Dubrovački dnevnik broj 265

DUBROVNIKU OVO NE TREBA! Policija češlja ‘najgori restoran u gradu’, pronađeni milijuni u sefu

CRNOGORSKI PUBLICIST BOŽIDAR PROROČIĆ SASVIM OTVORENO:

Crna Gora će biti slobodna tek kad pogleda u svoje greške prema Dubrovniku! stranica 18

MALVERZACIJE OKO ATRAKTIVNIH PARCELA U ŠTIKOVICI

Podignuta optužnica protiv dubrovačkog građevinara i brata Željke Markić

stranica 8 stranica 12 stranica 4

MISTERIOZNE PALAČE NA MLJETU

Pripada kasnoj antici, a u kamenom dobu se tu vjerojatno nalazilo naselje! stranica 24

RICHARD ALM O PROJEKTU SUNSET BEACHA: Tužili smo Državu, sporost institucija je narušila ugled Grada

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf Željko Tutnjević

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Tihi protest u duhu tolerancije

Piše Vjera Šuman foto: lucija komaić

Plenki je održao izvanrednu pressicu, najavljenu kao obraćanje naciji, vezano za splitski, kako ga je nazvao, ‘incident’. Radi se o ‘incidentu’ upada ekipe u crnom s podignutim ručicama i uzvike ‘Za dom! Spremni!’, na jednom kulturnom događaju srpske zajednice. Mali novosadski folkloraši i zbor penzića su trkom napustili dvoranu, kao i prisutna publika. Posebno je naglašeno, kako su ti dragi dečki samo vikali rečenu parolu, ali nisu nikoga ozlijedili, niti ne daj Bože batinali. Mogli su, ali nisu. Uz to Plenki smatra kako je to specifičan problem splitske sredine, a ne opća klima u Hrvatskoj.Toliko o tome, dok je ostatak obraćanja bio napad na takozvanu oporbu koja je sve to zakuhala baveći se bezvezarijama i prozivanjem Plenkija kako je na mala vrata uveo ustašovanje, od Sabora nadalje. Ponovio je kako sve skupa nema blage veze s Thompsonom, čiji nastupi sa ‘Za dom spremni’ nisu nikakvo ustašovanje, nego brate mili, pjesma kao i svaka druga domoljubna pjesma. I kakav bismo mi bili narod kad ne bismo imali domoljubne pjesme?

Ministar Božinović također vjeruje kako se radi o manjem, ali nedopustivom incidentu. Ipak, ne misli kako je policija trebala ‘ne dopustiti’ taj ‘nedopustivi’ incident. Policija je očito procijenila kako na takvom događaju nema potrebe za pojačanom prisutno-

šću i, kako se čini, to je bila dobra procjena. Jer eto, nikome se ništa nije dogodilo. Zoki se isto uključio u priču pa je objasnio kako treba uhititi one ‘stare konje’ njegovih godina, koji su doveli i poveli te golobrade klince da uzvikuju to što su uzvikivali. Klince koji nisu ni znali što uzvikuju, nego im je to bila fora. Policija je u tom smislu privela ‘neke stare konje’, pa se sve sretno i u duhu tolerancije završilo. Moglo bi se reći kako je to bio samo jedan mali i malo glasniji prosvjed. Čak je i Penava, suprotno od njegovog splitskog ogranka, koji je podržao taj ‘incident’, rekao kako to baš nije bilo u redu, jednako kao što nisu u redu komunistički zločini koje on i njegovi istražuju. Pa se to komunistima ne sviđa, zbog čega napadaju njega i njegove. Nije rekao đe su sad ti preostali komunisti, što mu je greška, jer će neke zlice odmah reći kako on nije htio uvrijediti HDZ ili, ne daj Bože, Plenkija. Svašta ljudima padne na pamet. Zato je važno biti precizan. Inače, bio je to sasvim normalan i uobičajeno miran tjedan na političkoj pozornici u Hrvatskoj

Za razliku od te situacije, u Gradu ima bulikan događaja, samo se ne smije baš puno toga rijet. Idući tjedan zakazana je sjednica Gradskog vijeća. Pojma nemam hoće li se naš drug Pero ovaj put pojaviti na sjednici, ali mi se čini kako neće ni tada, kako nije ni

do sada. To bi se moglo nazvati tihim protestom, ali u duhu tolerancije. Nije se dosad pojavio niti jednom, od osnivanja Vijeća nakon izbora. Kad se Pero tako dugo ne pojavljuje, to puno toga govori. Istina, ni njegova ruka, ni ruke njegovih nisu bitne, jer Mato ima stabilnu većinu, ali nešto se tu iza brda valja. Zasad znamo kako se GUP neće izglasati ove godine, ali znamo i kako je Peru dokokotala cijela ta situacija u kojoj se i dalje u čekanju GUP-a, dobivaju dozvole za gradnju. Meni se čini kako tu ima još puno toga. Eto, na primjer, gradi se stambena zgrada uz sam rub na kantunu, ako ne i preko ruba budućeg stadiona, što će drastično otežati mogućem investitoru u dubrovački nogomet i u toliko dugo obećavani stadion. Zašto je takva dozvola izdana, prije završetka izrade novog GUP-a i njegovog izglasavanja, pitanje je koje ne treba postavljati. Jer, naravno, sve je po zakonu. Ili kako naš Pero kaže: ‘U koga u ruci, u toga i u guzici!’. S druge strane, groblje Dubac opet ide u novu javnu nabavu jer je raskinut ugovor sa starim izvo -

đačem. Izvođačem koji već dugo brljavi i ako se ugovor raskida, trebalo je to učinit dvije godine ranije. S novom javnom nabavom i novim izvođačem, cijeli projekt poskupljuje za više od deset milijuna eura. Ima se, može se. Najgore od svega je što se završetak radova opet odgađa, dok domaći ljudi nemaju đe pokopat svoje najmilije. To, sasvim sigurno, nije jedina tema zbog koje Pera nema na Vijeću, ali sve je skupa, poznavajući našeg gospara Pera, prilično znakovito.

Umeđuvremenu policija je uhitila neke likove s Pila. Može bit da to ima neke veze s onim ‘kamionima’ kokaina o kojima je govorio Mato. Policija je rekla kako nema govora o tome. Ne mora bit kako je u pitanju kamion, nego kariola koja je krenula iz kamiona. Vrag će ga znati. Pretres je izvršen i u jednom restoranu na Prijekom i stanu u Ulici od puča, i sasvim neočekivano, pronađeno je oko dva milijuna eura. Bit će u broki za smeće. Taj je restoran jako poznat i van Grada jer su mu recenzije užasne i svi gosti koji tamo naiđu poslije se žale ka-

ko su opljačkani, što baca mrlju na cijeli Grad i na sve ostale ugostitelje. S druge strane, ma koliko pljačkali goste, nema teorije da bi skupili ta dva milijuna eura. Da nije nešto iz ‘kamiona’ i tu nekom greškom ispalo? U svakom slučaju, izgleda kako nije bez razloga baš tu napravljen pretres. Slučajno ili ne, lajkam. S druge strane, u dubrovačkom moru stranih vlasnika svega onoga što vrijedi, lijepa je vijest da su domaći ljudi uspjeli otkupiti stari lapadski hotel Zagreb. Još je ljepša vijest što će ga izvanka ostaviti kakav jest, dok će unutra sve napraviti novo i kako Bog zapovijeda. I ne pada im na pamet širiti se i devastirati onaj prekrasan park oko njega. Ta vijest, ne samo što je dobra, nego je gotovo čudesna. Nadajmo se da će tako doista i biti. Domaće čeljade poštuje ljepotu onog što Grad ima, dok tuđeg boli briga, ako ga ne natjeraju na poštovanje Grada, njegove ljepote i tradicije. Oni koji su trebali i imali instrumente natjerati ih, to nisu učinili. Bit će da im jedina vodilja bila ona Perova s ‘rukom i guzicom’. Eto vas.

SPAŠAVAO DRUŠTVO ILI GA GURAO U STEČAJ?

Podignuta optužnica protiv brata

Željke Markić zbog vrijednog

apartmanskog

zemljišta u Štikovici

DORH je podigao optužnicu protiv dubrovačkog građevinara Ilije Ćosića i liječnika Marija Živkovića, inače brata Željke Markić. Tereti ih se zbog spornog kupoprodajnog ugovora kojim se Živković upisao na vrijedne parcele u Štikovici. Na optužnicu je uložen prigovor

Pred Županijskim sudom u Dubrovniku podignuta je optužnica protiv dvije osobe zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja i pogodovanja vjerovnicima. Kako doznaje Dubrovački dnevnik, prvookrivljenik je dubrovački građevinar Ilija Ćosić, a drugookrivljena osoba u ovom slučaju je Mario Živković, brat predsjednice udruge ‘U ime obitelji’ Željke Markić, čiji je Živković i sam istaknuti član. Optužnica Ćosića i Živkovića tereti zbog sumnje na malverzacije oko zemljišta u Štikovici za koje postoji projekt izgradnje apartmana. Riječ je o česticama 2551/1 u k.o. Zaton površine 515 kvadratnih metara te čestica: 2552/1, 2552/2 i 2552/3 ukupne površine 1298 kvadratnih metara u Štikovici koja je postala naselje za gradnju luksuznih apartmana. Svoj biznis je tu, čini se, poželio proširiti i sam Živković, pa je njegova tvrtka, Vila Štikovica d.o.o., upisana kao vlasnik nad predmetnim nekretninama. No, način na koji je to postignuto, sad je predmet optužnice koju je podiglo Županijsko državno odvjetništvo, a na koju je optuženi uložio prigovor te se očekuje odluka.

GURNULI FIRMU U STEČAJ I PREVARILI

OSTALE VJEROVNIKE?

Prema optužnici DORH-a, Ćosića i Živkovića se tereti kao odgovorne osobe tvrtke Luxuria d.o.o. koja je u stečaju. Njen vlasnik je bio Ćosić, a prokurist Živković. Optuženi su kako su u cilju umanjenja imovine koja bi činila buduću stečajnu masu tog društva, pritom znajući kako društvo nije u mogućnosti ispunjavati dospjele obveze, sačinili kupoprodajni ugovor kojim su vrijedno zemljište u Štikovici prodali tvrtki Vila Štikovica

d.o.o., čiji je jedini vlasnik Živković. Iz te su cijene, kako je objavio DORH, namirena Živkovićeva potraživanja, čime je on stavljen u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike propale Luxurije d.o.o.. Nadalje se navodi kako je Živković uplaćivao pozajmnice društvu Luxuria d.o.o. koje se našlo u problemima. Međutim, na teret mu se stavlja kako mu je isplaćeno oko 45 tisuća eura više od iznosa njegovih pozajmnica društvu, čime mu je pribavljena nepripadna imovinska korist, a društvu učinjena šteta. Tako se Živkovića i Ćosića tereti kako su navedenim potezima ostale vjerovnike stavili u nepovoljniji položaj, a kako su sklapanjem spornog kupoprodajnog ugovora izazvali trajnu blokadu tvrtke Luxuria d.o.o. te otvaranje stečaja koji se dogodio 2021. godine.

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO željko tutnjević, AHMET KALAJDŽIĆ, GRGUR ZUCKO/PIXSELL

Prema optužnici

DORH-a, Ćosića i Živkovića se tereti kao odgovorne

osobe tvrtke

Luxuria d.o.o. koja je u stečaju. Njen vlasnik je bio Ćosić, a prokurist Živković. Optuženi su kako su u cilju umanjenja imovine koja bi činila buduću stečajnu masu tog društva, pritom znajući kako društvo nije u mogućnosti ispunjavati dospjele obveze, sačinili kupoprodajni

ugovor kojim su vrijedno zemljište u Štikovici prodali tvrtki Vila Štikovica d.o.o., čiji je jedini vlasnik Živković. Iz te su cijene, kako je objavio DORH, namirena Živkovićeva potraživanja, čime je on stavljen u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike propale Luxurije d.o.o..

U PLANU APARTMANI

U međuvremenu, tvrtka brata Željke Markić, Vila

Štikovica d.o.o., upisala se kao vlasnik nad spomenutim zemljištima površine preko 1800 kvadratnih metara. Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje kako za ovo područje postoji projekt izgradnje apartmana. Kakve su investicije planirane na tom području, jasno je i iz samog naziva Živkovićeve tvrtke koja je vlasnik zemljišta. Uostalom, samo naselje Štikovica postalo je meka za investitore koji u njoj grade luksuzne vile i apartmane.

Županijski sud u Dubrovniku donio je rješenje o privremenoj mjeri radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi i tražbina RH prema Živkoviću zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina u njegovom vlasništvu. Također, optužnicom je predloženo i oduzimanje iznosa od oko 45 tisuća eura, za koliko se Živkovića tereti da mu je protupravno pripalo. Vrijedi spomenuti kako je riječ o optužnici koja još uvijek nije potvrđena te kako u ovoj fazi nije moguće prejudicirati krivnju.

PROBLEMI KRENULI SA ŽUPOM

A kako bi se dobio uvid u to kako su krenuli problemi za tvrtku Luxuria d.o.o., kao i kako je krenuo poslovni odnos između Ćosića i Živkovića, odgovor je potrebno potražiti u projektu izgradnje stanova u Čibači u Župi dubrovačkoj. Prije desetak godina, tvrtku su Ćosiću prodali obitelj Šimić te njihov poslovni partner Jasmin

Imamović, uz zemljište u Štikovici. Kako su tvrdili u sudskom sporu koji još uvijek traje, Ćosić se obvezao kako će im do konca 2014. godine isplatiti nešto više od 500 tisuća eura. No, to se nije dogodilo.

U međuvremenu, tvrtka Luxuria d.o.o. je u Čibači izgradila stambene zgrade. Kako su kazali u svojim svjedočenjima, obitelj Šimić i Imamović su sklopili dogovor s Ćosićem da im, u zamjenu za 500 tisuća eura koliko im je ostao dužan, preda po dva stana u zgradi u Župi. Govorili su kako to nisu htjeli, no bilo ih je strah kako će naposljetku ostati bez svega. Međutim, kako su kazali na Sudu, problem je jer im stanovi nisu isporučeni. I Imamović i Šimić su tvrdili kako su njihovi stanovi preprodani više puta.

I drugi stanari su tvrdili kako nisu mogli useliti u stanove niti se u njih uknjižiti, a tvrde i kako do danas nisu dovršeni, mada su neki u međuvremenu uselili u njih. Nastali su i problemi između Ćosićeve Luxurije i osoba s kojima su potpisani ortački ugovori u ovom projektu. Na dan kad je bio zakazan tehnički pregled za nekretnine u Čibači, Ćosić je zbog nekih drugih razloga završio u pritvoru, tehnički pregled nije prošao, Luxuria je otišla u blokadu, potom u stečaj, a projekt nikada nije dovršen. Zbog svega navedenog, Ćosića se tereti kako nije savjesno i uredno poslovao te kako je počinio zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, a sebi priskrbio znatnu materijalnu korist. Kako bi se izbjegao stečaj, Živković je tvrtki Luxuria d.o.o., koja je bila u financijskim pro-

Zemljište u Štikovici

Kako bi se izbjegao stečaj, Živković je tvrtki Luxuria d.o.o., koja je bila u financijskim problemima, davao pozajmnice no sporan je kupoprodajni ugovor kojim se upisao na vrijedna zemljišta u Štikovici

blemima, davao pozajmnice no sporan je kupoprodajni ugovor kojim se upisao na vrijedna zemljišta u Štikovici.

TKO JE ŽIVKOVIĆ?

Inače, tvrtka Vila Štikovica d.o.o. tek je jedna od brojnih koje Živković posjeduje. Na LinkedInu se navodi kako je šef tvrtke B4B d.o.o., koja se bavi sustavima, aplikacijama i programima. Riječ je o tvrtki koja se u medijima spominjala kao zadužena za održavanje sustava državne riznice te kako radi i za Ministarstvo znanosti, HRT, Inu i mnoge druge.

Naveden je i kao direktor tvrtke Bioplod Lika, dioničkog društva za proizvodnju zdrave hrane, čiji su vlasnici Urlike Zimmerl i Johann Pfeil iz Beča, s njima je i suvlasnik tvrtke Topolje koja se ba-

vi uzgojem grožđa, a direktor je i njihove tvrtke Biovita koja se također bavi proizvodnjom zdrave hrane. Osnivač je i direktor društva Gea-com za preradu i konzerviranje voća i povrća. S već spomenutom ekipom iz Austrije, kao direktor vodi i tvrtke PŽ Čepin te Paralea Nova, koje se bave iznajmljivanjem i upravljanjem vlastitim nekretninama ili onima u zakupu.

Živković je vlasnik tvrtke Ecomed koja se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim i medicinskim proizvodima, a s tom tvrtkom čini i vlasništvo tvrtke Exterra Pharma koja proizvodi proizvode od kanabisa u ljekovite svrhe. Vrijedi napomenuti kako je Živković liječnik, pa ne iznenađuje angažman oko djelatnosti koje se bave zdravljem, zdravom hranom i lijekovima. Međutim, riječ je očito o svestranom poduzetniku pa je, uz ona koje se bave lijekovima, zdravom hranom, nekretninama i aplikacijama, osnivač i društava Kapetan Nemo i Active Cruises, čija je djelatnost iznajmljivanje i davanje u zakup plovila.

Poznat je i po svom društvenom angažmanu, kao član udruge U ime obitelji te je zagovarao referendum kojim je pojam braka ustavno opisan zajednicom muškarca i žene. Bio je i član GROZD -a te se, kao takav, protivio uvođenju zdravstvenog odgoja u škole.

U ovom slučaju podizanja optužnice zbog zemljišta u Štikovici, DORH će pokušati dokazati kako su Ćosić i Živković gurnuli tvrtku u stečaj, nakon čega je Živković upisao na nekretnine. S druge strane, pretpostavlja se kako će Živković pokušati osporiti te tvrdnje time kako je davao pozajmnice društvu i, suprotno od onoga za što ga tereti optužnica, radio na tome da spasi društvo koje je završilo u stečaju.

Mario Živković

Tijekom 2022. godine na području se nalazila teška mehanizacija

PONEDJELJAK, 10.11. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 11.11. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Crni fettuccini s morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 12.11. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

ČETVRTAK, 13.11. doručak dana

Francuski tost

s kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

30%

POPUST ZA DOMAĆE

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 14.11. doručak dana

Zobena kaša s kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA, 15.11. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

Menu dana

Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom, posluženi uz pire krumpir

NEDJELJA, 16.11. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

SRAMOTA NA PRIJEKOME

DUBROVNIK OVO NE MIRITA!

Restoran ‘Lajk’ češlja policija zbog sumnjivih milijuna, gosti ga opisuju kao horor, a prozivaju ga i strani novinari

Ovakva usluga ne predstavlja štetu samo po goste koji se osjećaju prevarenima, nego po imidž cijele destinacije. I to prepoznaju i sami gosti u svojim recenzijama. Oni pišu kako je šteta da tako lijep i vrijedan grad može imati ovakvu uslugu, u svom samom centru

Pišu Ivona Butjer Mratinović, Nikša Klečak, Ahmet Kalajdžić

FOTO: AHMET KALAJDŽIĆ

Poslovanje restorana ‘Lajk’, koji se nalazi na Prijekome, vlasnika Frana Banića, već je mjesecima predmet istrage. Početkom listopada je izvršen pretres stana u Ulici od puča u kojem boravi ovaj dubrovački ugostitelj, a neslužbeno doznajemo kako je u sefovima pronađen veliki iznos novca od oko dva milijuna eura! Također, tijekom pretresa, iz stana se značajna svota novca pokušala prebaciti na taracu na drugoj strani ulice, no u tom je procesu vrećica slučajno pala na ulicu, pravo pred policajce u civilu. Spominje se kako se u vrećici nalazilo nekoliko desetaka tisuća eura.

PROVJERAVA SE PORIJEKLO NOVCA

Napominjemo kako je riječ o neslužbenim podacima. Iz policije ove detalje nisu mogli potvrditi, s obzirom na to kako krim istraživanje još uvijek traje.

„Možemo potvrditi kako su policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, temeljem prikupljenih operativnih saznanja, početkom listopada ove godine započeli kriminalistič-

ko istraživanje vezano za poslovanje ugostiteljskog objekta s područja Dubrovnika. Pretragom je pronađena veća svota novca čije porijeklo se u sklopu kriminalističkog istraživanja provjerava.

Zbog interesa istrage, više detalja o kriminalističkom istraživanju u ovom trenutku nismo u mogućnosti javno iznositi“, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za Dubrovački dnevnik.

INSPEKCIJA NA LJETO ZAPEČATILA RESTORAN

Međutim sve je počelo već na ljeto, kad je Državni inspektorat zapečatio njegov restoran. Neslužbeno doznajemo kako je tada u objektu pronađena vrećica u kojoj se nalazilo oko 60 tisuća eura.

Potom smo uputili upit prema Državnom inspektoratu odakle su nam potvrdili kako su obavljeni nadzori te kako je utvrđeno više nepravilnosti u vidu normativa i rada suprotnog rješenju, slijedom čega su poduzete prekršajne i upravne mjere. Banića smo tada putem telefona kontaktirali nakon tog saznanja, no on nam je kazao kako ‘nema komentara’.

“Kriju cijene jer su previsoke, ovo je jedna od najgorih prevara koje sam doživio u Dubrovniku”, kazao je poznati njemački novinar te sve objavio na televiziji

Početkom listopada je izvršen pretres stana u ulici Od puča u kojem boravi ovaj dubrovački ugostitelj, a neslužbeno doznajemo kako je u sefovima pronađen veliki iznos novca od oko dva milijuna eura!

AMERIKANAC SE POŽALIO DUBROVAČKOM

DNEVNIKU: IZAŠLO ME VIŠE, NISAM DOBIO

RAČUN

O ovom restoranu dosad se nije pisalo u kontekstu sumnjivog porijekla novca, ali jest u kontekstu, najblaže rečeno, nezadovoljavajuće usluge. Zbog nepoštivanja propisa Grada Dubrovnika, u nekoliko navrata je ostao bez javne površine, što je bila kazna za ignoriranje pravila. Također, na ljeto se redakciji Dubrovačkog dnevnika javio turist koji je posjetio ovaj restoran, a svoje je iskustvo opisao kao neugodno i razočaravajuće – ponajprije zbog cijena i načina izdavanja računa. “Sve je bilo ispod prosjeka, ali ne i najgore što sam jeo”, kazao je Amerikanac, čiji su podaci poznati redakciji. Dodao je kako se spor između njega i osoblja, za koje pretpostavlja da uključuje i vlasnika, pojavio zbog računa koji mu se činio višim nego što je trebao biti.

Prema njegovim riječima, u restoranu gostima najprije pokažu iznos na ekranu, a zatim ih traže da plate isključivo gotovinom. Kada je Amerikanac inzistirao na papirnatom računu, vlasnik je tek tada počeo unositi stavke u kompjutor. Turist je cijeli postupak snimio i dostavio redakciji.

“Dao mi je nešto novca natrag da me se riješi. Očito uvijek ima pripremljen novac za ovakve situacije. Time ne vara samo goste, nego i državu za porez”, tvrdi Amerikanac.

Ističe kako je hrana bila pristojna, ali nipošto vrijedna cijene koja im je naplaćena. Turisti su, prema njegovom navodu, privučeni ponudom ‘specijaliteta’ po 15 eura, no račun je ubrzo iznenadio. Za pet osoba naručili su riblji i pileći specijalitet (po 15 eura), predjelo od mušula (16 eura), te piće – no pivo i voda naplaćeni su po čak 10 eura. Dodatno su im, tvrdi Amerikanac, zaračunali i 15 eura za ulaz u restoran. Požalio se i na desert jer je na pjatu izgledalo kao da je crv, no vlasnik mu je pojasnio kako je riječ o komadiću hobotnice. Račun je, prema njegovoj procjeni, trebao iznositi 175 eura, no uz dodatni “porez” popeo se na 205 eura. Nakon što je shvatio da nije dobio papirnati račun, vratio se i zatražio ga. Vlasnik mu je tada vratio 30 eura, a turist dodaje kako ga je iduće večeri ponovno posjetio – ovaj put kako bi i druge goste upozorio na ono što se događa.  “Nisam se žalio na cijenu pića jer smo trebali tražiti meni, ali cijeli način poslovanja je neprihvatljiv. Rekao sam da slobodno zovu policiju jer bih im rado pokazao sve nepravilnosti. Nadam se da će ostati bez posla jer ovakve stvari uništavaju ugled vašeg prekrasnog grada”, rekao je.

TURISTI UPOZORAVAJU NA TRIPADVISORU: GOTOVO TRAUMATIČNO ISKUSTVO!

Slična iskustva dijele i turisti na stranici TripAdvisor, gdje je ovaj restoran ocijenjen ukupnom ocjenom od 2,9, a među pojedinačnim

„Razbojnici su to, ne daju karte pića pa ne znate koliko ono košta. Pa vam ga dosta i naplate. Prlikom plaćanja, možete platiti samo gotovinom, a usto naplaćuju i tri eura po osobi za uslugu“, stoji u jednom od posljednjih komentara.

ocjenama prevladava ona najniža - ‘terrible’ (užasno). A ta ukupna ocjena bi vjerojatno bila još i niža, da se ne temelji djelomično i na ‘staroj slavi’ tj. ‘peticama’ koje je dobivao prijašnji vlasnik restorana. Naime, kad je restoran tek otvoren, o njemu su pisali i nacionalni mediji. Prijašnje recenzije su neusporedivo bolje u odnosu na ove posljednje. Kvaka je u tome što se promijenio vlasnik, a otkako je došao novi, srozale su se ocjene. Novi vlasnik prethodno je u vlasništvu imao bistro i wine bar Korta koji je na TripAdvisoru bio najlošije ocijenjen objekt u Dubrovniku. Ukupna ocjena tog objekta je jedinica, a Dubrovački dnevnik ga je prije nekoliko godina posjetio i objavio reportažu o posjetu. U recenzijama na taj objekt gosti su se otprilike žalili na iste stvari koje danas zamjeraju restoranu ‘Lajk’.

Kada se letimično pogleda stranica, u komenta-

rima za restoran ‘Lajk’ se uglavnom ističu upozorenja poput ‘avoid’ (izbjegavajte), ‘don’t eat there’ (ne jedite tamo) i ‘tourist trap’ (zamka za turiste). Kad se ti komentari podrobnije pročitaju, u njima su opisana najrazličitija iskustva razočaranih gostiju koji tvrde kako su prevareni, a u jednom se čak spominje i policija. U trenutku pisanja ovog teksta, posljednji komentar na TripAdvisoru nosi ocjenu 1, u kojoj gosti kažu kako im je to što su sjeli u restoran bila velika pogreška. Kako navode, rečeno im je kako taj dan poslužuju svježu ribu, kako su naručili svježi file ovrate, a dobili su ‘nešto što je imalo okus kao smrznuti oslić’. Dodali su i kako su platili ogromnu cijenu za piće, a kad su se požalili osoblju, ono ih je ignoriralo.

„Ono što je trebao biti ugodan ručak, pretvorilo se u zaista neugodno i gotovo traumatično iskustvo“, navode.

Zapečaćeni restoran

Slanjem ovakve

slike o Dubrovniku u javnost, razočarani su i ugostitelji s kojima smo razgovarali. Kako nam kažu, vlasnika restorana se naziva ‘ugostiteljem’. No, je li on to zaista? Jer, podsjećaju, ugostitelj je onaj koji će gosta primiti kao ‘u sebe doma’

Još jedan korisnik opisuje ovo mjesto kao ‘horor’, dok drugi kaže kako je ‘platio najveću cijenu za najgori obrok koji je imao u životu’.

MODUS OPERANDI: NAPLATI SE BRUTALAN

IZNOS NA PIĆU, KAO I USLUGE KOJE NE POSTOJE Ogorčeni turisti ispisali su na stotine komentara u kojima opisuju svoja neugodna iskustva i o njima bi se dalo dugo i iscrpno. No, sve se svodi na jedan koji je također nedavno ostavljen na stranici.

„Razbojnici su to, ne daju karte pića pa ne znate koliko ono košta. Pa vam ga dosta i naplate. Prlikom plaćanja, možete platiti samo gotovinom, a usto naplaćuju i tri eura po osobi za uslugu“, stoji u jednom od posljednjih komentara.

I to je upravo ono na što se gosti najčešće žale, a opisuje, čini se, modus operandi tog restorana. Naime, restoran tijekom sezone često ima istaknute promotivne cijene menija. Gosti pristanu na to, no ne dobiju karte za piće koje im onda, kako kažu, budu višestruko naplaćene. Neki od njih navode i kako im se zaračuna veća cijena za, primjerice, kruh koji dobiju, ali ga ne jedu.

SVE ZAVRŠILO NA NJEMAČKOJ TELEVIZIJI

Lani je restoran ‘Lajk’ isprozivao i poznati njemački novinar Peter Giesel u svojoj emisiji Achtung Abzocke koja se bavi turističkom ponudom u europskim destinacijama. Emisija se snimala i u Dubrovniku, a Giesel je sa svojom ekipom popio piće u spomenutom restoranu. Dvije pive, dvije čaše malvasije i vodu platili su 62 eura, što ih je iznenadilo.

Giesel se nakon toga raspitivao kod ostalih ugostitelja u Gradu o cijenama pića i ustvrdio je da su one bitno niže nego u restoranu ‘Lajk’. Zato se odlučio vratiti tamo, sjesti za stol i prije svega zatražiti cjenik pića. Međutim, osoba za koju nije moguće sa sigurnošću ustvrditi je li riječ o vlasniku ili djelatniku restorana jer mu je lice zamagljeno, ignorirao je pokušaje Nijemca da dobije cjenik kako bi provjerio cijene pića te mu je poručio da ode, ako mu se ne sviđa.

“Kriju cijene jer su previsoke, ovo je jedna od najgorih prevara koje sam doživio u Dubrovniku”, kazao je Giesel. Ovaj mu je poručio kako je sve legalno i naredio mu da odmah prestane snimati. “Ne, pustit ću to na njemačku televiziju i upozoriti ljude na ovaj restoran”, odgovorio je Nijemac u videu kojeg je naslovio riječimačuvajte se dubrovačke prevare.

‘KRIJU IME RESTORANA KAD ŽELIMO

OSTAVITI RECENZIJU’

Zanimljivo je i to kako je restoran, gdje je to mogao, uklonio ime ‘Lajk’ s vidljivog mjesta. Dio turista smatra kako je to namjerno napravlje-

no, kako turisti ne bi mogli provjeriti recenzije, koje su godinu dana uglavnom jako negativne, prije nego sjednu u restoran.

„Restoran je prevara i poslužuje užasnu hranu s jako lošom uslugom. Toliko je loše da je vlasnik uklonio sve natpise koji se odnose na naziv restorana tako da ih ljudi ne mogu potražiti na društvenim mrežama. Nigdje nećete pronaći natpis ‘Lajk’. Pitali smo nekoliko puta vlasnika i konobara kako se zove restoran, rekli su kako se zove ‘Prijeko’, što je naziv ulice. Hrana je bila užasna, a upravo smo tu platili najveću cijenu za vrijeme našeg boravka u Dubrovniku,“ piše jedan turist. I nije jedini koji se žali kako ime restorana nigdje nije istaknuo.

„Nema naziva restorana ni na jelovniku, ni na vratima, ni na zgradi, samo na računu, tako da ne znate u kojem ste restoranu dok ne platite račun. Vrlo pametno za ‘deranje’ turista. Jako ružno iskustvo,“ piše jedan posjetitelj, a drugi dodaje kako mu je osoblje reklo drugo ime kad ih je pitao kako se zove restoran. Prema informacijama s kojima raspolažemo, gosti bi znali dobiti i imena okolnih restorana, zbog čega su probleme imali drugi ugostitelji koji ništa nisu skrivili.

OGROMNA ŠTETA ZA DESTINACIJU

Dubrovnik broji na stotine restorana. U nekima se jede bolje, u nekima lošije, no u rijetkima se jede katastrofalno. Ovakva usluga ne predstavlja štetu samo po goste koji se osjećaju prevarenima, nego po imidž cijele destinacije. I to prepoznaju i sami gosti u svojim recenzijama. Oni pišu kako je šteta da tako lijep i vrijedan grad može imati ovakvu uslugu, u svom samom centru. Slanjem ovakve slike o Dubrovniku u javnost, razočarani su i ugostitelji s kojima smo razgovarali. Kako nam kažu, vlasnika restorana se naziva ‘ugostiteljem’. No, je li on to zaista? Jer, podsjećaju, ugostitelj je onaj koji će gosta primiti kao ‘u sebe doma’. A što se ovog konkretnog slučaja tiče, smatraju kako su institucije imale mehanizme, ali i razlog za djelovati puno prije no što je situacija kulminirala. Sada se u isti koš stavljaju neodgovorni pojedinci s ljudima koji su gradili i grade dubrovačko ugostiteljstvo, i s njim žive 365 dana u godini. Često se u javnom prostoru govori o tome kako pomiriti grad kao mjesto za življenje i grad kao destinaciju. U tom procesu mirenja često suprotstavljenog, iz vida nikada ne treba gubiti što se to od Grada uzima, a što mu se može dati. U ovom slučaju, od njega se uzima mnogo, ne zbog nečije sposobnosti, baš naprotiv, nego zbog činjenice kako je objekt smješten u raju kojeg su baštinili i na čuvanje ostavili naši stari. Zar je taj raj ovo zaslužio zauzvrat?

EKSKLUZIVNO!

Richard Alm o projektu Sunset Beacha : Tužili smo Državu, sporost institucija uništila je ugled Grada, šteta je nenadoknadiva

Tvrtka Dubrovački zalasci sunca d.o.o., koja je upravljala koncesijom za plažu Sumartin, nalazi se u stečaju od 2024. godine. Većinski investitor u tvrtki koja je upravljala sadržajima pod nazivom Sunset Beach Dubrovnik bio je pokojni američki poduzetnik John R. Alm, koji je preminuo 2022. godine. Njegovu je imovinu naslijedila obiteljska zaklada kojom danas upravljaju njegov sin Richard i supruga Caroline, u ime cijele obitelji – uključujući Johnovu kćer i unuke.

Razgovarali smo ekskluzivno s njegovim sinom, Richardom Almom, 44-godišnjim poduzetnikom koji je ranije živio u Hrvatskoj, gdje je nadgledao projekt plaže, a danas živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako danas gledate na očevu investiciju u Dubrovniku?

Moj otac bio je bivši predsjednik i glavni izvršni direktor Coca-Cola Enterprises te član Upravnog odbora Kimberly-Clarka. Bio je iznimno uspješan tijekom svoje karijere u korporativnom svijetu. Kad je otišao u mirovinu, mogao je birati bilo koju destinaciju na svijetu za ulaganje ili jednostavno ostati u SAD-u i posvetiti se filantropiji. Nakon dugog razmišljanja i istraživanja, odlučio je da će Hrvatska biti glavni fokus onoga što želi raditi u ostatku života.

Njegovo ulaganje 2015. godine pomoglo je da se Hotel & Kamp Njivice na otoku Krku spasi od financijskog kolapsa, čime su sačuvana brojna radna mjesta i očuvana tradicija jednog prekrasnog hrvatskog turističkog kompleksa. Na to smo jako ponosni.

Nakon toga, na poziv lokalne zajednice, preuzeo je projekt Sunset Beach Dubrovnik od pret-

hodnog investitora koji je kasnio s realizacijom i bio pred mogućim neuspjehom. Vjerovao je u ljepotu tog prostora i u Dubrovnik kao svjetsku turističku destinaciju – smatrao je to prilikom koja se pruža jednom u životu.

Ulaganje u turizam u Dubrovniku uvijek je poseban izazov, ali i privilegija. Projekt smo uspjeli izgraditi navrijeme, otvoriti i uspješno ga voditi nekoliko sezona sve do sudskog procesa koji je sve blokirao i uništio svaki zamah i mogućnost

Piše DD

foto Grgo Jelavic/PIXSELL, Goran Mratinović/DD, Dubrovački dnevnik

nastavka rada. To je doista žalosno jer je riječ o iznimnom prostoru i gradu, a kad je plaža radila, osiguravala je mnoga radna mjesta i značajan prihod od poreza za Županiju.

Što se dogodilo s projektom Sunset Beach Dubrovnik? Kada i kako smatrate da ste izgubili koncesiju za plažu Sumartin? Tu se radi o dvije koncesijske zone na istoj plaži. Dubrovački zalasci sunca dobili su obje koncesije odlukom Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije u prosincu 2014., a ugovori o koncesiji potpisani su sredinom 2015. godine.

Na odluku su se žalili i drugi sudionici natječaja. U prvom stupnju, Upravni sudovi u Splitu i Osijeku potvrdili su koncesije i odbili žalbe. Međutim, u drugom stupnju, Visoki upravni sud je dvije žalbe prihvatio, a jednu odbacio. Te su odluke donesene krajem 2020. i početkom 2021. godine, čime su koncesije pravomoćno prestale postojati.

DORH je potom zatražio izvanredno preispitivanje zakonitosti tih odluka, ali to ne utječe na njihovu pravomoćnost. Vrhovni sud se još uvijek nije oglasio.

Je li to bio početak problema za Sunset Beach Dubrovnik?

Problemi su zapravo počeli ranije. Zbog dugotrajnih sudskih postupaka, banke koje su sudjelovale u financiranju projekta povukle su se već 2017. godine, jer su smatrale da je pravna neizvjesnost prevelik rizik. Od tada je moja obitelj projekt financirala isključivo vlastitim sredstvima.

Između potpisivanja ugovora o koncesiji i odluka Visokog upravnog suda u projekt su uložena značajna sredstva. Revizorska kuća koju je angažirala Dubrovačko-neretvanska županija utvrdila je da su ulaganja do lipnja 2021. godine iznosila 13,94 milijuna eura.

Kako je do tog iznosa od gotovo 14 milijuna eura došlo?

Mi smo uložili nešto manje od 12 milijuna eura, a procjena je izrađena na osnovi cijena iz 2021., bez uključivanja opreme tvrtke koja se kasnije mogla prodati. Kako znate, troškovi gradnje su od tada znatno porasli, nova bi procjena vjerojatno pokazala i veći iznos.

Važno je naglasiti da smo bili uvjereni da imamo valjanu koncesiju. Ulagali smo privatna sredstva u gradnju, a kasnije i u pokrivanje operativnih gubitaka. I ja sam radio na plaži tri sezone, naučio hrvatski i nastojao projektu doprinijeti svojim radom i iskustvom. Bilo je teško gledati nedovršen projekt s previše betona i premalo zelenila. Sve plaže koje poznajem zamišljene su kao zelene oaze, dok ovaj projekt, temeljen na konceptu koji je naručila Županija, traži dodatna ulaganja kako bi bio estetski i funkcionalno dovršen.

Zašto se niste povukli nakon odluke

Visokog upravnog suda 2021.?

Bili smo na to spremni i već smo pripremili tužbu za naknadu štete protiv Županije. Tada nas je Dubrovačko-neretvanska županija zamolila da tužbu povučemo i nastavimo s radom na koncesijskom području. Obavijestili su nas da je DORH podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti odluka Visokog upravnog suda te da bi Vrhovni sud trebao odlučiti u roku od šest mjeseci.

No, godine su prolazile, a Sunset Beach Dubrovnik je gomilao milijunske gubitke jer projekt, zbog pravne neizvjesnosti i nedostatka institucionalnog financiranja, nikad nije bio dovršen i nije mogao poslovati profitabilno.

Nažalost, inzistiranje Županije da nastavimo raditi samo je dovelo do većih gubitaka.

Stoga smo krajem 2023. pokrenuli potrebne postupke, a 2024. godine tvrtka je ušla u likvidaciju.

Jeste li pokušali riješiti spor mirnim putem?

Više smo puta predlagali nagodbu s Dubrovačko-neretvanskom županijom, kojom bi se situacija riješila bez troška za njih – tako da se raspiše novi natječaj, a novi koncesionar isplati naša ulaganja u plažu Sumartin.

Nažalost, Županiji je bilo važnije dokazati da u natječaju prije deset godina nije bilo pogreške, nego pronaći rješenje koje bi riješilo sudbinu plaže ili nadoknadilo gubitke investitora. Zbog toga smo bili prisiljeni tužiti Republiku Hrvatsku.

Kakav je trenutni status tužbe protiv Republike Hrvatske?

U tijeku je nekoliko različitih postupaka. Naša su ulaganja nesporna, i vjerujem da ćemo, bilo za godinu dana ili za deset, uspjeti povratiti uloženo. U međuvremenu zadržavamo posjed nad imovinom dok se naši zahtjevi ne riješe.

Što ako Vrhovni sud odluči da je koncesija ipak bila valjana?

Ne razumijem kako bi to bilo moguće, da je polovicu razdoblja koncesije dokument bio nevažeći, a onda odjednom postane važeći.

Čak i da se to dogodi, s obzirom na sve što se dogodilo, nemamo interesa nastaviti poslovanje pod takvim okolnostima.

Kakav je vaš komentar na cijeli slučaj kao američkog državljanina?

U potpunosti razumijem razlike između naših pravnih sustava, ali moram reći da bi u Sjedinjenim Državama bilo nezamislivo da jedan predmet traje deset godina bez konačne sudske odluke.

Sporost institucija prouzročila je ogromnu štetu ne samo investitorima, već i ljudima koji su radili na Sunset Beachu, a prije svega građanima Dubrovnika i njihovim gostima. Žao mi je što su svi oni, na neki način, žrtve neodgovorne politike.

Siguran sam da ćemo kao investitori zaštititi svoja ulaganja pravnim putem, ali godine nereda i propadanja plaže Sumartin, to nitko ne može nadoknaditi.

Biste li se ponovno javili ako bi se raspisala nova koncesija?

Moj otac je bio pokretač i vizionar ovog projekta. Naši obiteljski prioriteti više nisu vezani uz projekte u Hrvatskoj.

Bili smo spremni na to 2021. godine, ali nakon njegove smrti odlučili smo se povući. Čak i ako Vrhovni sud „oživi“ koncesiju, nastavit

ćemo pravne postupke i pričekati njihov ishod, bilo sudski ili drugačiji.

Moja obitelj i ja nemamo interesa sudjelovati u sporovima koji traju godinama. Vjerujemo da plaža ima izuzetan potencijal, ali mi ćemo strpljivo čekati pravedno rješenje.

Uručena dva nova ugovora

o financijskoj potpori za rješavanje stambenog

pitanja , ukupno 30 ugovora

od uvođenja mjere

U okviru Mjere 30 x 30, gradonačelnik

Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je dva nova ugovora o financijskoj potpori za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji.

Ugovore o dodjeli 30 tisuća eura bespovratnih sredstava za kupnju stambenog objekta preuzeli su Marko Zelenković i Andrea Palunko Kožul. Od početka provedbe ove mjere u 2024. godini ukupno je dodijeljeno 30 ugovora, devet tijekom prošle te 21 u 2025. godini.

Mjera 30 x 30 dio je stambene politike

Grada Dubrovnika usmjerene na priuštivo stanovanje, a za njezinu provedbu u proračunu za ovu godinu osigurano je 900 tisuća eura, čime se planira pružiti potpora za ukupno 30 mladih obitelji. Mjera je namijenjena mladima i mladim obiteljima te omogućuje financijsku pomoć u iznosu od 30 tisuća

eura za kupnju ili za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.

Rok za podnošenje zahtjeva za Mjeru 30 x 30 ostaje otvoren do 1. studenoga 2025. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava – ovisno što nastupi ranije. Svi uvjeti i potrebna dokumentacija dostupni su na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika.

Podsjećamo, Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere s ciljem osiguravanja priuštivog, kvalitetnog i ugodnog stanovanja za svoje građane. Kao odgovor na izazove stanovanja, koji najviše pogađaju mlade, Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model sustavne stambene politike – “Dubrovačka stanogradnja”, kroz koji je do sada potpomognuto više od 100 dubrovačkih obitelji.

Grad Dubrovnik ishodio građevinsku dozvolu za izgradnju vatrogasnog doma u Zatonu

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima, ishodio je građevinsku dozvolu za izgradnju vatrogasnog doma u Zatonu, čime je ispunjen posljednji uvjet za realizaciju investicije kojom Grad Dubrovnik nastavlja ulagati u osnaživanje vatrogastva na svome području.

Vatrogasni dom gradit će se na dijelu čest. zem. 405 k.o. Zaton, a sastoji od prizemlja i kata s ravnim krovom te uključuje garažne jedinice za vatrogasna vozila, servisno-tehnički trakt, smještajno-upravni trakt te vanjske stepenice, odnosno vatrogasni toranj. Okoliš terena će se hrotikulturno urediti, na način da će se maksimalno obogatiti novim stablima.

Podsjetimo, ishođenju građevinske dozvole za vatrogasni dom prethodila je izgradnja novog raskrižja na državnoj cesti D8 u Zatonu Velikom s lijevim i desnim skretačem, a izvedeni su i radovi na izgradnji dijela oborinske odvodnje. Dionica je opremljena s ukupno 11 stupova javne rasvjete visine devet metara raspoređenih uz sjevernu stranu ceste. Naime, budući objekt vatrogasnog doma, gradit će se uz sjeverni rub državne ceste D-8 te će se preko novoformiranog križanja spajati na postojeću javnu prometnu mrežu. Sukladno sporazumu Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta, navedena investicija je sufinancirana u omjeru od 50 posto između navedenih strana.

Uređeno dječje igralište u Ulici Marina Kneževića, obnova sufinancirana bespovratnim sredstvima

Grad Dubrovnik završio je radove na obnovi dječjeg igrališta u Ulici Marina Kneževića u Mokošici. Radovi su izvedeni u sklopu redovnog održavanja dječjih igrališta, a sufinancirana je bespovratnim sredstvima u iznosu od 15.872,70 eura što čini 50 posto ukupnih troškova investicije.

Uklonjene su dotrajale i oštećene sprave za igru te su zamijenjene novima, dok su preostale sprave osvježene novom bojom. Postavljena je podloga od geotekstila i nasut je novi pijesak. Zamijenjena je i cjelokupna antistres gumirana podloga, dok su oštećene drvene letvice ograde zamijenjene novima, zidovi su obojani, postavljene su nove letvice klupa za odmor te su izvedeni manji popravci. Rado -

ve je izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja d.o.o..

Bespovratna sredstva čine polovicu ukupne vrijednosti projekta od 31.745,39 eura, a Gradu su dodijeljena u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“, Ministarstva demografije i useljeništva.

Podsjetimo, ranije ove godine, također u sklopu programa redovnog održavanja sportskih igrališta, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu proveo je i radove sanacije sportskog terena smještenog uz dječje igralište.

Završeni radovi uređenja dječjeg igrališta u Donjem čelu

Grad Dubrovnik završio je radove na obnovi dječjeg igrališta u Donjem Čelu na Kalamoti, a koji su izvedeni u sklopu redovnog održavanja.

U sklopu radova uklonjene su dotrajale i oštećene sprave za igru te su zamijenjene novima, očišćena je površina igrališta od postojećeg pijeska, postavljen je geotekstil, a potom je nanesen novi sloj pijeska. Također je nabavljena i ugrađena antistress gumirana podloga (gumene kocke).

Izveden je i kompletan popravak zaštitne ograde koji je uključivao izradu i zamjenu oštećenih drvenih letvica te bojanje letvica i cjelokupne konstrukcije ograde zaštitnom pocinčanom bojom, a dodatno je uređena i hortikultura prostora igrališta.

Radove je izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja d.o.o., sukladno troškovnicima za održavanje.

18 Vijesti

IZMJENE PROSTORNIH PLANOVA

Shopping centar, javna garaža, poslovna zona...

Područje Radeljevića

i Remize

će posve drugačije izgledati

na, a kako doznajemo, jedna od točaka dnevnog reda bit će i izmjene i dopune prostornih planova za područje Libertas-Radeljević.

Time se zapravo otvaraju vrata za prenamjenu postojećeg radnog kompleksa u, kako se navodi u prijedlogu, ‘suvremenu poslovnu zonu, uz obveznu gradnju javnih garaža’. Kao mogući sadrža-

ki i trgovački sadržaji, poslovni i uredski sadržaji, stanovanje i javna garaža, javne zelene, infrastrukturne i prometne površine, a maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,7. U zonama je dopušteno i plakatiranje i oglašavanje sadržaja na pročeljima objekata.

Navedeno je i kako je potrebno očuvati koridore glavnih prometnica, s tim da je

na glavnoj prometnici moguće izvestine javne rasprave, ali i sjednica Gradskog vijeća, najveće kritike išle su na moguće zagušenje ionako izazovnog prometa Vukovarske ulice.

Kao glavni projekt koji se isticao na ovom području jest planiranja gradnja Pemovog shopping centra ‘Mall of Dubrovnik’ na području bivše Remize. (IBM)

Poznati dubrovački ugostitelji novi su vlasnici Hotela Zagreb

Hotel Zagreb u Uvali Lapad dobio je novog vlasnika – dubrovačku tvrtku Lokrum d.o.o., u vlasništvu Tonija i Ivane Rilović, poznatog ugostiteljskog bračnog para iz grada. Nakon godina najava i odustajanja, dosadašnji vlasnik Renesansa, tvrtka povezana s ruskim poduzetnikom Mikhailom Shelkovom, odlučila je hotel prodati domaćim investitorima.

„Bit će to heritage hotel, s autentičnim ugođajem i modernim standardima. Zgrada ostaje ista, a unutrašnjost u potpunosti obnavljamo. Od

sadašnjih 24, imat ćemo 19 vrhunski uređenih soba te restoran s ribljim specijalitetima i tradicionalnim jelima“, kazao je Rilović.

Plan je da Hotel Zagreb ponovno otvori vrata već ovog ljeta. Ovaj elegantni hotel iz 1930-ih, prepoznatljiv po crvenoj fasadi na lapadskoj šetnici, nije radio od 2019. godine. Tvrtka Renesansa ga je u međuvremenu održavala, uključujući i poznati mediteranski vrt.

Povratak Hotela Zagreb u lokalne ruke mnogi vide kao važan korak u očuvanju dubrovačke baštine.

BOŽIDAR PROROČIĆ, KNJIŽEVNIK I PUBLICIST:

„Crna

Gora će biti slobodna tek kad pogleda u svoje greške,

čast se ne brani šutnjom nego istinom!„

U Dubrovniku je nedavno predstavio antologijsko izdanje „Poezija bokeljskih

Hrvata od 16. do 21. stoljeća“, književnik je to koji neumorno upozorava kako se Crna Gora još nije imala hrabrosti suočiti sa svojom ulogom u ratu, niti s današnjom šutnjom koja tu odgovornost prikriva. S njim razgovaramo o potrebi moralnog buđenja društva koje, kaže, i dalje hoda između svjetlosti i tame, između istine i zaborava. Jer dok ne izgovori istinu o sebi, Crna Gora ostaje talac vlastitih mitova

„Prvog listopada 1991. godine Crna Gora je, nažalost, prešla na stranu tame i mraka. Umjesto da bude čuvar svjetlosti, pridružila se onima koji su pokušali ugasiti svjetionik Jadrana, Dubrovnik. Tog dana, predvođeni velikosrpskim nacionalistima, naši crnogorski rezervisti postali su dio ratne mašinerije koja je udarila na grad kulture, slobode i ljepote, grad pod zaštitom svetog Vlaha. Bio je to ne samo vojni napad, već moralni sunovrat. Trideset četiri godine kasnije, Dubrovnik je obnovio svoje kamene zidine. Ali Crna Gora, još uvijek, nije obnovila svoje moralne temelje“. To pišete prije nešto više od mjesec dana, uz obljetnicu napada na Dubrovnik. Kako živite u Crnoj Gori danas, jeste li na marginama društva, odnosno smatraju li vas sunarodnjaci izdajnikom zbog ovakvih izjava?

Ne osjećam se izdajnikom. Naprotiv, osjećam se odgovornim građaninom. U Crnoj Gori, kao i svuda u svijetu, postoje dvije stvarnosti: ona građanska, europska i slobodarska, i ona druga teokratska, pomračena, militantna, obučena u mantije i parole, koja više vjeruje u moć oltara nego u snagu razuma. Ona prva Crna Gora, građanska i europska, dijeli moje mišljenje. Ona zna da suočavanje s prošlošću nije izdaja, već jedini put ka moralnom ozdravljenju. To su ljudi koji ne žele živjeti u laži, koji razumiju da je napad na Dubrovnik bio zločin, ali i sramota; ne zato što ga je netko naredio nego zato što su neki pristali šutati. Ona druga Crna Gora, koja još uvijek živi u sjenkama oltara i mitova, gleda svijet očima iz prošlog stoljeća. Nju ne zanima istina nego poslušnost. Njeni svećenici nose križ u jednoj, a baklju mržnje u drugoj ruci. To je Crna Gora koja je 1991. godine granatirala i pu-

Piše Petra Srebrović

FOTO: privatna arhiva

cala na Dubrovnik i koja danas, samo drugim riječima, nastavlja pucati na istinu. Ja ne živim na marginama društva, marginalna je savjest onih koji su se pomirili s lažima. Ako je govoriti istinu o zločinu izdaja, onda neka budem izdajnik laži. Jer prava, moralna Crna Gora ne živi od prošlosti nego od sposobnosti da iz nje nauči. Patriotizam se ne pokazuje na litijama i u mantijama nego u spremnosti da se nepravda nazove pravim imenom, ma kome pripadala krivica. Onaj tko ima snage priznati sramotu, ima pravo govoriti o časti, ali i o budućnosti.

Prije tri godine, postavljena je spomen ploča žrtvama logora Morinj. Dio građana tada je prosvjedovao protiv postavljanja, a ove godine hrvatskoj delegaciji zabranjeno je fotografiranje prilikom odavanja počasti žrtvama. Dubrovački predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je kako „postoje dvije Crne Gore“. Sada i vi to govorite. Nažalost, da, vidim dvije Crne Gore. Jednu građansku, osviještenu i prijateljski nastrojenu prema Hrvatskoj, Crnu Goru koja razumije da se dostojanstvo naroda ne gradi poricanjem zločina, nego priznanjem istine. To je ona Crna Gora koja poštuje antifašističku tradiciju, koja vjeruje u zajedništvo naroda Jadrana, u kulturu dijaloga, u pomirenje i ljudsko dostojanstvo. Ali postoji i druga Crna Gora, ona mračna, prosrpska, kleronacionalistička, ideološki nasljednik onih koji su 1991. pucali na Dubrovnik, a danas pucaju na istinu. To je Crna Gora u kojoj popovi propovijedaju politiku, a političari se zaklanjaju iza oltara. U toj Crnoj Gori i dalje se slave ratni zločinci, prešućuju žrtve, i čeka „pogodan trenutak“ za pokrenuti nove bojne pokliče, za nove mitove i stare ideale. Ta mračna Cr-

„Patriotizam se ne pokazuje na litijama i u mantijama nego u spremnosti da se nepravda nazove pravim imenom, ma kome pripadala krivica. Onaj tko ima snage priznati sramotu, ima pravo govoriti o časti, ali i o budućnosti“

„Položaj Hrvata u Crnoj Gori danas je ogledalo koje pokazuje koliko je naše društvo spremno prihvatiti stvarnu različitost, a ne samo deklarativnu. Za one koji se otvoreno izjašnjavaju kao Hrvati, to nikada nije bilo lako. Naprotiv, to je često čin hrabrosti jer svaki put kada bi neko rekao: ‘Ja sam Hrvat’, iz velikosrpskih krugova bi se čulo: ‘ustaša’.“

na Gora ne mari za europske vrijednosti, ona živi od resantimana, od mitova o „ugroženom narodu“, od velikodržavnih snova koji nikada nisu bili njeni. Ona ne razumije da je veličina u pokajanju, a ne u ponosu na nepravdu. I zato danas živimo u raskoraku između te dvije Crne Gore, jedne koja gleda prema budućnosti i druge koja se uporno pokušava vratiti u rovove prošlog stoljeća. Prva želi suradnju, obrazovanje i europski put. Druga sanja litije, mantije i tuđe teritorije. To je naš stvarni sukob, ne između vjera i nacija, nego između svijesti i zablude.

„Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!“ – to piše na spomen ploči. Da ste vi osobno zaduženi da napišete tekst, što bi na njoj danas, bez uvijanja, trebalo stajati?

„Ovđe su Hrvati bili zatočeni, mučeni i poniženi. Počinjenisuzločiniuimelažnogpatriotizmaituđihideala. Neka Crna Gora ovim mjestom svjedoči da zna reći: ‘Da, zločin su počinili naši građani. Neka svako ko ovudaprođe zapamti. Istinaje jedinapobjedakojane traži tuđi poraz’.“

Mi Crnogorci, moramo to izgovoriti naglas. Ne da bismo se ponizili, nego da bismo se uzdigli. Ne da bismo tražili oprost, već da bismo zaslužili poštovanje. Jer šutnjom se ne zatvara prošlost, ona tada traje duže i teže. Zaborav ne donosi mir, već samo sjenku nad onim što još traži priznanje. Crna Gora će biti slobodna tek kad pogleda u svoje greške, kad prizna ono što je pokušala zaboraviti i kada shvati da se čast ne brani šutnjom, već istinom. Tog dana, Morinj više neće biti rana nego opomena, a Crna Gora će pono-

vo postati ono što je oduvijek trebala biti, zemlja savjesti, hrabrosti i ljudskog dostojanstva.

Zašto je, po vama, u 2025. godini i dalje teško jednostavno reći „da, na tom mjestu se dogodio zločin za koji su krivi Crnogorci“?

Zato što je Crna Gora, poput čovjeka koji se boji pogledati vlastitu ranu, još uvijek zarobljena između srama i poricanja. Svako društvo koje ne prođe kroz proces samospoznaje i moralne tranzicije, razvija ono što bi psiholozi nazvali kolektivnim potiskivanjem. To je mehanizam kojim se istina gura u tamu, da ne bi remetila privid mira. Mi smo, zapravo, narod koji se plaši ogledala. Upravo zato je teško izgovoriti jednostavnu rečenicu: „Da, zločin su počinili i Crnogorci“. Jer čim je izgovorimo, moramo priznati da su u trenutku zaslijepljenosti pali oni koji su do jučer vjerovali da brane čast Crne Gore. To priznanje ruši (srpski nametnuti) mit, a mit je u (srpskoj) politici i crkvi postao zamjena za istinu. Na individualnom nivou, čovjek koji potiskuje bol postaje zarobljenik svoje boli. Na društvenom nivou, nacija koja potiskuje istinu postaje talac vlastite sramote. Zato se kod nas istina ne poriče otvoreno, ona se samo odlaže, relativizira i „stavlja u kontekst“. Tako nastaje lažni mir, onaj koji traje dok se ne pojavi prvo novo ogledalo povijesti. Crna Gora neće ozdraviti dok ne shvati da priznanje nije slabost, nego ljekovit čin i da nijedan narod ne gubi čast kad kaže: „Ovo su učinili naši (Crnogorci) i sramimo se.“ Naprotiv, tek tada dobiva pravo zvati se zrelim i slobodnim. Jer onaj tko se ne zna pokajati, osuđen je ponoviti sve zbog čega se plašio priznati. Zato 2025. godina nije samo pitanje vremena, to je pitanje zrelosti savjesti. Mi, bojim se, još uvi-

BOŽIDAR PROROČIĆ

bi na spomen ploču u Morinju napisao: „Ovđe su Hrvati bili zatočeni, mučeni i poniženi. Počinjeni su zločini u ime lažnog patriotizma i tuđih ideala. Neka Crna Gora ovim mjestom svjedoči da zna reći: ‘Da, zločin su počinili naši građani. Neka svako ko ovuda prođe zapamti. Istina je jedina pobjeda koja ne traži tuđi poraz’.“

jek bježimo od nje.

Mislite da Crna Gora nije suočena s vlastitom ulogom iz 1991., radi li se o sistemskoj amneziji koju tek povremeno prekida međunarodni pritisak? Rekao bih da se Crna Gora suočava sa svojom prošlošću tek onoliko koliko joj to dozvole oni koji danas upravljaju njenom sadašnjošću. Riječ je o djelomičnoj amneziji, selektivnom sjećanju koje pažljivo prešućuje ono što se ne uklapa u novi narativ „pravoslavnog bratstva“ i srpsko-ruskog “sveta”. Ta amnezija nije slučajna nego politički konstruirana i duboko sažeta u ideologiji velikosrpskih i velikoruskih krugova koji, nažalost, danas gospodare Crnom Gorom. Ne samo ekonomijom i politikom, već i dušom jednog dijela društva. To je amnezija koja se hrani manipulacijom, koja potiskuje činjenice i oblikuje „novu istinu“ kroz medije, obrazovanje i crkvene propovijedi. Ona ne potire samo činjenice, nego ubija osjećaj odgovornosti. Zato danas mnogi znaju datum napada na Dubrovnik, ali malo tko razumije njegovu moralnu težinu. Istinsko suočavanje s prošlošću nije samo pitanje priznanja nego i pitanje moralnog identiteta naroda. Dokle god budemo dopuštali da o našoj savjesti odlučuju oni koji su duhovno i politički vezani za ideologije koje su razarale ovaj prostor, nećemo imati katarzu nego stalno ponavljanje iste greške u novim oblicima. Crna Gora će biti istinski slobodna tek kad sama napiše svoju istinu o 1991. godini; ne kao optužnicu protiv drugih, već kao svjedočanstvo vlastitog sazrijevanja. To će biti trenutak kada će istina prestati biti politički rizik, a postati moralna obaveza. Dok se to ne dogodi, živjet ćemo između zaborava i ponavljanja povijesti, u zemlji koja se pravda da je zaboravila ono čega se u dubini još uvijek srami. Dok se to ne dogodi, „velikosrpska elita“ će i dalje sanjati o „srpskom Dubrovniku“, o „srpskoj Boki“, o lažnim granicama i starim iluzijama. San o „srpskom Dubrovniku“ nije san o kulturi, već o osvajanju, o ideji da tuđa (hrvatska) ljepota može postati “tvoje” (srpsko) vlasništvo. Taj san, koliko god bio star, još uvijek govori

kroz institucije, kroz mitinge, kroz mantije, kroz medije koji laž pretvaraju u vijest, a stid u ponos. Crna Gora mora jednom probuditi sebe iz tog sna jer nema slobodne države bez slobodne savjesti. Dok god budemo dopuštali da povijest pišu oni koji su je rušili, mi ćemo biti država srpskih mitova, laži i obmana i “taoci” srpskih zabluda.

Kakav je danas položaj Hrvata u Crnoj Gori? Vi već dugo upozoravate kako se taj narod sustavno prešućuje i da ga se pokušava prikazati kao „povijesno zabludjele Srbe“.

Položaj Hrvata u Crnoj Gori danas je ogledalo koje pokazuje koliko je naše društvo spremno prihvatiti stvarnu različitost, a ne samo deklarativnu. Za one koji se otvoreno izjašnjavaju kao Hrvati, to nikada nije bilo lako. Naprotiv, to je često čin hrabrosti jer svaki put kada bi neko rekao: „Ja sam Hrvat“, iz velikosrpskih krugova bi se čulo: „ustaša“. Ta etiketa, ponavljana desetljećima, postala je oružje za zastrašivanje manjine koja je samo željela živjeti svoj identitet, u miru i dostojanstvu. Još je opasnija podmukla zamjena identiteta kroz lažnu, geografski bezličnu floskulu „Bokelj“. Time se briše nacionalno i kulturno biće koje je stvaralo Boku i identitet Hrvata kroz stoljeća. Biti Bokelj znači biti geografski određen, ali ne može biti zamjena za pripadnost narodu. Ta riječ, danas se prečesto koristi kao maskirna oznaka za potiskivanje hrvatskog identiteta. Zato duboko poštujem ljude poput Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i Zvonimira Dekovića, predsjednika Hrvatskoga nacionalnog vijeća (HNV) jer oni ne vode samo političku ili kulturnu borbu, već borbu za istinu o postojanju jednog naroda. Oni brane pravo da se Hrvat u Crnoj Gori ne mora objašnjavati, pravdati, ni skrivati. Njihova žrtva je velika jer svaka riječ izgovorena u ime manjine, u zemlji koja još uči toleranciju, nosi snagu moralne hrabrosti. Crna Gora se voli time što se ne dijeli na „veće“ i „manje“ narode. Onog dana kada bude jednako ponosna na svoje Hrvate kao i na sve druge svoje građane, moći će reći da je istinski europska. Do tada, bit će to zemlja u kojoj manjine još uvijek čuvaju obraz većine.

Još jedno otvoreno pitanje između dvije države je povrat jedrenjaka Jadran. Iz Crne Gore su se čule poruke kako Hrvatska nema pravo tražiti brod, pa su čak izrađene i posebne značke za crnogorsku posadu Jadrana uz poruku kako je crnogorska pomorska tradicija duga i kako jedrenjak ima veliki značaj za Crnu Goru. Hrvatska diplomacija slala je zbog toga prosvjednu notu Podgorici. Jedrenjak Jadran nije simbol Crne Gore, nego simbol jedne države u kojoj Crne Gore više nije bilo. Kada je brod izgrađen tridesetih godina prošlog stoljeća, Crna Gora nije postojala kao država, već je bila utopljena u Kraljevinu Jugoslaviju, u velikosrpski projekt koji je ‘sahranio’ njenu državnost, zastavu, ime i duh. Zato Jadran ne pripada našoj pomorskoj tradiciji, jer tada Crna Gora nije imala pravo živjeti kao Crna Gora. Taj brod bio je simbol Kraljevine Jugoslavije, “carstva” koje je nastalo na ruševinama naše državnosti. Njegov grb, njegova posada, njegova zastava, sve je nosilo pečat ideologije u kojoj Crna Gora nije postojala. U tom smislu, on nije brod crnogorske mornari-

Dubrovački dnevniK Petak, 7. studenoga 2025.

„Crna Gora treba ući u Europsku uniju jer joj tamo, po svemu što jest, pripada mjesto. Ali, možda ne ovakva kakva je danas. Ne s političarima koji kleče pred Beogradom, klimaju Vučiću i služe dva gospodara, dok narod vjeruje da je slobodan. Crna Gora danas, u mnogim svojim institucijama, više liči na uslužnu ‘srpsku pokrajinu’, nego na suverenu državu“

ce, nego svjedočanstvo povijesnog nestanka Crne Gore u velikosrpskim kandžama. Ja bih, da se pitam, taj brod vratio Hrvatskoj. Ne zato što Crna Gora treba gubiti, nego zato što časna zemlja mora znati što jest, a što nije njeno nasljeđe. Hrvatska ima dugu i živu pomorsku tradiciju i Jadran joj po svemu pripada, po simbolici i po duhu mora. Crna Gora, ako želi pokazati svoje samopoštovanje, neka izgradi novi jedrenjak, svoj crnogorski, slobodni i europski. Jedan koji će ploviti pod zastavom države koja više ne mora skrivati svoje ime. Jadran nije naš brod, već podsjetnik na vrijeme kada smo bili proganjani, potisnuti, pretvoreni u provinciju srpskih ideala, srpskih mitova i poslušnika. Vrijeme je da umjesto tuđih brodova i tuđih mitova, Crna Gora napokon porine svoj brod, simbol slobode, a ne podaništva.

Kada bi Crna Gora danas morala birati biti bliže Hrvatskoj ili Srbiji, što bi po vama izabrala?

Po meni, Crna Gora bi, prirodno i po duhu, morala biti bliža Hrvatskoj. Ne zato što nas veže samo Jadran, nego zato što nas spaja europski način mišljenja, kultura građanskog društva i civilizacijski horizont kojem težimo. Hrvatska je danas članica Europske unije, zemlja koja je prošla kroz svoje rane, iskušenja i transformacije, ali koja je jasno izabrala put modernosti, stabilnosti i odgovorne vanjske politike. U njoj je Europa stvarnost u Crnoj Gori, još uvijek, nada i obećanje koje čekamo ispuniti. S druge strane, Srbija se nalazi na raskrsnici između prošlosti i budućnosti, između Europe i Rusije, između vjekovne mitologije i političke stvarnosti. Njena politika i danas oscilira između nacionalizma, šovinizma i svetosavskog mesijanizma, koji ne nudi dijalog već dominaciju. To je isti onaj model mišljenja koji je Crnoj Gori 1918. godine oduzeo ime, državnost i svoju Svetu i Apostolsku Crnogorsku pravoslavnu crkvu i time joj ranio dušu. Od tada do danas, osjećamo duboku podjelu između građanske Crne Gore, koja gleda ka svjetlosti, i one druge, pomračene, koja i dalje sanja o “srpskom moru” i “svetim srpskim granicama”. Hrvatska, nasuprot tome, Crnu Goru vidi kao prirodnog susjeda, partnera i prijatelja. Ona podržava naš europski put, poštuje naš identitet i nikada ne traži da budemo neko drugi. To je odnos utemeljen na međusobnom uvažavanju, a ne na tutorstvu, na zajedničkom nasljeđu Mediterana, a ne na ideološkim lancima prošlosti. Ako Crna Gora zaista želi biti europska, mora birati ne samo pravac na karti, nego i pravac u savjesti. Izbor između Hrvatske i Srbije nije samo političko pitanje, to je izbor između budućnosti i prošlosti, između slobode i po-

daništva, između građanske zrelosti i mitološkog zatočeništva. Zato moj odgovor nije diplomatski, nego duboko osoban, povijesni i moralni: Crna Gora može opstati samo ako ostane na strani svjetlosti, a ta strana je danas uz Hrvatsku i Europu. Sve drugo bilo bi vraćanje u mrak iz kojeg smo se jedva izvukli.

Može li, i treba li, ovakva današnja Crna Gora ući u Europsku uniju?

Crna Gora treba ući u Europsku uniju jer joj tamo, po svemu što jest, pripada mjesto. Ali, možda ne ovakva kakva je danas. Ne s političarima koji kleče pred Beogradom, klimaju Vučiću i služe dva gospodara, dok narod vjeruje da je slobodan. Ovo nije Crna Gora iz snova naših predaka, već država uhvaćena između ideala i poslušnosti, između svjetlosti Europe i tame balkanskih mitova. Crna Gora danas, u mnogim svojim institucijama, više sliči na uslužnu „srpsku pokrajinu“, nego na suverenu državu. Kroz velikosrpski mit pokušava se stvoriti „nova Crna Gora“ bez crnogorskog imena, bez crnogorske crkve, bez crnogorskog dostojanstva, bez crnogorskog jezika i identiteta. To nije ona Crna Gora Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića, koja je stoljećima branila slobodu, ne oružjem nego dostojanstvom. To nije zemlja koju su u mislima i djelima čuvali istaknuti intelektualci, pjesnici, predsjednici, državnici, generali, vojskovođe, profesori i svi oni koji su znali da sloboda ne stanuje u tuđem jeziku ni pod tuđom zastavom. Crna Gora, ako želi biti europska, mora ponovo pronaći građanski duh svojih naroda - Crnogoraca, Hrvata, Bošnjaka, Albanaca, muslimana i katolika. Mora obnoviti ono što je čini posebnom: antifašističku, slobodarsku i multikonfesionalnu tradiciju koja je u njenom biću starija od svake partije i prolazne vlasti. Crna Gora u kojoj se danas podižu spomenici ratnim zločincima, suradnicima okupatora i moralnim izdajnicima, nije država koja može u Europu. To je država koja se mora prvo osvrnuti na pošast zvanu velikosrpski nacionalizam. Europa predstavlja vrijednosni prostor u kojem istina, pravda i ljudskost stoje ispred svakog interesa. Reći ću vam, za mene je Crna Gora dom različitih ljudi i jednakog dostojanstva. Moja Crna Gora, ona prava, živi kroz bliskost i uzajamno povjerenje, između mora i planine, između Lovćena i Boke, između vjere i slobode. To je Crna Gora Ulcinja i Herceg Novog, Cetinja i Nikšića, Podgorice, Pljevalja i Berana, Crna Gora koja zna da je bogatstvo u snazi kultura, a snaga u njihovom skladu različitosti. Ona se rađa iz podlovćenskih stijena i izvora čije su se kapi slobode rasipale Europom, iz naroda koji su naučili da zajedno žive, da se razlikuju, a da se ne dijele. To je zemlja koja vjeruje u građansku jednakost, u slobodu čovjeka, u sklad mnogih vjera i jezika, u Europu kao prostor duha i kulture. Zato kažem: Da, Crna Gora mora ući u Europsku uniju, ali ne ovakva već ona koja će ponovo pronaći sebe, svoj glas, svoje ime i svoje dostojanstvo. Europa ne voli one koji nemaju snage iznijeti svoj identitet i svoje zastave slobode. Naša se, međutim, vijori vjekovima nad našim planinama i stijenama, nad našim morem i ljudima koji su naučili boriti se, praštati i ostati svoji. Europa ne čeka one koji traže utočište, nego one koji dolaze uspravni iz svjetlosti i kamena, noseći u sebi ono što je najteže i najvrijednije - svijest o sebi i vjeru u čovjeka.

NOVE SPOZNAJE

Istraživanje podmorja misteriozne palače na

Mljetu:

Pripada kasnoj antici,

a u kamenom dobu se tu vjerojatno nalazilo naselje!

Tijekom istraživanja pronađen je bizantski zlatni novčić solid cara Teodozija II., ali i tragovi iz novijeg kamenog doba

Piše Ahmet Kalajdžić

Orto-fotografija sektora 4 s označenim arheološkim sondama, snimio Pavle Dugonjić

Konzervator savjetnik i arheolog u Službi za arheološku baštinu Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Igor Miholjek i ove je godine sudjelovao u arheološkom istraživanju podmorja kasnoantičke palače u Polačama na Mljetu. Istraživanja se provode od 2022. godine, a ove je godine provedeno u suradnji s njemačkom udrugom za promicanje i razvoj podvodne arheologije DEGUWA (Deutsche Gesellschaft zur Förderung der Unterwasserarchäologie e.V.) te Sveučilištem u Trnavi (Trnavská univerzita v Trnave) i Arheološkim institutom Slovačke akademije znanosti (Archeologický ústav SAV Nitra). Sudjelovale su i tvrtke NavArchos iz Zagreba te Aquatica-Mljet s Mljeta. Nijemci su dio projekta od 2023., a Slovaci od 2024. godine, dok su financije osigurali Ministarstvo kulture i medija RH te partneri na projektu.

iskop

MEĐUNARODNA EKIPA STRUČNJAKA

“Prva istraživanja u podmorju kasnoantičke palače provedena su sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad je utvrđeno postojanje pristaništa i operativne obale. Ti objekti građeni su od više-manje nepravilnih kamenih blokova različitih dimenzija i ostataka uporabnih keramičkih predmeta (ulomci amfora, krovnog pokrova i slično) koji, nasipani u more, sačinjavaju pravilnu pravokutnu strukturu. Takva struktura relativno jednostavne arhitekture pogodna je za pristajanje i manipulaciju različitih dobara pri ukrcaju i iskrcaju brodova. Danas se nalazi na 1,8 metara dubine“, govori Miholjek i podsjeća da je 2012. provedeno rekognosciranje cijele uvale Polača, odnosno ciljani pregled terena zbog pribavljanja podataka o arheolokalitetu radi utvrđivanja mogućih novih nalazišta.

Podvodni

“Tad je dokumentirana prirodna pličina duga 200 metara koja dijeli uvalu i zapadniji dio čini još sigurnijim za sidrenje brodova. Iako se nalazi na četiri metra dubine, što svjedoči da za vrijeme antike i kasne antike nikako nije mogla biti dio kopna, zasigurno je u kasnoj antici prepoznata kao prirodna barijera koja uvalu za vrijeme nevremena čini mirnijom i sigurnijom za sidrenje“, dodaje.

Uz Igora Miholjeka i Pavla Dugonjića iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, hrvatsku ekipu sačinjavao je i arheolog dr.sc. Anton Divić iz NavArchosa. Njemačku ekipu predvodio je Martin Goldammer a činili su je Ralph Kunz, Elias Petri, Anna Blaszkiewicz, Ramon Wini-

zi Klaudina Danova i Martin Kvietok te studenti arheologije Katarina Valuchova, Jakub Ondrašik i Adam Igaz.

Ciljevi ovogodišnje istraživačke kampanje bili su načiniti batimetriju uvale Polače, kako bi se dobila točna i detaljna konfiguracija dna s vidljivim strukturama na samome morskom dnu. Batimetrija je dio oceanografije koja dubine mjeri suvremenim ultrazvučnim dubinomjerima i analizira ih da bi se temeljem tih izmjera izradile batimetrijske karte. Mjerenje je obavio slovački Helicop. Miholjek ističe da je cilj bio zabilježiti i sve dosad otkrivene potopljene strukture i napravljene arheološke sonde te kroz podvodni arhe-

Podvodni iskop

Položaj dijela sektora u uvali Polače

Arheološka ekipa - HRZ, Navarchos, TRUNI, IA SAS

odokumentacije, ovogodišnje je istraživanje prošireno i na sektore 4, 5 i 6. Sektor 4 je u centru Polača, uz pristanište putničke linije, sektor 5 se odnosi na prirodnu pličinu oko 100 metara sjeveroistočno od sektora 3, a sektor 6 je uvala Rogač na krajnjem sjeverozapadu uvale Polače.

OTKRIVENI I TRAGOVI BIZANTA

Iskop u sektoru 4 započet je u tri probne sonde postavljene neposredno uz sjeverozapad mula, na dubini od oko šest metara. Te sonde nisu dale arheološki materijal, ali i nisu iskopane do tzv. sterilnog sloja. Iskop je nastavljen u dvije nove sonde: prva je oko 6 metara istočno od sjevernog ruba mula i dubini 4- 4,8 metara, a druga sjeveroistočno od prve, na dubini 4 do 5 metara. U sondama su uočena tri stratigrafska sloja. To su slojeviti, međusobno različiti dijelovi tla nastali taloženjem sedimenata, vulkanskih čestica i slično. Miholjek kaže da je prvi sloj s pijeskom i recentnim otpadom; drugi je od rahlog pijeska s manjim kamenjem i nedefiniranim ulomcima keramike van konteksta (jer ipak je riječ o aktivnoj luci), a treći je sloj kompaktnog sivog pijeska s većom količinom ulomaka raznovrsnih arheoloških nalaza. Pri iskopu trećeg sloja u prvoj je (D) sondi pronađen bizantski zlatni novčić solid cara Teodozija II. datiranog u prvu polovicu 5. stoljeća, što nam svakako pomaže i u datiranju ovog dijela kasnoantičke luke.

Sektor 5 rasprostire se preko pličine dubine 4 metra, koja je na značajno manjoj dubini od okolnog morskog dna, a također je odlično vidljiva na batimetrijskoj snimci uvale Polače. Čini se izglednim da se na području sektora 5 u razdoblju neolitika, kad je apsolutna razina mora iznosila 5-6 metara manje od današnje, nalazio rt spojen s kopnom i s tri strane okružen morem. Arheo-materijal prikupljen tijekom ovogodišnjeg pregleda upućuje da se na tom području u doba neolitika vjerojatno nalazilo naselje.

“U sektoru 6 primijećena su dva isturena objekta zidana od grubog

Ugljik 14 (¹⁴C) je radioaktivni izotop ugljika i dio je svakog živog organizma. Nakon smrti, unos ¹⁴C prestaje i počinje razdoblje raspada. Period poluraspada ¹⁴C je oko 5.730 godina, što ga čini korisnim za radiometrijsko datiranje starosti organskih materijala

kamenja koja svojim izgledom podsjećaju na mul, odnosno pristanište za brodove. Zapadna struktura je dimenzija 4x8 metara, dok sjeverna ove godine nije izmjerena. Pod samom su površinom mora i ako uzmemo u obzir podatak da je razina mora u južnom Jadranu u razdoblju kasne antike i ranog Bizantskog Carstva (od 330. do 843. godine, op. AK) bila otprilike 0,7 metara niža od današnje, obje su strukture u razdoblju djelovanja palače mogle biti korištene za pristup i privez manjih brodova i brodica. Radi dodatnog definiranja i datiranja ovih struktura bit će nužno obaviti podvodno arheološko sondiranje te stoga sad nije moguće odbaciti ni da su suvremenog porijekla“, kaže Miholjek dodavši kako je pokretni materijal trenutačno u procesu desalinizacije te nije detaljnije obrađen, no preliminarna analiza pokazuje kako je riječ o materijalu korištenom u periodu kasne antike, tj. u periodu od 3. do 6. stoljeća.

“Ove godine u popis pokretnih arheoloških nalaza unesene su 233 stavke: većinom je riječ o fragmentiranim ulomcima kasnoantičke keramike, fragmentiranog staklenog posuđa, kosti i drva. U popis uzoraka su unesena i četiri elementa koji mogu poslužiti za datiranje slojeva metodom analize radioaktivnog izotopa ugljika ¹⁴C. Valja reći kako je u posljednjih 15 godina u podmorju Mljeta, uz deset otprije poznatih, pronađeno još dvadeset brodoloma. Šesnaest brodoloma pripadaju periodu funkcioniranja cijelog komplek-

Batimetrijski prikaz dna uvale Polače, izradio Helicop

Ronilac istražuje, snimak iz zraka

Uvala Polače

sa, palače, bazilika i ostalih objekata. Zasad možemo zaključiti da su pristanište s operativnom obalom i ribnjak građeni i korišteni tijekom kasne antike i da su sastavni dio kompleksa palače“, kaže naš sugovornik i najavljuje daljnja istraživanja koja će donijeti nove spoznaje.

Uz deset otprije poznatih, u posljednje desetljeće i pol u podmorju Mljeta pronađeno je još dvadeset brodoloma. Od toga, šesnaest brodoloma je iz perioda funkcioniranja cijelog kompleksa, palače, bazilika i ostalih objekata

Podvodni iskop

Sektori 4, 5, i 6 istraživani su ove godine

Dokumentacija, popisivanje nalaza i priprema za desalinizaciju

Palača prije i poslije

‘Čudovište’ samo povećava stigmu, ali briga autore za društvenu odgovornost

Netflixova serija o Edu

Geinu jako šteti oboljelima od šizofrenije

Na Netflixu je nedavno izašla serija Čudovište, priča o Edu Geinu. No, on nije čudovište nego plod nesretne kombinacije. Odgoja lude majke i strašne šizofrenije, bolesti u kojoj se ni danas ne zna puno, a tada se nije znalo apsolutno ništa, pa ju se uopće nije moglo liječiti

Piše Maro Marušić Foto: screenshot youtube

Netflix plaćam isključivo zbog dokumentaraca. Serije i filmovi su mi skroz bezveze. Pa opet sam prije koji dan odlučio pogledati Čudovište, seriju koja je nastala prema životu Eda Geina, i nanovo se razočarao, ovoga puta čak i više nego obično. Nije ovo prvi put da Geinov život služi kao predložak za veliko platno. Još davno Alfred Hitchcock je snimio Psiho i onu poznatu scenu pod tušem inspiriran biografijom stanovnika Plainfielda netom nakon Drugog svjetskog rata.

Eda Geina i njegova brata Henryja odgojila je majka Augusta, vjerski fanatik, koja se nikada nije smijala, a djecu je filala biblijskim citatima, paklenim ognjem i vječnim prokletstvom.

-Sve su žene bludnice i đavolji instrumenti – bila joj je omiljena rečenica, naravno ne mislivši pri tom na sebe, jer je ona sama, jasno, moralna vertikala. Pa bi potom dodala - Ako ikad upadnete u ponor predbračnog seksa, vaša će duša vječno gorjeti u paklu! Otac je bio alkoholičar, a mater je i njega zlostavljala govoreći da je slabić. Umro je od srčanog udara, a kasnije je i brat Henry stradao u požaru pod nerazjašnjenim okolnostima. Ed je ostao sam s majkom i još više ju je počeo idealizirati. No, ni to nije dugo trajalo. I ona će ubrzo umrijeti, a Ed će ostati sam. Počinju mu se javljati glasovi i ima halucinacije. Šizofrenija se probudila i maltretira ga.

UMJESTO U ZATVOR POSLAN U MENTALNU BOLNICU

Glasovi mu govore da na groblju otkopava mrtva ti-

jela. Ed Gein odlazi s lopatom na počivališta i trupla donosi kući. Policija će kasnije u njegovoj kući pronaći „ženske odjevne predmete“ od ljudske kože. Imao je remen sašiven od ljudskih bradavica, te kostim od ljudske kože sa ženskim grudima koji je odijevao kako bi što više nalikovao na svoju majku. Psiholozi su rekli da ju je tako htio uskrsnuti. Lubanje je koristio kao posude za juhu, a kosti kao pribor za jelo. Od ljudskih ostataka izradio je koš za smeće, a u frižideru je držao kolekciju nosova i vulvi. Potvrđeno je da je ubio dvije žene – Bernice Worden i Mary Hodan – koje je držao u kući obješene, otkinutih glava u raspadajućem stanju. U njegovo vrijeme nestalo je nekoliko stanovnika Plainfielda, ali policija nikad nije dokazala da je Ed kriv za te nestanke. On sam pak priznao je ubojstvo Bernice i Mary, kao i iskopavanje desetaka mrtvih tijela, ali je negirao ostala ubojstva. Naposljetku je proglašen neubrojivim, te je umjesto odlaska u zatvor, osuđen na doživotni boravak u mentalnoj ustanovi. Umro je u dobi u 70 i kusur godina, te je pokopan odmah do svoje majke.

Serija nije dokumentaristička. Ne prati doslovno njegov život, mnoge scene su fikcija radi dramaturgije, i tu vidim ogroman problem. Ed Gein je prikazan poput klasičnog serijskog ubojice, ali na entu potenciju. Hladan i proračunat s potpuno bolesnim fetišima poput nekrofilije, iako to nije istina. I sam Gein je na suđenju izjavio da nikad nije imao „seks s truplima, jer previše smrde“. Uglavnom, prikazan je poput naslova serije, kao čudovište, iako ja osobno, prouča-

Loša medijska izvještavanja, kao i ova Netflixova serija, produbljuju stigmu kod oboljelih od šizofrenije, a mi smo kao društvo dužni pomoći im i razumjeti ih, a ne se bojati i osuđivati. To bi nam trebala biti jedna od glavnih društvenih zadaća – skrb za ljude koje progone glasovi i halucinacije

Šizofrenija je možda i najstrašnija bolest koju je čovječanstvo upoznalo, ljudima s njom život je pakao, a najgore od svega što nije smrtonosna, pa ta muka traje dugo. Nažalost, u Netflixovoj seriji šizofreničari su prikazani ne samo kao ljudi kojih se treba bojati, nego kao potencijalna čudovi šta koja su u stanju napraviti najstraš nije moguće grozote usporedive jedino sa zvjerstvima u naci stičkim koncentracij skim logorima

vajući njegov život, to za njega nikad ne bih rekao, iako je jeo juhe iz lubanja i izrađivao stolice od ljudske kože s bradavicama.

Ed Gein, po mom mišljenju, nije čudovište, nego plod nesretne kombinacije. Odgoja lude majke i strašne šizofrenije, bolesti u kojoj se ni danas ne zna puno, a tada se nije znalo apsolutno ništa, pa ju se uopće nije moglo liječiti. Šizofrenija je možda i najstrašnija bolest koju je čovječanstvo upoznalo, ljudima s njom život je pakao, a najgore od svega što nije smrtonosna, pa ta muka traje dugo. Nažalost, u Netflixovoj seriji šizofreničari su prikazani ne samo kao ljudi kojih se treba bojati, nego kao potencijalna čudovišta koja su u stanju napraviti najstrašnije moguće grozote usporedive jedino sa zvjerstvima u nacističkim koncentracijskim logorima.

Ako je netko čudovište u obitelji Gein, onda je to Augusta, a ne Ed. Takvih Augusta,

sijati traume gdje god dođu, a pri tom će, kojeg li apsurda, citirati Bibliju. I tako sve u krug.

OD VAN GOGHA DO SYDA BARRETTA

Imali smo, nažalost, i mi u Dubrovniku ubojstvo majke od strane sina oboljelog od šizofrenije. I mediji i javnost stavljali su tada naglasak na duševnu bolest, kao da se obiteljska ubojstva ne događaju i kod ljudi bez mentalnih teškoća. Takva medijska izvještavanja, kao i ova Netflixova serija, produbljuju stigmu kod oboljelih od šizofrenije, a mi smo kao društvo dužni pomoći im i razumjeti ih, a ne se bojati i osuđivati. To bi nam trebala biti jedna od glavnih društvenih zadaća – skrb za ljude koje progone glasovi i halucinacije.

Jer i u njima, baš kao i svima drugima, leže ogromni talenti, samo im je teže da se probiju kroz obruč strašne bolesti. Nabrojimo samo mali dio ostavštine poznatih šizofreničara. Slike Vincenta van Gogha, za kojeg se smatra da je bolovao od šizofrenih psihoza, danas vrijede milijune. Matematičar John Nash bolovao je od paranoidne šizofrenije, imao je duge periode zabluda i halucinacija, vjerovao je da ga prate tajne službe. Naučio je da prepoznaje svoje halucinacije, te je „izabrao da ne razgovara s njima“. Dobio je Nobelovu nagradu iz ekonomije 1994. godine što dokazuje kako je moguć oporavak od bolesti. Syd Barrett, osnivač Pink Floyda, vjerojatno najveće i najbolje rock skupine u povijesti, također je bolovao od šizofrenije. Kada su mu halucinacije postale toliko učestale, povukao se s muzičke scene i ostatak života proveo slikajući. Ostali članovi Pink Floyda posvetili su mu brojne pjesme, a najpoznatije su „Wish You Were Here“ i „Shine On You Crazy Diamond“. Od šizofrenije su bolovali i Peter Green, osnivač grupe Fleetwood Mac, te Brian Wilson iz Beach Boysa. I Eduard, sin velikog Alberta Einsteina također je imao halucina-

Šizofreniju (ili bipolarne poremećaje) trebamo nastojati razumjeti kako bismo mogli preventivno djelovati. Ti ljudi nisu opasni po društvo, osim u situacijama kada se spoji nekoliko potencijalno problematičnih faktora baš kao u slučaju Eda Geina. Serija se mogla i trebala (ako se već snimala) prikazati iz kuta teško bolesne osobe koja je prepuštena sama sebi, bez socijalnih i ikakvih drugih kontakata, pa vapi za umrlom majkom, iako je to osoba koja je u njoj proizvela traumu. Ali brige autore za autentičnost i društvenu odgovornost, važna je samo gledanost. A ona će se po-

Nažalost, nauštrb svih oboljelih od šizofrenije čija će se stigma samo još više produbiti.

‘Viking

BRODOVI KOMPANIJE VIKING

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

Star ’ nas je posjetio na inauguracijskom putovanju, ‘Viking Sky’

doživio stravičnu havariju

Prije čest godina, valovi su zamalo potopili brod u norveškim morima

Norvežanin Torstein Hagen, svojevremeno visokopozicionirani član uprave Holland America Linea, Royal Viking Linea i Bergen Steamship Company osnovao 1997. u Lenjingradu svoju privatnu brodarsku tvrtku Viking River Cruises s četiri unajmljena polovna ruska riječna putnička broda. Nitko nije vjerovao da će za samo dva desetljeća ona izrasti u brodara koji će u svojoj floti imati preko 60 vlastitih riječnih putničkih brodova.

Hagen se nije zaustavio samo na plovidbama po europskim, ruskim i kineskim rijekama, već je 2015. osnovao i sestrinsku kompaniju Viking Ocean Cruises te je izgradio i svoj prvi brod VIKING STAR namijenjen kružnim putovanjima po svim morima svijeta. Nakon toga su se Viking River Cruises i Viking Ocean Cruises ujedinili u brodarsku kompaniju pod imenom Viking Cruises sa sjedištem u švicarskom Baselu, čiji je vlasnik i predsjednik uprave njihov osnivač Torstein Hagen.

PRVIJENAC JE BIO VIKING STAR

Danas Viking Cruises ima 16 oceanskih putničkih kruzera te nam dio flote u ljetnoj sezoni krstarenja često dolazi u luku Gruž, a zna se dogoditi da su i dva njegova kruzera vezana u luci istog dana. Većina brodova su potpuno isti (brodovi blizanci) ili nešto malo izmijenjeni te svi imaju kabine s balkonima, a plove po svim morima svijeta i većim rijekama koje su dostupne s mora. Brodovi nisu previše veliki tako da mogu pristajati i u puno manjim egzotičnim svjetskim lukama kao i u onim najvećim. Svih 16 brodova je izgrađeno u istom brodogradilištu. Prvi od 16 brodova blizanaca VIKING STAR je izgrađen u brodogradilištu Fincantieri u Italiji. Ima 47872 bruto tona, dug je 228 i širok 29 metara. Glavni pogonski dizel- električni MAN motori ga preko dvije propele pokreću brzinom od 20 čvorova. Na svojih 14 putničkih paluba može ukrcati 930 putnika o kojima se brine 602 člana posade. U svojoj prvoj inauguracijskoj plo-

U svojoj prvoj inauguracijskoj plovidbi, VIKING STAR je uplovio u grušku luku 6. travnja 2015. godine. U svojoj oceanskoj floti kruzera blizanaca Viking danas ima 16 brodova

Viking Orion

Vking Neptune

Brodske lajbote zbog velikih valova je bilo nemoguće  spustiti u more. Također, brodovi za spašavanje s obale morali su se vratiti zbog visokih valova, a tegljači su bezuspješno pokušavali pričvrstiti konope za tegljene. Šest norveških spasilačkih helikoptera poslano je na mjesto događaja i evakuiranje putnika je započelo

vidbi, VIKING STAR je uplovio u grušku luku 6. travnja 2015. godine. U svojoj oceanskoj floti kruzera blizanaca Viking danas ima: VIKING ASTAREA, VIKING JUPITER, VIKING LIBRA, VIKING LIRA, VIKING MARS, VIKING MIRA, VIKING NEPTUNE, VIKING ORION, VIKING SATURN, VIKING SEA, VIKING STAR, VIKING SKY, VIKING VELA, VIKING VENUS, VIKING VESTA i VIKING YI DUN.

ŠIRENJE POSLOVANJA

U siječnju 2020. tvrtka je skratila ime na Viking, navodeći dodatni naglasak brenda na obogaćivanje i iskustva usmjerena na odredište. Iste godine, Viking je također najavio pokretanje ogranka tvrtke na Viking Expeditions s planiranim početkom rada u siječnju 2022. godine. Postao bi ogranak brenda za ekspedicije i upravljao bi izletima malim brodovima do egzotičnih odredišta, a danas posjeduju dva broda VIKING OCTANIS i VIKING POLARIS

Također je tvrtka proširila svoje poslovanje prema riječnim krstarenjima u Americi kao ogranak tvrtke Viking River Cruises te su najavili plovidbu prvog broda u kolovozu 2022. na rijeci Mississippi s tendencijom širenja flote brodova. Isti ogranak tvrtke nudi krstarenja rijekama: Europe, Rusije, Kine, jugoistočne Azije i Egipta. Vikingovi europski riječni brodovi imaju prosječni kapacitet od 190 putnika, kapacitet ruskih brodova u prosjeku je nešto više od 200, a kineski brod prevozi do 256 putnika. Od 2019. godine ogranak brodarske tvrtke Viking River Cruises upravljao je flotom od 76 vlastitih i iznajmljenih plovila. Ova zaista ogro-

mna brodarska tvrtka se i dalje širi te se flota od 16 postojećih oceanskih brodova planirana proširiti za još četiri nova broda do 2030. godine.

HAVARIJA BRODA VIKING SKY

Dana 23. ožujka 2019. kruzer VIKING SKY je bio na ruti jugozapadno od Tromsøa do Stavagera u Norveškoj po jakom vjetru i nemirnom moru s valovima visokim i do 15 metara. Vrijeme je bilo unutar operativnih sposobnosti broda. Na brodu je bilo 1373 osoba tj. 915 putnika i 458 članova posade. Oko 13:50 sati u Hustadviki pored obale između Moldea i Kristiansunda, motori broda pretrpjeli su gubitak tlaka ulja, što je rezultiralo automatskim gašenjem svih motora (black out) i brod je u nemirnom moru počeo plutati nošen prema obali. Kapetan broda je u 14:00 sati proglasio MAYDAY, spustio je u more oba sidra te se nošen vjetrom i valovima približio na samo 100 metara od oštrih hridi pored obale. Brodske lajbote zbog velikih valova je bilo nemoguće  spustiti u more. Također, brodovi za spašavanje s obale morali su se vratiti zbog visokih valova, a tegljači su bezuspješno pokušavali pričvrstiti konope za tegljene. Šest norveških spasilačkih helikoptera poslano je na mjesto događaja i evakuiranje putnika je započelo. Posada VIKING SKYA uspjela je ponovno pokrenuti jedan motor, ali se evakuacija nastavila. Nakon otprilike pet sati, 100 putnika je evakuirano, a najmanje četiri helikoptera sudjelovala su u zračnom spašavanju. U ponoć po lokalnom vremenu oko 170 putnika evakuirano je helikopterima. Brod se i dalje valjao i posrtao na velikim valovima na samo 100 metara udaljenosti od oštrih hridi pored obale. Dana 24. ožujka, nakon što su tri od četiri motora ponovno pokrenuta tijekom noći, evakuacija je zaustavljena u nedjelju ujutro u 9 sati. Jedno oštećeno sidro se podiglo na brod, drugo je otpušteno u more, a VIKING SKY je napokon krenuo prema Moldeu u Norveškoj. Četiri stotine sedamdeset i devet ljudi je helikopterom prebačeno s broda tijekom 30 letova helikopterom. Šesnaest ljudi je odvedeno u bolnicu, od kojih su trojica bila teško ozlijeđena. VIKING SKY je otplovio u Molde vlastitim pogonom uz pratnju dva tegljača gdje je stigao u 16:30 sati 24. ožujka. Dana 27. ožujka, VIKING SKY je stigao u brodogradilište u Kristiansundu u Norveškoj na popravak, a sljedeće krstarenje je otkazano.

Vking

Viking Saturn

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Selma i Anđela - šetnja kroz Porat ih je i do Porporele dovela

Dinko i Draženka - teško se zarađuje ribarski kruh sa sedam kora, bar se nedjeljom sa suprugom bezbrižno opustiti mora

Marija i Leona - godi raditi, posao znati, a ozbiljno i savjesno radeći se i zabavljati

Jelena, Darijo, Varina, Niko, Ruža i Dario - “tim” se bivših, sadašnjih i budućih (su)radnika i kolega iz Muzeja Domovinskog rata okupio

Asim, Leo i Suzana - spomenuše se i dragog Mira i nekih puno ranijih obiteljskih dana

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Luka, Nika i Pavuša - raduje prilika svoje drage iz Crikvenice provesti kroz gradske ulice

Anita i Nada - druženje je vazda bilo veselo, veselo je i sada

Maja i Ina - u spenzu se i na placu zelenu u Gradu ide, prilika je to i da se dragi ljudi usput sretnu i vide

U Orsana su se po običaju okupili da bi zajedničkim objedom i 60. obljetnicu mature prve generacije Elektrotehničke

škole Dubrovnik, generacija 1961. - 1965., proslavili - Marinko Mikulandra, Spasoje Berdović, Konstantin Babić, Ivo Bulić, Antun Vukasović, Boris Milošević, Ivo Bačić, Slobodan Vujanović, Mladen Kraljević, Ante Džakula i Dubravko Kovačević

Neno i Zlatko - momci bez zadrške “priznaju” da vole slano, a ne mrze ni slatko

VELIKA POBJEDA KK DUBROVNIK

Neka, neka, nek’ se zna, u Gospinom polju pala je Cibona!

Cibona je uoči susreta s Dubrovnikom odigrala tri utakmice u Europa kupu, upisavši tri pobjede. Iako je Europa kup tek treće po rangu natjecanje u Europi, riječ je većinom o kvalitetnijim protivnicima nego u domaćoj Premijer ligi. Upravo taj mali detalj čini ovu pobjedu Dubrovnika još većom. Uz činjenicu kako je ovo bila prva pobjeda Dubrovnika ikada protiv Cibone

Rafael Barkiđija Foto: Rafael Barkiđija

Četvrtu uzastopnu pobjedu u najvećem rangu natjecanja, SuperSport Premijer ligi, upisali su košarkaši Dubrovnika. No, u šestom kolu, kada su došli do te četvrte pobjede zaredom, nije pao bilo tko, nego zagrebačka Cibona. I to s uvjerljivih 79:63 (17:10, 26:17, 17:17, 19:19) u odličnoj atmosferi Gospinog polja pred petstotinjak gledatelja. Nekadašnji europski gigant, sada u nešto drugačijem stanju i izdanju nego li prijašnjih godina. Ipak, Cibosi se natječu u Europi, gdje im ide solidno, a uz to su uvijek pri samom vrhu u domaćem prvenstvu. Dubrovnik je od samog početka susreta nametnuo ritam. Unijeli su nesigurnost i nervozu u redove Cibone, ponajprije zbog dinamične i čvrste obrane, a posljedično im je to dalo sigurnost u napadu. Zagrepčani su se mučili s realizacijom. Već u prvoj dionici Dubrovnik ostvaruje blagu prednost, koja u drugoj četvrtini postaje dvoznamenkasta.

Naravno, kada igraš protiv na papiru jačeg protivnika, očekuješ kako će taj isti uzvratiti do kraja utakmice i eventualno smanjiti zaostatak. Međutim, to se ovaj put nije dogodilo. Kako je vrijeme odmicalo, momčad trenera Gorana Gunjevića hvatala je sve veće vodstvo, koje je u jednom trenutku bilo i +21. Osim u šutu, Dubrovnik je duplo bolji bio i u skokovima, što je još jedan od razloga ove povijesne pobjede.

„Igrali smo od prve do zadnje minute jednu odličnu utakmicu i obrambeno i napadački. Sveli smo jednu Cibonu, koja igra Europu, na ovoliko malo poena. Ekipa koju stvarno jako respektiramo. Baš svaki igrač, koji je igrao i sekundu, je dao sve od sebe. To nam je trebalo kako bismo odigrali dobru utakmicu. Ekipna obrana je bila na vrhuncu, zbilja smo ginuli, pomagali jedni drugima. Kontrolirali smo skok. Svatko tko je ušao u igru je dao svoj obol. To je jedini ključ pobjede” –

CIBONA JE UOČI GOSTOVANJA U DUBROVNIKU

BILA BESPRIJEKORNA U EUROPI

Cibona je uoči susreta s Dubrovnikom odigrala tri utakmice u Europa kupu, upisavši tri pobjede. Iako je Europa kup tek treće po rangu natjecanje u Europi, riječ je većinom o kvalitetnijim protivnicima nego u domaćoj Premijer ligi. Upravo taj mali detalj čini ovu pobjedu Dubrovnika još većom. Uz činjenicu kako je ovo bila prva pobjeda Dubrovnika ikada protiv Cibone.

„Rekordi su tu da se ruše. Nažalost, moja momčad je sudjelovala u takvom rekordu. Iza nas je bio emotivno velik tjedan. Ali, nedopustivo je kako smo ušli u utakmicu. Nismo bili na nivou kontakta, fizikalnosti, zatvaranja prodora. Volio bih reći da smo mi ispustili utakmicu, ali nismo. Dubrovnik je

Piše

ističe trener KK Dubrovnik Goran Gunjević.

uzeo pobjedu. Otvorili su hrabro, odlučno, a već sam spominjao kako izgledaju dobro ove sezone, igraju sjajnu timsku košarku. Imali su dosta vremena za pripremu na nas. Mi smo promašili zicere, trice, uvukla se nesigurnost. Dubrovnik je to, kao što sam već rekao, uzeo. I ja im na tome čestitam” – iskren je trener Cibone Ivan Rudež. Osim Cibone, dubrovački košarkaši prethodno su svladali Samobor kod kuće, ali i Cedevitu Junior i Alkar u Gostima. Tri velike pobjede, a posebno ove dvije u gostima. „Mislim da je za svakoga u momčadi, ne samo za mene kao kapetana, ovo jedna lijepa pobjeda. Još se nadovezala na odličan ulazak u sezonu. Ali, moramo ostati pribrani, još je puno utakmica u ovoj sezoni. Idemo utakmicu po utakmicu, pa to što nam donese” – riječi su dugogodišnjeg kapetana Dubrovnika Ivana Vodopije.

DUBROVNIK SADA IMA NAJBOLJEG STRIJELCA SS PREMIJER LIGE!

U utakmici protiv Cibone najefikasniji igrač Dubrovnika bio je Marko Loncović. Krilni centar koji je stigao ovog ljeta u Gospino polje. Skupio je double-double učinak, 14 poena i isto toliko skokova. Raspoložen je bio i Dubrovčanin Petar Dubelj, 13 poena, sedam

skokova i osam asistencija. Dvoznamenkast je još bio Amerikanac Jamari Wheeler (11), kao i iskusni lisac Lukša Andrić (11 uz sedam skokova).

U redovima Cibone valja istaknuti učinak Amerikanca Justina Robersona (15), a dvoznamenkasti su još bili Vigo Bart (13) te Luka Skorić (11).

Nakon šest odigranih kola Dubrovnik je na omjeru četiri pobjede i dva poraza, čime su se priključili gornjem domu tablice. Naravno, daleko je to još od konačnog ishoda, jer ima se puno utakmica za igrati prije playoffa (ukupno su 33 kola), no, ovakva forma daje razloga za nadanje velikim stvarima. Lani se Dubrovnik borio za ostanak, a ove godine je cilj ostati među prvih osam, što na kraju vodi u playoff za prvaka.

Još je jedan podatak itekako vrijedan isticanja. Dubrovnikov Petar Dubelj je u sjajnoj formi. Nakon šest kola, vodeći je strijelac SuperSport Premijer lige s prosjekom 22 poena po utakmici. Uz to, zabio je i najviše trica, čak 24.

SLIJEDE DVIJE UTAKMICE U KOJIMA

DUBROVNIK MOŽE PRODULJITI NIZ Nakon četiri pobjede u nizu, ali i nakon rezimiranja dojmova nakon velike pobjede protiv Cibone, vrijeme je za pogled na raspored.

U sedmom kolu idu u goste u Rijeku, gdje će snage odmjeriti s momčadi Kvarner. Utakmica se igra u subotu (8. studenog). Riječani su jako loše ušli u sezonu. U šest utakmica imaju tek jednu pobjedu. Nakon Kvarnera, dočekuju Zabok. Momčad s istim omjerom kao Dubrovnik (4-2). No, Dubrovčani su domaćini, a Gospino polje se pokazalo kao utvrda gdje ni najveći favoriti ne dolaze lako do pobjeda.

Potom slijedi gostovanje kod aktualnog prvaka Zadra, nakon čega će Dubrovnik ugostiti Dubravu. U zadnjem kolu prvog kruga gostuju kod Šibenke. Sve osim Zadra su utakmice u kojima se Dubrovnik s pravom može nadati pobjedama. Valja i podsjetiti kako se igraju tri kruga prvenstva, dakle, svatko sa svakim igra tri puta. Nakon toga se uzima prvih osam od 12 momčadi, a te momčadi idu u playoff.

„Svi momci su došli na utakmicu protiv Cibone i više nego spremni. Znali smo da Cibona dolazi nakon jedne europske utakmice, to smo dobro iskoristili. Imamo odličan spoj iskustva i mladosti i jedan pobjednički duh. Mi smo iskusni igrači tu da unesemo mirnoću, jer mi znamo, kada se izgubi, onda se ne tuguje. Isto tako, kada se pobjeđuje, da se ne leti” – istaknuo je najefikasniji igrač Dubrovnika protiv Cibone, Marko Loncović.

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1. 20 000 Dubrovnik

Tel: +385 20 313 333

Fax: +385 20 418 551

MB: 1317857

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA

OD 7.11.2025. DO 13.11.2025.

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika Ime broda Dolazak Odlazak

07.11.2025 petak

12.11.2025 srijeda

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

humanitarni prilozi

caritas

Donacija umjesto vijenca za p. Antu Hladila Zvekovica Uplatio Mijo Pendo 60,00

RSLUKA8838E

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE Dnž Prilog udruzi povodom gubitka dragog člana obitelji našeg Zeljka Dominisa, kao malo učešće za ljude oboljele od iste bolesti - Maris Bratičević Za članove oboljele od multiple skleroze i potrebe udruge 60 eura prilaže Luce Tomaš

Umjesto cvijeća za pok. susjeda Željka Dominisa 250 eura prilaže Jadranka Bagarić

Umjesto cvijeća za dragog Željka Dominis za potrebe udruge 50 eura prilaže

Ljubica Franquelli Povodom gubitka našeg Željka od obitelji Dominis, Pavlov i Franquelli 100 eura prilažemo udruzi.

Stranica 1. od 1

Udruga za Down sindrom DNŽ

U spomen na Luka Agostinija, umjesto cvijeća 50 eura prilaže Marica Barčot

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Ono što je – je. Mene brine baš to što je.

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

DO MENE TU BLIZU

Do mene tu blizu a ipak daleko U istoj smo zgradi ali nepoznati Jedni drugim stoga baš nitko da shvati Otuđenost koja ne prelazi prijeko

U samoposluzi kupujemo mlijeko I drugo za jelo ni tu nije znati

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Da se šutnja šutnji šuteći i vrati Čudni smo u doba čudno ovo neko

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Visoke škatulje našeg velegrada Sve jedna do druge naslagana zgrada Kao saće su za stršljene i ose

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) - Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Konteso i nama to dogodilo se Nepoznati bliskim sve više i sebi Ni mislio o tom najradije ne bi

28/10/25

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem Opel Astru karavan 1.6 CDTI, 2017. godište, prešla oko 97 000 km, dobro očuvana, senzori za parkiranje, navigacija, centralno zaključavanje, pet vrata, registrirana do 05/2026, cijena po dogovoru, mob. 098 428 660.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića, mob. 091 785 4829.

IPLOVILA

Prodajem novu opremu s motorom za barku Istranku. Cijena po dogovoru. Mob: 098 747 113

Prodaje se jedrilica Jeanneau Aquille dužine 8,65 m+spirun i krmena platforma 1,10 m te dodatna oprema. Vrlo povoljno. Mob: 098 427 600

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodajem prazan grob na groblju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

Prodajem obiteljsku grobnicu na Dubcu. Mob: 098 160 8479

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2

Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen

podarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gos-

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na

Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA

RAZNO

Prodaje se montažna kućica 24 m².Namještene dvije sobe, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0994430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po

cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Povoljno prodajem stol fi 110 cm na razvlačenje sa 6 stolica, kao novo, mob. 099 377 2297.

Prodajem vrlo povoljno vanjska ulazna vrata od PVC-a, bijele boje, dim. 205x100 cm, mini retro pećnicu Klaristen, kapaciteta za šest osoba, ugradbeno kuhalo s dvije ploče od rostfraja i televizor LG, ekran 140 cm. Prigodno za apartmane ili kuće za odmor. Za detalje nazovite: 098 285 355.

USLUGE RAZNO

Muškarac traži ženu za intimne susrete od 35 do 48 godina. Viber: 00387 63 633 635

Uređujem okućnice, vrtove i đardine, orezujem masline, ukrasno bilje i žive ograde, kosim travu i slično. Mob: 091 614 3946.

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 3.11. do 9. 11.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 10. 11. do 16.11.

preminuli

IVO SAMBRAILO 1952

MILOSAVKA KISA 1940

PERO UCOVIĆ 1938

LJUBINKA FILIPOVIĆ 1947

BOJAN ČEHIĆ 1947

PETAR FARAC 1946

MURTA MATANA 1951

NEĐELJKO GRBIN DUŽDEVIĆ 1938

FRANICA ANDRIJIĆ 1943

MIRJANA STRAŽIČIĆ 1938

PERO ASANOVIĆ 1951

IVO DABO 1967

MIJO ŠKOBELJ 1943

PERO DELO 1935

NADA GLAVINOVIĆ 1956

MATIJA KRMEK 1961

SRETNO!

Laura Gnjatović otputovala na finale Miss Universe na Tajlandu

Finale svjetskog izbora Miss Universe 2025. održava se 21. studenog na Tajlandu, a predstavnica Hrvatske je Laura Gnjatović, Zadranka i dubrovačka studentica.

Na svjetskoj smotri, Laura će nositi nacionalni kostim s potpisom Jurja Zigmana inspiriran periskom. U Dubrovnik je

došla prije dvije godine, pozivom sadašnjeg trenera ŽOK Dubrovnika, Leonarda Barića. Kako je kazala u intervjuu za Dubrovački dnevnik, tada je od Dubrovnika očekivala gradnju isključivo sportske karijere.

Pitali smo je što joj se najviše sviđa ovdje.

“Dubrovčani i njihov način života. Užurban, ali opušten. Svjesni su da je njihov grad doslovce muzej na otvorenom, ali još uvijek su uspjeli zadržati svoju autentičnost i gostoljubivost. Jednom kad ste dio zajednice, ili se barem tako smatrate, osjećaj pripadnosti je izuzetno snažan”, kazala je.