Dubrovački dnevnik br. 266

ĆE BITI S NAŠOM VODOM?

Nad izvorom nam planiraju novi grad, kamenolome, golf teren, aerodrom...

Investitor uništio raj na zemlji, razrovao plažu i pošegao stoljetne masline stranica 18

Kreću koncerti i bogata gastro ponuda na Adventu na Vojnoviću stranica 29 DEVASTIRAN BISER PELJEŠCA

Otvara se dom za starije, no tko će u njemu raditi? stranica 8

Kako se u Dubrovniku živjelo davne 1925. godine stranica 22 stranica 4

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

‘Neka ide u vražju mater!’

Piše Vjera Šuman foto: Patrik Macek/PIXSELL

Baš slatko nam je poslala pusicu i mahala Plenkijeva ‘bivša’ ministrica Gabi, dok je odlazila s dva ogromna kufera u Remetinac. Gabi vjeruje kako odlazi na mjesto na kojem će i dalje moći prezentirati svoje specifične modne kombinacije. Ništa čudno. Ipak se radi o mjestu koje redovno posjećuje naša državna i društvena elita. Ili kako ga je jedan medij s pravom nazvao - ‘hrvatski Red Carpet’! Prošlo je umalo šest godina od pressice koju su održale bivša državna odvjetnica i bivša šefica Uskoka, na temu Žalac. Pressica na kojoj su jedna drugu u čudu gledale, posve zbunjene vlastitim lažima koje nisu uskladile. Uglavnom, Uskok je već tada kompletirao sve dokaze protiv Žalac, koji je nakon nekoliko godina morao proslijediti u EPPO, iako su za taj predmet tvrdile kako je više mrtav nego živ. Pa je vražji EPPO dao umjetno disanje i oživio slučaj naše sposobne i vrijedne Gabi, koju Plenki nije prežalio.

Odmah se vidi kako je to jedna draga, prpošna i sposobna gospođa koja će donijeti malo životne radosti u prostore kaznionice u kojoj će završiti. Što se Plenkija tiče, to je sad ad acta i dokaz da institucije rade svoj posao. Poglavito Državno odvjetništvo. S druge strane, nadajmo se, kako u kaznionici neće trebati

usluge našeg, isto tako vrlo ‘sposobnog’ liječnika i neurokirurga iz Vinogradske bolnice, dobrog doktora Vilija. Njegov predmet je Turudić odbio predati omraženom EPPO -u. Čime je potvrdio kako Hrvatska nije neka umba- lumba zemlja, nego zemlja koja drži do svog suvereniteta. Tako se brani Domovina!

Saborski ‘aktualac’ opet je bio u znaku i na temu ZDS -a, pa se čini kako je sve drugo ‘cvjetna livada’. I jedni i drugi ispaljivali su strelice i nakon toga sjedali s ponosnim izrazom lica: ‘Jesam mu ga!’. Tako da su svi zadovoljni. Maskirani dečki u crnom koji marširaju ostali su, manje više, jedina tema koja, nažalost, nije dovela do bilo kakve suglasnosti među zastupnicima i nekog stava koji bi bio univerzalan. Osim što ispada kako je sve o čemu se govori u Saboru, zbog potkapacitiranosti velikog dijela zastupnika, kao i dijela ministara, unaprijed izgubljeno vrijeme. Dobro, možda je postavljanje pitanja o tome ministru poljoprivrede razumljivo, jer svako pitanje o poljoprivredi moglo bi mu biti nerazumljivo. Plenki je jako zadovoljan otišao nakon završetka ‘aktualca’, jer nije bilo ‘žestoko’ kako je očekivao. Odmah je novinarima pojasnio kako je i nakon ovog ‘aktualca’ jasno kako je njegova vlada jedina stvarna brana, koja drži Hrvat-

sku ‘normalnom’. Pa nek sad netko drugačije kaže! To nam je potvrda i dokaz s visokog mjesta da smo normalni. Hvala mu na tome.

Uzagrebačkom ‘Srpskom kulturnom centru’, za razliku od Splita i Rijeke, otvorena je izložba Deana Medakovića, bivšeg predsjednika SANU-a iz vremena Ćosićevog Memoranduma, i to definitivno jest provokacija. S druge strane, zanimljivo je kako je izložbu trebao otvoriti Tomaševićev zamjenik Korlaet, uz prisustvo nekoliko predstavnika ‘Možemo’, ali su zadnji čas odustali jer im je netko dojavio tko je Medaković. Srećom, iako sami nemaju pojma, imali su nekog koji nešto zna pa im je javio. Maloj Ćićovoj koja je to financirala, nitko ništa nije dojavio pa možemo zaključiti kako joj je Ministarstvo definitivno potkapacitirano i neobrazovano. Vrag ga odnio, ne treba se ner-

vati. To je ipak Ministarstvo kulture, a ne obrazovanja. ‘Izložba kažete, odlično, mi jesmo tu za financiranje i njegovanje kulture, dakle, i tu vašu izložbu’. Pa da, možda su Medakovića pobrkali s Medovićem. Što sad, događa se. Isto to Ministarstvo, na čelu s Plenkijevim ‘suhim zlatom’, odgovorno je što više nećemo na kioscima imati strane novine. Jedini u Europi i šire.To smo mogli čitati čak i u Titovom režimu. A što se stranih gostiju i turista od kojih živimo tiče, nek čitaju naše novine.

Ministar Anušić malo je izgubio živce jer su mu dokokotala pitanja o tome je li dizao ruku na hipodromskom koncertu, pa je rekao kako mu je dosta tih tema ‘za dom spremni’ jer će bez toga sve lakše i bolje funkcionirati u državi. To je nebitna tema za budućnost Hrvatske, pa je

na kraju malo ‘puko’ i poručio: “Pustite to više nek ide tamo gdje joj je mjesto, u muzeje, u vražju mater“! Za razliku od njega, naš je Mato sasvim smireno i jasno rekao kako nije dobro da ulica rješava stvari jer to znači da institucije ne postoje. Uglavnom, imao je vrlo suvislu, dobro odmjerenu izjavu na tu temu, kao i na temu eventualnog odvijanja srpskih kulturnih sadržaja u Gradu. Bila je to jedna jasna, dobro i promišljeno formulirana, gotovo državnička izjava. I tako dobar dojam je na kraju zbrčkao svojim piskaranjem po Facebooku. Je li ga netko ‘nazvao’ ili je sam imao potrebu svima se svidjeti? Radi li se samo o napadu skribomanije, nemam pojma. Vrag su te društvene mreže. Ne možeš im odoljeti. Tako da je ovaj naš povremeni ‘enfant terrible’ u odnosu na Vladu, postao opet ‘dobri i poslušni dečko’. Eto vas.

ŠIRENJE ZALEĐA NAUŠTRB DUBROVNIKA

Iznad glava nam planiraju nove kamenolome, aerodrom, golf teren, ‘Novo Trebinje’... Što će biti s našom pitkom vodom?

Prostorni planovi Ravnog i Trebinja predviđaju mnoge projekte koji će im se isplatiti samo zbog blizine Dubrovnika, a zapravo bi mogli ozbiljno naštetiti izvoru Omble

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO AHMET KALAJDŽIĆ, DD, FB STRANICA ‘ZALEĐE DUBROVNIKA’

Prošlo je gotovo pola godine otkako je Dubrovački dnevnik prvi put upozorio na sporne kamenolome u mjestu Začula u Općini Ravno u susjednoj Bosni i Hercegovini. Objavili smo seriju tekstova o radovima na području kamenoloma ‘Srnjak’ koji se nalazi u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla, nedaleko od granice s II. zonom, na svega pet kilometara zračne linije od samog izvorišta.

Zbog kamenoloma u Općini Ravno, sastali su se predstavnici kako Hrvatske, tako i BiH, gdje su raspravljali o mogućim ugrozama po Omblu, a zaključak sastanka bio je taj kako će se provesti mikrozoniranje koje bi trebalo dati konačan odgovor na to hoće li radovi na kamenolomu utjecati na našu pitku vodu ili neće. Struka je već bila izrazila nezadovoljstvo zbog postojanja kamenoloma na tom području.

Na sastanku je više puta ponovljeno kako kamenolom ‘Srnjak’ ima sve potrebne dozvole, no na teren je izašao inspektorat i utvrdio nepravilnosti. Dubrovački dnevnik objavio je i njihov nalaz prema kojemu je utvrđeno kako nemaju potrebnu vodnu dozvolu, zbog čega je naloženo izricanje upravne mjere. Kako vodna dozvola nikada nije izdana, a zapravo je garant da radovi neće negativno utjecati na vode koje prolaze tim područjem i pripadaju slivu Omble, potvrdili su nam i iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora.

MINIRA SE BEZ VODNE DOZVOLE

Bez obzira na to što koncesionar nema valjanu

vodnu dozvolu, na području kamenoloma se dva puta odvilo miniranje, koje spada pod rudarske radove. A rudarski radovi, nadalje, po mnogim tumačenjima spadaju pod složene radove za koje je potrebno ishoditi vodnu dozvolu. Za tumačenje smo se obratili Ministarstvu privrede hercegovačko-neretvanskog kantona te smo im poslali žurni upit, no do zaključenja ovog broja i 15-ak dana od našeg upita, oni se nisu oglasili. U prijevodu, radovi na kamenolomu u III. zoni sanitarne zaštite su nastavljeni, odvijaju se miniranja, a nitko ne odgovara kako je to moguće. Temeljni problem leži u činjenici što eksploatacija vapnenca u toj zoni sanitarne zaštite, po hrvatskim zakonima, nije moguća. Po bh. zakonima jest, ali uz posebne nadzore. Posebna i još stroža pravila vrijede ako je u pitanju krški, propusni teren, što ovdje jest slučaj. Teško je vjerovati kako miniranje u zoni sanitarne zaštite, bez posjedovanja vodne dozvole, spada pod strogi nadzor. Zasad, od strane institucija, uglavnom izostaju i reakcije, i odgovori na pitanja.

TEŠKO DA ĆE TO BITI JEDINI KAMENOLOM

Međutim, kad se pogleda u Prostorni plan Općine Ravno za razdoblje 2020.-2030. godine, čini se kako se na tom području mogu očekivati i dodatni kamenolomi. Kako stoji u tekstualnom opisu Plana, u Općini se nalaze tri kamenoloma, a na lokalitetu Začula, gdje je smješten i i sporni kamenolom ‘Srnjak’, planira se proširenje zone!

U objašnjenju stoji kako se na lokalitetu Začule u kojoj se nalazi sporni kamenolom, Planom predviđa proširenje zone za cca 42 hektara, zbog čega je teško vjerovati kako će ovo biti jedini kamenolom na tom području. Naime, 40-ak hektara, odnosno 400 tisuća kvadratnih metara, je površina koja odgovara onoj od 56 nogometnih igrališta ili površini omanjeg sela!

Projekt je nazvan ‘Novo Trebinje’, a predviđeno je jer na području onog ‘starog’ više nema mjesta za gradnju. Tamošnji su mediji prije nešto više od mjesec dana najavljivali kako je prostorni plan ‘na korak do usvajanja’ te će se širiti na čak 380 hektara krša! I sve to uz rub druge zone sanitarne zaštite izvorišta

U objašnjenju stoji kako se ‘na ovom lokalitetu Planom predviđa proširenje zone za cca 42 hektara’ zbog čega je teško vjerovati kako će ovo biti jedini kamenolom na području Začule. Naime, 40-ak hektara, odnosno 400 tisuća kvadratnih metara, je površina koja odgovara onoj od 56 nogometnih igrališta ili površini omanjeg sela!

GROBLJE U DRUGOJ ZONI SANITARNE ZAŠTITE?!

No, zanimljiv je i plan za naselje Zaplanik, koje je izvorištu još bliže od Začule i prostire se gotovo do Golubovog kamena. Kako je navedeno Prostornim planom Općine Ravno, tu se planira gradnja groblja. Pa ako se kamenolomi nalaze u trećoj zoni sanitarne zaštite, uz samu granicu s drugom zonom (štoviše, neki stručnjaci ga upravo tu i svrstavaju), onda je Zaplanik definitivno u drugoj zoni sanitarne zaštite.

A kako je navedeno Odlukom o zaštiti izvorišta Ombla, ali i hrvatskim regulativama, u drugoj zoni sanitarne zaštite zabranjeno je graditi groblja ili proširivati već postojeća.

CIJELI NOVI GRAD TREBINJE ŠIRI SE NA ZONU SANITARNE ZAŠTITE

Kamenolomi nisu jedina gospodarska investicija koja će se dogoditi ‘nad našim glavama’. Kako je već upozoravao stručnjak, umirovljeni inženjer građevine Tomislav Paviša, novi Prostorni plan grada Trebinja predviđa širenje grada na vanjski rub II. zone sanitarne zaštite izvora Ombla u širi prostor sela Gomiljani.

Projekt je nazvan ‘Novo Trebinje’, a predviđeno je jer na području onog ‘starog’ više nema mjesta za gradnju. Tamošnji su mediji prije nešto više od mjesec dana najavljivali kako je prostorni plan ‘na ko-

Ovako bi trebalo izgledati ‘Novo Trebinje’

Ombla, zona s kamenolomima i planirani aerodrom Trebinje - kad je riječ o zaštićenom izvoru, udaljenosti su male

Kamenolom ‘Srnjak’ u Začuli

Kad je riječ o zaštiti okoliša i izvora Omble, kritike su upućene i na račun budućeg aerodroma u Trebinju. Također, aerodrom bi se nalazio na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – onog u Čilipima, u Tivtu i u Mostaru, pa se postavlja pitanje je li on nužan. Posebno zato što će svi gosti koji slete u Trebinje ionako ići za Dubrovnik koji već ima svoju zračnu luku i sasvim mu je dovoljna

rak do usvajanja’ te će se širiti na čak 380 hektara krša! Da bi se stekla predodžba o koliko je ogromnom prostoru tu riječ, radi se o 3.800.000 kvadratnih metara. Ili 540 nogometnih igrališta. Ili jednog cijelog manjeg gradskog naselja. Kako su kazali iz trebinjske gradske uprave, prostirat će se od magistralnog puta za Dubrovnik pa prema Gomiljanima, a obuhvaćat će školu, dom zdravlja, objekte za stanovanje, industriju...

AKO MOŽE SVE,

ŠTO NE BI MOGAO I J

EDAN ‘AERODROMČIĆ’

O temi širenja Trebinja na zone sanitarne zaštite nije se previše govorilo u javnom prostoru. Ali se itekako spominjala najavljena gradnja Aerodroma Trebinje na lokaciji Taleža. Tada su predstavnici Hrvatske, a pogotovo vlast u Dubrovniku, upozoravali kako je riječ o projektu koji bi se gradio u zoni sanitarne zaštite izvorišta Ombla te kako bi mogao ugroziti pitku vodu. Stoga je zatraženo izmještanje lokacije.

Uz to, aerodrom bi se nalazio na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – onog u Čilipima, u Tivtu i u Mostaru, pa se postavlja pitanje je li on nužan. Posebno zato što će svi gosti koji slete u Trebinje ionako ići za Dubrovnik koji već ima svoju zračnu luku i sasvim mu je dovoljna.

NA IVANICI PLANIRAN I VELIKI GOLF TEREN

U Prostornom planu općine Ravno do 2030. godine, kao dva glavna razvojna područja navode se Ravno i Ivanica. Tu se planiraju svi najvažniji projekti. Navodi se kako je na području Ivanice predviđen ‘intenzivan razvoj i izgradnja sadržaja turističko-ugostiteljske namjene’. Pritom se najve-

će nade polažu u razvoj turističke zone ‘Ledenice’, istočno od uže urbane zone Ivanice, za koju je izrađen i master plan. Smatra se kako jedna od najvećih prijetnji po izvorište Omble stiže upravo s tog područja, o čemu smo već izvještavali, zbog nepostojanja vodovodne i kanalizacijske mreže. Stoga, svako širenje ovog naselja donosi potencijalni crni scenarij prema kojem bi nam fekalije mogle dospjeti u pitku vodu. No, na rješenju se radi. Kako nam je kazao zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, Valentin Dujmović, ideja je zajednički ishoditi građevinsku dozvolu za vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. Općina Ravno bi projektirala pročistač, a u koordinaciji s Vodovodom Dubrovnik i mrežu cjevovoda te bi se zajednički kontrolirao kanalizacijski sustav Ivanice na području na kojem će se graditi i pročistač. Potom bi se taj sustav odvodnje spojio s pročistačem i sustavom odvodnje ka Župi ili Dubrovniku. Pojednostavljeno, Ivanica će tako dobiti pitku vodu s Omble putem našeg pročistača, a zauzvrat će tamošnja Općina sagraditi sustav odvodnje otpadnih voda s pročistačem, koji će se spojiti s dubrovačkim sustavom javne odvodnje. Dakle, uvjet za dobivanje vode na Ivanici je izgradnja kanalizacijskog sustava na tom području.

“Jako je važno reći: pomaganjem izgradnje mi ne poklanjamo ništa nego sebe dugoročno štitimo, inače će nas ugroziti sustavi s Ivanice! Sve je najbolje preventivno riješiti, inače ćemo uvijek imati percepciju da pijemo vodu koja je u stalnoj potencijalnoj opasnosti zagađenja fekalijama s Ivanice! Stoga Dubrovačko-neretvanska županija mora donijeti prostorni plan u koji će ucrtati cjevovode vodoopskrbe i odvodnje, dok Općina Župa mora izmijeniti svoj prostorni plan. Koliko mi je poznato, Grad Dubrovnik je već načinio izmjene i trase dvaju cjevovoda od Ivanice do Komolca je već ucrtao u svoj Prostorni plan”, kazao je Dujmović za Dubrovački dnevnik u tekstu koji je objavljen ovog ljeta.

Na ovo rješenje računaju i u Općini Ravno pa su tako izračunali i kolike bi im bile potrebe za vodom u novoj turističkoj zoni. Pa se tako spominju apartmanski objekti i hoteli, ali i – golf teren! Tako su predvidjeli dnevnu potrošnju za golf teren s 18 rupa, površine 40 hektara, a koliko je to nogometnih igrališta, već je prethodno spomenuto. Naravno, predviđeno je i zalijevanje velikih zelenih površina uz te golf terene. Sve će im, navode, omogućiti Vodovod Dubrovnik, a ekologijom se previše i ne zamaraju, onako kako su se zamarali Dubrovčani kad su odbili da im se nad glavama grade golf tereni na Srđu.

RAZVOJA NE BI BILO BEZ DUBROVNIKA, A ČINI MU SE NA ŠTETU Kroz Prostorni plan općine Ravno, doduše, svako

U zaleđu se planiraju velike investicije, no što će biti s našom vodom?

Dubrovački dnevniK Petak, 14. studenoga 2025.

Na Ivanici se spominje novo turističko naselje i kojemu bi se nalazili apartmanski objekti i hoteli, ali i – golf teren! Tako su predvidjeli dnevnu potrošnju vode za golf teren s 18 rupa, površine 40 hektara. Naravno, predviđeno je i zalijevanje velikih zelenih površina uz te golf terene. Sve će im, navode, omogućiti Vodovod Dubrovnik

toliko se spomene Ombla i da je treba štititi. Spominje se ona kad se govori o kamenolomima, ali i novim turističkim naseljima. Kad se govori o eksploataciji mineralnih sirovina, navodi se da se potrebno pridržavati prethodnih studija, elaborata, propisa te provesti dodatna istraživanja. Navodi se i da se treba pridržavati ugovora s RH o zaštiti Omble. Štoviše, naglašava se da je potrebno usvojiti jednaku Odluku o zaštiti izvorišta i ‘s druge strane’, dakle od strane Općine Ravno, kako je to učinjeno od strane Grada Dubrovnika. „S obzirom na međudržavne ugovore i obveze koje je općina Ravno preuzela potrebno je započeti proces usvajanja Elaborata zaštite izvorišta Ombla, odnosno donijeti Odluku o zaštiti izvorišta i na području općine Ravno. Provođenje mjera zaštite je definirano i Ugovorom između Općine i JKP Popovo Ravno s jedne strane i Gradom Dubrovnikom i općinama Dubrovačko primorje, Janjina, Mljet, Ston, Trpanj, Župa dubrovačka, te Vodovodom Dubrovnik s druge strane“, stoji u Prostornom planu te se dodaje da bi i za ostala izvorišta trebalo napraviti jednako, kako bi se zaštitila. Tako to izgleda na papiru, a u praksi drugačije. Trenutačno se na kamenolomu ‘Srnjak’ minira bez vodne dozvole i bez mikrozoniranja koje tek treba biti provedeno. Ministarstvo hercegovačko-neretvanskog kantona na odgovara na novinarski upit. Na području Ivanice se planira turističko naselje s golf terenima, a nema ni vodovodne ni kanalizacijske mreže. Urbano područje definirano je, među ostalim, i Zaplanikom, koji se praktički nalazi iznad samog izvorišta, tu se planira i groblje, a kako nam javljaju građani, otpada na tom području već itekako ima. Na zonu sanitarne zaštite plani-

ra se širiti Trebinje, kao i graditi aerodrom. Imaju ambiciju da u zaleđu Dubrovnika ‘sutra’ budu bazeni, golf tereni, vile, apartmani, s aerodroma avioni i s kamenoloma kamioni. Međutim, ničeg od toga ne bi bilo da nema Dubrovnika. Da Dubrovnik ne postoji ovdje gdje postoji, nikome se ne bi isplatilo ni ‘Novo Trebinje’, ni apartmansko naselje s golf terenom na Ivanici, ni aerodrom u Trebinju... Svi ti gosti dolaze zbog Dubrovnika i završit će na Stradunu. Napredak je uvijek dobar i investicije su uvijek poželjne. Ali ne nauštrb onoga tko hrani i onoga zbog koga te investicije i postoje. A to je Grad.

Na Ivanici se planiraju vile, hoteli i golf teren, a ni vode, ni kanalizacije

Udaljenost izvora Omble i kamenoloma u Začuli

Prostor dostojanstva, brige i zajedništva

Novi dom će donijeti priliku i bolje uvjete za starije, ali tko će u njemu raditi?

Dok se u Dubrovniku gradi najveći centar za starije osobe, otvoreno ostaje pitanje radne snage u sustavu skrbi. Grad najavljuje nove edukacije, stipendije i sistematizaciju koja bi osigurala zapošljavanje stručnih djelatnika.

U Dubrovniku se trenutačno gradi Centar za starije osobe Dubrovnik, moderan objekt koji će se nalaziti ispod Opće bolnice Dubrovnik. Ovaj centar, s kapacitetom od 205 smještajnih jedinica te dnevnim boravkom za 75 korisnika, bit će važan iskorak u brizi za starije sugrađane. Uz to, planirano je pružanje terenskih usluga za dodatnih 410 osoba izvan Centra, čime će se osigurati širi doseg skrbi i podrške. Time bi se, nakon dugogodišnjeg čekanja, dubrovačkim umirovljenicima konačno trebao omogućiti standard dostojan starije životne dobi.

GRADILIŠTE NAPREDUJE

Iz Grada Dubrovnika ističu kako radovi napreduju prema planu. Na gradilištu u Ulici dr. Ante Šercera završena je kompletna armiranobetonska konstrukcija na sve tri dilatacije, a trenutačno se izrađuju slojevi krova i ugrađuju vanjski aluminijski okviri. Unutar objekta odvijaju se brojni obrtnički radovi; od zidarskih i keramičarskih do gipskartonskih, hidroizolaterskih i soboslikarskih. Istodobno se rade i instalaterski radovi, uključujući razvod vodo-

voda, odvodnje i hidrantske mreže, kao i strojarske instalacije te izvedbu sprinkler sustava za zaštitu od požara.

U vanjskom dijelu, oko zgrade, u tijeku je izgradnja armiranobetonskih potpornih zidova i revizijskih okana za instalacije unutar trupa budućih pristupnih prometnica.

Iako napredak na gradilištu ulijeva optimizam, ostaje važno pitanje: tko će raditi u novom Centru za starije?

Kronični manjak radne snage u sustavu socijalne skrbi već je dugo poznat problem, a to je nedostaje njegovatelja, medicinskih sestara, terapeuta, socijalnih radnika i drugih stručnjaka. Taj manjak ne pogađa samo Dubrovnik, nego i ostatak Hrvatske.

Iz Grada Dubrovnika pojašnjavaju da je u tijeku priprema izmjene unutarnje sistematizacije Doma Ragusa, odnosno Centra za pružanje usluga u zajednici - Centra za starije Ragusa. To je, kažu, preduvjet za planiranje novih radnih mjesta i kasnije raspisivanje natječaja za zapošljavanje potrebnog stručnog osoblja i ostalih djelatnika.

Izgradnjom Centra za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik sa 205 smještajnih kapaciteta, dnevnim boravkom za 75 korisnika te pružanjem usluga za dodatnih 410 osoba van Centra, dubrovačkim umirovljenicima pružit će se standard koji im je godinama nedostajao.

Piše Aida Čakić foto Grad Dubrovnik, Dubrovački dnevnik, Petra Srebrović

Sveukupna investicija izgradnje

Centra iznosi

21.985.903,00 eura (uključujući PDV), a bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose

6.138.429,89 eura. Radovi na Centru su započeli 1. srpnja 2024., a rok izvođenja je 18 mjeseci, odnosno do 1. siječnja 2026.

Izvođač radova je Texo Molior, dok je za stručni nadzor i koordinatora II zaštite na radu zadužena tvrtka Apsida Inženjering.

Ivica Puljić, ravnatelja Doma za starije osobe Dubrovnik

SISTEMATIZACIJA I EDUKACIJA

„Sistematizacija će biti usvojena do kraja ove godine. Primanje korisnika i zapošljavanje novih djelatnika odvijat će se postupno“, navode iz Grada. Kako bi dugoročno riješili problem kadrova, iz Grada Dubrovnika navode kako nastavljaju ulagati u edukaciju i stipendiranje mladih. U suradnji s DURA-om, dodaju iz Grada, uskoro kreće novi ciklus edukacija za njegovatelje, a svake godine stipendiraju studente koji se odlučuju za studijske programe deficitarnih medicinskih zanimanja.

Tako je u ovoj školskoj i akademskoj godini čak trećina svih stipendija, njih 21 od ukupno 63, dodijeljena studentima koji se obrazuju upravo u tim strukama.

„Centar za starije osobe Dubrovnik bit će najveći

takav objekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njegovim otvaranjem značajno će se podići standard i kvaliteta skrbi za starije sugrađane na razinu koja do sada u Dubrovniku nije postojala. Vjerujemo da više neće biti lista čekanja za smještaj umirovljenika,“ istaknuli su iz Grada Dubrovnika.

POTREBAN JE I UVOZ RADNE SNAGE

Na potrebu rješavanja kadrovske situacije upozorava i ravnatelj Doma za starije i nemoćne Ivica Puljić, koji kaže kako u njihovu domu sve funkcionira zahvaljujući dobroj organizaciji, no da borba s nedostatkom zaposlenih traje već godinama. „Teško je pronaći njegovateljice i medicinske sestre, ne samo u socijali nego i u zdravstvu općenito. Jedno od hitnijih rješenja bilo bi da Komora medicinskih sestara Hrvatske omogući lakše nostrifikacije stranih diploma, bez polaganja dodatnih ispita. To bi omogućilo uvoz radne snage, ponajprije iz BiH, koja nam je najbliža. Školovanje novih kadrova jest važno, ali to je nešto sporiji proces“, istaknuo je Puljić.

U njegovu domu trenutačno radi oko 13 medicinskih sestara te 20 do 30 njegovateljica, raspoređenih po kategorijama korisnika.

Dok se Centar za starije Dubrovnik polako oblikuje u jednu od najznačajnijih investicija društvene infrastrukture u posljednjih deset godina, ostaje nada da će se paralelno s izgradnjom zidova izgraditi i čvrst sustav podrške ljudima koji će taj centar ispuniti toplinom, pažnjom i ljudskošću.

Gradonačelnik Mato Franković predstavio Dubrovnik kao finalista

Nagrade za održivi turizam

Grad Dubrovnik jedan je od tri finalista hrvatske Nagrade za održivi turizam u kategoriji Najbolja otočna/ obalna destinacija održivog turizma. Svečano predstavljanje finalista održano je prošli tjedan u Zagrebu, gdje je Dubrovnik pred stručnim žirijem predstavio gradonačelnik Mato Franković, iznijevši mjere i aktivnosti koje Grad provodi u cilju unapređenja održivog upravljanja turizmom. Nakon čega su uslijedila pitanja stručnog žirija.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako je ključ uspješnog upravljanja turizmom u jasnim pravilima i regulaciji s ciljem upravljanja tokovima posjetitelja. Ovakav pristup doprino -

si kvaliteti života stanovnika, zaštiti kulturne baštine i boljem doživljaju Grada za posjetitelje.

Nagrada za održivi turizam, koja se ove godine dodjeljuje po prvi put u suradnji s Svjetskom turističkom organizacijom ( UNWTO), predstavlja iznimno važno priznanje i mjerilo izvrsnosti, ne samo unutar Hrvatske, već i kao primjer za regiju i globalno turističko tržište.

Ova nominacija još je jedna potvrda dugogodišnje predanosti Dubrovnika promicanju odgovornog i održivog turizma, kao i priznanje rezultatima postignutim u uravnoteženom razvoju destinacije.

Franković dobitnik zlatne povelje Hrvatskog generalskog zbora

Svečanim programom u Zagrebu je obilježena 20. obljetnica Hrvatskog generalskog zbora. Tom prilikom predstavljeni su novi članovi i dodijeljena priznanja zaslužnim osobama. U znak zahvalnosti za doprinos hrvatskom društvu i očuvanju nacionalnih vrijednosti, dodijeljene su zahvalnice, srebrne i zlatne plakete te zlatna povelja koja je ovom prilikom uručena gradonačelniku Frankoviću za osobite zasluge za uspješan rad i djelovanje Hrvatskog generalskog zbora.

Nagradu mu je uručio predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, generalbojnik Marinko Krešić.

“Dobiti priznanje od istinskih heroja Domovinskog rata, ljudi koji su nas poveli u pobjedu i obranili slobodu Hrvatske, za mene je velika čast i duboka osobna zahvalnost. Ova povelja nije samo priznanje meni osobno, već i svima koji svojim djelovanjem svakodnevno nastoje čuvati vrijednosti za koje su hrvatski branitelji dali sve“, istaknuo je gradonačelnik Franković nakon uručenog priznanja kao jedini gradonačelnik među nagrađenima.

Napreduju radovi na energetskoj obnovi škole s posebnim programom OŠ Marin Držić

Napreduju radovi na energetskoj obnovi OŠ Marina Držića, škole s posebnim programom za koju je Grad prethodno osigurao bespovratna sredstva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 510.227,67 eura. Bespovratna sredstva iznose 80 posto ukupno prihvatljivih troškova, a osigurana su u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine.

Na građevini je montirana sva stolarija, unutarnje i vanjske klupice, a trenutno se izvode završni radovi oko otvora. Izvedena je hidroizolacija te je dovršeno lijepljenje izolacijskih ploča na većem dijelu građevine. Na cijelom pro-

čelju postavljeni su impregnacijski sloj i mineralna vuna, a nakon završetka postavljanja sloja ljepilo/mrežica predstoji bojanje fasade. Dovršeni su svi radovi na kosom krovu građevine. Izveden je temelj za novu dizalicu topline te se uskoro očekuje njezina montaža. Nakon unutarnjeg bojanja prostora preostaje montaža rasvjetnih tijela.

Ugovorni izvođač je Alfaplan građenje, a stručni nadzor provodi tvrtka Deltragrad. Ukupna vrijednost radova iznosi 741.350,81 eura s PDV-om, a uz financiranje nacionalnim sredstvima, razlika od 231.123,14 eura osigurava se iz gradskih proračunskih sredstava. Nakon energetske obnove zgrade ško-

le na adresi Volantina 6 udio energije iz obnovljivih izvora u godišnjoj isporučenoj energiji prelazit će 50 posto. Utvrđena ušteda primarne energije na godišnjoj razini nakon provedbe projekta iznosi 77,72 posto, dok se ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje procjenjuje na 64,65 posto.

Podsjetimo, u mandatu ove gradske uprave izgrađene su dvije nove škole, od toga jedna u povijesnoj jezgri, dok su tri škole potpuno energetski obnovljene. Nakon završetka započetih radova rekonstrukcije i dogradnje OŠ Mokošica te energetske obnove postojećeg objekta ove škole sve će gradske škole raditi u jednoj smjeni.

BRIGA ZA OSJETLJIVE SKUPINE

U Libertas stiglo vozilo za prijevoz osoba s poteškoćama

Franković je najavio kako će uskoro stići još jedno, kako

bi usluga bila još dostupnija, brža i efikasnija

Vozilo s rampom za prijevoz osoba s poteškoćama stiglo je u utorak u Libertas. Gradonačelnik Mato Franković je kazao kako su do sad imali jedno vozilo, a na kupnju drugog su se odlučili jer su željeli moći pružiti usluge što većem broju građana.

“Želimo da usluga osobama s invaliditetom bude što dostupnija, brža i efikasnija. Ovo nije jedino vozilo, doći će još jedno, jer želimo kad naši sugrađani pozovu Libertas, da dobiju uslugu odmah, a ne da ovise o tome je li već netko rezervirao termin”, kazao je Franković dodavši kako ova kupnja pokazuje dodatnu razinu brige za osobe s invaliditetom.

Direktor Libertasa Pero Milković istaknuo je kako je riječ o multifunkcionalnom vozilu čiji je kapacitet osam osoba plus jedna invalidska kolica, a moguće je dodati još jedna, ako

se skinu sicevi.

Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić pojasnio je kako osobe s invaliditetom mogu koristiti usluge budući da Grad Dubrovnik dugi niz godina ima ugovor s Libertasom putem kojem garantira financiranje troškova prijevoza pa je ta usluga potpuno besplatna za korisnike.

“Sve je regulirano pravilnikom koji propisuje Grad da osobe koje imaju 80 posto invaliditeta i više mogu koristiti besplatan prijevoz prema unaprijed dogovorenim terminima. Korisnik koji je u evidenciji javlja se Libertasu dan ranije da ima ugovoren termin pregleda ili neku drugu obvezu poput terapije i onda dogovara s dispečerom vrijeme dolaska i preuzimanja kao i vraćanje”, pojasnio je pročelnik Brčić.(AČ)

Direktor Libertasa Pero Milković istaknuo je kako je riječ o multifunkcionalnom vozilu čiji je kapacitet osam osoba plus jedna invalidska kolica, a moguće je dodati još jedna, ako se skinu sicevi

PONEDJELJAK, 17.11. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK, 18.11. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA, 19.11. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

ČETVRTAK, 20.11. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

30%

POPUST ZA DOMAĆE

Menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku s korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom, poslužen s njokima

PETAK, 21.11. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena s vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 22.11. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom, posluženi uz pire krumpir

NEDJELJA, 23.11. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SLAVILI 36. ROĐENDAN

PROSLAVA OBLJETNICE OSNUTKA

DUBROVAČKOG

HDZ-A Franković:

‘Zvali su nas dubrovačkom dječicom, a postigli smo toliko puno!’

Čelnici dubrovačkog HDZ-a održali su govore i prisjetili se kako je stranka nastala i kako je rasla na području Dubrovnika

Svečana proslava 36. obljetnice osnivanja dubrovačkog HDZ-a održana je u utorak navečer, u dvorani pape Ivana Pavla II.. Na taj dan, prije 36 godina, održana je osnivačka skupština stranke, a istaknutu ulogu je imao Ivo Jelić s ostalim utemeljiteljima.

Riječ je imao predsjednik dubrovačkog HDZ-a i gradonačelnik Mato Franković.

„Trebamo se sjetiti gospodara Iva Jelića, našeg utemeljitelja, koji je imao hrabrost i viziju te se izložiti i staviti na raspolaganje stranci i domovini. Nadalje, mislim kako je važno istaknuti da u ovih 36 godina nije uvijek sve bilo sjajno. Imali smo uspona i padova, u gradskoj organizaciji i služeći Gradu, ne postoji osoba koja sve radi savršeno. Mi bismo bili licemjerni kad bismo rekli da smo sve odlično i najbolje radili na svijetu, bilo je pogrešaka, ali smo iz njih znali učiti, izdizati se, postati bolji, snažniji, mudriji, sposobniji i vrjedniji“, kazao je Franković prisjetivši ste momenata kad je preuzeo dubrovački HDZ, prije 11 godina. „Kandidirao sam se za predsjednika GO HDZ-a s 32 godine. Dijete, je li tako? No dali ste mi priliku da krenem zajedno s timom ljudi i da pokušamo pobijediti i preuzeti odgovornost za naš Grad. Zvali su nas ‘dubrovačka dječica’, danas je Blaž Pezo župan, Zrinka Raguž je državna tajnica, Marko Potrebica je predsjednik GV-a, Pero Milković je direktor Libertasa... Snaga organizacije je snaga u svakom našem članu ponaosob, a na nama je da slušamo svakog od nas, pa i onda kad nas kritizirate“, kazao je Franković, a onda se osvrnuo na činjenicu kako je tri puta zaredom osvojio gradonačelnički mandat.

FRANKOVIĆ: MI SMO DOMOLJUBI I NE MRZIMO MANJINE

„Nitko u povijesti osim Pera Čingrije, nije dobio triput zaredom. Ja sam na GO rekao – ljudi, ja sam vam najveći rizik na svijetu. Vi ste kazali – ne, vjerujemo u pobjedu. U siječnju su sve ankete rekle da ćemo izgubiti, a mi ne samo da smo pobijedili nego smo osvojili još veći broj mandata u GV“, kazao je. Dodao je kako

je 2015. godine na skupu koji je održan u hotelu Hilton Imperijal pokazao ruke i kazao kako ‘možda neće uvijek sve najbolje napraviti, ali će mu ruke uvijek biti čiste’.

Osvrnuo se i na recentna zbivanja u Splitu i Zagrebu. „Mi smo organizacija domoljuba, ljudi koji vole domovinu, Hrvata, ali i ljudi koji ne mrze one koji su nacionalna manjina. Posljednji događaji, a na njih sam se već referirao, ne služe nam na čast, da mi tamo napadamo nacionalnu manjinu, a ni njoj ne služi na čast da provocira one koji su dali svoje živote ili bili spremni dati svoje živote. Uvijek je važno reći što je istina, tko je bio agresor, tko je bio žrtva. Posljednjih dana se puno spominju domoljubni koncerti, koncerti Thompsona, podsjećaju na vrijeme kad se postavljalo pitanje je li bilo ispravno pjevati – Ustani bane. Ovoj slaboj oporbi nije preostalo ništa nego pitati se jesmo li fašisti, ustaše. Nismo. Mi smo hrvatski domoljubi“, kazao je dodavši kako će ‘dok im je srce ži-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto VITO BEGOVIĆ

Imali smo uspona i padova, u gradskoj organizaciji i služeći Gradu, ne postoji osoba koja sve radi savršeno. Mi bismo bili licemjerni kad bismo rekli da smo sve odlično i najbolje radili na svijetu, bilo je pogrešaka, ali smo iz njih znali učiti, izdizati se, postati bolji, snažniji, mudriji, sposobniji i vrjedniji“,

vo pjevati Bojnu Čavoglave, voljeli to neki ili ne’.

POTREBICA: HRVATI MORAJU BITI VEĆINA

U DUBROVNIKU I ZA 50 GODINA

Potpredsjednik dubrovačkog HDZ-a i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica je kazao kako je ‘ponosan što su Franković i GO HDZ-a u trenutcima kad se vrludalo po bitnim nacionalnim temama, uvijek bili na pravoj strani’.

„Kad ste dovodili Thompsona, neki su govorili kako nije pametno, a danas su se svi ukrcali u taj vlak“, kazao je. Izjavio je kako ne smatra kako je HDZ ‘komunistička partija’ nego stranka u kojoj se može izraziti mišljenje. Također se osvrnuo na samo osnivanje stranke.

„Osnivanje stranke nije bila jednostavna odluka, poći iz doma, sanjati Hrvatsku, a znati što se dogodilo s onima koji su to sanjali ’71. godine. Oni koji su je sanjali 1000 godina, završavali su u jamama. Također, često zaboravljamo kako smo jedina stranka u jugoistočnoj Europi koja je srušila komunistički režim, sve ostale danas ne postoje. Izdržali smo i devijacije vodstva kojih se danas sramimo, ali smo ostali postojani“, kazao je Potrebica dodavši kako će se u narednom vremenu posvetiti rješavanju dvaju pitanja, a to su priuštivo stanovanje i pitanje stranih radnika. „Do kraja našeg mandata pokrenut ćemo ozbiljan zamah da naša djeca ostanu u ovom gradu. Drugo važno pitanje je - tko će živjeti na našem prostoru za 50 godina? Točno 7771 radna dozvola izdana je u 2024. godini na području našeg grada. Moramo hitno poduzeti dva koraka – integraciju i ograničavanje rad-

nih dozvola. Hrvati moraju biti većina u Dubrovniku i za 50 godina“, izjavio je.

PEZO: NIKAD UVJERLJIVIJE

NISMO POBJEĐIVALI

Blaž Pezo, predsjednik županijskog HDZ-a i župan, istaknuo je političke uspjehe na jugu Hrvatske.

„Po treći put imamo gradonačelnika, u trećem mandatu uspješno vodimo Grad, peti put vodimo DNŽ, preuzeli smo odgovornost za 17 gradova i općina, nikad više, Grad nikad uvjerljivije... Veseli me naša odgovornost i zajedništvo, a ono je proisteklo iz jednog poštenog pristupa“, kazao je Pezo podijelivši i zanimljivu crticu iz prošlosti.

„Dok smo slavili u ‘Karaci’ jednu od obljetnica, vidio sam gospara Jelića kako sam sjedi u ‘Snacka’, sjeo sam kraj njega... Odlučio sam da se to nikad više neće dogoditi nijednom HDZ-ovcu“, izjavio je.

HERCEG: MLADI NEĆE IZNEVJERITI

POVJERENJE

Predsjednica Mladeži GO HDZ-a Iva Herceg kazala je kako ‘mladi neće iznevjeriti povjerenje koje im je dato’.

„Stranka je u temelje utkala hrabrost, viziju i ljubav prema domovini. Nije samo podsjetnik na prošlost nego prilika za zahvaliti svima koji su prije nas imali hrabrosti sanjati o slobodnoj, neovisnoj i uspješnoj Hrvatskoj“, kazala je.

„HDZ nije samo politička organizacija, nego zajedništvo i obitelj“, kazala je pohvalivši razvoj Grada ‘u kojem mladi ostaju, a ne odlaze’.

ALARM U UVALI BILA PUNTA

DEVASTIRAN BISER PELJEŠCA Investitor uništio raj na zemlji, pošegao stoljetne masline, razrovao plažu i ugrozio drevne suhozide

Mještani Lovišta na krajnjem zapadu Pelješca su ogorčeni. Iskopane su dvije jame, na samoj granici pomorskog dobra, a turisti im javljaju – razmislit ćemo hoćemo li više ljetovati ovdje

Na alarmantni poziv mještana Lovišta uputili smo se na krajnji zapad poluotoka Pelješca kako bismo se osobno uvjerili u razmjere devastacije na koju su ukazali. Naime, uzbuđeni mještani upozorili su kako je privatni investitor, inače državljanin EU podrijetlom iz BiH, na nedavno kupljenoj parceli uz poznatu plažu Bila punta pošegao stoljetne masline te s bagerom ne samo oštetio i skoro razrovao pitomu plažu nego i ugrozio drevne suhozide. Ustvrdili su kako je na granici pomorskog javnog dobra i parceli koja je na vodopropusnoj kraškoj podlozi, iskopao dvije jame: manju, septičku i veću, vjerojatno za čatrnju ili možda čak bazen budućeg objekta za kojeg nije ishodio nužno potrebnu građevin-

sku dozvolu.

DEVASTIRAN BISER LOVIŠTA

Vlasnica susjedne parcele Gordana Bonković ogorčeno govori kako je napravljeno nešto što nikom od domaćih nikad ne bi palo na pamet.

„Šokirala sam se kad sam, po dolasku u maslinik između moje i parcele obitelji Tudor, uz plažu Bila punta, vidjela jame pune vode. Istodobno, pošegane su dvije stoljetne masline koje je bivši vlasnik valjano održavao. Zaključila sam da je parcela prodana, što uopće nisam znala i nije poštivan stari običaj da se prvo ponudi susjedima. Novi vlasnik je najavio da će uz parcelu biti vrt, ali mještani znaju da se ta plod-

Inspektori su prekinule daljnje radove

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Lovište, Bila punta

„Novi vlasnik je najavio da će uz parcelu biti vrt, ali mještani znaju da se ta plodna zemlja zbog najezde divljih svinja ne može koristiti u te svrhe. Uz to, prvotni vlasnik je prevaren jer je bio odsutan kad su krenuli radovi. Ogorčeni smo jer to je prvi red do mora i biser Lovišta i nisu poštivani starosjedioci“

na zemlja zbog najezde divljih svinja ne može koristiti u te svrhe. Uz to, prvotni vlasnik je prevaren jer je bio odsutan kad su krenuli radovi. Ogorčeni smo jer to je prvi red do mora i biser Lovišta i nisu poštivani starosjedioci“, kazala je Bonković dodavši kako su parcele otvorenog tipa te prelaze preko susjednih, a sada će je novi vlasnik potpuno ograditi pa će

do svoje parcele morati preko plaže.

Mještanin Josip Tudor, inače s Hvara, kaže kako su masline na ženinoj baštini. „Ne poznajem novog susjeda niti sam s njim ikad razgovarao, ali držim da je red reći susjedima što će i kad raditi na međi. No, nije, a mogli smo mu i pomoći. Ovako, bager je oštetio među i suhozid je pao. Ne vjerujem da će tu biti

Milan Matijašević

Josip Tudor u supruginoj baštini

Gradilište na parceli i oštećeni suhozid

vrt, nego će se uz prvi red do mora, postaviti montažna kućica!?“, pita se.

VEPROVI ORU UMJESTO TRAKTORA

Njegov Ante dodaje kako je bager prokrčio plažu i uništio stoljećima stare suhozide, a kad zimi krene more, slijedi totalna devastacija. „Stari ljudi su ispod suhozida postavljali zemlju i sitno žalo da ih bolje zaštite od mora. A bager je zemlju odbacio i kad dođe ‘vrijeme po donjemu’ (lokalni naziv za stađun tramuntane i pulentade, op.a.), suhozidi će najvjerojatnije pasti. Taj Nijemac ili, ako hoćete Bosanac, u Lovištu je izgradio kuću, a mještani kažu da je bespravno izgradio i garažu. Mislim da će dovesti kamp-kućicu da bi ljeti uživao i da bi kuću iznajmljivao i zarađivao! Sve ostale priče može prodavati kome hoće! Na plaži je raskrčio put i oštetio suhozid u dužini oko 50 metara. Da, najavio je da će iznova napraviti, a pod izlikom da je nevrijeme polomilo masline, stari je vlasnik lani pošegao dio grana upravo na granici parcela. Da mi je rekao, ja bih to učinio“, govori Ante i pokazuje na tlo. „Ne trebamo orati! Dovoljno je baciti šaku kukuruza i veprovi sve preoru! Visok sam skoro dva metra, ali vjerujete li da veprovi, kao da su atletičari, skaču tako visoko da s grana dohvate plodove, pa i smokve!?“, izjavio je.

Također, na parceli je istovaren pijesak i postavljena je kamera uz solarno napajanje, ali nigdje nema obavijesti da je tu videonadzor! U Lovištu je samo dvoje mještana tražilo da ih se ne imenuje. Jedan je ustvrdio da su najskuplje i najpoželjnije lokacije u uvalama zaštićenim kroz plan Natura 2000, a mljevenje geološke podloge kojem su neki pribjegli te uklanjanje zelenila, značajno ruše vrijednost prostora. Drugi je rekao da “mnogi žele na svojim parcelama uz more montažne kućice, ali je tek Bosanac imao smjelosti krenuti u taj pothvat, a pobuna je samo stoga što je iz BiH - da je Nijemac većina bi šutila“.

LOVIŠTE KAO SINONIM ZA NEKRETNINSKE PROBLEME

Svi ostali su govorili poimenično i sve argumentira-

li. Anka Čaleta podsjeća da je Lovište odavno sinonim za nekretninske probleme

„Kad bi nekako oživjeli naši stari i ovo vidjeli, ponovno bi umrli! To sam u oči rekla i prvotnom vlasniku Franu Bonkoviću koji je i predsjednik mjesnog odbora. Uvjeravao me kako nije znao da novi vlasnik neće raditi vrt. Smiješno!“, kazala je. Kao potvrdu spomenutih problema, Lovištani podsjećaju na projekt Bili dvori. Na oduzetim parcelama niklo je apartmansko naselje u kojem nisu dobili posao nego je investitor krenuo u prodaju apartmana i sad je sve na sudu, a zainteresirani tajkuni čekaju da zgrabe plijen. Propalo je i pretvaranje Zadružnog doma u hotel s četiri zvjezdice: objekt je još zapušten i propada, zadrugari su ‘izbrisani’, a jedina šansa je, tvrde nam, da se uključi Općina te iskaže interes. No, kako kažu, to je upitno jer općina konstantno zanemaruje opće dobro, pa i problem kanalizacije. Ističu i problem obalnog pojasa i uvale Česminova koju je oštetila investitorica iz Ukrajine…

IDE STAĐUN OD NEVREMENA...

Ivo Matijašević tvrdi da ga apsolutno ne zanima što netko radi unutar svoja četiri zida, ali ga smeta što je razrovan biser Lovišta.

„To je kriminal! Tomaž iz Ljubljane već 25 godina dolazi kod mene, a kad sam mu poslao snimke što je investitor učinio, javio mi je da će dobro razmisliti hoće li zbog devastacije više doći! On i supruga bi svaki dan išli pješice na Bilu puntu te na povratku uvijek donosili vreću prikupljenog smeća kojeg su drugi ostavili! Parcelu koju je razrovao bager htio je kupiti čovjek iz Celja kako bi mu supruga čitala knjige ispod maslina. Na predjelu Križice je prije tri godine jedna žena uklonila makiju i posadila masline te uradila put do rta Lovište. Da smo čekali općinu, nikad ga ne bi bilo. Oplemenila je prostor, a mnogi su se bunili misleći da će tamo graditi hostel! Za Bilu puntu treba inzistirati ne na kazni nego na povratu u prvobitno stanje i svi će biti sretni i zadovoljni!“, kaže nam. A njegov otac Milan Matijašević podsjeća da dolazi stađun od nevremena, zbog čega će se situacija dodatno pogoršati.

„To je kriminal! Tomaž iz Ljubljane već 25 godina dolazi kod mene, a kad sam mu poslao snimke što je investitor učinio, javio mi je da će dobro razmisliti hoće li zbog devastacije više doći!“

„Pitam

se: koji lumen moraš biti da septičku jamu i gustijernu, bazen ili nešto slično radiš jedno uz drugo i 14 metara od obalnog pojasa?!“

Anka Bonković

Ante Tudor uz oštećeni suhozid

„Put se mora urediti, a strah me da više nikad neće biti kako treba. Moram priznati da mi je novi vlasnik po dolasku u mjesto izgledao normalno, ponašao se kao dobar i normalan čovjek, pa sam još više iznenađen“, kaže.

ZA SVAKU OSUDU, STIGLE I INSPEKCIJE

Ogorčen je i bivši poglavar Lovišta Vlado Srhoj koji podsjeća kako je uvala Bila punta djevičanska robinzonska plaža te je dio zaštićenog obalnog pojasa i europske ekološke mreže Natura 2000.

„I onda dođe netko sa strane i taj prostor naruši grubo i primitivno. To je za svaku osudu! Krivim tog čovjeka, ali manje nego naše ljude koji su mu dali potporu. U uvali Česminova je ostavljen samo jedan bor, uništen je čak i motar, a sad i Bila punta gdje su došle inspekcije i napravile zapisnik. Znači da se isplati rušiti prirodu i onda sve legalizirati! Za devastaciji Bile punte sam doznao nakon tjedan dana, ali je devastacija mjesta i morskog pojasa koji je svetinja počela iza Domovinskog rata s Bilim dvorima. Djevičansku plažu nitko nije smio dirati dok se ne riješi plan! Investitor je na ulazu u Lovište kupio 380 kvadrata i parcelu iskoristio skoro 100 posto te izgradio kuću s više od 400 kvadrata!“ kaže Srhoj dodavši kako je ‘ovo ljepota Božja’ i pita se što će im ostati ako se uništi nekoliko vala koje imaju. „Pitam se: koji lumen moraš biti da septičku jamu i gustijernu, bazen ili nešto slično radiš jedno uz drugo i 14 metara od obalnog pojasa?!“, izjavio je.

VLASNIK KOJI JE PRODAO PARCELU: DOĐE MI VRATITI MU NOVAC!

Frano Bonković investitoru je prodao spornu parcelu i kaže kako je riječ o državljaninu Njemačke koji s bratom posjeduje nekretninu na ulazu u mjesto. Kako kaže, prodaja još nije papirnato riješena i, formalno, parcela je još uvijek njegova. „No, to je manji problem, a veći je što ni po čemu nisam mogao posumnjati niti sam mogao zaključiti da ima drugačije namjere, da će uraditi ono što jest. Jer, rekao je da na toj parceli namjerava saditi povrće i razno bilje jer nema okućnice, a želi sa supru-

gom, kad ode u mirovinu, uživati uz more. Sve je radio dok sam bio kod stomatologa u Dubrovniku, što je za svaku osudu! Zbog velikog troška, Općina nam nije izašla dovela vodu do Bile punte i razumijem da zbog navodnjavanja treba vodospremu. Ali, prevršio je s iskopom septičke jame! Svi me mještani prozivaju kao da ja gradim, devastiram plažu i činim ekocid. Tvrdim da je kupac znao da tamo može samo posaditi vrt i postaviti šator“, govori Bonković, a prokomentirao je i navode mještana oko devastacije plaže. „Da bi se došlo do parcele, morali smo raskrčiti mnoga stabla i prilaz masliniku. Bager nije mogao zaobići plažu i pomorsko javno dobro. Tvrdim: plaža je sad bolja nego je bila! Zapravo, prije nije ni postojala, a komunalni redar je utvrdio minimalni utjecaj na javno dobro. Nismo ništa nasipali ni betonirali, a to je prvi put nakon pedeset godina da se plaža proširila i vratilo žale koje more stalno ‘gura’ ka maslinicima. Sve je rađeno 10 metara od granice s pomorskim dobrom, a prva jača kiša će isprati zemlju pa će se vidjeti da je sve kako treba. Zaštitit će se i suhozidi, a dođe mi da zbog kršenja dogovora vratim novac i tako se iskupim susjedima!“ kazao je Bonković.

‘IMA I VEĆIH PROBLEMA’

Komunalni redar Općine Orebić Tonći Čulina ističe da je najvažnije što su prekinuti radovi te naglašava kako je postavljena tabla upozorenja, no ona je sada uklonjena.

„Da su radovi nastavljeni, kazna bi bila ogromna i ‘boli glava’! Tablu sam fotografirao, ali nisam nadležan da utvrdim nastalu štetu. Sve je prijavljeno nadležnom tijelu koje je potom izašlo na očevid i utvrdilo stanje. Vidjeli ste kakvo je stanje, osobno ne podržavam bilo što bez odobrenja nadležnih, a iritira me što puno veći problemi prolaze ispod radara, a ljudi su se sad uhvatili ove stvari. Da živite ovdje, sve bi vam bilo puno jasnije. Nisam sudac, ali ljudi svašta rade, a na terenu vidim puno gore stvari koje nitko ne prijavljuje! No, čovjek je pogriješio, to će se procesuirati i zakonski riješiti, čovjek je priznao da je pretjerao i platit će kaznu, ali nije betonirano, samo je prošao s bagerom, poravnao i probio pri-

Može li kiša isprati tragove bagera na plaži

„Da su radovi nastavljeni, kazna bi bila ogromna i ‘boli glava’! Sve je prijavljeno nadležnom tijelu koje je potom izašlo na očevid i utvrdilo stanje. Vidjeli ste kakvo je stanje, osobno ne podržavam bilo što bez odobrenja nadležnih, a iritira me što puno veći problemi prolaze ispod radara, a ljudi su se sad uhvatili ove stvari“

Vlado Srhoj

stup. To će prva kiša dovesti u prvotno stanje i to nije nešto nepopravljivo. Ali, ljudi su reagirali kao da je neki linč i to me izbaci iz takta! Pa ljudi, stanite malo na loptu i pogledajte o čemu se radi, ono su sve benigni zahvati na terenu, ali neka se zbog javnosti vidi da se ne može raditi kako tko hoće. Žalim što se ne rješavaju puno veći

problemi“, govori Čulina dodavši kako je osobno prijavljivao nelegalne gradnje kuća, ali kako se ništa ne poduzima. Zbog su slučaja na teren izišle inspekcije zaštite okoliša, kao i Lučka kapetanija, a još se čeka i građevinska inspekcija koja će utvrditi stanje i, eventualno, izreći mjere.

Tragovi bagera na Biloj punti vide se i nakon tjedan dana (1)

Ivo Matijašević

Vino, kokteli i elegancija – večeri za istinske hedoniste u Piano Baru

U elegantnom ambijentu hotela Lero, Piano Bar svakog utorka i četvrtka postaje središte vinskog užitka i gastronomskog doživljaja. Posebno osmišljeni Wine Tasting donosi pomno odabrana vina iz različitih hrvatskih regija, uz antipasti platu koja savršeno naglašava svaki okus i aromu. Za 38 € po osobi, gosti imaju priliku istražiti bogatstvo domaćih vina u opuštenoj atmosferi, uz stručno vodstvo sommeliera s

međunarodno priznatim WSET certifikatom. Njihovo znanje i pristup svaku vinsku večer pretvaraju u jedinstveno iskustvo – edukativno, inspirativno i ispunjeno užitkom.Za 38 € po osobi, gosti imaju priliku istražiti bogatstvo domaćih vina u opuštenoj atmosferi, uz stručno vodstvo sommeliera s međunarodno priznatim WSET certifikatom. Njihovo znanje i pristup svaku vinsku večer pretvaraju u jedinstveno isku-

stvo – edukativno, inspirativno i ispunjeno užitkom.

A svakodnevno, od 17 do 23 sata, Cocktail of the Day nudi novi koktel svakog dana po cijeni od 10 € – savršen izbor za lagano večernje opuštanje uz glazbu i profinjeni ambijent Piano Bara.

Piano Bar – Hotel Lero, Dubrovnik Wine Tasting: utorkom i četvrtkom

Cijena: 38 € po osobi (uključena antipasti plata)

Za one koji znaju uživati u svakom gutljaju

Kako se u Gradu živjelo 1925. godine?

U Dubrovniku je loša situacija, jer je žito skuplje od vina , a pada i cijena duhana, pa se mnogi iseljavaju

Prelistali smo brojeva Dubrovačkog lista iz 1925. godine. O kojim god se vremenima radi, prije tisuću, stotinu godina ili danas, uvijek ima problema, samo što su oni drugačiji. Niti je prije bilo bolje, niti je danas, neke stvari su bile bolje prije, neke su sada, ali u globalu svako vrijeme nosi svoje izazove

Na web stranici Dubrovačke knjižnice prelistali smo brojeve Dubrovačkog lista iz 1925. godine, koje su prebačene u digitalni format pa donosimo najveće zanimljivosti, odnosno kako se u gradu pod Srđem živjelo između dva svjetska rata. Glavni i odgovorni urednik bio je Stijepo M. Bjelovučić, a novine su izlazile na šest stranica. Eto koliko su ljudi prije samo 100 godina bili manje izloženi informacijama. Sve što se u cijelom tjednu dogodilo u Dubrovniku, ondašnji stanovnici čitali su na svega par majušnih stranica od kojih je čak pola bilo ispunjeno raznoraznim oglasima. Dubrovački list, za razliku od drugih novina toga doba, slovio je za nepristrani tjednik, bar su se oni tako izjašnjavali.

Neki tekstovi pisani su na ekavici. U prvom broju 1925. godine pod naslovom Dubrovnik kao lečilište piše se o velikom broju sunčanih sati ‘u mesecu decembru 1924.’ No autor teksta zaključuje da braća Slaveni „ni ovog decembra nisu hrlili na naše sunčane litice, jer oni još neznaju obožavati ni Sunce ni svoje more“. A u zaključku teksta donose se dokazi koliko je prosinac bio sunčan odnosno govori se o stanju atmosfere, broju vedrih, sunčanih i kišnih dana. Kiša je padala samo tri dana i to u prvom tjednu prosinca. Sve je ove podatke Dubrovački list dobio „dobrotom lučkog poglavara“. Eto, da lučki poglavar nije bio dobar, mi nikad ne bismo saznali da je u prosincu 1924. bilo samo tri dana kiše.

Dubrovački list obilježava desetogodišnjicu smrti Pera Budmanija, gimnazijskog profesora, a autor sipa superlative.

NEOBIČAN POJAV

“Po svem tom biva jasno da je Budmani bio neobičan pojav, koji bi 35 do 40 bezsmrtnika akademije (bio ja-

ko obrazovan op.a.) lako pod kapu spravio. Kakav je bio čovjek, znadu samo oni, koji su imali sreću s njime pobliže općiti. Reklame, samohvale, taštine, on nije poznavao. Njegova skromnost prelažaše sve granice. Godine 1861. uzme najkrasniju dubrovačku djevojku, Emiliju, kćer liječnika Frana Lopižića”, piše, među ostalim, autor na skoro čitavoj stranici, odnosno jednoj šestini cijele novine. Braća Topalović iz Bosne daju mali oglas u kojem stoji: „Sijena zdravog, suvog, presanog u balama, imademo svaku količinu na lageru“. Dubrovčani se ne moraju bojati ni za svoje drage pokojnike, jer kako stoji u još jednom malom oglasu „Ima na skladištu bogati izbor ukrasa za mrtvačke sanduke“. Inače, u oglasima svakoga broja Dubrovačkog lista stoji plovidbeni red parobroda. Dubrovnik je, pazite sad ovo, skoro svaki tjedan povezan s Hullom, Londonom, Liverpoolom, Swanseajem, Glasgowom, a sa Trstom i češće, a ponekad čak ima linija za Alexandriju. Danas tijekom zime jedva da ima ikoji let, a onda si s Britanijom bio povezan kao sada s Koločepom. S obzirom na tako veliki pomorski promet vodi se dijalog kako povećati kapacitet gruške luke. Jedan od prijedloga je zatvoriti prolaz između Babinog kuka i Dakse odnosno napraviti lukobran. Na taj bi se način gruška luka mogla povećati, jer valovi tom rutom više ne bi prolazili.

Piše se i o sportu, posebno o nogometu odnosno klubovima GOŠK i Jug (tada su bila dva kluba). Novinar koji izvještava o utakmici opisuje svakog igrača spektakularnim rječnikom. Vernazza je bio „siguran i neustrašiv, ali malo više ozbiljnosti mu ne bi škodilo“. Šušteršić, nova akvizicija na centrahalfu, „zadovoljio je, ali se opaža neuigranost s okolnim igračima“. U navali svi dobri „osim Tume koji nije zadovoljio. Odveć komodan igrač, da bi se i par metara potrudio po

Dubrovnik je, pazite sad ovo, skoro svaki tjedan povezan s Hullom, Londonom, Liverpoolom, Swanseajem, Glasgowom, a sa Trstom i češće, a ponekad čak ima linija za Alexandriju. Danas tijekom zime jedva da ima ikoji let, a onda si s Britanijom bio povezan kao sada s Koločepom

Po našim ulicama

vide se prve skupine stranaca, koji su nakon zimskog zastoja sada opet počeli da nas posjećuju u većem broju. Ni hoteli nijesu sada pusti, sad je u svakom lijepi broj gosti, po spolu su većinom dame. Od stranih državljana najveći je broj Austrijanaca, kojim poboljšane valutne prilike omogućuju boravak na jadranskoj

Rivijeri

loptu“. Mitrović „se lijevo ne snalazi, pak se na njega pred golom ne može računati“. Novinar (ne piše mu ime) toliko je taktički genijalan da bi mu pozavidjeli Guardiola i Ancelotti. Čak je na kraju teksta dao i ocjenu za gledatelje. „Publike je bilo dosta. Istočna strana kao uvijek smeta, vrijegja i izazivlje. Ovoga puta je bilo nešto jedinstvenije, i ozbiljni ljudi su podjetinili“. Mn Izgubili ruku u pucnjavi za Božić Početkom siječnja 1925. godine na dubrovačkim se ulicama slavi pravoslavni Badnjak. Tom prilikom, vojnici mjesnog garnizona sa svojom muzikom uz pratnju sokolskog društva s muzikom i Orjune pronijeli su preko grada iskićene barjake uz radosno pucanje. Pukovnik Piletić čestitao je okupljenoj vojsci božićnu svečanost, te je održao patriotski govor. Jebiga, radosno pucanje za Božić u Dubrovniku nije bilo svima radosno. Frano Brunsko u Gružu i Vaso Mitrininović izgubili su ruku, prvomu je raznio trombun, a drugomu maškuo.

Nije lako ni brodu Pasquale Costa iz Messine kojeg je „bura bacila prema Koločepu“. Parobrod „Hrvat“ Jadranske Plovidbe pritekao je u pomoć, pa je tako brod spašen i doveden u Gruž. Pomorski promet u to je doba naravno broj jedan, ali nije naodmet ni željeznički. Tako novinski naslov vrišti kako je Dubrovnik napokon povezan sa Srbijom.

“Dne 25. januara 1925. dan je za Dubrovnik koji treba ubilježiti. Toga dana prvi voz prolazi novom prugom Užice-Vardišće, te je postignut toliko željeni spoj Srbije preko Sarajeva s Jadranskim morem. Teško je kazati unaprijed svu korist, koju će Dubrovnik imati od toga”.

Francuski putopisac Pierre Lotti te godine izbacuje zapise s putovanja među kojima je posjetio i naš grad. Ovako o njemu piše zadovoljan dubrovačkim GUP-om: “Grad Dubrovnik je jedan sredovječni dragulj, još uvi-

jek pošteđen od modernog napretka. Nikakva nova građevina ne nagrgjuje ovaj grad prošlosti. Na trgovima mnoštvo bizarnih, malenih spomenika, starih kipova i antiknih zdenaca”.

Ima u Dubrovačkom listu i crne kronike. Bilježe kazneno djelo provale u Gružu. „Nepoznati lopovi počinili su kragju u Villi Ružici. Vlasnik je čuo da neko po kući ide, te je brzo skočio, ali lopovi pobjegoše i ponesoše sobom jedan kaput”.

A pazite sad ovo kako se izvještava o silovanju gdje se žrtvi piše puno ime i prezime: „Ivan Ljolje u Gružu je pokušao da siluje maloljetnu Mariju Anić. On je poveo u baraku nudeći joj da će joj naći bolje mjesto za služenje. Ivan Ljolje ima 31 godinu, rodom je iz Žitomislića u Hercegovini, a sada je radnik u Gružu. Bio je već jednom okrivljen zbog silovanja. Kad mu se silovana otrgla, on joj nudio 100 dinara da muči, ali ona se nije osvrtala, već je pobiegla iz barake i prijavila jednome žandarmu“.

POBOLJŠANE VALUTNE PRILIKE

I tad je riba bila skupa. Ovako se o njoj izvještava: „Odavno nijesmo donijeli informacija sa ribljeg tržišta premda je i to jedan redoviti naš proizvod. U ovo zadnje zimsko doba (tekst je iz veljače op.a.) uslijed neobično povoljnih, skoro ljetnih vremena, ni ribe nije falilo. Ipak iako je i toga napretek bilo, cijene osobito boljoj vrsti ribe, uvijek su pretjerane“. Stiže Uskrs, a time i nova turistička sezona. Sve je prije stotinu godina isto kao danas. Broje se gosti, popunjenost hotela.

“Po našim ulicama vide se prve skupine stranaca, koji su nakon zimskog zastoja sada opet počeli da nas posjećuju u većem broju. Ni hoteli nijesu sada pusti, sad je u svakom lijepi broj gosti, po spolu su većinom dame. Od stranih državljana najveći je broj Au-

strijanaca, kojim poboljšane valutne prilike omogućuju boravak na jadranskoj Rivijeri, dok Čeha još nema, iako je najavljeno da bi ih i ove godine imalo stići do stotinu hiljada” - objavili su.

U Uvali Tiha u Cavtatu postoji lječilište, a diče se najsitnijim pijeskom i posebno uređenim sunčaonama. Potencijalnim posjetiteljima naglašavaju da je tuberkuloza pluća isključena. Što to točno znači? Da ne primaju oboljele od te bolesti? Kako god u oglasu stoji da su im cijene umjerene. U istom broju Dubrovačkog lista prodaje se kuća u Pilama s devet soba. Vlasnik također ističe da je cijena – umjerena. Što god to značilo. Pa je li ovo umjereno ili skroz genijalno? Opet igra Jug protiv GOŠK-a, a pošto je to utakmica visokih tenzija vodi je sudac iz Splita, no nikako nije oduševio novinara koji piše da je Burić „sudio jadnije od početnika. Nažalost, Burić će proći nekažnjeno, jer delegat susreta nije došao“. Hahahahahah, pa koju su sportski novinari imali slobodu u izražavanju, ovo je spektakularno za čitati. Primjerice, u jednom tekstu stoji opis za Srinčića da je „plašljiv kao zec“. Dubrovčani – za ovo nikad nisam čuo - procesijom obilježavao obljetnicu Velike trešnje. Eto, do jučer se održala zavjetna procesiju u spomen na najveću prirodnu katastrofu Dubrovnika, a danas tome ni traga. Baš zanimljivo.

Sad smo u lipnju 1924. Zahuktava se sezona, pa je i zabave sve više. „Koncerat je svakog dana pred Dubravkom i u Lapadu, a svakog četvrtka i nedjelje pred Općinskom kavanom“.

Međutim, nije sve ljeti idila. Dogodila se ‘avijatičarska nesreća’. ‘Aeroplan’ je pao, a momčad je ubijena, izvještava Dubrovački list i onda donosi detalje. „Dvadesetak metara od mora, u blizini Ville Solitudo stajao je skrhan aeroplan. Oko njega u nedalekoj distanci ležali su potpuno izmrvarene i iznakažene lješi-

ne trojice mladih naših ratnika. Taj dio ‘izmrvarene i iznakažene lješine’ je boldan kako bi se čitatelju, valjda, dvaput stomak okrenuo. Eto i tad su mediji bili teško žutilo, a čitatelji su obožavali gutati vijesti crne kronike. Ljudska priroda je oduvijek ista. Valja kazati kao epilog ove priče da je Kosta Vasiljević pohrlio na mjesto tragedije, ali da ga je srce izdalo od uzbuđenja. Eto dokaza da crna kronika doslovno ubija!

EPIDEMIJA OSKUDICE IZMJENE MISLI

A u Gruškom polju traje pucačka obuka za vojne regrute. „To proizvodja takovu buku, da ljudi i poslovnice, koje su u blizini, ne mogu da obavljaju svoje poslove. Poglavito, ako čovjek imade tada jedan telefonski razgovor, pucnjava mitraljeza ga tako zagluši, da apsolutno ništa ne čuje“.

I onda su postojali mali oglasi za osobne kontakte. Tako se Dalmatinac Primorac želi upoznati s mladom učiteljicom, ženidbe radi. Govori da mu se ponude pošalju u Upravu lista pod brojem 907. Drugi oglas je još genijalniji. Pa kaže: „Primorac ispod Biokova u oskudici izmjene misli traži dopisivanje sa jednom mladom učiteljicom. Cijenjene ponude slati na Upravu lista pod broj 908“. Kako vidimo, i prije stotinu godina trajala je epidemija oskudice izmjene misli. I tada su Dubrovčani zabadali nos u privatne živote svojih sugrađana.

“V.R. je prijetio revolverom svojoj ženi E. ako se ne ostavi ljubavnika G.S. Prekjučer u srijedu kada su prijetnje došle do vrhunca pobjegla je E. i sakrila se s onim tre-

Dogodila se ‘avijatičarska nesreća’. ‘Aeroplan’ je pao, a momčad je ubijena, izvještava Dubrovački list i onda donosi detalje. „Dvadesetak metara od mora, u blizini Ville Solitudo stajao je skrhan aeroplan. Oko njega u nedalekoj distanci ležali su potpuno izmrvarene i iznakažene lješine trojice mladih naših ratnika”

ćim ravno u podrum „Trgov. kavane“ odakle ih je policija izvela na čist zrak na zadovoljstvo publike koja se bila okupila. V.R. je zaplijenjen revolver kojim je prijetio ženi – prazan”, objavljeno je. Zanimljivo kako je u sljedećem broju došao demanti na ovaj tekst, gdje supružnici ističu kako nema treće osobe.

Prije stotinu godina policija se brinula o javnom moralu što znači da se žene u javnosti nisu mogle baš oblačiti kako im se prohtjelo. Ali policija bi nekad prekardašila svoje ovlasti pa Dubrovačkom listu „iz gragjanstva javljaju na prenagli postupak mjesne policije u zaštiti javnog morala“. Nažalost, u tekstu se uopće ne može shvatiti ni što to policija točno radi, ni što su

„prenagli postupci“, a ni što je, ustvari, taj „javni moral“. Prije jednog stoljeća život na hrvatskoj obali nije bio nimalo lagodan. Malo turizma, škrta zemlja, bolesti vinove loze. Zbog toga iseljava ogroman broj ljudi. U dramatičnom tekstu iz kolovoza 1925. gradonačelnik Melko Čingrija (eto koliko je dramatično kad on piše umjesto novinara) piše kako je čak 5 posto čitavog pučanstva s Jadrana zbog nevolje iseljeno. Najveći problem je, ističe se u tekstu, što je „vino prema žitu jeftino, a Primorje nema žita, nego glavno vina. Da jad u tom pogledu bude veći, filoksera je neke krajeve baš sada utukla - Korčula“.

Kako promijeniti iseljavanje stanovništva, koje je rješenje? - pita se gradonačelnik Dubrovnika, pa daje odgovor.

“More pruža razne koristi, ali glavna korist mora jest kao svjetskog druma, jer ono je najbolje sredstvo za megjunarodnu izmjenu dobara, najvažniji faktor u megjunarodnoj trgovini. I po tom od sebe dolazi da je najpreća potreba našeg Jadrana, razvitak pomorstva i tim u vezi, pomorske trgovine ili drugim riječima prometno iskorišćenje mora”, zaključuje se u glavnoj temi broja.

Evo još jednog dramatičnog teksta gdje se govori da su crni dani došli, a za Župu dubrovačku još su crniji. Tamo, naime, podbacila sadnja duhana, a i ono što je uspjelo nije postiglo neku veliku cijenu – samo pola od prošlogodišnje. Bez obzira na svo to crnilo, slavi se Božić i Nova godina, te se s nadom gleda u budućnost.

Evo, kako vidite dragi čitatelji, uvijek je grozno. O kojim god se vremenima radi, prije tisuću, stotinu godina ili danas, uvijek ima problema, samo što su oni drugačiji. Niti je prije bilo bolje, niti je danas, neke stvari su bile bolje prije, neke su sada, ali u globalu svako vrijeme nosi svoje izazove. Problem nije u ekonomiji, nego u glavama, a ljudska svijest, za razliku od tehnologije, jako se sporo razvija. Jedino kako cijelom društvu može biti bolje jest u napretku kolektivne svijesti. Nažalost, taj napredak je spor, a nije ni linearan. Ima puno uspona i padova. Uostalom, samo petnaestak godina nakon ovih tekstova u Dubrovačkom listu došlo je do najvećeg ponora čovječanstva u povijesti. Drugi svjetski rat koji se praktički jučer dogodio najbolje je pokazao i dokazao kako čovječanstvo na sebi ima još jako puno raditi.

Prije jednog stoljeća, život na hrvatskoj obali nije bio nimalo lagodan. Malo turizma, škrta zemlja, bolesti vinove loze. Zbog toga iseljava ogromna broj ljudi. U dramatičnom tekstu iz kolovoza 1925. gradonačelnik Melko Čingrija (eto koliko je dramatično kad on piše umjesto novinara) piše kako je čak 5 posto čitavog pučanstva s Jadrana zbog nevolje iseljeno. Najveći problem je, ističe se u tekstu, što je „vino prema žitu jeftino“

Analiza trenutne hrvatske svakodnevice

DOSTA JE VIŠE! Oni koji ne

znaju ni koja nam je zastava, neće nas učiti domoljublju

Što se ovo događa u Hrvatskoj, pitanje je kojim već duže vrijeme započinju brojni razgovori među ljudima. Nikome nije jasno kako smo se u 21. stoljeću pretvorili u ovakvu balkansku, krkansku pripizdinu, goru nego ikada. U ritmu loših pjevača, srpskih cajki i ostalih lakih narodnih ritmova i nota, tu odrasta jedna generacija koja se pretvara u skupinu s posebnim društvenim potrebama. Možda je takvih uvijek bilo, ali definitivno nisu bili dominantna većina organizirana u milijunske internetske grupe jednako socijalno oštećenih pojedinaca.

Najveće je prokletstvo interneta, kao nepresušnog izvora informacija, što je istovremeno i nepresušni izvor dezinformacija. Kao što loša vijest uvijek putuje brže od dobre, tako je svijet ubrzanih promjena, umjesto društva znanja, ubrzano postao društvo neznanja, dezinformacija, laži i namjerne manipulacije. I to je odgovor na pitanje što se događa u Hrvatskoj. Dominacija gomile dezinformiranih ljudi, koji su pod jakim utjecajem slučajnih ili namjernih laži, izmanipulirani zbog višeg cilja brojnih interesa jer sve je prolazno, ali oni nikada.

TU NEMA GRBA DUBROVNIKA!

Što se u Hrvatskoj događa zadnjih mjeseci? Dogodila se totalna erupcija neznanja, kolektivna amnezija osnovnih pojmova s kojima smo do jučer živjeli. Jedna od njih je tako banalna činjenica poput hrvatske zastave. Vjerovali ili ne, među nama odrasta generacija koja nije savladala ni to kako izgleda službena hrvatska zastava, a galame da vole Domovinu. Valjda je to osnovno?! Veliki domoljubi, a mašu zastavama s Temua. Već na hipodromskim koncertima, kao i prethodno na Stradunu, na utakmicama i brojnim manifestacijama posljednjih godina, do splitskog prosvjeda, postalo je jasno kako euforična gomila maše sa zastavama koje nisu službene hrvatske.

Nema na tim siromašnim zastavama naše prekrasne krune na štitu s utkanim grbovima pet hrvatskih, povijesnih regija. Nema grba naše slavne Dubrovačke Republike među njima! Nema tog veleb-

nog simbola o tome kako smo bili država... Država!.. dok je sve ostalo bila raja, pusta raja. A danas, sto godina nakon ovih slavnih Vojnovićevih redaka, ono što je nekad bila Država, očito je izdominirala raja. Možda zastave s kojima mašu ipak nisu tek plod neznanja, nego jasna poruka da je ta država nekima još uvijek upitna. I to najviše boli. Ne trebaju nam Srbi pored ovakvih Hrvata.

ZA TAJ SMO BARJAK PROLILI KRV

Za one koji možda ipak samo ne znaju, naša službena zastava Republike Hrvatske u upotrebi je još od donošenja zakona 21. prosinca 1990. godine, dakle gotovo punih 35 godina! Za nju se prolijevala krv! Ona je simbol ratne pobjede i ponosa!

Ta zastava i taj grb, kojega se neki srame, dokaz su povijesnog ostvarenog sna. Nikakve povijesne zastave, kako im tepa raja, da prikrije svoju namjeru, ne mogu baciti sjenu na povijesni trenutak i povijesnu pobjedu u kojoj su Hrvati dobili državu.

Kome taj trenutak smeta i tko ga negira mahanjem zastava koje nisu službene hrvatske? Sve povijesne zastave pošle su u povijest onoga trenutka kad smo dobili državu i ozakonili njene simbole. Onaj koji danas maše s bilo kojom drugom zastavom osim službene hrvatske, ruga se stoljetnom snu Hrvata o državi kao da se on još uvijek nije ostvario. Možda tim ljudima i nije, ali onda nisu iz Hrvatske ili nisu Hrvati. Možda su im braća četnici, ne bi

Nema na tim siromašnim zastavama naše prekrasne krune na štitu s utkanim grbovima pet hrvatskih, povijesnih regija. Nema grba naše slavne Dubrovačke Republike među njima! Nema tog velebnog simbola o tome kako smo bili država... Država!.. dok je sve ostalo bila raja, pusta raja. A danas, sto godina nakon ovih slavnih Vojnovićevih redaka, ono što je nekad bila Država, očito je izdominirala raja.

Piše Lucija Komaić foto Zvonimir Barisin / Pixsell, Hrvoje Jelavic / Pixsell

Netko jako dobro

zna kako izgleda naš prekrasni barjak s pet povijesnih regija u kruni, među kojima je i grb Dubrovačke Republike. Zna da smo u tom ratu pobijedili i da imamo Državu. Zna da nam izložbe nisu ama baš nikakva prijetnja i niti jednog stvarnog hrvatskog branitelja ne vrijeđaju više od pogleda na pokradenu Domovinu iz koje ljudi iseljavaju.

bio prvi put da se ne mrze, kao ni prije.

No, postoji i znatno veći problem od same zastave. Bila je korona, nastava online, prije toga štrajkovi u obrazovanju, neuspjele reforme... Možda, eto, ta neka djeca nisu savladala osnovne pojmove domoljublja poput recimo toga kako nam izgledaju zastava i grb. Ali, ne znati da smo u Domovinskom ratu pobijedili Srbe i njihovu velikosrpsku politiku je šokantno. Da, vjerovali ili ne, događa nam se pred očima generacija koja ne zna da smo u posljednjem ratu pobijedili. Mi smo pobjednički narod koji već tri desetljeća živi svoju slobodu i suverenost. Nitko nam nije prijetnja osim nas samih.

SRBI SU DANAS NIKAD JADNIJI

Gdje je danas velikosrpska politika koja je nanijela

zlo nama, ali sustavno to radi, desetljećima i vlastitom narodu? Ta politika nikad nije bila jadnija. Na istoku joj stare priče, na zapadu ništa novo, a unutra građanski rat. Sukob ljudi koji više ne žele trpjeti tu poraženu politiku. Revolucija je krenula iz Novog Sada, zbog pada nadstrešnice koja ja ubila ljude i djecu, zbog korupcije. I što mi danas radimo tim ljudima, toj djeci iz Novog Sada? Tim ljudima koji su žrtva iste zločinačke politike kao i mi i protiv nje itekako prosvjeduju? Kad dođu u naš prekrasni Split, iz poražene Srbije, umjesto da ih podržimo, mi ih istjeramo s fantomkama.

U maniri najgorih četnika, istjerali smo djevojčice koje su tu došle pjevati narodne pjesme umirovljenicima. Ništa te cure nisu veličale, kao što to ne rade ni doma. Bili su tu tek neki obični ljudi, većinom vjerojatno jednaki mrzitelji zločinačke velikosrpske politike kao što smo i mi.

MIR SE SLAVI CIJELU GODINU Nakon vikenda u režiji ljudi s maskama, naprosto se čovjek mora zapitati jesmo li mi u nekom ratu, a da to ne znamo? Tko je to zaspao na straži i pustio curice iz Novog Sada da uđu?! Zamislite, curice! Obucite odore, krenimo u rat! Ni bijeda, ni korupcija, ni uhljebi, ni pljačka, ni otimačina, nisu povod za to, nego srpske curice koje pjevaju. Ne cajke, to može, nego curice!

U Vukovaru se pripremala izložba na temu srp-

Na prosvjedu u Splitu okupljeni sudionici i sami ogranizatori mahali su zastavima koje nisu službene zastave Republike Hrvatske i temelj naše državnosti već 35 godina!

Za ove iz Splita i one koji to još ne znaju, ovo je službena zastava Republike Hrvatske! Simbol pobjede, slobode i državnosti!

skih žena i primirja u Prvom svjetskom ratu. Pazite ovo. Žena. Primirja. U Prvom svjetskom ratu koji je završio prije više od sto godina. Sto godina! Znate koga može uznemiriti i isprovocirati ova tema? Samo nekoga tko slavi rat, umjesto mira. Samo nekoga tko mrzi žene, možda je na dubrovačkom popisu?! I da, baš u studenom treba slaviti mir. Upravo tada. U tih smo sto godina imali nove ratove. Nove žrtve, nove genocide, stotine tisuća ljudi smo izgubili, a nestajemo i u miru. Zločinačka politika kriva je za Vukovar. Krivi su zločinci od ljudi koji ne žele mir. Prepoznat ćete ih po maskama, divljanju i prijeziru prema svemu kulturnom.

SKUPINA S POSEBNIM DRUŠTVENIM

POTREBAMA

Izmanipulirana skupina s posebnim društvenim potrebama nije sama kriva za svoje sramotne postupke. To je jedna pomalo tužna generacija koja ima sve, ali nema ništa. Imaju mir, ne znaju kako je stravično živjeti u ratu. Imaju slobodu, ne znaju koliko je stoljeća u cijelom svijetu netko ginuo da bi to danas bila uzvišena vrijednost za koju se nikada ne prestajemo boriti. Imaju internet, nepresušno vrelo informacija i znanja, a oni tako olako prigrle dezinformacije. Imaju Hrvatsku, ne znaju kako je težak bio put do te državnosti pa im ništa nije sveto pa ni taj barjak, ni taj grb, ni ta sloboda o kojoj su spjevane himne koje i danas lede krv u žilama. Imaju želju voljeti Domovinu, a nisu svjesni da je svojim postupcima mrze i čine joj nenadoknadivo zlo. Igraju se s njenom budućnosti.

NETKO OVO NAMJERNO RADI

Ali, nisu oni krivi. Netko u svemu ovome jako dobro zna što radi. S ovim talogom društva s posebnim potrebama krenuli su samo zato što je tako najlakše. Netko jako dobro zna kako izgleda naš pre-

krasni barjak s pet povijesnih regija u kruni, među kojima je i grb Dubrovačke Republike. Zna da smo u tom ratu pobijedili i da imamo Državu. Zna da nam izložbe nisu ama baš nikakva prijetnja i niti jednog stvarnog hrvatskog branitelja ne vrijeđaju više od pogleda na pokradenu Domovinu iz koje ljudi iseljavaju.

Što je problem s krunom na našem grbu? Možda zatvorena priča u kojoj nema mjesta za Srce ponosno? Je li to pozadina? Hoćete li reći da zveckate fantomkama po Hrvatskoj, izmišljate neprijatelje u liku i djelu djevojčica i huškate rulju jer se nadate novom ratu? Jer samo novi krvavi rat može nanovo krojiti bilo kakve granice. Nije tajna, postoje oni koji ih sanjaju, o njima pjevaju, zbog njih slave najmorbidnije povijesne zločine, zločince i zločinačke režime.

Falsificiraju povijest jer su poraženi. Da barem nisu moralne pičke pa da to i otvoreno priznaju umjesto da glume da je to samo ljubav, da je to samo za dom. Nažalost, ljevica u Zagrebu je nasjela na ove provokacije. Puta nazad više nema. Iselit će još stotine tisuća ljudi dok će izmanipulirana masa raspravljati o tome što se smije, a što ne smije vikati u Hrvatskoj.

A zaključak je tako jednostavan. Imamo Hrvatsku. Imamo prekrasni službeni barjak. Ratni smo pobjednici. Imamo hrvatski narod izvan Domovine kojemu ćemo najviše pomoći tako da budemo uspješna, civilizirana i bogata zemlja, najprije duhom. Imamo mir. Imamo mogućnost raditi. Samo o nama ovisi kakva će ovo biti zemlja u budućnosti. I nitko nam više nije prijetnja osim ovih lažova koji nas uvjeravaju da ništa od toga nemamo. Ni Državu, ni zastavu, ni grb, ni mir, ni sigurnost, ni budućnosti. Ne dajmo im da uspiju!

Gdje je danas velikosrpska politika koja je nanijela zlo nama, ali sustavno to radi, desetljećima i vlastitom narodu?

Ta politika nikad nije bila jadnija. Na istoku joj stare priče, na zapadu ništa novo, a unutra građanski rat. Sukob ljudi koji više ne žele trpjeti tu poraženu politiku.

smo

Adi Šoše otvara bogat zabavni program

PREDSTAVLJEN PROGRAM Šoše otvara

‘Advent na Vojnoviću’, slijede brojni koncerti, ali i fenomenalna gastro ponuda na kućicama

“Gledali smo da zadovoljimo sve ukuse, da svi pronađu nešto za sebe“, poručio je Marko Potrebica

Narodni’ festival bit će  moto i ovogodišnjeg

Adventa na Vojnoviću koji se održava u Studentskom domu gdje će nastupiti brojni zabavljači uz bogatu gastronomsku ponudu. Direktor Studentskog centra Dubrovnik Marko Potrebica predstavio je ovogodišnji program koji je, kako je naglasio, unaprijeđen i poboljšan s bogatom gastronomskom ponudom na kućicama.

Avent na Vojnoviću otvara se u petak. 28. studenog, koncertom popularnog Adija Šoše. “Gledali smo da zadovoljimo sve ukuse, da svi pronađu nešto za sebe. Nastavljamo s programom ‘Vonki utorkom’, a petak je rezerviran za nešto zvučnija glazbena imena. Zabava je zagarantirana, ulaz besplatan, tijekom tjedna marende... Festival će otvoriti Adi Šoše 28. studenog koji je postao prava regionalna zvijezda i uvjeren sam da će to biti spektakl. Gulliano i Diktatori nastupit će 2. prosinca, 5. prosinca će nastupiti Lidija Bačić, 9. prosinca Sabioncello bend, a 12. prosinca Hrvatske ruže.

Vjerujem kako će program Vonki utorkom privući ljude jer to je običan dan u tjednu i mi ga želimo učiniti privlačnim. Nakon Hrvatskih ruža nastupa Magazin 19. prosinca, a 23. prosinca dolaze Bosutski bećari. Na Božić nemamo koncert, a na Svetog Stjepana nastupa Silente. Jole će nastupiti 29. prosinca kada se nadamo fenomenalnoj zabavi. Matko i Brane dolaze 30. prosinca i taj će koncert trajati do 2 sata poslije ponoći”, predstavio je Marko Potrebica. Koncert Matka i Brane zapravo će biti doček prije dočeka.

Zahvalio je susjedima Studentskog doma na razumijevanju i podršci.

“Cijene su prihvatljive, a kvaliteta je vrhunska”, poručio je Potrebica. Po prihvatljivim cijenama, tijekom Adventa na Vojnoviću će se moći uživati u bogatoj gastro ponudi, poput kobasica, panirane piletine i vučene svinjetine u lepinji, tortilja, graha s kobasicom, sarmi, šporkih makarula, više verzija prikala, štrudelu, ali i kuhanom vinu i najboljem kuhanom ginu u gradu.

Po prihvatljivim cijenama, tijekom

Adventa na Vojnoviću će se moći uživati u bogatoj gastro ponudi, poput kobasica, panirane piletine i vučene svinjetine u lepinji, tortilja, graha s kobasicom, sarmi, šporkih makarula, više verzija prikala, štrudelu, ali i kuhanom vinu i najboljem kuhanom ginu u gradu

‘Pripremili

za svakoga ponešto’, kazao je Potrebica

KRENULO UREĐENJE

Vila Salvator ima novog

vlasnika: Čisti se izraslo raslinje i smeće

Nekadašnji hotel „Madeira”, kasnije u vlasništvu

Vrhbosanske nadbiskupije i HBOR-a, ponovno mijenja vlasnika – ovaj put riječ je o tvrtki poznatoj po luksuznom namještaju

Započelo je čišćenje raslinja i smeća oko Vile Salvator, čiji je novi vlasnik prema podacima zemljišnih knjiga tvrtka ARTISAN EU d.o.o. iz Zagreba.

Prema registru, ARTISAN EU d.o.o. posluje pod djelatnošću piljenja i blanjanja drveta, a kao vlasnik navodi se bosansko-hercegovačka tvrtka ARTISAN d.o.o. Inače, iza imena Artisan stoji brend koji ima reputaciju izrade luksuznog namještaja.

Kako doznajemo, uslijed dugogodišnjeg zapuštanja, stanje okoliša postalo je takvo da je zahtijevalo hitnu intervenciju i temeljito čišćenje, čemu se pristupilo ovog tjedna.

Vila Salvator, koja je trenutačno u derutnom stanju, nalazi se na iznimno atraktivnoj lokaciji u Lapadu. Zanimljiva je povijest Salvatora — objekt je 30-ih godina prošlog stoljeća izgrađen kao hotel „Madeira”, ali je kasnije prodan, potom i nacionaliziran, a naposljetku je postao vlasništvo Vrhbosanske nadbiskupije. U njihovom je vlasništvu Salvator bio sve do 2017. godine, kada je preuzeo HBOR uz odobrenje Vlade Andreja Plenkovića, i to kao zalog za kredit iz 2007. godine kojeg Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala.

U centar pažnje javnosti Vila Salvator dospjela je 2019. godine kada je prodana vlasniku čije ime iz

Piše Petra Srebrović foto petra srebrović

Hrvatske banke za obnovu i razvoj u početku nisu htjeli otkriti. Dubrovački dnevnik tada je doznao kako je riječ o društvu Anna Navis d.o.o., investitora Ivana Šokića. Iako je Šokić za Vilu Salvator imao megalomanske planove o čemu je Dubrovački dnevnik prvi pisao, njegov projekt ostao je tek mrtvo slovo na papiru.

U teretovnici Vile Salvator jedno je vrijeme bila upisana i agencija za naplatu potraživanja, koja je ne-

kretninu nedavno stavila na dražbu. Prema najnovijim podacima iz zemljišnih knjiga, danas je u vlasništvu upisan Artisan EU. Ipak, trenutno je aktivna i plomba zaprimljena na prijedlog društva Anna Navis na temelju zabilježbe koja nije konačno riješena.

Nakon godina neizvjesnosti i propadanja, mnogi se nadaju da će Vila Salvator s novim vlasnikom napokon dočekati obnovu dostojnu njezine povijesti.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

svjetlom “opiturana”

Jelena, Rita, Šime, Gita, Roko i Ivana - u podmorski svijet svaka je palača na Stradunu

Đive, Ani, Nikol i Žana - prigoda je i za “svjetlosne” ribe “upoznati” velikima i malima dana

Gabriela i Mirko - i kad Sunce ne grije, dok su zajedno hladno im nije

Bruno, Mihael, Loren i Nina - na Lumiartu su uživali, i u posjetu Akvariju Dubrovnik gustali

Jelica i Sanja - o Kolarinu i glazbi vazda se može ispričati koja zanimljiva pričica

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antonela, Antea, Maris i Matej - obitelj se skupila, u zanimljivi riblji svijet kroz akvarijska stakla zavirila

Marija,

Đive i Željko - lijepo je opušten biti, svjetlosne čarolije gledati, nema potrebe nikamo trčati

Franica i Ana - “ponesu” glazba i svjetlo, valja zastati, poznatu ulicu u novom svjetlu “upoznati”

Nikolina, Deša i Megi - ljubimac zna što je red, oko sebe gledao, nije lajao, frizuricom poglede privukao

Tihan i Femica - gosti se slažu i kažu da je za njihovo vođenje ocjena čista petica

Međutim 21. prosinca u 13:15 sati ulje koje je curilo došlo je u kontakt s još uvijek vrućim kotlovima te je došlo do jake eksplozije. Kapetan Biggs naredio je svim preostalim da napuste brod. Oko 04:00 ujutro 22. prosinca, STRATHALLAN se prevrnuo na dvanaest nautičkih milja od Orana i potonuo

NAPAD NIJEMACA

U petak, 11. prosinca 1942., STRATHALLAN je iz Glasgowa pod zapovjedništvom kapetana Johna Henryja Biggsa isplovio na svoje drugo ratno putovanje prema luci Oran u Alžiru. Bio je dio konvoja KMF-5. Na brodu je bilo 5122 ljudi, uključujući 440 članova posade, 4408 britanskih i američkih vojnika, 26 topnika i 248 britanskih medicinskih sestara iz imperijalne vojne medicinske službe. U ponedjeljak 21. prosinca 1942. u ranim jutarnjim satima, konvoj KMF-5 napala je U-562 , njemačka podmornica pod zapovjedništvom 26-godišnjeg poručnika Horsta Hamma. U 02:23 ujutro, pod jakom mjesečinom i vedrim vremenom U-562 je ispalila seriju od četiri torpeda na konvoj 40 nautičkih milja sjeverno od Orana. Ubrzo nakon toga, na podmornici su se čule dvije detonacije. Jedan od torpeda pogodio je lijevu stranu STRATHALLANA u strojarnicu, oštetivši pregradu koja je odvajala strojarnicu od kotlovnice. Snažan udarni val prošao je kroz brod, a električni sustav je otkazao. Oštećen je i spremnik ulja što je uzrokovalo izlijevanje ulja u strojarnicu. Pogođeni brod odmah se nagnuo za 15 stupnjeva na lijevi bok. Kapetan Biggs

naredio je napuštanje broda i uputio posadu, vojnike i medicinske sestre prema četiri motorna čamca, 16 lajbota i brodskim splavima.

AKCIJA SPAŠAVANJA PUTNIKA, ALI I BRODA

Nakon što je postalo očito da STRATHALLAN neće brzo potonuti, evakuacija je zaustavljena, a onima na brodu naređeno je da se pomaknu na desnu stranu kako bi pomogli stabilizirati brod. Otprilike 1300 ljudi koji su već napustili brod, prihvatio je razarač Kraljevske mornarice HMS VERITY.

Nakon operacije spašavanja koja je trajala otprilike dva sata, STRATHALLANA je oko 06:00 sati ujutro preuzeo u tegljenje razarač HMS LAFOREY koji ga je počeo vući prema Oranu brzinom od oko pet do šest čvorova. U međuvremenu još je dio posade i vojnika prebačeno na HMS PANTHER i HMS PATHFINDER koji su prebačeni u alžirsku luku Oran. Spasilački tegljač RESTIVE pomogao je u ispumpavanju mora koje je prodrlo u brod i sve je ukazivalo na to da će STRATHALLAN stići do luke Oran.

SNAŽNA EKSPLOZIJA

Međutim 21. prosinca u 13:15 sati ulje koje je curilo došlo je u kontakt s još uvijek vrućim kotlovima te je došlo do jake eksplozije. Kapetan Biggs naredio je svim preostalim da napuste brod. Oko 04:00 ujutro 22. prosinca, STRATHALLAN se prevrnuo na dvanaest nautičkih milja od Orana i potonuo. Kapetan John Henry Biggs odlikovan je Lloydovom ratnom medaljom za hrabrost na moru i imenovan zapovjednikom Reda Britanskog Carstva. Medicinske sestre Julie Kerr i Olive Stewardson, koje su se brinule za pet teško ranjenih mornara, odlikovane su Kraljevskim Crvenim križem.

U napadu na STRATHALLAN poginulo je šesnaest osoba, uključujući pripadnike kraljevskog ratnog zrakoplovstva: Davida Burnsa, Kennetha Russella Jamesa, Harolda Seymoura Phillipsa, Williama Fernleyja Tribea i Williama Herberta Valentinea, članove posade Ibrahima, Normana Knoxa, Harryja Morleyja, Muhammada Akbara, Nazima Dina i Saheba Dina te medicinske sestre Janet Davidson, Teresu Doran, Esther Hadridge, Ednu Mawston i Helen Porterfield.

je na ovoj poziciji pogodila podmornica

Strathallan

Strathallana

humanitarni prilozi

caritas

Donacija umjesto vijenca za p. Antu

Hladila Zvekovica

Uplatio Mijo Pendo 60,00

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE Dnž

U spomen na našu dragu susjedu Mirjanu Stražičić, 100 eura prilažu susjedi zgrade Iva Vojnovića br.74,78 i 80 za potrebe udruge. Za članove oboljele od multiple skleroze i potrebe udruge 60

eura prilaže Luce

Tomaš

Umjesto cvijeća za dragog Željka Dominis za potrebe udruge 50 eura prilaže

Ljubica Franquelli

Povodom gubitka našeg Željka od obitelji Dominis, Pavlov i Franquelli 100 eura prilažemo udruzi.

Udruga za Down sindrom DNŽ

U spomen na Luka

Agostinija, umjesto cvijeća 50 eura prilaže Marica Barčot

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

MIRJANA MIJOVIĆ

KOČAN Ljubavnica

je raj za oči, a čistilište za novčanik.

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN MALJE SE STARAČKE

Malje se staračke po meni talože Već svakim ih danom sve to više ima Od prije obasut brojnim madežima

No oni miruju a malje se množe

Zasijano cijelo polje moje kože

Madeži i malje krupne među njima

Rado se izlažu mojim pogledima I time me znaš već oneraspolože

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Konteso one su najava odlaska Čelo još i obraz zaposjele nisu Tvoja riječ mi o tom ponekad polaska

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera) - Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Tješiš da i drugi slični meni svi su No ja znam što znače izdajničke malje Uostalom kamo kuda zašto dalje

8/8/25

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem Peugeot 206, 2001. godište, 163.000 km, dobro očuvan. Cijena fiksna 700 €. Mob: 097/684077.

Prodajem Mercedes C-klase 200d, 2016. godište, 93.000 km, krovni prozor, LTD Plus, četiri zimske gume na ALU felgama, redovno servisiran i garažiran, u odličnom stanju. Mob: 098/570473.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića, mob. 091 785 4829.

IPLOVILA

Prodajem novu opremu s motorom za barku Istranku. Cijena po dogovoru. Mob: 098 747 113

Prodaje se jedrilica Jeanneau Aquille dužine 8,65 m+spirun i krmena platforma 1,10 m te dodatna oprema. Vrlo povoljno. Mob: 098 427 600

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se montažna kućica 24 m².Namještene dvije sobe, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0994430029

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m

od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodajem prazan grob na groblju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem obiteljsku grobnicu na Dubcu. Mob: 098 160 8479

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331045 ili 099/692-9631

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

ATRAKTIVNI PROGRAM

Ove je godine Lumiart imao tehnički najzahtjevnije projekcije ikad, a programi su bili na čak 13 lokacija!

Preko 40 projektora je omogućilo tehnički najzahtjevniju produkciju dosad, a niz dodatnih multimedijalnih uređaja za reprodukciju dopremili su i sami umjetnici koji su došli u Grad iz raznih gradova diljem Europe i svijeta

Jubilarno peto izdanje Festivala svjetla LUMIART, u organizaciji TZ grada

Dubrovnika i Pixel Designa uz podršku Grada Dubrovnika uspješno je održano od 7. do 9. studenoga 2025. godine, a ovogodišnja tema nosila je naziv “Podmorski grad”.

Preko 40 projektora je omogućilo tehnički najzahtjevniju produkciju dosad, a niz dodatnih multimedijalnih uređaja za reprodukciju dopremili su i sami umjetnici koji su došli u Grad iz raznih gradova diljem Europe i svijeta! U organizaciji festivala sudjelovalo je mnoštvo suradnika i partnera koji su omogućili programe na čak 13 lokacija, a uz staru gradsku jezgru, bio je obuhvaćen sjeverni dio Dubrovačkih zidina te 3 najveće kule - Minčeta, Lovrjenac i Sv. Ivan.

Ove godine posebnost su bili zajednički programi s festivalom Dubrovnik Jazz Outbreak koji se održao u isto vrijeme, Akvarijem Dubrovnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku uz Dane otvorenih vrata te radionice za djecu i projekcije radova Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik!

Suradnja s Fakultetom za medije i odnose s javnošću dubrovačkog sveučilišta ove godine je osnažena u vidu praktične nastave koju je dio studenata imao prije početka i za vrijeme trajanja LUMIARTa, a priliku sudjelovanja će imati i na nadolazećem 12. Dubrovačkom zimskom festivalu! Iako je LUMIART tek završio, već započinju pripreme i planiranje idućeg 6. izdanja, kako bi se posjetiteljima omogućilo novo nezaboravno iskustvo i produkcijski još raskošnija čarolija svjetla!