Prekrasnom priredbom oduševili su svoje ponosne roditelje, bake, djedove…
Učenici Hrvatske škole jezika i kulture Melbourne, koji su ove godine redovito pohađali nastavu hrvatskoga jezika, održali su u subotu, 26. studenoga, prekrasnu priredbu kojom su oduševili svoje ponosne roditelje, bake, djedove…
"Po
Teško je reći što je bilo bolje, od simpatičnih brojalica, igrokaza, pjesme "Kad se male ruke slože" ili izvedbe odlično uvježbane hrvatske himne Lijepa naša domovino.
Učenicima su uručene potvrde o završenoj školskoj nastavi.
U novoj godini nastava počinje 4. veljače i održava se svake subote u prostorijama HKZ-a sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.
Svećenik Zvonimir Gavranović, koji godinama radi i djeluje u australskoj biskupiji Parramatta u Sydneyju, napisao je svoju novu knjigu, čije se tiskanje očekuje prije Božića. Nosi naslov "Bleiburg: Massacre of the Croatian People 1945.", i govori o tom tragičnom razdoblju hrvatske povijesti.
Knjiga je napisana za engleski svijet i osoba koja čita ovu knjigu će dobiti uvid u okrutnosti Titove vlade, također i zašto je bivša Jugoslavija propala. Autor je ranije objavio cjelovitu biogra�iju bl. kardinala Alojzija Stepinca.
Maturanti koji su odabrali hrvatski jezik kao jedan od maturalnih predmeta (VSL - Altona North Centar, Mentone) ponosno su prošloga tjedna, 20. studenoga, na svečanosti dodjele diploma obukli svoje svilene toge - diplomske haljine. "Hvala vam u
ime svih onih koji su se kroz stoljeća borili za hrvatski jezik, kulturu i hrvatsku domovinu", poručila je maturantima Katica Perinac te istaknula koliko je važno djecu odgojiti u hrvatskom duhu i naučiti ih hrvatski jezik.
"Po njemu sam ono što jesam, po njemu smo narod, on naša je bit",tim je riječima sažela bit povezanosti hrvatskoga jezika i našeg identiteta.
Hrvatska nogometna reprezentacija igrom opet podsjeća na dane ponosa i slave. Nakon početnog opreznog susreta s Marokom kojeg su Vatreni odigrali neriješeno, u drugoj utakmici su pregazili Kanadu s 4:1. Dva puta se u strijelce upisao Kramarić, a po jednom Livaja i Majer.
Utakmica je bila nabijena emocijama zbog nesportskih izjava kanadskog izbornika Herdmana uoči
te utakmice kako će **ebati Hrvate. I ranije tvrdnje kanadskog golmana Borjana o tome da nije rođen u Hrvatskoj, nego u tzv. krajini, podigle su atmosferu kod navijača.
Na sve te provokacije Dalićevi izabranici su odgovorili veličanstvenom partijom kojom su Kanađanima održali lekciju iz nogometa i razgalili srca hrvatskih navijača kako na stadionu tako i u domovini i tamo gdje god Hrvati žive.
Za prolazak u drugi krug Hrvatskoj treba barem neriješen ishod u srazu s Belgijom koji se igra u petak u 2 sata u noći po australskom vremenu.
Ono što je za vrijeme Tuđmana i Šuška vrijedilo jako puno, danas je na rasprodaji kao da je politički
Listu predvodi susjedna Slovenija dok je na posljednjem mjestu Luksemburg za kojeg se navodi da je jedna od najskupljih država u Europi
turistička zajednica (HTZ) priopćila je da je u američkom izdanju poznatog turističkog časopisa i portala “TRAVEL + LEISURE” objavljena reportaža o 50 najboljih odredišta za putovanja u 2023. godini.
Autori reportaže iskusni su urednici koji su destinacije podijelili u nekoliko kategorija, a ono što je vrijedno za Hrvatsku je da se otok Hvar našao među top pet odredišta u kategoriji “Za trenutke odmora na vodi” (For Moments on the Water).
Naime, otok Hvar je svrstan među destinacije poput Gane, otoka Gorée, otočja Galápagos i Grenlanda. Urednica Nina Ruggiero, koja ujedno i potpisuje članak, naglasila je da je Hvar škoj s najviše sunčanih dana u Lijepoj našoj po kojem se proteže više od 100 milja biciklističkih staza, a istaknuti su i izleti kajakom do skrovitih plaža.
Mjesto Jelsa je 2022. godine zasluženo proglašeno prvom međunarodnom zajednicom tamnog neba u južnoj Europi, čime je gostima zagarantiran spektakularan pogled na čisto nebo.
Selo Velo Grablje iz 14. stoljeća svoj vrhunac doseže u srpnju cvjetanjem lavande i izvrsnom eno-gastronomskom ponudom te ostalim obiteljskim aktivnostima. U gradu pod povijesnom forticom su brojni pristupačni i održivi hoteli.
Naglašen je prvi hrvatski ekološki hotel “Beach Bay Hvar Hotel”, koji je otvoren prošlog ljeta sa solarnim energetskim sustavom i obvezom poštivanja UNESCO-vog obećanja o održivom putovanju. Recimo i to da u HTZ-u smatraju da su ovakve objave veoma značajne za otok Hvar i Splitsko-dalmatinsku županiju, jer stvaraju dodatni motiv dolaska gostiju u posezoni.
Engleski portal Enjoy Travel uvrstio je Hrvatsku na osmo mjesto popisa zemalja u kojima je najbolje umiroviti se. Spomenuti portal objavio je popis 50 zemalja u kojima je najbolje živjeti u mirovini, a Hrvatska je zauzela vrlo visoko osmo mjesto.
Većini se, kada se probude i vide maglovito jutro, pogotovo vozačima, malo smanji raspoloženje. Sve je nešto sivo i tmurno, jedva se čeka da se ta magla povuče, i da se sunce konačno probije do ljudi. Možda to tako djeluje dok se gleda s tla, ali pogled iz visine na magloviti Osijek nudi - bajkovit izgled!
Kada se prvi put vide fotogra�ije koje je napravio Osječanin Mario Đurkić, mnogi doslovce ostanu bez teksta.
Prvo pomisle da je riječ o �ilmskog setu, primjerice Gospodara prstenova, ili pak snimanju nekog visokobudžetnog dokumentarca.
Ništa od toga, ispod magle nazire se - Osijek, u svoj svojoj maglovitoj ljepoti! Na trenutke samo vrh konkatedrale izranja iz magle. Snimke su nastale iz drona koji je nadlijetao slavonsku metropolu jednog prohladnog jutra potkraj mjeseca studenog. Fotogra�ija za pamćenje.
ma nekoliko kriterija, kao
godini, zdravstvena skrb te višne dozvole.
Destinacija se birala prema nekoliko kriterija, kao što su troškovi života, kvaliteta života, troškovi stanarine, cijene u restoranima, prosječne temperature u godini, zdravstvena skrb te lakoća dobivanja vize i boravišne dozvole.
Premda se Hrvati možda ne bi složili, Englezi su naveli razloge zbog kojih je Hrvatska tako visoko, a osmo je mjesto zaslužila zbog malih troškova života, dobre kvalitete života i jednostavnog dobivanja dozvole za boravak u zemlji.
razloge zbog kojih je Hrvat-
nostavan za većinu nacionalnosti”, piše tako portal Enjoy Travel uz napomenu da Hrvatska ima plaže svjetske klase, bogatu povijest i kulturu te sjajne restorane. Zanimljivo je kako je na
I u brojnim ranijim istraživanjima Hrvatska
prvom mjestu Slovenija, dok je na posljednjem mjestu Luksemburg jer je navodno jedna od najskupljih država u Europi. Iza Slovenije su se našli Portugal, Estonija, Španjolska, Paragvaj, Češka i
“Troškovi stanovanja su niski, kvaliteta života je visoka, a postupak zahtjeva za prijavu boravišta je jed-
među vodećim zemljama za lijep život umirovljenika. Suprotno
i magazin
Neodoljiv Gorski kotar ogrnut snježnim pokrivačem u vrijeme Adventa odvodi na čudesno putovanje gdje se može upoznati Baku Mraz, uživati u romantičnoj vožnji kočijom uz jezero ili kroz čarobnu šumu, brojnim inspirativnim radionicama za djecu, druženju s jelenima i košutama, predstavama, koncertima, izložbama…
Oni koji posjete bajkoviti Gorski kotar mogu pokazati svoje umijeće i u natjecanju
u sanjkanju, grudanju, izradi snježnih skulptura i snjegovića, šetnji pod bakljama uz jezero. Mogu sudjelovati i na radionicama, isključivo dostupnim u goranskom kraju, kao što je �ilcanje vune, izrada sapuna, obrada drva…
Svaki djelić Gorskog kotara zapravo prožima adventsko radosno ozračje uz pucketanje vatre, škripu snijega, zvukove zvončića, šapat vilenjaka i brojne božićno novogodišnje priče od kojih zastaje dah.
Mađarska, dok su iza Hrvatske Meksiko i Urugvaj, koji zatvaraju najboljih deset. Inače, primjetno je kako se u zadnje vrijeme brojni hrvatski iseljenici, nakon što su odradili radni vijek u inozemstvu, vraćaju u domovinu. Na otocima, pogotovo na Kvarneru, je pak puno naših ljudi koji su se vratili iz Amerike. Ali, dolaze i stranci, pretežito umirovljenici iz srednje i zapadne Europe kojima je u Hrvatskoj jako lijepo, a nije im preskupo.
Ugodna šetnja umirovljenici Mariji pretvorila se u subotu u pravu noćnu moru. Malo iza podneva u subotu sjedila je u ka�iću Mlin na rijeci Jadro u Solinu na sa sestrom i svojom bebom. Tada je njena sestra ugledala starijeg čovjeka kako se utapa i jedva drži glavu iznad vode.
Skočila je i povikala ‘čovik se utapa’, i potrčala prema rijeci. U tome trenutku tri mladića su potrčala prema rijeci. Jedan se u trku skinuo
u bokserice i uskočio u rijeku ‘po čovika’. No, njih dvojicu bujica je vukla. Uskočio je i drugi mladić u kompletnoj robi i dovukli su ga do obale i izvukli.
Potom je došao jedan susjed koji je „utopljenika“ otpratio doma, dok su drugi od kuće donijeli dečkima ručnike i suhu odjeću. Svi su im čestitali, a oni su samo rekli da su učinili ono što bi i drugi. Dobro je znati da postoje ovakvi susjedi.
Na 12 lokacija u Zagrebu smješteno je 178 kućica za ugostiteljsku i prigodnu prodaju
Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu na zdencu Manduševcu, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u subotu navečer upalio je gradonačelnik Tomislav Tomašević, zaželjevši svima mirno doba Adventa, puno nade, ljubavi i radosti.
“U ovo vrijeme Adventa želim prije svega svima radosti, naravno da se zabavite, želim vam svima ljubavi, da budete dobri prema svojim bližnjima i najmilijima, ali isto tako da učinite nešto dobro za one kojima je pomoć najpotrebnija”, poručio je gradonačelnik Tomašević.
Rekao je da četiri adventske svijeće predstavljaju “četiri stvari koje su nam danas itekako potrebne”.
“Prva svijeća predstavlja nadu, druga mir, treća ljubav,
a četvrta svijeća predstavlja radost. Sve to itekako u ova teška vremena nam je potrebno, posebice možda ova druga svijeća - svijeća mira jer se nalazimo u gradu unutar Europe, gdje nažalost ove godine bijesni rat.
Znači, u ovoj godini Adventa nažalost imamo rat u samoj Europi i imamo ljude koji su morali napustiti svoje domo-
Direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld rekla je da što se tiče turizma očekuju da će možda biti čak i oboreni neki rekordi od prije dvije pandemijske godine.
“Imamo 20 lokacija, a što se tiče Trga Franje Tuđmana,
to je jako lijepa novost da se Advent širi iz najstrožeg centra na zapad s wonderlandom i panoramskim kotačem.
Vjerujem da će ta lokacija biti prihvaćena, posebno kada je riječ o najmlađima”, istaknula je Bienenfeld.
Braniteljima Jurju Škrtiću i Petru Mihaliću teško ranjenima tijekom Domovinskog rata, tada je pomogla, skupivši donaciju
Pod geslom “Vukovar, grad susreta” u nedjelju su započele 25. Vukovarske adventske svečanosti, a prvu svijeću na adventskom vijencu u Dvorcu Eltz upalio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, poručivši da je Vukovar bio i ostao grad susreta i prijateljstava.
“Neka svjetlo ove svijeće donese mir u domove svih nas. Isto tako trebalo bi poželjeti da taj mir, spokoj i radost uđu i u domove u Ukrajini i svim drugim ratom pogođenih država, a jednako tako i u domove i srca hrvatskih moreplovaca i naših vojnika u mirovnim misijama”, poručio je gradonačelnik Penava.
Ravnateljica Gradskog mu-
zeja Vukovar Ružica Marić podsjetila je kako se ovogodišnje Vukovarske adventske svečanosti održavaju pod geslom “Vukovar, grad susreta”.
“Punih 25 godina smo se sastajali, najprije u razrušenom dvorcu Eltz, i uvijek palili adventske svijeće, stvarajući prekrasne priredbe, oslanjajući se na tradiciju, ali i suvremene umjetničke izričaje”, rekla je Marić.
Tijekom proteklih 25 godina, dodala je, Vukovar je ostao otvoren grad za sve ljude dobre volje.
Adventski vijenac je blagoslovio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovar fra Josip Poleto poručivši kako je vrijeme Došašća i vrijeme prijateljstva, susreta i ljubavi.
UKarlovcu je u subotu u organizaciji HDZ-a gostovala umirovljena njemačka političarka Doris Pack i tom prilikom se po prvi puta od 1993. susrela s hrvatskim braniteljima Jurjem Škrtićem i Petrom Mihalićem teško ranjenim tijekom Domovinskog, kojima je tada pomogla, skupivši donaciju.
Tim je braniteljima, naime, uz svoje zalaganje osigurala proteze za noge.
Pack je prvi put posjetila Karlovac tijekom Domovinskog rata, i kako je rekla, tek nekoliko dana po smrti kćeri, a pomoć ranjenim braniteljima je ublažio bol. “To je bio moj prvi dojam rata. Rekla sam da ću im naći noge”, podsjetila se Pack u petak navečer u Muzeju Domovinskog rata na Turnju u kojemu je organiziran susret.
Prvo im je osigurala be-
splatan smještaj u jednom domu umirovljenika. “Ortoped je rekao da takav par proteza ne mogu platiti –da donesem onoliko koliko prikupim. Prikupili smo sto tisuća njemačkih maraka. U toj je bolnici radila i anesteziologinja Hrvatica, koja je pomogla u rehabilitaciji”, pojasnila je D. Pack, zastupnica u njemačkom parlamentu od 1974. do 1989., a zatim u europskom od 1989. do 2014. Mihalić je rekao da ga je Doris Pack prepoznala nakon toliko godina, ali i on nju. On i Škrtić su sportaši i otkazali su natjecanje u Poreču da bi se susreli s njom.
“Pozdravili smo se i zagrlili”, rekao je Mihalić.
Pack je na predavanju u kontekstu aktualnog rata u Ukrajini, rekla kako se za taj rat znade kazati da je prvi u Europi nakon Drugog svjetskog.
“Doživjela sam rat u Karlovcu, Vukovaru i u Bosni. Zar to nije bilo dovoljno da naučimo iz tog iskustva”, zapitala se. Podsjetila je kako je zagovarala Hrvatsku.
Doris Pack je članica Uprave Zaklade “Konrad Adenauer”, počasna predsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke i predsjednica Instituta “Robert Schuman”.
ve”, istaknuo je Tomašević. Obred paljenja adventske svijeće predvodio je mons. Zlatko Koren, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.
“Isus oko sebe okuplja odbačene, bolesne, grešne, najmanje. Vrata Božjega kraljevstva Isus otvara svima, poziva sve”, istaknuo je mons. Koren te pozvao sve da se otvorimo Božjemu Svjetlu koje grije srce.
Gradonačelnik Tomašević izjavio je novinarima da očekuje najbolji Advent do sada te vjeruje kako će se to i opravdati u sljedećih 40-ak dana.
“Imamo tri nove lokacije, 100-tinjak koncerata, transparentne natječaje za organizatore manifestacija, za kućice, koji će onda i dovesti do većih prihoda za Grad”, istaknuo je.
Rekao je i da su hoteli puni, Zagreb je pun turista; vjeruje da će i građani biti zadovoljni, a oni u Gradu će učiti što može još biti bolje.
Završen je proces digitalizacije postupka vođenja zemljišnih knjiga, što znači da će građani i poduzetnici prijedloge za upis u zemljišnu knjigu podnositi elektroničkim putem, rekao je u ponedjeljak ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, istaknuvši lakšu dostupnost podataka.
„Građani i poduzetnici od sada će svoje prijedloge za upis u zemljišne knjige moći podnijeti elektroničkim putem, preko javnih bilježnika i odvjetnika, zahvaljujući čemu će upis postati brži učinkovitiji i povoljniji jer su javno bilježničke tarife niže”, naglasio je na predstavljanju Malenica.
Od 10. siječnja iduće godine neće biti moguće podnijeti prijedlog za upis u knjige poštom ili na gruntovnici.
Možemo na trećem mjestu s 8.6 posto i Most na četvrtom s 8.3 su stabilni, baš kao i Domovinski pokret, koji je na 5.8 posto
Što ljudi u Hrvatskoj misle o vladajućima i glavnim temama u zemlji, pokazao je ovomjesečni Crobarometar Dnevnika
Nove TV. Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj, pokazuju rezultati istraživanja. Čak tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, dok 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna. Hrvati u velikom broju vjeruju da će koalicija dočekati kraj mandata, i to njih 86 posto ispitanika. Što se rejtinga stranaka tiče, HDZ je i dalje uporno na prvom mjestu te u odnosu na prošli mjesec - raste: gotovo je na 30 posto, točnije 29.9%, što je za jedan i pol postotni poen bolje u odnosu na listopad.
SDP je drugi s 11.7 posto te pada. Možemo na trećem mjestu s 8.6 posto i Most na četvrtom s 8.3 su stabilni, baš kao i Domovinski pokret, koji je na 5.8 posto.
Više od 1 posto podrške uživaju još IDS, koji je na 3%; HNS ima 1,9% , HSU 1,6% , Suverenisti 1,6% i Fokus 1,5% podrške. Centar je na jedan posto. Svi ostali – poput recimo socijaldemokrata, koji imaju najveći oporbeni klub zastupnika u saboru – su na manje od 1 posto podrške, dok je neodlučnih 17,5 posto.
Milanoviću pada potpora Posljednje brojke pokazuju da predsjednik Zoran Milanović je sve manje popularan. Naime, 56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste. Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.
Najveći problemi u zemlji Građanima je najveći problem u zemlji in�lacija, odnosno cijene koje samo rastu i rastu. Slijede korupcija i kriminal, a onda opet tri ekonomske teme: niske plaće, ekonomska kriza i niske mirovine.
Čime su najzadovoljniji, a što treba mijenjati i poboljšavati?
U Hrvatskoj građani najbolje ocjenjuju sigurnost, što je posebno važno zbog turizma koji je ključna poluga za punjenje proračuna. No na drugom mjestu je - obrazovanje.
Cilj ovog projekta je plin koji bi brodovima u ukapljenom stanju došao na Krk kroz izgradnju novog terminala i novih plinovoda prevesti preko Slovenije do Austrije i Bavarske
Premijer Andrej Plenković predstavio je u četvrtak austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i predsjedniku vlade njemačke savezne države Bavarske Markusu Söderu mogućnosti LNG terminala (za ukapljeni plin) u Omišlju na otoku Krku, s namjerom povezivanja tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo su�inanciranje od Europske komisije.
“Razgovaramo o mogućnostima energetske suradnje, vodeći računa o hrvatskoj kritičnoj infrastrukturi koja je već vrlo dobra, a u koju ćemo još uložiti kako bismo od Hrvatske učinili relevantno energetsko čvorište”, izjavio je Plenković.
Plenković je nakon razgledavanja terminala istaknuo da su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu. Alternativni opskrbni pravci
Oformit će se tako zajedničko tijelo, u kojem će biti predstavnici spomenutih vlada i stručnjaci, koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku, rekao je.
Podsjetimo, kapacitet terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju, na otoku Krku, bit će povećan na 6,1 milijardu kubičnih metara, što je gotovo dvostruko više od sadašnjeg kapaciteta, do 2024. godine, potvrdio je ranije u studenom Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom.
energetske tranzicije.
Na trećem mjestu je sloboda medija, a onda na četvrtom potpuno iznenađenje – zdravstvo. Bez obzira na sve probleme, liste čekanja, lošu infrastrukturu i kvalitetu rada pojedinih liječnika, građani su i dalje relativno zadovoljni zdravstvom. Najgore, pak, građani ocjenjuju visinu vlastitih plaća.
Odmah nakon toga su rad političara i rad sudova, bok uz bok, te konačno kupovna moć građana.
(Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. studenog na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%)
Plenković je istaknuo i da je ta suradnja važna u izmijenjenim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, u kojima cijela Europa traži alternativne opskrbne pravce, ali i u okviru daljnje zelene
CircuitMess Chatter 2.0 namijenjen je djeci, a bit će dostupan kupcima u svih 589 Sam’s Club trgovina diljem SAD-a uoči Božića
Mladi karlovački poduzetnik s adresom u Zagrebu Albert Gajšak bilježi nove poslovne uspjehe, a najnoviji je taj da će proizvodi njegovog CircuitMessa naći u trgovinama američkog megatrgovačkog lanca Walmarta, odnosno njegovoj podružnici Sam’s Club.
Amerikanci su prepoznali kvalitetu edukacijskog seta Chatter 2.0 te naručili primjeraka u vrijednosti od milijun i 325 tisuća dolara.
CircuitMess Chatter 2.0 je “uradi-sam” edukativni set za bežičnu digitalnu komunikaciju koji funkcionira po principu walkie-talkieja te uči o elektronici i programi-
“U Hrvatskoj moramo doprinijeti ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti, nego i susjednih zemalja, pa i Austrije i Njemačke”, naglasio je.
Istaknuo je da je hrvatska Vlada ljetos odlučila povećati kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina.
LNG terminala,
i Plinacrovog
među Zlobina kod Rijeke i Bosiljeva kod Karlovca, pri čemu je predviđeno ukupno ulaganje od 180 milijuna eura, od čega je 25 milijuna potrebno uložiti u sam LNG terminal, a 155 milijuna u novi plinovod.
To je dvostruko više od hrvatskih potreba, i kućanstava i gospodarstva i industrije, rekao je.
Namjera je da hrvatski, austrijski i bavarski čelnici zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji i traže su�inanciranje tih projekata, rekao je Plenković.
U povezivanju Austrije i Bavarske plinovodom važan
ranju. Bit će dostupan kupcima u svih 589 Sam’s Club trgovina diljem SAD-a.
Zanimljivo je što je Walmart pristupio CircuitMessu, nakon što su vidjeli drugu Kickstarter kampanju za MAKERphone iz 2019. godine. Kako je u priopćenju rekao predstavnik Sam’s
Cluba, Cole Powell, pri odabiru asortimana za njihove dućane uvijek se vode time da pronađu one artikle koji su inovativni i nude iznimnu vrijednost za kupce.
Vrijednost ovog seta je u tome što djeci pomaže da urone u svijet STEM-a i telekomunikacija te nauče
hammer naveo je da se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima.
“Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi”, rekao je.
Istaknuo je da Austrija znatno smanjila uvoz plina iz Rusije od početka rata u Ukrajini te diverzi�icirala izvore energije. Važno je razmišljati i o postupnom napuštanju fosilnih goriva, o i vodiku kao energentu budućnosti, naveo je.
“Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektrana, u čemu važna može biti južna Europa”, rekao je.
U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.
Tome se osim Milanovića sada protive i SDP te Most, Suverenisti i Domovinski pokret
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u nedjelju da se već 17 zemalja javilo za sudjelovanje u Misiji Europske unije za pomoć Ukrajini i obuci ukrajinskih vojnika (EUMAM).
je pravac kroz Sloveniju te su bitni razgovori i s tom zemljom, naveo je.
Nehammer: Idemo zajedno pred EU komisiju Austrijski kancelar Ne-
Söder: Tražimo nove obnovljive izvore energije Markus Sőder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama.
Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu.
Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.
Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.
Dodajmo ovome kako su Slovenci još prije nekoliko mjeseci izrazili želju da oko trećine svojih potreba za plinom dobivaju iz Hrvatske, odnosno, s otoka Krka. U tijeku je izrada projekata i proširenje kapaciteta postojećih plinovoda kako bi se to i realiziralo.
I Mađarska je također jako zainteresirana za plin s Krka. Iako trenutno većinu tog energenta dobivaju od Rusije preko Turskog toka, zakupili su većinu sadašnjih kapaciteta terminala na Krku kako ne bi, u slučaju problema s Moskvom, ostali bez tog energenta. (T.G.)
vrijedne vještine koje će im pomoći da se pripreme za poslove budućnosti.
Iako je prvotni plan bio da će svoje proizvode staviti u Walmartove poslovnice još 2020. godine, pandemija je poremetila planove, a Albert Gajšak ističe kako im je trebalo dvije godine da se vrate u igru i doista realiziraju su-
Činjenica da je Walmart odabrao naš proizvod je indikator da radimo super proizvode i da se razvijamo u dobrom smjeru, navodi Mihael Gelo, prodajni predstavnik CircuitMessa koji je uz Gajšaka upravljao ovom suradnjom.
Gelo također ističe kako će njihov tim u narednom
periodu postavljati temelje za buduće projekte s Walmartom, ali i drugim velikim brendovima.
Gajšak ističe i kako je posebno ponosan što će se u domovima diljem tehnološki napredne Amerike STEM ovoga Božića učiti uz pomoć proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj.
radnju.
Gajšak napominje da su zbog toga otvorili podružnicu u SAD-u kako bismo mogli surađivati bolje i brže na američkom tržištu.
Vrijeme plasiranja proizvoda u dućane nije slučajno, otkriva Gajšak. Od početka se planiralo da će se proizvodi testirati u Walmartovim dućanima u božićnom periodu.
Zbog toga će se u svim poslovnicama Walmartovog Sam’s Cluba naći po 30 proizvoda u sklopu testne narudžbe. Proizvod koji smo pustili u prodaju je novi uređaj ekskluzivan za njihove poslovnice, a cijene smo odredili iz razgovora s njima – $99 je cijena po kojoj obično božićne igračke lete s Walmartovih polica.
“Nismo mi jedina zemlja. Već se 16 ili 17 zemalja javilo. Tako da nemojte dezinformirati javnost”, rekao je Jandroković odgovorivši Željku Sačiću (Klub Hrvatskih suverenista) i Miri Bulju (Klub Mosta), koji smatraju da sudjelovanje Hrvatske u toj misiji ugrožava našu sigurnost i predstavlja direktno uvlačenje u rat između Rusije i Ukrajine.
Jandroković je najavio da će se u Saboru o sudjelovanju Hrvatske vojske u europskoj misiji obuke ukrajinskih vojnika raspravljati ovog tjedna.
“Bit će vrlo zanimljivo jer vidimo da nije to samo prav-
S prijedlogom su suglasni i poslodavci i sindikati. Prosjek dodatnog plaćanja nedjeljom sada je 37 posto
Rad nedjeljom će se od 1. siječnja plaćati 50 posto više u svim djelatnostima, rekao je u ponedjeljak ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Riječ je o prijedlogu vladajućih koji će biti uvršten u konačni prijedlog nacrta Zakona o radu koji će vlada usvojiti na sjednici ovaj tjedan.
“Na ovaj način želimo naglasiti da je vlada sebi dala jasan zadatak da se de�inira koliko rad nedjeljom treba vrijediti po satu”, naglasio je Piletić, S prijedlogom su suglasni i poslodavci i sindikati. Prosjek dodatnog plaćanja nedjeljom
no pitanje, nego i političko.
Da očito ne misle svi da treba pomoći Ukrajini, ali ćete to svi moći artikulirati u srijedu kada ćemo imati raspravu”, poručio je.
Inače, predsjednik države Zoran Milanović protivi se obuci oko stotine ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, koji bi se rotirali svakih nekoliko mjeseci. S obzirom da ne želi potpisati tu odluku, o tome treba odlučiti Sabor, ali dvotrećin-
skom većinom.
U početku se činilo da će vladajući HDZ s partnerima imati dovoljan broj ruku. Međutim, osim Mosta i Suverenista te Domovinskog pokreta, sada su se obuci Ukrajinaca u Hrvatskoj usprotivili i SDP te Klub socijaldemokrata.
Plenković ipak s time ide pred Sabor pa da se, kako je rekao, vidi tko je tko, aludirajući na njihovu povezanost s ruskom stranom.
Blagajnice u trgovini
sada je 37 posto, a u državnim službama oko 35 posto. U privatnom sektoru samo 20 posto tvrtki ima kolektivne ugovore kojima se regulira rad nedjeljom, a sada će na to svi biti obavezni.
Vlada je inače pokušala ukinuti rad nedjeljom, posebice u velikim trgovačkim centrima, no tome se žestoko protive ve-
liki trgovački lanci tvrdeći kako upravo toga dana ostvaruju najbolji promet.
Iznesen je prijedlog da svatko može izabrati 16 nedjelja u godini kada ima pravo raditi, no, poslodavci ni s tim nisu bili zadovoljni.
Tako se sada ide s 50 postotnim povećanjem cijene rada nedjeljom.
Plasman tvrtki na tom natječaju Deloitte formira na temelju porasta njihovih prihoda
Na Deloitteovoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi ove godine našlo se čak njih 12 iz Hrvatske, što je rekordan broj dosad, a među njima najuspješnije su u svojim kategorijama Aircash te Fire�ly Studio, izvijestili su u petak iz hrvatskog ureda te konzultantsko-istraživačke kuće.
Plasman tvrtki na tom natječaju Deloitte formira na
ističu da im se ove godine za to prijavilo gotovo 400 tvrtki iz srednje Europe, od kojih iz Hrvatske 30, a prosječna stopa rasta svih u natječaju iznosila je 2.351 posto.
Među državama, najviše uspješnih tvrtki na glavnoj listi “Technology Fast 50“ ima Poljska, 17, koju slijedi Češka sa 13, Hrvatska s osam te Slovačka sa četiri plasirane tvrtke. Uz spomenute dvije hrvatske tvrtke, još četiri tvrtke plasirale su se u posebnoj kategoriji “Companies to Watch“, dok su još tri tvrtke posebno predstavljene u kategoriji “Zvijezde pozitivnog utjecaja”.
Održat će se od 3. do 12. siječnja 2023. u Koprivnici, a prijave najkasnije do 1. prosinca ove godine
Tekst i slike: Snježana JURIŠIĆ
Pozivamo vas na desetodnevnu Zimsku školu hrvatskoga folklora (ZŠHF) koja će se u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održati od 3. do 12. siječnja 2023. u Koprivnici. ZŠHF obuhvaća program plesova, pjesme, nošnji i glazbala Jadranskog područja mogu odabrati jedan od ponuđenih programa: ples, tambure (početni i napredni stupanj) ili tradicijska glazbala.
Glavni voditelj zimske škole je prof. Andrija Ivančan, koji vodi i grupu Ples. Tibor Bun je voditelj Tambura s gostom predavačem Sinišom Leopoldom. Vjekoslav Martinić je voditelj Tradicijskih glazbala.
Prijavu je moguće izvršiti slanjem popunjene priložene prijavnice na e-mail: snjezana.jurisic@matis.hr.
Prijavnice je potreb-
no poslati do 1. 12. 2022. Zamolbe za oslobođenje od plaćanja školarine molimo poslati najkasnije do 1.12.2022. Osigurali smo i dalje pristupačnu cijenu školarine u iznosu od 600 kuna / 79.63 eura za sve koji dolaze iz Hrvatske, a Hrvati izvan RH mogu biti oslobođeni plaćanja školarine, za što moraju poslati zamolbu od njihove hrvatske zajednice. Školarina se uplaćuje tek po dobivenom računu od Hrvatske matice iseljenika i mora biti plaćena prije početka Škole.
Smještaj s punim pansionom organiziran je putem jednostavne nabave za sve sudionike u Koprivnici, i to od 2.1.2023. (dolazak, večera) do 13.1.2023. (odlazak nakon doručka) po povoljnoj cijeni koja s uključenim PDV-om iznosi 320,00 kn / 42,47 eura po osoba/dan. Sobe su dvo, tro i četvero krevetne s kupaonicom.
Veselimo se vašem dolasku i želimo uspješan rad na ZŠHF2023!
(Više informacija na web stranici matis.hr)
Ponosna je na svoju trojicu sinova koji govore, čitaju i pišu na hrvatskom i redovito dolaze na Pag, kaže Marina, koja svoj otok naziva polazištem i vječnom inspiracijom
UPovljani na Pagu provela sam svako ljeto od djetinjstva pa sve do danas. Budući da sam naslijedila obiteljsku kuću, brojim dane do ljeta i ljetnih praznika - priča Marina Raibaldi, zvijezda francuske televizije France 3 Corse ViaStella. Završila je ekonomiju u Splitu, ali ju je život odnio na Sorbonu, gdje je diplomirala novinarstvo, i već 25 godina radi kao francuska novinarka.
Iako porijeklom s Paga, osnovnu školu završila je u Topuskom jer joj je majka bila učiteljica i dobila je tamo
Dvije proslave Hrvata u Clevelandu, SAD, održane su tijekom nedjelje 9. i 16. listopada 2022.g. Prva je bilo slavlje 120. obljetnice Hrvatske župe sv. Pavla i 40. obljetnica zaređenja i službovanja župnika Zvonka Blaško.
Vlč. Blaško polovicu tog vremena odslužio je ovdje u Clevelandu. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je kotorski biskup Ivan Štironja uz mnoštvo članova i vjerenika župe, a prisustvovao je i hrvatski veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović.
Proslava je nastavljena u lijepom Hrvatskom domu bl. A. Stepinca u Eastlakeu uz kulturno umjetnički program i prigodne govore i čitanje upućenih poruka mnogih društava i pojedinaca.
Bio je to doista lijepo okupljanje društva koja djeluju u
gradu Clevelanda i na nacionalnoj razini – da zajednički proslave ovaj značajan događaj – te učvrste suradnju i potkrijepe domoljublje.
U kulturno-umjetničkom programu nastupila je omladinska i tamburaška skupina Cleveland Jr. i Zagreb Jr. Tamburica.
Drugo veliko slavlje održano je pod pokroviteljstvom i organizaciji Nacionalne i kulturne federacije američkih Hrvata. Ova organizacija osnovana 1993. radi širenja glasa o istini domovinskog rata i širenju zajedništva našeg naroda u svijetu. Nakon prestanka rata nastavljeno je kulturno i diplomatsko djelovanje kod Američkog kongresa i drugih razina vlasti da bi se potpomoglo u razvoju mlade demokraciji izrasle u odbrani domovinskog praga.
i korzikanske tradicionalne napjeve, a tijekom studenoga bit će prikazan i na France 3.
Sebenico i Spartimu
”Radi se o mom životu i mojoj ljubavi prema Pagu i Hrvatskoj i Korzici, i to kroz pjesmu, kroz muziku koja nas spaja. Isto tako mogu svjedočiti o razlikama. Bilo je lako spojiti dalmatinsku klapsku pjesmu i korzikanske tradicionalne napjeve, a publika koja je došla na premijeru �ilma, poslije kojeg je bio koncert klape Sebenico i francuske grupe Spartimu, bila je oduševljena. Klapa je pjevala i na korzikanskom, a grupa Spartimu na hrvatskom, između ostalog, pjesmu ‘Moj lipi anđele’. Ta pjesma me prati još od mladosti, moja majka ju je obožavala i moj sin Robin zaplesao je uz nju prvi ples na svom vjenčanju. Tako sam je prevela na korzikanski jezik i grupa Spartimu njome završava
radno mjesto. Međutim, otac nije mogao živjeti bez mora i učinio je sve da se vrate na obalu. Tako se obitelj preselila u Zadar, gdje je Marina završila gimnaziju.
”I na Korzici živim nedaleko od plaže, ali nije isto… More je more i obožavam ga, bez njega ne mogu, ali nema do Jadranskog mora”, kaže.
Nakon splitske diplome došla je preko AIESEC-a u Pariz, na praksu. Ideja je bila da se brzo vrati, a ostala je do danas. Nije govorila ni riječ francuskog jezika pa je radila na engleskom za englesko tržište. Šefovi su bili zadovoljni njezinim radom i ponudili su joj nakon šest mjeseci stalno radno mjesto pod uvjetom da nauči francuski.
”Tako je i bilo. Kupila sam metodu Assimil, slušala radio, gledala televiziju, upisala večernji tečaj i zaljubila se u Pariz. Živjela sam na Montmartreu. Bilo je kao san! Život sa slikarima, umjetnicima, pjevačima, zvukom harmonike”, prisjeća se Marina, koja je tamo upoznala bivšeg muža koji je Korzikanac. On ju je odveo na Korziku.
Da bi joj u Francuskoj priznali ekonomski fakultet, položila je pet dodatnih ispita i s diplomom je radila kao profesorica ekonomije u Ajacciu u katoličkoj gimnaziji. Sasvim slučajno, 1998. godine, javila se na France 3 Corse na casting za prognozu.
Tako je počela njezina TV karijera. Dobila je posao kao prezenterica prognoze na France 3 Corse, i to je radila desetak godina. Naučila je u međuvremenu i korzikanski
jezik da bi mogla davati prognozu i na njemu.
”Zatim sam dobila ponudu France TV-a da postanem novinarka i oni su mi dali mogućnost da studiram i položim dodatne ispite na Sorboni”, priča nam. Nakon toga je vodila mnogo emisija te napisala i ponudila televiziji France 3 “Mon grain de sel en Méditerranée” (Moje zrno soli u Mediteranu), emisiju o gastronomiji u kojoj kuhaju chefovi s Korzike, Sicilije, iz Maroka, juga Francuske, iz Dalmacije… Snimila je stotinu emisija, a većinu ih je otkupio i TV 5 Monde.
Velika je gurmanka, a riba iz Jadrana za nju je najbolja na svijetu.
”Kuham mediteranskidalmatinski, grčki, talijanski recepti uvijek su na mom meniju. Prakticiram kvalitetnu i zdravu kuhinju, a napisala sam i kuharicu ‘Jedimo zajedno’, inspiriranu receptima moje pokojne majke”, govori Marina.
Prije nekoliko godina napisala je scenarij za dokumentarni �ilm “Deux iles en elle” (Dva otoka u njoj: Pag i Korzika), koji je nedavno imao premijeru. U njemu je spojila dalmatinsku klapsku pjesmu
svaki koncert uz ovacije publike”, govori Marina.
Ona već gotovo tri desetljeća radi u Francuskoj, a sad joj je želja biti što više i dulje u Hrvatskoj. Piše scenarij za drugi dokumentarni �ilm i knjigu.
”Želim reći još više o svom životnom putu, o susretima, ljudima koji su prošli kroz moj život i koji ga čine, o Domovinskom ratu, o ljubavi, o svojim sinovima Sébastienu, Robinu i Alexandreu, na koje sam ponosna. Oni govore, čitaju i pišu na hrvatskom i redovito dolaze na Pag”, ponosna je Marina, koja svoj otok naziva polazištem i vječnom inspiracijom.
Iz velike karijere pamti, govori nam, vrhunske chefove koji su je primili u dom negdje u planini, pa su brali koprive i kuhali juhu. Pamti i predsjednike francuske države koji su je pozvali u Elizejsku palaču, a isto tako i djecu koju redovito posjećuje u školama da bi razgovarali o klimatskim promjenama i kako im se prilagoditi.
Prije nekoliko godina snimala je u Marseilleu, a tamo u luci jedna osamdesetogodišnjakinja već desetljećima prodaje ribu i na neki je način znamenitost toga grada. Poznata je po tome da odbija intervjue za medije, čak zna biti neugodna. No Marini je dala intervju, i to tek kada je na njezino pitanje odakle je odgovorila da je Hrvatica.
”Pamtim uglavnom samo sretne dane. Ponovno sviram harmoniku koju sam zapustila, ali nikad zaboravila, i nosim je u Hrvatsku.”
Politolog Mirošević, otac dvoje djece iz lučkog grada Arice na sjeveru zemlje, član je Liberalne stranke koju je osnovao 2013. godine
Lijevo nastrojeni Gabriel Borić (36) od ožujka je predsjednik Čilea, države s 19,2 milijuna stanovnika, a Vlado Mirošević (35) je tako postao drugi visokopozicionirani dužnosnik hrvatskih korijena u toj južnoameričkoj zemlji.
“Iznimno sam zahvalan na ovoj ogromnoj prilici i simpatijama koje sam primio. Nastavit ću raditi za republiku, za Čile i njene ljude”, poručio je Mirošević preko Instagrama.
Politolog Mirošević, otac dvoje djece iz lučkog grada Arice na sjeveru zemlje, član je Liberalne stranke Čilea koju je osnovao 2013. godine. Mjesec dana su trajali pregovori oko izbora predsjednika parlamenta, a Mirošević je dobio 77 glasova. Njegov najbliži konkurent Miguel Angel Calisto, iz Kršćanske demokratske stranke, osvojio je 73 glasa.
“Potrebno je razgovarati sa svim političkim strankama u parlamentu jer postoje teme oko kojih se moramo složiti, poput nacionalnog dogovora oko sigurnosti te borbe protiv organiziranog kriminala”, izjavio je Mirošević nakon preuzimanja dužnosti.
“Usmjerit ću agendu prema svemu što ima veze sa sigurnosti, delikvencijom, pokretanjem gospodarstva, troškovima života te također s neurednom migracijskom situacijom, a koju imamo već nekoliko godina”, dodao je. Godine 2018. na Twitteru je bio napisao: “Unuk sam hrvatskih i libanonskih migranata. Kako bih mogao biti anti-imigrantski nastrojen? Osim toga, liberal sam”.
U Čileu živi oko 200.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je hrvatskog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Među poznatijima je obitelj Lukšić, najbogatija u zemlji velikih socijalnih razlika. Lukšići su vlasnici rudnika bakra Antofagasta Minerals, banaka, punionica vode i medijskih kuća.
Čile je dugo bilježio visoke stope gospodarskog rasta ali je istovremeno tinjalo nezadovoljstvo zbog izraženih socijalnih razlika, što je zadnjih godina dovelo do uličnih prosvjeda i promjene vlasti.
Inače, Borićevi preci, pradjed i prabaka, su s otoka Ugljana (nasuprot Zadra) u Čile otišli
„Gabriel je bio u trećoj “turi” rođaka koji su došli iz Čilea, posjetio nas je dok je dvojicom braće bio na proputovanju Europom“, rekli su njegovi rođaci s Ugljana koji su ponosni što je izabran na tako visoku dužnost.
hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović privukla je poglede na utakmici između Brazila i Švicarske na Svjetskom prvenstvu u Kataru.
Za tu prigodu odjenula je košulju brenda Louis Vuitton koja na sebi ima crveno-bijele kvadratiće koji izgledaju kao hrvatska šahovnica.
Košulja više nije dostupna u prodaji, a na nekim stranicama može je se naći po vrtoglavo visokoj cijeni od oko 13 tisuća kuna.
- U spomen na legendarnog dizajnera Virgila Abloha, velikog zaljubljenika u Hrvatsku i Vatrene, koji je preminuo točno na današnji dan prije godinu dana, nosila sam njegovu košulju, nadahnutu hrvatskim kvadratićima.
Hvala mu na tom predivnom poklonu - objasnila je Grabar-Kitarović na svom Instagramu.
Virgil Abloh, osnivač
branda Off-White i kreativni direktor za mušku odjeću modne kuće Louis Vuitton, preminuo je u 42. godini, nakon borbe s rijetkim i agresivnim oblikom raka 28. studenog 2021. godine.
No, bivša hrvatska predsjednica bila je uočljiva i zbog nošnje koju je na sebi imala na utakmici Hrvatske i Kanade.
Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pratila je vatrene s tribine katarskog Khalifa stadiona odjevena u hrvatsku narodnu nošnju iz Posavine također s crveno-bijelim uzorcima.
Uz paljenje prve adventske svijeće u HKC-u sv. Nikole Tavelića - St. Johns, Sydney - u nedjelju, 27. studenoga, brojni vjernici ove župe koju vodi fra Petar
Horvat srdačno su dočekali mons. Anthonyja Fishera OP, nadbiskupa Sydneyja.
Nadbiskup je predslavio svetu misu, blagoslovio vanjsko raspelo, a nakratko se zadržao u druženju u konobi koja se nalazi u dvorištu Centra.
- Predivno zajedništvo i predivan povijesni dan za našu zajednicu. Dragom Bogu hvala! – objavljeno je na službenoj Facebook stranici Centra, odakle vam prenosimo ove krasne fotogra�ije koje svjedoče o radosti prve nedjelje adventa u HKC-u sv. Nikole Tavelića u Sydneyju.
Ukusne hrvatske slastice priredile su vrijedne domaćice iz Hrvatskog ženskog društva Brisbane kao i druge vrijedne žene iz zajednice
Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena FB stranica Hrvatski Katolički Centar
Veselo ozračje Adventa, osvanulo je u njegovoj prvoj nedjelji, 27.studenog 2022. u HKC Salisbury uz posljepodnevnu sv. misu a onda i druženje na organziranom božićnom sajmu.
- Najprije smo proslavili svetu misu u 17.00 sati i duhovno se okrijepili, a potom smo u dvorištu našeg Centra otvorili sajam. Na sajmu su se mogle naći ukusne slastice koje su priredile naše vrijedne domaćice iz Hrvatskog ženskog društva Brisbane, kao i druge vrijedne žene iz zajednice kojima ovim putem zahvaljujemo.
Bilo je i ručno izrađenog božićnog nakita kao i drugih rukotvorina poput pletiva i sl.
Zahvala ide našim mesarima Margaret i Adamu Marković, koji kao i svaki puta prirede i daruju mesne prozvode za ukusni roštilj. Veliko hvala svima koji su se potrudili da ovo naše lijepo druženje protekne u redu i veselju. Sljedeći sajam biti će na 4. nedjelju došašća, 18. prosinca u 17.30 sati. – zahvalio je fra Davor Dominović.
A iz Hrvatskog doma Brisbane (210 Dunn Rd, Rocklea), pozivaju na proslavu blagdana sv. Nikole, 10. prosinca 2022. u 17.30 sati.
Više informacija i brojeve nak oje treba rezervirati, potražite na njihovoj službenoj Facebook stranici.
Republika Hrvatska je pred ostvarenjem dva važna politička cilja, i to politički čelnici redovito s ponosom ističu. Riječ je, naravno, o uvođenju eura i ulasku u schengensku zonu. Doduše, uvođenje eura mnogi ne doživljavaju kao uspjeh, nego taj čin proglašavaju izdajom, ističući da Hrvatska gubi monetarni suverenitet te da se nipošto nije smjela odreći kune. No, kakav god stav svatko od nas zauzeo oko toga pitanja, ulazak u eurozonu je potvrda da je hrvatska Vlada uspjela stabilizirati �inancije i proračunske minuse svesti u zadane okvire, a ulazak Schengen pak potvrđuje da je Hrvatska zadovoljila stroge kriterije koji se tiču nadzora granice, viznog režima, sustava nadzora, kontrole i razmjene podataka... No, istovremeno dok je u vezi s navedena dva cilja uspjela zadovoljiti visoke europske kriterije, Hrvatska je na nekim drugim područjima i nakon devet i pol godina članstva u Europskoj uniji izrazito neuređena zemlja. Primjerice, mnoga zemljišta u katastru i zemljišnim knjigama i danas se vode prema podacima koje je unijela Austro-Ugarska Monarhija, sudovi su užasno spori i nee�ikasni, najobičniji sudski spor, kakav se u razvijenim europskim zemljama rješava za mjesec ili dva, u Hrvatskoj može trajati desetljećima, a posebna priča su birački popisi i izborne jedinice.
Postoje povijesni trenuci, istina rijetki, kada zbog slijepog inzistiranja na formalnim procedurama možeš završiti na “krivoj strani”. To se dogodilo Račanovu SDP-u (SDP-SKH) 25. lipnja 1991., kada se u Hrvatskom saboru glasalo o samostalnosti Hrvatske. Zapamćeno je da je SDP tada glasao protiv, iz čega su se izvlačili zaključci kako su SDP-ovci bili protiv hrvatske samostalnosti. HDZ je to u izbornim ciklusima koristio protiv SDP-a stotine puta. A nije bilo baš tako. I nije istina da Račanov SDP tada nije želio Hrvatsku. No tako je ostalo zapamćeno, jer je zaboravljen kontekst. SDP je želio i da se glasa i ostavi mogućnost udruživanja s drugim republikama, dakle, da se glasa o samostalnosti i uvjetno nazvano konfederaciji, pa tko što želi. Kako je HDZ odbio taj prijedlog, SDP je glasovao protiv prijedloga Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH. Dakle, zbog proceduralnih i formalnih razloga.
Bude li u Hrvatskom saboru 31 godinu poslije glasanje o tome treba li dozvoliti vojnu obuku malog broja ukrajinskih vojnika u RH i odlazak 80-ak instruktora HV-a u Poljsku po istom zadatku, mogao bi se ponoviti taj povijesni trenutak.
Ostat će, naime, samo zapamćeno tko je bio za pružanje takve vrste pomoći Ukrajincima, a tko je bio protiv. A koji su bili razlozi formalno-pravne i proceduralne prirode zašto su se političke opcije i zastupnici protivili pomaganju Ukrajincima, past će u zaborav. Zato što će biti bitan tek odnos prema pomaganju Ukrajincima i zato što je to moralno i strateško pitanje. I zato što se to događa u trenutku dok jedan razbojnik masakrira cijeli jedan narod. Voditi veliku političku bitku oko toga možemo li mi u Hrvatskoj obučiti niti sto ukrajinskih vojnika ili ne smijemo, jest strašno samo po sebi.
Posebno je sramotno, pa i gadljivo, kada su najžešći protivnici te pomoći oni koji se, pa čak i neki Vukovarci među njima, predstavljaju kao najveći suverenisti i najveći domovinci i koji kažu da to nije naš rat. Nego čiji je to rat? Tako je zborio, da se opet vratimo u 1991., i Alija
Voditi veliku političku bitku oko toga možemo li mi u Hrvatskoj obučiti niti sto ukrajinskih vojnika ili ne smijemo, jest strašno samo po sebi
Izetbegović i objašnjavao kako rat u Hrvatskoj nije njegov rat. Pa je to postao 1992. Dakle, otkud to da su najbešćutniji baš političari i ljudi koji tvrde da im je poslanje obrana hrvatskih nacionalnih interesa i da su oni najbolji u tome?!
Obično takvima ne treba crtati tko je tu žrtva, a tko agresor. I da su bešćutni prema narodu i zemlji u kojoj se svakog dana doslovce zbiva jedan novi Vukovar. Da otpor pružanju ovakve pomoći tim napaćenim ljudima sada dolazi iz zemlje koja je svoju slobodu platila krvlju, to jest užasavajuće.
Problem je očito što je tu pomoć predložio Andrej Plenković i njegov HDZ pa se reagira logikom da ako je to došlo od njih, mi moramo udariti po njima i ne zanima nas o čemu se doista radi. Ili je to ta logika ili ti momci apsolutno ništa ne razumiju. Jer njima nije ovdje, dakle, važan ni moral ni hrvatski, europski i civilizacijski interes, već samo kako će se obračunavati s političkim protivnikom. Pa kada je HDZ u pitanju, imaju milijun drugih tema za taj obračun. Odnos prema tom pitanju do kraja će ogoliti svakoga. To će, ako ništa drugo, do kraja demaskirati sve i vidjet će se s kime mi tu imamo posla. Jasno je stoga što se i Pantovčak i ovaj antiprotivan politički roj oko njega u biti protivi i glasanju oko pomoći Ukrajincima u Saboru. Na što se svela hrvatska politička scena? (Večernji list)
Hoće li proeuropska Vlada Andreja Plenkovića napokon provesti potrebne izmjene Zakona o izbornim jedinicama i osigurati da izbori budu zakoniti?
nikakve osnove”, izjavio profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular te dodao da Hrvatska ne može imati više od 3,2 milijuna birača. Koliko je to apsurdna situacija najbolje ilustrira podatak da, primjerice, grad Obrovac, ima 3500 stanovnika i 5500 birača. Netko bi brzopleto mogao zaključiti da je neusklađenost popisa birača sa stvarnim stanjem posljedica velikog iseljavanja stanovništva unazad nekoliko godina. No, ista situacija je bila i nakon popisa stanovništva provedenog 2011.. Tada je Hrvatska imala 4,29 milijuna stanovnika, a na popisu birača bilo je čak 4,09 milijuna imena. U osam županija - Virovitičkoj, Požeškoj, Sisačkoj, Karlovačkoj, Ličkoj, Zadarskoj i Šibenskoj – tada je broj birača premašivao broj stanovnika. A procjene stručnjaka su, baš kao i danas, govorile da je na popisu birača višak oko pola milijun imena.
Drugi problem su izborne jedinice čija neusklađenost dovodi do nejednake vrijednost biračkog glasa. Naime, iz svake izborne jedinice bira se po 14 zastupnika, a broj birača u njima nije ni približno jednak. Još 2007. je utvrđeno da četvrta izborna jedinica ima 335.000, a deveta oko 428.000 birača, što je razlika od gotovo 30 posto. Tada je Ustavni sud upozorio na nužnost izmjena Zakona o izbornim jedinicama, ali te izmjene ni do danas nisu provedene.
Hoće li proeuropska Vlada Andreja Plenkovića napokon provesti potrebne izmjene i osigurati da izbori budu zakoniti?
Piše: Višnja Starešina
Dugo se već uoči svakih izbora javnost bavi činjenicom da Hrvatska ima golemi višak birača, odnosno činjenicom da na biračkim popisima ima mnogo više imena nego što u Hrvatskoj ima punoljetnih građana. Ovih je dana objavljeno da Hrvatska, koja prema najnovijem popisu ima 3,8 milijuna stanovnika, ima 3,6 milijuna birača! Što, prema procjenama stručnjaka, znači da je popis birača sadrži višak oko pola milijuna imena. „Odnos broja birača i stanovnika kod demografski starih nacija kakva je Hrvatska, a tako je i svugdje u Europi, takav je da birači čine 82 posto stanovništva. To bi trebao biti normalan odnos, a kod nas 95 posto stanovništva čine birači, što nema Što je pokazao izbornik kanadske nogometne reprezentacije John Herdman poručivši javno da će je..ti Hrvate? Kada bi “je..ti Hrvate” prema zapadnim ljudsko-pravaškim kriterijima bilo prepoznato kao poruka diskriminacije ukorijenjena u predrasudama ili diskriminatornim povijesnim iskustvima, John Herdman bio bi u ozbiljnom problemu. Primjerice, da je pozvao svoje momke da pripadnost svjetskoj nogometnoj klasi pokažu tako što će je..ti Senegalce, teško bi se u progresivnim zapadnim medijima obranio od optužbi za rasizam.
A vjerojatno čak niti Herdmanu ne bi na pamet palo u motivacijskom zanosu javno poručiti da će je..ti domaćine to jest Katarce. No kako su Hrvati na koje se Herdmanova motivacijska pozivnica odnosi mahom bijeli muškarci, njegov proaktivni poziv nije postao globalno problematičan. Diskriminacijska povijesna iskustva koja Hrvati imaju s Kanađanima također nisu prepoznata na globalnoj razini.
Primjerice, nije zabilježeno da su visoki zapovjednici kanadske vojske doslovce izmislili svoju veliku bitku protiv Hrvatske vojske u Medačkom džepu u Lici u rujnu 1993. Potom su tu izmišljotinu proglasili najvećom bitkom kanadske vojske nakon Korejskog rata. Taktika te “najveće bitke”, u kojoj su Hrvati portretirani kao modelski zločinci, proučavana je potom na kanadskim vojnim učilištima, a izmišljotine nekolicine kanadskih časnika postale su tužiteljstvu Haaškog suda temelj za pisanje optužnica protiv hrvatskog vojnog i političkog vrha.
Pozivajući se na taj povijesni kontekst, netko bi uistinu mogao doživjeti poruku kanadskog izbornika i kao prijetnju. No čini mi se da je najbolji odgovor na Herdmanovu poruku dao hrvatski izbornik Zlatko Dalić: “Nisam siguran koliko je lijepo reći tako nešto. Ali, to je njegovo pravo. Svatko ima svoj način komunikacije.”
Dakle, i kanadski izbornik Herdman ima pravo pokazati da je samo komunikacijski nedorastao, narodski rečeno budala, koja ne razlikuje motivacijski jezik svlačionice od javnog govora, čak ni na popravnom ispitu. I ta njegova iskonska nedoraslost običajima javne komunikacije, iz kojih niti velika sportska natjecanja nisu izuzeta, gotovo ga čini simpatičnim u svjetskom prvenstvu licemjerja, koje se igra u sklopu Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru.
Meni je, primjerice, simpatičniji taj izravni i neobrađeni govor kanadskog izbornika nego teatralni dlanovi preko usta koje je upriličila njemačka nogometna vrsta prilikom sviranja himni. To oni kao prosvjeduju jer su im domaćini u suradnji s FIFA-om onemogućili nositi kapetansku traku u duginim bojama, kojom su oni kao htjeli prosvjedovati protiv drakonski diskriminatornog katarskog postupanja prema gay populaciji? A koliko je zapravo “koštala” ta traka? Jedan žuti karton za kapetana. Dakle, za svoja uvjerenja Elfsi nisu bili spremni riskirati niti – jedan žuti karton. Toliko im je do LGBTQ+ agende stalo.
Je li bila njihova ideja da nakon toga, kao zamjenski potez, pokrivaju usta rukom za vrijeme sviranja državnih himni kao navodni prosvjed protiv cenzure? Ili su bili samo terenski manekeni njemačke “semafor” koalicijske vlade za slanje političkih poruka Kataru u svojevrsnom plinskom ratu između Njemačke i
Katara? A počeo je nakon što se zbog ruske invazije na Ukrajinu Njemačka morala okrenuti katarskim izvorima plina, a Katar joj je počeo postavljati svoje uvjete…
Zašto Elfsi nisu nosili trake duginih boja i prekrivali usta rukom za vrijeme sviranja himni prije četiri godine, na Svjetskom prvenstvu u Rusiji? Nije li bilo dovoljno razloga: Krim anektiran, Donbas djelomično okupiran, ljudska prava na najnižoj razini, uključujući i prava gay populacije… Ali Rusija je bila njemački strateški partner i monopolski opskrbljivač plinom.
Liberalni Zapad generalno nije spreman odreći se novca nedemokratskih režima niti kada su u pitanju velika sportska natjecanja, a osobito dužnosnici njegovih institucija (uključujući i FIFA-u) nisu spremni odreći se svojih (koruptivnih) udjela koje takvi aranžmani podrazumijevaju. S druge strane, autoritarni režimi koriste te događaje za svoju promociju, dok im izravni �inancijski pro�it pritom nije važan. Zato je Katar dobio organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva, prije toga Rusija, zato je u posljednjih deset godina Kina dobila dvoje Olimpijske igre (ljetne 2008. i zimske 2022.).
Riječ je o istinskoj simbiozi dvaju korumpiranih sustava. Nakon što pristanete biti kupljeni katarskim novcem, vrlo je licemjerno mahati im zastavicama u duginim bojama i prosvjedovati što ne možete s bocom viskija polugoli šetati po Dohi. A vrhunac je licemjerja
koristiti nogometaše kao manekene plinskog rata dviju država. U takvom kontekstu kanadski izbornik Herdman djeluje kao neobrađeno oličenje iskrenosti. Ali da, u nedjelju ćemo, kako se ono kaže… nadigrati Kanađane. (Slobodna Dalmacija)
Ne znate tko je licemjerniji, tzv. prosvjednici ili oni protiv kojih ovi prvi prosvjeduju. A onda eto i motivacijskih poruka izbornika Kanade...Piše: Davor Ivanković
Kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer susjed ga je sustigao i prepoznaosv. Nikolu
Sveti Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji (Liciji) u trećem stoljeću. Bogati roditelji dugo nisu mogli imati djece pa su od Boga izmolili malog Nikolu, koji ime dobiva po stricu biskupu u Miri.
Već kao mali Nikola je volio sve ljude oko sebe, čemu su ga naučili njegovi dobri roditelji koji, nažalost, brzo umiru i Nikola ostaje sam. Nikola nasljeđuje njihovo bogatstvo, ali se nije uzoholio već uvijek ima srce za potrebite.
Sveti Nikola uvijek je vodio brigu o ljudima, pa je tako pomagao siromašnom susjedu, ubacujući mu novac kroz prozor kako bi ovaj uspio udati kćeri.
U blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je nekad bogati čovjek, koji je izgubivši carsku službu izgubio i sav imetak.
Imao je tri kćeri koje su bile lijepe, ali ih nije mogao udati, te je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. One su molile za spas svoje časti i poštenja.
Sveti Nikola je nekako doznao za tu odluku nesavjesnog oca, pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi, pa i treći put.
Kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer susjed ga je sustigao i prepoznao je - Nikolu. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tom događaju, ali je otac razglasio u čitavom mjestu tu priču. Tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.
Sveti Nikola odlučio je zlatnike spustiti kroz dimnjak, a budući da su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula.
Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Na ulazu u uvalu Mrtinovik od hvarskog kamena je zavjetno sagrađena 1922. godine kapela posvećena Gospi od Zdravlja i sv. Nikoli, koju je sagradio brodolomac Ivan Modrić. Noć uoči Sv. Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke.
Sv. Nikola živio je u davna vremena u šumi, pokraj sela gdje su živjela i bogata i siro-
mašna djeca. Bogata su bila jer su imala roditelje koji ih vole, dovoljno hrane i prijatelje. Ali nisu imala igračaka, a ni obuće. Samo par čizmica.
Ipak su djeca vrijedno sva-
koga dana čistila i pazila svoje čizmice, a na Nikolin imendan bi ih posebno lijepo ulaštila i stavila u prozor. Nikola bi navečer prolazio i u svaki prozor u kome je bila lijepa čizmica
Činio je čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu – nazivamo ga zaštitnikom djece.
U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine. Svečano je sahranjen u crkvi mirske metropolije.
Mnogi ljudi su dolazili i molili se, a ostalo je zabilježeno da su grob svetog Nikole pohodili i mnogi Slaveni, vjerojatno je zato poštovanje
stavio bi jednostavnu drvenu igračku koju je sam napravio.
Ali, godine su prolazile i Nikola je bivao sve stariji. Više na svoj imendan nije mogao ići u selo i donositi igračke, a
svetog Nikole kod nas toliko rasprostranjeno.
Kad su zavičaj svetog Nikole osvojili Turci, on se u snu javio jednom svećeniku iz Barija u Italiji i rekao da želi da njegovo tijelo bude preneseno u Bari. Bilo je to 1096. godine. U Bariju je podignuta velebna crkva posvećena sv. Nikoli, gdje su njegovi posmrtni ostaci.
Sv. Nikola cijelog je života shvaćao da je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjemu. S tom je ljubavi činio čudesa i zbog nje je proglašen svetim. Od našeg sv. Nikole možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav.
mame nisu htjele da im djeca budu tužna ako ujutro nađu praznu čizmicu. I zato je svaka mama u tom malom selu stavila u čizmicu ono što je našla u kući.
Kako su bili siromašni, to su bile jabuke, orasi, bomboni zamotani u šarene papiriće. A djeca su se probudila i bila sretna jer su već imala dovoljno igračaka i slatko ih je razveselilo.
Mladi Nikola odlazi u školu za svećenika, u čemu ga vodi njegov stric biskup u gradu Miri. On ga upućuje na svetost i pobožnost.
Nikola postaje svećenik i želi širiti ljubav kakvu je imao Isus za svoju braću ljude. Uskoro mu umire stric, biskup Mire, i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom.
Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj put nije mogao pobjeći i postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.
Nikola zaštitnik je pomoraca, djece i obitelji. Svake mu se godine veselimo i ostavljamo čizmicu. Jedan je od najpopularnijih svetaca u katoličkoj crkvi, a slavi se 6. prosinca. Vjeruje se da u noći s 5. na 6. prosinac Nikola dolazi i na naše prozore, i u čizmicama ili visećim čarapama ostavlja darove - ako smo bilo dobri i zaslužili ih.
Nizozemska - jabuke i kovanice
Posebne čizmice za poseban dan, barem kada je Nizozemska u pitanju. Naime, na Svetog Nikolu djeca se radnosno bude očekujući da će u svojim čizmicama pronaći male poklone. Tradicionalno im se poklanjaju jabuke i kovanice, a cijeli blagdan obitelj slavi uz obilan obrok.
U nekim obiteljima se otac uoči posebnog dana oblači u svetog Nikolu. Sveti Nikola u Nizozemskoj je poznat i kao Sinterklaas, a postoji niz godišnjih parada po većim gradovima. Tijekom ovih parada netko se maskira u Sinterklaasa na konju, čamcu, kočiji ili čak helikopteru. Sinterklaas putuje u bolnice i škole, i od kuće do kuće, i ostavlja male darove dobro odgojenoj djeci.
Francuska, Njemačka i Italija
Na dan svetog Nikole Francuzi uživaju u svinjetini sa senfom i jabukama, a u Njemačkoj se jedu posebne palačinke.
U Italiji darove dobivaju i neudane žene koje nisu pronašle svog životnog partnera. Iste žene sudjeluju u ritualu pod nazivom "Rito delle nubili", u kojem se sedam puta
okreću u krug, što im navodno donosi sreću u pronalaženju supružnika. Upravo se ovaj običaj veže uz priču koju smo spomenuli na samom početku, o ocu i mirazu za svoje tri kćeri.
Krampusova šiba dio je poganskih običaja koji svoje korijene vuku još iz pretkršćanskih religija, a koja se s godinama zadržala u europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Slovenije, ali i Hrvatske.
5.
U Curacau već krajem studenog počinju svečanosti posvećene sv. Nikoli. Prema tradiciji, on putuje brodom iz Španjolske i dočekuje ga se u luci Willemstad.
Sveti Nikola u unešićkom kraju štuje se kao zaštitnik male djece, putnika i pomoraca. Djeca su ostavljala čizmice koje bi pažljivo očistili i stavili u prozor ili ispod prozora uoči Svetog Nikole. Djeca su nastojala što bolje opatinati svoju obuću, jer je o tome ovisila kvaliteta dara. Ujutro bi pronalazili jabuke, orahe, bademe i bila bi presretna.
U Danilu Gornjem kod Šibenika djeca su dobivala darove i na Svetog Nikolu i na Svetu Lucu: na Svetoga Nikolu darivao ih je otac, a na Svetu Lucu majka. Tada bi im majka pržila provrtače. Kaštelani blagdan Svetog Nikole (Mikule) zovu i "Mornarskin danon", a u Kaštel Starom djeca se vesele svetom Mikuli jer im on ostavlja darove u njihove bičvice koje su dan ra-
nije stavili da vise. Sveti Nikola je u Badljevini kod Pakraca nosio veliku biskupsku kapu i veliki štap, a pratila su ga dva bijela anđela s krilima i crni vrag s rogovima - Krampus.
U vinkovačkim selima netko od mještana obukao bi se u svetoga Nikolu i u Krampusa.
Krampus je protuteža sv. Nikoli, a prema legendi brezovom šibom tuče ljude dok ne postanu dobri. Iako nije poznato kada je točno Krampus s rogovima ušao u našu tradiciju, s vremenom smo stvorili običaj ostavljanja šibe u čizmice.
U Grčkoj, Albaniji, Srbiji i Bugarskoj sveti Nikola se slavi uoči njegovog blagdana,
Na sljedećoj povorci sveti Nikola prolazi ulicama sa svojim "crnim Petrima" i raznosi male darove. Do samog 6. prosinca održavaju se svečani običaji, a na sam se dan u Curacau slavi stara nizozemska tradicija. Noć prije samog blagdana Svetog Nikole djeca pripremaju kantu vode i cipelu napunjenu sijenom za bijelog konja svetog Nikole. Dok dobra djeca idućeg jutra pronalaze svoju cipelu punu slatkiša i igračaka, nestašna djeca se "moraju bojati" da ih "Crni Petar" ne strpa u vreću.
Maturanti koji su odabrali hrvatski jezik kao jedan od maturalnih predmeta (VSL - Altona North Centar Mentone) ponosno su prošloga tjedna, 20. studenoga, na svečanosti dodjele diploma obukli svoje svilene toge - diplomske haljine.
Čestitamo svim maturantima, učiteljima i roditeljima, uz riječi Katice Perinac koja se u ime Udruge učitelja hrvatskoga jezika Viktorije obratila uzvanicima: "Kroz život polažemo mnoge ispite, ali najveći ispit u životu smo položili ako smo našoj djeci dali ono što je najdragocijenije - a to je odgojili ih u hrvatskome duhu i naučili ih govoriti hrvatski jezik. Moje iskrene čestitke vama roditeljima, vi ste dio toga ispita položili - jer ste u svoju djecu usadili ljubav za hrvatski jezik i hrvatski identitet - slali ste ih na nastavu hrvatskoga jezika i time nastavili tradiciju vaših roditelja i osigurali opstanak hrvatskoga jezika u školama Viktorije, jer jezik je jedino i osnovno obilježje jednoga naroda. Budite ponosni, jer ste poruku hrvatskoga pjesnika Petra Preradovića ispunili.
Hvala vam u ime svih onih koji su se kroz stoljeća borili za hrvatski jezik, kulturu i hrvatsku domovinu.
Dragi maturanti, čestitam vam što ste izabrali hrvatski jezik kao jedan od maturalnih predmeta. Time ste pokazali koliko vam znači očuvanje hrvatskoga jezika, a time i hrvatskog identiteta.
Hvala vam u ime budućih naraštaja, vi ste budućnost hrvatskoga identitea. Vi ste oni koji ćete u budućnosti odlučiti hoćete li nastaviti njegovati taj brend – identi-
teta. Hoće li vaša djeca govoriti hrvatski, hoće li ići na nastavu hrvatskoga jezika, hoće li se za nas znati?
Iskrene čestitke učiteljima hrvatskoga jezika, koji su sastavni dio ovog procesa očuvanja jezika i identiteta."
Uživali su u šetnji farmom, vožnji traktorom i hranjenju životinja, a onda i u zajedničkom ručku u klubu Dandenongu
Pripremila: Suzana FANTOV
Foto: službena FB stranica
Accs FD
Članovi grupe društvene potpore Greater Dandenong posjetili su u četvrtak, 18. studenoga, farmu Myuna. Na izlet su zaputili nakon brojnih uzasopnih kišovitih dana, odluku su donijeli nakon pojave prvih sunčanih zraka.
Najprije su uživali u šetnji farmom, vožnji traktorom i hranjenju životinja, a onda i u zajedničkom ručku u klubu Dandenongu.
Udvoboju 1. kola skupine F Svjetskog prvenstva u Kataru, 23. prosinca, hrvatski nogometaši odigrali su u Al Khoru bez golova protiv Maroka.
I dok je na tribinama više od 20.000 Marokanaca te oko 1.500 Hrvata, uz ostale brojne navijače, bodrilo svoje momčadi, i u hrvatskim zajednicama Australije nije bilo spavanja!
U nekim od naših hrvatskih centara organizirana su zajednička praćenja utakmice u kojoj hrvatski nogometaši nisu uspjeli slomiti vrlo organizirane i disciplinirane Marokance na startu mundijala, a i ono malo prilika što su dopustili Afrikanci propušteno je vrlo jalovom igrom u napadu.
No to nije bio razlog da se ne obuku hrvatski dresovi i zapjevaju navijačke pjesme, uz koje Karlovačko, Ožujsko…
Šaljite nam i vaše fotogra�ije na kojima navijate za Vatrene!
Idemo do pobjede!
Knjiga je napisana za engleski svijet i osoba koja čita ovu knjigu će dobiti uvid u okrutnosti Titove vlade, također zašto je bivša Jugoslavija propala
Pripremila: Suzana Fantov
Svećenik Zvonimir Gavranović (rođen 1946. godine) koji godinama radi i djeluje u australskoj biskupiji Parramatta u Sydneyju napisao je svoju novu knjigu, čije se tiskanje očekuje prije Božića.
- Draga braćo i sestre, napisao sam još jednu knjigu na engleskom jeziku: Bleiburg: Massacre of the Croatian People 1945.
Prvo poglavlje donosi povijest Hrvatske od kada su Hrvati došli na prostor između rijeke Drave i Jadranskog mora, u stoljeću sedmom, do 1914. godine.
Drugo poglavlje govori o Hrvatskoj između dva rata, 1918.-1941. U njemu se opisuje kako je nastala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca na kraju postala Jugoslavija. Također opisuje kako su se hrvatski srpski narod razišli.
Poglavlje "tri" opisuje razdoblje Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. i konačno kako se Hrvatska vojska predala Englezima u južnoj Austriji, koji su je izručili Titovim komunistima koji su je poubijali.
Poglavlja "četiri" "pet" opisuju hrvatski marš smrti.
Pogavlje "šest" govori o patnji slovenskog, njemačkog crnogoroskog naroda u bivšoj Jugoslaviji.
Poglavlje "sedam" pokazuje gdje su grobovi, jame i doline ubijenih.
Poglavlje "osam" rasprava je važnom pitanju: Tko je kriv?
Poglavlje "devet", po mom vlastitom mišljenju, je najvažnije poglavlje cijele knjige: Obraćenje, oprost i mir. Ovo je jedini način za krenuti naprijed.
Knjiga je napisana za engleski svijet osoba koja čita ovu knjigu će dobiti uvid u okrut-
Knjigu
South Australia. Australia.
E-mail adresa je: gbsiqueira@atf.org.au.
Bilo bi dobro da se knjiga prevede na različite strane jezike, ali za to treba dozvola gospodina Hilaryja Regana, upravitelja ATF PRESS-a u Adelaideu.
Dobrodošli ste na širenje navedene knjige i ovog mog pisma, svakome tko je imalo zainteresiran za hrvatsku povijest i/ili povijest Centralne Europe, bivše Jugoslavije, i same povijesti općenito.
S poštovanjem, Zvonimir Gavranović - zapisao je autor o svojoj knjizi.
"Ovo je majstorska knjiga koja može promijeniti živote.
Zvornimir Gavranović proveo je cijeli život proučavajući ovo meditirajući njegovo šire značenje. Njegovo istraživanje je impresivno, njegovi nalazi su čvrsti, a njegova primjena u svakodnevnom životu nesumnjiva. On zna da je njegovanje mržnje prema nedjelima učinjenim u prošlosti loše za vas.
Ali iako traži oprost, ne želi da zaboravimo našu krvavu prošlost", zapisao je Edmund Campion, Sydney, u svom osvrtu na knjigu.
Ako netko naruči knjigu prije 1. prosinca 2022., može je kupiti po sniženoj cijeni. Ovdje se nalaze podaci za narudžbu:
Veselom pjesmicom 'Kad se male ruke slože', a onda i izvedbom odlično uvježbane hrvatske himne 'Lijepa naša domovino' završio je program koji je razgalio srca svih prisutnih
Tekst i foto: Suzana FANTOV
Koliko je važno bogatstvo jezika, koliko je važno učiti jezik čuvajući identitet svog naroda, pokazali su u subotu, 26. studenoga, učenici Hrvatske škole jezika i kulture Melbourne koji su ove godine redovito pohađali nastavu hrvatskoga jezika, a koja se održava svake subote u prostorijama HKZ-a sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Nakon pozdravnih riječi ravnateljice i učiteljice Karmile Anić, ponosni roditelji, bake i djedovi s nestrpljenjem su dočekali nastup svojih najmlađih na prekrasnoj priredbi održanoj u dvorani Centra. Sve pohvale i čestitke, uz molitvu i zahvale Bogu za kraj školske godine, udijelio je i župnik HKZ-a Clifton Hill, mons. Bosiljko Rajić.
Veliki pljesak zaslužili su polaznici nižih razreda sa simpatičnim brojalicama, učenici koji su izveli simpatičan igrokaz, a onda oni nešto stariji koji su u svojem projektu obradili povijest hrvatske himne te su tako u svom izlaganju zasigurno poučili neke od prisutnih, zanimljivim činjenicama vezanim uz nastajanje i priznanje hrvatske državne himne.
Veselom pjesmicom 'Kad se male ruke slože', a onda izvedbom odlično uvježbane himne 'Lijepa naša domovino' završio je program koji je razgalio srca svih prisutnih.
Dodijeljene su potvrde o završenoj školskoj nastavi, a onda se uz druženje bogati roštilj, obilje kolača, nastavilo u odličnoj atmosferi kojoj je zasigurno doprinjeo, nakon niza kišnih tmurnih dana, ovaj sunčani subotnji dan. Više informacija o početku školske nastave, upisima ostalom, možete potražiti na njihovoj službenoj stranici www.croatianschoolmelbourne.org.au.
Nastava započinje sljedeće godine, 4. veljače, a obrasce koje je potrebno ispuniti možete naći na ovoj poveznici (linku) koju smo vam prenijeli ili upite pošaljite na e-mail croatianschoolmelbourne@ gmail.com.
Škola je članica Community Language Victoria akreditirao ju je Viktorijski odjel za obrazovanje (Victorian Department of Education).
U Perthu je osamnaestero krizmanika i šestero prvopričesnika primilo svete sakramente, a svi oni polaznici su i Hrvatske etničke škole koja djeluje u okviru HKC-a
Biskup mon. Fabijan Svalina i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, vlč.Tomislav Markić, 20. studenoga posjetili su Hrvatski katolički centar Perth, u kojem su slavili svetu misu zajedno s voditeljem ove katoličke hrvatske misije, vlč. Nikolom Čabrajom, svećenikom iz Vrhbosanske nadbiskupije.
U Perthu je osamnaestero krizmanika i šestero prvopričesnika primilo svete sakramente, a svi oni polaznici su i Hrvatske etničke škole koja djeluje u okviru HKC-a.
Biskup Svalina u homiliji je potaknuo sudionike slavlja da u prepoznavanju potreba bližnjih zauzeto kršćanski žive kako bi stekli najveću nagradu, život vječni u kraljevstvu nebeskom. Također, zahvalio je vjernicima na velikoj pomoći upućenoj postradalima u nedavnim potresima u Domovini te ih ukratko upoznao s poviješću i aktualnim izazovima Srijemske biskupije koju predvodi.
Ravnatelj Markić je na kraju slavlja u ime svih prisutnih čestitao biskupu Svalini prvu obljetnicu biskupskog ređenja, koje je po rukama kardinala Gallaghera primio
prošle godine u Srijemskoj Mitrovici, upravo na svetkovinu Krista Kralja.
U ponedjeljak, 21. studenoga, biskup Svalina i ravnatelj Markić su zajedno s voditeljem Čabrajom posjetili Generalni konzulat Republike Hrvatske u Perthu te se susreli s generalnim konzulom Zoranom Šangutom i konzulom Ivorom Čondićem, a susretu je nazočio i Luka Jurčević - predsjednik Zapadnoaustralsko-hrvatske gospodarske komore i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Time je završio program gotovo jednomjesečnog pohoda Australiji i Novom Zelandu, a novi pohod jednog od hrvatskih biskupa planiran je za tri godine.
(Izvori i fotogra�ije: službena FB stranica Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu)
sredstva koja su nas održala!
Virtualno okupljanje nije punina prisutnosti koju sami donosimo Bogu i jedni drugima - stoga se trebamo ponovno okupljati u crkvama, ističe nadbiskup u pismu
adbiskup Peter A Comensoli napisao je pastoralno pismo pod naslovom "Dobro došli kući", potičući nas da se ponovno okupljamo na svetim misama i objašnjavajući neke promjene u vezi s našim nedjeljnim i svetkovinskim obvezama i prijenosom sv. misa.
Pročitajte njegovo pismo, koje vam prenosimo u cijelosti: "Dobro došao kući!
Dragi moji prijatelji u Kristu Isusu, tijekom posljednjih godina naša sloboda da budemo �izički prisutni u Gospodinu i jedni s drugima ozbiljno je ograničena. Mi, Božji hodočasnički narod, morali smo se suzdržati od okupljanja kao Kristova opipljivog Tijela, i bili smo svedeni na oslanjanje na virtualne i posredovane načine okupljanja.
Hvala Bogu za tehnološka
Našli smo način da čujemo Božju Riječ i da se zajedno molimo, ali nismo bili slobodni �izički se okupiti zajedno u Gospodinu. S pravom smo zahvalni za mnoge načine na koje smo pružili ruku u kršćanskoj vjeri i službi tijekom proteklih nekoliko godina - online krunicu, molitvene krugove, povratke za podršku, Zoom i telefonsku službu, da spomenemo samo neke. Pa ipak, bilo je teš-
ko osobno doživjeti Isusove riječi: ‘Kad su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, eto mene među njima’ (Matej 18,20).
Virtualno okupljanje nije punina prisutnosti koju sami donosimo Bogu i jedni drugima.
U srcu naše katoličke vjere, vjerujemo u Riječ koja je tijelom postala, Isusa Krista. Vjerujemo da je Isus prinio svoje tijelo na križu da bismo mi imali život u njemu. I vjerujemo da nam se Kristovo Tijelo i Krv sada sakramentalno daju u svetoj euharistiji. Isus na križu ostavio nam je svoju sakramentalnu prisutnost, da nas veže u njemu.
Možda smo tijekom pandemije izgubili kontakt s ovom tjelesnom stvarnošću. U očajnim vremenima, učinjeno je ono što je trebalo učiniti. Naučili smo mnoge stvari, posebno o gubitku, ali i zahvalnosti za ono što tako lako uzimamo zdravo za gotovo. Sada kada smo u mogućnosti ponovno se okupiti kao Tijelo Kristovo, trebali bismo to učiniti s radošću, zahvalnošću i obnovljenom energijom.
Od najranijih dana Saveza,
Bog je pozvao svoj narod da se okupi s njim. ‘Svetkuj subotu’ Božja je zapovijed da prihvatimo ovaj radosni poziv (Izl 20,8). Dan Gospodnji - za kršćane, nedjelja - dragocjen je za nas, nastao iz naše ljubavi prema Kristu, koji nas je prvi ljubio.
Oslobađanje od naše nedjeljne obveze �izičkog okupljanja na euharistiji tijekom pandemije uvijek je trebalo biti privremeno izuzeće za opće dobro, bez oslobađanja od tekućeg posvećivanja našeg dana u nekom obliku molitve i milosrđa u našim domovima i obitelji. Potreba za ovom dispenzacijom sada je prošla.
Stoga se od 1. nedjelje došašća, 27. studenoga 2022., ukida opće oslobođenje od naših nedjeljnih i blagdanskih obveza. Kao i uvijek, uobičajena pojedinačna izuzeća ostat će na snazi (npr. zbog lošeg zdravlja, obiteljske skrbi za ranjive osobe itd.).
Slično tome, više nema opće potrebe za televizijskim prijenosom ili prijenosom lokalnih misa, sada kada se možemo u potpunosti okupiti bez ogra-
ničenja. Napominjem da će se neke opcije online i televizijskog prijenosa i dalje nuditi tamo gdje je to potrebno - npr. nedjeljna misa u katedrali u 11 sati na TV C31 (Kanal 44) i nadbiskupijski YouTube kanal, kao i dnevna misa putem YouTubea u bilo koje vrijeme.
Naše zajednice milosti s veseljem vas očekuju ovog došašća. Dok iščekivanje Isusova rođenja raste, možemo li i mi pružiti svoje ruke u znak poziva i dobrodošlice drugima. Mnoge obitelji, prijatelji i susjedi još uvijek su u neizvjesnosti u ovom trenutku.
Biti narod koji može toplo pružiti mjesto osvježenja, nade i svjetla je dar. U svoj strci župnog života, ovdje možemo znati da su nam vrata milosti otvorena, lijek ozdravljenja je tu za nas, a ruka pomoći ispružena prema nama.
Nastavit ćemo ažurirati Liturgijske smjernice na nadbiskupijskom web-mjestu (https://melbournecatholic. org/covid-19-guidelines), koje odgovaraju na mnoga praktična pitanja koja bi mogla pomoći u našem sigurnom povratku
i prihvatljivim sakramentalnim praksama.
Mogu li ponuditi jednu posljednju riječ ohrabrenja: budite otvoreni traženju Gospodinovog milosrđa i ozdravljenja u sakramentu pomirenja. Kad se vratimo u skupštinu Božjeg naroda, neka naš povratak bude pomiren (Matej 5,23-24).
Siguran sam da će naši svećenici rado otvoriti vrata milosrđa kako bismo se ponovno našli za stolom Gospodnjim znajući da nas čeka gozba milosrđa i oprosta (usp. Lk 15,24).
Neka Gospodin koji nas okuplja u svoje euharistijsko tijelo i dalje produbljuje našu želju da budemo s njim i jedni s drugima u radosti i nadi. Kako glasi tekst popularne pjesme među našim mladima, ‘Mi smo jedno tijelo, jedno tijelo u Kristu, i nismo sami’.
Dobro došli natrag i dobro došli kući ovog adventa i Božića!
Sa svakom milošću i blagoslovom ostajem, Srdačan pozdrav u Kristu Isusu".
Prečasni Peter A. Comensoli, nadbiskup Melbournea
Iz RH u BiH dopušteno i do 200, a iz BiH u RH 40 cigareta
Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska pooštrila je mjere na graničnim prijelazima glede unosa određenih prehrambenih i inih proizvoda, sukladno napucima EU smjernice.
Tako je danas u odnosu na nekoliko godina prije dopušten unos znatno manje količine alkohola i cigareta, dok su neki proizvodi u potpunosti zabranjeni. Iz BiH u RH nije dopušten unos mesa i mesnih proizvoda te mlijeka i mliječnih proizvoda. Proizvodi životinjskog podrijetla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci dopušteni su u količini do 2 kg. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz trećih zemalja podliježe zabranama i ograničenjima uvoza sukladno posebnim propisima EU-a o uvozu biljaka i biljnih proizvoda koji su doneseni kako bi zaštitili biljke u EU i održali ih zdravima. Limitirana je količina duhanskih proizvoda i alkohola.
Tako se, primjerice, u cestovnom i željezničkom prometu može uvesti maksi-
Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)
Mi koji živimo u Dragoj Našoj znamo kakvo je pravo lice svakog od nas i naših političara. 25. studenog, tzv. Dan državnosti BiH, samo je još jednom pokazao kakav je tko i tko što želi. Proslava tog „Dana državnosti“ opet je bila bez predstavnika svih konstitutivnih naroda izrijekom navedenih u Ustavu. Pisma i čestitke pojednih državnika svijeta, kao na primjer Bidenovo, kojim BiH čestitaju Dan državnosti, izazvala su podijeljene reakcije.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Srpkinja Željka Cvijanović, odgovorila je Bidenu kako to nije praznik u cijeloj BiH, da BiH nema Zakon o praznicima na razini države, što je točno, ali je također dodala kako ona i srpski političari to već dugo pokušavaju pojasniti međunarodnim dužnosnicima, a budući da u tomu nemaju značajnijih rezultata nastavit će im to i dalje pojašnjavati.
Danas je, u odnosu na razdoblje prije ulaska Hrvatske u EU, dopušten unos znatno manje količine alkohola i cigareta, dok su neki proizvodi u potpunosti zabranjeni malno 40 cigareta, litra alkoholnog pića i četiri litre vina. Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti i potvrde liječnika).
Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti ili ovjerene liječničke potvrde).
Uprijašnjim vremenima radio sam od 8 do 18 sati. Niti sam bio osiguran niti je poslodavca previše zanimao moj status. Danas je službeno radno vrijeme od 8 do 16, ali samo na papiru. Sve je napravljeno tako da lijepo izgleda na papiru, da lijepo zvuči, ali te posao jednostavno prati. A o plaćanju prekovremenih sati radije ne bih. To je ono što tjera radnike iz BiH, među ostalim.”
Na jednoj kavi čuli smo te riječi i sami svjesni činjenice kako je to tako, prenosi Večernji list.
Ruku na srce, inspekcije su donekle radile na uređenju tog stanja posljednjih godina, ali je to i dalje premalo kako bi radnici bili potpuno zadovoljni. Uređenim tvrtkama ne treba inspekcija, one poštuju radnička prava, međutim, koliko je takvih u današnje vrijeme. Ni zakonske odredbe ne idu u potpunosti na ruku radnicima.
Nedavno je Savez samostalnih sindikata BiH podigao glas protiv novog Zakona o osiguranju prema kojem se bolovanje skraćuje s 42 na 15 dana jer smatraju da bi troškovi bolovanja u slučaju ozlje-
de na radu, a koji bi pali na teret zdravstvenog osiguranja, značajno demotivirali poslodavce da vode računa o uvjetima rada i zaštiti na radu u cilju preveniranja ozljeda i oboljenja. O činjenici da ima i radnika koji zloupotrebljavaju bolovanja, ističu kako se takve stvari mogu riješiti boljim nadzorom i primjenom postojećih mehanizama. Ruku na srce, kod privatnika je mnogo teže bilo što zloupotrijebiti nego u nekim državnim tvrtkama, pa o takvim stvarima i ne treba previše polemizirati.
Ovdje je riječ o činjenici da bh. radnici odrade i svoju smjenu, ali i prekovremeno, a da nisu adekvatno plaćeni. Zakonski je, naravno, sve uređeno, ali je pitanje hoće li tvrtka provesti kroz papire da je radnik prekovremeno radio, a zbog takvog odnosa mnogi su napustili ovu zemlju i svoje radno okruženje. Nedavno je u RS-u nekoliko zaposlenika podiglo svoj glas nakon što su tjerani da pet mjeseci rade bez prestanka i bez slobodnih dana.
Zaposlenica D. V. ispričala je da je svakodnevno radila u toj tvrtki, a samo dan prije nego što će potpisati ugovor za stalni radni odnos dobila je otkaz. „Smatram kako sam bila jako dobra radnica, što se može provjeriti u radnoj listi i očekivala sam da ću dobiti ugovor za stalni radni odnos. U ponedjeljak,
3. listopada, bila sam slobodna, a navečer, oko 18 sati, pozvali su me iz tvrtke i rekli da mi neće produljiti ugovor i da sam otpuštena. Tražila sam da mi objasne zašto mi daju otkaz, međutim, še�ica, koja me je nazvala, rekla je da imaju dovoljan broj radnika i samo spustila slušalicu”, ispričala je, a takav način završavanja radnog odnosa s onima kojima je ugovor na određeno vrijeme postao je kod pojedinih nešto normalno, čemu bi pod hitno trebalo stati na kraj. I zato je važno da se zakonska rješenja provode jer nije bitno samo donijeti dobar dokument i gurnuti ga u ladicu, već ga primjenjivati.
Ako je u ovoj zemlji po zakonu radno vrijeme 40 sati tjedno, onda nije normalno da neki radnici uspiju odraditi čak i 60 sati tijekom tjedna. Posljednjih dana čitamo o boljim uvjetima za radnike iz BiH, ali u Sloveniji i nekim drugim europskim zemljama, što pokazuje sav apsurd zemlje u kojoj živimo.
O njihovu statusu u BiH sve se manje govori, a i sindikati se oglase s vremena na vrijeme.
O prosvjedima zbog kojih će radnici tražiti svoja prava da i ne govorimo. Očito je važnije izići na ulice zbog “političkog cirkusa jer je nečiji hir da bira predstavnike drugog naroda” nego zbog onoga što je bitno za sve žitelje BiH, a to je posao.
Za proslavu tog dana Željko Sejdo Komšić izabrao je Banja Luku. Tu, bez sumnje provokaciju Srba Dodik je prokomentirao ustvrdivši da je za prvi posjet Sejdo izabrao inozemstvo, napomenuvši kako je u četverogodišnjem radu u Predsjedništvu dobro upoznao tog sarajevskog jalijaša i da mu je nevjerojatno koliko Sejdo mrzi Srbe i Hrvate. Kako bi potvrdio Dodikove riječi da se radi o običnom sarajevskom jalijašu, Sejdo mu je odgovorio da se napuši... Pak, bezlični Denis Bećirević pokušao je Srbima pojasniti kako je 25. studenog i njihov Dan državnosti. To je isto kao da ih je uvjeravao da je crna boja zapravo bijela.
Na bošnjačkom portalu Klix, koji je pod patronatom Bakira Izetbegovića, Bošnjaci-muslimani, kao i obično, nađu nekog tko se deklarira kao Hrvat i daju mu prostor za iznošenje antihrvatskih stavova. Iz naftalina su izvadili Slavu Kukića. Na Svečanoj akademiji SDP-a u Banja Luci, jadni naš akademik upozorio je „Osmorku“ da dobro razmisle što su posljedice Sporazuma o formiranju vlasti s HDZ-om. Na pitanje - ima li išta loše u tom dogovoru, kaže da nema ništa, ali...: „Mislim da je ova večerašnja prigoda Bogom dana da budem od koristi, da upozorim na koju cijenu, ni javno ni tajno se ne smije pristati ako se želi očuvati ZAVNOBIH-ovska BiH. Siguran sam da se ne smije pristati na izmjene Ustava i Izbornoga zakona na čemu inzistira HDZ, na logiku nacionalnih reprezentacija kojima će parlament služiti kao bogom dana pozornica za homogeniziranje nacionalnog biračkog tijela... Nadam se da tu grešku ‘Osmorka’ neće napraviti...”, veli naš bogobojazni Slavo Jadnik, pardon, Kukić!
Ono što vrli akademik ne vidi, točnije ne želi vidjeti, jest da je u dlaku kazao stavove koje iznosi Bakir Izetbegović.
U Sarajevu, 26. studenoga održani su prosvjedi u organizaciji članova grupe „ReSTART“, pod sloganom „Ne damo državu“. Ako se sjećate, poštovani čitatelji, pisao sam već jednom o njima. Skupina je to „građanski“ orijentiranih Bošnjaka-muslimana, a opet ih je predvodila Azra Zornić. Prilikom prosvjeda došlo je do sukoba između samih njih jer je Ajnur Mehičević, nezadovoljan što mu ovoga puta nije bilo dopušteno govoriti, napao organizatore, a policija je spriječila �izički sukob.
„Domaći političari nisu u sebi uspjeli zatomiti želju za foteljama i karijerom nego su pristali biti marionete u rukama europske zajednice, ponašaju se stranački, a ne državnički... Djelovanje internacionalne zajednice u sprezi s domaćim političarima krajnje je negativno“, kazala je gospođa Azra Zornić.
Nakon minornog broja prosvjednika, svjesna da je građanima i „građanima“ preko glave pametovanja mnogih, a među njima i gospođe Zornić, završila je riječima: „Ako budemo inertni i konformisti kao što smo danas i ako budemo sudjelovali u ovako malom broju ostat ćemo i bez rezultata“. Ako je netko slušao govor Bakira Izetbegovića o sporazumu između HDZ i „Osmorke“, koji je trebao biti potpisan na tzv. Dan državnosti BiH 25. studenoga, pa je potpisivanje odgođeno za 29. studenoga, jasno mu je da su to zapravo riječi Bakira Izetbegovića, a ne njene.
Ovaj prosvjed u Sarajevu, preletači iz nekih stranaka u SDA, čekanje Sejde Komšića da vidi kako će se razvijati situacija pa potom njegovo nuđenje „Osmorki“ da uđe u vlast, odgađanje potpisa sporazuma između HDZ i „Osmorke“, sve to i još mnogo toga što će se događati jest i bit će u režiji Bakira Izetbegovića.
Budući da su na prosvjedima prije neka tri mjeseca, kad je visoki predstavnik Christian Schmidt najavio uvođenje cenzusa od tri posto za izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koji su bez i najmanje sumnje bili po ideji i režiji Bakira Izetbegovića, uspjeli prepasti Schmidta te je odustao od cenzusa, Bošnjaci-muslimani i sad misle da će svojim prosvjedima spriječiti međunarodnu zajednicu i Schmidta da djeluju onako kako oni misle da treba. Da se Bošnjaci-muslimani naivno nadaju i vjeruju kako će Ustavni sud BiH proglasiti neustavnim Schmidtovo nametanje izmjena Izbornoga zakona potvrđuju i zahtjevi s ovog zadnjeg skupa i sama Azra Zornić. Njihovi napadi na međunarodnu zajednicu sve su očitiji pa tako sada i Amerika i Europa znaju na čemu su. Kako vrijeme odmiče i međunarodnoj zajednici postaje sve jasnije da su jedini i pravi problem u BiH Bošnjaci-muslimani koji ne žele u Europu, koji ne žele državu konstitutivnih naroda i jednakopravnih građana. Slogan koji se čuo na prosvjedima „Ne damo državu“, uistinu je jadan, jer takvu državu kakvu oni žele ne želi više nitko. Dakle, nitko im je neće uzeti, iz jednostavnog razloga što takva država koju oni žele (islamska na načelima šerijata) ne želi nitko drugi, a oni sami je ne mogu napraviti ni za sljedećih stotinu godina. Samo su pokazali svoje pravo lice.
mjeseci rade bez prestanka i bez slobodnih dana
Premijer Dan Andrews otkrio je iznenađujući način na koji je proslavio nakon što je ispratio porast broja glasova u izbornoj noći koji su otkrili nadmoćnu pobjedu Laburističke stranke Viktorije. U nedjelju ujutro objavljeno je da je Laburistička stranka pobijedila u 49 izbornih jedinica, premijer Andrews ostaje u ulozi premijera treći put zaredom.
Pet milijuna Australaca koji primaju potporu uz postojeća primanja uskoro bi mogli dobiti povećanje isplate kroz program Centerlink sukladno novom dogovoru vlade vezano za spornu reformu o odnosima na radnom mjestu.
Na temelju dogovora s nezavisnim senatorom Davidom Pocockom da podrži Prijedlog zakona o odnosima u industriji osnovat će se „Savjetodavni odbor za gospodarsku inkluziju” koji će revidirati isplate socijalne pomoći i dati savjet prije donošenja svakog federalnog proračuna.
Senator Pocock, koji je lobirao za povećanje isplata kroz program Jobseeker, ovaj potez pozdravio je kao ključni potez za sve one koji žive ispod razine siromaštva. "Imat ćemo jasan put za povećanje isplata kroz program Jobseeker te isplata za samohrane roditelje u budućnosti tako što ćemo prije donošenja svakog proračuna imati stručan savjet na raspolaganju" – rekao je.
Ovaj dogovor izvršit će pritisak na vladu da poveća isplate kroz program Jobseeker od 668.40 AUD za razdoblje od dva tjedna za samce. No senatorica iz Tasmanije Jacqui Lambie, koja je u ponedjeljak ponovno potvrdila da neće podržati ovu legislativu, pita se zašto vlada treba još jednu reviziju kako bi „čula iste stvari”.
„Kada kažu da će pogledati na stope prijavljenih u program Jobseker, na kraju će se raditi o preporuci koja je izdana i o tome želi li vlada priznati te preporuke. Mislim da smo već imali ne znam ni sama koliko istraga koje nam sve govore da su isplate kroz ovaj program preniske”, izjavila je. „Nisam sigurna da su laburisti ovo napravili u dobroj vjeri jer oni koji su prijavljeni u program Jobseeker trebaju povišicu.”
Premijer Anthony Albanese rekao je da će odbor koji će imenovati državni rizničar Jim Chalmers i ministri-
ca socijalne skrbi Amanda Rishworth u koraku pratiti ono štu su laburisti rekli tijekom izbora. No vlada ne mora nužno prihvatiti preporuke odbora. Na pitanje je li zabrinut da bi ovo moglo rezultirati time da ovaj zakon ostane samo ukras, senator Pocock rekao je da je to "svakako rizik".
„Stvar je u tome da ćemo prvi put imati panel stručnjaka, osoba sa životnim iskustvom, osoba iz poslovnog svijeta i iz sindikata, koje će inijeti svoj stav o tome što misle kakvu bi isplatu trebale dobiti osobe u programu Jobseeker”, rekao je. „Kada donosite proračun, morate utvrditi prioritete. Mnogo smo čuli o tome kako nema dosta novca. Trenutno imamo milijune dolara u subvencijama fosilnih goriva i ljudi koji primaju pomoć kroz program Jobseeker znaju sve o prioritetima u proračunu. Mnogi u ovom trenutku trebaju birati između hrane i lijekova. Stoga je upravo to čimbenik o kojem treba razgovarati.”
Potpora senatora Pococka znači da će Gornji dom vjerojatno potvrditi ovaj Prijedlog zakona tijekom završne sjednice parlamenta za ovu godinu koja se održava idućeg tjedna.
Innes Willox, šef Australian Industry Group, kritizirao je senatora Pococka rekavši da je izgubio u natjecanju "tko će prvi trepnuti".
"On je prošlog ponedjeljka stao pred poslodavce i obećao da neće biti razmjena i dogovora sa strane pa su stoga poslodavci sada prilično razočarani", rekao je.
Prema ovom dogovoru, prag za male poduzetnike koji bi mogli biti isključeni iz pregovora s više poslodavaca se povećao s poduzeća s 15 zaposlenih na poduzeća s 20 zaposlenih. Također će biti jednostavnije za tvrtke s 50 zaposlenih da izađu iz dogovora s više poslodavaca dajući im snažniji položaj da prema Komisiji za pravedan rad tvrde da bi trebali biti isključeni.
U izjavi za novinare Andrews je opisao tihu proslavu u svojem domu nakon što je završio pobjednički govor. „Otišao sam kući te sam tamo s obitelji, prijateljima i starijim dužnosnicima stranke popio nekoliko čaša vina”, rekao je Andrews.
Matthew Guy odstupit će s mjesta vođe Liberalne stranke nakon što je Koaliciju poveo u drugi veliki poraz na izborima. Guy je objavio da se neće ponovno natjecati za vodstvo nakon što su liberali drugi put odveli Koaliciju u poraz.
Daniel Andrews osigurao je treći povijesni mandat u ulozi premijera, a laburisti su na dobrom putu da zadrže nadmoćno vodstvo u Donjem domu.
„Čim bude jasnije koji će kandidati Liberalne stranke formirati idući klub zastupnika, sazvat ću ih kako bi oni odabrali novi tim koji će ih voditi”, rekao je Guy. „Neću se kandidirati za ulogu vođe stranke.” Dodao je kako je „veliki” porast naklonosti birača u korist Koalicije od 3-4 posto jedna od najvećih promjena naklonosti birača za Liberalnu stranku na sjeveru i zapadu Melbournea. „Ovo predstavlja veliku izbornu priliku za Liberalnu stranku,” rekao je. Gospodin Guy je če-
Pobjednički govor premijer Viktorije održao je u izbornoj jedinici Mulgrave nakon 23 sata prošle subote, a na pozornici mu se pridružia supruga s njihove troje djece. „Ispunit ćemo svaki dio
pozitivnog plana koji će biti od koristi svakom odboru u Viktoriji o temama o kojima ste glasovali, i to onako kako ste glasovali s obzirom na Vaše stavove i mišljenja. To je naš posao”, rekao je premijer
Andrews. „Našu odgovornost shvaćamo vrlo ozbiljno, jer laburisti rade na važnim stvarima.”
Vođa oporbe Matthew Guy priznao je poraz netom prije 23 sata rekavši kako je nazvao Andrewsa i čestitao mu na pobjedi. „Nadam se da će Laburistička stranka koja će formirati vladu uzeti u obzir poruku i napraviti promjenu stila vladanja i svojih stavova”, rekao je Guy. „Poštujemo pravo građana Viktorije da izaberu svoju vladu. Svakom pojedinom građaninu Viktorije želimo reći da je izbor vaš i da ga poštujemo. Namjeravamo, onako kako vi to očekujete, na idućim izborima vladu pozvati na odgovornost.”
stitao laburistima na pobjedi.
„Želim javno izraziti koliko cijenim kandidate Liberalne i Nacionalne stranke, timove koji su vodili njihove kampanje i volontere koji su uložili svoj rad, posebice tijekom proteklih nekoliko tjedana”, rekao je. Izgubio je na izborima 2018. također od Andrewsa i Laburističke stranke.
Izborni poraz priznao je nešto prije 23 sata u subotu navečer rekavši svojim biračima da je nazvao g. Andrewsa i čestitao mu na pobjedi.
„Nadam se da će Laburistička stranka, koja će formirati vladu, uzeti u obziru ovu poruku i da će promijeniti svoj stil i svoj stav”, rekao je Guy.
„Poštujemo pravo građana
Viktorije da izaberu svoju vladu. Svakom građaninu Viktorije želimo reći da je izbor vaš i poštujemo ga. Namjeravamo, kako vi to i očekujete, vladu na kraju ovog mandata pozvati na odgovornost.” Do podneva u nedjelju izbrojeno je oko 70% svih glasova, a laburisti su osvojili 50 zastupničkih mjesta u Donjem domu parlamenta Viktorije te je bilo izgledno da će osvojiti još šest mjesta. Liberali su osvojili 25 mjesta, uključujući i ponovno osvojeno zastupničko mjesto za izbornu jedinicu Nepean koju su vratili od laburista. Laburisti su izgubili zastupničko mjesto za Hawthorn gdje je bila napeta utrka između kandidata liberala Pesutta i nezavisne zastupnice Melisse Lowe. Nacionalna stranka prošla je bolje od liberala, osvojila je tri regionalna zastupnička mjesta.
Ured za meteorologiju izdao je upozorenje na poplave na istočnoj obali Australije uoči sezone blagdana.
Čini se da će Božić proći u znaku poplava za mnoge Australce ove godine, Ured za meteorologiju predviđa za istočnu obalu ljeto s više padalina nego inače. Objavivši svoje dugoročne prognoze za ljeto, Ured je naveo kako je vrlo vjerojatno da će biti više padalina u obalnom području Novog Južnog Walesa, većine Viktorije, Južne Australije, velikih dijelova Queenslanda, kao i sjeverne i istočne Tasmanije.
Za cijelo razdoblje od prosinca do veljače predviđa se veća količina padalina od prosjeka za planinska područja Queenslanda te obalne dijelove ove države, kao i sjeverne obalne te istočne dijelove Novog Južnog Walesa, cijelu Viktoriju te jugoistoču Južnu Australiju i
istočnu Tasmaniju. Količina padalina ispod prosjeka predviđa se za dijelove Kimberleyja, te unutarnje i zapadne okruge Zapadne Australije.
Ured je također upozorio da bi značajnije količine padalina mogle dovesti do poplava u područjima u kojima su rijeke već dosegnule visok vodostaj, gdje su brane na rubu te već poplavljena slivna područja za obranu od poplava. „Natprosječna količina padalina tako-
đer povećava mogućnost nastajanja odrona i pada drveća na strmim područjima i natopljenom terenu”, navodi Ured.
Očekuje se da će noći biti toplije nego obično oko tropskog sjevera te u nekim južnim dijelovima zemlje, uključujući Tasmaniju. Dani će vjerojatno također biti topliji od prosjeka u većini Zapadne Australije i Sjevernog Teritorija, sjevernog i središnjeg Queenslanda i obalnih područja te južnih pre-
djela, uključujući Tasmaniju. No hladniji dani vjerojatni su za većinu Novog Južnog Walesa, dijelove južnog Queenslada i Viktorije. Južna Australija i dalje ostaje u riziku od požara. „Natprosječni rast vegetacije nakon iznadprosječne količine padalina može dovesti do rizika od požara trave”, upozorio je Ured za meteorologiju.
U međuvremenu su temperature oceana oko sjeverne Australije dobrano iznad prosjeka što povećava rizik od tropskih ciklona i obilnih kiša. Generalno, Ured za meteorologiju ovog ljeta upozorava na povećan rizik od: produljenih toplinskih valova s višom vlagom zraka u južnim dijelovima zemlje; iznadprosječnih tropskih ciklona i polja niskog tlaka zraka; poplava u obalnim područjima na istoku i sjeveru zemlje; toplinskih valova u oceanima.
Iza nas je vrijeme evociranja dana jeze, straha, kolektivnih i intimnih drama. Vukovar, Škabrnja… da ne nabrajam dalje. Sve je poznato. Tko je koga napao, tko se branio i tko je žrtva, a tko je bio agresor, tko je pobijedio, a tko se morao povući.
I sada, nakon svega, javljaju se “oni” koji žele devu provući kroz ušicu igle pa, bez da oni koji su nas napali to priznaju i zatraže oprost, pozivaju na pomirbu. Oni koji su napali, klali, silovali, palili, rušili i na kraju popušili, sad bi da sjednemo s njima i da se, uz čašicu rakije, pomirimo. Tko nas “bre” zavadi? Zna se tko je izazvao Drugi svjetski rat te tko je pobijedio, a tko izgubio. Još danas je antifašizam i osuda fašizma dominantna u cijelom zapadnom svijetu i s njima nema pomirbe. U svim saveznički zemljama nakon rata su fašistima sudili na sudovima, naravno, osim u Jugi.
Do danas traje politički BlackTu se kažnjavalo prvo bez sudova, onako od oka, a kasnije na prijekim sudovima. “Ratni plijen” bili su židovska i imovina poraženih. Poraženi su u Hrvatskoj gadno platili za svoje četiri godine nezavisne države. Stradalo je toliko Hrvata da se može mirno reći kako su partizani poslije rata izvršili genocid nad Hrvatima. Danas, nakon još jednog, ovaj put rata za oslobođenje Hrvatske, Premijer RH priča o pomirenju. S kim? Poraženi 1995. g. ne priznaju ni agresiju, ni poraz, ne žele surađivati da se konačno nađu grobovi svih poginulih i ubijenih, ne vraćaju otetu umjetničku i drugu imovinu, ne priznaju hrvatsku državu smatrajući da je nastavak NDH, ali bi se pomirili s nama, pobjednicima. Koja hipokrizija.
metu. Oni sretnici s puno para gledaju ga s tribina u Kataru, a mi ostali smrtnici na TV ekranima. Nas 3,8 milijuna nesuđenih izbornika znamo da imamo odličnu repku, sad samo Dalić mora izvući iz nje bar drugo mjesto. Inače ćemo ih popljuvati jer zašto inače gubimo vrijeme pred TV ekranima. Inače, naši su prvu utakmicu tako loše igrali da su djeca tražila da ih se vrati na školske satove. Danas nam stiže Kanaada! E, sad momci pokažite što Hrvatska zna i može…
I dok vi ševite žene, netko vam gleda utakmicu!
smo rezultatom 4: 1 poručili njemu da nam može popušiti. To se u nogometu zove – razvaljivanje. Žao mi je jedino kanadskog golmana Borjana, rođenog, po njegovim riječima, u “srpskoj” Dalmaciji. Njega su oni iz hrvatske Dalmacije s veseljem “izbušili”. Komšije će sad da “protestuju” jer su hrvatski navijači skandirali “Borjane, ustašo”. Na to im je “srpski dalmatinac” uzvratio tako da je dignuo tri prsta.
Borjanova mreža je bila k’o švicarski sir Sad će valjda na istoku tvrditi da su
Hrvatska je duboko “razočarala” selektora Kanade koji nam je onako liberalno i frendli poručio da će nas je**ti. Mi smo rezultatom 4: 1 poručili njemu da nam može popušiti
l Spomenici i obnove spomenika
l Pozlaćeni natpisi
l Na svim nadgrobnim spomenicima
Silovatelji šetaju Vukovarom, oni koji su razarali Dubrovnik ljetuju u njemu. Nema isprike jer za njih od 5. kolovoza 1995. g. do danas traje politički Black Friday. Stalno traže i dobivaju nove bonuse… Traže obnovu kuća, mirovine, ulazak u Vladu RH, ljuti su na one koji su iznijeli na svojim plećima Domovinski rat, Bljesak i Oluju, stalno Hrvatskoj predbacuju nacionalizam… Iz godine u godinu cijena Domovinskog rata opada. Ono što je za vrijeme Tuđmana i Šuška vrijedilo jako puno, danas je na rasprodaji kao da je politički Black Friday. Hrvateki pak strpljivo čekaju i ne izlažu se. Onima kojima je dobro jer su se “pobrinuli” za sebe, sve je to dosadna prošlost koju treba zaboraviti, a oni koji žive sve teže ili čak jedva preživljavaju ionako nemaju ni vremena ni volje baviti se onim što nam danas o prošlosti nameće i propagira politika. I tako ćemo, rasprodajom moralnog bonusa iz Domovinskog rata, Bljeska i Oluje, po nikada nižim cijenama, zamračiti i taj najsvjetliji dio naše nedavne prošlosti. aPiše Odak Mirko: “Ja kad se posvađam sa svojom ženom osjećam se nekako k’o Srbin. Sto ratova vodio, sto ratova izgubio, a opet sam u sebi umišljam da sam junak, pobjednik!”.
THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898
BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889
Poetski vrisak: Je*bo vas Vukovar Pametni ljudi tvrde da novac stalno mijenja agregatno stanje. Sad kapne, sad ispari. Čitam tako u subotnjem Večernjaku analizu Jurja Filipovića na skoro čitavoj trećoj stranici da je “DORH platio KPMG-u 11 milijuna kuna za nepostojeće vještačenje Agrokora”. Autor hrabro tvrdi da ima pravno relevantne dokaze kako je DORH svojim ponašanjem oštetio državni proračun za “siću” od 11 milja kunića. Ovakva tvrdnja je već sama po sebi raritetna. Bojim se što će biti ako se još pokaže i točnom? Tko će voditi službenu istragu o ovoj neobičnoj tvrdnji? DORH? Gradski vodovod? Vjerojatno lijevi mediji! Ne bi se štel mešat’, a i nisam baš ni previše objektivan. Bolje se praviti lud pa čekati dok vidimo kaj bu s toga ispalo. Kad su pitali malog Mujicu: “Kako ti se zovu roditelji?”, “Fata i Mujo” odgovori spremno Mujica. “A kako im je prezime?”, Mujica se naceri i procijedi: “Lože na drva”. Nisam “hrabri” istraživački novinar pa i ja “ložim na drva”… No, ima naš DORH i popularnijih rješenja. Npr.: Jutarnji euforično obavještava općinstvo da je odbačena kaznena prijava protiv Bore Dežulovića zbog njegovog “legendarnog” članka “Je**o vas Vukovar”. Tobože je javnost bila premalo uznemirena jer nije odmah napravljena “objektivna” analiza Borine “misli i djela”. Podnositelji prijava usput su obaviješteni da “nisu u svojstvu u kojem bi sukladno Zakonu o kaznenom postupku, imali pravo na preuzimanje progona”. Tako da Bora može nastaviti mirno je**ti sve po redu. M. F. je zbog par metafora na protestnom mitingu na Trgu bana Jelačića odležao u istražnom zatvoru skoro godinu dana. Čim je izašao iz Remetinca odmah je DORH uložio žalbu. Hrvatska tragedija. Dok je M.F. kao dragovoljac Domovinskog rata i borio se protiv agresora, Bora je na licu mjesta, tj. u Vukovaru u tren oka snimio pravu istinu i sve to zajedno sublimirao u jednom poetskom vrisku: “Je*o vas Vukovar”. Ovo me podsjeća na Petricu Kerempuha, i stih “ni med cvetjem ni pravice”…
lijepog dana ili čak prije da na Laganini FM čujem i poneku Thompsonovu pjesmu… Nema teorije. Ali zato nema teorije da prođe dan, a da ne slušam Đorđa Balaševića. Pitat će se neki zašto mi smeta Balašević? Evo zašto. Thompson pjeva u Čavoglavima “ubojice nemate mira, ubili ste Kralja Zvonimira”. On je bio tvrdi borac, a Đole je antiratni borac, pjevuši antiratne pjesmuljke, dobričina. Možda se zato njegovo forsiranje u Laganini FM čini nekako logičnim. Ali, uvijek postoji neko “ali”. Jednom je, naime, Ivan Hrstić objavio jedan tekst o Đoletu, mirotvorcu, čovjeku koji komentira one tragične scene iz Vukovara. Kaže naš Đole: “Mene je lično, od svih onih scena iz Vukovara, koje su bile monstruozne, najviše uplašilo lice one časne sestre, koja je u celoj toj situaciji bila apsolutno bez emocija. Kod uhvaćenih ustaša, kod oslobodioca, kod naroda koji izlazi iz podruma s jedne i druge strane, svuda se vidjelo nešto ljudsko u facama – mržnja, radost, strah, histerija – sem na tim voštanim licima časnih sestara, koja su jedina odavala predumišljaj” (intervju NIN, 6. 12. 1991.).
golove za Hrvatsku dali igrači iz “mešovitih” brakova. Otac ustaša, a majka Hrvatica. Tko zna, možda su u pravu. Trebao bi završiti pisati o nogometu, ali nikako ne mogu. Oduševljenje mi ne da. Ipak, imam za kraj jednu molbu. Izostavite svoje Facebook komentare o Mateu Kovačiću. Igrom protiv Kanade pokazao je da je nogometni profesor. A đaci nisu ti koji mogu dijeliti lekcije profesorima. Možda i mogu, ali onda ispadaju glupi. Kanadskoj televiziji svaka čast. Objavili su hrvatsku zastavu s grbom koji počinje prvim bijelim poljem. A evo kako su im “ustaše” zahvalile.
Obrtnički Advent, koji je u subotu otvoren svečanim paljenjem lampica na boru u Prolazu Matice hrvatskih obrtnika, u okviru Adventa u Zagrebu, ove godine je posvećen najmlađima.
Ove je godine Obrtnički Advent namijenjen, prije svega, najmlađima pa će se održavati dječje predstave, radionice, igraonice i koncerti, a bit će tu i podjela darova i druženje sa Svetim Nikolom, priopćeno je u ponedjeljak.
Bit će prikazani i dječji �ilmovi “Vlak u snijegu”, “Družba Pere Kvržice” i “Tajne starog tavana”.
Počelo je Svjetsko prvenstvo u nogo-
l Spomenici i obnove spomenika
l Pozlaćeni natpisi
l Na svim nadgrobnim spomenicima
DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108
RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588
Šteta da Đole nije uglazbio taj najveći pokolj u Domovinskom ratu…
Pređimo na neku lakšu temu. Dakle, kad god sjednem u auto, slušam “Laganini FM”. Stari hitovi, sve pet. Malo sam znatiželjan hoću li doživjeti jednog
Eto, zato ne pomalo smeta kad naš dobri stari Laganini FM pušta “sabrana dela” našeg Đoke, humanista, pomalo i denuncijanta… Siguran sam da Đoleta nije zanimalo doznati gdje su te časne sestre streljane, koji je sve “narod” strijeljan na Ovčari ili u vukovarskoj bolnici, gdje i kako su poubijani “ustaše” Jean-Michel Nicolier, Siniša Glavašević i drugi branitelji Vukovara. Đole je u ubojicama 16-togodišnjaka strijeljanih na Ovčari vidio “oslobodioce”. Šteta da Đole nije uglazbio taj najveći pokolj u Domovinskom ratu pa da nam tu pjesmu danas Laganini FM i druge naše radio postaje puštaju na dnevnoj bazi i malo nas razvesele u ovoj sumornoj svakodnevnici.
Dok privodim ovu kolumnu kraju “net.hr” javlja kako srpski mediji divljaju: “Hrvatska mora biti žestoko kažnjena…”. Ni manje ni više! Kurir piše: “Golman Kanade delija Milan Borjan bio je izložen žestokim uvredama hrvatskih navijača”. Kako? Kurir nadalje tvrdi da je ”srpski dalmatinac” bio vrijeđan transparentom kojim se veličala zločinačka operacija “Oluja“. Bila je tu i slika traktora John Deer kojom su “ustaše“ očito željele da se Borjan “bolno podsjeća“ na “genocid“ koji je dogodio 5. kolovoza 1995.g. kod hrvatskog kraljevskog grada Knina. I sad “ustaše“ skandiraju ”Milane, Srbine puši ku***!”. E, što bi tek bilo da je Oluja slučajno bila Orkan. Prije negoli završim s oduševljenjem zbog naše današnje pobjede, moje čestitke idu Marku Livaji. Prvi ozbiljan susret s loptom i odmah gol. Rođeni strijelac! S njim možemo sve.
FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882
SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807
Još je dobri stari humanist Staljin otkrio sveti gral sreće. Na pitanje kako usrećiti narod on je odgovorio: “Jednostavno! Poubijaš one koji su nesretni”. Evo dok ovo pišem, završila je i utakmica Hrvatska – Kanada 4:1. Hrvatska je duboko “razočarala” selektora Kanade koji nam je onako liberalno i frendli poručio da će nas je**ti. Mi
Borjanova mreža je bila k’o švicarski sir, a on k’o miš koji se sa svoja tri prstića u njoj zapleo.
Kako je ovo vrijeme nogometa, ne čudi da je fejs pun komentara i zlobnih viceva. Evo jednog na račun utakmice Srbije i Brazila. Slika kako Vučić razgovara s Piksijem Stojkovićem, “selektorom” srpske repke, nakon poraza od Brazila 2:0. “Piksi, pričaj svima da smo pobedili!”. “Ali, Predsedniče, svi su videli rezultat?”, kaže Piksi. Vučić se nasmije i nastavi: “Pa što, izgubili smo i Kosovsku bitku pa je slavimo k’o pobedu! Što više, snimamo i �ilm u kojem pobeđujemo…”.
„Vikendima ćemo imati radionice, predstave, nastupe zborova i domaće �ilmove kako bi djeca mogla uživati. Za roditelje, tu je naš Zagreb Craft Shop koji je pripremio brojne unikatne rukotvorine zagrebačkih obrtnika u kojem svatko može pronaći prigodan dar”, rekao je predsjednik zagrebačke Obrtničke komore Antun Trojnar te zahvalio Gradu Zagrebu i Turističkoj zajednici Grada Zagreba prepoznaju rad obrtnika.
“Nadam se da ćemo u budućnosti prazne izloge u centru grada napuniti s obrtničkim radionicama”, dodao je.
Obrtnik i potpredsjednik zagrebačke Obrtničke komore Davor Pismarović rekao je kako rade na edukaciji i poticanju roditelja da svoju djecu usmjere ka obrtničkim zanimanjima.
BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118
“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)
“Do unazad par godina, obrtnici su bili podcijenjeni, a danas se događa suprotno. Obrtnici traže školovane i veri�icirane radnike, a vjera u njihov rad se vraća među građane. Ako nastavimo raditi na promociji obrtništva te edukaciji učenika i djelatnika, bit će to na zadovoljstvo svih građana, ali i nas obrtnika”, istaknuo je Pismarović.
U sklopu Projekta Ilica održat će se prigodna prodaja odjeće hrvatskih dizajnera i prigodna prodaja suvenira i božićnih poklona.
Javlja se Dalibor Durdov sa Svjetskog prvenstva sa zanimljivim zapažanjem: “Kako glupo izgledaju ovi bijelci u francuskoj reprezentaciji… čisto neprirodno…”.
THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898
BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889
DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108
RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588
FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882
SPRINGVALE:
Na otvorenju Obrtničkog Adventa nastupio je Zbor Sloboda i Dječji zbor Kikići i Genijalci, uz nazočnost članova Komore i gostiju.
“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)
Na spomen svetog Nikole većini bude najljepše dječje uspomene vezane upravo za njegov blagdan.
Roditelji mogu zajedno s djecom oprati i svoje cipelice ili čizmice ili samo pomoći djeci oko toga zadatka. Dok se cipelice/čizmice uređuju, možete im ispričati priču o svetom Nikoli, objasniti im zašto je on svetac naše svete Katoličke Crkve te zašto je zaštitnik djece i pomoraca. (Možda ćete se prije toga i sami morati malo podsjetiti.)
Prije nego čiste cipelice ili čizmice stavite u prozor, možete izmoliti zajednički (ili neka glava obitelji predvodi) molitvu svetom Nikoli.
Sad preostaje samo čekati da se ujutro probude i da se uvjere da ih je ovaj dobri starac zapravo i posjetio jer su cijele godine bili jako dobri.
Ako ikako budete mogli, pođite zajednički na svetu misu. Bilo bi idealno ako bi se poslije svete mise u vašoj župi/crkvi zapravo sveti Nikola i pojavio.
Ako želite malo svečaniji ručak na ovaj obiteljski blagdan, predlažemo da za desert ispečete kolačiće ili peciva s motivom svetog Nikole (možda i njegove mitre ili štapa) i neka vam djeca pomognu.
To mogu biti medenjaci pa ih možete ukrasiti šećernom glazurom, a mogu biti i slana peciva koja možete smotati u oblik biskupskog štapa. Ovakvi se kolačići rade (ili tako se ukrašavaju) samo jednom u godini pa vjerujemo da će im i to ostati u lijepom sjećanju.
Za pripremu blagdana svetog Nikole možete s djecom izraditi mitru od salvete pa tako ukrasiti blagdanski stol. Samo još dodate križić od zlatnog/žutog papira i mitra je gotova.
Izraditi svetog Nikolu od kolaž papira - ovo također može biti dobra i kreativna zabava za vašu djecu, ali i za vas same. Sve što trebate su kolaž papir, škare, ljepilo, pamučna vatica, rola toaletnog papira, bojice i malo volje i mašte.
A što staviti u cipelicu ili čizmicu?
Što staviti u cipelicu ili čizmicu je svakom roditelju na njegovu vlastitu volju. Ono što mi preporučujemo je da u svemu budemo umjereni. Sitnica će biti sasvim dovoljna: koji slatkiš, mandarina, čokoladice (možda u obliku zlatnih novčića) i još ako želite nešto dodati, ovisno o vašim mogućnostima.
Čini nam se puno važnijim provesti vrijeme s djecom i zajedno s njima učiti od ovog divnog i poniznog sveca.
Adventsko razdoblje ili došašće ove godine započelo je u nedjelju 27. studenog, kada je u mnogim domovima zapaljena i prva svijeća na adventskom vijencu.
Advent ili došašće vrijeme je pripreme za Božić i Isusovo rođenje, a svaka od četiriju svijeća na adventskom vijencu ima određenu simboliku.
Prva simbolizira nadu i vjeru, druga mir, treća ljubav, a četvrta radost. Početak adventa i činjenica da je mnogima omiljeni blagdan pred vratima u ljudima bude optimizam, dobru energiju, ali i kreativnost. Naime, upravo je adventski vijenac jedan od blagdanskih ukrasa koji mnogi rade svojim rukama.
Ako ga već niste postavili na vaš stol, izdvojili smo nekoliko vijenaca koji vam mogu poslužiti kao inspiracija da ga izradite sami.
Jednom kad se bacite na
posao, nimalo ne sumnjamo da će rezultat biti vijenac koji će blagdane u vašem domu učiniti još ljepšima i čarobnijima. Stolne adventske vijence (bez svijeća), možete koristiti i kao dekorativne vijence na vašim ulaznim vratima, zidu…
Sastojci: - 200 g maslaca - 200 g smeđeg šećera - 200 g brašna - 4 jaja - 50 g mljevenih badema - 100 ml prošeka - 85 g grubo sjeckanih trešnji - 250 g grožđica - 250 g ribizla - 100 g nasjeckanih oraha - korica 1 limuna - 1 žličica cimeta - 1/2 žličice ekstrakta vanilije - 1/2 žličice praška za pecivo
Priprema: Zagrijte pećnicu na 160 °C.
Namastite i pobrašnite lim za pečenje. Istucite maslac i šećer električnim mikserom dok ne dobijete kremastu smjesu. Umiješajte žlicu brašna, a zatim naizmjence umiješajte jaja i ostatak brašna.
Umiješajte bademe.
Dodajte prošek, a zatim dodajte koricu limuna, trešnje, grožđice, ribizle, orahe i vaniliju. Sve dobro izmiješajte, a zatim dodajte prašak za pecivo.
Pecite 30 minuta, zatim snizite temperaturu na 150°C i pecite još 2 sata.
Kada se potpuno ohladi izvadite iz kalupa za pečenje.
Suhe šljive su jako dobar izvor dijetalnih vlakana i vitamina K.
Sadrže jako malo zasićenih masti, kolesterola i soli, a novo istraživanje američkih znanstvenika otkriva da redovita konzumacija suhih šljiva može smanjiti rizik od nastanka osteoporoze.
U istraživanju su sudjelovale žene u postmenopauzi. Znanstvenici su pratili njihove pre-
hrambene navike i proučavali utjecaj prehrane na zdravlje. Prethodna istraživanja su pokazala da se postotak koštanog tkiva počinje dramatično smanjivati tijekom menopauze, zbog čega žene imaju nešto veći rizik od nastanka osteoporoze, u odnosu na muškarce.
Ono što suhe šljive čini toliko djelotvornima u prevenciji gubitka koštanog tkiva su �lavonoidni i fenolni spojevi.
Namastite i pobrašnite lim za pečenje dimenzija 20 x 30 cm.
Maslac, šećer i mljevene bademe dobro izmiješajte. Smjesa treba biti u mrvicama. Pola smjese stavite na stranu. Dodajte 140 g brašna u polovicu smjese i dobro izmiješajte. Stavite u lim za pečenje i pecite 20 minuta. Ostavite da se ohladi 10 minuta. U polovicu smjese koja je ostala dodajte, jaja, 25g brašna, cimet i prašak za pecivo. Dobro izmiješajte i stavite na biskvit. Poslažite šljive i pospite ih s malo cimeta. Bademe stavite na vrh. Pecite 40 minuta.
Ako čeznete za ljubavlju u svojoj samoći, malo bolje pogledajte osobe iz svoje radne sredine. Jedan mail ili telefonski poziv mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, a kasnije možda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u svojoj svakodnevici. Niste potpuno svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Potrudite se odraditi ono što morate, a onda se posvetite onom što želite.
Sretni brojevi: 1, 8, 15, 29, 38, 41
Ovih dana vi ćete biti jako zanimljivi drugima, te u svakom trenutku spremni za razgovore. Mnogi će razvijati svoju društvenu crtu. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner će biti sklon više se vezati za vas. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati. Ova spoznaja potaknut će vas na razvoj novih planova.
Sretni brojevi: 15, 21, 26, 32, 35, 40
Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad bi malo olabavili, sve bi izgledalo drukčije, a vama bi bilo lakše. Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav jednostavno će vas mimoilaziti. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći.
Sretni brojevi: 12, 14, 23, 25, 32, 44
Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali dragu im osobu. Ipak, kad sve zbroje, bit će zadovoljni. Uvidjet ćete da se umarate, te da vam treba dva put više vremena za obaviti stvari koje inače obavljate brže.
Sretni brojevi: 10, 21, 27, 33, 41, 44
Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer ovih dana malo će toga ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi. Budite diplomat. Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojim morate komunicirati oko nevažnih stvari. Napravite selekciju i odredite što je prioritet.
Sretni brojevi: 6, 10, 15, 27, 33, 42
Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete tako povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce će biti nekako prazno. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje, pa će svima biti lakše.
Sretni brojevi: 4, 14, 23, 25, 34, 35
Vaš ljubavni život nastavit će se razvijati dobro. Bit ćete zadovoljni postignutim. Oni koji su još sami izlazit će bez pritiska da se nešto mora dogoditi. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Jedan opušten privatni tjedan. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutjeti ili ih odgoditi.
Sretni brojevi: 11, 13, 18, 29, 31, 33
Tijekom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera. Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova, tako i same realizacije posla. Moguće je da ćete i vi sami dobiti priliku za napredovanje.
Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 23, 32
Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po dobrom. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo. Uz određenu diskreciju. Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima.
Sretni brojevi: 4, 8, 23, 25, 31, 44
Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Ove promjene toliko će vas zaokupiti da katkada nećete vidjeti ništa drugo.
Sretni brojevi: 3, ,6, 9, 11, 29, 33
Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa premda u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili.
Sretni brojevi: 2, 8, 9, 13, 25, 34
Tijekom ovog tjedna vama će se svakodnevno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se sve češće i sve jače smijete ili po tome što vas voljena osoba u svakom trenutku podržava. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno. Bit će i onih kojim će biti ponuđen zanimljiv posao.
Sretni brojevi: 1, 8, 11, 12, 21, 25
Gužva, stres, nervoza, jurnjava…Za mnoge od nas upravo tako izgledaju predblagdanski dani kada pokušavamo na vrijeme pronaći darove, urediti dom, osmisliti blagdanski jelovnik, završiti sve obaveze na poslu. Zbog pritiska često zaboravljamo na božićni duh i u sveopćem ludilu kupujemo impulzivno trošeći znatno više nego što nam kućne �inancije dozvoljavaju. Evo kako najbezbolnije obaviti blagdanski šoping. Idealno bi bilo božićne darove kupovati tijekom cijele godine, no malo tko to radi. Stoga je najbolje sastaviti listu promišljajući o onima za koje kupujte. Prisjetite se osobnosti osobe za koju ćete kupovati dar, sjetite se o čemu ste sve pričali i pokušajte iz toga zaključiti što bi bilo najbolje rješenje.
Darivanjem i odabirom dara pokazujete koliko vam je stalo do nekoga, pa se potrudite to i dokazati. Ako ste skloni pretjerivanju, pokušajte ove godine unaprijed odrediti budžet za božićne darove koji ne smijete prekoračiti. Ne želite li da blagdanski šoping prouzroči minus na vašem računu, uz listu poklona de�inirajte i iznos koji možete potrošiti. To je posebno važno ako imate mnogo osoba koje želite darivati. Imajte na umu da skupi dar nije uvijek i najbolji. Nešto jeftinija varijanta često na bolji način može pokazati da smo na nekog mislili s ljubavlju – pa bila to i šopingholičarka
koja “pada” na najskuplje robne marke. Najgore što sebi osobno možete napraviti je planirati i kupovati tjedan, dva prije blagdana. Iako je vrlo lako pronaći razloge zašto se to svake godine iznova dogodi, jednako je lako riješiti problem i sve obaviti na vrijeme. Što ranije krenete u božićnu kupnju, imat ćete veći izbor darova, nećete se gužvati s ostalim “kampanjcima” koji na Badnjak bezglavo jure po gradu i izbjeći ćete opasnost impulzivne kupnje. Izreka “što ranije, to bolje” vrijedi i kad je u pitanju doba dana ili dan u tjednu – jutro je za šoping mnogo bolji izbor, a subota svakako najgori. U svakom šoping centru nudi se manje više isto, tako da ne morate posjetiti baš sve trgovine koje vam padnu na pamet. Ne bi bilo loše provjeriti popis stvari koje želite kupiti, iz čega ćete zaključiti kamo vam se najviše isplati krenuti u nabavku. Iako višesatno lutanje po centrima ponekad zvuči kao opuštanje, u predblagdansko vrijeme to sigurno nije tako i može vas samo iscrpiti, a teško je uostalom da ćete naći vremena za takvo što Jednak dar za različite osobe. Zašto ne?
Ako pronađete originalan dar po prihvatljivoj cijeni, nema razloga da ne kupite nekoliko jednakih za različite osobe, pogotovo ako se baš svi neće naći na vašoj božićnoj zabavi i ili obiteljskom ručku. To je odličan način da uštedite vrijeme i novac.
1. Usredotočite se na ono što možete kontrolirati U životu možete kontrolirati samo dvije stvari, svoje misli i svoje postupke. Preuzmite kontrolu i vlasništvo nad njima i učinite ono što je najbolje za vas i vašu obitelj.
2. Zamislite svoj savršeni Božić i ostvarite ga Zamislite savršeni trenutak, tko sjedi za blagdanskim stolom, što sve jedete, što rade vaša djeca? Ove godine zaslužili ste svoj idealni trenutak, provedite ga u stvarnosti.
3. Isplanirajte blagdanski budžet Pravilan proračun stvara granice u vašem novčaniku, a ujedno pomaže i smanjenju stresa jer unaprijed znate kako rukovati novcem. Napravite proračun i
držite ga se, bit će vam drago da jeste. Također, kupite poklone što ranije i uz pomoć kataloga unaprijed odlučite što ćete kome pokloniti.
4. Naučite reći NE
Svi obožavamo Božić, no to ne znači da morate prisustvovati svakoj zabavi na koju ste pozvani, osobito ne u vremenima pandemije. Budite iskreni prema sebi i priuštite si onoliko koliko možete i želite.
5. Naučite se nositi s mijenjanjem planova
Posljednje godine prepune su naglih promjena i otkazivanja dugo planiranih putovanja i događanja te se jednako može dogoditi i ovih blagdana. Što god prolazili, važno je resetirati svoja očekivanja. Pustite sve ideale i stvorite svoju novu, idealnu božićnu sliku.
Od ponedjeljka, 21. studenoga na RTL-u krenuo je ‘Pet spojeva tjedno’ dating reality show koji objedinjuje ljubav, zabavu i dramu – sve pod istim krovom i u samo tjedan dana! Format izvornog naziva ‘Five Guys a Week’ od svog je premijernog prikazivanja na britanskom kanalu Channel 4 2020. godine sakupio vojsku obožavatelja i za ekrane prikovao tisuće gledatelja koji s nestrpljenjem čekaju nove zavrzlame, ljubavne iskrice, svađe i romantiku. Ideja showa, poručuju organizatori, vrlo je jednostavna – u svakom tjednom ciklusu showa jedan protagonist, slobodna djevojka ili mladić, te pet njihovih kandidata ili kandidatkinja, koji se nikad ranije nisu upoznali, žive pod istim krovom tjedan dana, a čak dvadeset kamera postavljenih unutar kuće budno prati svaki njihov korak od 0 do 24.
Tijekom brojnih situacija, romantičnih spojeva, druženja i tuluma sve se bolje upoznaju, a na kraju tjedna odabiru svog idealnog partnera, odnosno partnericu s kojima bi mogli doživjeti pravu ljubav. Jedan od protagonista je 30-godišnji Matija Hakala iz Zagreba. Ovaj rođeni Ličanin radi kao zaštitar, a u slobodno vrijeme trenira boks te svira gitaru, klavijature i pjeva. Nakon čak dvaju propalih zaruka svestrani je Matija spreman pred kamerama potražiti onu pravu, a pritom ističe kako njegova buduća odabranica mora držati do sebe, svaki se dan dotjerivati, biti pristojna u društvu, a divlja u krevetu.
Četvrtak, 01. prosinca 12:08 PM Dnevnik 2 01:01 PM Dr. Beck 01:42 PM Eko zona 02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma 02:59 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Hrvatska za 5 04:20 PM Bilješke o jeziku 04:42 PM Baština:Plitvička jezera 04:47 PM Luda kuća, hum.serija 05:18 PM U svom �ilmu 06:08 PM Romano Bolković - 1 na 1, talk show 06:58 PM Sjaji Marija Zvijezda, dokumentarni �ilm 07:39 PM Puls: Kako dalje, dokumentarna reportaža
Petak, 02. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Navrh jezika: Izolirani jezici 04:10 PM Druga strana 04:42 PM Dolina sunca, serija 05:26 PM Hrvati u BiH 05:51 PM Kultura s nogu 06:16 PM Knjiga ili život 06:46 PM Prometej 07:11 PM Priče s končom iz borše Stanka Ferića: U Ulici Kornat 07:36 PM Jedno djelo
Subota, 03. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Loza, serija 01:53 PM Manjinski mozaik 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Bitka za Vukovar - Proboj, dokumentarna serija 03:00 PM Globalna Hrvatska HTV 03:40 PM Fino i vino 04:05 PM turizam.hrt 04:30 PM Bonton: U šetnji sa psom 04:40 PM Dolina sunca, serija 05:24 PM Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić - Unplugged 06:49 PM Peti dan
Nedjelja, 04. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Sjeverna Amerika 02:22 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:29 PM Kratki spojevi, hrvatski �ilm 03:49 PM Lijepom našom: Lobor 05:02 PM Dolina sunca, serija 05:46 PM Vatroslav Kuliš - Riffovi, dokumentarni �ilm 06:11 PM Potrošački kod
06:36 PM Sveučilišna Hrvatska
07:06 PM Najbolji dan: Paula
07:18 PM Juhuhu: Vodice u bočice 07:21 PM Lonac: Juha od bundeve
Ponedjeljak, 05. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Nedjeljom u 2 01:58 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma
02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Plodovi zemlje
03:03 PM Igrani �ilm - domaći 04:30 PM Zdravlje - obrazovanje 04:48 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma
04:55 PM More 05:25 PM Mir i dobro 05:50 PM Samo lagano 06:20 PMFestivali zabavne glazbe 07:50 PM Puls reportaža
Utorak, 06. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Treća dob
02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Vrtlarica 04:00 PM Humoristična serija - domaća 04:30 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma 04:55 PM Na rubu znanosti 05:45 PM Lijepom našom 07:00 PM Dokumentarni �ilm - domaći 07:50 PM Skica za portret
Srijeda, 07. prosinca 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno
03:30 PM Zlatna liga
03:55 PM Razgovor s razlogom 04:25 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma
04:50 PM KFestivali zabavne glazbe 05:55 PM Izvan formata
06:25 PM (Re)kreativac
06:50 PM Otkrivamo Hrvatsku
07:15 PM Seoska gozba
As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is
highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.
Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.
Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.
Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth
U samo nekoliko dana zapratilo je 500 tisuća novih obožavatelja
Rano vodstvo
Kanade nakratko je utišalo «hrvatska grla», no nakon trećeg gola na tribinama je bila samo jedna strana
između Hrvatske i Kanade igran je pred 44.374 gledatelja na stadionu Khalifa International, jedinom od osam stadiona koji nije građen ispočetka za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Kao i u prvom kolu protiv Maroka, hrvatski navijači su i ovoga puta bili u manjini. Bilo ih nešto više nego u prvom dvoboju, oko 2.000, no to su i dalje daleko manje brojke od onih na koje smo naviknuli posljednjih godina kada igraju “Vatreni”.
Većina naših navijača je bila smještena iza gola, bilo je i manjih grupa na ostalim dijelovima stadiona. S druge strane prvi kanadski plasman na World Cup nakon 36 godina očito je bio dovoljan motiva da u Katar stigne oko sedam tisuća njihovih navijača. Međutim, ovoga puta hrvatski navijači su izašli kao pobjednici. Šokantno otvaranje utakmice i rano vodstvo Kanade, nakratko su utišali “hrvatska grla”, no furiozan preokret “Vatrenih” probudio je i naše navijače. Nakon trećeg gola na tribinama je bila samo jedna strana. Osim uobičajenih navijačkih pjesama, hrvatski navijači su tijekom utakmice imali i posebnu “metu”, kanadskog vratara Milana Borjana, inače “jedinicu” beogradske Crvene zvezde.
Za vrijeme World Cupa na ovom će se stadionu igrati ukupno osam utakmica - šest dvoboja u skupinama, jedan ogled osmine �inala te susret za treće mjesto.
In�luencerica
Ivana Knoll ovih dana puni tabloide svojim modnim kombinacijama koje su njezin znak podrške našim nogometašima koji predstavljaju Hrvatsku na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.
Ivana se na svojim društvenim mrežama pohvalila time da se o njoj piše čak i u svjetskim medijima, a koliko je postala popularna u vrlo kratkom roku može se vidjeti na njezinom Instagramu.
Knoll je u samo nekoliko dana uspjela prikupiti više od 500 tisuća novih pratitelja, koji svakodnevno iščekuju svaku njezinu novu objavu. Trenutno ima oko 800 tisuća pratitelja ukupno.
Ivana je popularna i na drugim društvenim mrežama. Nedavno je video na kojemu se pojavila upravo ona postao viralan na TikToku te ga je pogledalo više od 20 milijuna korisnika, a komentari su bili puni pohvala.
‘Snimatelj je točno znao što radi’, ‘Igrač utakmice: snimatelj’, samo su neki od komentara na snimku koji se gledao diljem cijelog svijeta.
Na početku utakmice bio je u euforiji, kasnije je sve više padao u depresiju
Bio je to pravi šok za Hrvatsku. Alphonso Davies već nakon 60-ak sekundi zabio je za vodstvo Kanade.
Totalna euforija kod Kanađana, ali i kod - Srba. Srpski komentator s ArenaSporta koji je prenosio utakmicu
proslavio je vodeći gol Kanade u najmanju ruku kao da je Srbija povela u �inalu Svjetskog prvenstva. No, u 36. minuti prvi hladan tuš za njega. Gol Andreja Kramarića koji je prokomentirao u potpuno drugačije, depresivnom raspoloženju. Isto je vrijedilo i za preokret kada je pred kraj prvog dijela pogodio Marka Livaje. Pa onda i za sljedeća dva gola i kraj priče.
Ja sam bila odmah ljuta, što ćeš spominjati Krajinu, a baba ti je Hrvatica, tata je napola Srbin, napola Hrvat. Pa što bi htjeli?, kazala je Šte�ica Borjan
Milan Borjan, vratar kanadske reprezentacije, tijekom nedjeljne utakmice bio je zbog svojih prethodnih izjava na meti hrvatskih navijača. Nisu zaboravili njegov odgovor na pitanje srpskog novinara: “Kako bi sebe opisao? Rođen si u Hrvatskoj, živiš u Srbiji, a braniš za Kanadu?”
– Velika greška, nisam rođen u Hrvatskoj, rođen sam u Krajini, Dalmaciji. To je bilo srpsko mjesto. Ja sebe opisujem kao nekoga tko je rodom iz Srbije, iz Dalmacije, ali osjećam se kao Kanađanin jer sam tamo proveo puno godina – izjavio je svojedobno vratar Crvene zvezde.
No, te riječi nisu loše primljene samo kod hrvatskih navijača. Novinari su u selu Kričke kod Drniša razgovarala s Borjanovom 83-godišnjom bakom.
“Čuj je, malo da sam ljuta. Trebao je makar malo pobijediti”, rekla je Šte�ica Borjan.
Njezin unuk primio je u nedjelju četiri gola. “A neka je, pa što ću mu ja? Jesam mu ja kriva?”, dodaje baka Šte�ica.
Osim igre, više su praši-
ne digle Borjanove izjave da je rođen u Kninu, dijelu Republike Srpske Krajine. Čula ih je i baka.
“Nije on govorio ništa naročito. On je samo rekao da je rođen u Kninu. I da voli, kako se kaže, Krajinu. Je*ala ga Krajina!”, navodi baka Šte�ica.
“Ja sam bila odmah ljuta, što ćeš spominjati Krajinu, a baba ti je Hrvatica, tata je napola Srbin pa Hrvat, pa što bi htjeli”, rekla je baka Šte�ica.
Već godinama se u javnom prostoru naglašava kako Hrvatska ima velik problem s napadačima. Susret protiv Kanade pokazao je kako Hrvatska ima itekako moćnu ofanzivnu liniju. Kramarić je dao dva gola na susretu, ali nije bio jedini koji je prkosio tezi da Hrvatska nema napadača.
Livaja je zabio sjajan gol, a osim toga se sjajno kretao bez lopte, stalno je tražio loptu u najneugodnijim točkama za obranu, a dvije velike šanse kreirao je bez lopte, kada je obranu navukao na suprotne strane lažnom kretnjom.
Riječ je o čovjeku koji ne može prestati zabijati i asistirati od trenutka kad se vratio u Hajduk. Prije toga je bio vrlo solidan golgeter i u grčkoj ligi. Neki su govorili da njegove brojke treba uzeti s velikom rezervom s obzirom na konkurenciju u kojoj su ostvareni.
To je točno, ali njegova igra ima više od brojki. Klasa ne laže i uvijek ispliva, bez obzira na veličinu pozornicu. Pokazao je to protiv Slovenije, Austrije i Kanade, odnosno u tri od četiri utakmice u reprezentaciji u kojima je igrao više od sat vremena.
Osim toga, ne treba se zaboraviti ni što je Dalić uz njih imao na terenu i klupi. Perišić, treći najbolji strijelac u povijesti reprezentacije i njen naje�ikasniji igrač na velikim natjecanjima, imao je dvije asistencije.
S klupe su ušli Bruno Petković i Mislav Oršić. Prvi je već godinama, one dane kada je na pravoj razini, je-
dan od najboljih europskih centarfora kada su u pitanju dueli i sposobnost zadržavanja lopte, a drugi je najbolji strijelac u povijesti europskih natjecanja kad je riječ o HNL-u.
Zajedno su u europskim natjecanjima od ljeta 2018. godine naovamo zabili 47 pogodaka. Na klupi je ostao Ante Budimir, koji ove sezo-
ne nije u golgeterskoj formi, ali je već godinama jedan od najjačih napadača u zračnim duelima.
Malo otvorenije igre i hrabrosti protiv Kanade bili su dovoljni da se vidi koliko ovi igrači mogu kada ih se gurne u pravu rolu. Nije istina da Hrvatska nema napadače. Pitanje je samo ima li igru za njih.
Nakon pobjede nad Kanadom, Dalić je odgovorio na pitanje o Kramariću, za kojeg je prethodno rekao da su sve raščistili jedan s drugim: “Je li sad rekao da mu ne valja pozicija? Tu dramu napravite vi mediji. Vi ga pitate o poziciji
i napravite čudo ni iz čega. Mi smo to riješili prije dvije godine. On se primirio, šuti, radi i to mu se vraća. Nije ovo Hoffenheim, već hrvatska reprezentacija. Igraš gdje ti izbornik kaže. Nema kod nas takve pozicije.”
Hrvatska je pobijedila Kanadu s 4:1, strijelci su bili Kramarić dva puta te Livaja i Majer
Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)
Utakmica s Kanadom počela je neugodnim iznenađenjem. Kanađani su postigli pogodak već nakon 68 sekundi. Šok zbog takvog početka držao je Hrvatsku u grču pola prvog poluvremena, ali i bez obzira na stanje na semaforu, momčad Zlatka Dalića nije dobro stajala.
Kanada je iznenadila Hrvatsku time što je u fazi obrane, za razliku od utakmice protiv Belgije, stajala u 4-4-2 i branila se vrlo usko bez visokog pritiska. Dva napadača usko su branila protok lopte od Gvardiola i Lovrena prema Brozoviću, a krilni igrači su stajali vrlo usko i branili su međuprostore u kojima su loptu tražili Kovačić i Modrić.
Hrvatska je bila izvan ritma u tom dijelu utakmice i stvari nisu izgledale dobro. Kanada ju je često lovila u raskoraku, a posebne probleme radio je jedan od najbržih igrača svijeta, ujedno i strijelac prvog gola.
Nakon uvodnih 20 minuta Hrvatska je došla sebi. Uspjela je raširiti prvu liniju kanadskog bloka i koristila je iskakanja kanadskih krila na Sosu i Juranovića kako bi mogla s loptom konačno ući u sredinu.
Tu je briljirao Kovačić koji je odigrao jednu od najboljih utakmica za reprezentaciju. Protivnik koji ga agresivno napada, a osim toga ostavlja ogromne koridore iza leđa vezne linije njemu dolazi kao naručen. Svojim kretnjama i driblinzima je razbijao suparničke linije, konstantno je kreirao višak u igri i donosio loptu u zadnju trećinu.
Perišić je objavio fotogra�iju na svom Instagramu pro�ilu napisavši: “Baba Luce”
Sjajnu utakmicu protiv Kanade odigrao je Ivan Perišić koji je bio dvostruki asistent i jedan od junaka iz sjene u pobjedi protiv Kanađana. Time je postao prvi hrvatski nogometaš s dvije asistencije na utakmici Svjetskog ili Europskog prvenstva.
U malom selu Čišla nedaleko od Omiša, odakle je rodom hrvatski reprezentativac, Pe-
rišićeva baka Luce pratila je utakmicu protiv Kanade s molitvenikom u ruci.
Perišić je objavio fotogra�iju na svom Instagramu pro�ilu napisavši:
“Baba Luce”.
Perišić je u lipnju ove godine prešao u redove Tottenhama, a na predstavljanju klubu prošetao se stadionom i nazvao baku i sina.
- Evo ti, baba, stadion, vidi - govorio je Perišić dok je kamerom kružio po stadionu nakon čega je završio i rekao:
- Ajd ljubi sve, moram ić.
Kanada je u tih 20 minuta više puta uhvaćena u tranziciji s većinom igrača izvan pozicije nego u cijeloj utakmici protiv Belgije. Hrvatska ju je time izmorila i učinila ju manje opasnom s loptom u nogama.
Važnu, iako ne toliko vidljivu, ulogu imao je i Brozović koji je igrao puno bliže Juranoviću i pomagao mu protiv Daviesa koji je prvih 20 minuta dominirao. Brozovićevo pozicioniranje oduzelo je Daviesu ulazak u sredinu terena, učinilo je njegove kretnje predvidljivijima i Juranović je konačno mogao uz pomoć Lovrena i veznjaka bolje kontrolirati taj koridor.
Kanada je, očekivano, ostavljala ogroman prostor iza svojih leđa. Hrvatska je stalno dolazila između njezi-
nih linija, Livaja se sjajno kretao bez lopte i bio je idealna spona Kramariću koji je odigrao utakmicu za pamćenje.
Njegovi ulasci iz drugog plana, kreacija u zadnjoj trećini terena i završnica bili su na razini najboljih dana u Hoffenheimu. Konačno mu se otvorila uloga koja mu odgovara i dokazao je koliko opasan može biti.
Kovačić i on su igrači koje se najčešće i najnepotrebnije kritizira u svakoj mogućoj prilici. Mnogi
smatraju kako se tu kriju najveće rezerve hrvatske nogometne vrste i zbog toga je njihova partija ogromna vijest za ostatak turnira. Dalić je upisao ogroman plus u ovoj utakmici pronalaženjem prave role za Kramarića i davanjem šanse Livaji koji je dokazao da je klasa-klasa, neovisno o tome radi li se o HNL-u ili najvećoj svjetskoj nogometnoj pozornici.
Velika je vijest i da je Hrvatska uzela četiri boda u prve dvije utakmice, a tek
Kao i protiv Maroka, jedan od najboljih igrača Hrvatske i u utakmici protiv Kanade bio je Joško Gvardiol. Osim toga što ga se nije moglo prijeći u obrani, još jednom je imponirala lakoća kojom rješava situacije s loptom u nogama. Bio je prvi kreator hrvatskih napada i još jednom je potvrdio da je jedan od najboljih mladih braniča na svijetu.
Njegovoj partiji naklonio se i najpoznatiji svjetski nogometni novinar Fabrizio Romano. On je na svojem
Twitteru
Transfermarkt ga procjenjuje na 60 milijuna eura, što je više od svih hrvatskih igrača, a time je i 11. najskuplji branič na svijetu. Već prije se spominjao u kontekstu Chelseaja, Tottenhama i drugih velikana, a cijena kojom se tom prilikom licitiralo bila je oko sto milijuna eura.
Kanadski izbornik Herdman nije ni čestitao Daliću nakon utakmice. Očito je da mora još puno učiti o sportskoj kulturi, rekao je Dalić
Andrej Kramarić, junak hrvatske pobjede protiv Kanade (4:1) odgovorio je nakon utakmice izborniku Kanade Johnu Herdmanu, kako se ispostavilo, jednom od ključnih igrača Hrvatske. Podsjetimo, kanadski izbornik ohrabren dobrom izvedbom njegove ekipe protiv Belgije poručio je svojim igračima i cijelom svijetu ‘kako sada idu *jebati Hrvatsku. Bila je to kardinalna pogreška, jer Herdman očito ne zna kako hrvatski igrači reagiraju kad ih se podcjenjuje. Kanada je stradala s 4:1, Hrvatska ju je deportirala kući.
- Riječi kanadskog izbornika motivirale su cijelu Hrvatsku. Želio bih se posebno zahvaliti izborniku Kanade gospodinu Herdmanu, bio nam je veliki motiv večeras. Nije mogao izabrati bolje riječi. Možda ih je mogao drugačije formulirati, ali na kraju, Hrvatska je de-
monstrirala tko je tu koga *jebao, rekao je Kramarić nakon susreta, a njegove riječi brzopotezno su prenijeli mnogobrojni svjetski mediji. Ranije je pred kamerama HRT-a Kramarić rekao kako je presretan zbog svoje izvedbe i velike pobjede.
- Ne zabija se svaki dan dva gola na SP-u, velika je ovo večer za mene, rekao je napadač Hrvatske koji je u drugom poluvremenu cijelo vrijeme dizao i atmosferu na tribinama, gestikulirajući navijačima da još nije kraj. Za Hrvatsku na ovom turniru de�initivno još nije.
I izbornik Hrvatske Zlatko Dalić nakon velikog preokreta i pobjede u Dohi sjetio se Herdmana koji je doprinio slavlju. Uoči susreta Dalić je gospodski i vrlo mudro zaobišao Herdmanov trash talk, reagirao bez uzbuđenja i tek kratko poručio da će Hrvatska ono što ima kazati na terenu. O bećanje je ispunio, a Herdman se nakon utakmice izgubio.
- Ne, nije došao čestitati. Čovjeka nema. Očito je da mora još puno učiti o sportskoj kulturi, rekao je Dalić novinarima u Dohi.
Hrvatski navijači imali su puno razloga za slavlje s na međunarodnom stadionu Khalifa nakon pobjede Vatrenih protiv Kanade.
A dobro raspoloženje vladalo je i kad su napuštali tribine spomenutog stadiona. Našalili su se tako s djelatnicima koji megafonima i smjerokazima usmjeravaju gledatelje prema javnom prijevozu skandiravši riječi koji oni stalno ponavljaju. - Ole, ole, ole, let’s go this
way... ili ‘idemo u ovom smjeru’ - pjevali su hrvatski navijači zajedno s mnogim drugim domaćim gledateljima koji su napuštali stadion. A pravi šou nastao je kad su unisono počeli skandirati navijači i djelatnici stadiona Khalifa.
Prije utakmice su hrvatski navijači donijeli pred hotel gdje su smješteni Vatreni zastavu dugu 200 metara, najveću u svijetu. Došao ih je pozdraviti izbornik Dalić.
čeka prave partije dvojice igrača koji joj tradicionalno najviše donose, Luke Modrića i Ivana Perišića. Zagriju li se i oni na radnu temperaturu, Hrvatska bi mogla biti zastrašujuća.
Pobjeda od 4:1 zvuči sjajno, ali ne smije zavarati Hrvatsku. Porazom bi u zadnjem kolu potencijalno ispala, a i danas je nakon uvodnih 20 minuta imala crne rupe. U drugom dijelu si je dozvolila da uđe u nadtrčavanje i divljanje protiv
Hrvatska je odigrala dvije vrlo atipične utakmice. U prvom susretu je odigrala tvrdih i razumljivih 0:0 protiv Maroka, a u drugom je igrala protiv reprezentacije koja igra kao nijedna druga na turniru. Sada, kada je dvojici ključnih igrača pala tona tereta s pleća, očekujemo najbolje od nje.
