Dubrovački dnevnik br. 237

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

VIP GOSTI O GRADU

‘’Zrak miriše, sve je čisto, a noću sigurno šetamo’’

stranica 6

DEKORATIVNA RASVJETA JE LIJEPA, ALI...

Dubrovački most izjeda korozija, ide u sanaciju

stranica 4

OGROMAN USPJEH

Franko Torić prvak je Hrvatske u parastolnom tenisu, a u vrhu i među ekipom bez poteškoća! stranica 16

DESNA ILI LIJEVA? SVEJEDNO!

Djeca ambideksteri su mali genijalci s rijetkom sposobnošću stranica 20

INTERVJU

Košarkašica Iva Todorić: S Ragusom želim ostvariti prvu europsku pobjedu! stranica 32

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

Aida Čakić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik)

Fotografija na naslovnici

Elements Envato / Ilustracija

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

‘Jedini intelektualac u Dubrovačkoneretvanskoj županiji’

Piše Vjera Šuman

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Jako

se snervao saborski zastupnik

HDZ-a, izvjesni Goran Ivanović, zbog svih mogućih digitalnih reklama koje su, vrag ih odnio, lažne. On pouzdano zna za reklamu kako će ‘ona stvar biti duža 7 centimetara za tri dana’ svakom onom tko kupi taj proizvod za rast ‘maloga’. I ništa. Lažnjak. Logično da tako snervan očekuje od Državne inspekcije kažnjavanje tih lopova, lažova i prevaranata. Tu svoju muku priopćio je prisutnim saborskim zastupnicima i predstavnicima Državne inspekcije koji su nazočili saborskom zasjedanju pri izglasavanju novog zakona o provedbi Uredbe EU o sigurnosti proizvoda. To je zakon koji bi trebao osnažiti zaštitu potrošača. Kako inspekcija postupa po prijavi, nadam se da će ovaj vapaj gospodina Ivanovića ozbiljno shvatiti kao prijavu. I u najmanju ruku prisiliti te lažljive mangupe da vrate neza-

dovoljnom Ivanoviću novac. Dok takav, ali učinkovit proizvod ne bude izmišljen, i gospodinu Ivanoviću, i ostalim prevarenim kupcima ostaje ona stara utjeha: ‘Mali, ali tehničar!’ Inženjeri nek sad budu, za promjenu, empatični i ne koriste pravo na repliku.

Na našem portalu mnogi su klikli na vijest o tome kako Andro Vlahušić ide u utrku za župana. Kako je bilo jasno već iz naslova, za sebe je rekao kako je jedini živući intelektualac u Županiji. Mnogi su pomislili, naš Andro nije izdržao! Bilo je to jače od njega. Jest, obećao je kako se više nikad neće kandidirati u čemu je imao veliku potporu ‘fanova’, ali zov politike i izbora jači je od njega samoga. Noćima se prevrtao po krevetu osluškujući tišinu voljene Imotice, uz samo poneki udaljeni lavež nekog preplašenog kučka. I prelomio. Ide u borbu za

župana. Što će, kad bolje razmisli, kandidati su prilično ‘z brda z dola’! Zašto ne bi i naš Andro? Malo je još razmišljao i zaključio kako je on jedini intelektualac u ovoj najjužnijoj županiji. Dakle? E sad, moj Andro, to je malo upitno. Evo ja znam još dvojicu. Jedan je, doduše, pijanac, a drugi se posvađao sa svima. Nije ni važno, kad je to ‘biti intelektualac’ bila neka prednost u politici? Koliko pamtim, samo mana, što je naš veliki pokojni Gotovac itekako osjetio na vlastitoj grbači. S druge strane, Androva kandidatura ima prednosti, jer voljeli ga ili ne, svi mu moraju priznati kako je pun ideja k’o šipak koštica. Uz to je i doktor, pa može uskočit svima kojima naglo skoči cukar. Neretva pass mogla bi mu donijeti i glasove Neretvanske doline. Naravno, ako novi ministar poljoprivrede ne napravi ozbiljne pomake, što je itekako moguće zato

što je za savjetnicu zaposlio vlastitu sestričnu koja, doduše, nema nikakve veze, ni znanja o poljoprivredi, ali nema ni ministar pa je to posve u redu i čak vrlo perspektivno. Ipak, Androva kandidatura bila je prvoaprilska šala Dubrovačkog dnevnika. Ne biste vjerovali koliko je ljudi nasjelo, pa i neki novinari.

Zato vrijeme naša Anita Bonačić, ujedno i kandidatkinja za gradonačelnicu, jako se naljutila na tjednik Nacional i optužila ih kako im je HDZ platio tekst koji su pisali o njezinim obiteljskim nelegalnim gradnjama, uzurpacijama ili čemu već. Da je to bilo koja druga tiskovina u pitanju moglo bi i proći, ali upravo Nacional temeljito istražuje malverzacije političara, prije svega onih na vlasti. Zbog čega našem Plenkiju odma’ skoči cukar na samo N od Nacionala. S druge strane baš njeni esdepeovci ideje za ra-

sprave u Saboru crpe upravo iz Nacionala. Kako to, kako to? Krenulo je s kućom u Gradu, sad se nastavlja s ovom na Lapadu. Nekako ispada obrazac ponašanja. Nažalost, mediji se ne bave nekom tamo bezveznom Anitom, nego Anitom, koja je, sasvim logično, svojom kandidaturom, skrenula pozornost na sebe. Jer kad se kandidiraš onda se barem mrcu propituje i etičnost kandidata. I sad se bave Anitom političarkom, što jest posao medija, sviđalo se to njoj ili ne. Zašto Grad nije prije poduzeo ništa i s inspekcijom i izdao nalog na vraćanje u postojeće gabarite, druga je priča, ali i možda zgodan naputak svim onima koji stanuju u prizemlju, pa im djecu ništa ne štiti od pogleda. Brate mili, dižite zidove ako treba i na pola ceste. Treba zaštititi djecu od pogleda. Evo na primjer, na Kosovu, nikom to ne bi bilo čudno. Eto vas.

ZAŠTITA MOSTA

Prvo su ga dekorativno osvijetlili, a sada slijedi sanacija i spas od korozije

Dva stručna pregleda pokazala su kako dubrovački most izjeda korozija. Nakon raspisanog natječaja odlučeno je tko će izvesti ove vrijedne, ali zahtjevne radove koji će započeti po okončanju postupka javne nabave za stručni nadzor

Nakon 23 godine dubrovački most ne može se pohvaliti u kakvom je stanju. Naime, strukturu izjeda korozija što su pokazala dva stručna pregleda provedena unutar četiri godine. Natječaj za antikorozivnu zaštitu Hrvatske ceste objavile su početkom godine, a nedavno je sklopljen ugovor za izvođenje radova s tvrtkom Mar d.o.o. Samobor. Oni će obaviti radove vrijedne 689.521,29 eura, bez PDV-a. Most je u prilično lošem stanju zbog korozije koja ga nagriza. Provedena su ispitivanja i analize, kao i vizualni pregled mosta, što je pokazalo da je korozijom zahvaćeno do pet posto ukupne površine čelične konstrukcije. Na temelju tih nalaza, koje je napravila Katedra za zaštitu materijala Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, izrađen je projekt obnove antiko-

rozivne zaštite mosta. Sve to bi ovoj građevini trebalo vratiti stari sjaj, ali i sigurnost.

OŠTEĆENJA SU VIDLJIVA

Na mnogim dijelovima uočeno je ljuštenje kao i nedostatak plavog završnog sloja antikorozivne zaštite pa se vidi samo sivi međusloj. I rubovi profila su zahvaćeni korozijom, a nešto manja oštećenja su na pojedinim rubovima poprečnih nosača. Korozija je uočena i na donjoj strani donjeg pojasa profila, vijcima, elementima kolničke ploče u području pješačkih hodnika kao i na zaštitnoj ogradi i drugim dijelovima poput zatega i prigušivača. Zbog svega toga procijenjeno je kako je za zaštitu oštećenih čeličnih površina rasponske konstrukcije potrebno aplicirati višeslojni sustav zaštite.

Ugovor za izvođenje radova je sklopljen s tvrtkom Mar d.o.o. na iznos od 689.521,29 eura (bez PDV-a), s rokom izvođenja od 120 radnih dana. Procijenjena vrijednost stručnog nadzora nad radovima obnove antikorozivne zaštite je 50 tisuća eura.

Piše Aida Čakić Foto: Goran Mratinović

Tvrtka Mar d.o.o. sanirala je i Most Ombla. Radovi su koštali 494.302,50 eura pri čemu su izrađene nove armirano-betonske ploče, nova hidroizolacija mosta te novi asfaltni zastor.

„Projektom je predviđena obnova AKZ mosta sustavom premaza koji je projektiran za jako visoku korozivnost okoliša C5, koja uključuje postojanost na izlaganje agresivnoj atmosferi s visokom razinom saliniteta, te za vrlo visoku trajnost zaštite – VH, sukladno normi HRN EN ISO 12944“, precizirali su iz Hrvatski cesta.

RASKOŠNA RASVJETA PRIJE DVIJE GODINE

Također je pokrenut postupak javne nabave za stručni nadzor nad radovima obnove antikorozivne zaštite čija je procijenjena vrijednost 50 tisuća eura. Postupak javne nabave za stručni nadzor još nije okončan. Nakon što odluče tko će biti stručni nadzor, trebala bi početi obnova mo-

sta koja će zasigurno biti izazovna, a trajat će 120 radnih dana.

Prije dvije godine, točnije početkom svibnja, Most je osvijetljen dekorativnom rasvjetom u LED tehnologiji koja je koštala 790 tisuća eura. Tada su iz Hrvatskih cesta poručili kako je most zaslužio raskošnu rasvjetu jer se postojeća nije mijenjala 20 godina. Nakon nedavnog detaljnog pregleda, jasno je kako most vapi za zaštitom od korozije koja je prilagođena zahtjevnim uvjetima okoliša. Iako je 2023. godine ušminkan s novom rasvjetom, ipak su neophodni konkretni radovi koji će osigurati dugovječnosti i funkcionalnosti što je možda trebalo napraviti i prije dekorativne rasvjete.

Most Dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku nalazi se na Državnoj cesti DC8, a smješten je nad morskim zaljevom u koji utječe rijeka Ombla i prelazi ga na visini od oko 50 metara. Svečano je otvoren u svibnju 2002.

GRAD OČIMA VIP KLIJENATA

Što bogati gosti govore o

Dubrovniku: ‘More i zrak mirišu, nema prosjaka i beskućnika, sve je čisto’’

Jesmo li skupa destinacija? Nedostaje li nam sadržaja? Imamo li prostor za privući još imućnije goste i kako nas oni uopće vide? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod Iris Domazet Malobabić, vlasnice putničke agencije Adriatic Concierge za imućne klijente

U kojem bi smjeru Dubrovnik kao destinacija trebao ići, treba li biti masovna ili luksuzna destinacija, možemo li uopće biti luksuzna destinacija, kakve goste želimo, pokriva li grad sve njihove potrebe i, konačno, je li skup, vječna su pitanja koja se otvaraju svake sezone. No, osim paušalnog fotografiranja računa sa Straduna koji pokazuju kako kafa tu košta 5 eura, u cijelu priču je potrebno ući puno dublje. Nije pitanje koliko nešto košta, nego vrijedi li to dovoljno za taj novac.

Iris Domazet Malobabić, vlasnica putničke agencije Adriatic Concierge za imućne klijente, vjerojatno najbolje zna koliko su i za što gosti u Dubrovniku voljni platiti i kako nas oni vide. Naime, svakoj je destinaciji u cilju imati goste što bolje platežne moći, koji u njoj puno troše i ostaju što dulje. Na nedavno održanom panelu u hotelu Rixos Premium Dubrovnik, Domazet Malobabić je istaknula, a sada u razgovoru za Dubrovački dnevnik i ponovila – Dubrovnik ima svoje prednosti i specifičnosti, ne treba težiti biti Dubai.

NE TREBAMO BITI DUBAI

„To je luksuzna destinacija, no ne trebamo težiti biti Dubai. On je napravljen umjetno, nema neke prirodne ljepote, nema kulturno-povijesne spomenike… Naravno kako ima svoje prednosti, on je takav kao destinacija i ne kažem kako je to nužno nešto loše, no mi smo nešto drugo. Imamo svoje specifičnosti i svoj

put“, kazala je Domazet Malobabić. Rođena je Splićanka, no u Dubrovniku dugo živi i radi. I kako kaže, upravo joj gosti otvaraju oči što se tiče prednosti Dubrovnika, ali i cijele Hrvatske. Naime, sve ono što mi uzimamo zdravo za gotovo, njima je predmet oduševljenja.

„Ovdje ljudi prvenstveno dolaze zbog prirodnih ljepota i kako bi se opustili i odmorili. Što više radim ovaj posao, to više uviđam koliko smo predivna destinacija. Mi kao da smo na to sve otupili i sve to uzimamo zdravo za gotovo, no naši gosti su oduševljeni“, govori Domazet Malobabić.

KAŽU DA NAM MORE I ZRAK MIRIŠU

Pitamo je što to dubrovački VIP gosti najviše hvale. Što je to što mi uzimamo zdravo za gotovo, a oni s oduševljenjem u tome uživaju, i pri tom su spremni izdvojiti svoj novac?

„Oni ovdje prvenstveno dolaze zbog mora. Znaju mi reći kako nam ‘mirišu more i zrak’. Oduševljeni su, stalno ponavljaju kako imamo prekrasnu prirodu, oduševljeni su kulturnom i povijesnom baštinom i zaista obožavaju naše more. Nisu to gosti koji dolaze s kamp prikolicama, pritom ne želim nikoga podcjenjivati, nego ljetuju na Sejšelima i Maldivima. Govore kako je ipak hrvatsko more iznimno. Evo jedan primjer koji je nama svakodnevica, a oni ga primjećuju. Znaju reći kako kod nas postoji ta neka kombinacija u kojoj čempresi ra-

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ/ DD, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, VIP HOLIDAY BOOKER

„Za imućne goste Dubrovnik je povoljna destinacija. Primjerice, ‘booking’ za vilu u Zatonu koja je u naravi ljetnikovac, noćenje u srcu sezone dođe 4 600 eura. I njima to nije skupo jer objekt tog ranga će u Francuskoj platiti 10 do 15 tisuća eura! Primjerice, na Azurnoj obali“

„Oni ovdje prvenstveno dolaze zbog mora. Znaju mi reći kako nam ‘mirišu more i zrak’. Oduševljeni su, stalno ponavljaju kako imamo prekrasnu prirodu, oduševljeni su kulturnom i povijesnom baštinom i zaista obožavaju naše more. Nisu to gosti koji dolaze s kamp prikolica, pri tom ne želim nikoga podcjenjivati, nego ljetuju na Sejšelima i Maldivima…. Govore kako je ipak hrvatsko more iznimno“

stu pokraj palmi, a onda su tu naranče, limuni i slično. Ti mirisi se isprepliću i oni uživaju u tome. Dakle, ovdje dolaze radi mira, tišine i odmora, jer to su ljudi koji puno rade i praktički žive u avionima“, govori nam Domazet Malobabić, vjerno opisujući oduševljenje gostiju dubljeg špaga.

Još jedna stvar koju kao stanovnici Dubrovnika uzimamo zdravo za gotovo je sigurnost. No, ona redovito oduševljava VIP goste.

„To je definitivno prednost koje nismo svjesni. Američki gosti mi često znaju kazati kako su oduševljeni time što po ulicama nemamo prosjaka ni beskućnika. To je nešto što mi ni ne primjećujemo, ali je zapravo velika stvar. Uz to, sviđa im se što, ako nakon večere ostanu dulje u gradu, mogu mirno šetati u 3 ili 4 sata, i osjećaju se sigurno. Još jedna stvar koju uzimamo zdravo za gotovo, a oni su njome oduševljeni“, govori Domazet Malobabić.

NE ZANIMA IH ŠOPINGIRANJE, CHANEL

IM JE SVAKODNEVICA

Zna se otvoriti i pitanje ponude za takve goste. Dođu u Dubrovnik, no gdje bi mogli u šoping? Predlagalo se i da na samom Stradunu

budu butige najskupljih brendova. Zbog toga što to zapravo najbolje priliči Stradunu, ali i kako bi se stvorio dodatni sadržaj za goste koji najviše troše u destinaciji. Međutim, Domazet Malobabić napominje kako su takvim gostima Chanel i Hermes svakodnevica i kako oni zapravo ne šopingiraju često po butigama luksuznih brendova. Oni dobivaju pozivnice za revije i prezentacije gdje kupuju takve proizvode ili im ‘šoperi’ dolaze na kućni prag i donose skupocjenu robu, burse i nakit koji žele kupiti.

„U vili Pugliesi u Zatonu smo imali iznimno imućne goste. Muž i žena su na dva tjedna unajmili vilu – 600 ‘kvadrata’ vile i ogroman vrt. Sve smo za njih organizirali. Bili su dragi i pristojni. Htjeli su teretanu pa smo nabavili opremu na sjeveru Hrvatske i dovezli je u vilu“, govori Domazet Malobabić.

Međutim, supruga je slavila svoj rođendan, a muž je htio iznenaditi najskupljom Hermesovom bursom. Domazet Malobabić navodi zašto im ne bi pomoglo sve i kad bi Hermesova butiga postojala na Stradunu.

„Naime, takvih bursi nema u butigama. Za takve modele postoje liste, potencijalni kupci

Iris Domazet

Malobabić

„Amerikanci ‘padaju u nesvijest’ kad im kažem kako je ljetnikovac u kojem odsjedaju s kraja 15. stoljeća, kako je tada počela gradnja. Čude se kako to nije još i skuplje, zašto nisu platili više, u čemu je ‘caka’.Jer ti klijenti redovito borave na takvim mjestima, plaćaju da bi boravili i znaju koliko to zapravo vrijedi“

se zapisuju i čekaju, do nje nije lako doći. Zapravo, bilo je nemoguće doći do te burse. Ponudili smo mu najskuplje brendove u Hrvatskoj kao zamjenu. On je bio jako zahvalan, ali je rekao kako mu treba baš ta najnovija Hermesova bursa, čisto zbog kolekcije“, objašnjava Domazet Malobabić. Naposljetku je gospođa kupila Hermesovu bursu, jednu jedinu takvu u Europi, i to tako što su joj je ‘šoperi’ donijeli na kućni prag. Time Domazet Malobabić zapravo daje primjer kako ti gosti ne traže skupe burse po butigama jer one koje oni nose ni nisu tako lako dostupne. „To jednostavno nije bursa koju ćete naći u butizi. To je nivo gostiju koji, kada im nešto treba, to će im onda i doći na kućni prag“, govori ona. No, bez obzira na to što nije bilo moguće nabaviti Hermesovu bursu, ovaj par je bio oduševljen odmorom u Dubrovniku. To znači kako im Hermes u destinaciji i nije od presudne važnosti.

„Uživali su ovdje dva tjedna, potpuno oduševljeni. Kazali su kako je to za njih bio savršen odmor. A zapravo ni nisu puno izlazili iz vile, jednostavno su se odmarali i uživali u prirodi. Eto, zbog toga imućni gosti dolaze ovdje“, objašnjava Domazet Malobabić.

TISUĆU ŽUTIH RUŽA

Smještaj u ovakvoj vili u Francuskoj košta tri puta više nego u Dubrovniku

Međutim, to su ljudi koji puno rade i putuju po svijetu, a često i žive u većim sredinama. Dubrovnik je velika destinacija, ali ipak mal grad, prema tome s ograničenom ponudom, ali i mogućnostima. No, kako kaže Domazet Malobabić, ni to ne predstavlja problem ni prepreku, ako gost ranije najavi svoju želju.

petak, 4. travnja 2025.

„Klijent o kojem sam prethodno govorila je svoju suprugu, povodom rođendana, odlučio iznenaditi i s tisuću žutih ruža. Vi ih u Dubrovniku ne možete nabaviti, ne možete ih kupiti u istom trenu. Međutim, kako je on tu želju najavio nekoliko dana prije, mi smo kontaktirali cvjećaru s kojom surađujemo i nabavili te ruže. Kada gosti nekoliko dana prije izraze neku želju ili zahtjev, mi im uvijek možemo udovoljiti jer to što ne možemo nabaviti u Dubrovniku, nabavimo odnekud drugdje, preko interneta, preko inozemnih partnera.... Najgore je zapravo ako gost popodne naruči od nas nešto što mu treba navečer, isti dan“, govori Domazet Malobabić.

U tim situacijama nije uvijek moguće udovoljiti gostima, no oni to obično razumiju, ne stvaraju problem, naprotiv, jako cijene trud. „Zaista nisu bahati. Oni su samo ljudi koji su naučili na jedan drugačiji životni standard. Gost nam je bio i jedan slavni sportaš koji inače živi u Los Angelesu. Tamo, sve što on poželi, dobije u sat vremena. Ovdje to nije moguće. No, ne bih rekla da je neki gost zamjerio to što je čekao. Nitko nije bio ljut, uvijek cijene trud“, govori Domazet Malobabić.

TREBA CIJENITI SEBE

Kad se govori o poziciji Dubrovnika, često se raspravlja o tome treba li nam masovni ili luksuzni turizam. Domazet Malobabić navodi kako je važno cijeniti sebe, a to znači i pozicionirati Dubrovnik što više na ljestvici najcjenjenijih destinacija.

„Dubrovnik je predivan grad. Svaki put kad sam u avionu i kad vidim te vizure, nanovo shvatim koliko je fascinantan. Živjela sam u Londonu, Italiji, Moskvi i kad sam bila mlađa mislila sam kako je svugdje ljepše. Ali tek kad sam počela putovati, sve sam više počela cijeniti Hrvatsku. Grad je prekrasan, svi zarađujemo od njega, direktno ili indirektno. Nitko od nas ga nije izgradio nego smo imali tu privilegiju da ga dobijemo. I zato ga moramo čuvati, brinuti o njemu, promovirati ga i – cijeniti. To je najvažnije“, govori Domazet Malobabić. Upravo zbog toga smatra kako bi ga trebalo svrstavati na visoku poziciju, pa čak i kao luksuznu destinaciju. Kako kaže naša sugovornica, Grad Dubrovnik radi dobar posao.

„Dubrovnik je grad koji je zaista dobro organiziran. Gosti su fascinirani kako je sve čisto i uredno, kako se ulice čiste, kako nema smeća, kako je sve dobro organizirano. I to treba cijeniti. Dubrovnik bi sebe trebao promovirati kao luksuznu destinaciju, ne treba mu dodavati ni zlato ni srebro, grad je sofisticiran sam po sebi“, kaže Domazet Malobabić.

„Kome je skupo, ne mora piti kafu na Stradunu, ako je ne može priuštiti. Ali ima onih koji žele i koji sebi to mogu priuštiti. I voljni su doći ovdje, uživati i potrošiti svoj novac. Uvijek govorimo negativno sami o sebi, umjesto da zasučemo rukave, da napravimo nešto konstruktivno, da promoviramo to što imamo. A imamo puno. Samo to moramo više cijeniti“

Naposljetku, kad se govori o luksuzu i cijenjenju sebe, nemoguće je izbjeći pitanje cijena. Na račun grada pristižu kritike kako je skup. To su računi cijene kafe s početka priče. Naša sugovornica tvrdi kako je takvo što prilično nervira.

ZA IMUĆNE GOSTE DUBROVNIK JE I DALJE

POVOLJAN

„Prema onome što mi govore i partneri, i klijenti, za goste niže kupovne moći smo skupi. Za nekakav srednji sloj smo okej, ali oni traže više dodatnog sadržaja, primjerice diskoteke, eventove… Međutim, za imućne goste Dubrovnik je povoljna destinacija. Primjerice, ‘booking’ za vilu u Zatonu koja je u naravi ljetnikovac, noćenje u srcu sezone dođe 4 600 eura. I njima to nije skupo jer objekt tog ranga će u Francuskoj platiti 10 do 15 tisuća eura! Primjerice, na Azurnoj obali“, kaže Domazet Malobabić. Govori kako se takvi gosti često pitaju ‘u čemu je caka’, jer za takvu vrijednost izdvajaju manje nego što bi to morali u nekim drugim destinacijama.

„Amerikanci ‘padaju u nesvijest’ kad im kažem kako je ljetnikovac u kojem odsjedaju s kraja 15. stoljeća, kako je tada počela gradnja. Čude se kako to nije još i skuplje, zašto nisu platili više, u čemu je ‘caka’. Jer ti klijenti redovito borave na takvim mjestima, plaćaju da bi tu boravili i znaju koliko to zapravo vrijedi“, govori Domazet Malobabić.

Navodi da pri tom trebamo više cijeniti sebe jer su gosti te vrijednosti svjesni i za nju su spremni i platiti.

„Radim s imućnim gostima, ali nisam imućna osoba. Pošla sam s djecom u Veneciju i popili smo kafu na Trgu sv. Marka. Kafa je tamo 15 eura. Naravno, nismo jeli na trgu jer je jako skupo, ali smo popili tu kafu. Za 15 eura. I onda se netko žali jer na Stradunu ona košta 5, međutim, ako ne cijenimo svoje, nitko nas neće cijeniti. Talijani cijene svoje i nemaju problem s tim što je kafa na glavnom trgu u Veneciji 15 eura. A mi imamo problem s 5. No, treba naglasiti kako bi ta kafa uvijek trebala biti servirana besprijekorno, s osmijehom i kako treba paziti da usluga bude na razini. Nema baš svatko Stradun i nema puno ‘dubrovnika’“, kaže naša sugovornica.

Ne slaže se ni s opaskama kako Dubrovniku nedostaje sadržaja te kako zbog toga treba sniziti i cijene.

„A što to imaju Maldivi? Pijesak, otoke na kojima ima po jedan hotel, a cijene su bolesno visoke. No, imaju, baš kao i mi, prirodne ljepote – more, sunce, prirodu koji su idealni za odmor. I ljudi su to voljni platiti“, navodi primjer. Naposljetku se pita – zašto Dubrovnik ne bi bio prestiž, ako to može biti?

„A može. Kome je skupo, ne mora piti kafu na Stradunu, ako je ne može priuštiti. Ali ima onih koji žele i koji sebi to mogu priuštiti. I voljni su doći ovdje, uživati i potrošiti svoj novac. Uvijek govorimo negativno sami o sebi, umjesto da zasučemo rukave, da napravimo nešto konstruktivno, da promoviramo to što imamo. A imamo puno. Samo to moramo više cijeniti“, poručuje Domazet Malobabić.

Dubrovnik je posjetio i najbogatiji čovjek na svijetu - Jeff Bezos sa zaručnicom

Potpisan ugovor o ustupanju MIG-21 aviona Gradu

Dubrovniku za postav Muzeja Domovinskog rata na Srđu

Grad Dubrovnik i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potpisali su u Zagrebu ugovor o ustupanju MIG -21 UM aviona, koji će biti izložen na Srđu ispred tvrđave Imperijal, simbolu obrane grada tijekom Domovinskog rata. Ugovor, koji je potpisan između gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića i ovlaštenice za obavljanje poslova načelnice Spomenke Lešnjaković, omogućit će postavljanje ovog povijesnog eksponata ispred Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik. Avion MiG-21 UM darovan je Gradu Dubrovniku bez naknade i bit će postavljen kao trajni izložbeni eksponat. Ovaj korak simbolizira poštovanje prema svim onima koji su dali svoj doprinos obrani Dubrovnika, kao i prema svim

građanima koji su u Domovinskom ratu stvorili temelje za slobodnu Hrvatsku. Grad Dubrovnik osigurao je financijska sredstva za postavljanje i transport eksponata iz proračuna. Podsjetimo, Republika Hrvatska nedavno je nabavila nove borbene avione Rafale čime je sigurnost hrvatskog neba podignuta na višu razinu, dok je flota MiG-21 BIS aviona povučena iz službe te je slijedom toga Grad Dubrovnik uputio zamolbu Ministarstvu obrane Republike Hrvatske za donaciju jednog rashodovanog zrakoplova. Grad će avion preuzeti u postojećem stanju te ga uputiti na restauraciju, za što je zrakoplov potrebno rastaviti na

dijelove te nakon restauracije dovesti u Dubrovnik i montirati na plato Srđ prema izrađenom idejnom rješenju. Predviđa se da će ovaj proces potrajati nekoliko mjeseci.

Postavljanje borbenog zrakoplova MiG21 u planiranom parku skulptura na Srđu ima duboko simboličko značenje. Naime, upravo je na ovom području, tijekom vojno-redarstvene operacije Oslobađanja juga Hrvatske 1992. godine, po prvi put izvršeno borbeno djelovanje nadzvučnim zrakoplovima Hrvatske vojske kada su dva aviona MIG preletjela Srđ. Ta operacija bila je ključna u oslobođenju krajnjeg juga Republike Hrvatske.

Raspisana javna

nabava za novu

atletsku stazu na stadionu

Objavljen je postupak javne nabave za izradu atletske staze na stadionu Lapad investitora Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik, posljednje investicije u sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika koja će se financirati proračunskim sredstvima.

Investicija prema glavom projektu Studija Lacroma, uključuje sanaciju i uređenje postojeće atletske staze, a ista će ispunjavati od Atletskog saveza tražene uvjete za treninge i određena natjecanja. Naglasak je na mogućnost korištenja staze u svrhu natjecanja mlađih atletičara.

Procijenjena vrijednost radova iznosi 350 tisuća eura s PDV-om, a rok za dostavu ponuda je 15. travnja. Radovi obuhvaćaju skidanje postojećeg sloja zemlje, dobavu i montažu kanala za linijsku odvodnju oborinskih voda, ugrad-

Lapad

nja sabirnika te cjevovoda oborinskih voda, tamponiranje, asfaltiranje cjelokupne površine te izradu atletske sportske podloge s ocrtavanjem iste.

U namjeri unapređenja sveukupnih uvjeta za rekreativno i profesionalno bavljenje sportom svih građana, posebno djece i mladih, Grad Dubrovnik je na osnovu donesene Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture pokrenuo ciklus kapitalnih investicija u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu, a sveukupna vrijednost navedenih dovršenih investicija i onih pred realizacijom doseže 20 milijuna eura. Samo u posljednjih godinu dana izgrađen je Boćarski dom „Đuro Miletić“, obnovljen je i uređen sklop vanjskih igrališta u Gospinom polju dok su radovi na izgradnji klupskih prostora Veslačkog kluba Neptun ušli su u samu završnicu.

Gradu odobreno 1,6 milijuna eura za energetsku obnovu OŠ Mokošica

Temeljem odluke Vlade RH , za energetsku obnovu postojeće zgrade Osnovne škole Mokošica Gradu Dubrovniku osigurano je bespovratnih 1.638.432,98 eura, kroz javni poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ovo je dodatno ulaganje u ovu gradsku školu, nakon što je nedavno odobreno bespovratnih 10 milijuna eura za izgradnju nove školske zgrade, kroz javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prije dva tjedna potpisan je i ugovor s izvođačem radova na izgradnji, čime počinje realizacija ove kapitalne investicije u obrazovnu infrastrukturu kojom će se osigurati uvjeti da škola u Mokošici, kao posljednja gradska škola, uđe u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Završetkom ove dvije investicije Mokošica će dobiti u potpunosti energetski obnovljen stari objekt te izgrađen novi suvremeni objekt kojim će se osigurat kapaciteti za 18 novih učionica sa svim pratećim sadržajima, spreman za školsku godinu 2026./2027.

JOŠ JEDAN PROBLEM S VLASNIŠTVOM

Nacional:

Zid i bazen kandidatkinje

Bonačić Obradović bespravno izgrađeni, ona odgovara: Žrtva sam ‘’medijskog

progona’’

Tjednik Nacional objavio je kako je u posjedu dokumentacije prepiske obitelji Obradović i upravnih tijela Grada Dubrovnika koja otkriva dugogodišnji spor oko zemljišta u Lapadu koje je u vlasništvu Grada Dubrovnika, a na kojem je izgrađen dio okućnice i zid posjeda obitelji kandidatkinje za gradonačelnicu koalicije SDP-a i Srđ je Grad. Na sve je i prije same objave teksta reagirala Anita Bonačić Obradović, koja je uputila priopćenje za javnost, kao i odgovore na pitanja koja su je pitali novinara tjednika Nacional

Kako su naveli iz Nacionala, dubrovačke gradske vlasti obitelj Bonačić Obradović optužuju za nelegalnu gradnju zida na parceli i nisu udovoljili zahtjevu supruga od kandidatkinje za otkupom dijela parcele koji se nalazi uz cestu, Dalmatinsku ulicu. Kako navodi Nacional, sporna je i gradnja bazena koji se nalazi uz tu kuću u kojoj živi obitelj Anite Bonačić Obradović. Kuća, na kojoj se nalazi sporan bazen i pored koje je sagrađen zid za koji se sumnja da je sagrađen nezakonito, u vlasništvu je Ivice Obradovića, supruga Anite Bonačić Obradović. Da postoji sumnja da su bazen i zid sagrađeni bez potrebnih dozvola Nacionalu su potvrdili i u Gradu Dubrovniku, iz kojeg su otkrili i kako su o ovim nepravilnostima obavijestili građevinsku inspekciju.

UVID U DOKUMENTACIJU

‘’Nacional je dobio uvid u dokumentaciju prepiske obitelji Obradović i upravnih tijela Grada Dubrovnika koja otkriva da je obitelj Obradović zadnji put tu situaciju pokušala regulirati koncem veljače ove godine, u trenutku kada je Anita Bonačić Obradović već najavila svoju gradonačelničku kandidaturu. I to zato što postojeća očitovanja gradskih vlasti, izdana u više navrata, puno prije nego što je njena kandidatura za gradonačelnicu bila izvjesna, nedvojbeno sugeriraju da je njena obitelj u vlasništvu nelegalnog zida koji dijeli njihovo zemljište od zemljišta u vlasništvu Grada Dubrovnika, a upitna je i gradnja bazena koji se nalazi uz

obiteljsku kuću’’, piše Nacional. U međuvremenu su u medije dospjeli i spomenuti dokumenti iz kojih je vidljivo kako je vlasnik nekretnine Ivica Obradović od Grada Dubrovnika zatražio otkup dijela gradske parcele koji se odnosi na njihovu nekretninu. Za 46 kvadrat gradskog zemljišta je uspio postići dogovor s Gradom i potpisati kupoprodajni ugovor, no na mogućnost kupnje preostalih 35 kvadrata gradskog zemljišta negativno se očitovao Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Kako su naveli, radi se o prometnici koja spada u nerazvrstane ceste Grada Dubrovnika  te u naravi čini dio Dalmatinske ulice koja je zbog toga manja od one predviđene GUP-om, a sporan im je i zid po pitanju legalnosti i smanjenje preglednosti.

ZID JE IZGRAĐEN 1968., OJAČAN JE 2018. Kandidatkinja za gradonačelnicu uputila je priopćenje za javnost o ovoj temi i pritom se očitovala na postavljena pitanja.

‘’Više smo puta službeno tražili od Grada Dubrovnika otkup dijela parcele (u ovom slučaju 30-ak kvadrata) koja je, prema pravomoćnom Rješenju o utvrđivanju građevne čestice od 28. veljače 2018. godine, utvrđena kao sastavni dio okućnice naše obiteljske kuće. Na tom se dijelu od 1968. godine nalazi zid koji odvaja dvorište od ceste’’, rekla je Bonačić Obradović te objasnila i zašto je otkup zatražen u veljači.

‘’Taj smo otkup tražili u više navrata (ne sa-

mo u veljači), jer Grad sam kroz postupke i parcelacijske elaborate potvrđuje da ti kvadrati u stvarnosti nisu nikakav put, nego dio građevinske čestice. Istovremeno, Grad je drugu česticu (1253/2), 45 m2 bez problema prodao, čak je i u Ugovoru o kupoprodaji naveo obvezu da se „riješe imovinskopravni odnosi“ i za ovaj dio (1014/12). Međutim, sad odbijaju dovršiti proceduru. Dakle, imamo nedosljednost: jednom česticom rješavaju prodaju, drugom opstruiraju, iako je riječ o istom dvorištu i istoj kući. Zbog toga smo ponovno pokušali regulirati vlasništvo, ali Grad ne surađuje’’, rekla je Bonačić Obradović.

Na pitanje novinara Nacionala o tome jesu li za gradnju zida koji se nalazi na toj čestici ishođene potrebne dozvole, odgovorila je kako je ‘’zid tu od 1968. godine, kada nije zahtijevao nikakve posebne akte za gradnju.’’

‘’Naknadno je ojačan kako bi se spriječilo preskakanje i osiguralo više privatnosti našoj djeci’’, navela je uz objašnjenje kako su se događale situacije nezakonitog preskakanja zida od strane pojedinaca iz medija kao i određenih osoba koje su joj djeci opisivali kako su ih promatrali kroz prozor iz dvorišta u večernjim satima.

‘’NIKAD NISMO DOBILI RJEŠENJE ZA UKLANJANJEM’’

‘‘Grad nikada nije izdao pravomoćno rješenje kojim bi to osporio ili zabranio, niti je tijekom posljednjih 50-ak godina postojanja zida pokrenuta procedura za njegovo uklanja-

nje. Uostalom, Rješenje o utvrđivanju građevne čestice u članku kojim opisuje okućnicu izrijekom navodi da zid ograđuje građevnu česticu i zajedno s kućom tvori funkcionalnu cjelinu’’, tvrdi Bonačić Obradović. Novinara Nacionala također su je pitali jesu li gradske vlasti i komunalni redari zatražili rušenje tog zida. i ako jesu, zašto zid nije srušen kao što je traženo.

‘’Nikada nismo dobili služben, pravomoćan nalog za rušenje ili uklanjanje zida. Postojao je samo dopis kojim se spominje da bi ga trebalo „svesti na prijašnje stanje“, ali nema definicije koje je to „prijašnje stanje“ (ono iz 1968.?). Također, dopis nije akt kojega bismo trebali izvršiti poput rješenja komunalnog redarstva ili građevinske inspekcije. Stoga zid nije srušen iz jednostavnog razloga: nije postojala valjana zakonska osnova koja bi to naložila, niti se itko, sve ovo vrijeme, stvarno bavio tim pitanjem. Tek sada, kad očito smetamo političkim protivnicima, odjednom se izvlači priča o navodnim nepravilnostima’’, rekla je Bonačić Obradović te objasnila i kada je izgrađen bazen.

Nije bila potrebna građevinska dozvola ‘’Bazen je napravljen 2018. godine na mjestu postojećeg vrta, unutar dvorišta koje je od 1968. u obiteljskoj uporabi. Glorijet / nadstrešnica građena je u skladu s Pravilnikom o jednostavnim građevinama, po kojemu se ovakav otvoreni objekt može graditi bez klasične građevinske dozvole. Bazen je izgrađen na postojećoj parceli, što se uobičajeno regulira kroz projektne ili jednostavne postupke ovisno o veličini i ukopanosti. Budući da nitko od nadležnih ni tada niti danas nije izdao zabranu ili nalog za rušenje, jasno je da nije bilo spornog postupanja’, pojasnila je. Također je rekla kako je bazen dimenzija približno 7 × 4 m, ukopan je na mjestu gdje je ranije bio vrt.

Anita Bonačić Obradović u istom priopćenju u kojem je novinarima odgovorila na pitanja o spornom zidu, bazenu i imovinskim odnosima s Gradom, tvrdi kako se sve to po-

javljuje ‘’isključivo kad je potrebno politički diskreditirati nju i njenu obitelj’’.

‘’MEDIJSKI PAMFLET I PROGON’’

Tjednik Nacional optužila je za ‘’medijski progon ‘’ u režiji aktualnog gradonačelnika, navedeni novinarski tekst ‘’medijskim pamfletom’’ koji je plaćen javnim novcem, s obzirom na to da tjednik Nacional surađuje s Gradom Dubrovnikom.

‘’Sada se, prema dobro prokušanom receptu, plaćeno novcem iz proračuna grada Dubrovnika, napada i obiteljsku kuću mog supruga u Lapadu, ponovno s iskrivljenim interpretacijama i insinuacijama, a sve kako bi se HDZ pokušao spasiti od debakla na izborima u svibnju jer je i njima jasno kako ćemo koalicija Slobodno i ja dobiti povjerenje građana za sljedeći mandat 18. svibnja. Ali Dubrovčani na to više ne nasjedaju, kao što nisu ni prvi put’’, između ostaloga je navela Bonačić Obradović.

‘’Koalicija „Slobodno“ i ja ugrožavamo HDZovu hobotnicu i njihov čvrst stisak nad svim institucijama u Dubrovniku. Prvi put nakon dugo vremena, građani imaju stvaran izbor: mogućnost da na vlast dovedu ljude kojima je grad Dubrovnik iznad stranačkih interesa. Vidjevši kako gube tlo pod nogama, Mato Franković opet poseže za specijalnom medijskom operacijom: Naručuje ili izmišlja napade usmjerene na privatne živote i imovinu. Aktivira odabrane „glasnogovornike“ u medijima koje financira javnim sredstvima (pa čak i u iznosima preko 104.000 EUR), kreira dojam „velike afere“ tamo gdje je tek riječ o uobičajenim imovinskim pitanjima ili potpuno isfabriciranim kritikama’’, piše Bonačić Obradović.

‘’Ne dopustimo da ovakve prakse, koje su već desetljećima rak-rana dubrovačke i hrvatske politike, još jednom prevladaju. Svatko od nas mogao bi se naći na meti ovakvih javno financiranih napada ako se usprotivi vladajućima’’, zaključuje Bonačić Obradović.

FOKUS KAMPANJE

Rješavanje

gorućeg

problema: DDS objavio konkretne korake za poboljšanje zdravstva

Dubrovački demokratski sabor objavio je plan za poboljšanje stanja u zdravstvu, što će biti jedan od fokusa kampanje kandidatkinje za županicu Terezine Orlić

Iz Dubrovačkog demokratskog sabora ističu kako su u stalnom kontaktu s dijelom zdravstvenih djelatnika, pa iz dana u dan slučaju njihove apele i goruće probleme.

“Postoji kritičan podatak kako je zabrinjavajuć broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u dobi iznad 59 godina, dok ih dio ispunjava uvjete za mirovinu. Samim time, za samo pet godina ostajemo za otprilike pola liječnika u ovom dijelu zdravstvene zaštite“, upozoravaju iz DDS-a i dodaju kako uz sve to, još jači postaje i problem manjka liječnika i medicinskih sestara i tehničara u dubrovačkoj općoj bolnici.

Upravo zato DDS apelira da se što hitnije uvedu konkretne mjere, posebno one koje se tiču stambenih pitanja.

Smatraju kako je mladim liječnicima nužno pružiti uvjete zbog kojih bi ostali ili pak došli raditi u Dubrovnik, kako im se treba omogućiti plaćanje podstanarstva, ali i da je nužno pokrenuti gradnju stanova za zdravstvene radnike u suradnji s lokalnom samoupravom. Osim toga, inzistiraju da se liječnicima koji se odluče vratiti doma mora pronaći način i omogućiti posebna stimulacija zbog koje će ostati. Navode kako najmanje 50 posto kamata na stambene kredite mora biti sufinancirano i da je neophodno uvođenje stipendija za mlade liječnike. „DDS se zbog svega navedenog zalaže da sve naše mjere, posebice zbog geografskog položaja Hrvatske, moraju biti duplo jače od ostatka Hrvatske. Činjenica jest da je cijena stambenog kvadrata, kao i gradnja, enormno visoka, a sve će i u budućnosti ići isključivo uzlaznom putanjom!”, poručili su iz stranke.

IDEJE O MODERNIZACIJI

SDP i ‘Srđ’ o digitalnoj

transformaciji : Svi podaci i usluge na jednom mjestu, građani bi imali popuste

Koalicija ‘Slobodno’ je predstavila dijelove programa u području unapređenja gradskih servisa digitalnom transformacijom

Kandidatkinja za gradonačelnicu koalicije stranaka SDP i Srđ je Grad/Možemo!, Anita Bonačić Obradović istaknula je cilj da građani putem web platforme ili aplikacije na svojim mobilnim uređajima lako dođu do potrebnih informacija i ostvare bolju komunikaciju s javnom upravom. “Cilj nam je da imamo moderniji, učinkovitiji, transparentniji i otporniji grad”, kazala je. Na toj platformi građani bi mogli doći do personaliziranih usluga putem mobilne aplikacije i web platformi. “Glavni korisnici trebaju biti građani jer će kroz tu platformu doći do niza njima prilagođenih servisa na jednom mjestu: od dostupnosti pojedinih komunalnih usluga, preko obveza i plaćanja obveza na jednom mjestu, do popusta koje mogu ostvariti”, kazala je dodavši kako je cilj da Grad postane ‘predvodnik digitalne platforme, a ne samo konzument gotovih rješenja’.

GLAVNI PRIJEDLOZI

Ljubomir Nikolić je kazao kako se program temelji na nekoliko načela, a cilj je unapređenje kvalitete usluge koju Grad treba pružiti građanima. Smatra kako je komunikacija između građana, gradske uprave i komunalnih društava nedostatna jer se odvija preko manjkavih kanala. “Infrastuktura za pametne gradove kod nas postoji, ali tako da korporacije Dubrovnik vide kao mjesto za demonstriranje svojih kompetencija. No, ti projekti nemaju kontinuitet podrške daljnjeg razvoja. Grad mora biti taj koji definira koje projekte radimo, a ovako smo samo konzumenti ponuđenih rješenja”, smatra Nikolić. Dodao je i kako bi ovakva platforma bila od koristi i turistima jer bi pru-

žala povratnu informaciju o gužvama i sustav bi njima mogao lakše upravljati. Ivan Bakulić je rekao kako bi nakon logiranja u sustav, građani dobili pristup svim servisima javne uprave, s jednog mjesta mogli bi platiti račun Domoupravi ili Libertasov pokaz, provjeriti što je na jelovniku domova za starije, naručiti odvoz krupnog otpada... Sustav bi, po njihovoj ideji, mogao pokazati koji objekti, restorani i kafići, nude popuste za građane. Navode kako bi bio koristan i u slučaju hitnih intervencija i nepogoda.

DRUGAČIJI DUCARD

Naveo je primjere uz koje bi postojeći DuCard mogao biti korisniji posjetiteljima. “Recimo, iz Francuske je stigla obitelj sa psom na Pile i instalirala aplikaciju. Vide kako je kazna za šetanje psa bez povodca 300 eura, ali i gdje su veterinarske ambulante. Požele kupiti karticu za zidine, ali vide da je tu danas 10 tisuća ljudi, neće im se to omogućiti nego da pođu na Srđ i vide tvrđavu. Ili primjerice, umirovljenici

iz Njemačke su došli u porat s kruzerom. Kupili su karticu i žele ostati tu nekoliko sati. Aplikacija im neće ponuditi zidine, ali hoće razgledavanje samostana Male braće ili izlet na Lokrum”, objasnio je dodavši kako takva ulaganja nisu skupa. Bonačić Obradović je dodala kako bi aplikacija nudila i popuste za građane. “Živimo u najljepšem gradu, znamo kolika je inflacija, a plaće su ostale iste, znamo kako umirovljenici žive. Grad Dubrovnik ne može riješiti inflaciju, ali možemo izaći ususret sugrađanima, da na toj kartici naši sugrađani imaju fiksni popust na sve usluge, u prostorima koje Grad daje u koncesiju i u njegovom su vlasništvu. Da ljudi sebi mogu priuštiti otići na pizzu, u kino, da domaći ljudi mogu uživati u gradu. Može se i povezati s trgovačkim i hotelskim lancima, pa da aplikacija pokazuje kako, recimo u okruženju od 9 kilometara ima butiga koja daje popust od recimo 20 posto na prehrambene proizvode ili dio asortimana za građane”, kazala je Bonačić Obradović.

foto goran mratinović

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Prvi aprila

Ne samo da je država regalala Cavtatu i Konavlima 24 milijuna eura vrijedan projekt nove škole, nego su za polaganje kamena temeljca bili počašćeni i prisustvom premijera Plenkovića. Vrijeme nažalost nije pogodovalo protokolu, pa je sve kasnilo, osim desetak policajaca po raskrižjima, koji su ga mokri ko miševi štitili u dolasku i odlasku, po najvećem pljusku. Pljuštalo je i tijekom ceremonije, pa su svi uzvanici imali ombrele, a premijer je, zanemarivši službenoga nosača ombrele, u ruke primio lopatu i nezaštićen od gadnih atmosferilija, dvaput zamahnuo lopatom. Neki zabrinuti građani su se čudili, zašto je stranka na vlasti srčanom bolesniku dala lopatu, svjesna da onaj ko krene lopatom osvajat izbore, može ih lako izgubit. Drugi su premijera tek ohrabrili uz parolu: Živjela lopata radnog naroda! Živjelaaaa! Inače, mediji su objavili, kako je on letio državnim avionom zbog te lopate, zbog čega je Milanović letio tek u drugom naletu, pa zakasnio u Crnu Goru, na sastanak na državnoj razini.

U Splitu neuspjela pljačka banke, prilikom koje je za malo strad’o tzv. čuvar banke. Namjerio se jadan, na profesionalnog ubojicu i lupeža, brata Hrvata iz Australije, koji je lupeški zanat u tamošnjem zatvoru učio 38 godina svoga života. Javnost je prvo čula krivu informaciju, kako ga je hrabra policajka ubila prvim metkom u glavu, a onda se on pokajnički ubio još jedanput. Jedan je malo, a dva put je dvaput. Forenzičari su to demantirali: splitska policajka propucala mu je noge, a u glavu se sam dokusurio. Javnost sad zanima i zašto se ovaj domoljub iz dijaspore, s tetoviranim hrvatskim grbom na vratu, odlučio u voljenoj državi pljačkat banku i ugrožavati živote svoje braće Hrvata? I je li možda u banci htio preuzet državni poticaj za povratnike, kako bi otvorio obrt, pa poludio kad mu ga nisu dali? Na kulturnoj sceni rekordi posjećenosti koncerta Marka Perkovića Thompsona. U danu prodano 280 tisuća karata na hipodromu, trkalištu za konje. Kako senzacije vazda izazivaju polemike i ova je rezultirala podjelom među Hrvatima. Dok oni koji su karte kupili oduševljeno

tvrde da koncert mirita još jednu reprizu, drugima je to dernek jeftinog kiča, primitivizma, operetnog domoljublja i desničarenja, koje nema nikakve veze ni s glazbom niti s domoljubljem. Ne prihvaćaju oni, da drugačiji od njih plaćaju velike pare, kako bi slušali brojne antologijske sti hove poput: Pukni puško poludit ću, nema drage, ostarit ću. Pukni puško, nek’ me nema, evo zore, ‘ko zna šta se sprema. Ili, moj Iva ne, pobratime mio, jesi l’ skoro na Kupresu bio; je l’ kupreško polje uzorano, je l’ na njemu žito posijano.

Altroke onu, zaustavi se vjetre, pita bi te nešto. Viđaš li mi dragu i pita li za mene?

Piju li nam vuci sa izvora vodu? Da li nam slavuji pjevaju u zoru? A ona, zmija me za srce ugrizla?

Zezaju se, kako će na dan koncerta u Hercegovini ostati najviše tri Hercegovca i braća Mamići.

Kad smo već na kulturi, nakon domoljubne, ima novosti i u erotskoj glazbenoj sceni.

Nives Celzijus je ovih dana zasjela je na prvo mjestu hrvatskog YouTube trendinga, preskočivši čak i Thompsonovu novu pjesmu - Nepročitano pismo. U svojoj hit pjesmi, Nives vrlo koncizno tvrdi: ‘je, bo’me, je’, što je sasvim u trendu s današnjom glazbenom umjetnosti, mada je naišla na kritike konzervativne ženske populacije. Kažu, nije problem u samoj pjesmi, koliko u tome, što 44 godišnja majka dvoje djece još uvijek pokušava ‘prodati’ seksualne aluzije. No, to nju previše ne zabrinjava. Na TikToku se našalila na račun ćudorednih mama, koje se sad zgražaju nad stihom njene pjesme, dok su istovremeno u mladosti slušali pjesme sa sličnim izrazima.

Pa ih podsjeća na pjesmuljak Ivane Banfić, o ‘Šumici’ koja se trese, dok se ljube svi od reda, nakon noćnog golog kupanja u plavome moru. A zna se dobro i što je i kome čistio ‘Dimnjačar’ Jimmyja Stanića, ili zašto Danijela u ‘Brodolomu’ prijekorno pjeva: amore mio, ja moram ti reći, o da ti je bar malo, malo - veći. Eto, tako je one zgrožene oprala Nives, pa osta-

je samo konstatacija, da ni nostalgija nije ono što je nekad bila.

Potpredsjednik splitskog HDZ-a i v.d. direktora Uprave Hrvatskih cesta, izgradio je bespravnu vilu u Omišu, godinama je afitavo s falsom dozvolom, pa je prebacio na troje djece, nakon dojave da je na meti Državnog odvjetništva, a uz to je zaboravio hrpu nekretnina upisati u imovinsku karticu.

Sad ga nagovaraju da odstupi s funkcije u Hrvatskim cestama, zbog štete koju njegova afera nanosi Vladi i HDZ-u. A on neće. Uvjeren je da mu namještaju oni koji mrze sve hrvatsko. Zanimljivo, vile su sve češće pokora vlasnicima, a ova se i zove - villa POKORA. Ali srećom nije njegova, pa neka mu djecu Porezna Uprava pita o’kle im pare za gradnju vile i dozvola za bazen i dvije garaže na zelenoj javnoj površini. Koliko on zna, sve je legalno.

Iz gradske uprave tvrde kako je on svjestan da laže. Svi dokazi, stanje na terenu i Upravni odjel za graditeljstvo kažu da laže, gradska vlast zna da laže, on zna da oni znaju da laže, a opet na postavljena pitanja, hladnokrvno - laže. Prema zasad nepouzdanim podacima, bit će otkazan koncert na zagrebačkom Hipodromu, za koji je već prodano 280 tisuća ulaznica. Slučajni svjedok na zagrebačkom aerodromu dojavio je medijima viđenje popularnog pjevača, koji se s devet kufera čekira na avion za Južnu Ameriku. Kaže, to ne bi bilo prvi put da je plaćen da - ne pjeva. Prvi aprila!

Piše Mario Klečak

Spektakularan uspjeh četrnaestogodišnjeg Dubrovčanina

Franko Torić prvak je Hrvatske u parastolnom tenisu, ali i među najboljim kadetima bez zdravstvenih poteškoća

Franko Torić prvak je Hrvatske u parastolnom tenisu do 23 godine. U isto vrijeme je među najboljih 16 kadeta i mlađih juniora u stolnom tenisu, njegovi treneri kažu da je peti, šesti po kvaliteti. Autor ovih redaka također je u osnovnoj školi trenirao stolni tenis, ali nikad u svojoj konkurenciji nije bio ni blizu najboljih u državi

Franko Torić, član Stolnoteniskog kluba Libertas Marinkolor, opet je prvak Hrvatske. Iako je četrnaestogodišnji Torić po godinama kadet, prije neki dan obranio je titulu prvaka Hrvatske u parastolnom tenisu u konkurenciji juniora do 23 godine. Vijest sasvim dovoljna da se zaputimo u sportsku dvoranu u Gospino polje kako bismo doznali koju informaciju više. Upadamo na trening stolnotenisača Libertasa u malu dvoranu i odmah šok. Po parketu poslagane krpe, jer nakon ovih višetjednih kiša slapovi se slijevaju s krova. Eto u kakvim uvjetima trenira jedan od najboljih sportskih kolektiva u gradu, višestruki prvaci Hrvatske. Franko je već za stolom gdje sluša upute trenera Filipa Mikulića. Sagnut u koljenima, lagane ruke i brzih pokreta, cijepa forhend spin kao da je klon Jan-Ove Waldnera. Gledajući ga tako laganog i preciznog čini nam se da bi Torić potaracao kadete ne samo na parastolnom prvenstvu, već i stolnoteniskom nadmetanju za prvaka države, pa se na trenutak mislimo jesmo li dobro shvatili vijest o prvaku. Damir Gleđ, tajnik Libertasa i Frankov dundo, pojašnjava nam situaciju skidajući nam upitnik s glave.

-Franko ima Aspergerov sindrom. No, to ga ne priječi da bude jedan od najboljih u Hrvatskoj u konkurenciji kadetskih stolnotenisača bez ikakvih poteškoća. On se super drži u

tom uzrastu, pri samom je vrhu, potpuno ravnopravan najboljim kadetima u zemlji. Uskoro ide u Zagreb na državno prvenstvo, pa ćemo vidjeti dokud će dogurati. Na prvenstvu nastupa 16 najboljih igrača, a Franko je među njima (ne treba napominjati da je u svojoj kategoriji najbolji igrač u Dubrovniku, a ni u Dalmaciji mu nitko set ne može uzeti op.a.).

I ne samo to, nego je među najboljih 16 u državi u konkurenciji mlađih juniora (do 16 godina) – pojašnjava Gleđ.

STRAŠAN USPJEH

Preplavilo me divljenje. Naime, autor ovih redaka također je u osnovnoj školi trenirao stolni tenis, ali nikad u svojoj konkurenciji nije bio ni blizu najboljih u državi. Evo recimo samo jedan primjer – najbolji tadašnji kadeti i juniori, braća Juzbašić i Roko Tošić, koji su kasnije igrali upravo za Libertas, šamarali su me kao Will Smith Chrisa Rocka na dodjeli Oscara. Što hoću reći - Franko Torić je već sad, unatoč Aspergerovom sindromu, višestruko bolji igrač nego što sam ja ikad bio. -Aspergerov sindrom – upada sad u priču trener Joško Martinović – u nekim je situacijama ograničavajući, međutim, u drugima je prednost, njegov svojevrsni forte. On kad uđe u to i kada se potpuno fokusirano postavi ima takav nevjerojatan osjećaj za mjesto gdje poslati lopticu. U trenucima kada samouvjere -

‘Franko ima Aspergerov sindrom. No, to ga ne priječi da bude jedan od najboljih u Hrvatskoj u konkurenciji kadetskih stolnotenisača bez ikakvih poteškoća. On se super drži u tom uzrastu, pri samom je vrhu, potpuno ravnopravan najboljim kadetima u zemlji. Uskoro ide u Zagreb na državno prvenstvo, pa ćemo vidjeti dokud će dogurati’, kaže Damir Gleđ

‘Aspergerov sindrom u nekim je situacijama ograničavajući, međutim, u drugima je prednost, njegov svojevrsni forte. U trenucima kada fokusirano i samouvjereno stane za stol i kad se poen otvori, smatram da u tom segmentu nema boljeg igrača u Hrvatskoj u njegovoj dobi. Tu je genijalan. Također, sjajno osjeća rotaciju loptice što je izrazito važno u stolnom tenisu’, govori Joško Martinović

no stane za stol i kad se poen otvori, smatram da u tom segmentu nema boljeg igrača u Hrvatskoj u njegovoj dobi. Tu je genijalan. Također, sjajno osjeća rotaciju loptice što je izrazito važno u stolnom tenisu.

Franku Toriću, svi će potvrditi, sport je stubokom promijenio život.

-Stolni tenis mu je nevjerojatno pomogao. Pitanje je kako bi se razvijao bez sporta. Ne samo da mu je strašno pomogao u motoričkom smislu, nego i svakom drugom. Ima puno prijatelja, ekipu, putuje, prošao je čitavu Hrvatsku uzduž i poprijeko, uči iz svih tih putovanja – u isti glas govore Martinović i Gleđ. Gleđ ga je prvi put na stolnoteniski trening doveo prije osam godina. U početku bi se samo koji put prebacila loptica, a s vremenom se ljubav Franka i rekete sve više produbljivala. Danas bude užasno tužan kada mora propustiti trening zbog više sile poput febre. Jedva smo ga nagovorili da uzme kratku stanku i da nam izjavu.

-Sada sam na parastolnom prvenstvu igrao pet mečeva, a najteži mi je bio u polufinalu. Vodio sam 2-0 u setovima, ali me protiv -

nik stigao na 2-2, no ipak sam u odlučujućem setu bio bolji. Inače, u stolni tenis sam se zaljubio gledajući prekrasne poene vrhunskih igrača. Sada treniram pet puta tjedno, nekada i vikendom. Nadam se da ću na predstojećem prvenstvu Hrvatske za kadete proći grupu. Kasnije ćemo vidjeti, nisam favorit – kratko nam je kazao Torić i odmah se vratio treningu.

TRENINZI DJECE S POTEŠKOĆAMA

Libertas Marinkolor ozbiljan je klub dugi niz godina, prvak Hrvatske i natjecatelj europskih kupova, a od prošle godine punopravni je član Hrvatskog parastolnoteniskog saveza što znači da njegovi članovi sada uredno mogu nastupati na svim službenim natjecanjima pod okriljem saveza. Nedavno je zajedničkim snagama Grada Dubrovnika i Libertasa pokrenut program za stolnoteniske treninge za djecu s poteškoćama koje vodi Vanja Pamuklić, kineziolog po struci. -Trenutno imamo sedmero djece različite dobi, većinom su stariji od deset godina nadalje, i pretežno su to djeca iz autističnog spek-

Franko Torić dvije godine zaredom prvak je Hrvatske u parastolnom tenisu

Franka uskoro čeka kadetsko prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu gdje je također među najboljim igračima. Na slici s našim sugrađanima Nikoletom Đivanović i Hasibom Alibegovićem koji su također osvojili medalje na parastolnom prvenstvu države, ali za boje PSTK Zagreb

Osvojen je naslov u kategoriji M8 do 23 godine

tra. Imamo i osobu od 23 godine. Treninzi su dvaput tjedno i svi oni imaju velike napretke. Nije samo riječ o stolnoteniskim treninzima, nego razvijamo čitavu motoriku. Inače, stolni tenis je vrlo specifičan sport koji ima dosta zahtjevnu koordinaciju ruku, nogu i cijelog tijela, pa stoga smatram da djeci s poteškoćama jako puno pomaže u svakodnevnom životu. Također, vrlo važan aspekt što se tiče stolnog tenisa je poboljšanje koncentracije koje se događa samim praćenjem loptice. Djeci iz autističnog spektra fokus je često dosta raspršen, a stolni tenis baš u tome pomaže. Tako da oni nakon nekog vremena treniranja mogu bez problema zadržati fokus petnaestak minuta. Imamo momka koji više ne ide u školu i ovi treninzi su mu najdraže što ima. Jedva čeka doći, eto kolika je važnost – ističe Pamuklić.

Kada djeca dođu na prvi trening ne mogu otrčati niti jedan krug, a nakon nekog vremena bez problema prate zagrijavanje i mogu svladati osnovne udarce.

-Grad Dubrovnik sada sufinancira klubove koji žele raditi s djecom s posebnim potrebama. Postoji i stručni tim (edukator-rehabilitator, psihologinja, kineziolog) koji trenerima pomažu u pedagoškim savjetima za rad s djecom s posebnim potrebama. Zna ponekad biti izazovno, nije da svaki trener zna raditi na ovaj posebni način. No kada se podvuče crta, stvari stalno idu prema naprijed –zaključuje Pamuklić.

Sport je, zaista, jedna od najvažnijih stvari u životu. Sjajno je čuti da se iz godine u godinu razvija sport za djecu s poteškoćama. Kad bi barem sportska infrastruktura pratila čitav ovaj napredak društva.

PONEDJELJAK, 7.4. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK, 8.4. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

SRIJEDA, 9.4. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK, 10.4. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 11.4. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 12.4. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

NEDJELJA, 13.4 doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NIJE POTEŠKOĆA U RAZVOJU, NEGO “BOŽJI DAR”

Djeca ambideksteri su mali genijalci , podržimo ih!

Jedna je majka odlučila podijeliti iskustvo o svom sinu koji ima rijetku pojavu koja je zabilježena samo kod jedan posto populacije. O ovom fenomenu razgovarali smo i s neurologinjom Dražanom Martinović – Mamić koja je otkrila kako je u ovoj maloj šačici ljudi bio i njezin otac, podjednako dobro je pisao i slikao s objema rukama

Majka dječaka starog pet i pol godina podijelila je s nama priču o svom sinu, koji ima rijetku sposobnost – on je ambidekster. “Veseo je dječak kojeg zanima ono što i većinu njegovih vršnjaka, ali on ima rijetku posebnost: jednako kvalitetno koristi obje ruke i noge. Pučki prijevod naziva ambidekster jest ‘obje desne’. Osobno sam se uvjerila da moramo razdvojiti što je poremećaj, što talent, a što nedostatak,” ispričala nam je majka. O toj rijetkoj pojavi postoji tek minimalno znanje jer ambidekstera ima svega jedan posto u populaciji. Mnogi roditelji nisu svjesni posebnosti svoje djece te ih često prisiljavaju da dominantno koriste samo lijevu ili desnu ruku. “Kontaktirala sam brojne liječnike obiteljske medicine, specijaliste neurokirurge i neuropedijatre kako bih o tome više doznala. Saznala sam da se djeca ambideksteri katkad sporije razvijaju od vršnjaka koji su dešnjaci, zbog ‘neodlučnosti’ dominacije lijeve ili desne strane mozga. Također, često imaju i problem s komunikacijom te govorno-jezičnim razvojem, ali su izuzetno vješti u konstrukciji i umjetnosti – glazbi i slikarstvu. Trebalo bi ih poticati u tom smjeru,” pojasnila je.

Iako su njihovi izazovi specifični, ona naglašava kako je njihov talent neosporan.

“Moj sin ima nevjerojatnu sposobnost sluha i već s pet godina može lako zapamtiti ne samo riječi, nego i melodiju svake pjesme, čak i ako ju je čuo samo jednom,” istaknula je.

“LIJEPO JE POJEO!”

Prisjetila se i jednog iskustva u vrtiću.

“Pitala sam odgajateljicu kakav mu je odnos prema drugoj djeci. ‘Znate, on sve samo po -

navlja!’ Prekinula sam je i pitala može li mi reći nešto lijepo o mom djetetu. ‘Lijepo je pojeo!’ – odgovorila je. Nadam se da me razumijete kada kažem kako takvu rečenicu ne želi čuti nijedna majka”, priča pa naglašava kako ambideksteri često imaju neočekivane talente.

“Moje dijete možda nema komunikacijske vještine kao njegovi vršnjaci, ali ima sluh odrasle nadarene osobe, veliko zanimanje za matematiku i izniman osjećaj za red. Već s tri godine naučio je brojati do 20, a potom je samim slušanjem okoline počeo izražavati brojeve i cr-

“Nikola Tesla, Albert Einstein, Benjamin Franklin i Leonardo da Vinci bili su ambideksteri. Galerija Uffizi u Firenci 2019. je istražila Leonardovo djelo ‘Pejsaž P’ iz 1473. godine i otkrila da su tekstovi na crtežu pisani istovremeno s lijeva na desno i s desna na lijevo, što potvrđuje njegovu ambideksternost.”

Piše Ahmet Kalajdžić foto obiteljska arhiva, elements envato

Dr. sc. Dražana Martinović Mamić dr. med

“Jimi Hendrix je lijevom rukom svirao gitaru namijenjenu dešnjacima, a Duane Allman je koristio desnu ruku za gitaru, dok mu je lijeva služila za precizne zadatke. Kurt Cobain je pisao desnom, ali gitaru svirao isključivo lijevom rukom,” dodala je neurologinja.

tati ih na ploči koju smo mu kupili za igru. To je bila prekretnica u njegovom razvoju”, govori. Iako su u početku bili zabrinuti, danas su svjesni koliko je njegov dar vrijedan.

“Još učimo kako ga najbolje usmjeriti, a zapravo mi učimo od svog djeteta kako funkcionira i kako percipira svijet.”

PREDNOSTI I GENIJALNOST

Istraživanja pokazuju da su ambideksteri rijetki – oko 80 posto ljudi su dešnjaci, 19 posto ljevaci, a samo 1 posto pripada skupini ambidekstera. Oni nemaju strogo podijeljene funkcije lijeve i desne polutke mozga, već su im simetrične više nego kod ostalih ljudi. Znanstvena istraživanja upućuju na to da je razvoj ambidekstera ponekad sporiji, jer mozak ‘nije odlučio’ koja strana dominira. Finska studija iz 2010. godine, provedena na osam tisuća djece, pokazala je kako imaju dvostruko veću šansu za slabiji uspjeh u školi, da sa sedam i osam godina češće imaju teškoće učenja poput disleksije, dok u kasnijoj adolescenciji s 15-16 godina imaju dvostruko veću šansu za pojavu simptoma poremećaja pažnje uz hiperaktivnost – ADHD.

DR. MARTINOVIĆ MAMIĆ: NEKI OD

NAJINTELIGENTNIJIH LJUDI SVIJETA

BILI SU AMBIDEKSTERI

Za bolje razumijevanje fenomena kojeg kriju ambideksteri obratili smo se neurologinji Opće bolnice Dubrovnik i subspecijalistici za cerebrovaskularne bolesti Dražani Martinović Mamić.

“Ambidextrous doslovno znači ‘oboje u pravu’ ili ‘obojica povoljni’. Pravi ambideksteri su prirodno obdareni da se podjednako dobro koriste objema rukama i nogama, bez ikakve vanjske ‘intervencije’. Općenito, oni su skloniji kreativnom i inovativnom radu i rješavanju problema, a neke odlikuju fantastične vizualno–spacijalne sposobnosti”, iznosi Martinović Mamić i pojašnjava da su zbog toga ambideksteri vrlo često zastupljeni među uspješnim znanstvenicima, izumiteljima i inovatorima, umjetnicima (slikarima, skulptorima, glazbenicima), sportašima (nogomet, američki nogomet, bejzbol, košarka) kao i svim drugim kreativnim zanimanjima.

“Neki od najinteligentnijih ljudi u povijesti bili su ambideksteri, a to su Nikola Tesla, Albert Einstein, Benjamin Franklin, ali i Leonardo da

O ovoj rijetkoj pojavi postoji tek minimalno znanje jer ambidekstera ima svega jedan posto u populaciji. Mnogi roditelji nisu svjesni posebnosti svoje djece te ih često prisiljavaju da dominantno koriste samo lijevu ili desnu ruku.

“Kontaktirala sam brojne liječnike obiteljske medicine, specijaliste neurokirurge i neuropedijatre kako bih o tome više doznala. Saznala sam da se djeca ambideksteri katkad sporije razvijaju od vršnjaka koji su dešnjaci, zbog ‘neodlučnosti’ dominacije lijeve ili desne strane mozga. Također, često imaju i problem s komunikacijom te govorno-jezičnim razvojem, ali su izuzetno vješti u konstrukciji i umjetnosti – glazbi i slikarstvu. Trebalo bi ih poticati u tom smjeru”, priča mama ambidekstera.

Vinci. Galerija Uffizi u Firenci je 2019. istražila njegovo djelo “Pejsaž P” iz 1473.godine, kad je slikar imao 21 godinu, i na crtežu su otkrili riječi napisane s desna na lijevo, što je Leonardo često činio, a na pozadini kratki tekst ispisan s lijeva na desno! Potvrđeno je kako je oba teksta on napisao”, iznosi fascinantne činjenice liječnica, a zatim nastavlja s drugim primjerima.

Važno je usmjeriti ih tamo gdje će briljirati “Ambideksternost Jimi Hendrixa bila je predmetom psiholoških studija. Lijevom je rukom svirao standardnu gitaru za dešnjake, dok je Duane Allman gitaru svirao desnom rukom, a za sve druge precizne zadatke koristio lijevu ruku. Svestrana glazbenica Shara Lin je prirodno ljevoruka, ali violinu, gitaru i citru svira desnom, a klavir lijevom rukom. Legendarni frontmen “Nirvane“ Kurt Cobain je kao prirodni ambidekster u djetinjstvu preferirao lijevu ruku te kao već odrasla pisao desnom, a gitaru svirao isključivo lijevom rukom”, navodi Martinović Mamić pa otkriva kako najčešće

petak, 4. travnja 2025.

roditelji ili drugi ukućani koji žive s djetetom ili ga čuvaju, ali i tete u vrtiću kada im daju prve zadatke, uoče da se služe objema rukama kad se igra, crta i jede.

DAR S KOJIM SE RAĐAJU

“Ako netko neoprezno članovima obitelji, uglavnom roditeljima ili skrbnicima priopći da im je dijete mogući ambidekster, mnogi se uplaše jer pomisle da je to dijagnoza bolesti ili poremećaj, a ne sposobnost djeteta da se podjednako služi s oba ekstremiteta i da možda imaju malog budućeg genijalca. Još ako ga netko želi ispitivati i istraživati, utvrdili ima li promjena u strukturama mozga pa mu čine MR mozga, EEG, psiho-testovima i pregledima pedijatra, psihijatra, neurologa, psihologa, defektologa… nastaje panika. Ali, oni nisu bolesni! Važno ih je prepoznati već od druge ili treće, najkasnije do sedme godine života da ih se usmjeri prema područjima u kojima mogu doslovce briljirati”, govori i ističe kako takve svestrane osobe čine naše društvo kreativnijim i bogatijim pa ih treba podržati i omogućiti im svladavanje poteškoća na koje mogu naići u ranom razvoju. “Posebno je to očito u rigidnijim sredinama stoga što su danas uvriježene prosječnosti ograničavajuće za sve koji po psihičkim i fizičkim karakteristikama pozitivno odstupaju od nametanja osrednje prosječnosti. Inače od ambidekstera treba razlikovati pojam unakrsne dominacije, poznata i kao mješovita desnorukost/ljevorukost ili tzv. konfuzija ruku/nogu. Naime, moguće je dugotrajnim treningom razviti vještine za obje ruke kao što svjesno čine mnogi glazbenici i sportaši da bi poboljšali izvedbene performanse. No oni nisu ambideksteri koji se s tim rađaju”, priča dr. Martinović-Mamić.

Na kraju je otkrila i osobni primjer.

“Tek mi je na Medicinskom fakultetu postalo jasno zašto se moj otac Nikola podjednako dobro oduvijek služio s obje ruke te jednako dobro igrao nogomet i pucao penale s obje noge. Djed i stric su mi objasnili da je to još od djetinjstva i da nije riječ o tome da je počeo pisati lijevom rukom pa da su ga roditelji ili učitelji prisilili, kao u to vrijeme druge ljevake, da piše desnom rukom. Jednostavno, bio je takav: lijepo pisao s obje ruke olovkom i na pisaćoj mašini ili kao šef računovodstva radio završne obračune. Pokušavali smo to i mi, ali nismo uspijevali. Kad nam je u petom razredu osnovne škole nastavnica likovnog zadala da temperama naslikamo nešto na temu snijega, tata je pred nama slikao prvi put, ali objema rukama istovremeno!”, završava naš razgovor doktorica Dražana Marinović Mamić.

Dujmović odlučio, kandidirat će se za gradonačelnika

‘’Iskustvo upravljanja u Hrvatskim vodama mi je neizmjerno bitno’’

Kandidat HNS-a objavio je kandidaturu putem videa

HNS-ov Valentin Dujmović odlučio je da ide u izbornu utrku. Vijest je podijelio na Facebooku, a građanima se obratio videom.

„Drage Dubrovkinje, dragi Dubrovčani, odlučio sam se kandidirati za vašeg gradonačelnika“, objavio je 1. travnja nekadašnji predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik i trenutni zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.

„Zašto baš danas? Pa htio sam ukazati na to da već svake četiri godine, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus slušamo jednu te istu priču. Iste programe, ista rješenja, iste prijedloge, a zapravo se rijetko što realizira. Da se neke stvari realiziraju ne bi ih morali opet slušati za četiri godine. Dakle DOSTA je starih šala i zato danas“, objasnio je tajming svoje objave Dujmović te dodao kako je, s obzirom na to da su mediji od samog početka mogućnost njegove kandidature nazivali iznenađenjem, odlučio da će upravo #iznenađenje biti slogan njegove kampanje.

‘’Svih iz zajedno iznenadimo’’ Ovom prigodom kandidat HNS-a za gradonačelnika poslao je poruku građanima Dubrovnika:

„Odlučio sam koalirati samo s vama pa vas već danas pozivam da se spremite da 18. svibnja zajedno izađemo na izbore i sve ih dobro iznenadimo“ – zaključno je izjavio kandidat za gradonačelnika Dujmović te najavio da će u narednom periodu javnost upoznati sa svojim programom, planovima, idejama i novim rješenjima koje namjerava realizirati nakon pobjede na izborima, a koje će predstaviti i na jedan drugačiji način. Ovo će biti drugi put da Dujmović kreće u utrku za gradonačelnika Dubrovnika. U lokalnim izborima 2017. godine ušao je u drugi krug s aktualnim gradonačelnikom Matom Frankovićem, kao kandidat HNS-a nakon što je Andru Vlahušiću Ustavni sud zabranio kandidiranje, te u drugom krugu dobio 5648 glasova.

Dujmović je posljednjih osam godina proveo na funkciji zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda. Prethodno je za vrijeme njegovog mandata na funkciji direkto-

ra Vodovoda Dubrovnik započeta izgrad nja Pročistača za vodu na Ombli. Kroz dalj nja ulaganja u dubrovačku infrastrukturu, koja su se nastavila kroz projekt Aglome racije Dubrovnik vrijedan 117 milijuna eura, Dujmović je sudjelovao u pripremi projek ta cijelo to vrijeme i kao izvršni direktor Hr vatskih voda za Jadranski sliv.

‘’Svakog sam vikenda doma s djecom u Du brovniku’’

Za Dubrovački dnevnik prokomentirao je pojedine reakcije i pitanja građana o tome gdje je proveo posljednjih osam godina, Ka ko kaže, želi ‘’razbiti mit o tome kako je na pustio Dubrovnik’’.

‘’To naravno nije istina. Kao i svaki drugi duž nosnik, državni tajnik ili saborski zastupnik dio tjedna sam provodio u Zagrebu i ostatku države kojega sam pokrivao svojim poslom, ali sam svaki vikend, a često i dulje bio do ma u Dubrovniku. Moji sinovi su u Dubrov niku i ja gotovo svaki vikend odnosno sva ki slobodni trenutak provodim s njima do ma’’, prokomentirao je Dujmović.

PROJEKTI HRVATSKIH VODA

‘’Iskustvo koje nosim iz Hrvatskih voda mi je neizmjerno bitno, Dubrovnik treba neko ga tko je upravljao velikim sustavima. Kada sada s odmakom pogledam, ja tada 2017. god. nisam bio spreman za to, danas jesam. Tijekom cijelog ovog vremena sam se nasta vio baviti upravo Dubrovnikom, kroz projekt Aglomeracija, ali spomenimo i kanalizaciju na Lopudu koju smo aktualni direktor Vodovoda i ja dogovorili na jednom službenom sastanku, zatim Orašac, dosta drugih manjih projekata u Gradu’, kaže Dujmović koji se pritom osvrnuo i na projekte Hrvatskih voda u ostatku Županije

ZAŠTITA MALOSTONSKOG ZALJEVA

Što se tiče okolnih Općina u našoj Županiji, Doli će napokon dobiti vodu, naselja Konštari i Zamaslina, a Trpanj je dobio sigurnost vodoopskrbe kroz nove dvije bušotine, ali i preko milijun eura ulaganja u sustav. Blato

nekoliko prezentacija na ovu temu, cilj je obnoviti sustav odvodnje na cijelom području od Neuma do Stona, ali po meni najbitnije je izmjestiti cijevi kanalizacije iz Zaljeva i provesti ih okolo ispod mosta na Bistrini te ujedno pokupiti u sustav naselja uz Zaljev i tako u potpunosti zaštiti Zaljev te uzgoj kamnice. Ovaj projekt radimo zajedno s kolegama iz BiH pa smo malo sporiji, međutim ja mislim da ćemo u skorije vrijeme doći do dozvola i mogućnosti apliciranja na EU fondove. Bit će to nova percepcija o Zaljevu kao čistom i sigurnom iako uz održavanje koje radimo on to i danas jest’, rekao je Dujmović.

NIŠTA OD REPLIKE!

Orlandovom stupu vraća se stari sjaj , uskoro bi mogao biti otkriven

Gradonačelnik Mato Franković otkrio je kako je najveći problem kod sanacije Orlandovog stupa uspješno riješen

Orlandov stup već je godinama okružen skelom i platnom koje ga skriva od očiju Dubrovčana i turista. Razlog je opsežna i zahtjevna sanacija koja se odvija nakon što je Orlando već nekoliko puta prošao ‘intervencicje’ i konzervatorsko-restauratorske radove, ali nažalost neuspješno. Jedna od takvih neuspješnih sanacija intervencija rezultirala je produbljenjem pukotina i ozbiljnim narušavanjem integriteta spomenika, što je zabrinulo kako javnost, tako i stručnjake.

Od 2018. godine Orlando je pod skelom, a od tada je rađen statički monitoring s ciljem praćenja ekspanzije pukotina te ukupnog stanja konstrukcije. U stručnom timu su stručnjaci ICCROM-a, UNESCO-a te predstavnici i stručnjaci Ministarstva kulture i medija RH, Hrvatskog restauratorskog zavoda i Zavoda za obnovu Dubrovnika. Istražili su jezgru stupa, podljepljivali nestabilne dijelove kamena, ali I ultrazvučno istraživali pukotine.

U konačnici je 2022. zaključeno kako je progresija oštećenja potaknuta radom različitih materijala i centralnog prednapretog trna koji je u posljednjoj intervenciji ugrađen u jezgru stupa. Utvrđeno je da je rast pukotina najizraženiji tijekom ljetnih mjeseci.

Prijedlog stručnjaka bio je da se prije svih konzervatorsko-restauratorskih radova odradi otpuštanje sile central-

foto Marko Lukunić/PIXSELL

nog trna. Početkom 2023. godine obavljeni su preventivno-sigurnosni zahvati podupiranja Orlandova stupa, postavljeni su uređaji za praćenje ponašanja pukotina te je privremeno uklonjena metalna ograda s vrha stupa. U isto vrijeme je i trajno uklonjena ploča od inoksa s vrha stupa te je osiguran pristup centralnom trnu. Te godine višekratno je pokušano ručno popuštanje sile, ali bez uspjeha. Zato je unutar stručnog tima dogovoreno da se pokuša sa strojnim popuštanjem sile centralnog trna. A čini se kako je takva odluka polučila željeni rezultat.

“Nakon dugog niza godina trn u Orlandu je konačno otpušten... O detaljima samih radova javnost će detaljno izvijestiti Ministarstvo kulture. Drago mi je što i ovaj višegodišnji problem rješavamo. Nismo okretali glavu i pravili se kako nije naš posao kao što je to radio SDP prije nas”, objavio je gradonačelnik Mato Franković. Ova vijest unijela je radost među Dubrovčane koji sada konačno imaju razloga vjerovati kako će Orlando zaista zasjati starim sjajem, na onom mjestu gdje i pripada, bez replika, a siguran i očuvan za buduće generacije!

I za vađenje krvi se užasno dugo čeka, a kamoli za nešto više

Ne želim ići na preventivne preglede , pa makar umro od raka

Svima su puna usta prevencije, a ja se evo mjesec dana raspadam, a krv mogu izvaditi tek za 12 dana. Pa što bi tek bilo da sam se javio za neki preventivni pregled? Naručili bi me za 12 godina

Smrzavam se ko da sam u hladnjači PIK Vrbovca. Prebacujem još jednu deku preko nogu i spolovila, ali za kurac. I dalje drhtim kao da sam kineski radnik Temua koji nije ispunio današnju normu pošiljki. Winter is coming, u glavi mi odzvanja debilna rečenica iz Game of Thrones.

A onda je Neofen napokon počeo djelovati. Vruće mi je ko da sam u klaonici braće Pivac. Skidam tutu s nogu i bokse sa spolovila, ali za kurac.

I dalje se znojim kao da sam kineski radnik na tržnici u Wuhanu, a nisam stigao prodati sve šišmiše. Uo uo uo, ljeto nam sevratilo, u glavi mi odzvanja debilni stih Animatora.

I tako iz dana u dan, jebena febra nikako da prođe. A onda - baš kako na ovom planetu sve prije ili kasnije završi - toplomjer je pokazao 36,7, iako sam mislio da se više nikad neće dogoditi. Zatim sam se pokušao vratiti normalnom životu, ali čim bih se malo jače napregnuo, opet bi me razvalili sinusi i bolovi u nogama. I tako evo već mjesec dana muku mučim s gripom i njenim posljedicama. Snage nemam ni za vrtjeti ponudu po Netflixu. Moram provjeriti što mi je s imunitetom, trebao bih izvaditi krv. Naravno, sad kad mi je to palo napamet, vikend je. Razmišljam da li da odem na Hitnu i glumim da sam na samrti, pa da mi pretrage što prije budu gotove. Ma neću, vjerojatno im svi isto rade, nisam baš za umrijeti. Šaljem svojoj doktorici mejl u kojem je molim da mi pusti uputnicu za vađenje krvi.

KOSOVOSKOPIJA

Dok čekam njen odgovor, nastojim mirovati preko vikenda. Ležim i dosadno mi je. Beskonačno surfam portalima. Nailazim na vijest o raku debelog crijeva. Hrvati su među nacijama koje najviše umi-

ru. Zašto je tome tako, objašnjava u tekstu liječnik. Rak debelog crijeva ubija Hrvate više od drugih nacija ne samo zato što su debeli, nego što ih zaboli za preventivne preglede. Doktor objašnjava kako u Hrvatskoj postoji nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva za zdrave osobe od 50 godina pa nadalje, ali građani se slabo javljaju. Liječnik zaključuje da je strašno važno rano otkriti rak, jer je onda izlječiv, a problem je što nema simptoma sve dok lijepo ne uznapreduje, a onda može biti da kasno Marko na kosovoskopiju stiže. Kolonoskopija je, inače, dijagnostički postupak koji omogućuje liječniku pregled cijelog debelog crijeva, a pacijenti je toliko vole da rijetki pristaju na pregled bez anestezije - štoviše ne samo lokalne nego i opće. Jesam li ja normalan, prođe mi misao kroz glavu dok čitam ove tekstove, bolestan sam i još čitam o boleštinama.

A onda mi zazvoni poruka na mobitel. Moja doktorica opće prakse pustila mi je uputnicu za vadit krv i poslala mi je broj mobitela na koji se trebam naručiti. Ajde, učinit ću to sutra, u ponedjeljak. A onda mi još jedna poruka zazvoni na mobitel. Doktor Zaim Čustović me pita kada ćemo odigrati teniski meč u rekreativnoj ligi. Em i ja i on ćapali gripu, em je vrijeme kompletni užas, pa nikako da stignemo. Šta ja znam, dobri moj doktore, ja se od ove gripe, čini mi se, nikad neću oporaviti.

A prije točno pet godina počeo je korona teror. Zbog bolesti koja je bila u rangu ovogodišnje gripe idioti su zatvorili čitav svijet i prouzročili nezapamćenu inflaciju od koje se nikad nećemo oporaviti. Prije si sa 100, 200 kuna u džepu bio miran, a sad si nervozan i sa 100, 200 eura, a plaće ne da nisu pratile taj suludi rast cijena nego s njima jednom možeš na pjacu. Korona me ni blizu nije po-

Doktor objašnjava kako u Hrvatskoj postoji nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva za zdrave osobe od 50 godina pa nadalje, ali građani se slabo javljaju. Liječnik zaključuje da je strašno važno rano otkriti rak, jer je onda izlječiv, a problem je što nema simptoma sve dok lijepo ne uznapreduje, a onda može biti da kasno Marko na kosovoskopiju stiže

Prije točno pet godina počeo je korona teror. Zbog bolesti koja je bila u rangu ovogodišnje gripe idioti su zatvorili čitav svijet i prouzročili nezapamćenu inflaciju od koje se nikad nećemo oporaviti. Prije si sa 100, 200 kuna u džepu bio miran, a sad si nervozan i sa 100, 200 eura, a plaće ne da nisu pratile taj suludi rast cijena nego su još uvijek u stagnaciji. Korona me ni blizu nije pomela kao ovogodišnja gripa, a nju ne da nitko nije spomenuo u medijima, a kamoli počeo pričati o lockdownu. Kakvi dvostruki kriteriji

mela kao ovogodišnja gripa, a nju ne da nitko nije spomenuo u medijima, a kamoli počeo pričati o lockdownu. Kakvi dvostruki kriteriji.

Dok čekam da šugavi vikend napokon prođe, razmišljam o taktici protiv doktora Zaima. Moram mu izlaziti na mrežu, skraćivati poene, jer mi se čini da mi se snaga nikad više neće vratiti. Čekaj malo, pa koji sam ja kreten, umjesto da razmišljam o teniskom meču s doktorom, pa je li bolje da ga pitam kako da se izliječim? Što je uopće doktor Zaim specijalizirao? Ah, evo vidim. Urologiju. U jednom intervjuu koji je dao Dubrovačkom dnevniku i on govori kako muškarci moraju osvijestiti važnost preventivnih pregleda. On pri tom misli na karcinome prostate i testisa. Ajme koliko informacija o boleštinama, idem leć’.

RAK TENISA

Čim sam se probudio u ponedjeljno jutro odmah sam zvao za krv. Naručili su me, pazite sad ovo, za točno 12 dana. Ej, 12 dana. Sinusi me ubijaju, možda je teška upala, možda će mi prijeći u meningitis - daj vidite što mi je - ali ne, oni me naručuju na najobičnije vađenje krvi tek za 12 dana. Što to hoće reći - da sada i vađenje krvi treba plaćati ako želimo ubrzati postupak? Ja već plaćam dopun-

sko zdravstveno osiguranje, ali evo ima bit da od toga nikakve koristi. Prevencija, hahhahahahhahahha, kako mi je sad smiješna.

Svima su puna usta prevencije, a ja se evo mjesec dana raspadam, a krv mogu izvaditi za duuuugih 12 dana. Pa što bi tek bilo da sam se javio za neki preventivni pregled? Naručili bi me za 12 godina. Dolazim ja 2031. u doktora Zaima Čustovića, ali ne na teniski meč.

-Gospodine Marušić, moram vam nažalost priopćiti da imate rak testisa.

-Rak tenisa? Doktore, nemojte me vrijeđati, jednom ste me dobili i sad ja odmah imam rak tenisa. -Ne, tenisa, idiote, nego testisa. Pogledajte nalaze. S obzirom na to da ste vi već u pedesetima, trebali ste se prije javiti i obavljati preventivne preglede.

-Ali doktore Čustović, ja sam se prijavio na preventivni pregled. Evo pokazat ću vam datum. 11. prosinca 2037. godine.

Preventivni pregledi, dragi moji, mogu se obavljati jedino privatno po cijeni nove Ford Pume. Pošto ja tu lovu nemam, ne preostaje mi ništa drugo, nego zginuti u sedlu kao Kraljević Marko u bitki na Rovinama.

Jer kasno Maro na kolonoskopiju stiže!

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Kristina i Zvonimir - najljepše je kad je spokoj i mir

Paula, Mujica, Lući i Đelo - premijerno je Dubrovčanima prikazan film Jedan dan - priča o Dubrovačkim trubadurima, sretni i ponosni autori sa, na projekciji nazočnima, besmrtnoga benda članovima

Darko, Mišo, Boris, Josip, Srećko i Boris - ekipa prava za škerce i šale, na smijeh i ozračje susreta se ne žale

Erika, Nora, Antonela i Lea - u školu se rado ide, prijateljice se drage i usput vide

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marija i Marina - u Grad se prešilo, ali i bez molbe lijepo nasmiješilo

Marijana i Lukša - kad pokisnutu dragu kiša zalije, i dekica se traži, samo ljubav za ugrijati je dovoljna nije

Doris i Picula - kad kiša stane i sunce grane na Porporelu se ide nadisati i s prijateljima popričati

Ana i Sveto - desetljećima su u sretnom braku zajedno, trica do Nuncijate vozi uredno, pa se Libertasovim pokazom i sa spenzom doma stiže lagodno

Ivo, Sky i Mirko - čim važne osobe Grad pohode u pojačane se ide ophode

Oliver, Mateo i Bašo - mnogi se zanimljivi događaj na njihovim video snimkama naš’o

petak, 4. travnja 2025. Dubrovački

ZANIMLJIVA SUDBINA ‘PLOVNE BRAĆE’

Piše Ivo Batričević

foto

PRIVATNI ARHIV

„CLIPPER ADVENTURER“ i sedam brodova blizanaca: Jedan

je poznat kao ‘brod duh’, a samo jedan još plovi

Izgrađeni su u brodogradilištu u Kraljevici, pa iako im je porijeklo hrvatsko, rijetko su nas posjećivali. Njihova zanimljiva životna priča se u našim istraživanjima povijesti dubrovačkih kružnih putovanja nikako nije mogla zaobići

Sudoimport iz Moskve, najveći trgovinski partner hrvatskih brodogradilišta sedamdesetih godina prošlog stoljeća, naručio je za brodare iz Vladivostoka, Murmanska i Novorosijska u brodogradilištu u Kraljevici, izgradnju osam istovjetnih putničko-teretnih brodova za kružna putovanja u otežanim uvjetima plovidbe, ledom okovanih mora na ruskom Dalekom Istoku. Bili su to brodovi od 4000 bruto regi-

starskih tona, duljine 100 i širine 16,2 metara, koji su na svojim palubama mogli prihvatiti oko 200 putnika. Brodski strojevi MAN B&W - Uljanik ukupne snage 3900 KW omogućavali su im preko dvije propele brzinu od 17 čvorova. Novogradnja broj 406 imena MARIA YERMOLOVA zaplovila je 1974. godine kao prvi brod po kojem je ova serija i dobila ime. Sljedeće mu se godine pridružuju novogradnje imena MARIA SAVINA i ALLA

LYUBOV ORLOVA je u teglju prema rezalištima u Dominikanskoj republici, upala u veliko nevrijeme, te je usred oceana ubrzo napuštena. Dugo je Sjevernim Atlantikom plutala kao brod - duh za kojeg su se vezale svakojake priče. Nikada se nje saznala njegova konačna sudbina, ali se pretpostavlja da je potonula u međunarodnim vodama nekih 1300 milja od irske obale.

TARASOVA, a 1976. i LYUBOV ORLOVA. U 1977. godini su zaplovile novogradnje OLGA ANDROVSKAYA, OLGA SADOVSKAYA i KLAUDIYA YELANSKAYA

REKORD ZA NAŠA BRODOGRADILIŠTA Ovu najveću seriju putničkih brodova ikada izgrađenih u našim brodogradilištima zaključila je 1978. novogradnja broj 419 pod imenom ANTONINA NEZHDANOVA. Svi su brodovi

Dubrovački dnevniK petak, 28. veljače 2025.

nosili imena velikih ruskih kazališnih glumica. Uvjet sovjetskih naručitelja je bio da svi brodovi moraju imati navigacijske uređaje i kompletnu opremu za kuhinju sovjetske proizvodnje. Ostalo je zabilježeno da su nas od ove velike serije, posjetile jedino ANTONINA NEZHDANOVA i to 30. rujna i 6. studenog 1980. i ALLA TARASOVA, ali pod drugim vlasnikom i imenom CLIPPER ADVANTURER od 2005. do 2008. godine.

U teškim plovidbama sjevernim morima prvo su posustale OLGA ANDROVSKAYA izrezana 1998. i OLGA SANDOVSKAYA koja je doživjela istu sudbinu 2005. U listopadu 2004. stradala je u tajfunu ANTONINA NEZHDANOVA koja se u japanskoj luci Fushiki jednostavno prevrnula na bok. MARIA SAVINA je 1997. prodana u Filipine gdje je plovila pod imenom SAMPAGUITA FERRY 2., a danas više ne plovi te nema podataka o njenoj sudbini. Nakon plovidbi oko Murmanska, MARIA YERMOLOVA je od 1984. održavala liniju iz Lenjingrada do Rostocka, Rige i Tallina, da bi se nakon šest godina ponovo vratila u matičnu luku. Rekonstruirana je 1998. u riječkom Viktoru Lencu. Godine 2015. je promijenila ime u VOLGARI te 2017. završava u rezalištu brodova. KLAUDIYA YELANSKAYA je od 2014. u raspremi luke Murmansk te vjerojatno više ne postoji. LYUBOV ORLOVA je krstarila s 216 putnika i 62 člana posade u vodama oko Antarktika, pa je odatle do nas i dospjela vijest da se nasukala 20. studenog 2006. u zaljevu Whalers

Bay na južnošetlandskom otoku Deception. Odsukana je uz pomoć španjolskog ledolomca LAS PALMAS te se pogonom vlastitih strojeva uspjela vratiti u argentinsku luku Ushuaia.

BROD DUH

LYUBOV ORLOVA je kasnije prebačena u kanadske vode, gdje je zbog financijskìh problema u rujnu 2010. zaplijenjena u luci St. John’s Newfoundland. Nakon dugogodišnjeg mrtvog veza konačno je početkom 2013. prodana u staro željezo. U teglju prema rezalištima u Dominikanskoj republici, upala je u veliko nevrijeme, te je usred oceana ubrzo napuštena. Dugo je Sjevernim Atlantikom plutala kao brod - duh za kojeg su se vezale

svakojake priče. Nikada se nje saznala njegova konačna sudbina, ali se pretpostavlja da je potonula u međunarodnim vodama nekih 1300 milja od irske obale. ALLA TARASOVA je 1997. prodana brodaru Clipper Cruise Line sa Bahama pa je sljedeće godine u Danskoj kompletno preuređena za smještaj 122 putnika. Od tada po svim morima svijeta plovi pod imenom CLIPPER ADVENTURER pod kojim je uplovljavao i u grušku luku od 2005. do 2008. Od 2012. mijenja ime u SEA ADVENTURER, a od 2017. nakon potpune rekonstrukcije u OCEAN ADVENTURER i plovi za Quark Expedition u krstarenjima polarnim morima Arktika i Antarktika. Od svih osam brodova ove serije, jedino on još plovi. Iako su brodovi ove serije rijetko dolazili u Dubrovnik, njihova zanimljiva životna priča i hrvatsko porijeklo po gradnji se u našim istraživanjima povijesti dubrovačkih kružnih putovanja nisu nikako mogli mimoići.

CLIPPER ADVENTURER je uplovljavao u grušku luku od 2005. do 2008. Od 2012. mijenja ime u SEA ADVENTURER, a od 2017. nakon potpune rekonstrukcije u OCEAN ADVENTURER i plovi za Quark Expedition u krstarenjima polarnim morima Arktika i Antarktika. Od svih osam brodova ove serije, jedino on još plovi.

JEDNA OD NAJBOLJIH U POVIJESTI LIGE

Iva Todorić, Zmijavčanka koja je Ragusu vodila do šest

trofeja: „Plakala sam kada sam dolazila u Dubrovnik, a sada...”

Košarkašice Raguse uskoro će u doigravanje za prvakinje Hrvatske, u kojem love peti uzastopni naslov. Ni Medveščak, ni Plamen, a ni Trešnjevka dva puta, nisu uspjeli „skinuti” Ragusu s trona u posljednje četiri sezone. Novi izazivač je ponovno Trešnjevka 2009, koja je favorit za finale s Ragusom. Pravi povod za razgovor s Ivom Todorić (32), polivalentnom igračicom dubrovačke ekipe. Jedna je od najtrofejnijih igračica u povijesti domaće lige. Još koji naslov joj nedostaje za obaranje rekorda. I nije povod samo košarka, već i život jedne uspješne sportašice u Dubrovniku, a koja nije iz Dubrovnika...

Počet ćemo s nečim s čime se sigurno stalno susrećete, a to je blaga zbunjenost oko vašeg imena. Pogotovo kada ga nekome prvi put izgovorite...

Često su me ljudi znali zamijeniti za onu drugu Ivu Todorić. Pogotovo kada čuju ime i prezime, onda me odmjere, nasmiju se i kažu da ne sličim bas na „gazdinu” kćer.

Prije nekih pet i više godina, počela se u Ragusi, na temelju većih ambicija, slagati nova priča. Došli ste iz zagrebačkog Medveščaka s kojim ste osvojili šest naslova prvakinja Hrvatske, a onda u Ragusi, za sada, četiri. Uz to i dva Kupa. Jeste li tada mislili da će se stvari ovako odvijati na jugu Hrvatske?

Prvo sam imala kontakt s Tomislavom Tabakom. Imala sam planove s Medveščakom, točnije, htjela sam još ostati. Međutim, promijenile su se okolnosti u Medveščaku. Trener Braslav Turić dobio je ponudu baš u Ragusi, pa sam onda i ja došla nakon toga. Kada sam išla u Dubrovnik, plakala sam, moram biti iskrena. Bila sam baš navikla na Zagreb. Osam godina sam gore živjela, studirala, igrala. Znala sam da me neke cure ovdje možda i nisu podnosile, rivali s terena i to... Nisam očekivala, ali kako je vrijeme odmicalo, zaljubila sam se u grad, klub, ljude ovdje...

Već ste pet sezona u Ragusi, u Dubrovniku. Što vas osobno asocira na Dubrovnik, koje su vam

prednosti života ovdje? Postoje li i neke mane?

Sve je laganini, nije užurbano kao u Zagrebu. Laganini baš. Trening, pa sunce, pa kavica. Bitno mi je to sunce, jer u Zagrebu mi je to stvarno falilo. Da me netko sada pita da se preselim u Zagreb, mislim da ne bih. Od klime do ljudi, nije velik grad, sve je blizu. Ne moram ići na treninge pola sata i više. Ovdje mi jedino, iskreno, smeta kiša i južina. Baš me baci u depresiju. Ono, jedva čekaš nazad kući nakon treninga i to je to.

Mjesto igranja, očito, često utječe na to hoćete li imati daljnji angažman negdje ili ne?

Da, jako je bitno kako se osjećaš u gradu i klubu. Kakvi su ljudi prema tebi, kakav si ti prema njima.

Neki možda i ne znaju da razgovaram s igračicom kojoj je double-double ili triple-double po utakmici nekakav standard. Prije smo to brojali, sada je toliko učestalo da više i ne brojimo. Što te motivira, da nekada i na vodstvu +40, nastavljaš sa poenima, skokovima, ukradenim loptama...? Od malena sam se isticala nekakvom luđačkom energijom. Takva sam. Ne volim izgubiti. Volim svoj pobjednički mentalitet. Ne bih ni rođenoj materi pustila utakmicu. Na terenu želim odraditi sve kako treba. Ne želim niti malo spuštati ritam. Želim biti najbolja, iskreno. To me vuče kod svih tih trofeja i nagrada. Jednostavno, bavim se nečim u čemu želim biti najbolja.

Trener Braslav Turić dobio je ponudu baš u Ragusi, pa sam onda i ja došla nakon toga. Kada sam išla u Dubrovnik, plakala sam, moram biti iskrena. Nisam očekivala, ali kako je vrijeme odmicalo, zaljubila sam se u grad, klub, ljude ovdje...

izuzetno.com

Jako puno košarkašica iz Hrvatske danas ide put inozemstva. Odlučili ste svoje najbolje godine karijere posvetiti hrvatskoj ligi, iako ste imali prilike za inozemstvo.

Nije vani sve med i mlijeko, kao što se misli. Ima tu puno nedostataka. Imala sam svoju epizodu u Mađarskoj, koja nije trajala dugo, skoro nimalo. Tu sam se onda i razočarala u neke stvari. Može se dobro

igrati i nešto zaraditi i u Hrvatskoj. Neke cure otiđu vani, samo da bi rekle da igraju vani. Niti će zaraditi niti imati učinak. Drago mi je da kod nas mogu pomoći mladim curama u klubu. Nije sve u inozemstvu, lijepo je igrati i doma.

Magistrirali ste ekonomiju, uz to i pedagoške predmete. Koji su vam planovi za budućnost?

Treba biti iskren, muškarcima je puno lakše nakon kraja igračke karijere, nego ženama.

Željela bih se zaposliti u struci. Vuče me uz to da kombiniram ekonomiju i sport. Neki menadžerski posao, možda i posao sportskog direktora. To me jako zanima. Želim završiti i za trenericu, pa tko zna, možda se okušam i u tim vodama.

Puno ste ljudi upoznali u Dubrovniku, ali nekako, ostali ste od početka tandem s kapetanicom Carmen Miloglav. Ne samo na terenu, nego vas i ja sretnem često putem.

Carmen i ja se znamo od reprezentativnih dana. Bile smo cimerice. Nakon što sam odlučila doći u Ragusu, prvi poziv mi je bio od Carmen. Ona se tada vratila iz Španjolske. I evo nas... Po cijele dane smo skupa. Uklopila sam se i u njenu obitelj, znam poći kod njih na ručak, kavu... Moram reći da sam evo, već tri godine, super i s Leom Hajdin. Prava prijateljica. Iz svake ekipe te vuče ta jedna, ili dvije osobe, s kojim si najbolji u tom trenutku.

Željela bih se zaposliti u struci. Vuče me uz to da kombiniram ekonomiju i sport. Neki menadžerski posao, možda i posao sportskog direktora. To me jako zanima. Želim završiti i za trenericu, pa tko zna, možda se okušam i u tim vodama.

Mali pogled na vaše društvene mreže kaže mi kako u slobodno vrijeme puno ulažete i u sređivanje, slikavanje... Mnogima koji vas vide u dresu, ta su dva svijeta nespojiva. Čim imam slobodno jutro, kao što se vidi iz priloženog, volim se srediti, našminkati. Volim izaći, prošetati, na kavu. Meni je to gušt, ja to volim. Pa žensko sam. Još sam u gradu koji mi sve to omogućuje. Volim otići i u Cavtat. Tu je puno lokacija gdje se može uživati, gdje su dobre slike...

Trenirate i po dva puta dnevno. Kako ostati pribran u toj kolotečini istih stvari, istih ljudi, istih aktivnosti...?

Sve što smo pričali. Moraš imati neki ispušni ventil. Srediti se, poći na kavu, bilo što. Evo, u zadnje vrijeme dosta i čitam. Obožavam otići uz more i štetati. Kad mi prekipi, onda upalim auto i odem kući koji dan u Zmijavce, da se resetiram i napunim baterije.

Što kažu Zmijavci na sve? Naravno, NK Croatia je broj jedan, ali...?

Sve znaju o meni. Svi prate Ragusu, ponosni su na mene. To je malo mjesto koje je dalo puno sportaša, ali ne i sportašica. Ja sam neka ženska iznimka. Zato je stvarno teška pozitiva. Kad je neka objava o meni, svi prate, dijele... Malo mjesto, ali veliki ljudi.

Idemo malo o onom što dolazi, a to je lov Raguse na peti uzastopni naslov prvakinja Hrvatske. Slijedi zadnji susret ligaškog dijela protiv riječkog FSV-a u kojem ste favoriti, a onda i doigravanje. Cilj je zadržati prvo mjesto, a onda bi, kako stvari stoje, u polufinalu igrale protiv Studija Zagreb ili Šibenika.

Obje ekipe su jako nezgodne, svaka na svoj način. Šibenik igra atipičnu košarku, što nam ne ide na ruku. Igraju run-n-gun košarku koju trener Bralić gaji godinama. Dva puta smo ih dobile ove sezone, ali morat ćemo se stvarno dobro pripremiti. I Studio Zagreb smo pobijedili već ove sezone, ali i oni su vrlo dobra ekipa. S obzirom na prošle dvije utakmice, doveli su veliko pojačanje, Martu Ostojić. Ne bi ni s njima bilo lagano.

Ipak, sve upućuje na to kako ste favoriti za finale, sa zagrebačkom Trešnjevkom 2009? Treći put zaredom...

Ako bude polufinalni par Studio Zagreb - Trešnjevka, ne bih ja tu otpisala Studio Zagreb. Igrale su nedavno zagrebački derbi, bilo je baš na jednu loptu. Tu bi polufinale moglo otići i u treću utakmicu. Ako dođu u finale s nama, mislim da mi znamo recept kako dobiti Trešnjevku u finalu.

Moram reći da su košarkašice možda najvjerniji navijači dubrovačkih klubova, baš ste na svakoj utakmici. Ako niste na gostovanju. I to se može dodati u popis stvari u slobodnom vremenu. Dijelimo dvoranu s tim svim momčadima i ekipama. Popijemo kavu s košarkašima, Squareovcima, odbojkašicama... Lijepo je bodriti svoje kolege. Nažalost, stvarno to ne mogu reći i u suprotnom smjeru. Čast iznimkama naravno. Voljela bih da naših sportaša bude više i na utakmicama Raguse, bilo bi lijepo. Ali, ne možemo nikome ništa zamjeriti, svi imaju svoje obaveze.

Ugovor vam traje još ovu sezonu. Kada bi vam se pružila prilika da još koju godinu ostanete u Dubrovniku i Ragusi, biste li na to pristali?

Moja želja je s Ragusom ostvariti prvu Europsku pobjedu. Dok sam ja tu, igrale smo dva Eurokupa, nismo došle do pobjede. Bilo je blizu u nekim utakmicama. Ako se na jesen otvori nova prilika da Ragusa igra Eurokup, mislim da bih mogla još ostati.

I kako ljepše nego završiti s planovima za ljeto, nakon što završi sezona, slijedi vam...? Ljeto u Zmijavcima, malo ću biti i u Dubrovniku. Okupam se na Dančama. Naravno, neko putovanje će pasti...

Moja želja je s Ragusom ostvariti prvu Europsku pobjedu. Dok sam ja tu, igrale smo dva Eurokupa, nismo došle do pobjede. Bilo je blizu u nekim utakmicama. Ako se na jesen otvori nova prilika da Ragusa igra Eurokup, mislim da bih mogla još ostati.

Carmen Miloglav i Iva Todorić

IDEJA ZA RAZMIŠLJANJE

Dujmović predložio kupnju legendarne Postire

HNS-ov kandidat za gradonačelnika

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

bolju povezanost

Valentin Dujmović poručio je kako Kalamotezi, Šipanci i Lopuđani zaslužuju

„Prometna povezanost Elafitskih otoka s gradom Dubrovnikom pitanje je koje odavno nadilazi granice uobičajene nadležnosti lokalne samouprave. No, to ne znači da Grad ne smije i ne treba biti najglasniji zagovornik svojih otočana”, poručio je Dujmović i dodao kako je Postira, s kojom su generacije stanovnika i posjetitelja Šipana, Lopuda i Kalamote emotivno povezani, odavno premašio svoj eksploatacijski vijek.

„Unatoč tome, donedavno je svakodnevno plovio, jer alternativa ne postoji. O novom brodu govorilo se mnogo puta, ali sve je ostalo na praznim obećanjima i nerealiziranim idejama. Kao budući gradonačelnik Dubrovnika, koristit ću sve svoje političke i institucionalne resurse kako bih apelirao na Jadroliniju i državu kao vlasnika, da prvi sljedeći brod kojim će se pomladiti flota Jadrolinije bude upravo brod za Elafitsko otočje“, obećao je Dujmović uz zaključak kako „Dubrovnik i njegovi otoci to zaslužuju“.

U međuvremenu, dok ne dođe trajno rješenje, Dujmović smatra kako se moraju tražiti alternativna rješenja. „Kratkoročno je to dodatni brod, a dugoročno novi, specijalizirani brod koji će udovoljavati stvarnim potrebama otočana. Ključno je da se u proces projektiranja i odabira novog plovila uključe upravo stanovnici otoka“, istaknuo je uz opasku kako otočani ipak najbolje znaju kakav im brod treba „jer to nije samo prijevozno sredstvo, nego i njihova veza s gradom, bolnicom, školom, trgovinom i poslom“.

HNS -ov kandidat za gradonačelnika navodi činjenicu kako Dubrovnik ima i Pomorski fakultet kao i brodograditelje i inženjere, pa zaključuje kako je

vrijeme da se struku iz Dubrovnika, za promjenu, nešto i pita.

„Želim jasno reći: ne bismo više trebali pristajati na gotova rješenja i brodove koji nisu prilagođeni našim uvjetima i potrebama. I to se više nikad ne smije dogoditi“, jasno govori, a na kraju ističe i kako pitanje broda Postira nije samo tehničko već i kulturno i povijesno. „Kao što je Šibensko-kninska županija otkupila brod Tijat, tako bi i Grad Dubrovnik ili Dubrovačko-neretvanska županija trebali otkupiti Postiru, obnoviti je i zauvijek sačuvati. Ili kao eksponat Pomorskog muzeja ili kao nastavno plovilo Pomorskog fakulteta i Pomorsko-tehničke škole“, smatra.

„Ako već nismo sačuvali brod Perast, simbol Domovinskog rata i uspomene na poginule pomorce, onda Postiru moramo spasiti, jer je ona ne samo svjedok vremena, već i živi dio svakodnevice dubrovačkog akvatorija. Vrijeme je da se Kalamotezima, Šipancima i Lopuđanima vrati dostojanstvo koje zaslužuju”, poručio je HNS -ov Valentin Dujmović.

Istina se teško probija u svijet – zato i ima toliko probisvijeta.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

OKO NAS POSVUDA

Oko nas posvuda sve dvoje pȍ dvoje

Eno ȕ odrini grlac i grlica Gnijezdo savijaju monogamnost ptica Uzorna je odkad ptice i postoje

Sve bitno se vazda događa udvoje

Za obstanak nuždna uvijek su dva lica Isto kao i kod sviju krilatica

Svi znaju o tomu kako stvari stoje

Konteso Ti i ja dvoje smo od kada Jedno nastojimo postati no tada Da smo ipak dvoje postalo je jasno

Za ruku u ruci nikad nije kasno

Čisti obraz znači nikad neka maska

Radost je življenja do sama odlaska

20/3/25

AUTO / MOTO

Prodajem Peugeot 407 limuzina (Turbo Diesel, 6 brzina, 110 KS, 2006. god., oko 170.000 km), krovni nosač, Bluetooth telefon, 4 zimske gume s naplatcima, redovno servisiran, garažiran – izvrsno stanje. Tel: 099/206-7660 (8-20h).

Prodajem Toyotu Yaris (2008.), prešla 131.000 km, odličnog stanja, zimske i ljetne gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena: 4.000 €. Mob: 095 760 3548.

Iznajmljivanje

Iznajmljuje se soba s banjom na duže vrijeme. Kontakt: 419765

Iznajmljujem dvosoban stan zaposlenim osobama, stan ima parking, klimu… Zvati na broj 098/820-496

PLOVILA

Prodajem vanbrodski Tohatsu motor, duga osovina radio cca 9 sati. Mob: 095 8358755

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene.

Mob: 099 691 1127

Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem grob na katolič-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

kom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko ze-

mljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-

ska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

dvije električne ploče. Cijena: 80 eura. Kontakt broj: 091 724 2843

Prodajem nova ulazna vrata Salamander, građevinska mjera 217 x 100 cm. Povoljno! Sve informacije na: 095 809 0993

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu, dimenzija 120 x 216 cm. Cijena: 160 eura. Kontakt: 095 809 0993

Poklanjamo modne lutke (torza) za butike, krojačice i slično. Mobitel: 095 809 0993

USLUGE RAZNO

Uređujem okućnice, vrtove i đardine. Bavim se orezivanjem maslina, loze i kivija te košnjom trave. Kontakt: 091 614 3946

Višegodišnje iskustvo u orezivanju maslina, loze, kivija, ruža, kosnja trave, uređivanje okućnica. Mob. 091 6143 946

tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevin-

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem novu napu marke Bosch, inox izvedba, dimenzija 50 x 90 cm. Za više informacija nazvati na 091 374 5173.

Hitno! Prodajem vrlo povoljno trodijelna namjenska vrata za apartman ili garažu, dimenzija 240 x 220 cm, bijele boje. Za detaljne informacije nazovite: 098 285 355

Prodajem trodijelna aluminijska vrata dimenzija 235 x 207 cm s ugrađenim termoizolacijskim staklom i dva obrlihta. Vrata su u odličnom stanju, pogodna za poslovni prostor, a cijena je povoljna. Za više informacija nazvati na 091 374 5173.

Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, s dvije plinske i

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 31. 3. do 6.4.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 7. 4. do 13. 4.

preminuli

Anka Ivanković (1931)

Marija Kalanj Junuzović (1952)

Nada Potrebica (1960)

Desanka Merčep (1931)

Ivo Tešević (1941)

Tomislav Dadić (1962)

Jelena Maždin (1957)

Viktorija Bogić (1935)

Nike Pavlović (1931)

Josipa Sokol (1931)

Ivica Franquelli (1944

Zumra Klis (1955)

Jozo Pavlović (1937)

petak, 4. travnja 2025. Dubrovački

Laura Gnjatović nastupala je za ŽOK Dubrovnik i radi u gradu, a sad je kandidatkinja za Miss Universe Hrvatske

Studentica

Izbor za Miss Universe Hrvatske 2025. godine, održat će se 28. travnja u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu. Za titulu najljepše borit će se 16 finalistica. Jedna od njih je Zadranka Laura Gnjatović (23), koja se po mnogočemu može povezati s Dubrovnikom.

sveučilištu bori se za titulu najljepše Hrvatice

Laura je u Dubrovnik stigla sportskim angažmanom. U sezoni 2023./2024., igrala je za prvu ekipu Ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik, s kojim je osvojila naslov i klub uvela u Superligu. Osim odbojke, Zadranka je u Dubrovniku radila na hitnom medicinskom

prijemu, a sada radi u jednoj privatnoj poliklinici. Uz to je i studentica sestrinstva na dubrovačkom sveučilištu. Portal Index nedavno je proveo anketu, u kojoj su čitatelji kao favorita, odabrali upravo Lauru. Podsjetimo, prošlu titulu osvojila je upravo Dubrovkinja, Zrinka Ćorić.

LIJEPA ZADRANKA VEZANA JE I UZ KRAJNJI JUG