koju imaju. Njihova je glad neutaživa. Hrvatska kao da ima neku magičnu kemiju“, rekao je o Vatrenima Jürgen Klinsmann, proslavljeni njemački nogometaš.

Božićni sajmovi i zabave u hrvatskim centrima

Donosimo niz reportažnih zapisa o predblagdanskim druženjima u hrvatskim centrima i domovima umirovljenika širom Australije na svečanim ručkovima, zabavama ili uz božićne sajmove te, dakako, uz pjesme naših

popularnih glazbenih bendova.

Kako slike govore više od tisuću riječi tako smo vam nastojali preko njih dočarati lijepu atmosferu i ugodna okupljanja na kojima su mnogi razmijenili i božićne poklone.

I

dalje traje prava navala građana na pakete euro kovanica, jer euro postaje službena valuta u RH od 1. siječnja, koji se od početka prosinca mogu kupiti po cijeni od 100 kuna.

“Početni paketi su bili dostupni u 1000 poštanskih ureda u više od 800 naselja. Do sada je prodano na desetke tisuća paketa euro kovanica. Interes je velik, ali bili smo spremni i pripremili smo se”, kazao je Krešimir Domjančić, glasnogovornik Hrvatske pošte dodajući kako paketa ima dovoljno te će biti dostupni do kraja prosinca.

Upitan očekuje li da će do 1.1. biti dovoljno 1,2 milijuna paketića koje je HNB pripremio, Domjančić je kazao: “Mi konstantno kontaktiramo s HNB-om i naručujemo dodatne pakete kada vidimo da treba. Trenutno su količine dovoljne.”

Inače, građani te početne pakete eurokovanica

mogu kupiti u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti. Paket sadrži 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u vrijednosti 13,28 eura, što će platiti 100 kuna.

Preciznije, u paketu su tri kovanice od dva eura, tri kovanice od jednog eura, pet kovanica od 50 centi, pet kovanica od 20 centi, pet kovanica od 10 centi, tri kovanice od pet centi, četiri kovanice od dva centa i pet kovanica od jednog centra.

Građani su u jednoj transakciji mogli kupiti maksimalno dva paketa eurokovanica. Te će kovanice građani moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. godine.

Ljudi se žele opskrbiti tim novcem jer nekoliko dana prije 1. siječnja i nekoliko dana kasnije, veliki dio bankomata neće raditi jer će trebati promijeniti kune u eure. No, i kunama će se moći plaćati sva roba do 15. siječnja.

Ako je vjerovati prognozi servisa AccuWeather Hrvatsku ove godine nakon dugo vremena očekuje bijeli Božić! U narednim danima predviđa se nestabilno vrijeme, a što se više bude bližio Božić bit će sve hladnije pa će tako temperature padati i ispod nule.

U srednjoj Hrvatskoj bi tako za Badnjak mogao pasti snijeg koji bi nastavio padati i na sam Božić dok bi temperature iznosile do 2 stupnja celzijusa. Do Nove godine bit će hladno, ali za samu Novu godinu ne bi trebalo biti padalina.

U Zagrebu postoji mogućnost da će na Badnjak padati susnježica i nastaviti padati za Božić. Na Štefanje bi se Zagrepčani, pak, mogli probuditi na sunčano jutro. Temperatura kroz ta tri dana ne bi trebala prelaziti tri stupnja Celzijusa.

Slično vrijeme moglo bi biti i u Osijeku gdje se prognozira bijeli Božić, a snijeg bi mogao padati u nekoliko navrata između Božića i Nove godine. Temperature

Mišo za Novu u Vukovaru

NaSilvestrovo, točno u ponoć, Mišo Kovač će u Vukovaru, na Trgu Republike Hrvatske, pjesmom ‘Poljubi zemlju po kojoj hodaš‘ u Novu 2023. godinu uvesti stanovnike Vukovara, mnoge Slavonce, kao i ljude iz cijele Hrvatske ali i inozemstva koji će doći na koncert legende koja prvi put nastupa u ovakvom prostoru.

održao koncert prije petnaestak godina. Međutim, ovo je Mišin premijerni nastup na vukovarskom Trgu, kao i prvi njegov nastup u životu i u karijeri na kojem će za doček Nove godine nastupiti na otvorenom prostoru.

Tradicionalni božićni koncert Glazbene škole Josipa Runjanina s prozora Gimnazije Antuna Matije Reljkovića jedan je od najprepoznatljivijih događaja i ovogodišnjeg Adventa u Vinkovcima, prekrasnog grada na istoku Hrvatske.

Oko 130 bivših i sadašnjih učenika i profesora vinkovačke Glazbene škole koja nosi ime skladatelja hrvatske himne “Lijepa naša domovino” Vinkovčanina, Josipa Runjanina muziciralo je i pjevalo u

nedjelju ispred i s prozora Gimnazije tradicionalne božićne pjesme, prerađene u novim aranžmanima.

Dok se orkestar sastavljen od članova velikog i malog tamburaškog te gudačkog orkestra glazbene škole nalazio na platou ispred gimnazije, pjevači su se nalazili na prozorima dvokatne zgrade vinkovačke Gimnazije koja djeluje od 1780. godine i jedna je od najstarijih škola u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Nije ovo Mišin prvi koncert u Vukovaru. Dva puta je tamo pjevao još u prošlom stoljeću, a jednom je u ovom gradu

Na pitanje zašto je prihvatio poziv, Mišo je samo kratko rekao: „Jer je Vukovar grad koji se ne odbija!“

Nastupit će uz pomoć kćeri Ivane Kovač i raspjevanih Bosutskih bećara.

Djed Božićnjak je iz Finske u svojoj kočiji stigao na Učku!

Ni kiša, ni grašica, ni magla koje su ga pratile na putu i dočekale na Poklonu, na nešto više od 900 metara nadmorske visine, nisu ga zaustavile u želji da svoje vrijeme provede s liburnijskim mališanima.

Svoje prvo druženje darovao je štićenicima Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe »Ivana Brlić Mažuranić« i malim Učkarima i sve

će u ovom dijelu zemlje padati i do minus 5 stupnjeva Celzijusa.

Zabijeliti bi se mogla i Rijeka i to čak u dva navrata između Božića i Nove Godine dok se u Splitu ipak ne očekuje snijeg. Između Božića i Nove godine tamo se očekuje temperatura od oko devet stupnjeva, a trebalo bi biti sunčano i vedro.

Bijeli Božić je u Gospiću zadnji put bio 2017. godine, u Ogulinu 2011., a u ostatku Hrvatske davne 2007. godine. Dakle, većina Hrvatske skoro 15 godina čeka na snježni Božić s prizorima kao iz božićnih �ilmova. Inače, niske temperature možda jesu neugodne, ali prizori prirode u zimskim mjesecima su uistinu čarobni.

ih redom darivao. Osmijesi na licima djece, povici »evo ga, stiže!« otkrili su uzbuđenje mališana koji su mu se obraćali sa svojim željama i dodirivali ga kako bi se uvjerili da je stvaran.

Dio je to već tradicionalne prosinačke priredbe Božićna bajka u Parku prirode Učka koja je ove godine proširena ponudom adventskog sajma na kojem se nude rukotvorine i proizvodi 15-ak lokalnih obiteljskih gospodarstava i umjetnika.

Snijeg je prije nekoliko dana padao i u nizinama, ali se nije zadržao, dok ga u gorju ima poprilično, temperature su oko nule

Mišo Kovač

Slika iz Vinkovaca

Mali skijaši na Sljemenu

Bijela bajka u Gorskom kotaru, nestvarni prizori Navala

ZAGREB ODRŽANA 3. VEČER HRVATSKIH POVRATNIKA U HOTELU SHERATON

Kroz druženja, projekte i priznate nakladničke pothvate Uzdanica je i čuvarica hrvatskog domoljublja i baštine, naglasio je dr. Radić, predsjednik Hrvatske uzdanice

Udruga Hrvatska uzdanica u suorganizaciji s Hrvatskom maticom iseljenika i pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske upriličila je u četvrtak, 15. prosinca. treću po redu, Večer hrvatskih povratnika.

Ovaj emotivni i uvijek lijepi susret Hrvata koji su se vratili u domovinu ali i njihovih prijatelja održao se u nazočnosti oko dvjesto gostiju i uzvanika u Hotelu Sheraton u Zagrebu.

U ime Hrvatske uzdanice prisutne je pozdravio predsjednik dr. Ivan Radić istaknuvši da Hrvatska uzdanica čuva i njeguje bogatu nakladničku ali i aktivnu djelatnost ove udruge kada su i pitanju povratnici u domovinu. „Kroz druženja, projekte i priznate nakladničke pothvate Uzdanica je i čuvarica hrvatskog domoljublja i baštine“, naglasio je Radić.

Prisjetio se i prerano preminulog Vese Jurića, koji je

‘Povratak u domovinu - najbolja odluka u životu’

ra Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. „Vođeni idejom ponovnog susreta s tendencijom tradicionalnog okupljanja povratnika, useljenika i njihovih prijatelja organizirali smo ovo druženje uz večeru, glazbu i ples, kao i prigodu za humanitarni doprinos u nadolazećem vremenu došašća“, rekao je u ime Hrvatske matice iseljenika ravnatelj Mijo Marić.

inicirao održavanje ovih susreta, a među prvima se iz Melbournea vratio u Hrvatsku i to u vremenu dok je HDZ još bio u nekadašnjoj ‘baraci’. Sada je rad na organizaciji ove večeri nastavila njegova supruga Beti Gal-Jurić i njihova kćer Josipa.

„Povratak u domovinu bio mi je najbolja odluka u životu“, kazao je uoči početka večere don Damir Stojić, povratnik iz Kanade, koji je kratko bio prisutan jer je mogao ići ispovijedati u svojoj crkvi. S njim se

Premijera �ilma ‘Ljudi od mora’ o Odredu naoružanih brodova

Uspijevali su se probijati između agresorskih topovnjača s dvadesetak plovila, bile su to plastične barke i gliseri obojeni u maskirne boje

Dokumentarni �ilm „Ljudi od mora“ autora Paule i Đele Jusića juniora, koji govori o pripadnicima Odreda naoružanih brodova i značaju te postrojbe u obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu, premijerno je prikazan u nedjelju u dubrovačkoj dvorani Visia.

Taj odred izvršavao nemoguće zadaće u uvjetima potpunog okruženja Dubrovnika, jer su se uspijevali probijati među agresorskim topovnjača s dvadesetak plovila.

„Ljudi moraju shvatiti da to nisu bili borbeni brodovi, već plastične barke i gliseri obojeni u maskirne boje i naoružani mitraljezima“, rekao je Đelo Jusić jr. i dodao kako su prevezli 5.000 ljudi, vojnika i ranjenika te 4.000 tona hrane, lijekova, opreme i naoružanja.

Paula Jusić izjavila je kako su �ilm radili s puno ljubavi. „Htjeli smo prikazati kakav je život tog odreda bio, tih golobradih mladića, u naj-

DUBROVNIK

težim trenucima za Dubrovnik, kad je bio odsječen od cijele Hrvatske“, rekla je Paula Jusić.

Odred naoružanih brodova bio je dragovoljačka postrojba utemeljena u rujnu 1991. te je, sa zadaćom probijanja pomorske blokade i uspostave morskog koridora za dopremu hranu, lijekova, naoružanja i streljiva te prijevoz ranjenika i branitelja, bila jedan od najvažnijih čimbenika uspješne obrane Dubrovnika.

U njegovom borbenom sastavu bile su 22 brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Pet njihovih pripadnika poginulo je u izvršavanju ratnih zadaća. Godine 2006. odlikovani su Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu.

Posljednji i jedini očuvani primjerak jednog od naoružanih brodova imena Sveti Vlaho, obnovljen je i izložen u dubrovačkom parku Batala kao muzejski primjerak.

Ministar obrane Mario Banožić sudjelovao je u subotu u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman na ceremoniji preuzimanja dva američka helikoptera UH-60M Black Hawk (Crni jastreb).

za uspjeh ovog događanja složila i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnika i državna tajnica Zdravka Bušić koja je istaknula kako je u vrijeme pandemije zabilježen znatniji povratak Hrvata s raznih strana svijeta u domovinu.

„Povratak u domovinu nije lak jer se život u potpunosti mijenja i zato postoje državne institucije koji vam to pokušavaju olakšati i učiniti da se osjećate dobrodošlima i voljenima u svojoj matičnoj zemlji“, naglasio je izaslanik premije-

Za humanitarnu notu pobrinula se Humanitarna udruga „Fra Mladen Hrkać“ u čije ime se gostima obratio predsjednik Ivan Soldo. Održana je i tombola čiji je prihod išao za tu udrugu koja se, među ostalim, brine i za osiguravanje smještaja onih koji se dolaze liječiti u zagrebačke bolnice.

Program večeri vodio je glumac Robert Kurbaša, a u glazbenom dijelu programa nastupio je sastav Vokalno-instrumentalni sastav Gavrani, dobro poznat čitateljima Hrvatskog vjesnika jer su oni povratnička obitelj u domovinu iz Australije. Nastupili su još Tamburaški sastav Trešnja iz zagrebačkog Markuševca te pjevač Ivan Mikulić. (I.K./ B.M.)

nirala je Vlada SAD-a kroz dodjelu 53 milijuna dolara nepovratnih sredstava. Ministar je najavio nastavak suradnje u postupnom prelasku na zapadnu tehnologiju i zamjenu sve infrastrukture sovjetske proizvodnje, ponajprije kad je riječ o helikopterima Mi-8 i 171 Sh, koji su još u uporabi, a postaju problematični zbog održavanja i nabave re-

Stigla dva nova Black Hawka, RH ih želi još osam

Ministar je zahvalio američkim partnerima na podršci koja je počela još za vrijeme Domovinskog rata. Nakon što su u veljači ove godine u Hrvatsku došla prva dva helikoptera Black Hawk, te su već u svibnju stavljena u operativnu uporabu, ovo snažno partnerstvo sada je rezultiralo s još dva, istaknuo je.

“Osim što je bogatije za još dva Black Hawka, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo značajno će ubrzati rad s njima u svim svojim zadaćama”, kazao je Banožić.

Riječ je o druga dva od ukupno četiri helikoptera UH-60M Black Hawk, koliko ih je Hrvatska zasad nabavila od SAD-a u sklopu projekta opremanja Oružanih snaga RH koji je počeo u prosincu 2018. u suradnji s Vladom SAD-a.

Prva dva helikoptera do-

Hranj zahvalio SAD-u

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj zahvalio je američkoj vladi i vojsci na kontinuiranoj podršci u opremanju i modernizaciji OSRH. “Projekt nabavke novih Black

Hawk helikoptera samo je jedan od koraka u velikom projektu zamjene helikoptera koji su porijeklom iz država bivšeg Sovjetskog Saveza onima koji dolaze sa zapada”, rekao je Hranj.

zervnih dijelova.

Helikopterima tipa Mi-8 resursi ističu iduće godine te početkom 2024., a onima 171 Sh 2026. i 2027. godine.

Kako je riječ o rezervnim dijelovima ruske proizvodnje, nije realno da se na njih računa u budućnosti, kaže Banožić.

Želja je do isteka tih resursa nabaviti još osam Black Hawk helikoptera, rekao je Banožić istaknuvši kako će to biti de�inirano dugoročnim strateškim planom, koji će uskoro izaći iz Sabora. Idealan broj helikoptera Black Hawk je 12, mislim da ćemo doći do toga, poručio je.

Novi helikopteri bit će u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te će se po potrebi davati na operativno zapovijedanje specijalnim snagama kad to bude zahtijevala taktička situacija.

Helikopteri su u Zagreb dopremljeni u američkom transportnom zrakoplovu

Black Hawk će po potrebi koristiti i hrvatski specijalci

Organizatori ove večeri, Hrvatske uzdanica i Hrvatska matica iseljenika, uložili su veliki trud

Ugodna atmosfera u dvorani zagrebačkog hotela Sheraton

Dr. Ivan Radić, predsjednik Hrvatske uzdanice i u pozadini VIS Gavrani, povratnici iz Australije

Pokloni iznenađenja u radosnim božićnim proslavama

Nakon što su razmijenili božićne poklone, čestitali su si međusobno Božić i zaželjeli sve najbolje u novoj 2023. godini

Grupe društvene potpore Hume, Whittlesea i Greater Dan-

denong, koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga, priredile su prošlog tjedna božićne proslave na kojima su članovi razmijenili božićne poklone, čestitali si međusobno Božić i zaželjeli sve najbolje u novoj 2023. godini.

Ho-ho-ho! - bradati djedica oduševio najmlađe

Gosti su uživali u odlično pripremljenoj domaćoj hrani, a onda u plesu za čiju glazbu bili su zaduženi članovi benda Neretva

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica Melbourne Croatia Soccer Club

Udruštvenoj dvorani Nogometnog kluba Melbourne Croatije organizirana je u petak, 16. prosinca, božićna zabava na koju su, baš kao i svakog petka ovdje, pristigli brojni gosti. U krasno u božićnom ruhu uređenu dvoranu pristigao je i Djed Božićnjak sa svojim malim pomoćnikom i torbom punom slatkih darova za svu dječicu.

Gosti su uživali u odlično pripremljenoj domaćoj hrani, a onda u plesu za čiju glazbu bili su zaduženi članovi benda Neretva.

Neka pati koga smeta, hrvatska je bronca

Za Vatrene se navijalo iz sveg srca, bodrilo se s najvećim ponosom, sreća je uz crveno-bijele "kockice" preplavila sve Hrvate u Australiji

Pripremila: Suzana FANTOV

Hrvatska nogometna reprezentacija je drugi put u povijesti osvojila brončano odličje pobijedivši Maroko s 2:1 (2:1) u pretposljednjoj utakmici Svjetskog prvenstva u Katru.

I dok je brončana medalja bila na putu za Zagreb, gdje se pripremao svečani doček Vatrenima, u brojnim klubovima i domovima hrvatske zajednice Australije, dočekalo se nestrpljenjem jutro u kojem se navijalo iz sveg srca, iz kojeg se bodrilo s najvećim ponosom koji je uz crveno-bijele "kockice" srećom preplavio sve Hrvate u Australiji.

Fotogra�ije iz Hrvatskog društvenog centra North Fremantle - Zapadna Australija - poslao nam je Matt Jurčević, a događaj u Hrvatskom klubu "Bosna St Marys" popratio je Johnny Stančić.

Uorganizaciji ugostitelja

lokala "Spit Shack" (83 Lysaght Street, Mitchell, ACT), čija strast prema hrvatskim i australskim jelima s roštilja i ražnja oduševljava sve one koji vole svježe pripremljena tradicionalna jela, priređena je u subotu, 17. prosinca, još jedna fešta za pamćenje.

"Bila je to hladna i vjetrovita noć u Canberri, no božićnu feštu koju su pripremili voditelji 'Spit Shacka' ovdje u Canberri nije ništa moglo zaustaviti, kao ni brojne goste koji su pristigli iz Wollongonga, Sydneyja i Wagga Wagge kako bi se zabavili uz bend 'Ekipa' sve do ranih jutarnjih nedjeljnih sati" - rekao nam je Danijel Kovač.

Vatrena srca zapalila baklje uz kolo!

Brojni gosti koji su pristigli iz Wollongonga, Sydneyja i Wagga Wagge zabavljali su se uz 'Ekipu' sve do ranih nedjeljnih sati

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Danijel KOVAČ

Uz

misa u nadolazeće vrijeme, a više informacija možete potražiti i na njihovoj

službenoj Facebook stranici 'Hrvatski Centar Katolički'.

Brisbane: 24. 12., Badnja noć – misa polnoćka u 23 sata (11 pm) 25. 12., Rođenje Isusovo (Božić) –misa u 10:30 ujutro 26. 12., Sv. Stjepan prvomučenik –misa u 10 ujutro

27. 12., Sv. Ivan apostol – misa u 18 sati 31. 12., Silvestrovo (Stara godina) –misa zahvalnica u 17 sati 01. 01., Marija Bogorodica (Nova godina) – misa u 10:30 ujutro 06. 01., Bogojavljenje – misa u 18 sati Blagoslov vode i soli bit će u nedjelju, 8. siječnja 2023.

Gold Coast: 24. 12., Badnja noć – misa bdjenja u 19 sati (7 pm) 25. 12., Rođenje Isusovo (Božić) –misa u 8 ujutro 01. 01., Marija Bogorodica (Nova godina) – misa u 8 ujutro Blagoslov vode i soli bit će u nedjelju, 8. siječnja 2023.

sunčanoj nedjelji, dodatno raspoloženje podignuli su i svirači glazbenog benda "Neretve".

Sv. Nikola razveselio je one najmlađe, ali i sve one koji se tako osjećaju, a članovi Hrvatskog motorističkog

društva stigli su na svojim limenim ljubimcima kao specijalni gosti, a mnoge su i provozali oko parkirališta Keilora.

U lijepom okruženju parka dobre zabave nije nedostajalo, pa se i kolo zaplesalo.

Predbožićna zabava za kraj ovogodišnjih druženja

Osim besplatnog ručka, osamdesetak prisutnih je po dolasku dobilo i prigodne božićne čestitke, a nakon jela mnogi su i zaplesali

Veselo i živo bilo je prošle srijede, 14. prosinca, u Umirovljeničkom klubu St Albansu.

Okupljeni uzvanici uživali su uz glazbu Ivice Fontija, a po već ustaljenoj tradiciji nazočnima se obratio Juraj

Popovački, predsjednik kluba koji im je čestitao Božić i zaželio sve najbolje u novoj 2023. godini.

Osim besplatnog ručka, osamdesetak prisutnih je po dolasku dobilo i prigodne božićne čestitke, a nakon jela mnogi su i zaplesali.

Ostaje samo nadati se kako će se u idućoj godini broj članova barem donekle vratiti na predpandemijsku razinu - jer hrana u klubu je odlična, a zabava vrhunska.

Dora Šatalić

Sveta misa zadušnica za pok. Doru Šatalić bit će u petak, 23. prosinca 2022. godine.

Prije sv. mise bit će viđenje u 17 sati, a sv. misa koja počinje u 17.30 sati služit će se na adresi Newlands Funerals, 161 Newlands Rd, Coburg (blizu Coburg Drive-in).

U zaseban dan i vrijeme, nakon kremiranja, tihi ispraćaj bit će u krugu obitelji.

Misa zadušnica

Milijarde uložene preksano

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nedavno je Hrvatsku potresla vijest o smrti dvomjesečnog dječačića koji je sa svojom obitelji živio u kontejneru, u kontejnerskom naselju u Petrinji u koje su smješteni stradalnici katastrofalnog potresa. Ta sama po sebi strašna vijest iznova je skrenula pozornost javnosti na činjenicu da se država ni dvije godine nakon tragedije koja je zadesila Banovinu nije postigla pažnje vrijedne rezultate u obnovi. Ljudi i dalje žive u kontejnerima i sličnom priručnom smještaju koji je prikladan na kratki rok, ali ne i za višegodišnji život. O uvjetima u kojima žive ti ljudi najbolje svjedoči izjava majke preminulog dječaka koja je rekla: „Za vrijeme svake kiše mi imamo sve mokro unutra. Neki dan nam je kiša padala kroz televizor. Imamo grijalicu koja grije gornji dio kontejnera, ali je hladno za noge. Dijete često ima temperaturu, bolesno je…” A dječakova baka je rekla: „Treba li se nešto ovako tragično dogoditi da se ispostavi da ima praznih kuća? Nisu mogli to prije riješiti? Sada kada se tragedija dogodila, gospoda daje 14 kuća.”

Situacija, nažalost, nije mnogo bolja ni u Zagrebu. Od zagrebačkog potresa prošlo je gotovo tri godine, od onog na Banovini dvije, a mediji su ovih dana prenijeli informaciju da u Zagrebu još nije sagrađena niti jedna zamjenska obiteljska kuća, a na području Banovine obnovljeno je ih samo šest!

Što se Zagreba tiče, nakon mnogo izgubljenog vremena, prije godinu dana je bilo najavljeno da će napokon započeti izgradnja prve zamjenske kuće, u naselju Jalševec, u blizini samog epicentra potresa, ali se do danas ništa nije dogodilo. Radovi na izgradnji ne da nisu počeli, nego čak nije lak ni odabran izvođač! Iz Fonda za obnovu kažu da su provedena tri natječaja, ali izvođač nije odabran. U natječajima „nažalost nismo dobili niti jednu ponudu ili smo dobili neprihvatljivo visoke ponude”, objasnili su iz Fonda!

Postoji još čitav niz razloga zbog kojih obnova stoji u mjestu – od trome i neučinkovite administracije, preko neriješenih imovinsko-pravnih

U Slavoniju, Baranju i Srijem se ulaže nakon što su se iz tog dijele Hrvatske iselile stotine tisuća ljudi, a sva je prilika da se isti to događa i obnovom krajeva stradalih od potresa

odnosa, pa do nedostatka radne snage. I sve to ide na dušu državi, država je odgovorna i za (ne)funkcioniranje administracije, i za nesređene zemljišne knjige i za nedostatak radne snage. Hrvatska Vlada ovih se dana s pravom hvali dvama velikim postignućima – ulaskom Hrvatske u Schengen i uvođenjem eura. No, pitanje je čemu sve to, kome će sve to služiti, ako je Hrvatska ostala bez radnoaktivnog stanovništva. Premijer Andrej Plenković se hvali i velikim postignućima u pogledu iskorištavanje europskih fondova, osobito ulaganjima u Slavoniju. Na 14. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održanoj u Pitomači istaknuo je da je u na području Slavonije, Baranje i Srijema od 2016. do lipnja ove godine ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata, a u tijeku je ili se priprema čak 34 tisuće projekata.

Radi se o različitim projektima, od onih koji možda i nisu toliko vidljivi, ali su važni građanima za podizanje standarda, pa do ulaganja u vrtiće, škole i zdravstveni sustav. Izdašni fondovi najavljeni su i za iduće razdoblje, do 2027. godine, teški milijarde eura.

Sve je to divno i krasno, no „malo” prekasno. U Slavoniju, Baranju i Srijem se ulaže nakon što su se iz Tog dijela Hrvatske iselile stotine tisuća ljudi, a sva je prilika da će se isti to događa i obnovom krajeva stradalih od potresa. Kad se kuće izgrade, pitanje hoće li imati tko u njima živjeti.

Da bi imao, trpio grižnju savjesti, prvi je preduvjet da imaš savjest. Muči li grižnja savjesti nakon glasanja u Hrvatskom saboru u petak nekoga od ona 54 zastupnika koja su glasala protiv pomaganja u obuci Ukrajincima? Bilo bi dobro da je tako, teško da ih sve muči, ali valja se nadati da jedan dio njih ipak nije spavao mirno, nego im savjest nije dala. U Saboru se, to je tako jednostavno, glasalo za to hoće li Hrvatska pomoći Ukrajincima sada kada im je najteže ili ćemo se ponašati kao da se to nas apsolutno ne tiče. Svi ti pokušaji da antiprotivni svoj negativni stav objasne bilo kakvim drugim razlozima licemjerni su, bezvrijedni i uvredljivi, kako za hrvatski tako i za ukrajinski narod.

U Saboru se nije glasalo ni za podršku Andreju Plenkoviću, ni njegovoj saborskoj većini, ni Vladi, i koliko god se sada protivnici našeg angažmana i aktivnog pomaganja Ukrajincima u nevolji pokušavali oprati i sami sebe utješiti i opravdati, istina je da su zakazali i pali na ispitu. Ispitu čovječnosti i ispitu zrelosti njih, i kao osoba, kao političara i zastupnika. Blago je za njih reći da su bili poput gusaka u magli, ovo što su napravili Ukrajincima i kako su oštetili nas ostale Hrvate koji ne možemo k sebi doći nakon nji-

Koga su pobijedili Milanović i oporba?

hove iskazane bešćutnosti, retorike koja je gotovo pa kvislinška pod krinkom brige za nekakvu kvazineutralnost, to jest sramotno.

Neki moji poznanici, koji su isto tako prošli Domovinski rat, zvali su me do kasno u noć, jedan mi je kazao da si ne može pomoći, ne može se smiriti, pogotovo kad čuje te bezveznjake kako likuju jer da su porazili Plenkovića, a zapravo su porazili dostojanstvo i hrvatskog i ukrajinskog naroda, porazili su slobodu koje su im puna usta i u koju upiru prstom. “Gorim od jada”, rekao mi je jedan od njih. Zar su ti ljudi zaboravili ili su tako mali da ne znaju i ne sjećaju se kako je nama bilo kad nam nitko nije pomagao, kada su nam razarali i sakatili našu domovinu. “Kaj je to za ljude, fuj, dno dna. Pa ta obuka bi bila najmanje što možemo sirotim Ukrajincima dati, prenijeti im naš ponos i stečeno iskustvo iz Domovinskog rata, i to još pred Božić... Baš me pogodilo”, kaže mi jedan od tipičnih Hrvata.

I doista, “pobjeda Sabora”, ma koga smo to pobijedili? Plenkovića ne. On ovime neće biti ponižen niti je to njegov poraz, niti će time pasti u očima Bruxellesa, gdje njegova reputacija neće trpjeti. I u ostatku EU vlasti su suočene sa sličnim problemima i onima koji se trude izolirati od ukrajinskog rata i koji smatraju da taj rat nije njihov. Razlika između nas i ostatka EU samo je u tomu što smo mi narod koji je okusio baš sve od ono-

Zoran Milanović proživio je, kako bi kazao Grbin, “mini državni udar” u dalekom Čileu. Ako je itko u Saboru radio takav udar, to je onda bio Grbin i njegov mentor s Pantovčaka

ga što se danas događa Ukrajincima. Uskratiti pomoć, bilo kakvu pomoć Ukrajincima, u ovom trenutku jest sramota i kod svih naših normalnih ljudi može stvoriti samo jak osjećaj grižnje savjesti i srama. Mi jednostavno nismo takvi. Nismo slabići poput Grbinovih SDP-ovaca, koji čak nisu imali kuraže ostati u Sabornici i stisnuti gumb protiv, nego su se sakrili po ka�ićima i toaletima. Nismo na papiru borci za ljudska prava poput Možemo!, kojima je stvarni doseg borba sa zagrebačkim smećem i ništa više od toga. O Mostu se već sve zna, dokazali su se i kad su bili na vlasti, i dok su u oporbi pa nisu iznevjerili ni ovog puta.

Zoran Milanović, naš predsjednik od koga je sve ovo i krenulo, proživio je ovu saborsku epopeju na južnoj hemisferi, u dalekom Čileu, i lakše mu se bito vratiti se sada kada je Grbin, kako sam kaže, spriječio Plenkovićev mini državni udar. Ako je itko ovdje radio mini državni udar, to je onda bio Grbin i njegov mentor s Pantovčaka. SDP se još nije oslobodio ni sjećanja na 1991., kada su njegovi zastupnici na sličan način propustili glasati za hrvatsku nezavisnost, nego je Grbin osigurao kontinuitet pa su SDP-ovci opet pobjegli iz sabornice dok je grmjelo. To što je na potrebnoj razini bilo 97 od 151 zastupnika u Saboru i nije poraz, nego budi nadu jer su skoro dvije trećine zastupnika shvatile svoju zadaću i odgovornost kako braniti hrvatski nacionalni interes. Sretna je okolnost što ovo naše zakidanje pomoći Ukrajincima neće biti presudno za ishod njihove borbe, jer će uskočiti drugi Europljani, a pomoći će i nama jer su skinute sve maske i svatko se na političkoj sceni pokazao onakvim kakav doista jest. (Večernji list)

Hrvatska je moralni pobjednik u Kataru

gućio katarskom šeiku Al-Thaniju da postane domaćin svjetskog nogometnog prvenstva, pobijedivši u samom �inišu utrke SAD.

Piše: Višnja Starešina

koji su s respektom pratili uspjeh hrvatske nogometne vrste u Kataru dosad su omiljene usporedbe bile one koje su oslikavale statistički nerazmjer veličine i snage Hrvatske i država koje je pobjeđivala i ostavljala iza sebe na putu prema samom svjetskom vrhu.

A hrvatski reprezentativci, vođeni velemajstorom stvaranja pobjedničkog tima Zlatkom Dalićem i predvođeni ne samo nogometnim velemajstorom, već i istinskim vođom Lukom Modrićem, prepoznati su kao suvremeni nogometni vitezovi. Uz tehničku izvrsnost, u njima su prepoznate i druge, danas prilično rijetke vrijednosti: čvrsta vjera i nacionalni identitet koji proizvode posebno zajedništvo, iznimna psihička snaga, poštovanje protivnika, lišenost svake bahatosti ili oholosti.

No u samoj završnici, kada je igra svedena na samo četiri reprezentacije, sve redom izvrsne u nogometu, sve je očitije postalo da se utakmica ne igra samo na terenu, da ne igraju samo igrači, nego i novac i politika koji se oko cijele igre vrte. Oko prvenstva u Kataru vrti se, kažu, 200 milijardi dolara. Najviše dosad. I oni su dio katarskog projekta ovladavanja (i) svjetskim i europskim nogometom, uz presudnu pomoć Francuske kao glavne zemlje partnera.

Korupcija pod visokim državnim pokroviteljstvom sastavni je dio tog projekta, od samog početka 2010., kada je bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, u suradnji s bivšim šefom UEFA-e Michelom Platinijem omo-

U samoj završnici prvenstva Katar ima tri “svoje” momčadi od posebnog interesa. Šeik Al-Thani vlasnik je pariškog PSG-a, čiji je (fantastični) igrač Lionel Messi unaprijed promoviran u glavnu zvijezdu prvenstva, oko koje će se vrtjeti najveći novac i prestiž pa je šeik izravno zainteresiran za plasman Argentine.

Francuska je najbliži katarski partner (i) u projektu svjetskog nogometnog prvenstva, svojom je potporom i otvorenošću za katarske projekte zadužila šeika. Maroko je prva afrička i prva arapska država u završnici svjetskog nogometnog prvenstva, cijeli islamski svijet doživljava ga kao svog predstavnika, a i oni sebe tako doživljavaju. I dakako da je šeiku dužnost učiniti taj uspjeh što većim. Četvrta je Hrvatska, bez ikakve vanjske potpore. Samo nogomet.

Hrvatska je prisutnost tog “igrača ex mac-

hina” već spoznala na utakmici protiv Argentine, baš kao i Maroko na utakmici s Francuskom, kao i prethodno neke druge reprezentacije koje su se našle na putu šeikovim interesima.

Izborom katarskih sudaca druge klase za utakmicu za brončanu medalju Hrvatskoj je FIFA unaprijed poslala poruku obeshrabrenja. U takvoj konstelaciji političkih i �inancijskih interesa, zbog tog “igrača ex machina” utakmica Hrvatske i Maroka unaprijed sliči šahovskoj partiji s kompjutorom, koji ima na raspolaganju toliko opcija da može pobijediti svakog velemajstora. U takvoj partiji pobjeda je ravna istinskom čudu.

Upravo zato unaprijed mogu reći (pišem ovo u petak) da je hrvatska reprezentacija moralni pobjednik Svjetskog prvenstva u Katru, bez obzira na rezultat utakmice s Marokom. Ali i prilično sam uvjerena da ovo nogometno prvenstvo, koje je neuobičajeno velikom količinom igara izvan i iznad nogometa naružilo zaista izvrsne igrače i momčadi bez njihove

Svima

A hrvatski reprezentativci, vođeni velemajstorom stvaranja pobjedničkog tima Zlatkom Dalićem i istinskim vođom Lukom Modrićem, prepoznati su kao suvremeni nogometni vitezovi

Piše: Davor Ivanković

krivnje, neće završiti podizanjem pobjedničkih pokala. Da se istrage za korupciju pokrenute u Belgiji neće zaustaviti na europskim parlamentarcima i njihovoj rodbini. I da šef FIFA-e, Švicarac Gianni Infantino nije bez razloga još prije godinu dana preselio u Katar. Jer katarski je projekt postao mnogo više od igre i od nogometa. (Slobodna Dalmacija)

Zadnjeg dana došašća, 24. prosinca, veselimo se Božiću, posebno Badnjoj večeri, noći uoči Božića, kršćanima najdražeg blagdana.

Naziv je izveden iz praslavenskog korijena kao i u glagolima bdjeti ili buditi, sa značenjem bdjenja uoči velikog blagdana. Bdjenje je povezano uz post i nemrs te završava ponoćnom misom, polnoćkom.

Badnjak ujedno označava panj ili kladu koja se tradicionalno palila na ognjištu noć uoči Božića, polijevala se vinom i posipala hranom te potom tinjala tijekom božićnih blagdana.

U hrvatskoj tradiciji poznata je i druga vrsta badnjaka u obliku grane koja se ukrašava i stavlja na ulazna vrata.

Evanđeosko izvješće o Kristovu rođenju je prizemno i trijezno, bez ikakve patetike i uzdizanja. Tom izvješću daju ton car August i njegov namjesnik Kvirinije. Oni vladaju, utjeruju novac i kroje zakone.

Po njihovom nalogu, zbog popisa pučanstva, Josip i Marija, obični mali ljudi bez povlastica, putovali su sa sjevera, iz grada Nazareta u Galileji, na jug Palestine, u Davidov grad Betlehem. I kad su došli na cilj svoga putovanja, kao da se nije dogodilo ništa izvanredno.

Njihov prvorođenac povijen je u pelene kao i svako drugo dijete, ali je umjesto u kolijevku položen u jasle, jer drugdje nije bilo mjesta. U drugom dijelu evanđeoskog izvješća slika se mijenja. Dolazimo do središta i glavnine.

Najprije se govori o pastirima, dakle o skromnim ljudima koji se ničim nisu isticali nego su se brinuli za svoja stada. I baš njih, koji nisu bili prikladni ni pripremljeni za susret s Bogom, obasjao je Gospodnji sjaj pa nije nikakvo čudo da su se uplašili i da su bili zatečeni Gospodinovom nazočnošću.

Njima je Božji glasnik navijestio veliku radost: “Ne bojte se, jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod: Danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj-Krist Gospodin” (Lk 2, 10).

Ta vijest, ispunjena neizmjernom radošću i utjehom, čin srž i jezgru veličanstvene božićne poruke. Ona dolazi od Boga kao najveći mogući dar, a namijenjena je svim ljudima dobre volje.

Anđeoski glasnik nastavlja:

Navještaj rođenja Spaasitelja svijeta

“I neka vam ovo služi kao znak. Naći ćete Djetešce povijeno u pelenice gdje leži u jaslama!” (Lk 2, 12).

Tu je napravljen most prema prvom dijelu evanđeoskog izvješća, u kojem je izgledalo kao da Bog šuti, dok se zbivaju samo zemaljske stvari.

Sada na vidjelo dolazi svjetlo, ono pravo i glavno: navještaj rođenja Spasitelja svijeta. Sada se pokazuje tko je glavni gospodar svih tih događaja.

To nisu ni August ni Kvirinije, nego Gospodin Bog. On drži sve niti povijesnih zbi-

BOŽIĆ – 25. PROSINAC – ROĐENJE SPASITELJA

vanja u svojim rukama tako moćno da je pokrenuo golemi rimski upravni aparat, da se ispune njegovi planovi i obećanja o Mesiji koji se treba roditi u Davidovom gradu.

Upoznavši sadržaj božićne svetkovine iz dijela evanđeoskog izvješća koji se obično čita na polnoćki, možemo se predati radostima Badnjaka, lijepim, toplim i idiličnim.

Prepustimo se prekrasnim hrvatskim božićnim običajima, postavljanju božićnog drvca i jaslica te zapjevajmo naše stare, drage i

radosne božićne pjesme, toliko bogate sadržajem evanđeoskih poruka!

Neka se u društvu naših najmilijih veseli naše srce, koje dobro zna da je glavni uzrok ovoj radosti Isus Krist, čiji rođendan slavimo. Podijelimo svoju radost s našom obitelji, s našim susjedima, rođacima, prijateljima, znancima, siromasima, bolesnicima, poznatima i nepoznatima, bliskima i dalekima, sa svima onima koje ćemo susresti ovih božićnih dana.

Rodio nam se Spasitelj, veselimo se!

Pun Duha Svetoga pogledao je na nebo i vidio Božju slavu

Budimo poput pastira, slaveći i hvaleći Boga!

Simbolika

običaja teži sreći i blagostanju u idućoj godini

Ispunjeni neizmjernom radošću, danas slavimo rođenje našeg Spasitelja i Gospodina, Isusa Krista. Božić (umanjenica, deminutiv, od Bog, tj. mali Bog) slavi se od IV. stoljeća. U sadržaju Božića istaknuta je poruka mira, važnost neznatnih i nemoćnih te vjera da je Bog, nazočan u nejakom djetetu siromaha, snažniji od svih sila. Vjerski i kulturološki okvir Božića neiscrpno je umjetničko nadahnuće tijekom stoljeća u svim kršćanskim narodima. U hrvatskom folkloru uz Božić se vezuje skup običaja koji počinju u studenom došašćem, a završavaju na Sveta tri kralja.

Simboli Božića su sijanje i uzgoj božićnog žita, urešavanje kuće i zgrada zelenilom, paljenje nove vatre, steranje slame u kući, stavljanje žita i svijeće na blagdanski stol, pripremanje obrednih peciva i drugih jela, pjevani ophod čestitara selom (koleda), postavljanje jaslica i božićnog drvca te običaj darivanja. Simbolika i čarolija božićnih običaja teži sreći i blagostanju u idućoj godini.

U trećem dijelu evanđeo-

skog božićnog izvješća u akciju stupaju betlehemski pastiri: „Oni počnu govoriti jedan drugomu: Hajdemo, dakle, do Betlehema i vidimo ovaj događaj s kojim nas upozna Gospodin! Odu žurno i nađu Mariju i Josipa s Djetešcem gdje leži u jaslama. Kad ga vide, priopće što im je rečeno za to Djetešce. Svi koji su čuli pastire, divili su se onome što su im rekli.

A Marija je pamtila sve te događaje i razmišljala o njima u srcu svome. Pastiri su se vratili svojim stadima, slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli onako kako im je bilo rečeno.“ (Lk 2, 15-20). Pastiri su, dakle, našli čitavu Svetu Obitelj. Isus je središte, ali kada i Evanđelje spominje Mariju i Josipa, ne smijemo ni njih zaboraviti, i to ne samo sada, već nikada. Ono što pastiri vide u staji, povezuju s onim što su im rekli anđeli. Time se pokazuje i potvrđuje njihova vjera. Oni vide običnu mladu majku sa slabašnim čedom.

Nema tu nikakvog blistanja slave, koja je malo prije njih obasjala, a ipak, oni gledaju u tom Djetetu obećanog Mesiju i Spasitelja svijeta. Oni sada sami postaju nositelji radosne vijesti, apostoli; oni, posve obični, neugledni i beznačajni ljudi, postali su prvi evanđeoski vjesnici. Oni šire anđeosku poruku bez propovjedaonice

i visoke naobrazbe, jer evanđelje je svjetlo koje se mora širiti. Naviještanje radosne poruke izaziva čuđenje i divljenje jer se radi o vijesti koja nije obična i svakodnevna.

Marija je najbliža Božjem Srcu i ona je od svih ljudi najviše ušla u njegove misli. I mi moramo pred Djetetom u jaslama odabrati između svjetla i tmine, i mi se poput pastira moramo nakon radosnog blagdanskog raspoloženja vratiti u životnu svakidašnjicu i u njoj obavljati svoje dužnosti te proslaviti Boga.

Vjernim čitateljima, od srca želimo sretan, blagoslovljen i radostan Božić!

Dan

nakon Božića slavimo miljenika vjerničkog puka, svetog Stjepana, đakona i prvomučenika. Njegovo ime dolazi od grčkog “Stephanos”(“Kruna”) pa danas imendan slave i naši Krunoslavi. Prema Djelima apostolskim (poglavlja 6 i 7) bio je jedan od prve sedmorice izabranih apostolskih pomoćnika (đakona). Najugledniji, najodlučniji i najsmioniji među njima, bio je ispunjem mladenačkim žarom.

Isticao se govorničkom vještinom, revnošću i mnogim čudesima koja je Sveti Duh činio preko njega. Zbog njegova velikog uspjeha u naviještanju Isusova nauka,

pristaše stare vjere u Jeruzalemu zamrzili su ga, uhvatili i doveli pred Veliko vijeće s optužbom da je hulio Mojsija i Boga. Tamo je održao glasoviti govor koji je toliko uzbudio starješine da su ga odveli izvan grada i pogubili kamenovanjem. Pun Duha Svetoga pogledao je na nebo i vidio Božju slavu i Isusa, gdje stoji s desne strane Bogu.

Za vrijeme svoga mučeništva Stjepan je molio za svoje progonitelje. Savao, kasniji apostol Pavao, čuvao je haljine svjedoka i odobravao Stjepanovo smaknuće. Stjepan je pogubljen u Jeruzalemu oko 35. godine.

Slavi se kao prvi kršćanski mučenik. Prema legendi, nakon četiri stoljeća pronašli su njegov grob i tijelo prenijeli u Rim te pokopali uz ostatke mučenika svetog Lovre u njegovoj bazilici. Zazivaju ga kod glavobolje, a zaštitnik je đakona, izrađivača ljesova, zidara, klesara i konja te brojnih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

SVETI STJEPAN

Sretan imendan od srca čestitamo svim našim Šte�icama, Stjepkama, Stjepanima, Stipanima, Štefekima, Stevama i Krunoslavima!

Prepustimo se prekrasnim hrvatskim božićnim običajima, zapjevajmo naše stare i drage božićne pjesme

i čarolija božićnih

Kraj godine okrunjen svečanim božićnim ručkom

Sretan Božić i božićni blagdani te obilje Božjeg blagoslova u novoj 2023. godini! – poručili su odbornici kluba čiji se članovi redovito sastaju svakog drugog utorka

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Australian Croatian Senior Citizens Club 'Nikola Tavelic'

Članovi

Australsko-hrvatskog umirovljeničkog kluba "Nikola Tavelić", koji djeluje u okviru HKZ-a Clifton Hill, proslavili su prošlog tjedna, na spomendan sv. Lucije, nadolazeći Božić na zajedničkom ručku u dvorani Centra u Clifton Hillu.

- Klupski odbor organizirao je druženje i pripremio besplatan bogati ručak i zabavu za sve članove kluba.

Zahvaljujemo svima koji su podržavali i pomagali na bilo koji način da ovaj klub uspješno radi. Osobito hvala velečasnom Bosiljku Rajiću, koji nas je poticao i davao smjernice za bolji uspjeh. Našem dragom dušobrižniku u znak pažnje i zahvalnosti Odbor je u ime svih članova kluba uručio božićni dar.

Uz igru tombole, razgovor, šalu, pjevanje božićnih pjesama u iščekivanju velikih blagdana, na sv. Luciju posebno smo čestitali imendan našoj dragoj Luciji Kolendi, ali i svima koji nose to lijepo ime.

Sretan Božić i božićni blagdani te obilje Božjeg blagoslova u novoj 2023. godini! – poručili su odbornici kluba čiji se članovi redovito sastaju svakog drugog utorka.

Osim zajedničkih druženja na ručovima članovi kluba ponekad organiziraju i izlete, a svakom druženju prethodi misno slavlje koje predvode vlč. Bosiljko Rajić i, prema potrebi, vlč. Velimir Maglica.

Štefica kraj mesnih delicija!

Velimir Maglica i Snježana Buljan

Sretan imendan teti Luciji! (lijevo)

Poklon iznenađenja u znak zahvalnosti vlč. Rajiću

Buffet izobilja pripremljene domaće hrane

Mara u radnom, ali veselom ambijentu!

Vrijedna Ljuba i svima dragi Zlatko Dalić!

Članovi "Hrvatske zore" održali su prošlog tjedna svoju završnu prezentaciju na kojoj su se okupili brojni članovi, mali folkloraši i njihovi roditelji te prijatelji ovog folklornog ansambla koji uskoro puni trideset godina djelovanja.

"Bili smo jako zaposleni ove godine - više od 20 nastupa! Hrvatska zora nikad ne staje!" - s velikim ponosom odišu riječi njihove predsjednice Andrijane Dorinko koja je na njihovim službenim Facebook stranicama zahvalila svakom članu Hrvatske zore.

Zahvalila je svim podgrupama - Maleni, Pripremni, Kvalitetni, Mali tamburaši, tamburašima, roditeljima – istaknuvši kako bez njihove predanosti ova folklorna obitelj ne bi bila moguća.

"Htjeli bismo zahvaliti i našim divnim učiteljimaRobertu Pavliću, Berislavu Vidakoviću, Bianci Jovici, Emmi Sestan, Ines Sumić i Robiju Volareviću na njihovom požrtvovnom radu; zaista smo blagoslovljeni što vas imamo! Hvala našem divnom odboru, našem super HZ timu - Berislavu Vidakoviću, Antoneli Jovici, Robertu Pavliću, Ines Sumić, Suzie Ilić, Nicholasu Šeolu, Lucy Hrbolić, Diani Mandušić!

Hvala Mary Pavličević Ljubičić, Anni Batur i Mili Tokić (canteen mum’s), Ani Mioc i Christini Gazic (zaduženima za nošnje)!

Hvala Davidu Mandušiću, pomoćniku Djeda Božićnjaka, i svim roditeljima na neprekidnoj podršći kroz čitavu godinu.

Hvala svim pokroviteljima, svima koji su nam tijekom godine pomagali donacijama. Iskreno smo vam zahvalni.

Veselimo se novim članovima i svim postojećima koji će ponovo biti s nama, jer nas sljedeće godine očekuje naša 30. obljetnica!

Bit će to fešta koju nećete zaboraviti!

Veoma sam ponosna na sve ono što smo postigli i na sve ono što nam dolazi, jer sve to radimo zajedno dovodeći svoju djecu na folklor. Budući naraštaji bit će jednako ponosni kao što smo i mi to sada" – poručila je predsjednica Andrijana.

Bili smo jako zaposleni, imali smo više od 20 nastupa! 'Hrvatska zora' nikad ne staje, rekla je s ponosom njihova predsjednica Andrijana Dorinko

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica FA Hrvatska zora, Melbourne

Fritule i uštipci pobudili neka lijepa sjećanja

OKUPLJANJE

Topla juha, mesna plata i obilje domaćih kolača uz veselo druženje obilježili su ovaj dan u ovo predbožićno vrijeme

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica Croatian Senior Club Vila Velebita

B

VESELO U HRVATSKOM KLUBU UMIROVLJENIKA 'VILA VELEBITA'

Tona i Iva posvetile su svoje vrijeme kako bi pripremile tradicionalne fritule i uštipke za sve štićenike doma, koji su sa zadovoljstvom pratili njihov rad

Hrvatski dom za umirovljenike "Cro Care" u Geelongu posjetile su u srijedu, 13. prosinca, dvije velikodušne žene iz hrvatske zajednice Geelonga, Tonka Devčić-Šarić i Iva Kordić. Uoči nadolazećih božićnih blagdana Tona i

NEDJELJU DOŠAŠĆA

Iva posvetile su svoje vrijeme kako bi pripremile tradicionalne fritule i uštipke za sve štićenike doma, koji su sa zadovoljstvom pratili njihov rad.

Ove dvije dobrodušne žene ne samo da su donijele beskrajno zadovoljstvo našim

štićenicima, već je njihova ljubav vezana za dijeljenje vlastitih recepata pružila štićenicima osjećaj nostalgije lijepih sjećanja.

Za kraj ovog divnog jutra Tonka Iva poklonile su prekrasna licitarska srca svim

štićenicima, kao magnete i privjeske s hrvatskim motivima koje su donirali konzulati Republike Hrvatske u Melbourneu i Sydneyju.

Topla juha, mesna plata obilje domaćih kolača uz veselo druženje obilježili su ovaj dan u ovo predbožićno vrijeme.

ovako zadivljujuće aktivnosti u njihovoj ustanovi. Zahvale upućuju i generalnim konzulatima RH u Melbourneu i Sydneyju na vrlo dirljivim poklonima za štićenike ovog hrvatskog doma za njegu starijih osoba u Geelongu.

Foto: službena Fb stranica St Anthony, Croatian Catholic Centre, Summer Hill Church

Brojni župljani okupili su se u Hrvatskom katoličkom centru sv. Antuna Summer Hill, na treću nedjelju došašća, 11. prosinca.

Nakon sv. mise uslijedilo je lijepo druženje u dvorištu pokraj crkve - te su okupljeni i na taj način obilježili 54. godišnjicu posvećenja ove crkve.

Uoči same godišnjice, u subotu 10. prosinca, s nakanom za duhovni rast ove katoličke zajednice, održano je i cjelonoćno klanjanje.

Croatia has won the bronze medal at the football World Cup for the second time in just their 6th appearance. Croatia beat Morocco 2-1 in an entertaining 3rd-4th playoff match at the Khalifa International Stadium last Saturday to �inish the 2022 FIFA World Cup on a high.

Goals to World Cup sensation Joško Gvardiol and a typical Mislav Oršić �inish was enough to give Croatia the win to see them �inish third at the World Cup.

With a number of small injuries, coach Zlatko Dalić was forced to make changes and he surprised many when he announced a very attacking line-up before the match.

Oršić, Josip Stanišić, Marko Livaja, Josip Šutalo and Lovro Majer all started in a new 3-5-2 formation and immediately it paid off with Croatia looking more direct and dangerous going forward from the start. Ivan Perišić at left back gave Croatia another dimension and his overlapping with Oršić caused Morocco all sorts of problems. Croatia took the lead in just the 7th minute after a cleaver free kick to Perišić who headed back into the path of a diving Gvardiol who head home to score his �irst World Cup goal.

Two minutes later Morocco would get back on level terms when Croatia failed to react to a looping ball in the box and an unmarked Achraf Dari would headed home to make it 1-1.

It was proving to be an entertaining game from the outset, Croatia were playing a lot faster in transition than they have been all tournament and this was leading to chances.

Luka Modrić went close with a shot before Kramarić blocked a shot in the box from Oršić which looked like it was going in.

Finally Croatia took a deservedly lead in the 42nd minute when Oršić found the back of the net with an exquisite trademark curling shot from the right which went in off the post.

Croatia continued to look dangerous at the start of the second half with Majer playing some teasing balls into the danger zone. Oršić also went close to �inding his second but his shot was blocked.

Dalić made changes with 25 minutes to go, bringing on Petković, Pašalić and Vlašić and Croatia looked more defensive as they looked to hold onto the lead.

In the 75th minute Gvardiol found himself on a run and when he was put through in the box by Oršić he would be clipped down but the ref would wave play on.

Livaković would then make

Croatia – Win Bronze at Wo

a great save moments later at the other end as Croatia were in shock that VAR was not used for the foul on Gvardiol.

Kovačić came close with minutes to go but his shot from close range would go just past the post.

In the end Croatia would hold on to win their second bronze medal, adding to the won they won in 1998 in France.

The team will arrived back as winners to a big welcome party in Zagreb see pictures and details on pages 18 & 19.

rld Cup 2022

Luka Modrić Confirms He Won’t Be Retiring From International Football

Luka Modrić may have played his �inal World Cup game, but the Croatia captain has con�irmed after his team beat Morocco to win bronze in Qatar that he will play on to at least the Nations League �inals.

Modrić played the full 90 minutes in Croatia’s 2-1 victory against Morocco and won his second World Cup medal, adding bronze to the silver he won in Russia in 2018.

There has been speculation for a while that the 37-year-old might retire from the Croatian national team after the World Cup but he has con�irmed that he will continue on.

“We did something incre-

dible for Croatia and Croatian football. We wanted gold, we were close. Unfortunately, we did not succeed and we are sorry, but in the end we can be happy and proud of what we did and how we played this tournament. We are going to Croatia as winners, that is what we wanted and achieved.

Now let’s have fun and enjoy what we’ve done, this is a big deal.”, Luka Modrić told HRT after the match.

Modrić has achieved great success for his club, and this is his second medal with the national team.

“Of course it is something special, a medal at the second World Cup in a row makes me happy. With everything

we do as a team in recent years, we have grown a lot, which is shown by the games and results. Croatia is not a miracle of the last 20 years, but a constant. They can no longer see us as a dark horse, but as a superpower in football.”, added Modrić.

When asked if we’ll see him in Croatia shirt again and in the Nations League and Euro quali�iers, he answered, “That’s the plan. When we got to the �inal, I took part in all of that, it would be pointless if I didn’t play the Nations League �inals, so after that we’ll see how to proceed. But I de�initely want to stay for the Nations League.”, concluded Modrić.

Over 500,000 fans lined the streets of the Croatian capital and crammed into Ban Jelačić square to show their appreciation for the Croatian football team as they arrived home last Sunday afternoon after winning bronze at the 2022 FIFA World Cup.

The team and staff landed at Zagreb’s Franjo Tuđman Airport at around 5:10 pm local time.

The bus carrying the team then made its way towards the centre and the main square where fans had been from the earlier afternoon. Not even the cold temperatures put the fans off and when the team �inally arrived on Ban Jelačić square in downtown Zagreb the �lares, �lags and partying began. The players were introduced one by one on to the stage to celebrate the magni�icent success with the fans. Prljavo Kazalište then played a number of their famous

hits like “Ruža Hrvatska”, “Marina”, “Ne zovi, mama, doktora” and “Lupi petama”before the players took the microphone.

“Let’s all together now, for my Minister of Defence! Will you help me a little?” Domagoj Vida asked the crowd before getting the crowd to chant Joško Gvardiol’s nickname. “Honestly, I won’t sing, but I would like to take this opportunity to thank everyone. We love you a lot,” said Gvardiol. “Good evening, Croatia! Thank you for coming in such large numbers. Congratulations on everything. I don’t know what to tell you,” Marcelo Brožović said next.

Captain Luka Modrić was next to address the crowd. “Good evening, Zagreb. Good evening, Croatia! It’s nice to see you again after four and a half years. Thank you for coming in such large numbers. We wanted to come away with the gold, but I think this third pla-

ce is also a big deal. And your coming here shows that. I would also like to say that I am convinced that in the future this national team will bring gold to Croatia,” Modrić said.

As the crowd began chanting for Modrić to keep playing for Croatia, coach Zlatko Dalić took the mic.

“Luka will stay, be sure of that. Nothing can stop us. Neither cold weather nor winter.

Thank you for that,” said Dalić, as the crowd broke out into a chant of “Dalić, majstore (master)”. “I wouldn’t be a master if there weren’t these people behind me. And so allow me to thank everyone, these people behind me who won bronze and who united Croatia again.

They showed unity, humility, modesty, courage, determination, patriotism and faith. And for that, dear God rewarded them. Nothing is accidental. They

deserve all the glory, all the honour. Yesterday I bowed to them and today I will on behalf of all of you. They deserve it, our Croatia deserves it and we are the proudest in the world. This is the Croatia of our dreams, Croatia as it must always be. We deserved it and we can freely say and thank those who brought our Croatia. We live the values and thank you dear people. Enjoy.”

“It is dif�icult to speak after these two sizes before me. Thank you all, you pushed us and I want to thank you all,” said Dominik Livaković. “Good evening, Croatia. I repeat Brozović’s words: “Jebote, Kolko nas ima”,” Dejan Lovren said.

The choir of HRM “Sveti Juraj” sang the national anthem “Moja Domovina” and “Lijepa li si”, as the fans lit �lares in the crowd.

The celebrations ended with a song chosen by Zlatko Dalić.”Croatio, iz duše te ljubim”.

How

HNS

Following an absolutely incredible performance at 2022’s World Cup over in Qatar, the Croatian national team arrived home las Sunday evening to a packed Ban Jelačić Square and a welcome home celebration reminiscent of scenes from 2018 - which they thoroughly deserved.

With football fever now over for another four years, just how much will HNS get from FIFA, and how much will Croatia’s players earn

from the government?

The Croatian national team (or the Vatreni, if you prefer) played an absolutely fantastic game of which we can all be very proud, they defeated Morocco 2:1 and pocketed the bronze medal. Thanks to them having showcased Croatia’s enormous sporting spirit, they will all also receive handsome amounts of money, but how much does it all amount to, precisely?

HNS will receive a cheque

for 30 million dollars (Morocco will receive one worth 25 million dollars) from FIFA for coming third place, and this sum will later be divided between the federation itself and the Croatian national team in a ratio of 60-40 or 55-45 percent. It will be carried out in whichever manner the two parties agree.

Of the amount that will go to those who deserved it the most, 80 percent will be paid directly into the Croa-

tian national team players’ personal bank accounts, and 20 percent to the members of the team’s dedicated coaching staff.

That’s not all, because all members of the Croatian national team will all also receive 120,000 kuna each from the government, as this is according to the regulation for awards to athletes in Olympic sports for medals won at world championships held every four years, i.e the World Cup.

How Does The Small Succeed On The Wor

Croatia has now reached the semi-�inals of world’s biggest sporting event, the football World Cup, twice in a row and three times since it became an independent nation in the 1990s with just 3.8 million people. “These guys are not normal,” coach Zlatko Dalić said after the quarter�inal win against Brazil.

After the heroics again at this World Cup, many are again asking the question, and with good reason, is Croatia the best sporting nation in the world?

Croatia has achieved remarkable sporting success since gaining independence in the early 1990s and has punched above its weight with major success in some of the world’s most competitive sports, not just football. Although keenly debated, a number of critics agree that football and tennis, with the amount of participation in the world, are the top two most competitive global games.

In these two sports, which is a good starting measure of a nation’s sporting prowess, Croatia has achieved what some of the so-called ‘big’ nations could only dream of.

The nation won bronze at the 1998 FIFA World Cup and the following year climbed to 3rd in the FIFA rankings. Croatia has also quali�ied for all but 2 major tournaments since its 1998 debut. Local Croatian clubs have also supplied Europe’s top clubs with dozens and dozens of players over the years, highlighted in by the fact that that a Croatian player has been part of the winning UEFA Champions League team for the past 10 years in a row.

In tennis, Croatia could have possibly gone one better. In 2005 Croatia won the Davis Cup out of over 160 teams in the world and then won it for the second time in 2018. They were also runners-up twice and are currently the No.1 ranked team in the world.

How Much Will Croatian Clubs Earn From Croatia’s World Cup Performance?

We know how much FIFA will give to HNS and how much each player on the Croatian national team will take home from the government for their time spent representing the country in Qatar this year, but what about the Croatian clubs themselves?

The Croatian national team performed incredibly

under the guidance of the much loved Zlatko Dalić, remaining in the game at the World Cup for the second time in a row until the very end (the last time being back in 2018), which greatly bene�its Croatian clubs whose players also play for the Croatian national team.

Dinamo Zagreb, which sent �ive of its players to

Qatar - Dominik Livakovic, Josip Sutal, Mislav Orsic, Bruno Petkovic and Sadegh Moharrami, will earn the most of all of the Croatian clubs (HNL). Croatian clubs will all receive 10,000 dollars for each player for each day spent at the World Cup in Qatar. In translation, Dinamo Zagreb will earn 50,000 dollars per day from

this alone for its players having been on the pitch over in Qatar.

This amount is paid out by FIFA for as long as the selected national team remains in the tournament, and the Croatian clubs themselves are compensated for the fact that the players had to undergo short preparations before the tournament.

It has produced Wimbledon (Goran Ivanišević), US Open (Marin Čilić), and French Open (Iva Majoli) champions, as well as a number of doubles and junior titles. Ivan Dodig, Mate Pavić and Nikola Mektić have won numerous Grand Slam titles. Croatia also are the current Olympic gold and silver medalists in tennis.

Moving on to other sports and the roll of honour is even bigger. Croatia has been the world and Olympic champions in handball, rowing, sailing and water polo.

There are also a host of individuals who have been world champions in their chosen sports, such as the great Janica and Ivica Kostelić (skiing), Blanka Vlašić (high jump), Sandra Perković (discus) and Sara Kolak (javelin), Martin and Valent Sinković (rowing), Giovanni Cernogoraz, Snježana Pejčić and Josip Glasnović (shooting) to name just a few.

There have been big successes in basketball, most notably the silver medal at the 1992 Olympics. There is also the large number of Croatians who have played in the NBA. At the 2016 Rio Olympics Croatia placed 3rd on a gold medal table weighted by population size. Punching above its weight? It sure

Nation Of Croatia Constantly ld Sporting Stage?

seems like it. But how? What is the secret?

Genetics, quality coaching and development structure, passion, culture, and an enormous love for country are some of the main reasons according to Romeo Jozak, one of the people most quali�ied to provide some insight.

Jozak is the former Technical Director of the Croatian Football Federation. He has a Doctorate in Science and has worked in almost every role in Croatian football, including working with Dinamo Zagreb’s famous Youth Academy. Jozak believes that it comes down to a combination of few things.

Genetics

“One obvious reason is the innate talent for sports that

the people in this part of the world are born with. This is clearly something intangible we were blessed with in the genetic makeup, but it is unde�inable. If we could �ind a way to bottle it and sell it, it would no doubt be the most sought-after product in the world,” Jozak says.

Coaching

Jozak says that there are a couple of other facts involved apart from genetics. He believes that the high-level quality of youth coaches in sports like football, handball, basketball, and water polo, plays a huge part in shaping the raw talent into something more, and eventually into producing elite athletes.

“We’ve strategically approved our technical development curriculum. That’s a guide material that a lot of coaches and academies are following. The same or similar view on developments is crucial,” he adds.

Patriotism

“The �inal part, for me at least, the one that binds together everything is the passion and love for sport that is deeply rooted into every Croatian, the love for our country that we can express most visibly when competing,” Jozak says, and there are others who agree this has played a big part. “It’s a chance to show the world, through different sports, that we exist. Sportsmen are the best ambassadors for us. It is a great inspiration to represent Croatia. There is a lot of pride. With the war and everything that went on, that increased the national energy. We don’t have to teach the kids to sing the national anthem. There’s national pride,” former footballer Igor Štimac once said.

Football

With football being his expertise and him playing a part in the development system, Romeo has some speci�ic views why Croatia has excelled in football.

“Football as a game has a long history in Croatia. Many don’t remember that the Croatian Football Federation was the �irst such institution in former Yugoslavia. From there on in, the core of every big team in Yugoslavian history was made from Croatians, leading up to 1987 when the only Yugoslavian World Cup title in football had been won, with players such as Boban, Štimac, Prosinečki, and Šuker as the biggest names. It almost seems that from the very beginning we were destined for this game,” he believes, before adding.

“On a more practical note, apart from the factors I mentioned earlier, it is all down to hard work. We have to make sure we don’t miss a single player with the potential to become great, be it in Croatia or in the Croatian diaspora worldwide.

Find the players early and then develop them properly, that is where the coaches are the key.”

Does Jozak believe certain areas or regions stand out when it comes to talent in Croatia?

“There are great athletes from every corner of our beautiful homeland that have risen to the very top and made us all proud. Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Pula and many, many others.

In the end, it is perhaps this unity most of all, that is sometimes lacking in other areas, but which really comes together in sport, that makes us so successful competing on the world stage.”

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Godine dopisivanja s istaknutim �igurama hrvatskih organizacija i pojedinaca autor je sabrao ukoričivši najreprezentativnije priloge

Uorganizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je 8. prosinca ove godine, u nazočnosti štovatelja i prijatelja te predstavnika državnih ustanova, svečano predstavljena knjiga autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine - Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. – 2022.“, uz prijevod na engleski jezik prve Asićeve knjige pod naslovom „Vapaj iz daljineHrvati (Zapadne) Australije (1976-2016)“ / „A Cry from Afar Croats of (Western) Australia (1976-2016)“.

Dvostruka je to Asićeva svečanost, uz promociju prijevoda ranije objavljenih memoara, javnosti je predstavljena i dodatna knjiga pisama i dokumenata iz bogate Asićeve pismohrane. Dvostruko izdanje predstavili su zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš, autor Stjepan Asić iz Australije i Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ija, koja je i moderirala programom.

Građa knjige „Pisma iz daljine, 1976. – 2022.” publicista Stjepana Asića donosi pred čitateljstvo niz važnijih pisama, osvrta i članaka koje je autor kroz desetljeća emigracije razmjenjivao s aktivistima raznih hrvatskih iseljeničkih kulturnih, društvenih i političkih organizacija te pojedinaca, razvivši s njima nerijetko i snažno osobno prijateljstvo.

Godine dopisivanja s ista-

U srcu zapisana domovina Hrvatska

ga narodnog vijeća (HNV-a) od 1976. Predsjednikom Mjesnoga odbora u Perthu postao je 1977., a od 1978. do 1992. bio je glavni tajnik te organizacije.

knutim �igurama hrvatskih organizacija i pojedinaca autor je sabrao s vremenskim odmakom, ukoričivši najreprezentativnije priloge, a oni se doimaju kao efektan dodatak prvoj Asićevoj knjizi „Vapaj iz daljine - Hrvati (Zapadne) Australije 1976.-2016.)“. Pisma su objelodanjena u kronološkome redoslijedu – autentično zrcaleći emocije i aktivnosti emigranata Asićeva naraštaja, zahvativši period od pet desetljeća, točnije punih 46 godina - i to od

1976. do 2022. godine.

Dr. sc. Ivan Tepeš je čestitajući autoru, hrvatskom iseljeniku i političkom emigrantu, na vrijednom doprinosu hrvatskoj historiogra�iji i znanosti općenito (budući da se iseljeništvom bave i druge znanosti), istaknuo veliku vrijednost ovih knjiga kao primarnih javno objavljenih izvora na hrvatskom i engleskom jeziku.

Preko sadržaja objavljenih pisama možemo vidjeti odnose unutar hrvatske političke emigracije, aktivnosti i odnose prema stranim, međunarodnim političkim čimbenicima, i vrlo važnom odnosu s medijima imajući u vidu stereotipe o hrvatskoj zajednici u Australiji – rekao je Tepeš.

“Memoari 'Vapaj iz daljine' autora Stjepana Asića s višedesetljetnom australskom adresom kroz paletu osobnih doživljaja istodobno daju i pregled o životu Hrvata iz Zapadne Australije u razdoblju od sredine sedamdesetih prošloga stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Sam naslov već daje naslutiti au-

torov motiv pisanja knjige.

Izazovi migrantskog života tijekom četiri najvažnija životna desetljeća u tuđini, uz jezične i ine barijere, mogu se sažeti u znakovitu naslovnu sintagmu 'Vapaj iz daljine'. Autor kroz čitavu lepezu aktivnosti iznosi svoju autobiografsku priču, kritički opisujući pojedinosti vlastitog životnog puta na vremenskoj okomici od gotovo pola stoljeća, osvrćući se na važnost podrijetla, na (samo) potvrđivanje kroz rad, značaj domicilnog društva i migrantskih mreža kao i ostalih društvenih veza za opstanak - malog čovjeka, ali velikih ljudi žarkoga srca - daleko od zavičaja.

Kroz autorov pripovjedački izričaj zapažaju se nijanse, raspon i talent dostojne i značajne karijere gospodarstvenika i političara, koji je svojim radom spojio sve tijekove nekadašnjeg i suvremenog hrvatsko-australskog života. Prijevod na engleski njegovih memoara bit će divna uspomena ne samo za njegove unuke, već i za cijelu australsku javnost, gdje već

stasa četvrti naraštaj građana hrvatskih korijena, zainteresiran za hrvatsku prošlost i a�irmaciju hrvatskih interesa danas.

Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga važnih za očuvanje hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji, autor Stjepan Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata gdje je svima u srcu zapisana domovina Hrvatska. Autor je priču globalnog značaja obogatio osobnim slikama, oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, slikama s javnih nastupa, brošurama te ostalom arhivskom građom", kazala je Vesna Kukavica.

Autor Stjepan (Stephen) Asić - političar, gospodarski i javni djelatnik - rođen je u Zagrebu, 10. ožujka 1944. Osnovnu školu završio je u Splitu (1955.).

Odselio se, ne bez trauma, u Montevideo (1957.), a zatim u Perth (1962.), gdje je maturirao i diplomirao na Tehničkoj školi za dizajn (1971.). Bio je član Hrvatsko-

Sabornik je znamenitoga Sabora HNV-a od 1985. do 1990. godine. Suosnivač je Međudruštvenoga odbora hrvatskih organizacija u Zapadnoj Australiji (1978.), čiji je bio tajnik i predsjednik (1991.-1992.). Jedan je od prvih urednika Hrvatskog radio programa u Perthu (1978.-1993.) i suosnivač Hrvatskoga socijalnog ureda (1992.). Također je član Hrvatskoga svjetskog kongresa (od 1995.), čijeg je ogranka za Zapadnu Australiju bio dopredsjednik (1995.-1997.), tajnik (1997.-2002.) i predsjednik (od 2002.).

Predsjednik je Kontinentalnoga tijela Australsko-hrvatskoga kongresa (od 2005.), dok je na svjetskoj razini bio potpredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa (2006.-2012.), glavni tajnik (2012.-2014.) te predsjednik (2014.-2016.). Pridonio je organizaciji Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu (2014.). Bio je i koordinator Hrvatskoga tjedna kulture (1989.-2009.) te je aktivno sudjelovao pri osnivanju privremenog odbora Hrvatske demokratske zajednice u Australiji (1989.), a za Domovinskoga rata u prikupljanju humanitarne pomoći za Hrvatsku, organizaciji javnih demonstracija te na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Organizator je godišnjih komemoracija bleiburškim žrtvama i Križnoga puta. Autor je više političkih članaka, pisao je o radu hrvatskih društvenih i političkih organizacija u Zapadnoj Australiji.

Bio je član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine, kao i predstavnik Australije (2013.2017.). Živi u Australiji i uživa s unucima. (Preneseno s matis.hr; tekst i fotogra�ije: Snježana Radoš)

REŽIM NA GRANICI HRVATSKE U BiH?

U BiH se može unijeti pet kilograma voća i povrća te kilogram ribe po osobi

Dozvoljeno je unošenja sjemena cvijeća i povrća, izuzev sjemena krumpira, u originalnom pakiranju ukupne težine do 100 g, koje nije namijenjeno za prodaju.

Budući da sve veći broj stanovnika Bosne i Hercegovine zbog nižih cijena i mogućnosti povrata poreza odlazi u kupnju u trgovine u Hrvatskoj, dobro je znati što se i u kojoj količini može prenijeti preko granice.

Kako stoji na službenoj stranici Uprave za neizravno oporezivanje, u BiH je dopušteno unijeti ili poslati osobne pošiljke mesa i mlijeka te njihovih proizvoda (osim mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane ili posebne hrane za kućne ljubimce potrebne iz medicinskih razloga) pod uvjetom da dolaze iz država članica EU-a, Andore, Lihten-

U BiH 1,163 milijuna zaposlenih i 203 tisuće nezaposlenih

Nekada su radnici u BiH bezuspješno tražili posao, a sada brojni poslodavci bezuspješno traže radnike, pa se tako došlo i do zaključka da za pet do deset godina u BiH neće imati tko raditi. Kakvo je trenutačno stanje na bh. tržištu rada, objavljeno je u anketi o radnoj snazi za treće tromjesečje, koju je u suradnji s entitetskim službama izradila državna Agencija za statistiku. Prema najnovijim podacima, radnu snagu u BiH u trećem tromjesečju ove godine činilo je 1,366 milijuna osoba, od kojih su 1,163 milijuna (85,2%) zaposlenih i 203 tisuće (14,8%) nezaposlenih osoba. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj zaposlenih povećao se za 0,8%, a broj nezaposlenih smanjio za 5,7%. Broj osoba izvan radne snage u BiH u trećem tromjesečju 2022. godine iznosio je 1,521 milijun i povećao se za 0,2% u odnosu na prethodno tromjesečje, stoji u anketi o radnoj snazi. U promatranom razdoblju, prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa aktivnosti bila je 47,3%, stopa zaposlenosti 40,3%, stopa nezaposlenosti 14,8% i stopa neaktivnosti 52,7%.

štajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskih otoka, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, i to u količini od pola kilograma po osobi.

Također je dopušteno unijeti osobne pošiljke mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane potrebne iz medicinskih razloga pod uvjetom da dolaze iz već spomenutih država. U BiH se može unijeti i riba pod uvjetom da je svježa riba, očišćena, a masa ribljih proizvoda ne prelazi po osobi jedan kg ili masu jedne ribe, ovisno o tome što je teže.

Prema pravilniku o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na bilju, biljnim proizvodima i reguliranim objektima, mogu se unijeti male količine bilja i biljnih proizvoda koje su izuzete od �itosanitarnog pregleda i propisanog postupanja. Male količine bilja i biljnih proizvoda u smislu tog pravilnika su svježe voće i povrće (izuzev

krumpira), ukupne težine do pet kg, zatim sječeno cvijeće i dijelovi biljaka uvezani u buket ili vijenac, jedan buket ili vijenac. Tu također spada i sjeme cvijeća i povrća (izuzev sjemena krumpira) u originalnom pakiranju ukupne težine do 100 g, koje nije namijenjeno za prodaju, do pet paketića, te lukovice i krtole ukrasnih biljaka, ukupno do tri kg. Isto pravilo vrijedi i za božićna drvca bez korijena gdje jedna osoba može unijeti jedan komad.

Ograničen je unos sobnog bilja i lončanica (izuzev bonsai drveta), i to do tri biljke po osobi, dok balkonskog bilja i neodrvenjelog ukrasnog grmlja jedna osoba može unijeti najviše deset komada.

Bez plaćanja davanja jedna osoba u Bosnu i Hercegovinu može unijeti i jednu litru alkoholnog pića s udjelom alkohola većim od 22 posto i dvije litre s udjelom alkohola manjim od 22 posto. Mirnog vina mogu

Porazni podaci: blagdanska trpeza nikad skuplja

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća iznosi 1154 KM, dok je, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica za studeni iznosila 2986,85 KM

Dolazi vrijeme kada će se obitelji okupiti za blagdanskom trpezom, no Badnjak, Božić i Nova godina donose dodatnu potrošnju i nikada skuplje blagdane.

Rast cijena određenih proizvoda i po nekoliko maraka jasno govori da će blagdanska košarica biti i do 50 posto

skuplja u odnosu na prošlogodišnju. Tako će, prema nekim izračunima, najskromnija košarica, koja je nekada iznosila oko 100 KM, ove godine biti skuplja za 50-ak maraka i iznosit će 150 KM. Prosječna košarica, za koju se ranije izdvajalo oko 300 KM, ove godine mogla bi poskupjeti za oko 150 KM, a ona bogata, koja je ranije stajala 500 KM, bit će skuplja i do 250 KM.

I tako, dok se nižu proizvodi čija je cijena rasla i više nego što su zabilježile statistike, džepovi bh. građana su sve tanji jer troškovi života ne prate jednako i rast plaća.

Naime, prema najnovijim podacima Agencije za statisti-

se unijeti četiri litre, a piva 16 litara.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja na ostalu robu nekomercijalnog karaktera u osobnoj prtljazi putnika ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 KM po putniku i danu.

U tu vrijednost ne uračunavaju se duhan i duhanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, mirno vino i pivo. Prema podacima sa službene stranice UNO-a BiH, u BiH je zemlju dopušteno unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe u količinama nužnim za uobičajenu terapiju, i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepis potvrde bolesti, potvrda liječnika, recept). Također, svi putnici koji unose ili iznose gotovinu ili vrijednosne papire u iznosu većem od 10.000 eura dužni su to prijaviti carinskom tijelu na svakom graničnom prijelazu u BiH.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Kandidat

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

BiH je 15. prosinca i službeno dobila kandidatski status za članstvo u EU. Kad kažem dobila, to treba doslovce tako i shvatiti, dobila, a ne zaslužila. Ono što je jedini razlog dodjele tog statusa Dragoj Našoj su geostrateški interesi zapada, konkretno rat u Ukrajini, a ne bilo kakav napredak BiH.

BiH još nije ispunila niti jedan od 14. uvjeta. Svi politički faktori u Dragoj Našoj javno su pozdravili kandidatski status, ali sam uvjeren da nekima od političkih aktera nije u interesu otvaranje pregovora s EU, analogno tomu i nikakav ulazak BiH u EU. Zbog toga što je to svakome jasno, visoki predstavnik Christian Schmidt je pozvao SDA na sastanak da im kaže kako ne smiju blokirati uspostavu vlasti.

Nakon toga, SDA je u svom stilu izvrtanja istine, laganja, preko Alme Čolo poručio kako je Schmidt tražio da se SDA treba povući iz vlasti. Veoma brzo su se pokajali zbog te izjave te je dotična Čolo napisala otvoreno pismo u kojem se ispričala Schmidtu. Svoju laž pravdala je tako što je ustvrdila kako je njegov zahtjev da ne blokiraju uspostavu vlasti shvatila tako da SDA treba stajati po strani. Prozirno i jadno opravdanje. No, da SDA ne odustaje od svojih radikalnih stavova pokazala je Čolo u nastavku teksta: „Ali Visoki predstavniče. ja Vama ne mogu oprostiti nametnute amandmane na Ustav Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na Dom naroda i nikada Vam neću oprostiti način izbora delegata u ovaj Dom koji se vrši u skladu s uputstvom SIP-a koje je doneseno u direktnoj koordinaciji s Vašim Uredom“. Kratko pojašnjenje što to ona i SDA ne mogu oprostiti Schmidtu. Ne mogu mu oprostiti što nije dopustio da Hrvate potpuno izbace iz vlasti, ne mogu mu oprostiti što svojim nametanjem izmjena Izbornoga zakona nije dopustio da „projekt Sejdo Komšić“ spuste do najniže, općinske razine. Na sastanku sa Schmidtom SDA je obećala da neće vršiti blokadu uspostave vlasti, ali nisu propustili naglasiti kako će koristiti sve mehanizme koji su im dostupni da ostvare svoje ciljeve i interese.

Što to znači?

Bakir Izetbegović polaže velike nade u većinu koju je dobio u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ta većina u klubu Bošnjaka daje mu mogućnost predlaganja kandidata za predsjednika ili dopredsjednika FBiH, daje im mogućnost da, ako ništa drugo, a ono otežaju imenovanje Vlade FBiH. Dokle će Bakir ići u opstruiranju uspostave vlasti, točnije u opstruiranju približavanja Drage Naše EU, pitanje je. Ne treba imati ni najmanju sumnju da SDA, koja je najjača bošnjačka stranka u BiH, i Bakira Izetbegovića ne zanima ulazak BiH u EU. Napredak u uspostavi vlasti zavisi prije svega od toga koliko će bošnjačke stranke „Osmorke“ biti kompaktne, odnosno dosljedne u provođenju potpisanoga sporazuma s HDZ BiH, ali i koliko će biti dosljedne u provođenju dogovora o uspostavi vlasti na razini BiH sa SNSD-om i HDZ-om.

ku BiH, prosječna plaća iznosi 1154 KM, dok je, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica za studeni iznosila 2986,85 KM.

Nadu u barem blagi pad cijena proizvoda i usluga na tržištu ulijeva trenutačni pad cijena goriva na svjetskoj razini, ali i u BiH.

Nakon osjetnog pada cijena goriva, ispunjeni su uvjeti da se isto dogodi i s osnovnim prehrambenim namirnicama te ostalom robom koju svakodnevno kupujemo. Iako su to mlinari ranije najavljivali, do kraja ove godine neće doći do poskupljenja brašna, a građani mogu barem malo odahnuti.

Nikako ne treba iz vida ispustiti izjavu Bakira Izetbegovića da se ne smije dopustiti vlast Dodiku i Čoviću. Ta izjava zapravo znači da on i njegovi sljedbenici i dalje misle da je BiH država samo Bošnjaka-muslimana, a da Hrvati i Srbi tu mogu biti samo kako bi Bošnjaci-muslimani zapadu i dalje prodavali priču o nekoj multietničnosti kojoj oni teže. Izetbegović polaže nade da će razgovori o izmjenama Izbornoga zakona za Dom naroda i Predsjedništvo i izjave Dodika i Nermina Nikšića, odmah nakon potpisivanja sporazuma o uspostavi vlasti na državnoj razini, da različito misle o ulasku BiH u NATO, razbiti monolitnost „Osmorke“, koja je i onako heterogena, te da će neke iz te „Osmorke“, vremenom pridobiti uz sebe i SDA, a što bi opet značilo nove turbulencije u BiH. Izgleda da je saga o četvrtom kandidatu SNSD-a u Domu naroda završena. Poznato je koliku borbu su vodili Bošnjaci-muslimani da se Dodiku ne dopusti kontrolni paket u Domu naroda, a koju s četiri zastupnika ima. SIP, koji je sigurno pod utjecajem SDA i Bakira Izetbegovića, na svojoj sjednici priznao je nevažeći listić, istina ne jednoglasno, što je značilo da SNSD gubi četvrtog zastupnika. Uslijedila je žalba SNSD-a Sudu BiH, koji je, prema informacijama koje su procurile, uvažio tu žalbu tako da SIP-u ostaje samo da potvrdi odluku suda. Međutim, budući da je u Dragoj Našoj sve moguće to treba uzeti s rezervom, odnosno pričekati i konačnu potvrdu SIP-a.

Ali da vidimo što će Draga Naša dobiti ovim kandidatskim statusom? Treba znati da se za sam kandidatski status ne vežu neki posebni �inancijski fondovi kojima će BiH imati pristup. Taj status donosi neke pogodnosti, prije svega indirektne koji se odnose na imidž zemlje te bolji investicijski potencijal. Također treba znati da BiH godinama ima pristup fondovima kao i druge države s kandidatskim statusom, ali ih skoro i ne koristi. Draga Naša, zbog svog ustroja iz Daytona nema, recimo, državno ministarstvo poljoprivrede te joj je put do novca otežan. Što je najzanimljivije formiranje nekih državnih ministarstava je skoro nemoguće jer to ne želi Republika Srpska jer bi taj prijenos nadležnosti slabio Republiku Srpsku.

I na koncu Čović, Dodik i Nermin Nikšić u ime „Osmorke“ obećali su kako će zbog dobivanja kandidatskog statusa BiH oni sve učiniti da do Božića ili najdalje do Nove godine imamo uspostavljenu novu vlast. Hoće li Draga naša ispuniti sve uvjete i brzo postati članica EU ili će ostati vječiti kandidat, vidjet ćemo. ČESTIT VAM BOŽIĆ, SVETO POROĐENJE

Svečanosti dodjele državljanjstva pomaknut će se s 26. siječnja

Najavljena je velika promjena ključnog događaja na Dan Australije dok se nastavlja negativan stav javnosti prema ovom državnom blagdanu.

Voditelj kanala Sky News Paul Murray navodi da Australija „svakim danom postaje sve veća” populacija, u odnosu na prethodnu godinu narasla za gotovo 300.000 stanovnika. „Danas u našoj zemlji živi gotovo 26 milijuna ljudi”, rekao je.

Albaneseova vlada dopustit će održavanje svečanosti dodjele državljanstva i na druge dane, osim Dana Auatralije. Počevši od 16. prosinca, svečanosti dodjele državljanstva moći će se održavati tri dana prije ili nakon 26. siječnja. Prije ove promjene sve su se dodjele državljanstva održavale isključivo 26. siječnja, što je dan žalosti za brojne urođenike.

U petak ujutro, ministar za imigracije Andrew Giles najavio je ovu promjenu koja je uslijedila nakon odluke gradskih vijeća Melbournea kojom su najavljeni planovi odmicanja od održavanja svečanosti na Dan Australije.

Giles je izjavio kako je ova promjena donesena nakon što su vijeća otkrila da su s održavanjem svečanosti na državni blagdan povezani veći troškovi. „Australsko državljanstvo važna je poveznica za sve Australce, bez obzira na to jesu li rođeni ovdje ili su Australcima postali vlastitim odabirom, u srcu svega leži ujedinjena, povezana, uključiva Australija”, rekao je.

„Vladin prioritet je osigurati da se onima koji su izabrali postati australskim građanima omogući da ovo proslave u vlastitim zajednicama s obiteljima i prijateljima što je prije moguće.”

Bivši premijer iz redova liberala Scott Morrison donio je 2019. odluku kojom je lokalne vlade prisilio svečanosti dodjele državljanstva održavati isključivo 26. siječnja, na Dan Australije. Jedno gradsko vijeće u Melbourneu već

je ukazalo na to da ove svečanosti ne namjerava održavati 26. siječnja.

Gradonačelnica Gradskog vijeća Merri-Bek Angelica Panopoulos izjavila je da je prijedlog za prestanak održavanja spomenutih svečanosti na Dan Australije donesen na sastanku Gradskog vijeća 7. prosinca. „Gradsko vijeće za Merri-bek podržava promjenu datuma Dana Australije od 2017. tako da se proslava našeg nacionalnog dana može održati na način koji je uključiv za sve”, rekla je.

U siječnju ove godine tisuće su se sa svih strana zemlje okupile kako bi se datum obilježavanja Dana Australije promijenio budući da urođenici tada tuguju obilježavajući ono što nazivaju „Danom invazije”. Svake godine priznanje „Dana invazije” sve više raste, vijeća, tvrtke i utjecajne osobe apeliraju na vladu da promijeni datum obilježavanja Dana Australije kako bi se proslava mogla održati bez uzrokovanja dodatne boli za pripadnike Prvih nacija.

Vijeće je izdalo izjavu u kojoj je pozdravilo odluku federalne vlade da se dopusti održavanje svečanosti dodjele državljanstva tri dana do ili od održavanja Dana Australije. „Zahvalni smo federalnoj vladi što će dopustiti nama i svim vijećima da poslušamo naše zajednice i donesemo odluke koje su ispravne za nas kada planiramo svečanosti dodjele državljanstva u siječnju”, izjavila je gđa Panopoulos.

„Radujemo se održavanju brojnih svečanosti 2023. kada ćemo slaviti dobivanje državljanstva i svega onoga što nas čini Australcima, uključujući našu iduću svečanost koja će se održati 24. siječnja.

Uvijek ćemo slušati tradicionalne nositelje i zajednice naših Prvih nacija o temama koje su im važne. Dan 26. siječnja za mnoge u našoj zajednici je bolan dan i to nije pravi dan za slavlje.”

Građanima osigurati pomoć od 230 dolara

Do sada neviđena intervencija trebala bi zaustaviti rast električne energije u Australiji koji je trebao iznositi 66%, no postoje sitnice koje su vam u cijeloj priči možda promakle.

Plan laburističke vlade o upravljanju energijom mnogi opisuju kao „sovjetsku” politiku upravljanja plinom tvrdeći da bi cijene plina mogle porasti za 175 dolara godišnje. Izvršni direktor Santosa Kevin Gallgher predvodi kritike upućene vladi upozoravajući da se radije usmjeri na ulaganja i radna mjesta u industriji.

Povećanje troškova za električnu energiju drastično će se smanjiti nakon je što federalna vlada donijela ograničenje cijena plina i ugljena koje će vrijediti godinu dana te će tako kućanstvima uštedjeti po 230 dolara. No i dalje stižu upozorenja da će se Australci susresti s visokom cijenama električne energije, ali vladin paket hitnih mjera, uključujući i dosad neviđenu intervenciju na tržištu, spasit će kućanstva i tvrtke od potpune krize.

Ključna točka koju bi Australci trebali zapamtiti je da da neće primiti rabat od 230 dolara na cijenu električne energije već da će intervencija na tržištu značiti da će cijena ugljena i plina potrošače stajati manje na budućim

ANTHONY ALBANESE

računima električne energije, a ova ušteda prosječno će iznositi oko 230 dolara.

Na posebnoj sjednici vlade izglasan je u oba doma vladin paket mjera za hitne situacije s potporom Zelenih, Davida Pococka i Jacqui Lambie u Senatu. Ovim zakonom uvodi se jednogodišnje ograničenje cijene od 12 dolara po gigadžulu plina te 125 dolara po toni ugljena. Federalna vlada odvojit će 1.5 milijardi dolara, a isti iznos izdvojit će države i teritoriji, u sklopu paketa pomoći. Ovaj paket tek će biti raspoređen, no popusti će biti podijeljeni na vlade država i teritorija počevši od travnja u obliku smanjenih računa za energente kako bi se izašlo na kraj s in�lacijom.

Anthony Albanese rekao je da će izravni popust samo pogoršati in�laciju, što bi za posljedicu imalo produljenje krize. „Trebamo u ovoj krizi djelovati odmah kako bismo

Australcima sačuvali radna mjesta kako bi oni mogli uzdržavati svoje obitelji, ali i kako bismo si osigurali budućnost”, rekao je premijer u parlamentu.

Procjenjuje se da će kombinacija mjera cijene od 12 dolara po gigadžulu plina te 125 dolara za tonu ugljena i 3 milijuna dolara pomoći donijeti smanjenje in�lacije za 0.7%, od toga će 0.5% biti izravna posljedica zamrzavanja cijena.

Oporba je kritizirala laburiste zbog 230 dolara olakšice budući da su u predizbornom obećanju govorili o 275 dolara. Laburisti navode da je rat u Ukrajini donio energetsku krizu koju nitko nije mogao predvidjeti. U proračunu donesenom u listopadu, Državna riznica predviđala je da će cijene električne energije narasti za 20% ove �inancijske godine te 36% godinu dana kasnije, što zajedno donosi po-

većanje od 63%. Ograničenje cijena smanjit će ovaj rast na 23% iduće godine, no računi bi i dalje trebali biti 47% viši tijekom ove dvije godine. Oni koji imaju pravo na popuste uštedjet će dodatnih 10%.

Za cijene plina za koje se predviđao porast od 20% ove �inancijske godine te 20% iduće, sada se predviđa porast od 18% ove godine, te samo 4% iduće. Državni rizničar Jim Chalmers potvrdio je da će zamrzavanje cijena biti ponovno razmotreno sredinom 2023.

Ministar energije Chris Bowen umanjio je zabrinutost da bi zamrzavanje cijena moglo imati stravične posljedice po industriju plina. „Tijekom 2021. 96% plina prodavalo se za manje od 12 dolara po gigadžulu. Prosječna cijena iznosila je 9.20 dolara, to je bila pravedna cijena i distributeri plina nisu se žalili”, rekao je Bowen u parlamentu. „Bilježili su pristojan pro�it, a od tada smo vidjeli strmoglavi rast cijena. Ovo je australski plin na našem tlu i u našim morima i stoga imamo pravo na pravednu cijenu.”

„Poštujemo pravo plinskih tvrtki da maksimiziraju svoj pro�it. Naš je posao zaštititi australski narod i djelovati u nacionalnom interesu… nećemo stajati mirno dok Australci plaćaju Putinov rat u Ukrajini.”

Potpore za kupnju nekretnina za stanovanje

Medicinski tehničari i edukatori u ranom djetinjstvu u Novom Južnom Walesu sada će ispunjavati uvjete za potporu esencijalnim radnicima kako bi mogli stanovati u blizini mjesta gdje rade. Oni će se pridružiti policijskim djelatnicima, učiteljima, medicinskim sestrama i primaljama koji su do sada mogli kupiti nekretnine uz svega 2% pologa uz jednake kamate.

Program pod nazivom „ Shared Equity Home Buyer Helper” trebao bi biti pokrenut 23. siječnja, a u sklopu tog programa vlada će s do 40% doprinijeti u kupovini

UMelbourneu je proglašena crvena uzbuna vezana za vozila hitne pomoći nakon što je broj slučajeva COVID-19 toliko narastao da je došlo do porasta potražnje usluga hitne pomoći i nedostatka djelatnika.

Državni sektor vozila hitne pomoći Viktorije koji se nalazi u problemima dobio je veliku potporu zahvaljujući tome što je diplomiralo stotine novih medicinskih tehničara. Dodatni 631 diplomac pridružio se tako ovom sektoru tijekom godine, navodi premijer Daniel Andrews.

nove nekretnine za stanovanje ili 30% za postojeću nekretinu za one koji ispunjavaju uvjete.

U iduće dvije �inancijske godine dostupno je 3000 mjesta godišnje za esenci-

MEDICINSKI TEHNIČARI I EDUKATORI

jalne radnike, kao i za samce iznad 50 i samohrane roditelje s maloljetnom djecom. Ovo će se primjenjivati na nekretnine do 950.000 dolara u Sydneyju i regionalnim centrima uključujući Središ-

nju obalu, Illawarru, Lake Macquarie, Newcastle i sjevernu obalu Novog Južnog Walesa.

U ostalim dijelovima Novog Južnog Walesa maksimalna vrijednost nekretnne ograničena je na 600.000 dolara. U sklopu programa primjenjuje se ograničenje maksimalnog bruto prihoda od 90.000 dolara za samce te 120.000 dolara za parove.

Bendigo i Adelaide Bank bit će inicijalne �inancijske institucije koje će davati kredite za spomenuti program, dok će ostale institucije dobiti priliku pridružiti se ovoj inicijativi iduće godine.

Novi diplomci stupili u službu

KRIZA U KOLIMA HITNE POMOĆI VIKTORIJE

„Osim što smo unovačili nove tehničare, surađujemo sa zaposlenima u ovom području kako bismo osmislili nove načine kako pružiti skrb u situaciji u kojoj se djelatnici naših vozila hitne pomoći susreću s rekordnom potražnjom”, rekao je. „Nastavit ćemo osiguravati resurse i infrastrukturu koji su postajama naše hitne pomoći potrebni tako da mogu i dalje pružati najbolju moguću skrb građanima Viktorije.”

Ima u komšiluku netko tko samo čeka zeleno svjetlo od Putina pa da krene ponovno mijenjati granice

Katar je ovih mjesec dana bio centar svijeta. Osobito ako svijet broji oko tri milijuna i 800 tisuća sretnika. Sretnici su “riknuli” od sreće kad su u petak 16. prosinca doznali da utakmicu s Marokom sudi arapski sudac iz Katara. K’o da susret Hrvatska-Srbija sudi “sudija” iz Banja Luke. Bolje bi bilo da FIFA igra na sigurno pa da je opet delegirala Danijela Orsata. On je već “zasr’o”… No, nemojmo biti zlobni i sitničavi. Fudbal ujedinjuje narode. Za nogomet nisam siguran. Vožd srpskog (polu)sveta odnosno Aca Vučić kliče urbi et orbi: “Navijat ću protiv Hrvata, svim srcem za našu braću Marokance”. Uz Vučića i naši “vučići” Vedrana Rudan, Bora Dežulović, Ante Tomić, Pofuk, Gera, Pupi, Jurica, iznenada su valjda posvojili oko 35 milijuna Marokanaca. Dobro da za treće mjesto ne igramo protiv Kine ili Indije. Bora Dežulović je jasan k’o boza: “Ne volim hrvatsku reprezentaciju jer su mali debili doveli Thompsona da im pjeva”. Davno sam gledao genijalni Šijanov �ilm: “Tko to tamo peva”. Bilo je to osamdesetih. Ne sjećam se da su u njemu igrali Rudanica, Dežulović, Pupi… ali nekako sam siguran da sam ih vidio u onom legendarnom autobusu s Pavlom Vujisićem.

Uglavnom, subota je bila “To be or not to be” pa makar nam sudili Vulin, Rudanica i Ante Tomić kao pomoćni suci. Značaj posjeda lopte je Joško Jeličić plastično objasnio na HRT-u: “To je kao kad za šankom zabavljaš ženu do pet sati ujutro, a onda dođe drugi pa ona ode s njim”. Ti si bio u posjedu do pet, a drugi je realizirao. Ivica Granić k’o i obično pogađa bit problema. VAR je Ivica preveo kao VARanje. Jedan VAR vrijedi za tzv. velike, a kad se potkradaju mali, kao recimo Hrvatska, onda se uključuje druga tehnologija. Za razliku od pet dosuđenih penala za Argentinu, za nas je dosuđen samo jedan. I taj je VARanje poništilo. Krade se u Kataru, krade…

Na “ovim prostorima” se budno prate uspjesi naših naroda i narodnosti. Srbe se i dalje podcjenjuje. Vulgarni nacionalizam ne poznaje granice. Zato su nam granice oduvijek problem. Marija Zdenka Malika otkriva Ameriku pa odmah šalje novost u svijet: “Srbi nikada nisu izgubili u četvrt�inalu, polu�inalu i �inalu Svjetskog prvenstva!”. Kad čovjek malo razmisli, Marija je stvarno u pravu! Do kada će komšije imati snage da tu sjajnu tradiciju održe i izdrže, e to zaista ne znam. Ali ja im želim da i dalje ustraju. Tu im neće pomoći ni braća Marokanci s obzirom da su izgubili polu�inale od srpskih ljubimaca Francuza.

Kako bi rekli u Večernjaku “pravi rašomon”. Kako, recimo, objasniti strancu kojem je nogomet zadnja rupa na svirali, a koji igrom slučaja gleda tekmu Francuska-Maroko, da je bjelačka ekipa iz Afrike, a crnačka iz Francuske. To zbilja stvara kaos u glavama širom EU-a. Bijeli iz Afrike demonstriraju Parizom i Bruxellesom zbog pobjede crnih iz Europe. Pale automobile, šoraju policajce, jako su ljuti na crne. Jadni afrički bijelci, opet ih Europljani ugnjetavaju, ali sada su ugnjetači crni. Ah, taj rasizam! Plati pa se rugaj. Danas se rugaju oni koji još nisu platili. Ali će brzo platiti…

Ni kod nas se ne zna tko pije, ali se zna tko plaća. Čitam na fejsu “fak(ing) news”. Javljaju da je Tomašević odlučio platiti Thompsonu samo da ne pjeva na dočeku Vatrenih. S druge strane, Prljavom kazalištu nitko ne garantira da će im platiti ako budu pjevali. Kad smo već kod pjevanja, netko mi je poslao na Facebook moju fotogra�iju sa sljedećim tekstom: “Croativ.net. Zvonimir Hodak: netko bi rekao, doći će vrijeme da će Vučić pjevati Čavoglave, i to na albanskom”. Kad danas vidite kako bijela momčad igra za Afriku, a crna za Europu, onda nije samo u sferi imaginacije da Vučko jednom malo zapeva…

Svađaju se dva Srbina prije tekme Hrvatska-Argentina za koga će navijati.

“Pa za Argentinu, razume se”. “Čoveče, jesi li ti bre normalan, pa tamo ima više ustaša nego u Hrvatskoj”.

Političari su pohrlili u Katar, uvjereni da će donijeti sreću repki, kao što su usrećili narod. Koju radost i sreću su nam podarili naši momci kad su pobijedili i eliminirali sa Svjetskog prvenstva nogometnog diva Brazil. Oni su bili sigurno jedan od glavnih favorita za osvajanje naslova prvaka Svjetskog prvenstva. Kažu na fejsu da se narod nije tako radovao ni kad je Tito umro! Bilo je još zgodnih zafrkancija na fejsu kao npr. ovaj pragmatični oglas: “Mijenjam ulazak u Schengen za broncu sa Svjetskog prvenstva”.

Zbog masovnog odlaska na Svjetsko prvenstvo broj radnika u Hrvatskoj se drastično smanjio. Broj neradnika ostao je isti.

Upravo se dogodilo!!! Slapovi sreće! Hrvatska-Maroko 2:1!!! Još jedna brončana medalja zlatnog sjaja. Osvojena na njihovom terenu, s njihovim sucem. Nije im pomogao ni Vučić, ni njegova “braća” Marokanci. Varali su nas gdje su stigli. Protiv Argentine su izmislili penal protiv nas. Protiv Maroka su nam ukrali jedanaesterac. Prekršaj marokanskog igrača nad Gvardiolom u kaznenom prostoru zaslužuje po svim sudačkim pravilima najstrožu kaznu. To je bio penal za nas, čist k’o suza! Ali “iskusni” marokanski sudac se sjetio svoje obitelji i zviždaljka mu je ispala iz ruke. Poštenije prvenstvo organizirala bi i Picciotterija, famozna ma�ija u Kalabriji. To ti je tako kad si mali narod. Nama je tako pak kroz čitavu našu povijest. Bacali nas u jame, zakopavali duboko u zemlju, ali su zaboravljali da smo mi kao sjeme. Što nas dublje zakopaju, to mi brže ponovno niknemo.

Sve im je rekao otvoreno, pa su ga zatvorili…

Za Mariju Zdenku Malika samo podsjetnik: Srbija je tri puta sudjelovala na svjetskim nogometnim prvenstvima. Do sada bez ijedne medalje. Mi imamo toliko medalja koliko puta su oni do sada sudjelovali. A koliko puta smo mi sudjelovali? Da vas čujem! Ja znam… šest puta, a tri medalje!

Zamislite “mizantropsku egzistencijalnu mučninu” Sandi Blagonića i Bora Dežulovića koji strepi da “mali

debili” ne pozovu opet Thompsona na pozornicu, ili Vedrane Rudan koja je tužna i ružna. Naši “fudbaleri” su opet probudili nacionalni ponos i raspametili navijače, a ona opet nije ništa osjetila. Uglavnom, mali “debili” se vesele i ogroman dio naroda s njima, a veliki debili tuguju. Jugo-debili su duboko razočarani. Javio se jedan takav, Darko Antolić, naravno s lažnog pro�ila: “Vaš Livi je ustašlijsko smeće koje urliče Thompsonove ustaške budnice. Sramota za civilizaciju. K’o i ostala smeća iz repke. A takve dočekujete pa ste i sami takvi, sramota civilizacije”. “Civilizator” bljuje mržnju na sve one koji se raduju i osjećaju ponos Hrvatske. Tip je došao ravno iz opanaka pa otkrio da može svoju mržnju ispljunuti na fejsu. Naravno, dok Hrvatska ne usvoji praksu mnogih normalnih zemalja da se svatko može javiti na društvenim mrežama, ali samo sa svojim pravim podacima, tj. imenom i prezimenom, dotle će jugo-debili nastaviti nekažnjeno plasirati svoje unitarističko smeće.

Tu ni Tomašević ne bi mogao uvesti reda. Doček je bio veličanstven, ne zbog programa koji nam je pripremo Gradonačelnik, već zbog veselja i ponosa svih onih mladih i starijih koji su nas u ovo prohladno vrijeme grijali svojim toplim srcima i oduševljenjem. Na žalost ni ovaj puta neće biti Thompsona, vjerojatno zbog zdravstvenih problema u obitelji. Ali on je u srcima igrača, njegove se pjesme pjevaju posvuda, a vi orjunaši cmizdrite, kmečite i rokćite koliko vas volja. Možete tugovati naredne četiri godine. Sasvim je očekivano da je plasman Vatrenih na Svjetskom nogometnom prvenstvu rastužio mnoge jugo-nostalgičare diljem Lepe njihove. Portali Blic rs., Kurir.rs, Indeks.hr… ne mogu sakriti nelagodu. Rastužio je i ekstremno lijevu intelektualnu “elitu” u Hrvatskoj na čelu sa Sandijem Blagonićem, Puhovskim, Tomićem, Gerovcem, Katom Peović… No, još ne znamo što sve kažu “inostrani” izvjestitelji i kakvo je njihovo duševno stanje nakon našeg plasmana na treće mjesto na svijetu. Međutim, možemo samo jednom pogađati što o tom hrvatskom “ispadu” javljaju tzv. “neutralni” izvjestitelji iz Hrvatske. Za DW iliti Deutsche Welle dopisnik je Jovan Vukosavljević; za Algemeine Zeitung – Stevo Krivokuća; za The Guardian – Aleksandar Holiga; za Switzerland News – Željko Peratović; za Associated Press – Dušan Stojanović; za El Pais – Svetlana Milosavljević; za BBC –

Srboljub Životinjović; za CNN – Petar Štefanić; za Politiku – Vojislav Maco; za New York Times – Dean Jović; za TV France – Ivo Goldstein; za Washington Post – Žarko Puhovski; za Corriere della Sera- Slavenka Drakulić… Evo kompetentnih, objektivnih, dobronamjernih, hrvatskih ambasadora u “ceo svet”. Oni su naš prozor u svijet, možda najviše u “srpski svet”. Što god ti ljudi, slučajno ili ne, loše napišu u Hrvatskoj, kad god pokušaju plasirati neki novi “ustašluk” na utakmicama repke, koncertima… odmah se javljaju naši “crni anđeli” poput Dežulovića, Vedrane Rudan, Tomića, Jurice Pavičića, Branimira Pofuka… naravno, u obranu mlade države koja je nastala u tvrdoj borbi…itd. Kako bi rekla legendarna Tanja Torbarina “Moš’ mislit'”. Tako je to kad novinar postane makro sam sebi.

Priča se da kad su Bora Dežulović, Ante Tomić i Vedrana Rudan pozvani na sud, sudac je odmah sve priznao!

A sada pozdrav nogometu. Približavaju se tradicionalni praznici, Božić i Nova godina. Blagdanski ugođaj se već debelo osjeća na ulicama gradova i mjesta diljem Hrvatske. Prigoda je to, uz nogometni uspjeh naše repke, da ljudi bar na kratko zaborave svoje svakodnevne brige, probleme i neizvjesnost koja nas očekuje iduće godine. Čim stigne, prvo će Pupi “lomiti lebac” s novčićem, politički “vjernici” će mu i dalje vjerovati, a ni jedan ateist neće odbiti božićnicu. I tako će život bez Katra krenuti dalje. Droga zvana nogomet je potrošena, nema više “zelene trave i bijelih linija”. Knjige, umovi i kišobrani služe samo ako ih otvorite…

U životu svakog političara važne su samo dvije stvari. Prva je novac, a druge se ne mogu sjetiti. Možda moć…

Nastavlja se stara priča, ali nova serija “Sve hrvatske sramote”. Hrvatska je postala jedina zemlja EU-a i NATO-a koja je odbila prihvatiti obuku ukrajinskih vojnika. Država u kojoj agresor sudjeluje kao partner vladajućoj stranci može sebi dozvoliti ovu sramotu. Pomoć Ukrajini je civilizacijsko pitanje. Jesi li na strani agresora ili žrtve? I sad smo k’o fol sigurni da će nas Putin ostaviti na miru. Moš’ mislit’! Ima u komšiluku netko tko k’o zapeta puška čeka zeleno svjetlo od Vladimira, Vladimirovića. Netko tko se godinama sustavno naoružavao iz Rusije i Kine. Onaj koji nam je već poslao poruku mira i tolerancije o tome da su granice tu da se “menjaju”. Mi smo zaista zemlja koja kao da živi u oblacima. Sad nema Tuđmana kojem nikada nisu oprostili pobjedu u Domovinskom ratu. Tuđman koji je bio politički faraon. Mnogi se zavaravaju našim članstvom u NATO savezu. Sjetite se slučaja Cipar. Bio je u cijelosti grčki i to kad je Grčka već bila članica NATO saveza. Onda je jednog lijepog sunčanog dana turska vojska pripojila pola Cipra Turskoj. Turci su također članovi NATO-a pa je, narodski rečeno, vuk po tko zna koji put pojeo magare. Uostalom, živi bili pa vidjeli… Nadam se da se jednog dana nećemo crveniti zbog ovog diplomatskog sljepila.

Davno je Oscar Wilde napisao: “Moći pocrvenjeti u pravi čas zna biti vrlo korisno”.

Više od 30 tisuća gledatelja �ilma “Šesti autobus”

Film “Šesti autobus”, potresnu priču o padu Vukovara, pogledalo je u proteklih je mjesec dana u hrvatskim kinima pogledalo više od 30 tisuća gledatelja.

Dugometražni �ilm redatelja Eduarda Galića i scenarista i producenta Dominika Galića temelji se na istinitoj priči o tzv. šestom autobusu kojim su zarobljeni branitelji i ranjenici odvezeni iz vukovarske bolnice, a čija sudbina nije poznata ni nakon više od 30 godina.

Film je nastao na izvorima prikupljanima više od 10 godina kao i na beogradskim transkriptima sa suđenja za zločine na Ovčari koji su integralni dio scenarija prilagođen �ilmu.

Prikazuje se u više od 55 kina diljem Hrvatske, a već je prvi vikend imao 18.141 gledatelja, što je najbolje otvaranje hrvatskog �ilma ove godine, ali i četvrto najbolje otvaranje hrvatskog �ilma svih vremena.

Iz Blitza kažu kako je ekipi �ilma drago što su ga prepoznale i škole, koje organizirano odlaze u kina, “želeći mlađim naraštajima prenijeti neku drugu perspektivu hrvatske ranije povijesti, osigurati im dodatnu polugu za shvaćanje i razmišljanje o sadašnjosti, ali i prošlosti u kojoj se za Hrvatsku

Film se temelji na istinitoj priči o tzv. šestom autobusu kojim su zarobljeni branitelji i ranjenici odvezeni iz vukovarske bolnice

doista trebalo i isplatilo boriti”. Dodaju kako su se bojali da će �ilm imati samo kratkoročan uspjeh zbog izvrsno pogođenog ‘timinga’, usko vezanog uz 18. studenog i obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, no sadašnje brojke posjećenosti kinima više idu u prilog činjenici da ovaj �ilm doista vrijedi pogledati.

U �ilmu glume Marko Petrić koji je utjelovio glavni muški lik branitelja Josipa i Zala Đurić u ulozi Olivije. te Rade Vulin, Živka Anočić, Pavle Matuško, Ozren Grabarić, Arnaud Humbert, Goran Vrbanić, Josip Anković, Ivica Lučić, Ermin Sijamija, Muhamed Hadžpvić, Toni Gojanovic, Dušan Kovačević, Matija Prskalo, Aleksandra Balmazović, Alban Ukay, Radoslav Milenković te Borko Perić.

“Šesti autobus” u distribuciji Duplicata i produkciji MissArt-a i dalje se može gledati u kinima diljem Hrvatske.

Koju radost i sreću su nam podarili naši momci kad su pobijedili i eliminirali sa Svjetskog prvenstva nogometnog diva Brazil. Kažu na fejsu da se narod nije tako radovao ni kad je Tito umro!

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Kokos kiflići

Sastojci za tijesto: 50-60 dkg višenamjenskog brašna 10 dkg kokosa 25 dkg šećera 2 cijela jaja 1 maslac 1 prašak za pecivo Priprema:

Prvo stavite brašno, a zatim sve ostale suhe sastojke (šećer, kokos, prašak za pecivo). Zatim na kraju dodate jaja i maslac. Sve sastojke miješajte ručno. Morate napraviti čvrsti komad tijesta, a zatim ga ostaviti na stolu najmanje 30 minuta. Poravnajte tijesto i napravite male ki�liće. Možete ga napuniti nekakvim nadjevom, prema vašim željama (npr. čokoladnom kremom).

Poslužite ga šećerom ili bez. Čaša čaja će poslužiti. Izvrsna su slastica za djecu, pa ih obavezno dajte djeci za marendu. Ovi kolačići mogu trajati dulje vrijeme.

Ružice

Paprenjaci

Paprenjak je također tradicionalni hrvatski kolačić, pun crnog papra. Glavni je sastojak ove hrvatske verzije medenjaka. Sadrži i mlinske proizvode, šećer, škrobni sirup ili med, masti, jaja, začine. Kolačić mora imati najmanje 10% masti. Gotov proizvod može sadržavati najviše 5% vode. U crnim paprikama s otoka Hvara nema papra, dok u crnim paprikama iz Zagreba sadrži papar. Umijeće izrade tradicionalnog starogradskog paprenjoka zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.

te ga ukrasiti svim vrstama čokolade, začinima i drugim ukrasima za torte.

Sastojci za bijeli sloj: - 2 pune šalice brašna - 1 puna šalica šećera - 2 cijela jaja - 1 jogurt - 1 prašak za pecivo - pola šalice ulja - začini prema željama Drugi sloj: - polovica bijelog sloja 3 žlice kakaa

DJEČJI KUTAK

Sastojci: - višenamjensko bijelo brašno 50 dag - 220 g mljevenih oraha - 120 g šećera - 120 g maslaca - 120 g meda - 1 žličica mljevenog crnog papra - 1 žlica svinjske masti - 1,5 žlica cimeta - pola korice limuna - 1 jaje

Također možete dodati: -prstohvat klinčića -prstohvat muškatnog oraščića - crtica kardamoma

Priprema: Pjenasto umiješajte smjesu od brašna i ulijte je u podmazanu posudu za izradu kolača u obliku prstena, s rupom u sredini. Osnovni kuglof obično ima 2 sloja. Bijeli sloj izrađen je od umućenog bijelog brašna. Prvo ulijte prvi dio tekuće smjese u kalup za pečenje. U drugu polovicu dodajte 3 žlice kakaa (ili više ako želite) i zatim temeljito umutite. Možete dodati grožđice, orahe ili bademe za bogatiji okus ili ribane jabuke. U lim ulijte ostatak, tamni sloj smjese.

Zagrijte pećnicu i pecite otprilike 30 minuta na 180˚C. Predlažemo da ga zaprašite šećerom u prahu, za bogatiji ukus ukrasite otopljenom čokoladom ili čokoladnim mrvicama. Ukrasite bundt crvenim detaljima kako biste bili savršeni u slikama u svečanoj božićnoj sezoni.

Biskupski kolač

Ružice su minijaturna slastica od oraha koja neodoljivo podsjeća na prave male ruže. Postoje različiti recepti za ovu malu poslasticu, ali ovu smo odabrali od naših baka.

Sastojci za tijesto: - 25 dkg brašna - 15 dkg masti - 1 kvasac - korica limuna

Sastojci za nadjev: - 15 dkg badema - 25 dkg šećera - 2 jaja - 1 vanilija žlica ruma

Priprema:

Prvo morate izraditi tijesto, što je prilično jednostavno. Zatim napravite nadjev od badema miješanjem cijelih jaja sa šećerom i vanilijom. Na kraju dodajte bademe i rum. Dobro ga izmiješajte. Poravnajte tijesto i stavite nadjev. Zarolajte ga i izrežite na male komadiće (približno 2 - 3 cm široke). Složite ih u tepsiju i pecite na 180˚C (ili 200˚C) 10 - 15 minuta, ovisno o pećnici. Ukrasite ih šećernom glazurom i poslužite najdražima.

Priprema: Prvo istucite maslac i svinjsku mast, a zatim dodajte šećer i opet tucite dok ne postane glatko. U razmućeno jaje dodajte orahe, koricu i med. Tim mokrim sastojcima dodajte brašno pomiješano sa začinima. Napravite tijesto rukama, a ne električnom miješalicom. Potrebno je neko vrijeme dok se ne završi. Zatim ga ostavite najmanje sat vremena. Poravnajte tijesto, izrežite kolačiće pomoću rezača. Paprenjaci se obično izrađuju od tradicionalnih drvenih rezbarenih blokova, ali možete upotrijebiti nešto slično. Kolačiće pecite 10 minuta na 180˚C. Kolačići s crnim paprom najbolji su uz čaj ili kao jestivi suvenir (nešto poput tradicionalnog hrvatskog licitara).

Kuglof

Sastojci:

- 3 jaja

- 100 g šećera - 70 g oraha

- 70 g čokolade - ribana korica limuna 70 g grožđica - 70 g glatkog brašna

Priprema:

Kuglof ili kugluf je kolač s rupom u sebi. To je tipična slastica za slavu, izvrsna za Božić ili Silvestrovo. Može-

Odvojite bjelanjke od žumanjaka. Čokoladu i orahe narežite na manje komade. Umutiti žumanjke sa šećerom i koricom limuna. Dodajte orahe, čokoladu i grožđice. Umiješajte ih u žumanjke, postupno dodavajući brašno. Lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Napravite tijesto i ulijte ga u podmazani rebrasti kalup za torte. Pecite ga 30 minuta na 180˚C. Pečeni kolač pospite šećerom, narezanim na kriške i poslužite s toplim napicima, poput vruće čokolade, čaja ili kave. Bit će savršeno nakon bogatog božićnog ručka. Slatka nota ovog kolača zasigurno će zadovoljiti vašu želju za šećerom.

Tjedni horoskop

Pred vama su dani u kojim će biti šarenih ljubavnih iskustava. Oni koji su još sami neka se dotjeraju i izađu među ljude, ali neka njihovi kriteriji budu realni. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni ako prihvate voljenu osobu takvu kakva jest. Volite kreativan ili umjetnički rad, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su sigurni. Stabilnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama.

Sretni brojevi: 10, 20, 23, 27, 32, 45

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti na bolje. Potrudite se. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će lijepu priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletjeti i početi graditi kule u zraku.

Sretni brojevi: 1, 11, 24, 31, 34, 44

Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman. Vama ništa neće biti teško, jer ste jedva čekali ovakvu priliku.

Sretni brojevi: 7, 9, 15, 27, 33, 35

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Polako će se otvoriti jedna vrata, ali da bi zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričekati.

Sretni brojevi: 4, ,9, 14, 24, 32, 44

UMJERENOST U JELU I PIĆU

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ova monotonija ponekad će biti razbijena malim svađama ili provokacijama. Ne dajte im da se razviju. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. I to je nešto. Uzet ćete stvari u svoje ruke, dati sve od sebe i napraviti veliki korak prema naprijed. Oni koji rade s vama cijenit će vaš trud. Neki će možda dobiti i zasluženo priznanje.

Sretni brojevi: 7, 9, 15, 21, 27, 28

Kad ste se istrenirali da vam sve bude ravno, opet se budi ljubav. Malo ste iznenađeni novom situacijom, ali prilagodit ćete se. Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. Sve ćete se više zanimati za �inancije ili nove sustave koji bi mogli poboljšati prihode u onom što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu.

Sretni brojevi: 2, 20, 21, 23, 32, 45

Za vas i prema vama će postojati dobre okolnosti kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Iz visina vi ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla, no on vam neće biti neugodan. Radit ćete dobro.

Sretni brojevi: 3, 10, 13, 23, 32, 44

20. siječnja

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. To će vas motivirati da radite još žešće i predanije.

Sretni brojevi: 2, 9, 11, 21, 23, 44

Kako pripremiti tijelo i zdravlje za doček Nove godine?

Ako u novogodišnjim australskim noćima osjetite veliku vrućinu tijela, hladite se samo vodom. To je najprirodnije i najzdravije. Ne pretjerujte ni s čim previše – sve radite s mjerom

Iako je s pripremama trebalo započeti možda još i ranije, evo kako se možete pripremiti za novogodišnje blagdane.

Dobro i redovito doručkujte (znači kvalitetno po sastavu, ne samo po količini) i uz doručak uzmite jednu kapsulu kombinacije probiotičkih bakterija i enzima. Dodajte jednu tabletu multivitamina i minerala, osobito onih koji sadrže cink, kalcij, magnezij i koenzim Q10. Za bolju apsorpciju kalcija treba vitamin D. Zato nam, između ostalog, trebaju multivitamini i multiminerali.

Ne zaboravite redovito jesti ostale obroke kao što su ručak i međuobroci.

Ako ste napuhani ili imate teškoće u crijevima, uzmite jednu žličicu crnog kima! Ovdje je stvar u prekiselom želucu čija kiselina deaktivira neke probavne enzime, pa “veliki” komadi neprobavljene hrane trule u crijevima stvarajući plinove. Ti plinovi mogu ići na oba “kanala” van. I prema dolje, i prema gore, pa malo razmislite.

Pijte vode i čaja (ali bez šećera!). Kombinacija čaja od stolisnika i kamilice dva puta tjedno dobro će doći.

Proteinska prehrana za sportaše bez zaslađivača i okusa, plus datulje i orašasti plodovi svakako će dobro doći 2 – 3 puta tjedno uz probiotik i enzime.

Punjenje zaliha ugljikohidratima traje neko vrijeme. Posložite si raspored da zalihe budu pune baš u vrijeme blagdana. Ovo se ne odnosi na osobe koje imaju i previše zaliha. Za njih je ovo blagdansko doba kada će, nažalost, samo povećati zalihe. Oni ih moraju smanjivati dijetom, ali sada je prekasno, pa bolje da ni ne počinju jer će samo zbuniti organizam (metabolizam).

Sve to ostavite za blagdansko raspoloženje. U svojoj kućnoj ljekarni imajte ili, ako idete na doček van kuće, ponesite sa sobom tablete protiv glavobolje, tablete protiv žgaravice i kapsule probiotika protiv proljeva, sve za prvu ruku. I naravno cink, kalcij i magnezij.

Povećajte količinu sna!

Ono što je jako važno, povećajte količinu sna. Ako je ikako moguće, spavajte jedan sat više. Odreknite se televizije i/ili interneta na jedan sat – san će ionako biti puno, puno korisniji!

Koristi od više sna:

- popeglat ćete bore - osjećat ćete se odmornije - napunit ćete zalihe snage i ojačati imunitet - lakše ćete izdržati novogodišnju noć

Jedite prije nego idete na doček iz dva razloga: Prvi razlog je da možda hrana neće biti ukusna ili vam neće odgovarati iz nekog razloga, pa bi se moglo dogoditi da budete i gladni. Posegnut ćete za nekim nezdravim “grickalicama”, viškom kave i čokoladicama te izazvati u sebi “čokoludilo” –osjećaj nagle euforije nakon koje dolazi pospanost bez snage. Tada ćete se siliti da budete budni, što će dodatno iscrpiti zalihe snage.

Opet ćete posegnuti za nekim nezdravim “grickalicama”, viškom kave … i tako u krug. O eroziji (ljuštenju, oštećenju) želučane sluznice da ne govorim. Popravak, ako bude moguć, trajat će mjesecima uz kojekakve komplikacije.

Drugi razlog je taj da ćete punog želuca biti više fokusirani na prijatelje i rodbinu, negoli na hranu. Više ćete uživati u druženju i lakše ćete dočekati hranu. S manje nervoze.

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama da li izaći ili se povući u svoj svijet. Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će odlučivati o nečem što će imati utjecaja baš na vas.

Sretni brojevi: 1, 8, 19, 21, 29, 33

Djevica

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sresti na neobičnim mjestima ili onim povezanim s umjetnošću. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno će se morati angažirati oko nekih zaostalih poslovai.

Sretni brojevi: 6, 8, 11, 23, 35, 44

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljena kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih �inancijskih mogućnosti. To će vam podići samopouzdanje, pa ćete raditi predanije i vući smjelije poteze. Moguće je da ćete i vi dobiti priliku za napredovanje.

Sretni brojevi: 5, ,9, 12, ,23, 31, 35

Ribe

Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni. Nećete zapostaviti niti jedan detalj.Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokazati koliko ste originalni. Invencije će probuditi ne samo vas, nego i vaše kolege.

Sretni brojevi: 1, 7, 12, 21, 23, 34

Samo ako ste dobro, kvalitetno i redovito jeli, možete koristiti preparate za jačanje imuniteta kao što su echinacea, betaglukani i sl. Čuvajte želudac tako da ne pretjerujete ni u čemu previše – ni u količini, ni u okusu, začinima i slično. Smanjite kavu, cigarete i alkohol, gazirana pića i tzv. voćne sokove, osobito čokolade i kekse.

Ako u novogodišnjim australskim noćima osjetite veliku vrućinu tijela, hladite se samo vodom. To je najprirodnije i najzdravije. Ne pretjerujte ni s čim previše – sve radite s mjerom.

Osobito se pazite alkohola i inih intoksicirajućih (otrovnih) napitaka i koktela. Šteta zna biti puno veća od koristi. Za dobru zabavu nije potreban alkohol, nego dobro odabrano društvo.

Ovan Vaga

Blizanci

Strijelac

HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI

Saznajte tko su položari i što se radi s jabukom božićnicom

Na božićno jutro u kuću dolazi čestitar (položar). Neki su vjerovali da to mora biti mlada, snažna i čvrsta osoba jer tko ti prvi dođe u kuću – takva će ti biti godina

Tradicija božićnih običaja je duga, bogata i raznovrsna. Svaka regija u Hrvatskoj imala je svoje speci�ičnosti i na taj način pridonijela bogatstvu naše kulturne i duhovne baštine. Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije. Na Badnjak se u kuću unesu tri panja koja simboliziraju Sveto trojstvo. Na njih se često stavljalo voće ili hrana, a vatra koja se trebala održavati predstavljala je mir i blagostanje. Ponekad se unosio samo jedan veliki panj “Badnjak”, njega je donosila glava (otac) obitelji. Taj običaj je polako izumro zbog promjene načina grijanja. Uz panj je nerijetko muški dio obitelji unosio i slamu koja je bila znak Isusova rođenja na slamici. Na božićno jutro u kuću dolazi čestitar (položar). Neki su vjerovali da to mora biti mlada, snažna i čvrsta osoba jer tko ti prvi dođe u kuću – takva će ti biti godina.

Božićnica je, naime, bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić. Najčešće

su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije. Još je jedan običaj bio baciti jabuku u bunar prije Božića i onda je izvaditi za Novu godinu. U slučaju da je jabuka ostala rumena i zdrava – i ostali ukućani bit će dobrog zdravlja.

Božićno drvce običaj je koji smo preuzeli iz Njemačke, a u naše je domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća. Kuće su se i prije njega kitile i to raznolikim zelenilom, orasima, suhim voćem, svijećama, od drveta su se radile jaslice, a bilo je i ukrasa od papira. U pojedinim se dijelovima Hrvatske kitila cijela kuća, u drugima se kitila samo glavna greda u kući ili ognjište.

Na sv. Stjepana (26. prosinca) ide se u posjet rođacima, prijateljima i susjedima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Na drugi dan od Božića započinje blagoslov domova.

Ćetvrtak, 22. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Eko zona 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Božić velikih želja 03:55 PM Zlatna liga 04:20 PM Hrvatska za 5: Umjetnost iznad života i smrti 04:45 PM Bilješke o jeziku 05:07 PM Baština: Rudnik Siverić 05:12 PM Luda kuća, hum. serija 05:47 PM Romano Bolković - 1 na 1, 06:37 PM Iskustvo otoka: Mljet 1960.danas, dokumentarni �ilm

Petak, 23. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Božić velikih želja 03:55 PM Zlatna liga 04:20 PM Navrh jezika: Ime 04:35 PM Druga strana 05:00 PM Baština: Rudol�ina 05:12 PM Sve će biti dobro, serija 05:56 PM Hrvati u BiH 06:21 PM Kultura s nogu 06:46 PM Knjiga ili život 07:16 PM Prometej 07:41 PM Kulen, kulenica, divenica, emisija pučke i predajne kulture

Subota, 24. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Loza, serija 01:53 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:00 PM Božić velikih želja 02:55 PM Globalna Hrvatska HTV 03:35 PM Tragom božićnih pjesama, emisija pučke i predajne kulture 04:05 PM turizam.hrt 04:30 PM Bonton: Lančane čestitke 04:40 PM Sve će biti dobro, serija 05:24 PM Srićna noć je prispila - Božićni koncert Ansambla Lado 06:24 PM Peti dan

Nedjelja, 25. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Laganini Božićni koncert - V. Lisinski 02:38 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:45 PM Anka, hrvatski �ilm 04:15 PM Radujte se, narodi - božićni koncert Ansambla LADO 05:17 PM Sve će biti dobro, serija 06:01 PM Šta je bilo bilo je, iđe Božić mirno je 06:27 PM Potrošački kod 06:52 PM Alpe, Dunav, Jadran 07:22 PM Položaji, betlemaši, kralji, emisija pučke i predajne kulture

Ponedjeljak, 26. prosinca

12:10 PM Dnevnik 2

01:03 PM Vatikan: Urbi et orbi

01:38 PM Zdravo budi, mladi Kralju

02:28 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:36 PM Anka, hrvatski �ilm 04:06 PM Abeceda zdravlja: Antimikrobna rezistencija

04:24 PM Veselje ti navješćujem, snimka koncerta Klape Sv. Juraj HRM

05:04 PM Mir i dobro

05:29 PM Samo lagano

05:59 PM Božićni gala koncert u Bjelovaru

07:19 PM Anđeli, dokumentarni �ilm

Utorak, 27. prosinca

12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Božić u Ciboni, prijenos 02:33 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:40 PM Kod nas doma 03:25 PM Vrtlarica 03:55 PM Stipe u gostima, humoristična serija 04:25 PM Zagrebački odrezak, dokumentarna reportaža 04:36 PM Na rubu znanosti 05:26 PM Baština u objektivu: Božić 05:31 PM Tiha noć u Vukovaru, snimka koncerta

06:21 PM Hrvatsko proljeće: Između unitarizma i nacionalizma

07:08 PM Rodu o jeziku, dok.�ilm

Srijeda, 28. prosinca

12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck

01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno

03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Razgovor s razlogom 04:32 PM Massimo u Gavelli

05:32 PM XD Ksenija Design, dokumentarna reportaža

05:36 PM Izvan formata

06:06 PM (Re)kreativac: Stolni tenis 06:31 PM Obećana zemlja, dokumentarni �ilm

07:21 PM Najbolji dan: Matija 07:33 PM Juhuhu: Pssst, priča!

07:36 PM Šareni lonac: Pizza

Radujte se, narodi - božićni koncert Ansambla LADO HTV, nedjelja, 25. prosinca, 04:15 PM

AHD MELBOURNE

Svim svojim članovima i prijateljima, svim hrvatskim organizacijama, cijeloj hrvatskoj zajednici te svim Hrvaticama i Hrvatima, čestit Božić i sretnu novu 2023.godinu želi Uprava australsko-hrvatskog društva Melbourne zajedno sa udrugama koje djeluju pri Domu: Hrvatski oslobodilački pokret i Australsko-hrvatsko žensko društvo Katarina Zrinski.

AUSTRALSKO-HRVATSKE DRUŠTVENE USLUGE Australian Croatian Community Services (ACCS)

HRVATSKO DRUŠTVO UMIROVLJENIKAADELAIDE

A big THANK YOU to all our supporters, members, sponsors, players, voluteers, families & friends for your omgoing support in what has been an extremely challenging year. We’d like to wish you all a very Merry Christmas and a safe and prosperous New Year 2023 and can’t wait to welcome you all back with open arms.

Čestit Božić i božićne blagdane, blagoslovljenu Novu 2023. godinu -Sestra Slavica Turčić, predsjednica HRVATSKA

Cijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim

katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2023. godinu Želi, Odbor Hrvatske demokratske zajednice ogranak Clifton Hill

ŠKOLA - ADELAIDE

Hrvatska škola i roditeljski odbor želi cijeloj hrvatskoj zajednici čestit Božić i veselu Novu 2023. godinu Učitelji i Roditeljski odbor, Dragica Šaruniæ, Predsjednica

SRETAN BOŽIĆ I NOVU 2023. GODINU svim svojim članovima, hrvatskim društvima, veleposlanicima i vjernicima širom Australije i Domovine, želi -AUSTRALSKO-HRVATSKI DRUŠTVENI KLUB MORNINGTON PENINSULA

HRVATSKO ŽENSKO DRUŠTVO 'KATARINA ZRINSKI' ADELAIDE

želi

HRVATSKI DOM ADELAIDE

Čestit Božić i božićne blagdane, blagoslovljenu Novu 2023. godinu svim Hrvatima Australije, a posebno Južne Australije, u ime Upravnog Odbora Hrvatskog doma Adelaide želi

Wishing a very Merry Christmas and Happy New Year to all of our Members, volunteers, sponsors, families, players and friends as well as a heartfelt THANK YOU for your support throughout the year. We look forward to your continued support in 2023, as we continue to invest in the Club’s future and facilities for the benefit of the Club’s Members.

sretnu Novu 2022. godinu ima,

cijeloj Hrvatskoj zajednici sretan Božić i Novu 2023. godinu

-Odbor Hrvatska žena “Katarina Zrinski” Ljubica Friščić, predsjednica

AUSTRALSKO HRVATSKO DRUŠTVO ‘EUGEN KVATERNIK’ - MT GAMBIER

Čestit Božić i sretna Novu 2023. godina svim našim članovima i prijateljima, cijeloj hrvatskoj zajednici u Australiji i svim Hrvatima u Domovini i svijetu

Marijan Čubelić, Predsjednik

Hrvatski Boćarski klubAdelaide

Želi svima onima koji ih podržavaju kao i cijeloj hrvatskoj zajednici sretan Božić i Novu 2023. godinu!

HDZ SPRINGVALE

Cijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2023. godinu.

Odbor Hrvatske demokratske zajedniceogranak Springvale

OGRANAK CLIFTON HILL

RYE

“Sretan i blagoslovljen Božić i radosnu Novu 2023. godinu”

hrvatskom puku u Domovini i dijaspori te svim dobročiniteljima i ljudima dobre volje. Posebno se prisjećamo, u ovo Božićno doba onih ljudi koji trpe zbog nepravde, samoće i bolesti. Neka im svima novorođeni Isus dodijeli utjehu i obnovi nadu.

Svim na zemlji mir veselje!

Cardinal Stepinac Village wishes you all a very Merry Christmas and a Happy New Year!

Cijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božiæ, još bolju i sretniju Novu 2023 godinu želi

Odbor Hrvatskog radio programa 3ZZZ Melbourne

SUNSHINE

Sretan i blagoslovljen Božić sretnu Novu 2023

godinu

Cijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2023. godinu.

Odbor

Hrvatske demokratske zajednice ogranak Sunshine

Melbourne

Sretan Božić i Novu godinu 2023. svim svojim članovima, navijačima i prijateljima.

Sve za Croaciju, Croacija nizašto. - Uprava MCSC

CENTAR HRVATSKE ZAJEDNICE GEELONG

Australsko hrvatsko društvo - Hercegovina

svim svojim članovima i njihovim obiteljima, Hrvatima u Australiji, svijetu i Domovini posebno Hrvatima iz Hercegovine, hrvatskim svećenicima, osoblju hrvatskih radio postaja - sretan i blagoslovljen Božić i Sv. porođenje Isusovo, sretnu i uspješnu Novu 2023. godinu, želi Odbor AHD Hercegovina.

HRVATSKA UZDANICACANBERRA, MELBOURNE i GEELONG

Svim svojim članovima u Australiji i domovini, hrvatskim klubovima, društvima, udrugama i organizacijama te svim hrvatskim braniteljima i njihovim zapovjednicima na slobodi te onima koji su još u tamnicama, svim Hrvatima i Hrvaticama dobre volje, čestit Božić i sretnu novu 2023. godinu, želi Hrvatska uzdanica Canberra, Melbourne i Geelong.

Wishing all our performers, volunteers, families and friends a very merry Christmas and a wonderful New Year.

Thank you for your ongoing support during what has been a very challenging year for us and our entire community .

We look forward to seeing you all again in 2023. Best Wishes HKUD 'LADO' Geelong

Čestit i blagoslovljen Božić te sretnu Novu 2023. godinu. cijeloj hrvatskoj zajednici, osoblju Veleposlanstva RH, a posebno svojim članicama i njihovim obiteljima želi odbor Hrvatskog društva žena Canberra i Queanbeyan

Marica Belavić.

njihovim

medijima,

hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2023. godinu želi,

Hrvatski klub Boće Gospić

HRVATSKA FOLKLORNA SKUPINA “LENEK” –

ADELAIDE

želi čestit Božić, sretnu i uspješnu Novu 2023. godinu svim svojim članovima i prijateljima

Odbor HFS “Lenek” Hilda Žuvela, predsjednik

Australsko-hrvatsko žensko društvo 'Katarina Zrinski' Melbourne želi sretan Božić i božićne blagdane te sretnu Novu Godinu 2023. svim svojim članicama sa obitelji, svim hrvatskim društvima Australije, hrvatskom konzulatu i svim Hrvatima.

Uz pozdrav.

Za dom spremni

Sretan i Blagoslovljen Božić i Nova Godina

Merry Christmas & a Happy New Year!

Stanovnici, radnici i Upravni odbor Naselja Kardinala Stepinca želi

Cijenjenim članovima i

obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i

hrvatskim katoličkim centrima, časnim

Odbor

Croatia Soccer Club želi

Svim svojim članicama i članovima, hrvatskom Generalnom konzulatu, svim hrvatskim katoličkim centrima te svim Hrvaticama i Hrvatima u Australiji, domovini i diljem svijeta, želimo blagoslovljen Božić i sretnu 2023.godinu.

Centar hrvatske zajednice Geelong Tomislav Butković, predsjednik

Vatromet, baklje i ovacije našim Vatrenima na dočeku u Zagrebu

Stigli su na Trg praćeni zvucima pjesme Daleke Obale “Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj”, kada je zavladala prava euforija

Hrvatski nogometaši stigli su u nedjelju navečer na Trg bana Jelačića gdje su ih pjesmom, bakljama, vatrometom i ovacijama dočekali deseci tisuća navijača oduševljenih trećom osvojenom medaljom na svjetskim prvenstvima.

Vatreni su u zagrebačku zračnu luku sletjeli u 17,26 sati, nakon čega su autobusom uz pratnju policijskih motociklista krenuli prema središnjem trgu dok su ih na putu pozdravili brojni navijači pjesmom, vatrometom, trubljenjem, bakljama, mahanjem zastava... Hrvatski reprezentativci stigli su na središnje mjesto dočeka praćeni zvucima pjesme Daleke Obale “Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj”, kada je zavladala prava euforija na trgu, koji je od poslijepodnevnih sati, unatoč hladnom vremenu, ispunjen navijačima iz Zagreba i brojnih drugih hrvatskih gradova i mjesta.

Mnogi od njih “oboružani” su zastavama, dresovima, šalovima i ostalim navijačkim rekvizitima u prepoznatljivim crveno-bijelim kvadratićima.

Prolazeći gradom, Vatreni su na trenutak skrenuli s trase da bi se u sjedištu Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba premjestili u otvoreni panoramski autobus s velikim natpisom “Obitelj”, kojim su se zaputili na središnji zagrebački trg.

Na svečanom dočeku, među mnoštvom građana je i premijer Andrej Plenković u društvu s ministrima - To-

mom Medvedom, Davorom Božinovićem, Gordanom Grlićem-Radmanom, Mariom Banožićem, Nikolinom Brnjac i predstojnikom Vlade Zvonimirom Frka-Petešićem.

Program je počeo iza 16 sati glazbom koju je puštao DJ, a nastupaju Prljavo kazalište, Jura Stublić i Film, Daleka obala, Dalmatino, Zaprešić Boys, Opća opasnost i Slavonia bend. Himnu Republike Hrvatske izvela je klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj”.

Najviše je bilo mladih ljudi, koji su plesali, pjevali domoljubne pjesme poput “Zovi samo zovi”, “Moja zemlja Hrvatska”, “Bježite ljudi”, “Lijepa li si”, “Inati se Slavonijo” ili skandiraju navijačke slogane i pjesme poput “Srce vatreno”, “Neopisivo” ili “Igraj moja Hrvatska”.

Hrvatski nogometaši su prije mjesec dana otputovali na Svjetsko prvenstvo

u Katar, gdje su u skupini F s Marokom, Kanadom i Belgijom izborili prolazak u osminu �inala gdje su nakon produžetaka na jedanaesterce svladali Japan, a potom u četvrt�inalu i Brazil.

Nakon poraza od Argentine u polu�inalu Vatreni su u utakmici za treće mjesto svladali Maroko s 2:1 i u svom šestom nastupu na svjetskim prvenstvima uspjeli treći put ponijeti kući medalju.

Prvu broncu hrvatski igrači osvojili su pod vodstvom izbornika Ćire Blaževića 1998. u Francuskoj kada su, nakon poraza u polu�inalu od domaćina, pobijedili Nizozemsku u utakmici za treće mjesto.

Prije četiri godine Vatreni su uz ovacije dočekani na Trgu bana Jelačića i u čitavoj Hrvatskoj, nakon što su pod vodstvom sadašnjeg izbornika Zlatka Dalića osvojili srebrnu medalju u Rusiji.

Hrvatska, reprezentacija

Hrvatska je od osamostaljenja treća najuspješnija nacija na svjetskim prvenstvima po broju medalja, samo su Francuska i Njemačka ispred

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska je od osamostaljenja naovamo igrala na šest Svjetskih prvenstava. U Kataru je uzela svoju čak treću medalju. Uz jedno srebro, sada ima dvije bronce.

Iako prema zadnjem popisu stanovništva ima manje od četiri milijuna ljudi, Hrvatska je od osamostaljenja treća najuspješnija nacija na svjetskim prvenstvima po broju medalja.

Naime, u istom periodu su samo Francuska i Njemačka uzele četiri medalje. Iza Hrvatske su tako Brazil, Argentina, Engleska, Italija, Španjolska i drugi velikani svjetskog nogometa.

Uoči utakmice za broncu bilo je puno problema. Momčad je bila �izički i psihički istrošena, a Dalić nije mogao računati na Brozovića koji je pro�ilom jedini igrač za kojeg nema pravu zamjenu.

Zbog kombinacije umora i sitnih povreda otpali su i Sosa i Lovren. Dalić je ispred sebe imao najtežu utakmicu za pripremu na turniru, a položio ju je s odličnim.

Perišića je povukao na lijevog beka, Oršića je gurnuo na krilo, a Modrića i Kovačića malo povukao da kompenzira izostanak Brozovića.

Uz to je u srce obrane postavio Šutala uz Gvardiola, a njih dvojica su pokazala da bi mogla riješiti pitanje stoperskog para za narednih deset godina. rješenja koja donose u posjedu donose sasvim novu dimenziju ovoj reprezentaciji.

Lijeva strana napada bila je vrlo prodorna i opasna u dosad neviđenom sastavu. Općenito smo gledali najlepršaviju, najofenzivniju i vjerojatno najbolju verziju Hrvatske na čitavom turniru.

U jedine dvije utakmice u kojima je otpustila kočnice prekomjernog rizika - protiv Kanade i u susretu za treće mjesto, Hrvatska je podsjetila svijet koliko napadački moćna može biti.

Bio je to savršen kraj jedne velike priče o kojoj su se raspisali najveći svjetski mediji. Amerikanci, Englezi, Španjolci, Francuzi, Nijemci i drugi mnogobrojni narodi dive se uspjehu jedne male, ali ponosne države koja često ima manje stanovnika

Svijet o Vatrenima

Vatreni su obišli svjetske medije, a čak su im se naklonili i Englezi. Brojni engleski mediji popratili su dvoboj Hrvatske i Maroka, a većinom se svi čude nevjerojatnom Luki Modriću, kojeg ističu kao najvažnijeg za novi uspjeh Hrvatske.

‘’Hrvatska skuplja medalje na svjetskim prvenstvima, osvojena je bronca, treća medalja u hrvatskoj povijesti, a zadovoljstvo je gledati Luku Modrića’’, piše BBC.

Mislav Oršić zabio je najvažniji gol života, donio je Hrvatskoj još jednu medalju, a Englezi su dobro upoznati s napadačem Dinama.

Oršić je rušio Tottenham i West Ham, a engleski tabloid The Sun izmislio je novu riječ za njega.

“Or-some”, stoji u naslov

The Suna, što zvuči kao riječ awesome, što je u prijevodu na hrvatski ‘sjajno’.

Mirror piše hvalospjeve o Luki Modriću. Engleski novinari ne mogu vjerovati da hrvatski kapetan i dalje nastavlja igrati za reprezentaciju.

Modrić je za hrvatske medije potvrdio da ostaje najmanje do lipnja i Lige nacija, a to je iznenadilo Engleze, koji su očekivali oproštaj od reprezentacije nakon Svjetskog prvenstva.

Ugledni engleski medij divi se igri Vatrenih, ali i nevjerojatnom uspjehu. I oni ističu da je to treća medalja za Hrvatsku u povijesti, a hvale također Mislava Oršića i njegov gol za pobjedu.

‘’Oršić je zabio golčinu za broncu u Katru’’, piše spomenuti medij.

Vatreni u otvorenom autobusu stižu na Trg bana Jelačića

Unatoč hladnom vremenu ulice su bile pune

Još jedan veličanstven uspjeh naših sjajnih nogometaša

Luka Modrić ostaje i za Ligu nacija

od koje moraju učiti i mali i veliki!

dokazao da je veliki vođa, onaj koji svojom karizmom i mirnoćom najbolje odgovara grupi igrača koje ima na raspolaganju.

“Malo ćemo se odmoriti, pritisak je bio strašan. Odmor pa iduće kvali�ikacije. Rekao sam da će se teško ponoviti, a ponovilo se prije vremena. Nisam mislio da ćemo tako daleko doći. Hrvatska je sve bolja, dolaze sjajni igrači. Puno toga mora se poklopiti za zlato, podigli smo letvicu. Ali na dobrom smo putu. Ništa nije nemoguće”, rekao je na velikom dočeku u Zagrebu.

“Htjeli smo vam donijeti zlato. Nažalost, nismo uspjeli, ali mislim da je i treće mjesto velika stvar. Vaš dolazak ovdje to pokazuje. Uvjeren sam da će u budućnosti ova reprezentacija donijeti zlato u Hrvatsku”, dodao je kapetan Luka Modrić koji je potvrdio da će Hrvatsku

Veličina hrvatskog izbornika Zlatka Dalića ne očituje se samo u pametnom izboru igrača, spretnom vođenju utakmica i taktičkom nadmudrivanju sa suparnikom. Svi vrhunski treneri manje više imaju te vrline, ne bi bili sudionici Svjetskog prvenstva da nije tako.

Pobjeđuju i

kad

Dalićeva najveća zasluga je u tome što je hrvatskoj nogometnoj vrsti podario kolektivnu svijest. Nije prošlo mnogo vremena od prve utakmice hrvatske reprezentacije – tek tridesetak godina.

Stotine igrača s različitim osobnostima i ideološkim preferencijama igrale su u kockastom dresu za to vrijeme, proživjevši pobjede i poraze, pravdu i nepravdu, sreću i nesreću, objektivne i subjektivne okolnosti koje su dovodile do uspjeha ili neuspjeha na sportskom terenu. Kao čovjek s iznimnom socijalnom i emotiv-

je najteže!

nom inteligencijom, Dalić zna da vrhunski sportski dosezi zahtijevaju puno više od nogometne vještine. Upravo stoga je u svoju momčad, bez obzira na to koje je individue sačinjavaju, utkao iskustvo svih dosadašnjih reprezentativnih vrsta.

Kolektivna memorija Vatrenih Dalićev je najveći uspjeh. Ne čudi stoga da je osvojenu broncu posvetio Miroslavu Ćiri Blaževiću, autoru prvog nacionalnog nogometnog podviga.

Današnja vrsta satkana je od svakog djelića te povijesti i pretočena u kulturu reprezentacije.

puno ćemo toga još od njega vidjeti“, rekao je Klinsmann, njemačka nogometna legenda.

nego njihov najveći grad.

Velike zasluge ponovno idu Zlatku Daliću koji je povezao dva najveća hrvatska nogometna uspjeha u povijesti. Tijekom turnira je od dijela medija opravdano dobio kritike na odabir strategije u nekim utakmicama, ali sada je izvan svake sumnje

sigurno voditi na završnici Lige nacija u lipnju, a još uvijek nije poznato jesmo li ga gledali posljednji put u reprezentativnom dresu na nekom velikom turniru.

Upravo je doček u Zagrebu, a kasnije i u drugim gradovima bio kulminacija svega onog što se zbivalo u prosincu. Bruno Petković je u govoru podsjetio da konačno nije bilo podjele na sjever i jug, a čitava nacija disala je kao jedno dok je pratila reprezentaciju. Bar na kratko vrijeme, ljudi su zaboravili na svakodnevne brige i okrenuli se radosti. I još jednom su vidjeli koliko Hrvati mogu postići kad su složni i usmjereni na zajednički cilj. Strani mediji već pokušavaju učiti od hrvatske reprezentacije. Vrijeme je da to učini i ostatak nacije.

Vatreni su u subotu na Al Baytu odigrali možda i najkompletniju utakmicu tijekom cijelog svjetskog prvenstva u Kataru te nadjačali Maroko, hit momčad na Bliskom istoku.

Joško Gvardiol i Mislav

‘Imaju magičnu kemiju i nevjerojatnu kvalitetu’

Veliko slavlje nakon osvajanja medalje

Oršić dali su fantastične pogotke za pobjedu kockastih i veliko slavlje na ulicama diljem Lijepe naše. Stručni komentatori na BBC-u Micah Richards i Jurgen Klinsmann također su oduševljenikvalitetomnašemomčadi što su i otvoreno rekli. „Nevjerojatna je kvaliteta igrača koju oni razvijaju, otpornost koju imaju. Njihova je glad neutaživa. Hrvatska kao da ima neku magičnu kemiju, a Gvardiol je jedan od najvećih pobjednika ovog Svjetskog prvenstva. Odigrao je briljantnu utakmicu,

Golčina Mislava Oršića

Zlatko Dalić

Jurgen Klinsmann;