sna, a umjetnost postaje najviši domet
della. Neki od kritičara dekadentizma
ljudskog postojanja. Naslućuje se razdor
naknadno su promijenili svoj prvotni,
i raskol između kulture i umjetnosti s
možda ishitreni, negativni sud u vezi s
jedne strane i malograđanskoga druš-
tim pokretom. Prema studijama Carla
tva s druge strane.
Salinarija i Waltera Binnija, ti su kriti-
Jedan od najistaknutijih eksponena-
čari - revalorizirajući ukupnost pojava
ta, ne samo talijanskog već i europskog
i dosega dekadentizma - ustvrdili da se
dekadentizma, nesumnjivo je Gabri-
talijanska kultura upravo u tom razdo-
ele D’Annunzio. Svojim romanom Il
blju lišila malograđanskog provincija-
Piacere (1889) uvodi u Italiju novitete
lizma, otvorivši se napokon europskim
europskog dekadentizma i simboliz-
težnjama i kulturnim strujanjima.
ma, kao i figuru dekadentnog junaka. Njegovo pjesništvo uključuje pojam
Estetizam i nadčovječstvo
nadčovjeka, panteizam, esteticizam,
Kod D’Annunzija je teško razdvojiti
zavodljive ugođaje stvorene zvukom
život od spisateljske produkcije. Po vla-
riječi. U njegovim djelima prevladava
stitom priznanju, on je htio „od svojeg
ambijent višeg sloja građanstva.
života učiniti umjetničko djelo.“ Za izra-
Dekadentizam je bio izvorištem niza
žavanje se služio mnogim, međusobno
raznorodnih umjetničkih struja u goto-
veoma različitim, literarnim vrstama, a
vo svim umjetnostima: osim u književ-
privlačili su ga i raznoliki drugi umjet-
nosti, u slikarstvu nastaju futurizam,
nički pravci. U temelje svoje produkcije,
apstraktna umjetnost, kubizam, dadai-
D’Annunzio je svjesno postavio projekt
zam, nadrealizam, ekspresionizam, me-
života kojeg se ne može oponašati i ko-
tafizičko slikarstvo; u arhitekturi funk-
jeg čine izbori nečeg što je ekstremno
cionalizam; u muzici impresionizam te
i senzacionalno; upražnjavanje skan-
uvođenje mjuzikla i jazza. U kazališnoj
daloznih ljubavnih veza, raskošnog ži-
umjetnosti došlo je do značajnih poma-
votnog stila, vojnih pothvata i naširoko
ka i to ne samo na razini sadržaja, već i
rasprostranjene ekscentričnosti. To ga
s tehničke strane (primjer Pirandello).
je učinilo ne samo piscem nego i oso-
Dekadentizam je također svjedokom
bom koja je sposobna da uveliko utječe
nastanka nove – filmske - umjetno-
na druge i općenito na javno mnijenje.
sti čiji su ogromni potencijal uočili i
U korijenu izbora umjetnosti i eg-
kroz pisanje scenarija iskoristili neki
zistencije nalazi se, međutim, želja za
od pisaca, poput D’Annunzia i Piran-
življenjem i posjedovanjem stvarnosti
D’ANNUNZIJEV POTPIS - Knjiga prva
55
