Dubrovački dnevnik br. 267

Ključna cesta kroz

Sveti Jakov pred lokacijskom dozvolom! stranica 4

Obožavam rap, jednu od pjesama posvetit ću Berošu! stranica 18 stranica 16

Franković tvrdi da su mu iz Atlantske nudili mito, policija pokrenula krim istraživanje stranica 8

Voditeljici Valentini

Miletić pridružuje se poznati nogometaš i kritičar stranica 34 NAKON DUGOGODIŠNJE

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Politika ih nije voljela

Piše Vjera Šuman foto: GLOBUS

Izgorio je Vjesnikov neboder u Zagrebu, taj posljednji simbol novinarstva, koji se gotovo metaforički pretvorio u pocrnjeli i izgoreni kostur. Vjesnikov neboder bio je simbol jedne epohe, jednog vremena, koje je, ma koliko bremenito bilo, dalo istinske bardove hrvatskog novinarstva. U toj zgradi živio je Vjesnik, stvoren je VUS koji je zapanjio i same ‘vjesnikovce’ svojom čitanošću. Možda je ideja došla iz nedaleke zgrade centralnog komiteta, ali bile su čitane u dotad nevjerojatnoj tiraži u nas. Jednako tako i inkubator za brojne, vrhunske novinare. Novinare, koji su pisali tekstove u kojima si više mogao i morao čitati među redovima, nego u masno otisnutim slovima. Bila su takva vremena i dobro smo utrenirali ‘čitanje među redovima’. Pisali su cure i dečki i učili školu novinarstva i života, da bi s vremenom prerasli u velika imena hrvatskog novinarstva. Bilo je to i vrijeme nevjerojatno čitane ‘Arene’, koja je bila začetak onoga što će kasnije postati i ostati glavno štivo koje donosi klikove. Istina, nije bilo influencera što je danas, uz crnu kroni-

ku, glavni okidač za klikove. Crna kronika, prije Arene, bila je tek na marginama tadašnjih novina, dok Arenom dobiva cijele novine, čija tiraža je danas i u daleko većim zemljama, nezamisliva. Znate ono, ‘kako sam vuka zadavio vlastitim rukama’ ili ‘pijani Štef prebio ženu, pa pao u bunar’.

Utom neboderu nastaje i ‘Plavi vjesnik’, novine koje su bile obavezno štivo mojih gimnazijskih dana, no ne samo moje, nego štivo svih generacija srednjoškolaca i studenata tih godina. Nikad neću zaboraviti svoj prvi ulazak u zgradu Vjesnika. S toliko treme i strahopoštovanja popela sam se u redakciju Starta, kod tadašnjeg urednika Seada Saračevića. U redakciji punoj ljudi, svi nešto rade, zezaju se, komentiraju, gledaju ‘špigl’, ne primjećuju me. A ja, kao da sam ušla u ‘Sikstinsku kapelu novinarstva’, umrla u Gospodinu. Kao studentica, bila sam polaznik Vjesnikove ‘škole novinarstva’ koja je učila i stvarala novinare uz vrsne predavače, čije tekstove nas je itekako gustalo čitati. Bilo je to vrijeme kad se radilo i mentoriralo mlade novinare. S razlo -

gom. Nažalost, takav oblik edukacije danas više ne postoji. Tada sam trebala, u sklopu prakse, nešto pisati za njih. Ajme! Za Start koji je gotovo opipljivo i čudesno lijepo mirisao, donoseći dašak toliko željenog zapada. Osamdesetih nastaje i Danas, za koji je tadašnja već olabavljena politika CK-a vjerovala kako nema kapaciteta ugroziti tada vrlo čitani beogradski Nin, novine koje su vrlo kritično pisale o politici i društvenim nepravilnostima. Zeznuli su se. ‘Danas’ je prepišao Nin i postao relevantno štivo svih onih kojima socijalizam nije bio najviše dostignuće. Samim time jako je nervirao aktualnu politiku, čija je čvrsta ruka ipak popuštala.

Godine koje su slijedile donijele su EPH i Jutarnji, ni slučajno ga ne treba brkati s današnjim Jutarnjim. Bilo je to vrijeme u kojem nastaje Globus, uz brojna izdanja koja su stvarali nevjerojatni novinari. Vrijeme procvata novinarstva koje je danas u nestajanju. Novinari koji su u to vrijeme prvi, a kako se čini, i zadnji put, imali status, poštovanje i normalne prihode. Nisu bili samo novinari, nego ljudi koji su u svim tim vremenima imali ‘muda’ i karakter pa ih, jednako kao ni danas, politika nije voljela. Politika,

ma s kojim predznakom bila, uvijek je tražila povlađivanje i veličanje. To se nije promijenilo, osim što su oni malobrojni novinari s ‘mudima’ otišli na margine, zajedno sa svojim istraživačkim novinarstvom i svojim komentarima ‘s karakterom’. Jer, koga to zanima? Nego, brate mili, piši po ‘uputama’!

Utom smislu Plenki, redovito na presicama daje upute što i kako pisati. Nemoj da mi netko kaže: ‘Nisam znao!’. Još nismo došli do toga da netko od političara kaže novinarkama, poput Trumpa: “Šuti, debela gudo!“. Ali, možda ni nismo tako daleko kako se nadamo. Iako europski političari barem javno, za razliku od Trumpa, većinom ipak poštuju dignitet, ako se mora, čak i novinara. No, novi trend demokracije ‘širokog spektra’, sve je više na dijelu. Posljedice već gotovo dramatično osjećamo. Šteta. Iako u većinskom vlasništvu države, zgrada koju s pravom zovu hramom hrvatskog novinarstva, prepuštena je devastaciji, propadanju, raspadanju i uništenju. Slučajno ili namjerno, sasvim je svejedno. Sve vlasti dosad, bez obzira s kojeg spektra dolazile, pustile su je da umire u mukama. I sada je i simbolično i

stvarno umrla. Kako bi rekao prvi hrvatski predsjednik, otišla u ropotarnicu povijesti.

Za to vrijeme u Gradu imamo malo zbunjujuću situaciju. Mato je bez rukavica ‘istresao’ sve što misli o jednom županijskom pročelniku. Županija je dala neko neutralno priopćenje, kako se sve radi po Zakonu. Problem između Grada i tog pročelnika počeo je, kako se čini, i prije slučaja Sunset Beach, kad su trzavice između bivšeg župana i gradonačelnika držane manje, više u tišini, jer je bivši župan bio veliki zaštitnik ovog pročelnika. Sve je kulminiralo slučajem ‘vlasništva’ obitelji Bonačić. Vlasništva u kojem je više suvlasnika među kojima su i Dubrovački muzeji, koje ova obitelj, ali i rečeni pročelnik tretiraju kao isključivo vlasništvo Bonačića. Kako su i gradonačelnik i župan iz iste stranke, u praksi HDZ-a se takva neslaganja uobičajeno rješavaju bez prisustva javnosti, iza zatvorenih vrata. Je li došlo do problema između dva stranačka druga Peza i Mata, ili se Pezo samo ne bi ‘štel mešati’, ostaje nejasno. Ali nema ni najmanje dileme kako ostavlja puno prostora za nagađanja. Namjerno ili slučajno. E, to ćemo tek vidjeti. Eto vas.

PREKRETNICA

Nakon godina borbe, rješenje je na vidiku: Ključna

cesta kroz Sv. Jakov pred lokacijskom dozvolom

Naselje Sveti Jakov ulazi u razdoblje velikih promjena. Dok se na pomolu naziru novi urbanistički zahvati, najvažnija vijest za stanovnike jest da ključna prometna žila napokon kreće u realizaciju. Unatoč strahovima da će novi UPU zakočiti gradnju, potvrđeno je da cesta ide u punom profilu, u jednoj fazi, te da je pred izdavanjem lokacijske dozvole

Vizure Sv. Jakova uskoro bi se mogle značajno promijeniti, ali prometna izoliranost koja je godinama najviše mučila stanovnike, napokon ide prema rješenju. Nakon brojnih upita, peticija i apela, spojna cesta između ulica Frana Supila i Vlaha Bukovca potvrđeno je, ide dalje, a njezina izgradnja nije dovedena u pitanje ni usvajanjem UPU -a 2.2. Sv. Jakov. Grad je pred samim ishođenjem lokacijske dozvole, a projekt bi trebao ući u proračun za 2026. godinu. Stanovnici, kažu, prvi put nakon dugo vremena osjećaju da je njihova višegodišnja borba urodila plodom. Riječ je o prometnici koja prati trasu tzv. Karavanskog puta, makadamskog prilaza koji od Ulice Frana Supila vodi prema Ulici Vlaha Bukovca i koji je u GUP -u već godinama ucrtan kao buduća cesta. Upravo bi ta trasa omogućila da se promet kroz Sv. Jakov organizira jednosmjerno, čime bi se znatno povećala sigurnost i prohodnost u dijelu grada gdje je postojeća cesta na nekim mjestima široka tek 280 centimetara. Prema projektnom rješenju, nova bi se prometnica gradila u širini kolnog pojasa od 3,5 metra, uz dodatni

Piše Petra Srebrović FOTO Petra Srebrović

nogostup od 1,6 metara, prvi put dajući realne uvjete za siguran prolazak pješaka, interventnih vozila i stanovnika koji se godinama bore s neodrživom prometnom situacijom.

Stanovnici Sv. Jakova bili su zabrinuti jer je u UPU -u cesta bila ucrtana tek djelomično, do parcela investitora kojima je potreban kolni prilaz za gradnju novih objekata. No, takav prikaz posljedica je samog obuhvata urbanističkog plana, a ne odustajanja od spojne ceste. Nakon što je upravo to pitanje na sjednici Gradskog vijeća povukla Petra Marčinko (SJG), gradonačelnik Mato Franković jasno je odgovorio kako se prometnica nastavlja u punoj trasi.

„Od strane građana je postavljeno pitanje hoće li UPU onemogućiti gradnju karavanskog puta, odgovor je - ne, neće onemogućiti. Podnijeli smo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za put u cijelosti. Našim sugrađanima smo rekli i obećali da idemo korak po korak. Bit će to put spasa za stanovnike Sv. Jakova, jer su oni u ovom trenutku, blago rečeno, izolirani“, rekao je Franković i dodao kako će se cesta graditi u jednoj fazi.

Stanovnica Sv. Jakova: „Zahvalni smo gradonačelniku i upravnim odjelima Grada na razumijevanju problematike rješavanja neodrživog te po živote i imovinu stanara, opasnog stanja u prometu našom ulicom. Nadamo se da će se spojna cesta zaista i realizirati kako je rečeno na sjednici Gradskog vijeća“

Marčinko: „Prije pola godine se krenulo u izradu projektne dokumentacije. Koliko znamo, sad se čeka lokacijska dozvola i projekt bi trebao biti u proračunu za 2026. godinu. Ono što je nama, kao i stanovnicima Sv. Jakova, jako bitno, jest da se ona gradi u jednoj fazi cijelim putem, a da se ne dogodi da gradimo pristupni put investitorima do zadnje čestice, pa da onda ostatak spojimo do Vlaha Bukovca kad budemo imali para“

„Sredstva za izvlaštenje će biti u proračunu za 2026. godinu, kako bismo riješili put u punom gabaritu. Nećemo parcijalno ništa rješavati jer to bi značilo da radimo u interesu svake pojedine parcele, a ne u interesu građana“, poručio je gradonačelnik.

MARČINKO: „GODINAMA ZAGOVARAMO CESTU“

Marčinko naglašava kako je spojna cesta za

stanovnike Sv. Jakova i okolnog područja zaista životno bitna.

„To je jedina trasa na kojoj se te dvije ulice mogu povezati, a mi smo godinama zagovarali rješenje“, rekla je za Dubrovački dnevnik Marčinko i dodala kako su i stanovnici Sv. Jakova bili jako aktivni u tim nastojanjima.

„Prije pola godine se krenulo u izradu projektne dokumentacije. Koliko znamo, sad se čeka lokacijska dozvola i projekt bi trebao biti u proračunu za 2026. godinu. Ono što je nama, kao i stanovnicima Sv. Jakova, jako bitno, jest da se ona gradi u jednoj fazi cijelim putem, a da se ne dogodi da gradimo pristupni put investitorima do zadnje čestice, pa da onda ostatak spojimo do Vlaha Bukovca kad budemo imali para“, jasno podcrtava vijećnica Marčinko.

„Nažalost, situacija je zaista teška, imali smo slučajeve da vozilo Boninova određeno vrijeme nije moglo doći do pokojnika, imali smo slučajeve da hitna ne može pristupiti jer se tamo događa i kolnički i pješački promet iako cesta nije niti za jedno od tog dvoje. Infrastruktura tog dijela grada jednostavno ne prati trenutno stanje, kao niti apetite svih građevinskih zahvata koji se tamo planiraju, od novih objekata do obnove hotela Belvedere“, upozorava.

Tzv. ‘Karavanski put’ koji počinje na Belvederu i nastavlja se sve do tik iznad samostana Sv. Jakova

Petra Marčinko

Banovac:

„Posljednje tri godine Kotar dostavlja prema

Gradu zahtjev za uvrštavanjem ovog problema kao prioritetnog za gradski proračun. Rezultat toga je izrađena geodetska podloga, kao i dokumentacija za lokacijsku dozvolu“

„CESTA NIJE PITANJE POLITIČKOG

PREPUCAVANJA NEGO NUŽNOST“

Cesta jest ucrtana u ‘stari’, odnosno važeći GUP, a u tijeku je izrada novog GUP -a, pa Marčinko smatra kako će tek proračun 2026. godine pokazati govori li se istina ili ne.

„Ako se cesta bude nalazila u proračunu za 2026. godinu ili projekcijama za 2027. godinu, ovisno o prioritetima gradske uprave, onda ćemo moći govoriti da su obećanja bila istinita. Ja se zaista nadam da jesu, jer ovo nije stvar za političko prepucavanje i dokazivanje nego nužnost koju moramo napraviti prije nego počne sva gradnja na tom području“, smatra Marčinko.

„Cesta se prilagođava trenutnom stanju na terenu, a to je zahtjevan dio grada pa gradnja ceste sigurno neće biti jeftina. Ona je trebala biti izgrađena i prije donošenja ovog UPU -a, ali postoje razlozi zašto nije. Sada je jedino važno da se ona izgradi prije nego krene sva okolna gradnja kako se ne bi dogodio još veći problem nego što ga imamo sada“, zaključila je Petra Marčinko, vijećnica Srđ je Grada.

STANOVNICA SV. JAKOVA: „ZAHVALNI SMO ŠTO SU NAS ČULI“

Stanovnica Sv. Jakova s kojom razgovaramo ističe kako su svi zahvalni na razumijevanju na koje su naišli nakon toliko godina pisanja i sastanaka na ovu temu.

„Zahvalni smo gradonačelniku i upravnim odjelima Grada na razumijevanju problematike rješavanja neodrživog te po živote i imovinu stanara, opasnog stanja u prometu našom ulicom. Nadamo se da će se spojna cesta zaista i realizirati kako je rečeno na sjednici Gradskog vijeća“, govori i dodaje kako se još od 2006. godine mnogobrojnim zamolbama i peticijama stanari ulice obraćaju tadašnjim gradonačelnicima i pročelnicima gradskih ureda.

Neumorno su upozoravali kako je Ulica Vlaha Bukovca dvosmjerna, iako je promet na nekim dijelovima ulice teško moguć čak i osobnim vozilima u jednom smjeru, a posebno su bili zabrinuti zbog nemogućnosti prolaska interventnih vozila od ranog proljeća do jeseni, te urušavanja ulice na nekoliko mjesta.

BANOVAC: OVO JE NAJIZOLIRANIJI

URBANI DIO NAŠEG GRADA

Predsjednik gradskog kotara Ploče – Iza Grada, u koji spada i naselje Sv. Jakov, Đani Banovac, na važnosti ovog pitanja inzistirao je i među stranačkim kolegama na koordinacijskom sastanku HDZ-a prije Gradskog vijeća. Već tada mu je objašnjeno kako projekt ceste ide dalje.

„Područje Svetog Jakova i Višnjice je najizoliraniji urbani dio našeg grada. Sadašnja dvosmjerna cesta zadovoljava potrebe prometovanja na razini osamdesetih godina prošlog stoljeća“, izjavio je za Dubrovački dnevnik Banovac i dodao kako postoji i realan problem urušavanja postojeće ceste na predjelu iznad plaže Gjivovići zbog korozije tla.

„Vijeće Kotara kojem sam na čelu, poslalo je u prijedlozima za izmjene PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika zahtjev za uvrštavanjem spajanja Ulice Vlaha Bukovca i Frana Supila kao primarni zahtjev izrađivačima plana. Posljednje tri godine Kotar dostavlja prema Gradu zahtjev za uvrštavanjem ovog problema kao prioritetnog za gradski proračun. Rezultat toga je izrađena geodetska podloga, kao i dokumentacija za lokacijsku dozvolu“, istaknuo je i podsjetio kako je prošle godine u dogovoru s građanima, poboljšana prometna signalizacija Ulice Vlaha Bukovca kao zahtjev do konačnog rješenja problema prometa u ovom dijelu Grada.

Ako se obećanja ostvare, spojna cesta mogla bi postati prekretnica za cijelo područje. Nakon godina prometne izoliranosti i nesigurnih uvjeta, Sv. Jakov napokon dobiva priliku za kvalitetniju urbanu budućnost, i to prvenstveno zbog građana koji su svojom upornošću ovaj projekt održali živim.

Đani Banovac

PONEDJELJAK, 24.11. doručak dana

Francuski tost s kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 25.11. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

SRIJEDA, 26.11. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

ČETVRTAK, 27.11. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Dalmatinska pržolica

POPUST ZA DOMAĆE

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK, 28.11. doručak dana

Zobena kaša s kokosovim mlijekom, orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA, 29.11. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

NEDJELJA, 30.11. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima 30%

TEŠKE OPTUŽBE

Policija pokrenula krim istraživanje zbog

Frankovićevih izjava da su mu

iz Atlantske nudili mito

‘Nudili su mi i stan, rekao sam im da me nikad neće moći kupiti!’, kazao je Franković na sjednici Gradskog vijeća

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska započela je kriminalističko istraživanje vezano uz navode gradonačelnika Mata Frankovića na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gdje je za govornicom kazao kako mu je nuđeno mito iz Atlantske plovidbe za pogodovanje oko kupnje dionica Luke Dubrovnik.

“Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, 13. studenog ove godine, putem sredstava javnog priopćavanja, došla je do saznanja o mogućem pokušaju kaznenog djela davanja mita gradonačelniku Dubrovnika za pogodovanje oko kupnje dionica Luke Dubrovnik. Radi se o izjavi gospodina Frankovića, gradonačelnika Dubrovnika, na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak, 13. studenoga ove godine koju izjavu su potom citirali mediji”, precizirali su iz policije. Dodali su kako je kazneno djelo davanja mita regulirano člankom 294. Kaznenog zakona RH i propisuje zatvorsku kaznu od 6 mjeseci do 8 godina, ovisno o vrsti službene radnje koja se traži od službene osobe. Naveli su i kako ova Policijska uprava posljednjih godinu dana nije zaprimila niti jednu prijavu za davanje ili pokušaj davanja mita.

‘JEDNAKE KORUPCIJSKE RAZINE KAO I KAMIONI KOKAINA’

Podsjetimo, Franković je na sjednici Gradskog vijeća kazao kako su mu iz Atlantske plovidbe nudili stan u Atlant Batala centru, tijekom rasprave o točki dnevnog reda koja se odno-

si na poslovanje Luke Dubrovnik d.d. za 2024. godinu.

“Nisam nikad pričao ovu priču, a sad ću reći što se događalo u ovih osam godina i onda ćete znati sve vezano za dionice i znat ćete tko stoji i kako stoji. To je jednake korupcijske razine kao kamioni kokaina. Luka je od Vlade dobila 48 posto dionica još u doba Šuice, uz određenu ugovornu obvezu, a to je bila investicija. Od tog doba Šuice pa do Vlahušića nije uložena niti jedna lipa. Nakon toga se stvara ideja o cruise terminalu koju predvodi tadašnji ministar Siniša Hajdaš Dončić i uključuje se Andro Vlahušić koji stvara pritisak na HDZ i Srđ je Grad. Dio HDZ-ovaca je htio da francusko turski konzorciji dobije terminal, a mi smo napravili sve da oni to ne dobiju“, kazao je Franković dodavši kako je Hajdaš Dončić poslao dopis Gradu u kojem navodi da su preuzeli obvezu za ulaganje u luku te kako je zaprijetio da će oduzeti tih 48 posto dionica. „Božo Memed taj ugovor o koncesiji stavi kao poslovni plan - ulaganja cijelog grada. Tada srećom dolaze novi izbori i nova vlada, i zaljulja se cijela priča. I to je na određeno vrijeme zamrlo. Ljudi koji su ostali slijediti Hajdaša Dončića i dalje nastavljaju. Tada nas Bog pogleda i Andro Vlahušić prestaje voditi Grad, ali i dalje se traže bankovne garancije u milijunskim iznosima i gospođa Nada Medović kao povjerenica kaže da se mora sačetati konstituiranje Gradsko vijeća. Onda šalje dopis CERP-u i kažu oni da će čekati. Kad sam ja

„Svu sam dokumentaciju pokazao i rekao da nemamo što kriti. Nisam pristao na njihovu igru. Nisam pristao ni na Atlant Batala centar, i tu su mi nudili stan. To nije ništa neobično za gradonačelnika, samo je pitanje tko će uzeti, ali ja nisam htio. Ti ljudi samo misle o sebi. Njihov san o brzom i lakom bogaćenju se nije ostvario”, kazao je Franković

pobijedio na izborima, stigao je novi dopis jako brzo. Ja sam kazao kako je bilo i rekao sam da to nije realno. Tada smo uspjeli riješiti problem i dogovorili smo da je ulaganje 2 milijuna kuna i to smo riješili”, ispričao je Franković.

‘REKLI

SU MI DA SE NE MORAM BRINUTI ZA

SVOJU BUDUĆNOST’

Potom je kazao kako je jedan dio dionica i dalje u vlasništvu CERP-a, a kako je tada Atlantska plovidba htjela biti partner s Gradom te kako je sve išlo u dobrom smjeru. No, ubrzo su se stvari promijenile.

„Atlantska skuži da smo uspjeli dogovoriti da se ne ustraje u davanju koncesije, nego idemo k’ tome da Luka dobije koncesiju. Tada je Hrvoje Kulušić bio zamjenik ravnatelj Lučke uprave. Na sastanku u Zagrebu iz Ministarstva su nam rekli da to nije moguće. Tada se dogodilo da sam s tadašnjim ministrom Gordanom Marićem dogovorio kupnju preostalog dijela dionica koje su u vlasništvu CERP-a. U tom trenutku na toj javnoj dražbi se pojavila još jedna firma - Atlantska plovidba i ona nam kupi ispred nosa, kao partner Grada. Ja sam se tad naljutio i rekli su mi dobronamjerno - kupili smo, što ti to znači, važno je da Grad dobije koncesiju, a mi ćemo to dokapitalizirati pa će Grad imati više od 50 posto dionica. I rekli su mi da se ne moram više brinuti za svoju budućnost. Rekao sam im da me nikad neće

kupiti“, kazao je Franković dodavši kako je riječ o ljudima koji su upropastili Atlantsku plovidbu. A on je, kaže, nastavio svoju bitku.

„Nismo posustali, angažirali smo Gordana Stankovića koji je stručnjak pomorskog prava i on je složio ekspertizu kako ćemo promijeniti koncesijsku ugovor, i mi smo sve promijenili i nismo o tome govorili. Ovo je prvi put da o tome govorim. Mi smo mijenjali UPU Gruški akvatorij, došli smo do toga da su se stekli svi uvjeti i dobili smo suglasnost od DORH-a i Ministarstva financija za sklapanje novog ugovora o koncesiji. Odluka je na Upravnom vijeću. Kupili smo dionice UTD Raguse, a preostali dio smo se dogovorili kupiti kao trezorske dionice. To smo sve kupili odlukom skupštine i cijena je bila povoljnija, i ja za to odgovaram! Odluka vezana za cijenu kupnje dionice od strane Luke Dubrovnik donesena je od strane dioničara. Tada su mi pisali kaznene prijave, slali Uskok, a sve se to dogodilo kad je Maro Kristić govorio o Jugu. Kasnije su me upozorili, ali ja sam rekao - nema problema. Svu sam dokumentaciju pokazao i rekao da nemamo što kriti. Nisam pristao na njihovu igru. Nisam pristao ni na Atlant Batala centar, i tu su mi nudili stan. To nije ništa neobično za gradonačelnika, samo je pitanje tko će uzeti, ali ja nisam htio. Ti ljudi samo misle o sebi. Njihov san o brzom i lakom bogaćenju se nije ostvario”, kazao je Franković.

PRVO MEĐUNARODNO

NATJECANJE NA NOVOJ

ATLETSKOJ STAZI

Gradonačelnik Franković

otvorio 7. Otvoreno prvenstvo Dubrovnika

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković otvorio je u subotu 7. Otvoreno prvenstvo Dubrovnika u atletici koje se po prvi put održava na novoizgrađenoj atletskoj stazi. Ovo je prva atletska staza u Dubrovniku, a atletičari je čekaju još od 1911. godine, odnosno od godine kada je AK Dubrovnik osnovan. U prigodnom obraćanju okupljenima, gradonačelnik Franković istaknuo je važnost ove investicije.

“Još 2019. usvojili smo Strategiju sporta i sportske infrastrukture i utvrdili koliko toga Dubrovniku nedostaje, od sportskih dvorana, igrališta, atletske staze itd. Krenuli smo korak po korak. Trebalo je neko vrijeme da dođe do atletske staze koja je zapravo trebala biti prva jer je kraljica svih sportova, ali došao je i današnji dan na ponos svih naših sugrađana, ali prije svega članova Atletskog kluba Dubrovnik i svih sportaša. Nadam se da će dugo i kvalitetno slu-

žiti svim dubrovačkim sportašima, da ćemo imati nove mlade nade, dubrovačke atletičare koji će osvajati, ne samo ovu stazu, nego sve one hrvatske, nacionalne, europske i svjetske staze“, rekao je gradonačelnik Franković, zahvalivši pritom predsjednici AK Dubrovnik Ani Alamat i predsjedniku Hrvatskog atletskog saveza Ivanu Veštiću. Staza konačno ispunjava uvjete Atletskog saveza za treninge i određena natjecanja, a naglasak je na mogućnosti korištenja staze u svrhu natjecanja mlađih atletičara. U svom obraćanju, predsjednik Veštić rekao je kako je riječ o trenutno najboljoj stazi u Hrvatskoj. Predsjednica AK Dubrovnik Ana Alamat zahvalila je svima koji su bili uključeni u realizaciju ove investicije, poglavito Gradu Dubrovniku i gradonačelniku, istaknuvši kako je prepoznao važnost ulaganja u bolje uvjete za budućnost dubrovačke atletike i sporta.

TUP

PRIPOJEN DRUŠTVU UTD RAGUSA Otvoren put za razvoj poslovanja pod jednim društvom u gradskom vlasništvu

Završen je proces pripajanja društva TUP d.d. društvu UTD Ragusa d.d.. Naime, Trgovački sud u Dubrovniku donio je 13. studenog rješenje kojim se i službeno u sudski registar upisuje pripajanje društva TUP d.d. društvu UTD Ragusa d.d..

Upisom pripajanja u sudski registar društvo TUP prestaje postojati kao samostalno društvo, a sva njegova imovina, prava i obveze prelaze na UTD Ragusu, koja time postaje njegov univerzalni pravni sljednik.

Pripajanje predmetnih društava dio je višegodišnjeg procesa kojemu su, podsjetimo, prethodile strateške odluke Grada Dubrovnika o kupnji dionica društva UTD Ragusa, koje je bilo u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Uslijedila je kupnja dionica društava Electrocarbon-ESOP d.o.o. i TUP te stjecanja većinskog udjela u tim društvima od strane društva UTD Ragusa te konačno pripajanje društava Electrocarbon-ESOP i TUP društvu UTD Ragusa.

Konsolidacijom upravljanja stvoreni su preduvjeti za dugoročni razvoj poslovanja i održivi gospodarski rast jedinstvenog društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika – UTD Raguse.

Delegacija Grada Dubrovnika u Koloni

sjećanja u gradu prijatelju Vukovaru

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, zamjenikom gradonačelnika Veliborom Puzovićem i pročelnicom Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijanom Antić Brautović sudjelovao je u Vukovaru, gradu prijatelju i mjestu posebnog domovinskog pijeteta, u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Delegacija Grada Dubrovnika sudjelovala je u tradicionalnom Križnom putu, 5,5 kilometara dugoj Koloni sjećanja vukovarskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Gradonačelnik Franković tom prilikom položio je i vijenac u ime Hrvatskog sabora.

Uoči Dana sjećanja, u ponedjeljak navečer, delegacija Grada Dubrovnika sudjelovala je uz predstavnike grada prijatelja, predvođene gradonačelnikom Marijanom Pavličekom, ali i brojne Vukovarce u komemorativnom programu paljenja svijeća i molitvi za žrtve Domovinskog rata u dvorištu nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“.

Na današnji dan prije 34 godine slomljena je obrana grada na Dunavu nakon opsade duge 87 dana. Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991., a završila 18. studenoga 1991. slomom obrane grada. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS -a, ustrojenih u legendarnu 204. vuko -

varsku brigadu.

Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenoga 1991. poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srpskih koncentracijskih logora, a nakon okupacije 18. studenoga 1991. bila je nepoznata sudbina 2630 osoba. Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.

Vlada RH donijela je 2020. godine Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Iz Grada najavili postupke protiv županijskog pročelnika Iva Klaića , iz Županije poručili: Radimo po zakonu

Za Grad je sporno izdavanje dozvola za kratkoročni najam, situacija sa Sunset Beachom, ali i nekretina u Palmotićevoj

Iz Grada Dubrovnika u utorak su obavijestili kako pokreću upravni postupak pred Upravnim sudom u Splitu protiv dugogodišnjeg županijskog pročelnika Iva Klaića. Kako kažu, na ovaj potez su se odlučili zbog ‘kontinuiranog nezakonitog izdavanja dozvola za kratkoročni najam od strane Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more’, čiji je Klaić pročelnik.

„Sukladno Zakonu o turizmu, Grad Dubrovnik izradio je i usvojio Plan upravljanja povijesnom jezgrom, zajedno sa Studijom prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a, čiji je izrađivač Sveučilište u Dubrovniku. Studiju su jednoglasno usvojili Turističko vijeće Turističke zajednice grada Dubrovnika te Izvršni odbor Upravljačke komisije Plana upravljanja, a potom je većinom glasova izglasana i na 32. sjednici Gradskog vijeća 9. svibnja 2024.

Unatoč tome, brojne dozvole za kratkoročni najam izdavane kroz dulje vremensko razdoblje u stambenim zgradama izdane su u suprotnosti sa zakonskim propisima, što potvrđuju i presude Upravnog suda u Splitu. Time se nedvojbeno ukazuje na dugogodišnje postupanje pročelnika Klaića protivno zakonskim i podzakonskim aktima. Zbog toga će Grad Dubrovnik pokre -

nuti cijeli niz zakonski dostupnih instrumenata kako bi se spriječilo daljnje, dugogodišnje protupravno djelovanje pročelnika Klaića“, stoji u njihovom priopćenju.

Također najavljuju kako će Grad ‘pokrenuti i sve raspoložive pravne radnje vezane uz slučaj Palmotićeve ulice i izdavanje dozvola za najam predmetne kuće, obzirom na opravdane sumnje u trgovinu utjecajem pročelnika Klaića’. Dodatno, putem nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, Grad Dubrovnik zatražio je izvide vezane uz koncesiju nad plažom Sumratin u Uvali Lapad.

„Budući da je koncesija nakon isteka privremene uporabne dozvole trebala biti automatski ukinuta, a to nije učinjeno, time je prouzročena višemilijunska šteta proračunima Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Odgovorna osoba u predmetnom postupku također je pročelnik Klaić. Grad Dubrovnik će od USKOK-a i Državnog odvjetništva RH zatražiti provođenje izvida te će i dalje koristiti sve zakonom dopuštene mehanizme s ciljem zaštite javnog interesa“, stoji u njihovom prioćenju na koje su se očitovali iz Dubrovačko-neretvanske županije, odakle su naglasili kako se sve radi po Zakonu.

„Dubrovačko-neretvanska županija nije zaprimila nikakvu službenu obavijest da je pokrenut ikakav postupak vezano uz navedeni predmet. Kao i do sada, ističemo kako je Županija u svom radu postupala u skladu sa svim zakonskim propisima i procedurama. Također, u svim predmetima slijedimo i upute Ministarstva turizma i sporta što je potvrđeno i tijekom nadzora provedenog u listopadu ove godine. Ukoliko bilo koja strana smatra drukčije, ima puno pravo pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim tijelima. Dubrovačko-neretvanska županija ostaje dosljedna svom transparentnom radu i otvorena svim uvidima nadležnih institucija“, stoji u očitovanju Županije.

POTRES U JAVNOJ UPRAVI

Ivo Klaić

BLACK FRIDAY U RESTORANU TAJ MAHAL –

POPUST OD ČAK 40%!

Dragi ljubitelji vrhunske hrane, ovaj Black Friday donosi nešto posebno - restorani Taj Mahal, u povijesnoj jezgri i u hotelu Lero, otvaraju svoja vrata uz popust koji se rijetko viđa: nevjerojatnih 40% na odabrana jela.

Svi već znaju, pa čak i ptice na granama, da je Taj Mahal jedan od najboljih dubrovačkih restorana, mjesto gdje se sljubljuju tradicija, kvaliteta i nezaboravni okusi. Restoran ponosno nosi Michelin preporuku, nagrađivan je raznim priznanjima, redovito ima najviše ocjene na platformama i već

godinama je sinonim za autentičnu kuhinju i vrhunsku uslugu. Black Friday vikend idealna je prilika da se naručite, počastite i uživate u gastronomskoj čaroliji uz fenomenalan popust koji mnogi još ne znaju da postoji. Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme i doživite Taj Mahal u najboljem izdanju – po cijeni koja se ne propušta.

Hotel Lero

Iva Vojnovića 14, Dubrovnik

020 640 123

Grad

Ul. Nikole Gučetića 2 020 323 221

Vrijedi cijeli Black Friday vikend

GRADSKO VIJEĆE

U Gružu će se graditi šoping centar , Krstulović kritizirao Dubrovačku baštinu, a Vićan koji je opet izostao, poslao zanimljivu poruku

Donosimo pregled najzanimljivijih momenata na sjednici Gradskog vijeća

Sjednica Gradskog vijeća održana je prošli tjedan, prilikom čega su izglasane promjene prostornih planova za područje Remiza-Radeljević i Sveti Jakov, odlučivalo se o izvješćima društava kojima je osnivač Grad Dubrovnik, a upućene su i zanimljive poruke.

Sjednici ponovno nije prisustvovao Pero Vićan, gradski vijećnik i šef DDS-a, koji s vladajućima čini programsku koaliciju. Vićan nije prisustvovao niti jednoj sjednici u novom sazivu, uključujući i konstituirajuću, a na posljednjoj je zamolio predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu da prenese njegovu poruku koja glasi kako će ‘u sljedećem mandatu umjesto njega sjedati Andro Vlahušić’. Vlahušić je potom odgovorio kako on sigurno neće sjedati u Vijeću.

„A Pero sjedao ne sjedao, zadnjih 20, 30 godina je potpuno svejedno, što se tiče Grada. Niti jedno stablo, park, ništa... Pero je odličan biznismen, pomaže puno ljudima, ali to je drugi segment’’, izjavio je Vlahušić.

‘BAŠTINA JE JEDINO DRUŠTVO KOJE AFITAVA, A POSLUJE NEGATIVNO’

Na sjednici Gradskog vijeća dobar dio dnevnog reda odnosio se na izglasavanje izvješća društava kojima je osnivač Grad Dubrovnik. Konstruktivna je bila Viktorija Knežević (Centar) koja je dala konstruktivne prijedloge.

„Boninovo nema pristupe većim izvorima financiranja. No, postoje društva koja su uspjela izvući sredstva iz EU fondova upravo za sve ono što Boninovo u izvješću navodi kao potrebno. U općini Andrijaševci je tako iz EU poljoprivrednih fondova su povučena sredstva za pješačke staze na groblju. Slično je učinjeno i u Pirovcu, gdje je uređeno cijelo područje groblja sv. Ante. Nadalje, Novi Marof je sufinanciranjem nadogradio cijelu mrtvačnicu“, kazala je Knežević.

Oko izvješća Čistoće se razvila rasprava. Knežević je kazala kako izvješće ima ‘veliku crnu rupu’, a odnosi se na namjensku naknadu za Grabovicu. Gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazali su kako se oko rada

Čistoće uglavnom bude oni koji su navikli na nered, a kako je direktorica Mihaela Mikulandra uvela red. Marin Krstulović (Srđ je Grad) kritizirao je rad Dubrovačke baštine.

„Godine 2021. je bivši ravnatelj Daničić obećao potpuni prestanak financiranja od strane Grada u razdoblju od godinu, dvije. U redu, bio je Covid. Svaka čast na povećanju komercijalnih aktivnosti, ali makli smo ljetnikovac za 2025. godinu, izašli smo u susret, a i dalje stoji skoro 200 tisuća eura od strane Grada koje se doniraju. Jedino smo trgovačko društvo koje afitava prostore grada, a posluje negativno“, kazao je Krstulović.

Direktorica Katarina Milat Kralj je odgovorila kako kompleks Lazareta ima 10 lađa, od kojih je pet u simboličnom dijelu naknade, oko 100 eura mjesečno.

„Tako da taj dio ipak ima svoj kulturni značaj. A što se tiče komercijalnih događanja, mi odrađujemo neke javne stvari koje su bez naknade, od festivala i radionica, a moramo skrbiti i o obnovi“, kazala je.

ŠOPING CENTAR I NOVA PROMETNA

RJEŠENJA U GRUŽU

Većinom glasova usvojene su izmjene i dopune prostornih planova za područje Libertas-Radeljević. Izglasavanjem se zapravo otvaraju vrata za prenamjenu postojećeg radnog kompleksa u, kako se navodi u prijedlogu, ‘suvremenu poslovnu zonu, uz obveznu gradnju javnih garaža’. Kao mogući sadržaji na području zone ‘Radeljević’ i ‘Libertas’, navedeni su ugostiteljsko-turistički i trgovački sadržaji, poslovni i uredski sadržaji, stanovanje i javna garaža, javne zelene, infrastrukturne i prometne površine, a maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,7. U zonama je dopušteno i plakatiranje i oglašavanje sadržaja na pročeljima objekata. Navedeno je i kako je potrebno očuvati koridore glavnih prometnica, s tim da je na glavnoj prometnici moguće izvesti kružni tok. Podsjetimo, i tijekom održane javne rasprave, ali i sjednica Gradskog vijeća, najveće kritike išle su na moguće zagušenje ionako izazovnog prometa Vukovarske ulice, no sad su predstavljena i nova prometna rješenja. Kao

Piše Ivona Butjer Mratinović

„Svu sam dokumentaciju pokazao i rekao da nemamo što kriti. Nisam pristao na njihovu igru. Nisam pristao ni na Atlant Batala centar, i tu su mi nudili stan.

To nije ništa neobično za gradonačelnika, samo je pitanje tko će uzeti, ali ja nisam htio. Ti ljudi samo misle o sebi. Njihov san o brzom i lakom bogaćenju se nije ostvario”, kazao je Franković

glavni projekt koji se isticao na ovom području jest planiranja gradnja Pemovog šoping centra ‘Mall of Dubrovnik’ na području bivše Remize.

Izrađivač je, govoreći o prometu, kazao kako bi trebalo izmjestiti autobusna stajališta kako bi se dobila još jedna traka u Vukovarskoj, a predviđen je i kružni tok. Kao rješenje je predloženo formiranje ulaza i izlaza skretanjem desno i lijevo s fizičkim otokom u sredini, izvođenje trake za uključivanje prilikom čega je potrebno paziti da se omogući da se iz zone može prometovati prema Lapadu.

“Muka mi je od ove točke. Dakle 2005. godine smo imali natječaj Društva arhitekata Dubrovnik, 2011. je usvojen UPU Radeljević kojeg idemo mijenjati, Udruženje hrvatskih arhitekata je sudjelovalo, onda je došla 2014., od 400 parkirnih mjesta smo pali na 200, onda je 2018. godine u jednom danu pala Remiza, i sad se pravimo da je sve spremno za gradnju. Ja se s tim stavom ne slažem, arhitekti su izrazili kako se ovim prijedlogom gubi javna svrha, a potencira privatna”, kazao je Marin Krstulović (SJG) dodavši kako nisu uvažena traženja građana. Posebno je kritizirao gradnju šoping centra.

“Izgradnjom ovog objekta u ovim gabaritima, mi odustajemo od javnog. Mi ovdje radimo sami protiv sebe. Gradnjom takvih centara u Ilici, ona se ugasila. Na istom prostoru ima puno više smisla napraviti tržnicu s javnim sadržajem. Smeta me nedostatak javne stručne rasprave, ne smatram kako je to bilo predstavljanje plana. Opet zaboravljamo javno, a na prvo mjesto stavljamo privatno”, kazao je.

‘PROMET ĆE BITI BOLJI, INVESTITOR NIJE BIO

SASVIM ZADOVOLJAN’

Gradonačelnik Mato Franković je komentirao Krstulovićeve navode.

“Možda vi opet zaboravljate na javno, jer posljednjih nekoliko mjeseci isključivo, jedino i samo mislite na

privatno - otimačinu javnog. Jako lijepo ste završili govor, baš mi se sviđa. Prostor Radeljević - Libertas je od iznimnog značaja, mi danas imamo važeći prostorni plan nego u okviru njega imamo u prostorno - planski akt, dakle građevinsku dozvolu, koja dozvoljava gradnju jednog prilično velikog objekta. Imali smo privatnu inicijativu dubrovačkog poduzetnika koji je kupio prostor Remize i Radeljevića, imao je možda nešto drugačiju viziju tog prostora. Potpuno je opravdano podnio zahtjev za izmjene i dopune. Ovdje su provedene cijele studije, analize i danas na snazi imamo vizualno rješenje kako bi to izgledalo da ne izmijenimo plan, a investitor odluči poštovati postojeću plansku dokumentaciju. U ovom prostornom planu je ključni element prometno rješenje. Oko samog ljetnikovca je sve građevinska zona. Pogledajte i kako cesta izgleda! A sad se predlaže da se cesta povlači, potom dodatna traka, a osim što je desni skretač, uvodi se i dodatna autobusna stanica kako autobusi ne bi ispred Tommyja stajali nasred puta. Ovaj projekt je iznimno važan radi budućnosti cijelog Gruža. To je zadnja točka u kojoj će oni koji budu dolazili parkirati, jer nakon toga će slijediti tunelski ulaz”, izjavio je Franković dodavši kako investitor uopće nije bio potpuno zadovoljan novim rješenjima dodavši kako se moraju ‘uvući’ pet metara. Kazao je i kako tržnica već postoji u Gružu, čemu onda druga? Potom se osvrnuo i na priče o pogodovanju.

„Sadašnje stanje je takvo da maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,75, u novom prijedlogu 0,7, to čak i nije strašno. No, kad uzmete u obzir maksimalni koeficijent iskorištenost, on iznosi 4,5 , a novim prijedloom 2,5, što je dvostruko manje. Maksimalna površina građevinske čestice iznosi preko 16 tisuća metara kvadratnih za Radeljević, a Libertas preko 6. U novom planu iznosi pet tisuća kvaratnih metara“, kazao je Franković te se osvrnuo na priopćenje ‘Srđevaca’ koje je nazvao ‘mjernom jedinicom za laž’.

„Kazali ste kako će se na području Libertasa moći graditi zgrade od čak sedam katova, to bi bio Atlant centar. Međutim, vjerujem da imate u stranci arhitekata koji razumiju plan. Ovdje imate limit od maksimalne visine od 22 metra, to je odavno postavljen parametar. Što znače 22 metra? Ako gradite uski objekt, možda možete postići razinu od 22 metra, a ako gradite širi objekt, a interes gradnje je širi objekt jer je riječ o šoping centru, tad ste ugraničeni u visini“, izjavio je dodavši kako bi to trebala biti zgrada poput one Tommyja. Kazao je i kako je investitor tražio da to bude visina od 24 metra, kao i da bude kaskadna gradnja, no kako je to odbijeno. Izjavio je kako će se riješiti krucijalni problem Vukovarske ulice koja će biti protočnija i efikasnija. „Dubrovniku treba šoping centar, ne mislim kako bi naš čovjek trebao ići u Mostar ili Split po bokun robe“, kazao je.

Vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) je kazao kako je sretan što ćemo dobiti šoping centar, ali i tužan što će biti u gabaritima manji od onog u Župi. “Vi gradonačelniče imate ono srđevsko u sebi što ja nemam, jer da se mene pitalo, Belveder bi već bio gotov, ne u gelerima ko sad, a nije gotov radi istih ovih priča da nećemo imati gdje jesti parizer i kupati se i sl.”, kazao je.

Novi početak

Od Teksasa do juga Hrvatske:

‘Sve

smo prodali u Americi, umirovili se i došli živjeti u Slano gdje smo pronašli mir’

Luna McCormick i njezin suprug, oboje umirovljeni pripadnici američke vojske, prošle su godine napravili veliki preokret u svom životu i preselili se u Slano. Njihova odluka sazrijevala je iz nezadovoljstva životom u Americi, ali i zbog snažnog oduševljenja koje su osjetili prema hrvatskom jugu

Luna McCormick je sa sadašnjim suprugom prvi put posjetila Dubrovnik 2023. godine, na njegov rođendan. Tijekom posjeta zidinama zaprosio ju je, a oboje nisu ni slutili da će im upravo taj odmor promijeniti život. Grad, more, mir i energija juga oduševili su ih na prvu.

“To je bilo potpuno suprotno od našeg života u Teksasu”, prisjeća se Luna.

Nedugo nakon povratka kući, ideja o preseljenju više nije bila tek romantična misao. Prodali su sve što su imali, i u kolovozu 2024. godine stigli u Slano, gdje danas žive svoje novo, sporije, jednostavnije i, kako kaže, mirnije poglavlje.

“Muž i ja smo bivši vojnici. Oboje smo imali ozljede zbog kojih smo otišli u mirovinu, i zanimljivo je da su nam se dogodile gotovo u isto vrijeme. Upravo tada smo se upoznali i zaljubili”, priča 35-godišnja Luna.

‘ENERGETSKA PRIVLAČNOST’

“U Dubrovnik smo došli na deset dana i već trećeg dana rekla sam mu da želim ovdje živjeti”, govori. Nakon što su oboje osjetili isto, odlučili su potražiti više informacija. Na ručku s Markom, iznajmljivačem kod kojeg su boravili, otvorili su sve teme koje su ih zanimale – od troškova života, kvalitetnog odrastanja djece, životnih vrijednosti do odnosa među ljudima.

“Objasnio nam je sve, a nama se najviše svidjelo to što ljudi ovdje žive prema vrijednostima koje i mi cijenimo. Osjećali smo snažnu energetsku privlačnost prema ovom mjestu”, kazala je. Posebno ih je privukla razlika u načinu života.

“Tamo je samo posao, posao i opet posao. Pa možda prijatelji, možda obitelj... Ovdje je obitelj prva, pa prijatelji, slobodno vrijeme, a posao tek iza toga. Pomislili smo – ‘kakav predivan način života!’. Sve nam se uklopilo u dušu”, kaže Luna. Nakon povratka u Ameriku, postalo je jasno da ih

Teksas više ne ispunjava. “Muž je vidio koliko sam nesretna. Napravio je veliku listu svega što moramo obaviti za preseljenje i krenuli smo korak po korak.”

S posebnom emocijom dodaje tešku nesreću koja ih je pogodila.

JEDNOSTAVAK ODLAZAK IZ AMERIKE

“Izgubila sam kćer koja je imala osam godina, poginula je u prometnoj nesreći u travnju 2025. godine

To nas je dodatno gurnulo prema odluci da se maknemo iz Amerike“, govori Luna.

Prodali su sve i cijeli život spakirali u četiri kufera.

“Nismo vezani za materijalno, tako da nam je to zapravo bilo lako. Najteže je bilo dovesti našeg zlatnog retrivera“, prisjeća se.

Odlazak iz Amerike nije ih teško pogodio.

“Znali smo da se ne želimo vratiti. Tamo trenutačno vlada ozračje s kojim se ne slažemo. Radiš do smr-

Čim su došli u Dubrovnik, Luna i suprug su se zaljubili u grad. Najviše ih je oduševila energija, mir i iste životne vrijednosti koje i oni cijene.

Piše Aida Čakić foto Lucija Komaić

‘U Americi je sve samo posao, posao i opet posao. Pa možda prijatelji, možda obitelj... Ovdje je obitelj prva, pa prijatelji, slobodno vrijeme, a posao tek iza toga. Pomislili smo – ‘kakav predivan način života!’ Sve nam se uklopilo u dušu.’

ti, troškovi su ogromni, potrebno je najmanje deset tisuća dolara mjesečno samo da preživiš. Ovdje možemo živjeti kvalitetno. To nam je najbitnije“, govori Luna.

Atmosferu u Americi opisuje vrlo otvoreno.

“Energetski je teška. Tjera te da se osjećaš usamljeno i izolirano. Sve je nekako negativno. Ne želim govoriti protiv Amerike, ali tako je. Ekonomija stalno raste jer je zasnovana na burzi pa onda cijene skaču – hrana, mlijeko, automobili, osiguranje, a sve se jako oporezuje. Sve u Americi ukazuje na građanski rat i vjerujem da je slično ozračje vladalo i u Europi pred Drugi svjetski rat. To iscrpljuje čovjeka“, navodi Luna.

Govori i o iskustvu iz vojske.

“Moj muž je proveo deset godina kao časnik. Dao je svoj život državi, a onda gledao kako sve odlazi u pogrešnom smjeru. Vojska je stroga i vlada parola ‘sjedi i šuti’, bez objašnjenja. Ali čovjek nije lutka ni robot“, govori.

Dodaje i da se u Americi kao žena često osjećala nesigurno.

“U Teksasu je normalno da svi nose oružje. Ozračje je kao pred neki veliki sukob. Moj djed je pobjegao iz Europe u Ameriku početkom ‘40-ih jer je osjetio da će nešto krenuti po zlu. Ja sam sada otišla iz Amerike u Europu – povijest se ponavlja, samo obrnuto”, kaže Luna.

NAJBOLJA ODLUKA

U Slano su se zaljubili čim su vidjeli nekretninu koju im je agent pokazao – dvosobni stan s velikim balkonom. Na potvrdu kupnje čekali su sedam mjese-

ci zbog birokratskih procedura.

“Sviđa mi se sve u Hrvatskoj, samo ne birokracija. U Americi je sve digitalno i brzo gotovo”, smije se. Oduševljena je i ljudima u Dubrovniku.

“Već su nam postali prijatelji, stalno se družimo. Čak ni promet nam nije problem, u Teksasu su ceste sa šest traka i sedam milijuna ljudi u gradu. Ako ću zaglaviti u prometu, radije ću zaglaviti gledajući more”, kaže kroz smijeh.

U Slanome je, napokon u miru, završila i svoju knjigu koju je počela pisati prije deset godina. Ona i suprug vide se ovdje do kraja života.

“Voljeli bismo imati još djece, a ako ne uspije, usvojit ćemo. Dolazak u Hrvatsku je najbolja odluka koju smo donijeli”, kaže Luna koja danas u Slanome živi, piše, slika, stvara glazbu i, kako kaže, prvi put osjeća da je stvarno doma.

DOMAGOJ MILIĆEVIĆ, PJESNIK NOVE GENERACIJE:

Obožavam rap, napisao sam na desetine pjesama, jednu ću posvetiti i Berošu!

Dubrovnik je oduvijek imao pjesnike koji su ostavili trag i znali iskazati duh vremena. Tako je od to od Gundulića do Paljetka, a u diskografiji do Nardellia, Jusića i Coco Moscita. No, stasava i nova generacija, a jedan od onih koji kuca na ta vrata je Domagoj Milićević. Za sebe će kazati kako je rođen i živi u Dubrovniku, ima 32 godine i završio je Ekonomsku i trgovačku školu, obožava rap, a dosad je napisao nekoliko desetaka pjesama. “Mogu reći da sam slobodna duša i najbolje se izražavam kroz pjesme, stihove i rime. Jednostavno, vjerujem kako bi tako trebali govoriti svi ljudi”, kaže

Jeste li zaposleni i što radite u slobodno vrijeme?

-Trenutno nisam, ali evo imamo plan. U slobodno vrijeme sam se uhitio apartmana, a kad sam slobodan i nadahnut, napišem neku pjesmicu i volim sa svojim ljubimcem prođirati Gradom do Srđa, Babina kuka i Dubca, zato što je pejzaž jako lijep i sve je lijepo.

Aktivni ste u Društvu prijatelja životinja?

-Bio sam dosta aktivan preko svoga prijatelja, ali otkako su sestre Sambrailo pošle s vrha društva, nemam više toliki kontakt. Sad je preuzela neka druga sinjorina i kažu mi da je dobra. Inače uvijek ću pomoći životinji i bilo kojim drugome biću, ali to ne treba nužno da se radi preko nekih udruga, najviše možeš sam nešto konkretno učiniti.

Dio svojih pjesama biste mogli dati, što ja znam, Vojku V., Grši i toj ekipi pa mi recite je li to vaš stvarni pogled na svijet ili je to iskazivanje neke svoje druge strane?

-Počeo sam pisati zato što od petog razreda osnovne škole slušam rap glazbu. Tupac

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

“Kažu jebe nas corona a svijet pun morona koji misle da je zemlja karanten-zona

I nemaju pojma kako se trune

dok farmaceutske kompanije džepove pune

Mogulske kompanije, trgovački lanci police pune sumnjive hrane

sve je blizu isteklog roka Sve treba biti po planu i držat se svoga toka”

“Bože ako si stvarao

zemlju sedam dana

Moram ti reć’ da ti je djelo puno mana

Od zemlje koja je trebala biti hrana

Svakog dana strahujemo od sudnjega dana

Bože poslušaj riječi moje

Kao što ja slušam i pratim zapovjedi tvoje

Prebojaj ovo sivilo i noćne more

Daj nam radosti, veselja i življe boje”

Koliko ste pjesma dosad napisali?

-Dosad više od trideset! Nisu baš kratke: svaka ima pet-šest strofa i kad bi se snimale, trajale bi do tri minute bez refrena. Nedavno

je jedan od meni najdražih repera i slušajući ga sam, zapravo, skontao da imam smisao za pisanje pjesama koje imaju društvenog smisla. Da, nekad znaju biti eksplicitne, ali je to moj slobodni izričaj i ne znači da je to potpuni pogled na moj svijet, ali se izražavam opisujući stvarnost kroz oblik sarkazma.

“Jahtice, avioni, vile, milijuni

Misle da je to poanta života

Zbog krivih ideala svi pokažu lice skota I zar vas ekipa nije nimalo sramota

Kitit se perjem iz nekog tuđeg spota?

Hrana na slikama, odresci na tanjuru

Restorančići, klubovi sve u nekom fulu

Našmrkani i nadrogirani po VIP-ložama sjede

Glume frajere i princeze, ah te duše bijedne”

sam pričao s osobom aktivnom u glazbenoj industriji… Rekao mi je da su zanimljive, ali da to nisu pjesme nego tek tekstovi koji iziskuju obradu. Stoga još ništa nismo uglazbili niti snimili. Čekaju aranžmane i još pokušavam naći nekog tko bi bio za takvu suradnju. Što se tiče Vojka i Grše, mogu reći da je Vojko V jako dobar. Nažalost, za Gršu nemam neko dobro mišljenje jer ono što on pjeva je “autotune“.

Čuo sam da na Grad gledate ‘republikanski’.

-Dubrovnik je prvi put pripao Hrvatskoj u 19. stoljeću i vjerujem da je za svoje vrijeme bio iznimno napredno i društveno uređeno naselje koje je kasnije izraslo u grad. No, grad je izgubio svoju čar otkako je tu sve manje naših domaćih ljudi a sve više stranaca. “Republikanac“ sam jer još volim sa sugrađanima popričati o kako je bilo u Dubrovačkoj Republici i podijeliti znanje, zapažanja i ideje. Kao netko tko već 19 godina živi unutar zidina, iznimno cijenim i poštujem Grad i želim da se zaštiti na sve moguće načine, što je jednostavno kad su tu domaći ljudi koji ga poštuju i ukazuju na nepravilnosti. Republika je u ono doba bila fantastični oblik države ali danas, nažalost, s ovom politikom i načinom vođenja države ne bismo baš puno postigli,

ali su ideje o drevnoj Republici slatka mašta. Ali, sretnici smo svi koji živimo u ovom gradu.

Vratimo se na pjesme: što su im glavne teme? Ljubav, socijala, politika…?

-Volim politiku, ekonomiju, staleže i nije mi teško da se uhvatim tih tema kao što je Beroš o kojem ću vjerojatno napisati pjesmu. Imam i ljubavnih koje uglavnom pišem svojoj zaručnici. Imam i par teoloških pjesama posvećenih Bogu. Sretan sam što sam se uspio i tako izraziti.

Namjeravate ostati u Gradu?

-Svim sugrađanima, posebno mlađima koji odlaze zbog posla, poručio bih da uvijek zapamte odakle su. I da se kao Dubrovčani trude biti dobri ljudi gdje god bili. Da mi je vlast samo na pet minuta, uredio bih bolje život unutar zidina gdje živim, utvrdio maksimalni, “normalni“ broj ljudi istodobno mogu tu biti, a da se ne sudaraju. Sredio bih ceste ka Gradu, postrožio režim za kruzere, naredio ugostiteljima da smanje cijene ako ne nude kvalitetu koju o ovom gradu moraju, a ne da gledaju samo sebe. Da, dio toga uređuje tržište, ali i građani moraju iskazati otpor te ignorirati takve objekte i butige, pa i upoznati turiste gdje cijena ne opravdava kvalitetu. Tako ćemo najbolje sačuvati ime i ugled svog grada. Primjer je ista pekara unutar Grada koja burek naplaćuje 5- 8 eura, a u Zagrebu 2,5-3 eura. To nije tržište nego uvreda zdravog razuma, treba im reći: ne može tako! Tim “uštimavanjem“ cijena drže monopol, a to rade i neke butige koje više ne gledaju na građane, nego samo svoj profit. Za sve postoji rješenje, samo se trebamo svi udružiti u ime napretka, a ne okrenuti se jedni protiv drugih.

“Kažu mi da sam slika i prilika tebe Visok, mršav,  ponosan na sebe Lud u glavi, u srcu jak Zajebant, luđak i neodgovoran đak

Iako te nema više prokleti život ide dalje Pogledam u nebo svakog dana da skupim snage Čuvam uspomenu na tebe i sliku tvoju Nema lijeka, utjehe, ali to nekako liječi dušu moju”

Ljeti na skalinima

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

KNJIGA PO GLAVI STANOVNIKA

Početkom jeseni Hrvatski sabor je izvrsno poslužio krajnjoj desnici za organiziranje okruglog stola na temu logora Jasenovac, kojom prilikom su govornici ispravili ‘povijesne greške’ o ‘tobožnjim’ zločinima. Poučili su mladu generaciju Hrvata, ali i rijetke preživjele logoraše, kako su ustaške vlasti bile poznate po tome što su pomagali ljudima raznih nacionalnosti, a djeca su u logor rado odlazila na marendu, igru i socijalizaciju. Po svemu sudeći, potaknuti njihovim humanitarizmom, nastali su Crveni križ i Caritas.

A prema onoj povijesti, koja se generacijama učila u školama, ustaški naredbodavci, Hitlerovi nacisti, slali su posebnog izaslanika u logor da ublaže situaciju, jer se u NDH-u nemilice ‘čistilo’ sve one koji se nisu naklonili slučajnom poglavniku Paveliću, uzoru današnjih mu poklonika, koji je pobjego s hrpom zlata, ostavivši narod na milost i nemilost partizanima. Očito je nešto o povijesti proučio i gradonačelnik Zagreba pa je ciljajući očito na najavljeni domoljubni koncert u Areni, zabranio svako širenje mržnje na javnim okupljanjima na gradskim lokacijama, a osobito uzvikivanje ZDS

S time se naravno nije složio premijer Plenković, nego je predložio njemu i oporbi da ublaže retoriku, jer to dovodi do incidenata, a on i njegova vlada su - brana od nereda. Srpski predsjednik u Beogradu je istog dana objavio: ‘Studenti i prosvjednici su teroristi. Ja se zalažem za mir!’ Naši stari bi rekli, što mačka koti - miševe lovi... Nekad omiljena premijerova ministrica Žalac, prije nekoliko dana, kasno navečer, došla je u zatvor na odsluženje kazne u trajanju od dvije i po’ godine. Premda bez prisutnih političkih sponzora i crvenog tapita, mahnula je novinarima, poslala poljubac i uz bljesak fotoaparata nestala iza željeznih vrata. Neosjetljivi na tako dirljiv oproštaj s javnosti, novinari su napisali kako je gospođa Žalac stigla u zatvor ko neka estradna ikona. Dok je ona mahala, vozač skupog automobila iskilavio se gurajući njezina dva ogromna kufera do ulaza. Društvene mreže su jedino spominjale veli-

ke kufere. Bilo je nepriličnih pošalica, kako je obzirom na njezin konfekcijski broj moguće da u jednom kuferu drži samo donje rublje i slatke uspomene iz Ministarstva, a u drugom pancetu, kulen i ostale delicije, jer se pouzdano zna da zatvorska hrana neće ni približno odgovarat ovoj poznatoj gurmanki. Drugi su bili pragmatičniji, pa ih muči što će bivša ministrica i u zatvoru živjet o našem trošku. Po njima, bilo bi jeftinije služenje kazne u kućnom pritvoru, pa neka je muž hrani, a ne mi. Ima i o’kle.

Naš gradonačelnik nas je iznenadio otkrićem kako su mu iz Atlantske ponudili blistavu budućnost i stan na Batali, samo da im učini nešto. Ali on im to nešto nije učinio pa će i dalje ka vlastitoj budućnosti svaki dan putovat iz Mokošice. I tako se građevinska mafija prevarila, misleći da se za lovu prodaju baš svi političari. Građani sad logično čekaju da naš gradonačelnik prijavi imenom i prezimenom ponuditelje mita, ukoliko to već nije učinio. Jer to je kazneno djelo! Barem to očekuju njegovi birači, kad već nije realno nadat se kako će nadležne državne službe, provodeći zakon, obalit bespravno sagrađeni dio zgradurine na Batali. Ne bi se bunili ni da se vrati put uz Atlant Centar prema putu A. Starčevića, kud je nekad i tramvaj jurio, umjesto sadašnjega nakaradnog obilaska oko robne kuće Minčeta. Kod Zagrebačkog Velesajma, za vrijeme održavanja Interlibera, skupina mulaca napala je dvije mlađe osobe. Završili su u bolnici s ozljedama. A samo dva dana prije, u centru Zagreba, maloljetni pripadnici navijačke skupine Bad Blue Boysa, napali su splitske srednjoškolce koji su u Zagreb isto došli na Interliber. Mlatili su se čak i Šibenčani sa Splićanima. Očito Sajam knjige izvlači ono najgore iz mladih ljudi. Iz oporbe su bezuspješno tražili da Plenković i njegova dragocjena ministrica kulture zatraže odgađanje ili još bolje - ukidanje Interlibera. Očito knjiga unosi razdor i nemir u hrvatsko društvo.

A prije samo nekoliko mjeseci, iz Vlade su nas uvjeravali kako smo jedna od najsigurnijih zemalja Europe. Uz to je još na koncertu ljubavi i mira pola milijuna Hrvata svo-

jom brojnošću pokazalo jedinstvo nacije. Ali to nema nikakve veze s novim trendom nasilja, kažu iz Vlade.

Zasigurno to nema nikakve veze ni sličnosti s Gazimestanom, kad se krajem 1989. godine skupilo i više od pola milijuna ljudi, a taj skup je protumačen ratnim bubnjevima početkom 1990-ih. Jedino što tad nisu proglasili Miloševića promicateljem zajedništva i domoljublja.

U zemlji Nepal, u kojoj se helikopteri obično koriste za gašenje požara, prijevoz političara i povremene snimke turističkih reklama, pojavio se novi trend: sezonski radnik kao VIP putnik. Nepalski radnik iz dubrovačke Čistoće odlučio je da se nakon naporne sezone neće vratit doma neopaženo, pa je nakon slijetanja na nacionalni aerodrom uplatio petominutni helikopterski let do svoga sela, za skromnih 800 eura. Skoro jednomjesečna plaća otišla je u zrak… doslovno.

Doček u selu bio je spektakularniji od prosječne političke kampanje. Svi mještani su se okupili ko da je sletio glumac iz indijskog Bollywooda, a ne čovjek koji je mjesecima čistio ulice Dubrovnika.

Ovaj mali helikopterski show zapravo je savršena satira hrvatske realnosti. Dok domaći radnici ne znaju kako preživjet zimu, sretni strani radnici uspijevaju pronaći razlog za slavlje, pa makar bankrotirali. Ovaj događaj nas uči da se uspjeh ne mora nužno mjerit soldima, sigurnošću ili stabilnošću; nekome je veći uspjeh okupit veliki broj ljudi na ledinu na kojoj se spustiš iz helikoptera.

Game, set, death na Zemlji, travi i drugim podlogama

Balada o Jani Novotnoj , pobjednici Wimbledona s prisilnim mislima i neprisiljenim pogreškama

Sjećamo se legendarne tenisačice Jane Novotne koja je umrla u studenom prije 8 godina. Vojvotkinja od Kenta poslala je priopćenje u kojem je kazala da „nakon njenog odlaska tenis u Wimbledonu nikad neće biti isti

Cijeli svijet šprdao se 2007. godine s Georgeom W. Bushom kada je nespretno ispalio kraljici Elizabeti II da je posjetila Ameriku prije 200 godina i ručala s tadašnjim predsjednikom. Čim je izrekao još jedan slavni bušizam, da bi ispravio gaf, okrenuo se prema kraljici i namignuo joj, što je inače strogo zabranjeno u britanskom kraljevskom protokolu. Svaki državnik koji iole drži do sebe zna pravila ponašanja u ophođenju sa slavnom monarhijom. Zabranjeno je namigivanje, dodirivanje, čak se ni rukovanje ne smije potencirati ako oni prvi sami ne započnu. Jasno je kome se govori ‘Your Majesty’, a kome ‘Your Royal Highness’, nema tu prostora za nikakvu improvizaciju, čak ni kada si prvi čovjek najmoćnije države svijeta. Ako namiguješ, ili ne daj Bože, dodiruješ bilo kojeg člana Kraljevske obitelji sutra će te zajebavati svi mediji ovog svijeta. Ili ipak neće.

Cijeli svijet plakao je 1993. godine s Janom Novotnom kada se slomila na centralnom terenu Wimbledona. Čim su joj krenule suze, glava joj je klonula na rame vojvotkinje od Kenta koja joj je taman uručila pokal za osvojeno drugo mjesto na najslavnijem svjetskom teniskom turniru. Svaki tenisač i tenisačica koji iole drže do sebe znaju pravila ponašanja na Wimbledonu u ophođenju s članovima slavne monarhije. Zabranjeno je namigivanje, dodirivanje, a kamoli da ti uplakano lice padne u skute vojvotkinje od Kenta koja trofeje pobjednicima All England Cluba dijeli još od davne 1969. godine. Nema tu prostora za nikakvu improvizaciju čak ni kada si najbolja na svijetu u servis-volej igri. Ali bez obzira na teško kršenje protokola, nezapamćenog u čitavoj sto

i kusur godina slavnoj histeriji Wimbledona, nitko Čehinji nije zamjerio.

A kako i bi, jer njen poraz bolio je i one koji su bili neutralni promatrači. Novotna protiv najbolje igračice svijeta Steffi Graf u finalu Wimbledona 1993. godine ima vodstvo 4-1 u trećem setu i servis. Ali odnekud se pojavi Parkins. Ruka se nekontrolirano trese, glava počinje projicirati strah od pobjede. Treba napraviti taj minimalni koračić, ali što ako zajebe? Zna dobro glava taj obrazac, prošla ga je bezbroj puta. Sve je u redu, sve savršeno funkcionira, a onda dođe prisilna misao i opali forhend: „A što ako (se) opet useremo?“. A znamo dobro što uvijek slijedi iza prisilnih misli. To su, jasno, neprisiljene greške. Novotna radi dvostruke na servisu, one voleje koje inače lagano polaže sada baca preko tribina u Temzu, i Graf uzima servis protivnice.

OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POUČAK

Jana na trenutak šalje opsesivne misli na spavanac i stiže do dvije brejk lopte, ali Graf ih spašava odličnim servisima, i eto je već na 3-4. Prisline misli ubile su malo oko u prošlom gemu, i evo ih sad opet ornih da Jani sjebu ne samo ovaj gem i dan, nego i čitavu godinu, a možda i život. A naravno - naučili smo matematički opsesivno-kompulzivni poučak - iza prisilnih misli uvijek idu neprisiljene dvostruke pogreške i Steffi Grad izjednačava rezultat na 4-4 u odlučujućem finalnom setu. Bez problema osvaja svoj servis i vodi 5-4. Još do prije par minuta bila je u ponoru, a sada je zamijenila mjesta s Čehinjom. Jana kreće servirati za ostanak u meču, ali čini se da je sada ne bi spasile ni Coelhove motivira-

Treba napraviti taj minimalni koračić, ali što ako zajebe? Zna dobro glava taj obrazac, prošla ga je bezbroj puta. Sve je u redu, sve savršeno funkcionira, a onda dođe prisilna misao i opali forhend: …a što ako (se) opet useremo?... A znamo dobro što uvijek slijedi iza prisilnih misli. To su, jasno, neprisiljene greške

Uzima lopticu za servis dok joj u glavi prisilne misli pjevaju Damira Urbana: ‘Ima li tu mjesta za mene?’. Naravno da uvijek ima mjesta za anksioznost u glavi, naučila je Jana mučni obrazac još od malih nogu. Roditi se kao lezbijka u komunističkoj Čehoslovačkoj, poljoprivrednim rječnikom rečeno, vazda je plodno tlo za rast anksiozno-depresivnih poremećaja

juće poruke s Janine boce vode. Uzima lopticu od sakupljača dok joj u glavi prisilne misli pjevaju Damira Urbana: ‘Ima li tu mjesta za mene?’. Naravno da uvijek ima mjesta za anksioznost u glavi, naučila je Jana mučni obrazac još od malih nogu. Roditi se kao lezbijka u komunističkoj Čehoslovačkoj, poljoprivrednim rječnikom rečeno, vazda je plodno tlo za rast anksiozno-depresivnih poremećaja. Jana Novotna raspadnuta je žena, ne zna da se uopće nalazi na centralnom terenu Wimbledona. Daje prisilnim mislima reket kako bi ovaj mučni susret privele kraju. Jasno je što sad slijedi. Prvo volej u aut, pa potom i bekend. Onda slajs u mrežu i Steffi Graf ima dvije meč lopte. Jana sada meč ne bi dobila ni da joj Njemica preda. I bješe tako.

leš, pa sada razbiju zgodnu Argentinku i na korak je do zvijezda. Jedan nula u setovima, 5-2 u drugom, i dvije meč lopte. „Blizu smo pobjede, ha?“. Prihvati da u životu ništa ne pada s neba osim opsesivnih misli. Ali kako ih prihvatiti, jebale majku, suspreže se Jana da ne razbije vlastitu glavu reketom dok pruža ruku Gabrieli na mreži. Argentinka je uspjela okrenuti meč. Kakav novi epski raspad.

Da bi osvojila Wimbledon ili neki drugi Grand Slam turnir, Jana Novotna ne mora samo svladati Graf, Moniku Seleš, Gabrielu Sabatini, Conchitu Martinez, Martinu Hingis, Arantxu Sanchez

Vicario…, njoj je najteži protivnik

Anksija Sanchez

Vicario, a ne Arantxa. Ta anksioznost, te jebene opsesivne misli su joj glavni suparnik protiv koga god da igra

Opet je pobijedila Graf, ali Novotni teže pada što su je nanovo porazile opsesivne misli. Dok joj uplakano lice zaranja u rame vojvotkinje od Kenta, ona je tješi: -Ne brini se, znam da ćeš jednog dana pobijediti! – rekla je Catherine uništenoj Čehinji. Naravno, nitko u to nije vjerovao. Da bi osvojila Wimbledon ili neki drugi Grand Slam turnir, Jana Novotna ne mora samo svladati Graf, Moniku Seleš, Gabrielu Sabatini, Conchitu Martinez, Martinu Hingis, Arantxu Sanchez Vicario…, njoj je najteži protivnik Anksija Sanchez Vicario, a ne Arantxa. Ta anksioznost, te jebene opsesivne misli su joj glavni suparnik protiv koga god da igra. Nekad je puste s mirom, pa ona mete Graf 6-1 u drugom setu finala Wimbledona, ali kada se probude, jadna ti bajka. Baš je tako – kada se uključe koliko god do tada dobro igraš - izbacit će te iz daljnje wimbledonske bajke.

I naravno da ovo nije prvi put. Sve je krenulo u fi nalu Australije dvije godine prije. Protivnica Mo nika Seleš, a trener Paolo Coelho Jani šalje tak tičke upute s boce vode: „Vjeruj. Bez zrnca sum nje i svim srcem“. Jana čitav prvi set vjeruje bo ci Jane bez zrnca sumnje. Razbija Jugoslaven ku svim srcem, a dobra igra nastavlja se i u na stavku meča. Kod rezultata 3-3 u drugom setu, međutim, zvoni alarm opsesivnim mislima. Brzo se bude, stavljaju kafu, pa iz sofe u kutu mozga govore Jani: „Blizu smo pobjede, ha?“. Zna do bro Jana što slijedi nakon prisilnih misli – 3 ne prisiljene pogreške po gemu i tako sve do kraja meča. Seleš je dobila devet gemova u nizu i sla vila bez ikakvih problema. Kakav epski raspad. Nakon Australije iste godine dolazi na sljede ći Grand Slam. U četvrtfinalu Roland Garrosa igra protiv Gabriele Sabatini. Opet ju je Co elho sjajno pripremio za meč: „Prihvati da u životu ništa ne pada s neba i na korak si do zvijezda“. Prihvatila je Jana trud, zato je stal no vježbala servis-volej još od onog poraza protiv Se

OPET, OPET, OPET I OPET Sad smo u 1992. godini na završnom turniru sezone. U četvrtfinalu opet protiv Seleš. Opet dobiva prvi set. Opet je dobra u nastavku meča. Nakon dobitka prvog seta, vodi čak 3-0 u drugom. Između izmjene strana, Jana dohvaća bocu Jane i čita što piše: „Osluškuj tuđe želje kao što bi želio da netko osluškuje tvoje“. Novotna naperi uho da bolje osluškuje želje Selešove. Želje Seleš su, jasno, pobjeda. Ali i Janine želje su pobjeda. Novotna želi da Seleš osluškuje njene želje, kao što ona osluškuje njene. Eh sad je veliko pitanje što radi Seleš. Osluškuje li njene želje, ili se samo odmara. Kako god, u ovoj bitci dvoušnog osluškivanja Seleš je opet izvojevala pobjedu. Ep o raspadu se nastavlja. Nakon što je 1993. godine u finalu Wimbledona potonula protiv Graf, prisilne misli su još više podivljale. Tako to ide s njima. Svaki put su sve jače i jače. „Promjenom svojih misli mijenjam i svoj život“, govori joj trener Coelho s boce vode nakon treninga. Ali kako promijeniti misli koje joj ne daju da dobije Seleš i Sabatini? Kako promijeniti svoj život promjenom jebenih misli koje te iznova & nanovo zlostavljaju? Upucati--tiv Graf bauljalanima tražeći mir,-lja stvara otpor i nemir – o tomevorio Buda – panađe

sreću i tišinu, u kasno proljeće 1995. godine, dotaknula je samo dno.

Eto je u trećem kolu Roland Garrosa protiv Chande Rubin. Pazite sad ovo, u trećem setu vodi 5-0 i 40-0. Ima tri meč lopte, ovo ne bi izgubio ni najgori opsesivno-kompulzivni poremećaj. Ili ipak bi?

U najnevjerojatnijem povratku u povijesti tenisa Chanda Rubin okreće potpuno izgubljeni meč. Je li moguće prosuti ovaj rezultat, je li to uopće dozvoljeno pravilima tenisa? Kako sada smiješno zvuče riječi vojvotkinje od Kenta da ne brine, da će jednog dana osvojiti Grand Slam. Jedino što Jana može osvojiti jest konop, pa se okačiti dole u najmračnijem kutu svlačionice. Što bi rekao vokal Goribora Aleksandar Stojković „ono što te ne ubije, to te osakati“. A Jana je osakaćena žena, sprema za psihijatriju, a ne teniske terene. Ipak kad dodirneš samo dno, jedino gdje možeš dalje je prema gore, osim naravno, ako se ne ubiješ. Ali neće se Jana upucati, još u njoj tinja sreća kada fluidno odigra servis-volej. Napokon prihvaća te svoje opsesivne misli, ‘ko im jebe mater, igrat će tenis unatoč njima, neka su tu, neka više nikad ništa u životu ne osvoji, bolje rečeno, ne treba više nikad dobiti nijedan meč, a kamoli turnir, nastavit će se natjecat, to je jedino što zna, pa dokud traje. Nekako se posložila, pa na Olimpijskim igrama 1996. godine u Atlanti stiže sve do polufinala. Tamo je ponovno čeka Anksija. Sanchez Vicario. Klasični copy-paste. Opet sjajna u prvom setu, opet raspad u drugom, a u trećem statira. Aleksandar Stojković u njenoj glavi govori da „drobilica duša savršeno radi“. Bez obzira na taj poraz, dokučila je kako ipak ponekad može ući u bolikurčinarsko raspoloženje. Uostalom, život brzo prođe, svi ga mi nekako precjenjujemo, kao da će vječno trajati, a on, ustvari, odigra retern, par izmjena i već je sve gotovo. Game, set, death!

Takva Jana stiže na Wimbledon 1998. godine. Briga ju je više za sve poraze, uostalom koliko god i kako god da izgubi, ne može biti gore od Chande Rubin. Prva četiri kola prolazi bez da joj se oznojila marama. A onda u četvrtfinalu igra protiv Venus Williams, za koju govore da će biti budućnost svjetskog tenisa. Jana vadi oba guna – ser-

vis i volej – pa puca po mladoj Amerikanki koja nakon sat i nešto vremena igre pada pokošena kišom winnera i eto je u polufinalu protiv Martine Hingis, prve nositeljice i prve igračice svijeta. U zadnjih šest grand slamova slavila je na četiri, a u lanjskom finalu Wimbledona upravo protiv Novotne, pa iako joj je tada vojvotkinja od Kenta na dodjeli pokala rekla da će treće finale biti sreća, u to jasno nitko normalan u kladionicama ne vjeruje, pa je Švicarka i sada ogroman favorit.

DROBILICA FAVORITKINJA SAVRŠENO RADI

Ali nije to ona stara Jana, ovu potpuno zaboli hoće li dobiti ili izgubiti. Opuštena je kao da igra na Xanaxu. Napada mrežu i ne promašuje voleje, komentator Aleksandar Stojković se dere „drobilica favoritkinja savršeno radi“. Opet isti scenarij, dobila je prvi set i vodi u drugom. Opsesivne misli se pomalo bude i pitaju „koliko još ima do pobjede?“, ali Jana ih ne čuje, boli je reket hoće li dobiti ili izgubiti, na kraju krajeva zar životni uspjeh nije i sam dolazak na najveće svjetske turnire? Mogla je ne trenirati tenis i ostati zauvijek u nekom češkom selu vječno se pitajući što nije probala. Čak i da sad izgubi od Hingis, zar i to nije uspjeh? Promjenom svojih misli mijenjam i svoj život, govori joj semafor na centralnom terenu Wimbledona. Ima dvije meč lopte i dobro zna da ih ovoga puta neće prosuti. Finale protiv Nathalie Tauziat bila je formalnost. Novotna je na terenima All England Cluba toliko zaronila u raspoloženje direktorice svemira da je otamo ne bi iskopao ni stroj za traženje (Chande) rubina. Svladala je Francuskinju u dva seta, a nakon sjajnog reterna forhendom, pala je na koljena i zaplakala. Ovoga puta od sreće. Kamera je odmah zumirala Catherine koja je gore u svečanoj loži pljeskala svome proročanstvu dobivši od kraljice do kraja dana titulu proročice od Kenta. U protokolu s britanskom kraljevskom obitelji – znaju to dobro svi državnici svijeta osim Georgea W. Busha - strogo je zabranjeno namigivanje, rukovanje, a kamoli dodirivanje, no Jana Novotna otišla je najdalje moguće bez da joj je ijedan svjetski medij zamjerio –tresla je ruke ‘your royal highnessu’ zahvaljuju-

Nakon što je 1993. godine u finalu Wimbledona potonula protiv Graf prisilne misli su još više podivljale. Tako to ide s njima. Svaki put su sve jače i jače. „Promjenom svojih misli mijenjam i svoj život“, govori joj trener Coehlo s boce vode nakon treninga. Ali kako promijeniti misli koje joj ne daju da dobije Seleš i Sabatini? Kako promijeniti svoj život promjenom jebenih misli koje te iznova & nanovo zlostavljaju? Upucati se u glavu, pa će i te misli prestati?

Vojvotkinja od Kenta tješi uplakanu Janu Novotnu

ći joj na majčinskoj brizi sve ove godine. Bila je to nevjerojatna wimbledonska bajka koja će se ponoviti još samo jedan jedini put u liku i djelu Gorana Ivaniševića.

Samo dva mjeseca poslije Wimbledona u polufinalu US Opena protiv Hingis prisilne misli su je opet pobijedile. Dobila je prvi set i vodila 4-1 u drugom, pa se kolosalno raspala. Samo mijena i anksioznost stalne jesu, shvatila ja aktualna pobjednica Wimbledona. Ali pomirila se sa svojim opsesivnim mislima baš kao Humphrey Bogart u Casablanci sa svojom sudbinom. -Uvijek ćemo imati Pariz…, pardon London! – nasmijala se Jana nakon poraza od Hingis. Treba biti zahvalan, to je sasvim dovoljno u ovom kratkom životu s par izmjena. Nedugo iza se umirovila, a onda joj je u četrdesetim godinama došao novi protivnik. Rak jajnika.

Jana Novotna dobila je protiv raka jajnika prvi set, a u drugom vodila 4-1. Onda je opsesivnim mislila zazvonila budilica, ustale su i skuhale kafu: „Koliko još ima do smrti“? Rak je počeo bolje igrati, kretati se, metastazirati po čitavom terenu, pardon tijelu, pa je okrenuo drugi set i vodi u trećem. Izgleda da je do kraja meča još samo par servisa kemoterapije. Ali briga Janu za konačni rezultat, uostalom da sad izgubi od raka i umre, ne može biti gore od poraza protiv Chande Rubin. Uostalom, život brzo prođe, svi ga mi nekako precjenjujemo, kao da će vječno trajati, a on, ustvari, odigra chip ‘n’ charge, par izmjena i već

je sve gotovo. Što bi se čovjek onda trebao sekirati, ionako će sve brzo završiti – od praha smo nastali, postat ćemo prah – pa ovo malo vremena što provodimo na Zemlji, travi, betonu i drugim brzim podlogama treba manje ozbiljno shvatiti. Jana Novotna u studenom 2017. godine, javili su svi svjetski mediji, nakon duge i teške bolesti preminula je u 49. godini sa smiješkom na licu okružena svojom obitelji. Vojvotkinja od Kenta poslala je priopćenje govoreći da nakon odlaska Novotne „tenis u Wimbledonu više nikad neće biti isti“.

I stvarno, tenis nakon Jane nikad nije bio isti. Nikad se iza nje više nije pojavila tenisačica s tako agresivnim stilom igre i izlaženjima na mrežu. Gubila ili dobila, gušt ju je bio gledati. Vojvotkinja od Kenta godinama iza čekala je neku igračicu koja će joj mamiti smijeh i suze, dodirivati je prilikom dodjele onog velikog pjata. Ali ona se nikad nije pojavila i Catherine se pomalo umorila. Nije više bilo razloga za živjeti, pa je u rujnu ove godine i ona u 92. godini sa smiješkom na licu „otišla okružena svojom kraljevskom obitelji“. Uostalom, život brzo prođe, svi ga mi nekako preozbiljno shvaćamo, kao da će vječno trajati, a on, ustvari, odigra servis ispod ramena, nekoliko prisilnih misli, jednu neprisiljenu pogrešku, i već je sve gotovo.

Eto je u trećem kolu

Roland Garrosa protiv Chande Rubin. Pazite sad ovo, u trećem setu vodi 5-0 i 40-0. Ima tri meč lopte, ovo ne bi izgubio ni najgori opsesivno-kompulzivni poremećaj. Ili ipak bi? U najnevjerojatnijem povratku u povijesti tenisa

Chanda Rubin okreće potpuno izgubljeni meč. Je li moguće prosuti ovaj rezultat, je li to uopće dozvoljeno pravilima tenisa?

Ako nećeš ti, ima umjetna inteligencija

Hrvatski branitelji nisu

ginuli za Nepalce i Indijce,

nego za korporacije

Dok su branitelji kisili u rovu na prvoj liniji fronte, korporacije su spremale prvi kreditnu liniju forinte. Pardon, uopće im kredit nije trebao, jer su im se hoteli i tvornice davali besplatno

Prije neki dan na splitskoj rivi je održan prosvjed pod nazivom „Ne zamjeni stanovništva – Spasimo Dalmaciju u roku! Migranti i strani radnici trn su u oku!“. Prosvjed je organizirala Udruga za bolju Hrvatsku na čelu s Ronaldom Barišićem koja zahtijeva da se ponovno vrate kvote za stranu radnu snagu. -Hrvatski branitelji nisu ginuli za Nepalce, Pakistance, Indijce – istaknuo je Barišić, pa dodao: Vrijeme je da se posvetimo zapošljavanju hrvatskih ljudi i povratku hrvatskih ljudi iz iseljeništva. Tko snosi odgovornost za to što više od pet milijuna Hrvata živi u iseljeništvu, a 3,8 milijuna u Hrvatskoj? Tko je odgovoran za uvoz 150 tisuća stranih radnika? Je li ovo smišljeni plan zamjene stanovništva? Ako se ovako nastavi, ući će 400 tisuća stranih radnika u zemlju – kazao je. Ne želim ulaziti u kvocijent inteligencije Ronalda Barišića, ali na sva ova njegova pitanja odgovori su vrlo lagani pa ne razumijem zašto uopće pita. Da, istina je da hrvatski branitelji nisu ginuli za Nepalce, Pakistance i Indijce. Hrvatski branitelji, ako Barišić to ne može shvatiti, život su položili na oltar Domovine zbog McDonald’sa, Ikee, Lukšića i svih drugih korporacija. Dok su branitelji kisili u rovu na prvoj liniji fronte, korporacije su spremale prvi kreditnu liniju forinte. Pardon, uopće im kredit nije trebao, jer su im se hoteli i tvornice davali besplatno.

SVI ZAPOSLENICI HOTELA SU DUBROVČANI

Netom iza rata, uzmimo kao primjer dubrovačku situaciju, hoteli se polako obnavljaju i opet započinju s radom. I ja osobno se zapošljavam na recepciji jednog dubrovačkog hotela s pet zvjezdica. Bolje rečeno, privremeno se zapošljavam jer u to vrijeme prije dvadesetak godina stalni posao je bio rijedak baš poput Nepalaca u Hrvatskoj. Svi zapo-

slenici hotela su Dubrovčani, doslovno svi, od čistačice pa sve do direktora, rodili su se u starom rodilištu na Pilama. Nema nijednog Hrvata koji nije iz Dubrovnika, a kamoli Bosanca, Srbina, Makedonca. Svi mi zaposlenici pričamo engleski, a mnogi se znaju sporazumijevati na bar još jednom stranom jeziku, znamo sve o povijesti Grada, lokalnim običajima, gdje je najbolje jesti, piti, izaći... Što nas god gosti pitaju, mi smo doma, svojevrsni smo im vodiči. A onda dođe Dušni dan, pa nas šefovi, pod naputcima Uprave, proglase mrtvima, daju nam cvijeće i zapale lumin, te nas upute u naše zimske grobove, pa se vidimo dogodine kad na Uskrs i mi uskrsnemo. Zimi ne primamo plaću, krpimo se od ljeta i ono malo bakšiša što smo stavljali sa strane. A onda nam dopizdi, pa odlučimo da nema smisla da nas ovako iskorištavaju. Dio zaposlenika ne vraća se više ni na ljeto, nego kreće s uređenjem apartmana, dio odlazi u inozemstvo, neki mijenjaju struku. -Ako nećeš ti, ima tko će – govore nam hladno šefovi dok nam otvaraju vrata. Na naša mjesta sada stižu Slavonci. Ni njima nitko ne daje stalni posao. Kad dođu Svi Sveti, šefovi im pokažu natpis IZLAZ poviše vrata, a Slavonci im jebu sve svece. Zimi ne primaju plaću, sreća da Slavonija nije toliko skupa kao obala, ali nakon nekoliko sezona svejedno im dopizdi, pa odluče kako nema smisla da ih ovako iskorištavaju. Dio Slavonaca odlazi u Zagreb, dio u inozemstvo, neki mijenjaju struku.

-Ako nećeš ti, ima tko će – govore im hladno šefovi dok im otvaraju radne knjižice i lupaju pečate. Na mjesta Slavonaca stižu Bosanci, Srbi, Makedonci. Ne znaju ni hrvatski, a kamoli engleski. Ni njima Uprava hotela ne daje stalni posao, ali da bi ih uopće privolili da dođu, moraju im omogućiti topli

Briga je bilo poslodavce što mi Dubrovčani znamo jezike, što smo svako jutro uredni i obrijani na poslu, što poznamo grad kao neimaštinu u vlastitom džepu, njima nikad nije bila važna kvaliteta usluge, nego isključivo zadnji red excel tablice. Koliko su love zaradili, to je sve što ih je interesiralo kako onda, tako danas

Piše Maro Marušić foto Ivana Ivanović/PIXSELL

Država ubija poduzetnike sa svojim velikim nametima i porezima, a poduzetnici ubijaju radnike svojom pohlepom. Čak i kad mu se radnici dokažu, poslodavac ga neće nagraditi. Dok smo mi Dubrovčani radili po hotelima uvijek su nam govorili kako nas ne mogu zaposliti na stalno, kako nema para, a kada smo mi otišli odjednom je bilo novaca i za smještaj radnika i tople obroke. Odakle se stvorio taj višak?

obrok i smještaj. Nikad čelnicima hotela nije palo na pamet da ovako poguraju rođenog Dubrovčanina, da im, primjerice, plate podstanarstvo, jer su cijene nekretnina počele divljati. Kako god, na kraju listopada, opet dolazi do platnolistopada. Broj platnih lista pada, jer ni Srbi, ni Bosanci, ni Makedonci neće dobiti stalan posao. Nakon nekoliko sezona im dopizdi, pa odluče kako nema smisla da ih ovako iskorištavaju. Neki mijenjaju struku, dio odlazi dilat drogu, dio u prostituciju, dio u inozemstvo. -Ako nećete vi, ima tko će – govore im hladno šefovi dok im otvaraju izlaz u slučaju nužde. Na mjesta Srba, Bosanaca i Makedonaca, sada stižu Nepalci, Indijci, Filipinci. Ne znaju ni na kojem su kontinentu, a kamoli engleski. Tuku smjene od jutra do sutra za par stotina eura. Nije im to loše, više zarade nego u vlastitoj zemlji, pa mogu nešto poslati i obiteljima. Ne samo da su našli poslove u turizmu, nego i u pošti, voze taksije, vrše dostavu, rade u građevinskom sektoru. Nakon nekoliko godina dopizdit će im što se na njima bogate agencije za zapošljavanje i njihova vlastita država, a smetat će ih i odvojenosti od obitelji. A onda… -Ako nećete vi,….

TKO ĆE ONDA?

Da, stvarno, tko će onda? Ključno pitanje jest gdje će živjeti ta strana radna snaga? Ako misle ostati i raditi u Hrvatskoj, doveli bi svoje obitelji. Ali kako će doći do nekretnine, to je nemoguća misija, ne bi kupili stan ni da rade tri života. Zato dragi moj Ronal-

do Barišiću, za situaciju nimalo nisu krivi Azijci. Postoje dva ključna krivca, a to su država i poslodavci. Država ubija poduzetnike sa svojim velikim nametima i porezima, a poduzetnici ubijaju radnike svojom pohlepom. Čak i kad mu se radnici dokažu, poslodavac ga neće nagraditi. Dok smo mi Dubrovčani radili po hotelima, uvijek su nam govorili kako nas ne mogu zaposliti na stalno, kako nema para, a kada smo mi otišli odjednom je bilo novaca i za smještaj radnika i tople obroke. Odakle se stvorio taj višak?

Nije se stvorio, bilo ga je, nego je pohlepa ogromna. Briga je bilo poslodavce što mi znamo jezike, što smo svako jutro uredni i obrijani na poslu, što poznamo grad kao neimaštinu u vlastitom džepu, njima nikad nije bila važna kvaliteta usluge, nego isključivo zadnji red excel tablice. Koliko su love zaradili, to je sve što ih je interesiralo kako onda, tako danas.

A na kraju će iscrpiti i sve te Nepalce, Indijce, Filipince, pa će i oni otići.

-Ako nećete vi, ima umjetna inteligencija – reći će im hladno šefovi dok im otvaraju vrata granica.

A Ronaldo Barišić žalit će za vremenima kad mu je poštu dostavljao Nepalac, a ne limeni kurac, palac. Robot, shvaćate.

A onda će se i taj robot pokvarit, pa više doslovno neće imati tko radit.

-Ako nećete vi roboti, imaju Dubrovčani – reći će im hladno vlasnici hotela – Njih ne trebamo popravljati, a bogme ni platiti im smještaj, ni topli obrok.

otodokumentacija Alberta Hallera 19-23

SUFINANCIRANO EU SREDSTVIMA

Energetski obnovljena zgrada na adresi Alberta

Hallera 19,21 i 23

Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplinske izolacije ravnog neprohodnog krova, na pročelju izvedbom ETICS fasadnog sustava i zamjenu dijela postojeće stolarije novom PVC stolarijom s dvostrukim staklom

Stambena zgrada na adresi Alberta Hallera 19, 21 i 23 u Dubrovniku završila je radove na energetskoj obnovi zgrade. Radovi su sufinancirani sredstvima Europske unije iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Cjelokupna investicija iznosila je 186.809,84 eura od čega je od strane EU fondova sufinanciran iznos od 114.620,14 eura bespovratnih sredstava u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova višestambenih zgrada” koji je prethodno objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za projekte koji se financiraju iz nacionalnog plana oporav-

Fotodokumentacija Alberta

ka i otpornosti 2021-2026.

Zgrada se sastoji od 14 funkcionalnih jedinica na dvije stambene etaže.

Prije energetske obnove zgrada je bila energetski razred D po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.

Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplinske izolacije ravnog neprohodnog krova, na pročelju izvedbom ETICS fasadnog sustava i zamjenu dijela postojeće stolarije novom PVC stolarijom s dvostrukim staklom.

Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/hlađenje zgrade za 57,81 posto, te sma-

Stanje prije obnove

Stanje prije obnove

njenjem godišnje primarne energije za 35,07 posto. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje energije, dolazi do smanjenja emisije CO2 za 35,07 posto, ali i smanjenja vlage u stanovima i povećanja udobnosti življenja u prostoru.

Zgrada će se nakon obnove svrstati u B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. Upravitelj zgrade je DOMOUPRAVA DUBROV-

NIK d.o.o. uz pomoć koje su stanari uspješno pokrenuli čitav postupak prijave na sufinanciranje iz EU fondova.

Radove na objektu izvela je tvrtka OBRAZ GRAĐENJE d.o.o. pod nadzorom tvrtke SKELETON d.o.o.

Projektant glavnog projekta je tvrtka DELTAGRAD d.o.o.

Uspješna suradnja završena je u ugovornom roku.

Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/ hlađenje zgrade za 57,81 posto, te smanjenjem godišnje primarne energije za 35,07 posto. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje

energije, dolazi do smanjenja emisije CO2 za 35,07 posto, ali i smanjenja vlage u stanovima i povećanja udobnosti življenja u prostoru

Stanje nakon obnove

Stanje nakon obnove

Stanje nakon obnove

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ilir i Lirie - brat i sestra vole zajednički gradski đir

Ervin I Lucijana - kad tata u naručju nosi voljenu kćerkicu radost je obostrana

Andrijana, Božo, Vlaho i Nikša - obiteljsko vrijeme se što je više moguće uživa svakoga dana

Vesna, Pero i Zrinka - godi im zajedno Stradunom hoditi, znaju da će smijeha i šale vazda biti

Ivana, Leona i Ena - ne čudi što je svaka od njih u društvu najdražih prijateljica lijepo raspoložena

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Zdravka i Ivo - bio dan, ili noć, nije im teško zajedno u šetnju poć’

Ivana, Petra i Luka - dio Novinarske grupe ETŠ Stradunom šeta, tema vježbovnog zadatka je anketa

Pako i Paula - porođajni odmor je završio, uhodani tim se “okupio” i u zajednički rad odmah “ušaltao” lako

Jakov, Jadranka, Iris i Mara - pohvališe amaterskog ribolovca koji je za svoju rekordnu ovratu uhvatit’ imao samo puno sreće, a nikakvog dara

Matea, Mia i Mihaela - film K-pop: Lovci na demone, i odjeća “govori”, im je zaista top

BRODOVI TURKISH MARITIME LINESA

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

TURSKI KRUZER KOJI JE STEKAO SVJETSKU

SLAVU Proslavio se kao brod bolnica, spašavao ranjenike Pearl Harboura i sudjelovao u legendarnim operacijama

Ankara, Iroquois, USS Solace imena su istog broda koji je imao zanimljiv ratni put i bio je dobitnik brojnih vojnih odličja

Turkish Maritime Lines (turski Denizyollari), u vlasništvu državne banke Denizcilik Bankasi Turk Anonim Ortakligi, je najveći turski državni brodar čija povijest u kontinuitetu datira iz daleke 1843. godine. U njenoj floti plovi preko 120 putničkih brodova, uglavnom trajekata koji održavaju brojne lokalne pruge, ali i dužobalne i međunarodne te ima i putničke kruzere. Državna banka Denizcilik Bankasu D.A.O. (Turkish Maritime Bank) osnovana je 1938. sa zadatkom kreditiranja razvoja turske trgovačke flote. U njenom vlasništvu, među brojnim drugim kompanijama, našla se i Turkish Maritime Lines. Nakon potpune rekonstrukcije državnog bankarskog sustava, dobila je 1995. današnje ime TDI (Türkiye Denizcilik İşletmeleri A.Ş.). U vlasništvu sestrinske kompanije TDI Maritime Or-

ganization je i pet terminala za kružna putovanja u lukama: Istanbul, Kusadasi, Antalya, Cesme i Marmaris.

KAO BROD BOLNICA PREPLOVIO GOTOVO

CIJELI PACIFIK

Turski kruzeri su rijetko dolazili u Dubrovnik. Prvi među njima je bio parobrod ANKARA koji je izgrađen 1927. godine za Clyde Mallory Steamship Lines u brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock Co. u Sjedinjenim Američkim Državama, pod imenom IROQUOIS. Imao je 8660 bruto tona, duljine 125 i širine 19 metara, a parni stroj snage 8500 KS. preko dvije propele omogućavao mu je brzinu od 17,5 čvorova. Bio je to brod blizanac nama nešto bližeg i poznatijeg broda SHAWNEE, kasnije naše prve PAR-

TDI Karadeniz

TDI Karadeniz

Početak rata, USS SOLACE je dočekao u Pearl Harbouru, gdje je 7. prosinca 1941. doživio vatreno krštenje u japanskom zračnom napadu spašavajući ranjenike s bojnih brodova: Arizona, West Virginia i Oklahoma. Kasnije je sudjelovao u brojnim bitkama na Dalekom Istoku prevozeći ranjene američke vojnike do sigurnijih luka u Australiji, Novom Zelandu i SAD-u. Dovoljno je spomenuti da je bio sudionik legendarnih pacifičkih operacija kao što su bitke za Guadalcanal, Guam, Iwo Jima, Okinawa itd., a za ratne zasluge je dobio brojna vojna odličja

TIZANKE koja je 1949. godine tajanstveno izgorjela u splitskom brodogradilištu. Slavu je IROQUOIS stekao tijekom Drugog svjetskog rata kada je kao brod-bolnica preplovio gotovo cijeli Pacifik i njegova bojišta. Rekviriran je 22. srpnja 1940. godine, rekonstruiran u Atlantic Basin Iron Works Brooklyn NY te za US Navy je plovio od 9. kolovoza 1941. godine pod imenom USS SOLACE (AH5) za prihvat 418 ranjenika. U preuređenju mu je uklonjena jedna od dvije originalne ciminjere.

SPAŠAVANJE U PEARL HARBOURU,

SUDJELOVANJE U BITKAMA

Početak rata, USS SOLACE je dočekao u Pearl Harbouru, gdje je 7. prosinca 1941. doživio vatreno krštenje u japanskom zračnom napadu spašavajući ranjenike s bojnih brodova: Arizona, West Virginia i Oklahoma. Kasnije je sudjelovao u brojnim bitkama na Dalekom Istoku prevozeći ranjene američke vojnike do sigurnijih luka u Australiji, Novom Zelandu i SAD-u. Dovoljno je spomenuti da je bio sudionik legendarnih pacifičkih operacija kao što su bitke za Guadalcanal, Guam, Iwo Jima, Okinawa itd., a za ratne zasluge je dobio brojna vojna odličja. Nakon što je okončao ove doista opasne, ali iznad svega humane plovidbe i pravim čudom izašao gotovo neokrznut iz pakla Pacifika, raspremljen je u Norfolku u ožujku 1946.godine.

POSJETI DUBROVNIKU

Poslije pune dvije godine provedene na mrtvom vezu, kupio ga je 16. travnja 1948. godine Turkish Maritime Lines. Potpuno je preuređen u brod za kružna putovanja pod imenom ANKARA. Uglavnom je krstario zapadnim Sredozemljem na ruti od Istanbula preko Pireja, Napulja i Marseillea do Barcelone. Početkom 50-tih godina prošlog stoljeća, Turkish Maritime Lines je osim ANKARE kupila još četiri starija američka broda te ih preuredio u brodove za kružna putovanja. Bi-

li su to: ADANA, TARSUS, ISKENDERUN i SAMSUN, a plovili su iz Istanbula uglavnom istim rutama Zapadnim Sredozemljem do Barcelone. Vrlo rijetko su zalazili u Jadran pa tako ni ANKARA u Dubrovniku nije bila čest gost.

Godine 1964. dva puta je dolazila u Dubrovnik, prvi put na dvotjednom kružnom putovanju s polaskom iz Venecije 27. travnja tičući luke: Katakolon, Iraklion, Rodos, Patmos, Izmir, Canakkale, Istanbul, Samothrace, Thassos, Volos, Delos, Mikonos, Pirej, Krf i Dubrovnik. Drugi put dolazi na kružnom putovanju koje je započelo u Veneciji 23. kolovoza tičući luke: Katakolon, Iraklion, Rodos, Antalija, Patmos, Izmir, Delos, Mikonos, Samothrace, Canakkale, Istanbul, Skopelos, Skiathos, Pirej, Krf , Dubrovnik i povratak u Veneciju. Također, u objavljenom programu putovanja ovoga broda iz 1973. godine piše da je na dvotjednom kružnom putovanju isplovio iz Napulja tičući luke: Messina, Olympia, Atena, Mikonos, Delos, Istanbul, Thassos, Kusadasi, Rodos, Iraklion, Krf, Dubrovnik, Venecija. Jedno je vrijeme ANKARA plovila od Istanbula prema Aleksandriji, a konačno je raspremljena i izrezana 1981. godine u rezalištu brodova Aliaga u Turskoj.

NEKADAŠNJI KRUZER DANAS JE JAHTA

Drugi turski kruzer koji je posjetio grušku je luku u srpnju 2003. je bio dosta manji kruzer imena TDI KARADENIZ. Izgrađen 1997. u istanbulskom brodogradilištu Turkiye Gemi Sanayii A.S. - Halic. Imao je 4326 bruto tona, bio je dug 93 metra i mogao je ugostiti 180 putnika. Još jednom 2004. je posljednji put doplovio u Dubrovnik, da bi već sljedeće godine bio prodan na Maltu gdje je preuređen u luksuznu jahtu imena DREAM Sada jahta ima 4702 bruto tona, duga je 106,5 metara, može ugostiti 36 putnika u 18 kabina koje opslužuju 40 članova posade.

Ankara Ankara

MEDIJSKI PARTNER DUBROVAČKI DNEVNIK

Sprema se drugi Dubrovnik

Prestige: Poznatoj voditeljici

ove godine pridružuje se poznati nogometaš i kritičar!

Prodaja ulaznica bit će objavljena u prosincu, a moći će se obaviti u CB What’s Up. Ove godine sredstva se skupljaju za Udrugu Rina Mašera, koja već desetljećima na dubrovačkom području brine o osobama s intelektualnim poteškoćama

Zagreb ima Kutiju Šibica, Split ima Četiri kafića, a Dubrovnik drugu godinu zaredom ima „Prestige”. Humanitarni malonogometni turnir koji okuplja neke od legendi hrvatskog nogometa, a sve s humanitarnim povodom.

Prvo izdanje održano je 29. prosinca 2024. u prepunom Gospinom polju pred tisuću gledatelja. Natjecala su se četiri dubrovačka ugostiteljska objekta: CB What’s Up, Banje Beach, Taj Mahal i CC Revelin. Pobjedu su na kraju odnijele Banje, voditelja Stipe Pletikose. Pobjedom 9:7 u finalu protiv Revelina. U finalu su tako na jednoj strani bili Jerko Leko, Ante Oreč, Mehmed Alispahić, ali i iskusni Dubrovčani Zoran Primić, Baldo Cicijelj, Dalibor Kristić... Nastupali su za Banje. Za Revelin su igrali Senijad Ibričić, Darko Miladin, Vlatko Đolonga, Mario Maloča, Hrvoje Vejić, Ivica Mornar, ali i Marko Livaja, koji je, očekivano i logično, bio apsolutni hit u Gospinom polju. Uz niz Dubrovčana poput Lovra Skaramuce, Hrvoja Cvjetkovića, Antu Daničića, ali i voditelja Mata Stankovića.

Cijela priča prošla je fenomenalno. U gradu se događalo nešto novo, u periodu kada je pauza od sporta za kraj godine. I ono najvažnije – za Dom Maslina skupljeno je 10 tisuća eura. Što od ulaznica, a što od humanitarne aukcije na kojoj su se mogli kupiti potpisani dresovi Luke Modrića, Marka Livaje, Ivana Rakitića, Bruna Petkovića...

SPREMA SE DRUGO IZDANJE: „POLIJEĆEMO 28.12.”

Organizatori MNT Dubrovnik Prestige objavili su kako je datum drugog izdanja dan ranije negoli prošle godine, odnosno, 28. prosinca u Gospinom polju. Početak je u popodnevnim satima. I ove godine natjecat će se ista četiri ugostiteljska objekta. Dva polufinala, treće mjesto, finale.

U narednim tjednima za očekivati je kako će, kao i prošle godine, „izlaziti” ime po ime poznatih igrača koji će biti u Gospinom polju. Za sada se zna kako ponovno stiže jedna od najpopularnijih hrvatskih novinarki i TV voditeljica – Valentina Miletić. No, ove godine, baš kao što to gledamo na malim ekranima, stiže i Joško Jeličić. Njih dvoje će u dobro poznatoj kombinaciji začiniti ovo drugo izdanje u TV prijenosu. Prodaja ulaznica bit će objavljena u prosincu, a moći će se obaviti u CB What’s Up. Ove godine sredstva se skupljaju za Udrugu Rina Mašera, koja već desetljećima na dubrovačkom području brine o osobama s intelektualnim poteškoćama. Na događaju se očekuje i niz popratnih sadržaja, glazbeno-scenskih, zabavnih, nagradnih, ali i kutak s hranom i pićem. Još jedan spektakl je zagarantiran, a i ove godine je Dubrovački dnevnik jedan od medijskih pokrovitelja.

Piše Rafael Barkiđija foto Srecko Niketić, Šime Zelić/PIXSELL

ŽUPLJANKA NA SVJETSKIM POZORNICAMA

Iva Oberan uzela broncu na jakom Grand Prixu u Zagrebu

Što se tiče rankinga hrvatskih judašica, u najboljoj formi trenutno je Lara Cvjetko, koja je prva na svijetu u kategoriji do 70 kilograma. U istoj kategoriji je i olimpijska pobjednica Barbara Matić (sada Đinović), koja je na sedmom mjestu. Iva Oberan je trenutno druga najbolja judašica u Hrvatskoj. Drži peto mjesto kategorije do 63 kilograma

Piše Rafael Barkiđija foto Igor Kralj/PIXSELL

Dva najjača turnira Međunarodne judo federacije su iz serije Grand Slam i Grad Prix. Možemo tu dodati i završne masterse, europska i svjetska prvenstva, nakon toga i europske kupove, no Grand Prix i Grand Slam su sama krema judo svijeta.

Dubrovnik se kao grad može pohvaliti činjenicom kako neprestano ima borce na najvećim razinama natjecanja. No, jedno ime se tu u zadnje vrijeme itekako ističe, a to je Iva Oberan, članica Judo kluba Dubrovnik 1966. Vrlo malo joj je nedostajalo da dođe do Olimpijskih igara u Parizu prošlog ljeta. Krenuo je novi olimpijski ciklus, a time i novi ciklus borbi, a uskoro i skupljanja bodova za OI u Los Angelesu 2028. godine.

OBERAN DIGLA MEDALJU PRED

DOMAĆIM NAVIJAČIMA

Punim imenom „IJF World Tour Grand Prix Zagreb 2025” okupio je u zagrebačkoj Areni 370 judoka iz 48 zemalja. U kategoriji do

63 kilograma, Oberan je uzela broncu u borbi protiv Talijanke Carlotte Avanzato. Župka se za finale borila protiv Poljakinje Szymanske, koju nije uspjela proći, da bi Talijanki pobjedom za treće mjesto uzvratila za poraz na Europskom prvenstvu u Podgorici. „Samo ovaj put je bio drugačiji završetak, puno sretniji! Jako je neugodna, dobro se poznajemo i s priprema, ali sam iskoristila priliku za koju mi je trener u pripremi borbe rekao da bi se mogla otvoriti. Uz ovakve navijače, nije moglo biti drugog ishoda. Izlazim na tatami, ne vidim da su tribine Arene pune i onda tako glasno navijanje. Evo, i sad se naježim” - presretna je bila Oberan koja uspješnu sezonu i vjerojatan ulazak među pet najboljih na svijetu u svojoj kategoriji završava u Abu Dhabiju na Grand Slamu.

„Odlična sezona i još jedan iskorak nakon prošle godine u kojoj je bila na iznimno mali korak do Olimpijskih igara. Sada je Iva još

stabilnija, još kvalitetnija, a ja vidim još uvijek iznimno veliki prostor za rast. Danas je u dva navrata nadoknadila zaostatak protiv ozbiljnih protivnica, bila mirna u teškim trenucima i zasluženo osvojila broncu” - zadovoljno je sumirao njen trener Mateo Semiz.

Osim Oberan, na zagrebačkom Grand Prixu od hrvatskih predstavnica istaknule su se još Ana Viktorija Puljiz (-57kg / JK „Solin“), srebro, Helena Vuković (+78kg / JK „Solin“), bronca te Lara Cvjetko (-70kg / JK „Solin“), četvrto mjesto.

Što se tiče rankinga hrvatskih judašica, u najboljoj formi trenutačno je Lara Cvjetko, koja je prva na svijetu u kategoriji do 70 kilograma. U istoj kategoriji je i olimpijska pobjednica Barbara Matić (sada Đinović), koja je na sedmom mjestu. Iva Oberan je trenutno druga najbolja judašica u Hrvatskoj. Drži peto mjesto kategorije do 63 kilograma.

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik

Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551

Tel: +385 20 313 333

MB: 1317857

Fax: +385 20 418 551

MB: 1317857

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA OD 7.11.2025. DO 13.11.2025.

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA

OD 7.11.2025. DO 13.11.2025.

Ime broda Dolazak Odlazak

07.11.2025 petak

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika Ime broda Dolazak Odlazak

07.11.2025 petak Ukupno 44

09.11.2025 nedjelja

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Vinoljubac se otrijezni kad-tad. Vlastoljubac nikad

srijeda Ukupno 848 VIKING VELA 07:00 18:00 Gruž 848 13.11.2025 četvrtak Ukupno 2.404 COSTA DELIZIOSA 12:00 20:00 Gruž 2.404 Sveukupno 10.146

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

PROMIJENITI SE

humanitarni prilozi

Udruga za Down sindrom DNŽ U spomen na Luka

Agostinija, umjesto cvijeća 50 eura prilaže Marica Barčot

caritas

RSLUKA8838E

Donacija umjesto vijenca za p. Antu Hladila Zvekovica Uplatio Mijo Pendo 60,00

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr 4.11.2025. Stranica 1. od 1

RSLUKA8838E

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE Dnž Prilog udruzi povodom gubitka dragog člana obitelji našeg Zeljka Dominisa, kao malo učešće za ljude oboljele od

iste bolesti - Maris

Bratičević

Za članove oboljele od multiple skleroze i potrebe udruge 60 eura prilaže Luce

Tomaš

Umjesto cvijeća za pok. susjeda Željka

Dominisa 250 eura prilaže Jadranka Bagarić

1. od 1

Umjesto cvijeća za dragog Željka Dominis za potrebe udruge 50 eura prilaže

Ljubica Franquelli Povodom gubitka našeg Željka od obitelji Dominis, Pavlov i Franquelli 100 eura prilažemo udruzi.

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

DUBROVNIK

Promijeniti se baš ništa ne može Geni bez kontrole stvaraju što stvore Nepromjenjiv sustav moždane je kore A dani se slažu kako se već slože

Jasno je ne mogu iz vlastite kože

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

Uzalud talasam unutarnje more Ono umnožava mlohavost i bore Tvoje riječi tek me kadkad razpolože

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Kadkad i kadikad rijetko i pokòje

Riječi što promijene samo privid to je Korak za korakom odlazim onamo

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Već milenijima nitko ne zna kamo

Vjere svaka od njih nagađaju samo Konteso što znamo bolje da ne znamo

7/8/25

Stranica

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem Peugeot 206, 2001. godište, 163.000 km, dobro očuvan. Cijena fiksna 700 €. Mob: 097/684077.

Prodajem Mercedes C-klase 200d, 2016. godište, 93.000 km, krovni prozor, LTD Plus, četiri zimske gume na ALU felgama, redovno servisiran i garažiran, u odličnom stanju. Mob: 098/570473.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića, mob. 091 785 4829.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodajem prazan grob na groblju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za

adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50

la u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s ga-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parce-

novirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

ražom (18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno re-

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne infor-

macije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-

tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica 24 m².Namještene dvije sobe, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0994430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem domaće patate s dostavom. Mob: 099/6815456

Prodajem 3 bunta ogradne pocinčane žice, 6 pocinčanih cijevi od 2 cola, nekoliko željeznih kvadratnih cijevi 4x4 cm, dvije demižanke po 50 l i nekoliko od 25 l. Prodajem barku Istranku s 2 motora po 5 KS, s kabinom i trajlerom, 4.800 € Mob: 095/5191878.

Prodajem štemaricu/bormašinu Makita HR5001C, 1750 W, BORELI DS+, u odličnom stanju. Cijena 300 €. Mob: 091/7838633.

Povoljno prodajem stol fi 110 cm na razvlačenje sa 6 stolica, kao novo, mob. 099 377 2297.

USLUGE RAZNO

Uređujem okućnice, vrtove i đardine, orezujem masline, ukrasno bilje i žive ograde, kosim travu i slično. Mob: 091 614 3946.

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 17.11. do 23. 11.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 24. 11. do 30.11.

preminuli

ĐURO PRKAČIN 1941

PAVE METKOVIĆ 1935

BALDO SKANCE 1937

MARIJA DEDOVIĆ ROZIĆ 1939

BRANKO KOVAČIĆ 1951

RATKO TOMIĆ 1941

ANTUN RADIĆ 1930

PAVO TAPALOVIĆ 1945

KATE SUTIĆ 1936

MIRA TODOROVIĆ 1956

TONĆI ROSSETTI 1975

I tuga, i ponos: Na Stradunu veliko srce za Vukovar, lampioni i u Vukovarskoj

Tradicionalno paljenje svijeća ispred crkve sv. Vlaha i duž Vukovarske ulice upriličeno je u ponedjeljak, povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje.

U spomen na sve poginule hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i žrtve Vukovara i Škabrnje svijeće su zapalili učenici dubrovačkih osnovnih i sred-

njih škola i njihovi nastavnici. Svijeće su izradili članovi udruge osoba s invaliditetom „Prijatelj“ iz Metkovića.

Na ovaj način Dubrovačko-neretvanska županija želi potaknuti mlade naraštaje da dostojnim odavanjem počasti hrvatskim žrtvama čuvaju vrijednosti Domovinskog rata te ujedno podupire nastojanja potrebitih skupina naših sugrađana.

HIT Nepalac iz dubrovačke Čistoće vratio se doma i helikopterom sletio u svoje selo

Čistač iz Dubrovačke Čistoće vratio se u Nepal – i to sa stilom

Po dolasku u domovinu odlučio je unajmiti helikopter koji je njega i njegovu obitelj spustio izravno na livadu pored njihova sela.

Neobičan prizor privukao je mnoštvo mještana koji su s oduševljenjem dočekali helikopter, snimajući cijeli događaj desecima mobilnih uređaja. Prema informacijama kojima raspolažemo, radnik Čistoće Dubrovnik za ovu je atrakciju izdvojio oko 800 eura – gotovo iznos svoje mjesečne dubrovačke plaće – za let koji je trajao svega pet minuta.