Itako je ministar pucao kroz prozor auta uz pjesmu neke cajke, dok ga je njegov razdragani tadašnji pajdo snimao mobitelom. Svi su bili veseli i nasmijani. Totalna uživancija. Onda je, ne lezi vraže, ispalo kako mora dati ostavku. Cijela priča s tim ministrom dugo je poznata, pa i HDZ-u, ali po običaju, Plenki je ‘zadnji saznao’ i ostao iznenađen i uvrijeđen! Zato je odmah zatražio njegovu ostavku. Eto, i to smo dočekali, prvog ministra koji nema veze s korupcijom, ali je ipak morao otići iz moralnih razloga. Ovi drugi nisu išli iz moralnih razloga, nego zbog dugih prstića. Sasvim logično jer to blage veze nema s moralom. Domovinci su se jako zbog svega toga snervali, čak su u eter pustili priču kako je, sad već bivši Dabro, razotkrio ogromne krađe u Hrvatskim šumama, ali mu je šef rekao da začepi o tome. Nemam ideje tko bi bio taj šef.
Umeđuvremenu je Penava dojurio u Banske dvore i sad se pregovara o novom ministru iz njegove kvote, ali i traži što im pripada, dakle, Hrvatske šume. Oporba se naivno ponadala kako će ovi događaji izazvati pucanje koalicije što pokazuje koliko su nezreli i naivni. Možda Domovinci jesu bećari ili čak polusvijet, kako ih naziva-
ju, ali nisu budale. Vlasti i podjele plijena, nitko od njih nije se spreman odreći, ma koliko voljeli svog pajda Dabra. Plenkijevi dečki pogotovo. Što je i logično, njihovi nisu snimljeni dok pucaju iz auta uz narodnjake, a navodno nemaju ni ama baš nikakve seks skandale koji se pripisuju ovom polusvijetu, točnije, njihovim koalicijskim partnerima Domovincima.
Iz čista mira se odjednom javno oglasio sadašnji šef Hrvatskih šuma Dujić, kako bi obavijestio svekoliko pučanstvo da je on, osobno, podnio kaznenu prijavu protiv tamo nekih nepoznatih lopova u ‘Šumama’ koji su otuđili panjeva i balvana vrijednih neke milijune eura. Kako se radi o odgovornom i sposobnom šefu, kakav je, je li, Dujić, možemo samo zaključiti kako su se te priče ničim izazvane i sasvim slučajno poklopile pa se onda, totalnom greškom, povezivale s njim. Dujić je gotovo posve ozbiljan gospodarstvenik i sasvim je logično reagirao na te nepodopštine. Turudić je, pak, sasvim nevezano s budućom smjenom Dujića zbog Domovinaca i te njihove vražje kvote, dakle niđe veze, smijenio Državnu odvjetnicu iz Šibenika, koja je odbacila slučaj ‘nakaze’ koji se sasvim slučajno odnosi
na suprugu i kćer spomenutog Dujića. Iz svega možemo samo zaključiti kako trenutačno nisu baš sretni dani za Dujića. I baš pod milim Bogom, ništa drugo.
Cijela ova ‘nesretna’ ili ‘nespretna’ situacija s Domovincima bacila je u drugi plan Zokijevu inauguraciju. U Banskim dvorima ne čuju dobro, pa nisu ni čuli, a kamoli od posla stigli pročitati čestitku koju je Zokiju uputio nadbiskup zagrebački Kutleša. Nisu je čitali, ali je izazvala šok i nevjericu. E sad, za sve one koji nisu dobro razumjeli nadbiskupovu čestitku, Glas Koncila je našao potrebnim malo pojasniti je, svima na znanje i ravnanje. „U skladu s tim uvođenje kulture nečestitanja ne govori toliko o osobi koja ne čestita ili o osobi kojoj se ne čestita – nego razotkriva namjere koje mogu biti mnogo opasnije nego što se čini, a samim time nisu bezazlene: stvoriti loše, toksično ozračje u društvu, uključujući otvaranje prostora za rasplamsavanje zločestoće.“ Meni se čini kako su pogodili ‘u sridu’. Šteta što o takvim devijacijama nisu ranije
govorili. A mogli su. Ipak, bolje ikad nego nikad. O toksičnom okružju čitamo i slušamo svakodnevno, od osnovnih škola, do svih društvenih skupina. I to je postala naša normalna svakodnevica. Najjači izvor jest u vlasti na oba naša brda, jednako kao i među onima koji trenutno raspravljaju u onoj ‘maskirnoj’ vojnoj zgradi, trenutačno u funkciji hrvatskog Parlamenta.
Dok ovo pišem još ne znamo kakav će odaziv građana biti na bojkot trgovina u petak kad će DD izaći vanka. Ja sigurno neću u spenzu. Urnebesni ministar od kruha i peciva izjavio je kako podržava bojkot. Da ne povjeruješ. Zašto podržava? Jer i on misli kako nije u redu da je ista roba jeftinija vanka. Pri tom se pravi nevješt i ni riječi o tome kako je u Austriji, Italiji i Sloveniji PDV na svu hranu od 7 do 9 posto. Naravno da ima puno neopravdanih dizanja cijena, ali porezna politika definitivno je veliki izvor inflacije, a o tome nitko ni riječi. Čemu, kad su nas već odavno naučili kako je istina voda duboka?!
Grad mora platiti milijunsku odštetu sarajevskoj tvrtki čije su drvo manjim dijelom potrošili na zaštitu Grada tijekom bombardiranja 1991.. Da ne povjeruješ. Presuda još nije pravomoćna, ali kako stvari stoje, to će završiti upravo tako. I ne, nisu Sarajlije tužili JNA i Srbiju i/ili Crnu Goru koji su rokali po Gradu i spalili veliki dio te građe nego Grad Dubrovnik. Ma kako na kraju završila ova priča, ni najmanje se ne slažem s Matom kako neće tražiti državu da to plati. Jer država je ta koja do dan danas nije ama baš ništa napravila s naplatom ratne štete od Srbije. Srbije, koja je svu tu štetu napravila. Gotovo neprocjenjivu materijalnu, a da o ljudskim životima ne govorimo. Ko je ođe lud? Zašto ni kune, centa ili eura još nije došlo na naplatu Srbiji za ogromnu ratnu štetu napravljenu Hrvatskoj? I tko je odgovoran za takav nezainteresiran odnos prema tome? Možemo samo nagađati i baljezgati ponovo o vodi dubokoj. Čini se da naši dečki imaju pametnijeg posla. Eto vas.
PROJEKTI
S ‘Adriaticom’ u povijest odlazi dvorana za vjenčanja , postavlja
se i pitanje radne snage
Kako su nam odgovorili iz Hotela Maestral, objekt u kojem su se održavala vjenčanja ide u rekonstrukciju, a njegova nova funkcija zasad nije poznata.
Trebat će uložiti napore oko potrage za radnom snagom koja je već sada veliki problem, a diljem grada se planiraju novi smještajni kapaciteti
Teška mehanizacija stigla je lani, sredinom studenog, poviše plaža u Uvali te je počelo s rušenjem hotela Adriatic. Derutno izdanje, koje je nosilo dvije zvjezdice, nestalo je ubrzo u prašini, a nakon rušenja krenule su pripreme izgradnje novog ‘Adriatica’, s četiri zvjezdice. „U studenom 2024. godine su započeli zemljani radovi, zaštita građevinske jame, a slijede armiranobetonski radovi na hotelu Adriatic.
Završetak ukupnih radova planira se početkom sezone 2026. godine, a otvaranje hotela tijekom 2026. godine“, odgovorili su nam iz Hotela Maestral.
ISTO IME, VIŠE ZVJEZDICA
Novi Adriatic bit će nešto viši od starog hotela. Kako su nam odgovorili iz ‘Maestrala’, neće mijenjati ime, dakle i novi hotel će biti ‘Adriatic’, no ovaj novi će biti kategoriziran kao hotel s četiri zvjezdice.
„U svom će sastavu imati 140 soba uz bazen, a la carte restoran, pansionski restoran, bar,
sale za sastanke i ostale sadržaje koji će se podrobnije definirati projektom interijera koji je u izradi“, odgovorili su iz ‘Maestrala’.
DVORANA ZA VJENČANJA IDE
U REKONSTRUKCIJU
Zanimalo nas je i što će biti s dvoranom koja se nalazi izdvojena od hotela, a u kojoj su se održavala vjenčanja.
„Restoran hotela Adriatic u ovoj godini neće pružati uslugu svadbenih i drugih svečanosti te se planira rekonstrukcija istog u sklopu hotelskog sadržaja Hotela Maestral koji još nije definiran“, odgovorili su iz Hotela Maestral.
Dubrovnik je jedna od najpopularnijih svjetskih destinacija za vjenčanja, no sve je manje prostora koji su namijenjeni svadbenim slavljima. Visokokategornici su uglavnom okrenuti vjenčanjima stranih gostiju, a uz dvoranu hotela Adriatic, zatvorena je i ona ‘na Sunsetu’, gdje su se također često održavale svadbe.
„Restoran hotela Adriatic u ovoj godini neće pružati uslugu svadbenih i drugih svečanosti te se planira rekonstrukcija istog u sklopu hotelskog sadržaja Hotela Maestral koji još nije definiran“, odgovorili su iz Hotela Maestral
Piše Ivona Butjer Mratinović foto: Hoteli Maestral
Pitanje koje se postavlja vezano uz nove hotelske kapacitete jest pitanje radne snage s kojom dionici u turizmu ‘muku muče’ oko pronalaska. Trenutno se radi na novom ‘Sumratinu’, na ‘Argentini’, na Babinom kuku se predviđaju dodatni kapaciteti, predstoji rušenje starog vojnog kompleksa ‘Kupari’ gdje su također predviđeni novi kapaciteti, a i ‘Adriatic’ će imati više kapaciteta nego što je to imao dosad
GDJE PRONAĆI RADNU SNAGU?
Drugo pitanje koje se postavlja vezano uz nove hotelske kapacitete jest pitanje radne snage s kojom dionici u turizmu ‘muku muče’ oko pronalaska. Trenutno se radi na novom ‘Sumratinu’, na ‘Argentini’, na Babinom kuku se predviđaju dodatni kapaciteti, predstoji rušenje starog vojnog kompleksa ‘Kupari’ gdje su također predviđeni novi kapaciteti, a i ‘Adriatic’ će imati više kapaciteta nego što je to imao dosad.
„U Hotelima Maestral prosječeno je u 2024. godini bilo zaposleno 138 radnika. Trenutačno imamo 96 stalno zaposlena radnika, a tijekom sezone zapošljavamo dodatno 60-80 radnika. U razdoblju od travnja do studenog se broj stalno zaposlenih povećava zapošljavanjem radnika na određeno vrijeme, radnicima agencija za zapošljavanje, studentima i umirovljenicima
koji rade četiri sata, a prije umirovljena su radili u Hotelima Maestral.
Dovršetkom hotela Adriatic, Hoteli Maestral će definitivno imati potrebu za zapošljavanjem novih radnika na radna mjesta u hotelijersko-turističkoj struci (domaćinstvo, restoran, kuhinja, recepcija), a izazove s kojima se suočava čitava Hrvatska do sada smo uspješno rješavali. Veliki dio sezonske radne snage nam se vraća iz godine u godinu. Također, određenom broju radnika se po završetku sezone nude i ugovori na neodređeno vrijeme pa se broj stalno zaposlenih kontinuirano povećava“, odgovorili su iz ‘Maestrala’.
SEZONA 2024. NADMAŠILA OČEKIVANJA
Inače, iz Hotela Maestral navode kako im je sezona bila sjajna, a kako se u ovoj godini cijene usluga neće znatno mijenjati.
„Sezona 2024. godine je definitivno nadmašila planirana očekivanja te je ostvaren ukupni prihod za 22 posto, a EBITDA za 35 posto bolji odnosu na 2023. godinu. U Planu poslovanja za 2025. godinu cijene hotelijersko-turističkih usluga nisu se znatnije mijenjale, a zadovoljni smo i s trenutačnim stanjem rezervacija za 2025. godinu pa se nadamo i dobrim poslovnim rezultatima“, odgovorili su iz ‘Maestrala’ naglasivši kako se radovi na hotelu Adriatic odvijaju u neposrednoj blizini hotela Komodor i Uvala te da se posebno vodi računa o planskom izvršenju hodograma izvođenja radova kako bi se poslovanje u drugim hotelima odvijalo nesmetano.
SLIKOVITI KRAJOLIK POSTAO RUGLO
Prekrasno područje između Gromače i Kliševa sad je zatrpano građevinskim
otpadom , vlasnici
parcela tvrde: To nisu odlagališta!
Obilazak terena otkriva neugledna odlagališta i šut, a mještani se boje kako bi se tlo moglo zatrovati i tako im ugroziti zdravlje
Slikoviti krajolik sjeverno od Orašca, konkretnije područje između Gromače i Kliševa sve više se pretvara u ono što ne želimo: iz ugodnog i zdravog krajolika nedaleko od grada transformira se u golemo i neugledno odlagalište građevinskog otpada. Dokaz za to nudi i Google Earth-satelitski snimak: razvidno je da su u radijusu od samo 500 metara niknule tri, a u radijusu od 800 metara čak pet velikih deponija građevinskog otpada, tzv. šuta. Obilazak terena otkriva neugledna odlagališta i šut u kojem se prepoznaju ostatci keramičkih pločica, crijepa, paleta, polutrulih i nagorjelih dasaka, ljepenki, PVC-folija, cigli, tapita, limenih i PVC-bačvi, blokova klasičnog i poro-betona, ali i bijele tehnike i starih vozila. Ta su odlagališta i stalna javnozdravstvena opasnost jer su iznad vodnozaštićenog područja obližnjeg izvorišta Palata,
Nađu se tu palete, crijepovi, ostaci keramičkih pločica...
a nesporno je da se zbog njih smanjuje i vrijednost susjednih parcela. Razlog više za brigu o onečišćenju okoliša su i bizarne tvrdnje mještana koji anonimno, da se ne zamjeraju, izriču primjedbe da se “tu često iskopava zemlja koju vlasnici prodaju i potom u te rupe odlažu šut, a katkad i otpad nepoznatog podrijetla, pa čak i motorno ulje!“
„Strah nas je da to može zatrovati tlo i podzemne vode, a sve prekriva građevinski otpad“, govore mještani.
ODLAGALIŠTA NISU ‘POTPUNO DIVLJA’
Takve parcele nisu samo uz lokalnu cestu Gromača-Kliševo-Orašac jer je jedna u samom središtu Kliševa, odmah iza mjesne crkve. Ipak, odlagališta nisu “potpuno divlja“ jer su vlasnici parcela svjesno odo-
Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić
Razlog više za brigu o onečišćenju okoliša su i bizarne tvrdnje mještana koji anonimno, da se ne zamjeraju, izriču primjedbe da se “tu često iskopava zemlja koju vlasnici prodaju i potom u te rupe odlažu šut, a katkad i otpad nepoznatog podrijetla, pa čak i motorno ulje!“ „Strah nas je da to može zatrovati tlo i podzemne vode, a sve prekriva građevinski otpad“, govore mještani.
brili odlaganje, a vlasnici dijela odlagališta susjednih parcela ističu kako su im se “počela sušiti stabla maslina neposredno uz deponije“.
Sve podsjeća na nedavni incident na izvorištu Palata, kad je otkriveno kako je pojava masnoće i neugodnog mirisa u vodi na izvorištu povezana s načinom odlaganja biootopada od prerade maslina. Tad je dio sugrađana sumnjao da je incident povezan s navedenim odlagalištima.
Podsjetimo da je dugo vremena jedino legalno odlagalište bilo ono na Osojniku. No, od svibnja prošle godine nije u funkciji. Mještani naselja zapadno od Dubrovnika za “pošast“ širenja prakse odlagališta ne okrivljuju samo lošu kontrolu stanja u prirodnom okolišu, nego i izostanak kazni od strane nadležnih komunalnih redara. Poučeni iskustvom dosad najveće sanacije divljeg odlagališta takvog
otpada, onog na Pobrežju, dio mještana ističe kako neredu u prostoru znatno doprinosi i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Podsjećaju da su gradskim i sredstvima Fonda više puta obavljene sanacije Pobrežja, uz znatnu korist koju su stekli vlasnici parcela dugoročno prenamijenjenih u deponije: svako se odlaganje naplaćuje, a kroz sanaciju je bila izgledna, tvrde, i odšteta od lokalne samouprave! Građani kažu da je “Fond time poslao zaraznu poruku “lakomim’’ vlasnicima parcela koji su zaključili da se bez neželjenih posljedica mogu okoristiti na sličan način. Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić dobro zna za problem šuta i podsjeća da su građevinski poduzetnici, kako bi dobili posao, prisiljeni ponuditi najnižu cijenu zbog koje im je neisplativo odlagati otpad na odlagalištu Osojnik koje stoga više i ne radi.
Izgled predivnog krajolika narušava građevinski otpad
Naišli smo i na olupine automobila
IZ GRADA TVRDE: IZVRŠEN JE OČEVID
-Svojedobno je gradska uprava koju sam vodio zaposlila vlasnika parcele s divljim odlagalištem na Pobrežju, pokojnog Nikšu Radulovića Raduku na radno mjesto komunalnog redara da čuva vlastitu parcelu! To je neko vrijeme funkcioniralo, da bi se vlasnik vratio staroj navadi te je sugrađanima dozvoljavao odlaganje otpada na Pobrežju, a sanacija tog odlagališta mnogo je koštala gradsku upravu, a uz to je i (pre)dugo trajala. Grad Dubrovnik i nadležne državne inspekcije trebaju biti posebno osjetljive oko širega područja izvora Palata koji je u vodozaštićenom području, kako se nikakav otpad, posebno biološki, ne bi bacao na to osjetljivo područje. Samo će se tako izbjeći incidenti koje smo nedavno imali s tim izvorištem - kazao je Vlahušić.
I aktualnu gradsku upravu smo pitali za ovaj problem i jesu li dozvolili odlaganje, a ako nisu, slijede li zbog nezakonite djelatnosti nalozi vlasnicima za sanaciju. Odgovorili su da sukladno gradskoj Odluci o komunalnom redu i Zakonu o gospodarenju otpadom “djelatnici Odsjeka komunalnog i pomorskog redarstva Grada Dubrovnika u sklopu redovnih aktivnosti provode nadzore ilegalnih (‘divljih’) odlagališta otpada te je na tim lokacijama izvršeno više očevida za koje su postupci u tijeku“. Inače, prema Odluci o komunalnom redu, zabranjeno je odlagati zemlju od iskopa i otpadni materijal izvan za tu svrhu predviđenih odlagališta koje će gradska uprava odrediti sukladno prostornim mogućnostima, dok
Zakon o gospodarenju otpada na kojeg se poziva Grad kaže da komunalni redar ”naređuje uklanjanje otpada osobi koja ga je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila“.
FOND NE FINANCIRA UKLANJANJE OTPADA S PRIVATNOG ZEMLJIŠTA
Glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lidija Tošić ističe kako Fond u okviru javnog poziva jedinicama lokalne samouprave i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode sufinancira projekte sanacije divljih odlagališta.
-Zadnje tri godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Fond je sufinancirao sanaciju odbačenog otpada na području Grada Korčule (jedna) i Općine Lastovo (dvije lokacije) s 252 tisuće eura dok je u postupku sanacije još 16 lokacija na područjima Grada Korčule i Vela Luke u kojima Fond sudjeluje s najviše do 141 tisućom eura- kaže Tošić te ističe da je od 2004. Fond uz te projekte u našoj županiji sufinancirao ukupno 16 projekata sanacije divljih odlagališta i za to isplatio oko pola milijuna kuna.
Parcele ‘pogodne za odlaganje građevinskog materijala i strojeva’ nude se i u oglasima
-Uklanjanje otpada s privatnih čestica nije prihvatljiv trošak i Fond to ne financira kroz svoje projekte. Fond nema mehanizme kažnjavanja osoba koje ga nepropisno odbacuju niti ovlasti inspekcijskog nadzora kojeg provode komunalni redari i Državni inspektorat. Fond kontrolira namjensko trošenje sredstava za projekte i uz uklanjanje otpada na saniranim lokacijama sufinancira sprečavanje ponovnog odlaganja otpada (ograđivanje i video nadzor lokacija) - izjavila je.
Predsjednik MO Gromača Marko Radiš za odlagališta kaže da nisu nikom draga.
- Ali, netko pravi maslinik, netko nešto drugo, ali nitko na to ne gleda tako da se time sebi ili susjedu umanjuje vrijednost parcela. Jer, djedovinu nitko ne prodaje. O tome smo više puta razgovarali na mjesnom odboru, a vlasnici su rekli da zemlju dovoze na svoje parcele. I što ja tu mogu? Ne mogu provjeravati što se doista iskrcava. Ne želim ništa sam odlučivati, a Mjesni odbor je zaključio da je to privatno, voze na svoje i nitko se ne želi svađati - kaže Radiš.
Satelitski snimak deponija
I aktualnu gradsku upravu smo pitali za ovaj problem i jesu li dozvolili odlaganje, a ako nisu, slijede li zbog nezakonite djelatnosti nalozi vlasnicima za sanaciju. Odgovorili su da sukladno gradskoj Odluci o komunalnom redu i Zakonu o gospodarenju otpadom “djelatnici Odsjeka komunalnog i pomorskog redarstva Grada Dubrovnika u sklopu redovnih aktivnosti provode nadzore ilegalnih (‘divljih’) odlagališta otpada te je na tim lokacijama izvršeno više očevida za koje su postupci u tijeku“.
‘SVE PROLAZI POTIHO’
Privatno vlasništvo naglašava i predsjednik MO Kliševo Tonći Vuleša.
-Sve prolazi potiho i problem se ne uočava. I demografija igra ulogu jer je stanovnika malo i starije su životne dobi. Vjerujem da to i ne primjećuju! Mjesni odbor Kliševo kroz participativno budžetiranje obnavlja i potiče oživljavanje tog područja, ali je u Kliševu 30, zovem ih spavača: tu žive i dnevno idu na posao. Od njih je samo četvero mlađe od 50, svi ostali su stariji i neke stvari ne primjećuju! Da shvatite s čime se borimo kažem da smo tek prije godinu u selu dobili novu umjesto stare trafostanice stare 60 godina! Ljudi se bave “životnijim stvarima“, ako me razumijete! Ni vodu nismo davno dobili. U Gornjim selima sad Gromača ima vrtić, ali nema mladih ljudi. Znači, nema prosperiteta i odlagališta ih puno ne brinu. Gornja sela su zaboravili i zapostavili punih 60 godina, ali se ispostavilo da je to “nepostojanje“ donijelo nešto vrijedno milijune: čisti zrak i nedirnutu prirodu. Ne valja ako to sad uništimo i vrijeme je da se ta ljepota valorizira, sačuva i naplati! - kazao je. Pronašli smo i dio vlasnika parcela s odlagalištima. Poduzetnik Srećko Trojanović tvrdi da nema deponij nego skladište strojeva i materijala. - Gore imam dva bagera, kamion i nešto auta. Poravnao sam brdo za pržinu, cimenat, građevinski materijal, kontejner i sve ogradio žicom te izgradio betonski zid. Uskoro sadim kriješve, jabuke, kruške i šljive. Tamo su i tri kučka, a da je deponij, ne bi mi trebali. Postavio sam i rezervoar za vodu, da mogu polijevati. Poravnao sam brdo i sve ću samljeti, poravnati i kultivirati. Ali, ako se na otpadu posade masline, svaka čast! Iza crkve u Kliševu teren je sad poravnat i više nije uvala, a kad se to uredi i posade stabla, bit će bolje nego da su ostale stijene. Protiv sam šuta: sebi sam u Trstenom poravno parcelu te posadio trideset stabala agruma i sad se zelene! Mali bager će kad dođe ljepše vrijeme iskopati rupe i sve urediti.
I BOŽO MARGARETIĆ ISTIČE DA NEMA OTPADA
- To sin priprema sadnju maslina! Probio je i put, a bili su krš i kamen. Sad će to izravnat i dovest po’ metra zemlje. To je mislio i lani, ali su mu zabranili kamionima kroz Orašac. Već je posadio 50 sadnica na dvije parcele i još će 100-200 maslina ili drugih voćki. No, ljudi su ingordi i ljubomorni, putem bace vreću smeća, a ne u kontejner, ali se žale na “deponije“ iako je to iz iskopa. Sin sve odmah planski sanira i poravna. Da, naplati on sve, ali vidjet ćete kad se posadi. Prve su već ozelenile, ja travu kosim već dvije godine, a masline su narasle i do 2 metra! To je ljepše od makije - kaže nam.
Odlučan je i Vladimir Buć.
-Lažu vas, nemam šut nego samo na jednom mjestu, prema Gromači, od GP-a materijal od gradnje ceste. Tu su ga odbacili: ima pržine i malo kamena, možeš prošetati i vidjeti. Ljudi su baksuzni, prošetaj da ti pokažem!- kaže Buć.
Za tvrdnje da je na njegovoj parceli “niklo odlagalište otpada koje kvari krajolik“ Ivo Lučić Minđuha kaže kako to nije točno.
-Parcela jest moja, ali kad se probijao put za Gornja sela, samo se tu odlagao kamen i zemlja, ništa više! To nije otpad! Dođite i vidite! Sve je to iz vremena dok parcela nije bila moja, nego moje majke od koje sam je naslijedio - kazao je.
Na putu Orašac-Kliševo prodaje se parcela od 9100 kvadrata “pogodna za odlaganje građevinskog materijala i strojeva“. Pronašli smo vlasnika koji o prodaji kaže - Tko želi, može kao OPG graditi restoran ili objekt do 450 kvadrata, odlagati alat, cigle i slično. -Prodajem, ali ne odgovaram za namjenu. Cijena nije tajna: 16,5 eura po kvadratu ili ukupno oko 150.000 eura. Osobno kupcu savjetujem da kupi i tu postavi više kontejnera da građani imaju gdje odložiti svoje stvari. Star sam i više ne mogu, ali bi to bilo jako unosno!- kazao je.
Betonira se autobusna stanica kod zgrade Grawe
U sklopu radova na sanaciji autobusne stanice u Ulici Hrvatskog crvenog križa, kod zgrade Grawe, u tijeku je izrada betonske ploče, na koju će se potom postaviti nova podloga od granitnih kocki.
Prethodno je uklonjen postojeći šuplji betonski opločnik, koji se s vremenom ulegao i bio nesiguran za kretanje vozila.
Za vrijeme trajanja radova vrijedi privremena prometna regulacija. Ozna-
čeno je i privremeno autobusno stajalište nedaleko od radova, u Ulici dr. Ante Starčevića, preko puta gradskog bazena, s obzirom da se tijekom izvođenja radova postojeća autobusna stanica ne može koristiti.
Investicija iznosi 18.460,00 eura (bez PDV-a), izvođač radova je tvrtka Platanus d.o.o., a stručni nadzor tvrtka Statički sustav d.o.o. Radovi se izvode i tijekom vikenda kako bi bili završeni u što kraćem roku.
Završeni radovi uređenja kolnika u Ulici generala Janka Bobetka
Nakon što je u Ulici generala Janka Bobetka izveden novi nogostup na potezu od spoja s Ulicom Andrije Hebranga do Čilipske, u ovoj gruškoj ulici završeni su i radovi na uređenju kolnika.
U obuhvatu radova od spoja s ulicom Od Gaja do spoja s Radničkom ulicom uklonjen je stari i dotrajali asfalt, a nakon provedenog tamponiranja nanijet je novi asfaltni zastor.
Radove je, u sklopu programa pojačanog održavanja prometnica, izvela tvrtka Atis Dubrovnik, dok je stručni nadzor provela tvrtka Aedificator. Ugovoreni iznos radova je 19.950,00 eura (bez PDV-a).
U Čokolinu radovi ugradnje prvih šest od ukupno
Radovi ugradnje podzemnih spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u Ulici dr. Vladka Mačeka započeli su ovog tjedna na lokaciji pri vrhu ulice.
U Čokolinu će se tako ugraditi šest od ukupno 23 podzemna spremnika, koje su Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik nabavili uz sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Osnovne prednosti ovakvih spremnika, uz veliki kapacitet, jesu primjereniji vizualni izgled i manji broj odlagališta na ulicama, smanjenje neugodnih mirisa,
uštede na prostoru te dugi vijek eksploatacije samih spremnika.
Podzemni spremnici ugradit će se i na drugim lokacijama na užem područja grada. Na Masarykovom putu (pored Lapadskih dvora na mjestu sadašnjeg odlagališta) ugradit će se tri spremnika, u Parku Luja Šoletića, također na mjestu postojećeg odlagališta, postavit će se pet spremnika. Pet podzemnih spremnika ugradit će se na spojnoj cesti između Vukovarske i Ulice dr. Ante Starčevića te po dva u Mokošici u ulicama Od Izvora i Marina Kneževića.
Počela sanacija pješačke betonske staze kod igrališta na Gorici
Započeli su radovi na sanaciji pješačke betonske staze na Gorici svetog Vlaha, u neposrednoj blizini igrališta.
Sanacija obuhvaća uklanjanje postojeće oštećene staze, pripremu terena, izgradnju nove pješačke staze i betonskih skalina, kao i dodatnu sanaciju nogostupa i betoniranje prilazne uzbrdice u blizini radova.
Radove usmjerene na unapređenje funkcionalnosti prometnih površina za pješake izvodi tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o., dok stručni nadzor provodi tvrtka Statički sustav d.o.o.. Ugovorena vrijednost radova iznosi 16.910,00 EUR (bez PDV-a), a planirano trajanje je 30 kalendarskih dana.
Prikaz obuhvata radova dostupan je u priloženoj situaciji.
JE LI SVE ‘ČISTO’?
‘Pupo’ aktivirao gradilište kod Mercantea , na
teren izlazi inspekcija
Državni inspektorat morat će utvrditi radi li se danas na gradilištu sve legalno, na temelju postojeće građevinske dozvole, stare 21 godinu
Gradilište kod Mercante Centra posljednjih je dana ‘živo’, nakon desetljeća bez radova. Zbog prijava na teren su izašli komunalci, a uskoro će i inspekcija. Na zemljištu tik uz cestu aktivirana je gradnja, po dozvoli staroj više od 20 godina. Naime, investitor Luko Kraljević, poznatiji kao vlasnik nekadašnje tvrtke ‘Pupo’, je 6. studenog 2003. godine ishodovao građevnu dozvolu za gradnju poslovnog objekta u okviru horizontalnog gabarita zgrade katastarske oznake čest. zgr. 428 na čest. zem. 485/13 obje k.o. Gruž. Riječ je o starim katastarskim izmjerama za zemljište preko puta ‘Downtowna’, kod semafora ispod Mercante centra.
Dozvola za gradnju objekta je postala pravomoćna 26. studenog 2003. godine, a izdao ju je Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Služba za prostorno uređenje i imovinsko –pravne poslove. Po navedenoj dozvoli je 20. studenog 2024. godine prijavljen nastavak gradnje, potvrđeno je za Dubrovački dnevnik iz gradske uprave.
PRIJAVLJENI NELEGALNI RADOVI
Iz gradske uprave su nam rekli kako su temeljem zaprimljene dojave da se u Vukovarskoj ulici izvode nelegalni građevinski radovi, službenici Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika izvršili provjeru. Utvrdili su da investitor posjeduje građevinsku dozvolu. Ipak, o utvrđenom će obavijestiti Državni inspektorat RH da provede mje-
re iz svoje nadležnosti u slučaju da su izvođači radova izveli radove suprotno ishođenoj građevinskoj dozvoli. Od osobe bliske projektu doznajemo kako je po istoj građevinskoj dozvoli i projektu izgrađena sadašnja građevina, koja je još uvijek ‘golih zidova’ i ostakljena, a zatim je investitor na duže vrijeme stao s realizacijom projekta. Po tom projektu, buduća građevina ne bi trebala biti veća od Mercante centra, iako je prvotna ideja bila da bude veća, no ‘susjedi’ to još prije 20 godina nisu odobrili. Kako doznajemo, Kraljević zbog toga nije bio sretan, ali dozvola kaže da budući poslovni objekt
mora ostati u gabaritima visine Mercante centra.
POSTOJI JOŠ JEDAN PROJEKT
Ipak, građevinarskim sektorom kruži još jedan projekt za ovo zemljište. U tom projektu poslovni objekt u Vukovarskoj je u visini veći od Mercante centra. Tako će Državni inspektorat morati utvrditi radi li se danas na gradilištu sve legalno, na temelju postojeće građevinske dozvole, stare 21 godinu. Pokušali smo kontaktirati Kraljevića, ali iz njegove obitelji dobili smo odgovor kako nije zainteresiran za davanje izjava.
PRIJETI MU I ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI
Silvio Nardelli nepravomoćno osuđen na godinu i po’ zatvora, on tvrdi: ‘Nit luk jeo, nit luk mirisao!’
Načelnik Općine Župa dubrovačka komentirao je za Dubrovački dnevnik odluku suda, a odbacio je sve što mu se stavlja na teret
U utorak na splitskom Županijskom sudu sudsko vijeće suca Dinka Mešina, nepravomoćno je osudilo načelnika Općine Župa dubrovačka Silvija Nardelija na godinu i pol dana zatvora s tim da će devet mjeseci morati odslužiti, ako presuda postane pravomoćna, dok preostalih devet mjeseci neće ako u roku od četiri godine ne počini neko novo kazneno djelo. Uz to, Nardelliju prijeti i oduzimanje preko 100 tisuća eura protupravne imovinske koristi.
Načelnik Općine komentirao je za Dubrovački dnevnik odluku suda, a odbacio je sve što mu se stavlja na teret.
“Mogu ponoviti isto ono što sam rekao i davne, 2009. godine, nit luk jeo, nit luk mirisao! Dakle, ovo je nepravomoćna presuda i moj odvjetnik Predrag Jelavić žalit će se Visokom kaznenom sudu. Ponovit ću što sam ponovio dosad bezbroj puta, kako prema medijima, tako i svim ostalim koji su me pitali od kada je počela cijela ova priča - nisam napravio ništa nezakonito, ništa nečasno!”, rezolutan je bio Nardelli. Osvrnuo se na medijske napise da su mu oduzeti novci.
“Nikakav novac nisam dobio, niti mi je ponuđen, niti sam ga tražio, niti sam ga primio. U medijima piše kako je meni i Vlahu Kesoviju oduzeto po 900.000 kuna. To apsolutno nije istina, taj novac ne postoji niti je oduzet”, kazao je.
Istaknuo je kako je ova nepravomoćna presuda donesena bez ikakvih dokaza.
“Svi moji razgovori su snimljeni, tu ne postoji nikakva priča da sam ja u ovome sudjelovao, ne postoji nikakav materijalni dokaz da sam novac primio. Mogu samo reći da je i moj odvjetnik iznenađen i začuđen ovakvom presudom, kao i ja”, komentirao je. Pitali smo ga je li ovaj sudski proces utje-
cao na njegovu odluku da se više ne kandidira za načelnika Općine Župa dubrovačka.
“Apsolutno ne! Ja sam prije četiri godine, prije zadnjih lokalnih izbora, najavio da će to biti moj zadnji mandat, a to je bilo još prije podizanja optužnice u ovom predmetu. Ovo mi je peti mandat i smatram da je to previše i to je razlog zbog čega sam ja prije četiri godine, u više navrata, medijima izjavio da će to biti moj zadnji mandat. Ovo apsolutno nije utjecalo na moju odliku da se više neću kandidirati”, istaknuo je Silvio Nardelli.
Podsjetio je kako je unatoč ovoj priči koja datira od prije 16 godina, sve izbore, kako one 2013., 2017. kao i one 2021. godine, uvijek dobivao u prvom krugu na čemu je, dodao je, zahvalan žiteljima Župe dubrovačke. “Čvrsto vjerujem da će se u konačnici dokazati kako sam u ovome potpuno nevin”, zaključio je za Dubrovački dnevnik Silvio Nardelli.
Podsjetimo, dugi niz godina optužnica nije ni potvrđena, a ni sudski proces nije pokrenut u slučaju u kojem USKOK smatra kako je Općina Župa dubrovačka oštećena za nešto manje od 4 milijuna kuna. Osim Nardellija, istražni zahtjev je podnesen protiv član poglavarstva Vlaha Kesovije koji je drugooptuženi, a slučaj je vezan za hotel Župa u Srebrnom, trećeoptuženi je direktor Hotela Župa u Srebrenom Kruno Herceg, a četvrtooptuženi je član Nadzornog odbora dubrovačke tvrtke Župa Davor Maravić. USKOK je istraživao radnje oko Hotela Župa gdje se planirao napraviti veleban hotel s ukupnim ulaganjem od gotovo 70 milijuna eura. Bilo im je neobično kako je moguće da je hotel u svega tri mjeseca dobio dozvole pa je istražni zahtjev podignut zbog komunalnog doprinosa. Dje-
latnici USKOK-a smatrali su čudnim kako je umjesto 9.247.022,40 kuna, Općini plaćeno 5.257.169,70 kuna. Tada se načelnik pravdao kako je riječ o grešci za koju nije kriva Općina već projektant koji je naznačio krivo stanje.
Nardelli danas ističe kako je projektant Senečić na njegovo dodatno inzistiranje izradio i ovjerio izračun za plaćanje komunalnog doprinosa te ga dostavio u Općinu.
“Ispada prema optužnici i to je u biti istina da je obujam te građevine bio veći i da je investitor bio dužan platit malo više od 9 milijuna kuna, a prije nam je u glavnom projektu dostavljen izračun volumena postojećih objekata hotela Župe i izračun volumena novoplaniranog objekta. Jedno minus drugo je iznosilo nekakav volumen puta jedinična cijena sukladna našoj odluci o komunalnom doprinosu i taj iznos je bio ukupno 5,2 milijuna kuna. To je bilo uredno u projektu uvezano i jamstvenikom na kraju projekta ovjereno. Kada smo to zaprimili, sugerirano mi je da tražim od projektanta da taj isti izračun ovjeri svojim pečatom i potpisom što je on i učinio, a mi smo prihvatili takav izračun”, pojasnio je za Dubrovački dnevnik Silvio Nardelli.
DJECA SVE TROMIJA
Motorika novih generacija je katastrofalna: „Tjelesni bi trebao biti
četiri puta tjedno, a ne ‘dizač prosjeka’!“
Najnovije istraživanje pokazalo je kako tek jedno od 10 djece u vrtiću ima dobru motoriku. Užasan je to poraz za zdravlje nacije u budućnosti.
Pitali smo stručnjake kako riješiti problem o kojem se malo govori
Pomalo ispod radara prošli su nedavno rezultati Centra za istraživanje djetinjstva Sveučilišta u Rijeci, koji pokazuju kako djeca u vrtićima imaju jako lošu motoriku. Prema mjerenjima u petnaest hrvatskih i slovenskih vrtića, u kojima je sudjelovao i Kineziološki fakultet, tek jedno od deset djece ima dobru motoriku i može napraviti zadani pokret zadovoljavajuće. Čak troje djece, od deset, zadani pokret ne može napraviti uopće, a šestero ih izvodi pokret loše. Podaci su to koji trebaju paliti alarm na svim razinama društva, od obiteljskih domova do odgojno-obrazovnih ustanova i najviših razina vlasti. Očito je da kao društvo uništavamo djecu i njihovo zdravlje, pa iako se volimo snebivati nad odnosom djece prema mobitelima i raznim gadgetima koji doprinose sjedilačkom načinu života, ne radimo baš – ništa. Gornji podaci to jasno dokazuju.
TJELESNI ZADNJA RUPA NA SVIRALI PREDMETA Dugogodišnja profesorica Tjelesne i zdravstvene kulture u više dubrovačkih škola, Hadžira Brković govori kako se tjelesni percipira kao manje bitan predmet, u odnosu na druge. U pošasti ‘petičara’, taj školski predmet je percipiran samo kao ‘dizač prosjeka’. To je onda ishodište brojnih problema, pa i ovih koji su jasno prikazani u istraživanju riječkog sveučilišta. „Već godinama motorika kod djece nazaduje, posebno u usporedbi s generacijama prije 20-30 godina“, iznosi Brković i naglašava kako upravo zbog toga fokus mora biti na tjelesnom i fizičkoj aktivnosti djece. „Situacija se razlikuje od škole do škole. Ako imate kvalitetnog profesora tjelesnog i trenera koji će djeci objasniti sve benefite koje dobivaju aktivnošću i motivirati ih, onda će se i djeca početi baviti sportom, pa će im i motorika biti bolja. Nažalost, neki profesori budu demotivirani kada vide stanje s motorikom, pa odustaju“, govori Brković i upozorava kako i sama primjećuje da joj puno više vremena treba da učenika danas nauči, recimo, skok šut iz trokoraka u rukometu, nego što je to bilo ranije.
NEMA TEMELJA IZ VRTIĆA
„Djeca nemaju razvijene temelje motorike još iz vrtića, a svaki novi razred i svaka nova generacija je sve gora“, kaže i dodaje kako upravo zbog toga kineziolozi stalno naglašavaju da stručnjaci trebaju po-
četi raditi s djecom već od četvrtog razreda, a idealno od prvog razreda. Naime, učenicima od prvog do četvrtog razreda tjelesni predaje učiteljica razredne nastave tri puta tjedno, a u petom razredu ih preuzimaju kineziolozi, odnosno profesori tjelesnog, ali tada satnica pada na dva puta tjedno. „Promjene koje su se dogodile uvođenjem ‘škole za život’ su dobre, imamo mogućnost napraviti kurikulum od interesa djece, jer nije svaka škola jednaka prvenstveno prostorno, pa negdje ima više uvjeta za košarku, negdje za gimnastiku itd., a najvažnije je shvatiti da svaki sport razvija motoriku“, govori Brković i dodaje kako bi se danas moglo učiti ponešto o programu starom više od 40 godina. Naime, prije četiri desetljeća, tjelesni se nije ocjenjivao brojčano nego opisno –’zadovoljava, ne zadovoljava i ističe se’, pa je profesor imao više vremena za rad, a manje se vremena gubilo na ispitivanje i ocjenjivanje jer već radeći s djecom profesori jasno mogu napraviti distinkciju je li učenik zadovoljava, ne zadovoljava ili se ističe. Brković naglašava kako bi tjelesni trebao biti na rasporedu minimalno četiri puta tjedno mlađima, i minimalno tri puta tjedno u višim razredima, ali za to bi bili potrebni infrastrukturni iskoraci jer i sada je jedna školska dvorana nedovoljna za sve potrebe.
„Prva je osnova osigurati uvjete, a onda možemo razgovarati kako što više djecu motivirati za bavljenje sportom, prvenstveno kroz školske klubove“, za kraj poručuje profesorica Brković.
ZA VRTIĆARCE IMA AKTIVNOSTI, RUPA JE U RANOJ ŠKOLI
Magistar kineziologije i profesor Tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Ivana Gundulića, Zoran Glavinić govori kako se u našem dijelu županije otvaranjem univerzalnih sportskih školica pokrenuo dobar trend pa se sve mlađa djeca upisuju na sportske aktivnosti. Taj su potencijal uvidjeli i klubovi, pa upisuju sve mlađu djecu. „Trenutno djeca vrtićke dobi imaju puno opcija, pa je i veliki postotak djece uključen u sportske aktivnosti. Još samo baby steps, odnosno vježbanje s bebama nemamo, pa ovim putem pozivam da se i to pokrene“, govori Glavinić i dodaje kako najveću mogućnost za napredak u sportsko-rekreativnom ži-
„Djeca nemaju razvijene temelje motorike još iz vrtića, a svaki novi razred i svaka nova generacija je sve gora“, kaže Hadžira Brković i dodaje kako upravo zbog toga kineziolozi stalno naglašavaju da stručnjaci trebaju početi raditi s djecom već od četvrtog razreda, a idealno od prvog razreda
„Djeca uzrasta od prvog do četvrtog razreda, pogotovo ako
nisu uključena u sportski ili školski klub, jako rijetko sudjeluju ne samo u aktivnostima koje provodi kineziolog, nego u grupnim igrama uopće. Nakon rupe od četiri godine, jako je teško djelovati i ponovno usmjeriti dijete, a tu ne govorim o usmjeravanju u sport, nego o usmjeravanju u bilo kakav oblik
cjeloživotne rekreacije“, upozorava Glavinić
votu djece vidi u osnovnom školstvu, i to od prvog do četvrtog razreda.
„Djeca tog uzrasta, pogotovo ako nisu uključena u sportski ili školski klub, jako rijetko sudjeluju ne samo u aktivnostima koje provodi kineziolog, nego u grupnim igrama uopće. Te četiri godine koje su vrlo osjetljive za dječji razvoj ne nadziremo dovoljno i ne usmjeravamo ih u mjeri u kojoj bi mogli“, upozorava Glavinić.
Rješenje vidi u zapošljavanju još kineziologa za sate tjelesnog, dok bi učiteljice onda svoju satnicu mogle usmjeriti na neki drugi dio djetetovog razvoja. U tom slučaju, učenici bi imali ovaj školski predmet sa stručnom osobom uz koju bi napredovali i oni koji se ne bave sportom, a uvelike bi pridonijelo i onima koji se sportom bave, smatra.
UVESTI KINEZIOLOGE U PRVA ČETIRI RAZREDA
„Učenici od petog do osmog razreda imaju dva sata tjelesnog tjedno i to nije dovoljno. Pitanje je tu i novca i prioriteta, je li se može i želi platiti napredak. Prije nego to dođe na red, mislim da je potrebno za početak reagirati u razvoju od prvog do četvrtog razreda jer je tu i najveći potencijal za djelo-
vanje“, iznosi i ponavlja još jednom kako za vrtićku djecu aktivnosti u gradu ima dovoljno, ali se upravo u ranoj školskoj dobi, od 7 do 10 godina, javlja rupa u sportsko-rekreativnoj razvoju.
„Nakon rupe od četiri godine, jako je teško djelovati i ponovno usmjeriti dijete, a tu ne govorim o usmjeravanju u sport, nego o usmjeravanju u bilo kakav oblik cjeloživotne rekreacije“, apostrofira. Glavinić navodi i kako od ove godine nastavnici Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim školama, kroz sustav e-dnevnik, upisuju određene podatke o djeci na temelju kojih će na kraju ove školske godine država imati stvarne podatke o sposobnostima, pretilosti i općem stanju dječje populacije.
„Onda će se imati na temelju čega djelovati, a nadam se i uvesti određene promjene za boljitak društva i obrazovnog sustava“, zaključuje kineziolog Zoran Glavinić.
Stručnog kadra koji bi mogao promijeniti sliku društva ima. Nezaposleni kineziolozi godinama čekaju da se otvori mjesto profesora tjelesnog u školama. U isto vrijeme djeca su nam troma i motorika im je loša, zar nije to apsurd društva?
Hadžira Brković
Zoran Glavinić
NOVA ISKUSTVA
Jakub iz Slovačke i Marie
iz Njemačke, strani studenti u Dubrovniku: „Pamtit ćemo predivna prijateljstva, a i sigurno ćemo se vratiti – kao turisti“
Strani studenti često biraju Dubrovnik kao mjesto u kojem će provesti semestar studiranja. Zašto su se oni na to odlučili, kakvo im je cjelokupno iskustvo i hoće li se u budućnosti vratiti, otkrivaju nam Jakub iz Slovačke i Marie iz Njemačke
Netko bi mogao pomisliti da strani studenti dolaze studirati u Dubrovnik jedan semestar kako bi se odmorili, no moramo ih demantirati – pri pozivima na razgovor dosta njih nas je odbilo zbog fakultetskih obaveza, a s dvoje studenata koje smo uspjeli „uloviti“, razgovarali smo u različitim terminima jer se nisu mogli uskladiti.
Jakub Kurek u Dubrovnik je stigao iz Slovačke, a studira medije i komunikaciju. Marie Thiery je iz Njemačke, a njen studij je kombinacija ekonomije, pedagogije i povijesti, a na našem Sveučilištu uspjela je naći predmete srodne onome što studira „doma“. Došli su putem „Erasmusa“, a na izbor za studiranje su imali više lokacija u Europi. Ipak, znali su da je to - to kad su među ponudom vidjeli Dubrovnik.
ODLUKA NIJE BILA TEŠKA
„Odabrao sam Dubrovnik jer uvijek naginjem prema južnoeuropskim destinacijama. Volim Španjolsku, Portugal, Italiju… Nekako sam uvijek bio oko Hrvatske, a sviđalo mi se da se radi o slavenskoj zemlji. Ovog puta sam rekao sebi - zašto ne? Druge su mi opcije bile manje atraktivne, pa sam izabrao ovu, kao kombinaciju slavenske kulture, što mi je blisko, a nalazi se na jugu Europe, što preferiram“, objašnjava Jakub. Za Marie odluka također nije bila teška.
„Ne živim blizu mora, a to sam stvarno željela. Imam 24 godine, pa sam razmišljala – ne želim ‘partijati’ previše, ti dani su iza mene! Bila sam prezadovoljna s izborom manjeg grada, uz uživanje u prirodi i učenje o kulturi. Nisam nikad prije bila u Dubrovniku, ali sam vidjela slike na internetu i bila sam očarana“, priča Marie. U Dubrovnik su stigli u listopadu, a u više od tri mjeseca stekli su puno dojmova.
„Pokušavam nemati očekivanja kad putujem jer sam bio na više mjesta na dulje vrijeme. Očekivao sam možda da će Dubrovnik biti malo veći, jer sam bio ovdje prije otprilike pet godina na jedan dan i doživio sam ga takvim. Sad vidim da je ovo jako malen grad, ali mislim da je to njegova snaga. Uvijek možeš doći sa svojom obitelji i prijateljima naknadno u Dubrovnik, znat ćeš gdje ih voditi i sve ćeš im pokazati u jedan dan. Ono što nisam očekivao jest da je Dubrovnik jako miran tijekom zime i skoro ne postoji ništa za raditi od polovice studenog. Mislim da se Erasmus najviše ‘vrti’ oko stranih studenata, oni čine stvari zabavnim, tako da uživamo u zajedničkom vremenu skupa i radimo sve što možemo, iako, iskreno, nema puno toga. Vjerujem da postoji puno više opcija tijekom sezone, kao što je bilo kad smo tek došli, stalno smo izlazili, bilo je gužvi, čini mi se da se tada sve događa“, kaže Jakub.
Ni Marie nije došla s puno očekivanja, ali je iskustvom prezadovoljna.
„Na početku sam bila skeptična oko Studentskog doma i dijeljenja sobe s nekim. Ali sad sam stvarno sretna, imam divnu cimericu iz Amerike, puno se družimo. Lijepo je upoznati sve strane studente, nije riječ o velikoj grupi, ali stvarno su fenomenalni. Uživam u šetnjama Gradom, osobito kad su topliji dani. Najdraži dio iskustva mi je što možeš plivati! I sad idem na kupanje, iako je zima, navikla sam se na hladno more. I nešto što nisam očekivala – u Njemačkoj ne trčim. Ali zbog predivne prirode u Dubrovniku trčim svaka dva do tri dana, uživam biti vanka“, govori Marie.
PROFESORI IMAJU VIŠE VREMENA ZA STUDENTE Kad je provodite prvi put u Dubrovniku, izuzetno mir-
“Postoji i razlika u pristupu profesora, zapravo, ljudi su ovdje poprilično opušteni. Svi kažu – napravi ovo, ali ne moraš žuriti, ne brini. Ako zakasniš, najčešće ti kažu da nema problema i da to odradiš sljedeći tjedan. Takvo nešto je nezamislivo u Slovačkoj. Tako da mi se ovdje više sviđa studirati“, smije se Jakub
Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović
Uživam u šetnjama
Gradom, osobito kad su topliji dani. Najdraži dio iskustva mi je što možeš plivati! I sad idem na kupanje, iako je zima, navikla sam se na hladno more. I nešto što nisam očekivala – u Njemačkoj ne trčim. Ali zbog predivne prirode u Dubrovniku trčim svaka dva do tri dana, uživam biti vanka“, govori
Marie
na zima može vas iznenaditi. Međutim, ona u sebi krije i prednosti.
„Miješa mi se osjećaj da nešto propuštam i osjećaj uživanja u ovakvoj zimi. Uživam u tome što imam više vremena za sebe i planiranje sljedećih koraka u mojoj karijeri, jer mi je ovo zadnja godina na fakultetu. S druge strane, volio bih više putovati i obilaziti Dubrovnik i okolicu, ali osjećam se kao da nemam gdje putovati u ovom trenu. Sve je na pauzi“, kaže Jakub. Marie pak objašnjava kako je u Njemačku otišla tijekom božićnih praznika, ali je bilo toliko hladno da je izbjegavala izlaziti vanka.
„A ovdje su svi po kafićima! Pa čak i ako je obični ponedjeljak i utorak. To nije baš uobičajeno u mojoj zemlji. Imali smo i mali božićni sajam ispred Studentskog doma, sve je bilo jako lijepo uređeno po gradu, to nisam očekivala. Najveća mi je razlika što provodim puno vremena vanka“, objašnjava Marie.
Iskustvo studiranja im je poprilično drugačije nego u Slovačkoj i Njemačkoj.
„Nemam previše predmeta jer je riječ o završnoj godini. Mislim da sam spojio dva svijeta, jer studiram i na Ekonomiji i na Medijima u isto vrijeme, što je nešto novo za mene. Ovo mi je donijelo određenu širinu i mogućnosti što dalje istraživati. Postoji i razlika u pristupu profesora, zapravo, ljudi su ovdje poprilično opušteni. Svi kažu – napravi ovo, ali ne moraš žuriti, ne brini. Ako zakasniš, najčešće ti kažu da nema problema i da to odradiš sljedeći tjedan. Takvo nešto je nezamislivo u Slovačkoj. Tako da mi se ovdje više sviđa studirati“, smije se Jakub.
„Posebno je jer profesori imaju puno više vremena za nas studente. U Njemačkoj je na predavanju nekad 200-300 studenata, a ovdje je u potpunosti suprotno, baš sam imala predavanje s troje ljudi! Tako da nam puno pomažu, daju informacije za raznorazne teme. Bolje mi je ovako, na manjim predavanjima, jer mogu puno više sudjelovati i motiviranija sam za učenje. Zapravo baš uživam u predavanjima ovdje. Ima više prezentacija i ispita nego u Njemačkoj, ali ispiti su možda malo lakši“, s osmijehom govori i Marie.
„HRVATI I SLOVACI SU SLIČNI“
Problema s adaptacijom nisu imali, jer su ih svugdje prihvatili kao da su „domaći“.
„Lokalci su odlični. ESN Dubrovnik je napravio sve kako bismo se bolje upoznali. Išli smo na otoke, putovali. Mislim da su se odlično spojili s nama. Sve su nam pokazali, uključujući i okolicu grada. Hrvati su zapravo poprilično slični Slovacima. Tako da se, što se tiče njihovog pristupa, doslovno osjećam kao doma. Čak je i jezik sličan, samo obrneš par slova i to
Jakub Kurek
je to. Za mene kultura nije nimalo šokantna i neuobičajena, skoro se nisam morao ni navikavati, lako sam se uklopio. Jer Hrvati su svakako i jako otvoreni, možda i zbog turizma, ali osjećam da su jako društveni, vole izlaziti… Ali nekad možeš vidjeti da izrazi lica ne odgovaraju raspoloženju. Ponekad izgledaju malo narogušeno, ali čim progovore odmah se razvedre i ni ne snađeš se, postanete najbolji prijatelji! A i Slovaci su takvi, tako da stvarno nisam imao problema“, priča Jakub. Iako manje razumije jezik, uklopila se i Marie. „Baš uživam. Nekad mi nedostaju obitelj i prijatelji, ali tako sam sretna ovdje i lijepo se maknuti od klasičnog studentskog života u Njemačkoj i doživjeti nešto novo. Nemam predavanja s hrvatskim studentima, ali sam ih upoznala nekoliko preko prijatelja, ne idu na moj fakultet. Planiramo zajednička putovanja, jako su ljubazni i puni dobrodošlice, zovu nas na palačinke, trče s nama, izađemo povremeno, a pokažu nam i mjesta koja moramo posjetiti. Generalno su ljudi super, osobito u Studentskom domu, gdje imam najviše kontakta s ‘lokalcima’, uvijek su spremni pomoći. I profesori su odlični, puno se šale, daju nam savjete, baš su posvećeni“, kaže Marie. Iznenadilo ih je i što svi govore engleski, pa nisu imali problema s komunikacijom, gdje god otišli. A iz Dubrovnika će sa sobom ponijeti puno toga, od kojih najviše ističu – nova prijateljstva.
„To je uvijek super, veze koje si stvorio po Europi, ali zapravo i po cijelom svijetu. Uspomene s njima su najbolji i najvažniji dio. Mislim da ti svako iskustvo u stranoj zemlji da drugačije viđenje vlastitog života u vlastitoj državi. Jer imao sam pogrešna mišljenja o Slovačkoj, a sad vidim da je u nekim stvarima bolja od Hrvatske, ali i da su neke stvari bolje ovdje. U Slovačkoj postoji percepcija da je Hrvatska zemlja u koju se ide na odmor, na plažu, za vikend u hotelu ili možda ‘road trip’ i to je to. Ali živjeti ovdje je potpuno drugačije. To je bila najljepša stvar za mene, spoznati da su Hrvati doslovno kao mi. Nismo uopće toliko različiti“, kaže Jakub.
„Prijateljstva definitivno, ali i uspomene, životni stil generalno, provođenje vremena vanka. Ali također, to što sam imala vremena za sebe. U Njemačkoj zna biti puno stresnije, ali ovdje nalazim par sati za sebe. Sada se ne događa puno, ali šetam, izbjegavam društvene mreže, to su odluke koje sam donijela dok boravim ovdje“, objašnjava Marie.
DUBROVNIK DA, ALI NE ZA STALNO No, iako im je predivno, ne mogu se zamisliti da u budućnosti žive i rade ovdje. „Preferiram veće gradove. Ako bih birao neki u Hrvatskoj, vjerojatno bih izabrao Zagreb. Podsjeća me na Bratislavu. U životu trebam dinamiku. A u Dubrovniku, s obzirom na ovo zimsko iskustvo i osjećaj da je vrijeme stalo, za osobu poput mene može biti povremeno frustrirajuće. Ali sigurno ću se vratiti u Dubrovnik i Hrvatsku, uvijek se vraćam. Jer to je ono što radimo mi Slovaci – samo dolazimo ovdje! Obožavam biti ovdje, svako ljeto možeš otkriti nova mjesta, još nisam posjetio Krku, Plitvice. Volio bih se vratiti ovdje, ali kao posjetitelj“, odlučan je Jakub. A vratit će se sigurno i Marie, samo ne na dulje vrijeme. „Pokušala sam učiti hrvatski jezik, ali tečaj je bio pretežak za mene. Kad razmišljam o selidbi negdje du-
petak, 24. siječnja 2025.
goročno, voljela bih znati jezik. To mi je najveća barijera. Mogu zamisliti život ovdje možda još jednu ili dvije godine, ali Dubrovnik je baš malen, nema veliku međunarodnu zajednicu i čula sam da ljeti može biti poprilično velika gužva. Mogu zamisliti kako se u Dubrovnik vraćam svake godine na tjedan dana, tijekom perioda kad nije previše turista, obilazim mjesta koja su mi draga i posjetim ljude koje sam upoznala“, priča Marie, koja je ipak uspjela naučiti osnovne fraze poput „vidimo se“, „hvala“, „tako-tako“, iako joj je hrvatski jezik bio nepremostiva prepreka. Budući planovi su im raznoliki. „Već sam putovao, bio sam na Erasmusu, radio sam kao turistički vodič u Turskoj, u Austriji… Ni ne sjećam se svih vremena! Ali zadnje dvije godine su bile vrlo intenzivne za mene, puno sam se selio okolo. Možda sam se zato malo teže prilagodio hrvatskom ‘pomalo’ životnom stilu. Jer moj je život prije ovoga bio sulud, radio sam svaki dan, upoznavao različite ljude, suočavao se s raznim problemima. Što se tiče budućnosti, htio bih ostati malo dulje u Slovačkoj, jer nisam tamo bio dulje od pet mjeseci u posljednjih nekoliko godina. Možda ću se baviti organizacijom evenata i vratiti se podcastima, što sam radio prije pandemije. To dobro balansira stil života koji preferiram, djelomično dinamičan, ali da postoji i dosadni dio godine. To sam naučio u Hrvatskoj. Nije loše ni provesti ovdje prvi mjesec, odmoriti, a ne stalno samo raditi!“, zaključuje Jakub.
„Upravo sam rezervirala putovanje u Ameriku sljedeći mjesec, jer sam ovdje upoznala studente koji su od tamo došli, pa ćemo nastaviti druženje. Planiram putovati, živjeti ‘vanka’ dvije-tri godine, pa se onda možda čak i vratiti u Njemačku ili živjeti u Austriji. Razmišljam o tome da postanem profesorica, ali privlačni su mi i ljudski resursi“, otvorenog je uma Marie.
Oboje bi itekako preporučili dolazak u Dubrovnik na razmjenu.
„Ako želite mirniji život, plivati, šetati i opustiti se, Dubrovnik je idealan izbor“, zaključila je Marie.
“U Njemačkoj je na predavanju nekad 200-300 studenata, a ovdje je u potpunosti suprotno, baš sam imala predavanje s troje ljudi! Tako da nam puno pomažu, daju informacije za raznorazne teme. Bolje mi je ovako, na manjim predavanjima, jer mogu puno više sudjelovati i motiviranija sam za učenje. Zapravo baš uživam u predavanjima ovdje. Ima više prezentacija i ispita nego u Njemačkoj, ali ispiti su možda malo lakši“, s osmijehom govori Marie
Marie Thiery
PONEDJELJAK, 27.1. doručak dana
Francuski tost posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Dalmatinska pržolica
Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom
UTORAK, 28.1. doručak dana
Francuski tost
sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu
Menu dana
Hobotnica “al forno”
S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom
SRIJEDA, 29.1. doručak dana
Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama
Menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog mješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
ČETVRTAK, 30.1. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Teleći rižot
Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima
PETAK, 31.1. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Crni rižot od sipe
Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom
SUBOTA, 1.2. doručak dana
Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
NEDJELJA, 2.2. doručak dana
Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama
Menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
NOVOSTI IZ VODEĆE TVRTKE ZA UPRAVLJANJE SMJEŠTAJEM
Direct Booker trenutno
prisutan na više od 200 globalnih
kanala prodaje privlačeći
sve više njemačkih turista
Proširena distribucijska mreža tvrtke, s više od 4000 smještajnih jedinica na platformama za rezervaciju smještaja, donosi izvanredne rezultate na europskim tržištima, osobito među njemačkim turistima
Direct Booker, vodeća tvrtka za upravljanje kratkoročnim smještajem sa sjedištem u Hrvatskoj, jača svoju poziciju na tržištu putem oglašavanja smještaja na glavnim online i offline platformama za rezervaciju putovanja (tzv. OTA ), uključujući Belvillu by OYO i DanCenter.
Belvilla by OYO jedna je od najpouzdanijih europskih platformi za iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, koja nudi širok izbor smještajnih jedinica na ključnim destinacijama. Svojom snažnom reputacijom za kvalitetu i besprijekorno iskustvo rezervacije, osigurava visoku vidljivost i potražnju za oglašenim nekretninama. DanCenter, etablirani brend u sjevernoj Europi, specijaliziran je za ponudu apartmana i kuća za odmor na slikovitim lokacijama poput Danske, Njemačke i Norveške, namijenjenih obiteljima i ljubiteljima prirode. Proširena distribucijska mreža tvrtke, s više od 4000 smještajnih jedinica na platformama za rezervaciju smještaja, donosi izvanredne rezultate na europskim tržištima, osobito među njemačkim turistima.
MREŽA KOJA JE ZNAČAJNO POVEĆALA
MEĐUNARODNE REZERVACIJE
Povećana prisutnost na ovim međunarodnim platformama s velikim prometom otvorila je nove kanale na ključnim europskim tržišti -
ma poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske. Ova strateška distribucijska mreža značajno je povećala međunarodne rezervacije Direct Bookera, dodatno pozicionirajući Hrvatsku kao vrhunsku destinaciju za putnike diljem svijeta. Veća vidljivost na globalnim OTA-ovima ne samo da je diversificirala bazu gostiju, već je također rezultirala značajnim porastom rezervacija iz međunarodnih tržišta, što pokazuje rastuću potražnju za hrvatskim apartmanima te kućama za odmor. Njemački turisti pokazali su snažan interes s porastom broja gostiju koji rezerviraju putem Direct Bookera za 10 posto. Ovaj porast prati širu strategiju rasta tvrtke, budući da i putnici s drugih ključnih tržišta, poput Francuske i Italije, sve više pokazuju interes za poznate hrvatske destinacije poput Dubrovnika, Splita i Zagreba.
Sposobnost Direct Bookera da odgovori na ovu potražnju putem optimiziranih oglasa i proširene distribucijske mreže rezultirala je značajnim porastom međunarodnih rezervacija, donoseći koristi kako vlasnicima apartmana te kuća za odmor, tako i lokalnoj turističkoj ekonomiji.
PARTNERSTVO S GLOBALNIM OTA-OVIMA Rast međunarodnih rezervacija potvrđuje
O DIRECT
BOOKERU:
Direct Booker je vodeća tvrtka za upravljanje kratkoročnim smještajem za odmor u Hrvatskoj, specijalizirana za upravljanje i promociju apartmana, vila i kuća za odmor na popularnim turističkim destinacijama u Hrvatskoj. Nudi usluge poput online oglašavanja, upravljanja prihodima, komunikacije s gostima, rezervacija, onsite upravljanja i više.
Kao dio OYO Vacation Homes (OVH), Direct Booker djeluje uz druge renomirane brendove poput Belvilla by OYO, DanCenter i Traum-Ferienwohnungen. OVH je dio OYO-a, globalne tehnološke tvrtke prisutne u više od 35 zemalja. Za više informacija, posjetite: https:// partners.direct-booker.com/
uspjeh Direct Bookera u korištenju svojih partnerstava s globalnim OTA-ovima, uključujući OYO -ove brendove Belvilla by OYO i DanCenter. Oglašavanjem nekretnina na ovim platformama, Direct Booker vlasnicima nekretnina pruža pristup široj publici, istovremeno zadovoljavajući rastuću potražnju međunarodnih turista.
„Korištenjem ovih globalnih OTA partnerstava ne samo da širimo naš tržišni doseg, već stvaramo značajnu vrijednost za naše vlasnike smještaja. Rezultati su iznimno ohrabrujući, pri čemu rezervacije s njemačkog tržišta pokazuju osobito snažan rast. Naš pristup temeljen na podacima, u kombinaciji s lokalnom stručnošću Direct Bookera, pozicionira nas jedinstveno u sektoru iznajmljivanja kratkoročnog smještaja za odmor“, izjavio je Ankit Tandon, izvršni direktor OYO Vacation Homes.
„Industrija iznajmljivanja smještaja za odmor brzo se razvija, a ovo proširenje predstavlja našu predanost praćenju tržišnih trendova. Kombiniranjem OYO -ove globalne tehnološke infrastrukture s jakom lokalnom prisutnošću Direct Bookera, stvaramo moćnu platformu za budući rast“, dodao je.
Ova strategija distribucije donijela je impresivne rezultate za vlasnike nekretnina, s povećanjem stope rezervacija za 15% i prihoda za 22 % u 2024. u usporedbi s 2023. Porast potražnje s njemačkog tržišta doveo je do poboljšanja stopa popunjenosti i prosječne dnevne cijene smještaja u cijelom portfelju.
„Ovo proširenje savršeno se usklađuje s našom misijom da iznimne Hrvatske nekretnine za odmor predstavimo globalnoj publici. Uvijek smo vjerovali u potencijal našeg tržišta, a ova partnerstva s glavnim OTA-ovima otvorila su nove mogućnosti za naše vlasnike nekretnina. Povećana vidljivost već se pretočila u opipljive rezultate, s višim stopama rezervacija i povećanim prihodima za naše partnere“, kazao je Nikola Grubelić, suosnivač Direct Bookera, ističući lokalni utjecaj.
Kombinacija OYO-ove tehnologije dinamičkog određivanja cijena i lokalne stručnosti Direct Bookera nastavlja optimizirati performanse apartmana te kuća za odmor na svim platformama. Ovaj pristup temeljen na tehnologiji, uz duboko razumijevanje hrvatskog tržišta, pozicionira Direct Booker za održiv rast na međunarodnim tržištima, pružajući dodatnu vrijednost vlasnicima nekretnina i gostima.
Nikola Grubelić
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Puna šuma dabrova
Amerikancima je u požarima izgorjelo deboto pola Grada anđela, i to onoga najelitnijega dijela. Kažu, nije istina da ne koriste bučne kanadere zato jer plaše kućne ljubimce, nego što im fali slatke vode, radi čega su svi hidranti presušili. Morem se vatra ne gasi jer, kažu, sol nije zdrava za vegetaciju. Zato požar gase crvenim kemikalijama PFAS “forever chemicals”, za koje GOOGLE doktori tvrde da ne samo što truju podzemne vode, nego izazivaju teške zdravstvene probleme stanovništva. Ljude prskaju otrovom, jer je more zbog soli opasno za okoliš, vegetaciju i vatrogasnu opremu. Ispada da je sol štetnija po biljke od vatre. I tako, ko rezultat brige za okoliš, izgorjelo je na tisuće basnoslovno skupih kuća, prvi red do mora. U nas govore kako je naše more slanije od Pacifika i nikome ništa. Nakon požara sve nikne i još luđe raste. Ali naš kapitalizam je ipak još u povojima. Mi ne znamo vrtit pare. Logično da je bolje da sve izgori, nego da zahrđa poneka pumpa. Puno više će biti posla i para u obnovi par tisuća spaljenih kuća, nego s popravkom nekoliko hrđavih pumpi.
Od izgorjele Kalifornije, mlade Amerikance više brine samo potvrda Vrhovnog suda kako će se uskoro potpuno zabranit TikTok, ako Kinezi njima ne prodaju bar pola firme ByteDance. Tu platformu su označili trojanskim konjem kineske vlade i prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Zato je sud odlučio kako ta platforma neće bit više opasna, ako je kupi Amerikanac. Jer, onda će bit za dobro cijelog svijeta. Jer nas onda ne bi špijunirali Kinezi, nego isključivo američke firme. Kad su neki ovaj argument nazvali najboljim primjerom američke slobodne trgovine i njihovom demagogijom, dobili su odgovor da je u Kini još gore. Tamo je sve slično tome zabranjeno!
Kineska Partija smatra da su TikTok i ostale zaglupljujuće društvene platforme pogubni, jer dovode do zaglupljivanja i ispraznosti mladih, kojima osim ekrana i idiotskih flash sadržaja, ništa nije bitno. Koncentracija mladih se svodi na nekoliko minuta, a od takvih ljudi nažalost ništa.... To unutar Kine. A za zapadni svijet, Kina ima druga pravila i poziva se na demokraciju i ljudska prava. Jer, ako ne može oružjem ovla-
dat Zapadom, protivnika napraviš idiotom i pobijedio si bez prave borbe. Jer se nemaš više s kime borit...
U medijima se pojavila snimka od prošlog ljeta, na kojoj ministar poljoprivrede i srodnog mu ribarstva, u kratkim gaćama, kroz prozor auta puca iz pištolja u počast sretnog trenutka njegova brata. Kolege su ga branili tvrdeći da bi svaki normalan čovjek u osobitim prigodama svoga brata, rado puco pištoljem, dok uz sevdalinku ‘Karanfil se na put sprema’ juri Audijem. Uz to još malo ingvazdan. Kažu, što ima veze što puca, nije ministar kulture nego - poljoprivrede. Ali zbog osude javnosti, ministar je odgovorno dao ostavku, ne čekajući da ga šef svih ministara prvo brani, kako je to dio folklora, a onda bolno sastruže s fotelje. Ipak je izrazio sumnju da su za objavljivanje videa zaslužni neki umiješani u aferu Hrvatske šume, o čemu je ministar, popularno zvani Dabar, govorio u DORH-u. Zna on ko iskusan ministar da dabrovi imaju opake zube i da mogu gadno unakazit šume. Novoizabrani predsjednik SAD-a, umjesto u zatvor, iznova je preuzeo državno kormilo, za što je pred milijunima obožavatelja zahvalio Bogu koji ga je spasio od pokušaja atentata, a sve kako bi Ameriku ponovo učinio-velikom. Sve je zvučalo ko Evanđelju po Luki iz Biblije, kad Isus čita u Sinagogi: ‘Duh Gospodnji na meni je, jer me pomaza! On me posla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima, na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje’. Tako pomazan, prvo je objavio puštanje iz zatvora tisuće i po divljaka-napadača na
Kapitol prije 4 godine, zatvaranje meksičke granice pa preimenovanje Meksičkog zaljeva u Američki, a onda s vremenom kupovinu Grenlanda, pripajanje Kanade i ozbiljnu akciju u Panami. Objavio je i novo, a konzervativno poimanje spolova; postoje jedino muški i ženske. Trećeg spola nema više, bez obzira šta neki od njih gaje u gaćicama i kome to pokazuju. Slučajno, ova svijetu presudna događanja, poklopila su se s trećim ponedjeljkom siječnja, kad se obilježava ‘Plavi ponedjeljak’, najdepresivniji dan u godini . Prva dama je bila prikladna ilustracija. Povijest će zapamtit njen pogled u budućnost, prigušen velebnim crnim šeširom. A Demokrati u Americi upozoravaju svijet da je republikanski pobjednik izbora, iako opasan i neuk lik, prekomjerno samouvjeren, narcisoidan i bijesan, oko sebe uspio okupiti pravu galaksiju jednako ograničenih i jednako bahatih pomagača, koje su zapravo tek manje verzije njega samoga. Gubitnici imaju pravo da se ljute, stara je izreka! Nakon što su na bojkot samoposluga počeli pozivat i političari na vlasti, ekonomski stručnjaci su posumnjali u efekat samoga bojkota. Još prije su objasnili kako je naša inflacija (najveća u EU) uzrok porasta cijena, a ne obratno. A inflaciju kreira država. Pa, kažu oni, Vlada glumi da se bori protiv inflacije tražeći krivca, unutarnjeg ili vanjskog neprijatelja. Sad imamo i jedne i druge - unutarnje i vanjske trgovačke lance. Unatoč mišljenju stručnjaka kako je bojkot zabava za neuke, uskoro ćemo znat rezultate poruke trgovcima. Možda, nakon što mi stisnemo njih, oni stisnu državu. Pa ne možemo mi sve!
Piše Mario Klečak
RAZLIČITI BENEFITI
UKLANJA BLOKADE
I UKOČENOST Miofascijalno istezanje
možete dobiti u Body Balance Centru
Miofascijalno istezanje se fokusira na opuštanje fascije- sloja vezivnog tkiva koja obavija i povezuje mišiće, kosti, živce i organe u tijelu
Jedna je od tehnika manualne terapije kojom se direktno utječe na mišiće i fascije, a indirektno na živčani sustav i visceralne organe pojedinca.
Miofascijalno istezanje se fokusira na opuštanje fascije- sloja vezivnog tkiva koja obavija i povezuje mišiće, kosti, živce i organe u tijelu. Ona nije samo mehanička podrška već ima važnu ulogu u kretanju, propriocepciji te modulaciji boli, a ova usluga dostupna vam je u Body Balance Centru.
Kako izgleda tretman miofascijalnog istezanja?
Tijekom tretmana, terapeut koristi snagu vlastitog tijela na ciljani zglob klijenta kako bi postigao optimalni i željeni raspon pokreta, a u svrhu postizanja opće funkcionalnosti pojedine regije. Kontroliranim i polaganim pokretima ima za cilj oslobađanje napetosti i adhezija u fasciji i mišićima.
Zadržavanje u položaju istezanja traje 90-120 sekundi na pojedinoj regiji, a razlog tome krije se iza neurološ -
kog mehanizma kojem je potrebno toliko vremena da se fascija opusti te da receptori u mišiću detektiraju istezanje. To rezultira trajnim opuštanjem tkiva odnosno aktivnom elongacijom, poboljšanjem protoka krvi, elastičnosti tkiva, smanjenjem boli te dugoročnim poboljšanjem mobilnosti i fleksibilnosti ciljanog segmenta.
Za vrijeme tretmana, važno je aktivno i svjesno sudjelovati u procesu zbog mogućeg sudjelovanja tijekom istog; terapeut može zatražiti primjenu otpora, zadržavanje daha ili prolongiran izdah.
Cilj ove tehnike, iako su potkrijepljeni vrlo različitim teorijskim temeljima, mogu se smatrati sličnima barem na jedan način: ponovno uspostavljanje željenog pokreta i smanjenje boli koja je povezana s ograničenjima istih.
Kako znamo da nam je potrebno miofascijalno istezanje?
Ako osjetite ‘blokadu’ ili ‘ukočenost’ te smanjen opseg pokreta, miofas -
cijalno otpuštanje može biti od velike pomoći, posebno ako obično statičko istezanje nije bilo učinkovito.
Jedna od značajnih prednosti rada s iskusnim terapeutom je ta što ćete biti potaknuti da istražite raspone pokreta koje inače ne biste, a praktičar također može dodati svoje manualne vještine tijekom procese.
Kome ovaj tretman može biti od koristi?
-za sve populacije koje osjećaju restrikciju u određenim regijama tijela -sportaše -osobe sa smanjenom mobilnošću i fleksibilnošću -kod posturalnih problema -osobe čija profesija zahtjeva držanje/rad u neadekvatnim položajima
Redovito zakazivanje termina miofascijalnog istezanja dugoročno će utjecati na:
-poboljšanju mobilnosti i fleksibilnosti
-povećanju cirkulacije krvi i limfe -smanjenje boli -brži oporavak
-bolju posturalnu ravnotežu -unapređenju motilnosti i mobilnosti pojedinih visceralnih organa -efikasnosti rada živčano-mišićnih struktura
-bolju motornu kontrolu i koordinaciju -poboljšanje svjesnog zamjećivanja položaja tijela tzv. kinestezije -potencijalno povećanje mentalnog fokusa i sna
Tijekom tretmana, terapeut koristi snagu vlastitog tijela na ciljani zglob klijenta kako bi postigao optimalni i željeni raspon pokreta, a u svrhu postizanja opće funkcionalnosti pojedine regije. Kontroliranim i polaganim pokretima ima za cilj oslobađanje napetosti i adhezija u fasciji i mišićima
24. siječnja 2025.
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Ana, Edin, Anamarija, Brane, Sevim i Biran - raspoloženom društvu iz Dubrovnika i Turske dan je bio dodatno predivan
Kristina i Mateja - od prijateljskog razgovora ni kavi ne treba boljeg začina
Tea i Steve - i bez riječi bi rekla slika koliko je i u dugom braku bitna i važna romantika
Korina i Petra - “Dundo, molimo vas, priđite, da li i vi ođe Mr. Beana vidite!?”
Ira, Justina i Mia - uz majku i kćerkice i par golubova kao po narudžbi lijepo pozira
Suzi i Zlatko - roditelji su presretni, njihova Ida je studirala, diplomirala i u Zagrebu posao našla glatko
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Nikša i Erna - nije fotografu lako dragoj supruzi udovoljiti - slika Dubrovnika se u točno određeni format za na zid treba uklopiti
Milan, Dominko, Mare, Morana, Loli i Ben - ljudi su usputnim susretom bili sretniji, a kučki razigraniji
Lucija i Vera - tako lijep dan ih van jednostavno mami i iz doma “tjera”
Mara i Smiljana - koraka laka s voljenom unučicom u Grad voli poći baka
Motika versus statika
Nema više klima uređaja po
zgradama, jer kvare estetiku , ali zato se godinama dozvoljavala legalizacija ružnih bespravnih građevina
Kako je sada zakonodavcu važna estetika odnosno to da se klime ne smiju postavljati po zgradama kad je jučer - umjesto da bageri sve sravne sa zemljom - dopustio legalizaciju ultra ružnih bespravnih građevina? Znači veći je problem klima uređaj na legalno izgrađenoj zgradi nego cijela bespravna kuća?
Od Nove godine na snagu je stupio kontroverzni Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Puno se već govorilo o iznajmljivanju apartmana turistima u zgradama i potrebnim potpisima koje će trebati skupiti od ostalih stanara kako bi se iznajmljivač mogao nastaviti baviti ovom djelatnošću. Zakonodavac, osim priuštivim stanovanjem, pravda donošenje ovog zakona i mirom u zgradama odnosno činjenicom da turisti u apartmanima proizvode buku i nered. No to je samo jedan od zakonskih članaka. Drugi se obrušava na postavljanje klima uređaja i satelitskih antena na pročelja zgrada. Pa kaže da se na pročelja zgrada koja gledaju na ulice i trgove neće smjeti postavljati klime i satelitske antene. Kazne za izvođače radova su između 5 i 10 tisuća eura, a za vlasnike stanova koji se odvaže na taj kriminalni čin su od tisuću do pet tisuća eura.
Može čovjek biti cijepljen booster dozom na estetiku, pa ipak će se složiti da su klime po zgradama užasno ružne. Ako u takvo pročelje gledaš duže od pet sekundi sigurno će te zaboljeti oči i zapjevat ćeš Laufer: „ Ne daj mi da vidim, ovo nije svijet za nas“. No, tko bi u čitavoj priči rekao da zakonodavac mari za estetiku prostora?
RUŽNA BESPRAVNA DOMOVINO
Godinama, pardon desetljećima hrvatskim gradovima, selima, obalama, proplancima i dolinama niču zdanja za koja nitko nije tražio građevinske dozvole. Miješao se beton, salijevale su se ploče, dizali katovi, širila potkrovlja, gradile vile i kućerine, sve pod motom – motika versus statika – stotine tisuća bespravnih zdanja naraslo je diljem Lijepe Naše, da je čak i Antun Mihanović morao iskočiti iz groba i prepraviti svoje legendarne stihove.
Ružna bespravna domovino
Gradili smo te dok smo pili
Stare krave ostavismo
Da bi sada sretni bili!
Mila, kuda si bespravna
Mila si nam ti jedina
Mila kuda si nam ravna
Mila kuda si krivina
Teci beton, cement teci
Nit’ ti nosivi zid silu gubi
Sinje more svijetu reci
Da Hrvat iznajmljuje i dangubi
Dok mu balkon sunce grije
Dok mu bura kupe vije
Dok mu turiste suteren krije
Dok ga inspektor Porezne ne prebije
Malo smo skrenuli s teme, ali vi ste moji pametni čitatelji, pa ste shvatili što želim reći – kako je sada zakonodavcu važna estetika odnosno to da se klime ne smiju postavljati po zgradama kad je jučerumjesto da bageri sve sravne sa zemljom - dopustio legalizaciju ultra ružnih bespravnih građevina?
Znači veći je problem klima uređaj na legalno izgrađenoj zgradi nego cijela bespravna kuća? I još će taj bespravni graditelj dobiti bonus. Prvo mu je zakonodavac legalizirao zdanje, a sada će mu ostaviti mogućnosti daljnjeg najma kuće turistima – jer, jel te, zgrade su najveći problem? – i još će ga pri tom proglasiti domaćinom. Genijalno da ne može genijalnije. No vratimo se mi na srž naše priče, a to je estetika. Rekoh već, klime na pročeljima zgrada ružne su kao Ciudad de Deus u Rio de Janeiru, ali što se dobiva njihovim micanjem kad je i sama zgrada na kojoj se nalaze čista nakaza? Najbolji primjer je glavni grad Ružne Naše. Zagreb je pun ružnih zgrada, kada čovjek malo bolje promisli, tamo apsolutno ništa nije
Nema po zgradama ni care whispera, ni careless whispera, ni nemarnih, ni marnih šaptača, zgrada je po prirodi gradnje jedna velika psihijatrija koja najbolje funkcionira kada se nitko ne upliće u njeno funkcioniranje. Zakon o održavanju i upravljanju zgradama ne samo da neće donijeti mir, nego će proizvesti dodatni nemir
Piše Maro Marušić foto Duško Jaramaz/PIXSELL
Godinama, pardon desetljećima hrvatskim gradovima, selima, obalama, proplancima i dolinama niču zdanja za koja nitko nije tražio građevinske dozvole. Miješao se beton, salijevale su se ploče, dizali katovi, širila potkrovlja, gradile vile i kućerine, sve pod motom – motika versus statika – stotine tisuća bespravnih zdanja naraslo je diljem Lijepe Naše, da je čak i Antun Mihanović morao iskočiti iz groba i prepraviti svoje legendarne stihove
lijepo, pa kad već pričamo o Milka Babović umjetničkom dojmu, predlažem da se u Zakon o održavanju i upravljanju zgradama uvrsti članak koji predlaže rušenje cijelog Zagreba. Zagreb je uz Berlin i Varšavu najružniji grad koji sam vidio u životu. Ali glavni gradovi Poljske i Njemačke imaju alibi – u Drugom svjetskom ratu sravnjeni su sa zemljom, a s druge strane (bojišta) bomba jedva da je vidjela našu prijestolnicu, što hoće reći da je Zagreb jedan od najružnijih gradova svijeta, ako ne i najružniji. Ako su već problem klime na pročeljima zgrada Zagreba jer kvare estetiku, kako onda sam Zagreb nije problem?
Ako su satelitske antene na zgradama problem jer bodu oči, kako bespravna satelitska apartmanska naselja po obali nisu nego se još za nagradu legaliziraju?
TURISTI NE MOGU, ALI ZATO SU TU PSI, SAKSOFON I NJONJO
Ovaj Zakon o upravljanju i održavanju zgrada jedan je od najluđih u čitavoj hrvatskoj povijesti ludih zakona kojih nikada nije nedostajalo. Kao, hoće se urediti da stanari žive mirno i u skladu. Jebo vas pas u pasjem položaju na pročelju zgrade, pa zašto onda pse niste uvrstili u zakon? Čuj ne mogu turisti u zgrade, a mogu psi i mačke. Ovaj moj susjed ima pit bulla i rotvajlera. Da s mirom mogu zapaliti ispred vrata morao sam proći obuku samoobrane ako me krvoločne beštije zamijene za ručak. Psi zapišavaju moju pepeljaru, ostavljaju po stubištu nagazne mine – kao da hodam Varšavom 1944. – po noći kao vokal Cannibal Corpsea laju na Jupiter i Pluton, ostavljaju posvuda dlake više i od muškarca koji taman kreće u proces ćelavosti – ali tim kompleksašima vlasnicima ne trebaju potpisi susjeda. Onaj drugi susjed po cijeli dan drži rastvorene prozo-
re još otkako su u koroni Ivica Đikić i Igor Rudan savjetovali osobe treće životne dobi da provjetravaju kuće. Ali zaboli mene što mu je temperatura u kući kao u Yakutsku, mene muči što po cijele dane sluša Sabor, a nagluh je, pa pojača da čuje što Njonjo trabunja, a ja taman krenuo na popodnevnu meditaciju. Pokušavam se opustiti, ali to je nemoguće uz Njonjovu mantru. Ni njemu ne trebaju potpisi susjeda za slušanje Sabora, problem su turisti koji uopće ne borave u apartmanima i klima uređaji na pročeljima zgrada. Naravno, nisu samo moji susjedi problem meni, nego i ja njima. Kriza srednjih godina me natjerala da se okušam u sviranju saksofona. Problem je što sam za sviranje instrumen(a)ta talentiran isto kao gej za vožnju relija. Tulim ja tako tulim po cijele dane kako bih napokon uhvatio onaj legendarni dio Careless Whispera od Georgea Michaela, pilam tjednima i mjesecima, ali na kraju džordžmajklovske balade proizveo sam jedino u nekoliko stanara tinitus. Pa da ne bi čovjek došao s onim pit bull terijerom i rotvajlerom i natjerao me da pojedem saksofon, pa se popišao i posrao po meni uz Njonjov monolog iz Sabora. Da skratim priču, nema po zgradama ni care whispera, ni careless whispera, ni nemarnih, ni marnih šaptača, zgrada je po prirodi gradnje jedna velika psihijatrija koja najbolje funkcionira kada se nitko ne upliće u njeno funkcioniranje. Zakon o održavanju i upravljanju zgradama ne samo da neće donijeti mir, nego će proizvesti dodatni nemir. Psihijatrija će se nastaviti na još veću potenciju. Svađat će se oko potpisa za apartmane, a u slobodno vrijeme nemarni šaptač psima, slušač Njonja i svirač saksofona bit će još luđi, jer neće imati klimu da ih hladi.
Kontate poantu – u Zagrebu i drugim dijelovima Ružne Naše u sljedećim godinama imat ćete Varšavu i Berlin.
‘60-IH
I ‘70-IH POSJEĆIVAO JE DUBROVNIK
Piše Ivo Batričević
foto PRIVATNI ARHIV
TSS “CARINA II” Pod imenom
‘Princess Helene’ bio je raskošno
opremljen trajekt, kao kruzeru mu je prednost bila jer je primao i vozila putnika
Kada je 1967. započeo još jedan u nizu izraelsko-egipatskih ratova, CARINA II je u najmu američkog State Departmenta preuzela u Egiptu skupinu od 556 američkih državljana koji su se tamo našli u životnoj opasnosti
U floti grčkog brodara Chandrisa plovilo je neposredno nakon Drugog svjetskog rata nekoliko starih i u grčkim brodogradilištima preuređenih američkih i kanadskih putničkih brodova. Jedan od njih, na priloženoj fotografiji privezan uz obalu gruške luke, bio je i brod CARINA II Godine 1930. na navozima brodogradilišta William Denny & Brothers u škotskom mjestu Dumbarton izgrađen je kao novogradnja broj 1244 po narudžbi poznate kanadske željezničke kompanije Canadian Pacific (CP), dobio je ime PRINCESS HELENE
Bio je to putničko-teretni brod od 4055 bruto tona, dug 100 i širok 15,5 metara. Šest parnih SRG turbina ukupne snage 1123 KS preko dvije propele su mu davale zavidnu brzinu od 19 čvorova.
Bio je namijenjen plovidbi zaljevom Fundy između luka Saint Johnu u New Brunswicku i Digby u Novoj Škotskoj. Mogao je prevozíti 500 putnika i 50 automobila.
Standardi opremanja CP brodova uvjetovali su da je i PRINCESS HELENE bio daleko raskošnije opremljen za udobniju vožnju u odnosu na ostale kanadske trajekte. Solidno izgrađeni brod besprije-
korno je na ovoj pruzi u zaljevu Fundy služio pune 33 godine, čak i za vrijeme rata kada je zbog opasnosti od napada njemačkih podmornica često imao zaštitnu pratnju razarača i lovaca Kanadske ratne mornarice i zrakoplovstva.
UKRCAJ AUTOMOBILA PUTNIKA KAO
VELIKA PREDNOST Nakon što je vjerno odslužila svoj posao, PRINCE-
Standardi opremanja CP brodova uvjetovali su da je i
PRINCESS HELENE bio daleko raskošnije opremljen za udobniju vožnju u odnosu na ostale kanadske trajekte. Solidno izgrađeni brod besprijekorno je na ovoj pruzi u zaljevu Fundy služio pune 33 godine, čak i za vrijeme rata kada je zbog opasnosti od napada njemačkih podmornica često imao zaštitnu pratnju razarača i lovaca Kanadske ratne mornarice i zrakoplovstva
SS HELENE je 1963. prodana grčkim brodovlasnicima, braći Chandris. Brod je promijenio i ime, prvo u HELENE, a odmah potom u CARINA.
Sredinom 1963. preplovio je Atlantski ocean i usidrio se nedaleko Chandrisovog brodogradilišta Ambelaki. Tu je čekao pune dvije godine da bi bez velikih kozmetičkih zahvata bio skromno preuređen u brod za jeftinija kružna putovanja. Od tada može prihvatiti 550 putnika kao trajekt ili svega 220 putnika na krstarenjima.
Neko vrijeme plovi kao trajekt između Patrasa i Brindisija, a potom na kružnim putovanjima istočnim Sredozemljem. Zimi bi uglavnom bio raspremljen. Njegova je velika prednost bila u mogućnosti ukrcaja osobnih automobila tako da su putnici na kružnim putovanjima mogli vlastitim autima putovati prema zanimljivim izletištima luka u koje bi brod uplovio.
Godine 1967. ponovo mijenja ime u CARINA II pod kojim plovi sve do odlaska u rezalište. Kada je 1967. započeo još jedan u nizu izraelsko-egipatskih ratova, CARINA II je u najmu američkog State Departmenta preuzela u Egiptu skupinu od 556 ame-
ričkih državljana koji su se tamo našli u životnoj opasnosti. Iako za sve njih nije bilo dovoljno kabina, dobar dio putnika je bio itekako presretan da se na bilo koji način dokopa sigurnosti luke Pirej kamo ih je brod u ovako rizičnoj operaciji uspješno prevezao.
POSJETI DUBROVNIKU
CARINA II je po prospektima putovanja iz 1967. održavala redovna dvanaestodnevna kružna putovanja iz Venecije tičući luke: Krf, Iraklion, Haifa, Rodos, Pirej, Dubrovnik i povratkom u Veneciju. Godine 1971. naizmjenično je održavala kružna putovanja s polaskom iz Venecije tičući luke: Krf, Pirej, Chios, Dekeli, Kusadasi, Patmos, Rodos, Itea, Dubrovnik, Venecija odnosno Venecija, Dubrovnik, Krf, Iraklion, Rodos, Alexandria, Pirej da bi se noćnom plovidbom kroz Korintski kanal vratila natrag u polaznu luku. Međutim, CARINA II je kao već ostarjeli putnički brod raspremljena u grčkoj luci Perama ujesen 1972. gdje je čekajući usidrena u zaljevu Eleusis sve do ožujka 1977., konačno izrezana u hrpu staroga željeza.
Godine 1967. ponovo mijenja ime u CARINA II pod kojim plovi sve do odlaska u rezalište. Kada je 1967. započeo još jedan u nizu izraelsko-egipatskih ratova, CARINA II je u najmu američkog State Departmenta preuzela u Egiptu skupinu od 556 američkih državljana koji su se tamo našli u životnoj opasnosti. Iako za sve njih nije bilo dovoljno kabina, dobar dio putnika je bio itekako presretan da se na bilo koji način dokopa sigurnosti luke Pirej kamo ih je brod u ovako rizičnoj operaciji uspješno prevezao.
MALA PRIČA O MALOM TERENU
Sport koji jako volimo, o kojem
zapravo ne znamo puno, a stvorio ga je narod
Bilo da su profesionalci ili amateri, veliki ili mali, u Europi ili Aziji, Amerikama...
Svugdje se igra mali nogomet. Kultura tog sporta postoji i u Hrvatskoj, štoviše, već je izražena. Ovo je kratka priča o njegovim nastancima, korelaciji s nogometom, ali i razlici u nazivlju mali nogomet i futsal, koja je važna u ovoj priči. Dubrovnik je prava „malonogometna meka”, no javlja se i jedna obrnuta situacija
Futsal je nastao tridesetih godina prošlog stoljeća u Urugvaju. Izmislio ga je profesor Juan Carlos Gravier, koji je odlučio razviti manju verziju nogometa u dvorani. I sam naziv „futsal” dolazi od kombinacije španjolskih riječi fútbol (nogomet) i salón (dvorana). Danas ga igraju milijuni ljudi diljem svijeta. Iz Urugvaja se futsal proširio na cijelu Južnu Ameriku, a uskoro na Europu, odakle će se proširiti na ostatak svijeta. Razlozi njegove svjetske ekspanzije leže u činjenicama zbog kojih je futsal i nastao. Praktičan je. Potreban je puno manji prostor i puno manji broj igrača kako bi se organizirala utakmica. Uz to, dinamičan je, brz, zahtjeva puno pokretnosti i brze reakcije s loptom. Iako je organizacijski i financijski praktičniji od velikog nogometa, ne izostaje komponenta atrakcije.
ŠTO JE FUTSAL, A ŠTO MALI NOGOMET?
Futsal je profesionalna inačica. Igra se s četiri igrača u momčadi + vratar (5v5). Lopta je „četvrtica”, umjesto „petice” kojom se igra veliki nogomet. Poluvrijeme traje 20 minuta čiste igre. Vrijeme se zaustavlja na svakom prekidu. Najlakše rečeno, ono kada gledamo utakmice Squarea.
U Hrvatskoj se koristi i drugi naziv, a to je mali nogomet. Iako futsal zapravo jest nekakav svojevrsni mali nogomet, u nazivlju ipak postoji određena razlika. Mali nogomet se igra s igračem više (6v6), lopta je „petica”, a prigode igranja su češće rekreativne i amaterske.
S obzirom na to da i danas postoji niz ina-
Piše Rafael Barkiđija foto @FarOutFootball/Twitter
čica malog nogometa (futsal, mali nogomet, socca...), FIFA je osamdesetih odlučila ujediniti sve inačice malog nogometa i donijeti unificirana pravila za futsal. I dan, danas je to jedina profesionalna verzija. Međutim, u dvoranama i na igralištima diljem svijeta, igraju se razne verzije malog nogometa. Tako su, primjerice, u Dubrovniku popularne „male barice”, gdje se igra 4v4, vratar ne smije braniti rukom, a ujedno je vratar i igrač.
HMNL JE IPAK FUTSAL: SLIČNOSTI I RAZLIKE U HRVATSKOM NAZIVLJU Futsal je definitivno najposjećeniji dvoranski sport u Hrvatskoj. Utakmice Hrvatske malonogometne lige privlače više gledatelja na tribine, nego li najveći rang rukometa, košarke ili odbojke. Tako je i u Dubrovniku, gdje je MNK Square najposjećeniji i vrlo praćen kolektiv. I ne samo u Dubrovniku, dvorane se pune u Makarskoj, Omišu, Vrgorcu, Splitu, Šibeniku, Zagrebu... Valja se prisjetiti i Dvoranskog HNL-a. Međutim, službeni naziv lige, trenutno je, kako i piše poviše, Hrvatska malonogometna liga. Dakle, za sport futsal koristi se naziv mali nogomet. I Square u svom nazivu ima MNK. No, sve to ima svoj razlog.
Futsal je kao profesionalni sport postao popularniji u Jugoslaviji u 80-im godinama. Tada je već bio uvriježen naziv mali nogomet, koji je ostao sve do dana današnjeg, pa se i sada zove HMNL, neovisno o tome što se igra futsal. Riječ je pomalo o brendu HMNL, pored glavnog brenda, HNL-a. Jedno slovo
„M” čini jasnu razliku u sportovima, a i lakše je izgovoriti malonogometna, nego li futsalska liga.
Valja istaknuti kako se pojam mali nogomet koristi i u kontekstu poopćavanja raznih inačica, poput futsala, malog nogometa, socce, 3v3... Sve to u hrvatskom jeziku svrstava se u općenito u mali nogomet.
KOJA JE VEZA MALOG I VELIKOG NOGOMETA?
Jasno je da je mali nogomet nastao iz nogometa. Iako se razvijao kao profesionalan sport - futsal, njegov razvoj najviše su uvjetovali „obični ljudi”, koji su htjeli rekreativno igrati nogomet. Amateri, rekreativci, ekipa prijatelja, djeca... Jer teško je organizirati najmanje 22 igrača, veliki nogometni teren, a trebalo bi imati i suce i trenere. U malom nogometu to nije potrebno, nego se može igrati i s puno manje igrača, bez formalne sudačke i trenerske organizacije. Tako su nastale razne inačice. Mnogi ljubitelji nogometa žele tu i tamo isprobati svoje vještine, zaigrati, a to uvijek bude u verziji nekog malog nogometa. Istina, igra se i veliki nogomet u rekreativne svrhe, no puno češće je riječ o nekom malom nogometu. Svako dijete koje sanja da jednog dana postane nogometaš, svoje prve korake vjerojatno uči na ulici. Pucajući na gol između dva kamena, dvije boce, iza škole, u školi. Ili na igralištu manjih dimenzija. Uz to, kada dođu na prve prave treninge velikog nogometa, prvo se radi na manjem terenu. Dakle,
mali nogomet, odnosno futsal, je i razvojni sport iz kojeg se prelazi na veliki teren. Cristiano Ronaldo, Messi, Neymar, Iniesta, Xavi, Figo, Ronaldinho, Pelé... Svi oni svoje su prve korake imali u futsalu, ili na nekom malom terenu, u svom siromašnom kvartu, kako obično i ide životna priča mnogih zvijezda.
U HRVATSKOJ IMAMO OBRNUTU SITUACIJU
Kultura malog nogometa je izražena u Hrvatskoj. Bilo da je riječ o HMNL ili amaterskim turnirima, bilo da je riječ o „malom balunu” na obali ili „haklu” u Zagrebu. U rekreativnom smislu, mali nogomet je definitivno najizvođeniji sport u Hrvatskoj. I ne čudi, jer veliki nogomet je najpopularniji sport u
Hrvatskoj, a među rekreativcima se zbog praktičnih razloga izvodi na malim terenima, odnosno, malom nogometu. Isti slučaj je i u Južnoj Americi, gdje je nogomet gotovo religija, a po ulicama i favelama se igraju raznorazne „manje” verzije. No, u hrvatskom profesionalnom futsalu se događa jedna inverzija. Spomenuto je već kako su mnoge nogometne zvijezde svoj put počele u futsalu. Od igranja na ulici, do prvih treninga i prelaska na veliki teren. Obrnuta situacija u Hrvatskoj se odlično očituje baš na primjeru Dubrovnika i okolice, ali i ostalih dalmatinskih mjesta. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno je aktivno oko 30-ak nogometnih klubova, koji se natječu od trećeg ranga do druge županijske lige. Mnogi od tih klubova ima-
Preminuo Mario Hure
, legenda dubrovačkog nogometa
U 102. godini preminuo je Mario Hure. Legenda dubrovačkog nogometa Mario Hure svoju nogometnu priču krenuo je od 30-ih godina prošlog stoljeća. Živio je do igrališta u Lapadu i uvijek bio vezan za nogomet i dubrovački GOŠK . Igrao je nogomet prije i poslije Drugog svjetskog rata, a kasnije je bio i trener.
ju svoje akademije za mlađe uzraste. Istina, vrlo mladi nogometaši započnu i s malim nogometom, ali vrlo brzo prelaze na veliki teren. S obzirom na stanje niželigaških klubova, od kojih se ne može živjeti i zarađivati, u seniorskoj fazi često završe u futsalu. U Hrvatskoj, dakle, imamo slučaj da se iz nogometa prelazi u futsal, dok drugi primjeri pokazuju da se iz futsala ide u nogomet. Samo se treba podsjetiti Squarea i mnogih igrača, koji su primjerice započeli na Lapadu, a završili u Gospinom polju.
KAKVA JE BUDUĆNOST OVOG SPORTA?
Iako se smatra olimpijskim sportom, futsal nikada nije uvršten u program Olimpijskih igara. Možda će u budućnosti nekada i biti uvršten, što bi bila ogromna odskočna daska. No, njegov najveći i problem i prednost u isto vrijeme, jest što je vezan uz nogometnu hijerarhiju. Njime upravljaju nogometne organizacije (FIFA, UEFA, HNS...), pa pored nogometa, nikada neće dobiti malo veću pozornost i autonomiju. No, hoće organizacijsku stabilnost, koju mu mogu pružiti krovne nogometne organizacije. Sport je brz, dinamičan, prepun atraktivnih poteza i neizvjesnosti. Ni 3:0 u zadnjim minutama ne znači pobjedu. Potezi su vrlo atraktivni i za društvene mreže i kratke videozapise. U principu, sport odgovara današnjim vremenima, ali u tom profesionalnom smislu, čeka još jedan korak više. U međuvremenu će i dalje ostati jedan od najpopularnijih „uličnih” sportova na svijetu, tako i u Hrvatskoj. U suživotu s nogometom, koji on nije, a bez kojeg ne može. I zato njegova budućnost nije upitna. Mali nogomet je stvorio narod, koji je želio igrati nogomet, pa je tako razvio još jedan profesionalni sport – futsal.
Muškarac koji je prijetio da će raznijeti
stan u Mokošici završio u pritvoru ,
tamo mu se već nalazi supruga
Na teret mu se stavlja kako je prijetio eksplozivnom napravom zbog
čega su bili evakuirani stanari dvaju ulaza zgrada u Mokošici
Zlatko Damjanac (42) priveden je u ponedjeljak na ispitivanje pred DORH i suca istrage, nakon što je u subotu navečer prijetio da će raznijeti stan u Mokošici.
Sudac istrage i glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav potvrdio je za Dubrovački dnevnik kako mu je određen istražni zatvor u trajanju od mjesec dana zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a tereti ga se za kazneno djelo prijetnje. Kako nam je kazao Miloglav, na teret mu se stavlja kako je prijetio eksplozivnom napravom zbog čega su bili evakuirani stanari dvaju ulaza zgrada u Mokošici.
Podsjetimo, u subotu uvečer, oko 22 sata, kada je prijetio raznošenjem stana, Damjanac se nalazio u stanu u Novoj Mokošici sa svojom majkom
i troje male djece. Djeca su, srećom, spavala, pa nisu bila izložena drami koja se odvijala. Dok je prijetio raznošenjem, pojavio mu se i brat, a na teren su izašli policija i vatrogasci. Damjanac je bio pod utjecajem alkohola, a na nagovor policije napustio je zgradu. Odveden je u OB Dubrovnik, gdje je pregledan, a potom je završio u pritvoru.
Zanimljivo je i to kako mu je supruga nedavno pritvorena zbog sumnje kako je ukrala životnu ušteđevinu starice o kojoj je skrbila, a zatim veći dio novaca prokockala. Naime, zbog osnovane sumnje da je istovremeno počinila kaznena djela prevare i teške krađe tuđih pokretnih stvari, ženi iz Mokošice određen je jednomjesečni istražni zatvor. Kriminalističkom istragom je utvrđena osnovana
sumnja da je žena prevarila i financijski teško oštetila stariju, bolesnu i teško pokretnu sugrađanku o kojoj je skrbila.
Starica joj je, potpuno joj poklonivši povjerenje, dala punomoć na korištenje novca s njezinih računa. 40-godišnjakinja se sumnjiči kako je izigrala njezino povjerenje te mjesec i pol dana sa staričinih računa u banci podigla nešto manje od 50 tisuća eura. Većinu tog novca, sumnjiči se, skrbnica nije potrošila na lijekove, hranu ili poboljšanje životnih uvjeta starice, nego na kockanje. Naime, većina novca uplaćena je posredstvom internet bankarstva u korist jedne kockarnice. Osim krađe životne ušteđevine s računa, 40-godišnjakinja iz Mokošice je osumnjičena i kako je ukrala sav nakit i novac iz stana.
BIO JE PIJAN
BUDITE NA OPREZU!
Četvero naših sugrađana postali su žrtve besramne internetske
prevare istog dana
Policija je objavila savjete građanima kojih se važno
pridržavati kako ne biste postali meta prevaranata
Tijekom petka, 17. siječnja, četvero je građana Policijskoj upravo dubrovačko-neretvanskoj prijavilo računalne prijevare, od kojih su tri prijavljene u Dubrovniku, a jedna na Korčuli, izvijestili su iz policije, opisujući kako su se prijevare dogodile.
“Tri računalne prijevare su počinjene na istovjetan način, odnosno tako što su oštećene osobe na internetskom oglasniku objavile prodaju artikala, na koje oglase su im se putem aplikacije za razmjenu poruka javile osobe zainteresirane za kupnju. Nakon što im je navodni kupac poslao link za plaćanje, komunikacija je nastavljena preko njega, a od oštećenih osoba je zatraženo da dostave svoje bankovne podatke uključujući i CVV broj s poleđine kartice (autorizacijski pin).
Nakon dostave navedenih podataka oštećene osobe su, umjesto dobivene uplate, uvidjeli da im je s bankovnih računa skinut novac i to jednom od njih 1.139 eura, drugom 1.072 eura, a trećoj osobi 1.653 eura.
U četvrtom je slučaju računalna prijevara počinjena na način da je oštećenog 22-godišnjaka telefonski kontaktirala muška osoba koja mu je rekla da provjerom računa na stranici za razmjenu kriptovaluta ima zarađeno 15.000 dolara. Potom ga je upitao želi li povući novac na svoj bankovni račun na što je 22-godišnjak pri -
foto Davorin Višnjić/PIXSELL
stao i po uputama muške osobe instalirao mobilnu aplikaciju u koju je unio svoje bankovne podatke i potvrdio prijenos novca, nakon čega je uvidio da nije primio novac, već mu je s bankovnog računa skinut iznos od 1.900 eura. Tada je shvatio da je prevaren i cijeli je slučaj prijavio policiji”, objavili su iz policije, uz savjete kako ne nasjesti na prevare.
SAVJETI GRAĐANIMA
• Kako bi se spriječili ovakve i slični događaji, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska građanima želi uputiti
savjet da podatke o bankovnim karticama, PIN broju i CVV broju, kao i svoje osobne podatke ne bi trebali ustupati nepoznatim osobama te da nikada ne otvaraju bilo kakve poveznice koje im dostavljaju.
• Prilikom internetske prodaje dovoljno je dostaviti broj bankovnog računa ( IBAN ) da bi vam netko uplatio novac.
• U slučaju zlouporabe bankovnih kartica građani bi trebali odmah obavijestiti banku koja im je izdala karticu, a u slučaju da su oštećeni kaznenim djelom potrebno je obavijestiti policiju.
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
KOJA JE TO ŠKVADRA
Koja je to škvadra takši književniki
U većini to su brati mi Croati
Izvan našeg društva malo itko shvati
Pogrešku u bitnom i mrlju na sliki
Pisaoci sliče sitnozubnoj kliki
A pravopiscima koliko je znati
Šajkača nam znanja i živote krati
Treba joj pokazat evo ovoliki
Četeres ajduka iz pete kolone
Po Rvaskoj gaze a zvona nam zvone
Lijepom Našom zvrndla četeres šajkača
Svaka od njih je od Namjesnika jača
Konteso Glavni je svakoj suho zlato
Mala iz Grada se s njima cmače zȁ to
23/11/24
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
Dugo su šaptali, a onda su progovorili tenkovi.
humanitarni prilozi
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE
Umjesto vjenca za pok. tetku Mariju Misita 100,00 eura prilaže Ružica Blanke, umjesto cvijeća za pok. Pavu Čobanović rođ. Relja prilaže Ambroz Čivljak 40 eura, na uspomenu dragu susjedu Jasnu Prizmić 20 eura prilaže Dinka Vrnjas
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE
U spomen na dragog prijatelja Mirka Pavlovic umjesto cvijeca prilazu obitelj Bace prilaže 30 eura
U spomen na dragog prijatelja Iva Jergoviću umjesto cvijeća obitelj Bace prilaže 30 eura Đuro Dadić umjesto vijenca za pok.Jasminku Prizmić prilaže 30 eura
U spomen na pok brata Cvijeta i pok.roditelje Pera i Lucu Ljubić prilaže Katarina Knežević 50 eura
DVA SKALINA
U spomen na pok. Vicka Handabaku, 50 € prilaže Katarina Banović Pavlin.
U spomen na kap. Iva Jerkovića 30 € prilaže Mira Lučić;
U počast uspomene na dragog prijatelja Davora Dabrovića, umjesto cvijeća 50 € prilažu Ankica i Božo Brzica;
U spomen na pok. gospara Iva Jerkovića, 120 € prilažu stanari Orkanskih visova;
U spomen na pok. Vicka Handabaku, 50 € p rilažu Anica i Miho;
U spomen na našu Antonelu Tonku Kovačić, 40 € prilaže Kristina Batina;
U spomen na Balda Sjekavicu - oca naše Anke, umjesto cvijeća, 60 € prilažu Marina i Tea Kisić
AUTOR: SLAVKO BOVAN NOGOMETAŠ NA SLICI
BOSANSKI PISAC ŽIDOVSKOG PODRIJETLA KRATICA ZA SPORTSKE IGRE MLADIH
SORTA TALIJANSKOG CRNOG VINA TVORNICA UREDSKOG PRIBORA IZ CELJA SUSJEDNA SLOVA ABECEDE SJEVER
NEKADAŠ. UPRAVNA JEDINICA VEĆA OD OPĆINE
PRIPADNIK AZIJSKOG NARODA DESNI PRITOK LONJE GRUBO SUKNO SLOŽENO SLOVO ESTONCI HRVATSKA GLUMICA
DIO ATLANTSKOG OCEANA
BIVŠI KLUB NOGOMETAŠA NA SLICI
PLJUSKA
ISTA SLOVA NORDIJCI PRODUKT EMANACIJE
KAVKASKI GORŠTAK, IRON STANOVNIK GRADA U C. GORI ZAPAD
JAPANSKO GLAZBALO
ZAJEDNIŠTVO MUSLIMANA U SVIJETU
TISUĆU KILOGRAMA
DREVNI GRAD U AZIJI (anagram: KADA)
IGRA NA SREĆU
OVDAŠNJI
MITSKI KRALJ TEBE, EDIPOV OTAC BITNOST
PIĆE OD GROŽĐA (mn.)
IZ
Biskajski zaljev, Osijek, Oreb, sl, šamar, Atalanta, kk, Normani, ais, Oset, Beranac, T, šamizen, carina, Uma, ujak, tona, Bern, Akad, A, VE, loto, maz, ov, R, salo, Laj, as, V, vina, Bobi, Ajant, Metković, žad, osoba, RKO, N, otpis, Dina mo, Oslo, mutavo, Am, Standard, asasi, tocilo, kontraš. S K A N D I N A V K A
REPUBLIKA STANOVNIK AZIJSKOG DIJELA TURSKE
MADŽARSKI ŠAHIST, ANDRAS
NJEGOV BIV. KLUB RADIO BEC. EVANGEL
KIPAR, IZVOR RIJEČ NA KRAJU MOLITVE
POVIŠEN TON “A” OTOK U MALIM ANTILIMA
SLIČNO NARODI
VRSTA KITA
TAKSA NA UVEZENU ROBU
FIGURA U ŠAHU
RODNI GRAD NOGOMETAŠA NA SLICI
KALEM ZA NAMOTAVANJE PREĐE
MAJČIN BRAT
GLAVNI GRAD ŠVICARSKE
AUSTRIJA VENECIJA MASOVNA SCENA NA FILMU
MAZIVO, PREMAZ ZAJEDNIŠTVO
MASNE NASLAGE U TIJELU
KEC U KARTAMA
VOLUMEN OTPACI ORGAN. PODRIJETLA
AUTO / MOTO
Prodajem Peugeot 206, 2001.god., registriran do 04/2025. Cijena po dogovoru. Mob: 0976084077
Prodajem Fiat Punto, prešao 152000 km, cijena po dogovoru. Mob: 098392499
Prodaje se Passat CC, 2009 god., prešao 302716 km, odrađen veliki servis, registriran do 07.03.2025. Mob: 0921911848
Prodaje se Passat CC, 2009 god., prešao 302716 km, odrađen veliki servis, registriran do 07.03.2025. Mob: 0921911848
iznajmljivanje
Tražim garsonjeru ili jednosoban stan u blizini stare gradske jezgre na duže vrijeme. Mob: 0911897621
Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob. 0917854829
Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA
Prodajem poljoprivredno zemljište, Župa 2128 m2, vrt, oranica, maslinik, pristup s puta. Mob:098243985
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306
Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306
Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468
Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029
Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127
Prodavam grob na Rožatu - prazan. 098 787 773
Prodajem stan u Lapadu (Mercedesi), 65 m2, renoviran, 8. kat, parking, super pogled. Sve u blizini, vrtić, bolnica, škola... Bez agencija.
Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.
Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/ m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713
Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području gra-
Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliše-
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799
Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943
Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
vo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623
Otišla je još jedna legenda dubrovačkog ugostiteljstva
NIKO OGRESTA
U svojoj 75. godini, 22. prosinca 2024. napustio nas je gos par Niko Ogresta, poznati dugogodišnji dubrovački ugo stitelj. U svom životnom radu uvijek je bio veseo i spre man za pomoć i drugima, pogotovo mladim generacijama. Mnoge generacije Dubrovkinja i Dubrovčana, kao i brojnih gostiju koji su dolazili u Dubrovnik, pamtit će ga kao uzor nog čovjeka i ugostitelja. Bio je vrhunski autoritet i struč njak za ugostiteljstvo, a posebno za stvaranje ugodnih trenutaka i doživljaja kod brojnih gostiju koji su dolazili u ugostiteljske objekte u kojima je radio. Otišao je tiho i neprimjetno. Gospar Niko Ogresta rođen je u Dolima 1949. godine, završio je srednju ugostitelj sku školu u Dubrovniku i cijeli svoj radni vijek posvetio je ugostiteljstvu. Bio je i ostat će legenda, čije će se ime du go pamtiti s najvećim poštovanjem kod svih koji su ga po znavali, a to su brojne njegove bivše kolegice i kolege s kojima je radio, brojni mladi ugostitelji koje je usmjeravao kroz život kao i brojne Dubrovkinje i Dubrovčani, uvijek s težnjom prema boljitku. Mnogima će ostati zauvijek u sje ćanju kao vrstan čovjek i vrstan ugostitelj.
Tiho je sahranjen na groblju u Dolima. Neka mu je laka hrvatska zemlja i počivao u miru
Udruga Oni su stvarali dubrovački turizam
P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558
Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757
Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757
jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
KUPNJA I PRODAJA
RAZNO
Prodajem ponte od čempresa. 099 212 6430
Prodajem pet dobro očuvanih metalnih ležaljki u pola cijene. Kontakt: 091 567 0722
USLUGE RAZNO
Višegodišnje iskustvo u orezivanju
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.
Uređujem okućnice vrtove, đardine,
košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946
DEŽURNE LJEKARNE
-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 20. 1. do 26.1.
- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 27. 1. do 2. 2.
preminuli
Emir Tičić (1966)
Nedjeljka Lakić (1935)
Stijepo Cvjetanović (1941)
Stijepo Caput (1934)
Pave Čobanović (1933)
Anka Jadrušić (1934)
Mato Dabo (1946)
Josip Bender (1943)
Liberanka Milić (1939)
Mato Jeljenić (1937)
Luce Vukić (1936)
Mijo Đuho (1936)
Miho Bećir (1961)
Vlaho Murati (1936)
Kate Beatović (1941)
Corrie Milolaža (1941)
Jasna Bašić (1941)
Vera Šmanjak (1934)
Drage Bosnić (1946)
FESTA SVETOG VLAHA 2025. DAN GRADA
PROGRAM FESTE SV. VLAHA 2025. GODINE 24.– 30. siječnja 2025.
23. siječnja – 9. veljače 2025.
PETAK, 24. SIJEČNJA 2025.
Četvrtak 23. siječnja 2025.
Dubrovniku
20:00 | Buco i prijatelji, humanitarni gala koncert uz 55 godina Bucove karijere i 100 godina Dubrovačkog simfonijskog orkestra
19:00 | Ekumenska molitva za jedinstvo kršćana
Organizator: Festa Dubrovnik
Katedrala Gospe Velike
Lokacija: Kazalište Marina Držića
19:00 | Dive u sv. Vlahu, koncert u suradnji s Dubrovačko
11:00 – 13:00 | Radionica izrade toča za makarule „Od A do savršeni toč”
Voditeljica: Mirna Sentić
Organizator: Udruga DEŠA Dubrovnik
Nedjelja 26. siječnja 2025.
Lokacija: Kazalište Marina Držića
godina Bucove karijere i 100 godina
SRIJEDA, 29. SIJEČNJA 2025.
Dubrovačkog simfonijskog orkestra
Lokacija: Kazalište Marina Držića
Organizator: Festa Dubrovnik
Kazalište Marina Držića
NEDJELJA, 26. SIJEČNJA 2025. 17:00 | Dječja humanitarna predstava „Carevo novo ruho” za akciju „Za Katin korak”
11:00 | Radionica „FESTE OD VINA” u suradnji s Udrugom DEŠA, Turističkom i ugostiteljskom školom i TZ Grada Dubrovnika o tradicionalnim jelima i vinima za sv. Vlaha
Lokacija: Prostorije udruge DEŠA
16:30 i 18:00 | Radionice crtanja lika sv. Vlaha pomoću 3D olovaka
Organizator: Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika
Lokacija: Centar za djecu, mlade i obitelji Dubrovnik
Organizator: Festa Dubrovnik
Kazalište Marina Držića
Organizator: Festa Dubrovnik
Lokacija: Restoran Mimoza
Subota 25. siječnja 2025.
Organizator: Festa Dubrovnik
Lokacija: Kazalište Marina Držića
PONEDJELJAK, 27. SIJEČNJA 2025.
18:00 | Otvaranje izložbe „Sveti Vlahonaš san slobode” članova DULU, u suradnji s KMD, DMD, UGD i MHI
18:00 | „Sveti Vlaho i Dubrovnik” - predavanje Ivana Viđena i kviz Pavuše Babarovića za učenike osnovnih škola
10:30 | Radionica lončarstva za roditelje i djecu „Golubice i graste za cvijeće’’
Organizator: AB atelier
18:00 | Prvi dan trodnevnice - Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup. Nakon mise školski program: „Učenici sv. Vlahu”
Ponedjeljak 27. siječnja 2025.
Lokacija: Zborna crkva sv. Vlaha
Organizator: Dubrovačke knjižnice
18:00 | Otvaranje izložbe
Lokacija: Saloča od zrcala
„Sveti Vlaho - naš san Slobode”
19:00 | Promocija monografije „Dubrovački liječnik, sto godina liječničkih udruga u Dubrovniku”
20:00 | Koncert u povodu promocije CD-a, Dubrovački simfonijski orkestar (dirigent: Ivan Hut, solist: Lovro Merčepsaksofon)
članova DULU, u suradnji s KMD, DMD, UGD i MHI
Organizator: Dubrovački simfonijski orkestar
Organizator: Festa Dubrovnik
AB atelier
Lokacija: Kazalište Marina Držića
18:30 | Predstavljanje časopisa Dubrovnik (2024)
Organizator: Ogranak Matice hrvatske u
Organizator: Hrvatski liječnički zbor, podružnica Dubrovnik
Organizator: Festa Dubrovnik
Kazalište Marina Držića
Lokacija: Kazalište Marina Držića
19:30 | Predavanje „O križu na Srđu i Oratoriju”
Lokacija: Slanica, Svetog Dominika 9 20:00 | Predstava „Maske” (D. Šivak), režija: Dražen Šivak
Organizator: Dubrovačke ljetne igre i Umjetnička organizacija Grupa
