Centar svijeta – mjesto svih zamislivih mogućnosti

Fijumanski slučaj otvara prepoznatljivost od svjetskog interesa i općeg poretka.

Bolješivizam u Rijeci ostvaruje san i moto futurista “život je fešta” koji znači definitivno odvajanje od fašizma, a početkom 1920 g. objavljen je apel ardita kojim se distanciraju od fašista. Organizira se i teroristički akt protiv fašista, a trebala se postaviti bomba koja bi uništila električnu centralu u Milanu. Datum je trebao biti 28.prosinac ali je terorist uhapšen sa svojim pomagačima. Fijumanizam dolazi na korak do razuzdanog revolucionarizma. Čak se mislilo preseliti uredništvo lista Testa di Ferro u neki drugi grad jer se, jednostavno, pisalo pretjerano protiv gotovo svakoga.

Centar svijeta – mjesto svih zamislivih mogućnosti

U periodu od rujna 1919. do prosinca 1920. godine proticali su mjeseci zanosne i opijajuće punoće življenja. Tijekom tog vremena grad Fiume praktički je bio istrgnut iz statusa svoje neke perifernosti, tako da su ga razni hodočasnici umjetnosti, književnosti i poltike, vidjeli, opažali i doživljavali - ne samo u Italiji – kao mjesto svih zamislivih mogućnosti. Jednostavno, kao centar svijeta, slikovitim jezikom D’Annunzija rečeno kao “grad mučenik”, grad u čijem se plamenom grotlu hrane i kreativno promišljanje i nove potrebe. Na tom sajmu čudesa, iluzionisti i čarobnjaci, proricatelji i prodavači kojekakvih opsjena, akrobati i žongleri umjetnostima i politikom donose na vidjelo neobičnu ponudu idealne robe najrazličitijeg porijekla. U grad Fiume su sa raznih strana hrlili intelektualci, avanturisti, patrioti. Bio je dobrodošao svatko onaj koji je htio suzbiti građansku klasu buržuja koja je u Veliki rat poslala toliko mladića i koja je sada nastojala ponovno zauzeti i obnoviti svoje trgovačke rute i poslove, baš kao da se ništa nije dogodilo. Bila je to reakcija na tada postojeće stanje u Europi, iz koje je nastajala revolucija. Grad-država postaje centar svijeta! Grad-država postao je pravi sajam i istinska zabava iluzionista, mađioničara, vračeva, ospjenara umjetnosti i politike gdje se (u Kvarnerskoj povelji „Carta del Carnaro“, odnosno Ustavu što će kasnije uslijediti) pojavljuju antimperijalistički i antikolonijalni zahtjevi, najnaprednije i tada neshvaćene ideje o nacionalizmu, nacionalkomunizmu, internacionalizmu, kozmopolitizmu, seksu i drogi, općem pravu glasa jednakom za sve, o naoružavanju svih, ravnopravnosti spolova i sudjelovanju žena u vojsci, slobodi i bratstvu