deset dana dijeli nas od predsjedničkih izbora, a kampanje se nisu pomakle dalje od životinjske farme i naklapanja o svim mogućim ‘mutnim’ vrstama nekretnina. Ovako bizarne izbore Hrvatska nije imala otkad postojimo kao samostalna država. Pritom, bilo bi doista pretenciozno reći kako prijašnje kampanje nisu imale groteskno ‘bisernih’ trenutaka. Itekako, ali nisu se bavile samo živinama, orlovima, muhama, kokošima, pantaganama i malim miševima. ‘Orao’ s Pantovčaka jedini je vodio prilično smislenu kampanju jer se ‘orao ne tuče s muhama’, što mu je solidna strategija. SDP ne mora ni prstom mrdnuti što im je dobro došlo. Ne moraju se tramakavati, pa se možda uspiju sabrati za one lokalne, daleko važnije izbore. Važnije, svim strankama redom. Samoprozvani pučki pravobranitelj Bulj, od pretkampanje do danas najavio je raspisivanje na desetke referenduma. I Švicarsku bi postidio. Ni jedan obećani referendum uglavnom nije vitalno pi-
tanje hrvatskih građana, ali ‘hu cares’! Kekinovi su napravili spektakl oko susreta rokera Kekina s Jelavićem, koji nije ‘očekivani’ Jelavić, već onaj kojega se smatra mafijašem, iako nikad nije osuđen. Više od pola kampanje Kekinova je potrošila, sasvim nepotrebno, na taj sastanak, što je voda na mlin, kako Primorcu, tako i ostalima. Primorac se bavi vikendicom Kekinovih i smišljanjem pogrdnih naziva za ‘orla s Pantovčaka’ pa se iz fokusa izgubila tema ‘ne slučaja’, maminog stana u Splitu, koji je ionako u zastari. Kako se zasad čini, Selak Raspudić, usprkos vrlo dobroj retorici, bespovratno je zapela u nekom drugom svemiru. Dosad, ama baš ništa, od naših predsjedničkih kandidata nismo čuli o njihovim stavovima o obrambenoj politici, sigurnosnim službama, jednako kao što ništa ne znamo o načinu kako planiraju surađivati s Vladom, posebno kad se radi o vanjskoj politici.
Za to vrijeme, naš Turud nema ni petka ni svetka. Neumorno radi i zno-
ji se kao na baušteli. Zato se DORH, ni kriv, ni dužan, uključio u kampanju, na način da je hitno već za vikend, krenuo u ispitivanje svih detalja kupovine terena za vikendicu Kekinovih. Prije toga je i započeo istragu o preskupom nabavljanju medicinskih uređaja iz vremena Milanovićeve vlade, od prije gotovo deset godina. Istraživali bi oni i ono Hebrangovo nabavljanje radioloških isto preplaćenih nabavki, ali je, eto, u zastari. Dosad se Turudić nije očitovao o tome što misli o navodnom lažnom predstavljanju Jelavića, čime je namamio Mila Kekina na kavu. Pritom je ‘nespretnom’ Jelaviću zblesani roker platio i parking. Bog zna je li se onomad Mamić predstavio Turudu kao ‘brat od strica’, čime je namamio naivnog Turuda na noćnu vožnju autom. Druga institucija koja se uključila u ovu kampanju je MUP kroz izjavu njihove državne tajnice o slučaju Kekin. Osim iznošenja činjenica, smatrala je potrebnim komentirati kako ona osobno ne bi pila kavu
s nepoznatim, čime je osim DORH-a u kampanju uključila i drugu državnu instituciju, što je doista bez presedana.
Jedno je sigurno, odluku o tome koga će zaokružiti na listiću, donijet će sami građani, teško na osnovu kampanje, više po vlastitom ‘sviđanju’ ili po stranačkoj stezi. Jedino što je sigurno, ova i ovakva kampanja nije ni za mrcu pridonijela demokraciji u Hrvata. U okolnostima u kojima se i institucije petljaju u ionako katastrofalnu kampanju, zaista urnebesno zvuči ‘festival demokracije’, kako se izbori nazivaju u demokratskim tradicijama. Netko neupućen bi prije, ne daj Bože, sve to nazvao ‘festivalom autokracije’! Mi, koji smo tu ‘doma’, znamo da se radi o običnom vašaru taština i da ništa od izrečenog, nažalost, ne treba ozbiljno shvaćati. To što nam je država točno onakva kakvi su nam i ‘državnici’, e to jest na nama. Ali, ‘hu cares’!
Umeđuvremenu je Gradsko vijeće izglasalo najizdašnije ‘božićnice’
umirovljenicima s najnižim mirovinama, onima bez primanja i što posebno veseli, invalidima. U Gradu koji mnogi nazivaju ‘bogatim’, oni najpotrebitiji kojih je, nažalost, previše, doista nisu zaboravljeni. I to jest lijepa vijest za Blagdane, ma koliko ju nazivali i kalkulantskom. Daj Bože da su i ostali gradovi tako ‘kalkulirali’! Dragi moji svi, nazdravlje vam Badnjak i sretan Božić! Uživajte sa svojim najmilijima. Što se izbora tiče, ostat će kolača od Božića, sarma gotova ili u pripremi, kuća umivena, sve nekako pozitivno. Kažu psiholozi, ne bez razloga, kako božićni ukrasi donose pozitivno razmišljanje i pozitivan stav. U nedjelju 29. nema razloga ne poć’ na kavu s dragim ljudima i prije ili poslije izać’ na glasačko mjesto. Ma koliko vas je zamorila kampanja, vi ste ti koji stavljate točku na ‘’i’’. Nemojte ju propustiti staviti zbog onog poznatog obrasca ‘svi su oni isti’. Imajte se lijepo i svima skupa želim i nadam se boljoj, sretnijoj i pozitivnijoj Novoj. Eto vas.
PROSTOR I DALJE PROPADA
SUNSET ČEKA U LADICI DORH-A Stečajni upravitelj:
„Svi
su svjesni kako koncesija više ne postoji“
Prostor kojim su upravljali Dubrovački zalasci sunca propada jednako kao i to društvo. Više od 21 milijun eura je ‘u igri’ kroz trenutni stečajni postupak, a i dalje ostaje otvoreno pitanje - je li društvo poslovalo s koncesijom koju nije plaćalo, ili koncesija pa tako i dug ne postoje
Ljeto je prošlo pa prostori uz more nisu u tolikom fokusu javnosti, no i sada na vidjelo izlazi sva sramota prostora nekadašnjeg koncesionara Dubrovačkih zalazaka sunca. Adventski vlakić, kao i svake godine, ima stanicu na platou kod bivšeg restorana ‘Trattoria’ koji je danas potpuno zapušten, baš kao i cijeli prostor oko plaže. Dubrovački zalasci sunca prolaze kroz stečajni postupak, a prostor kojim su upravljali propada jednako kao i to društvo. Prema izvješću stečajnog upravitelja o gospodarskom položaju dužnika, ukupno je zaprimljeno 46 prijava tražbina vjerovnika u iznosu od 21.226.642,73 eura. Ispitno i izvještajno ročište je održano 12. prosinca, a stečajni sudac na Trgovačkom sudu u Dubrovniku donio je rješenje o prihvaćanju odnosno osporavanju tražbina vjerovnika. Svoju tražbinu je tako prijavila i država, odnosno Porezna uprava s iznosom većim od 90 tisuća eura što je utvr-
đeno osnovanim. Osnovanim su utvrđene, među ostalima i tražbine donedavnog direktora tvrtke Marinka Benića u iznosu većem od 80 tisuća eura, Grada Dubrovnika s 13 tisuća eura, Odvjetničkog društva Uskoković i partneri s više od 876 tisuća eura, zatim sam Oleg Uskoković sa skoro 5 i pol milijuna eura. Ono što je posebno zanimljivo za prostor jest što je osporena tražbina Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu nešto većem od milijun i 200 tisuća eura.
Svi oni čije su tražbine osporene, pa tako i Županija, trebali su u roku od 8 dana pokrenuti postupak radi utvrđenja osnovanosti osporene tražbine, jer će se inače smatrati da su odustali od prava na vođenje parnice.
STEČAJNI UPRAVITELJ: KONCESIJA
VIŠE NE POSTOJI
Stečajni upravitelj Dubrovačkih zalazaka sun -
Stečajni upravitelj: „Sudeći prema okolnostima, zaključujem kako su obje ugovorne strane svjesne kako predmetna koncesija više ne postoji“
Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ
Prema izvješću
stečajnog upravitelja o gospodarskom položaju dužnika, ukupno je zaprimljeno 46 prijava tražbina vjerovnika u iznosu od 21.226.642,73 eura. Ono što je posebno zanimljivo za prostor jest što je osporena tražbina Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu nešto većem od milijun i 200 tisuća eura.
ca, Milan Bariša Obradović, za Dubrovački dnevnik je prokomentirao stajališta o trenutnom stanju koncesijskog područja te postoji li uopće više koncesija.
„Po obrazovanju nisam pravnik nego ekonomist, pa o navedenom ne mogu iznositi stručno mišljenje. Sudeći prema okolnostima, zaključujem kako su obje ugovorne strane svjesne kako predmetna koncesija više ne postoji“, izjavio je Bariša Obradović.
Može li onda Županija dubrovačko-neretvanska, kao davatelj koncesije, sada ući u posjed i njime upravljati bez pravnih posljedica u odnosu na društvo Dubrovački zalasci sunca u stečaju?
Može li održavati kupalište, čistiti, rješavati otpad koji je čak i opasan jer se tu nalaze čavli, odlomljene daske, slomljeni i oštri metali, staklo, kabeli od struje i tako dalje, pitamo stečajnog upravitelja Obradovića.
On odgovara kako će „DSZ d.o.o. u stečaju, koliko to okolnosti budu zahtijevale i dalje poduzimati aktivnosti na održavanju kako građevinskih objekata tako i javno dostupnog područja plaže“. Dalje apostrofira i kako „nema prepreka da nadležne komunalne službe javno dostupno područje plaže uključe u svoje područje održavanja“. Ipak, na pitanje može li u ovom trenutku, koncesijsko područje kojim je upravljalo društvo Dubrovački zalasci sunca, biti predano drugom konce-
sionaru, Obradović odgovara kako je „u izravnom interesu svih stečajnih vjerovnika da DZS d.o.o. u stečaju zadrži posjed koncesijskog područja sve do sveobuhvatnog rješenja međusobnih odnosa sa Županijom“.
OSPORENA TRAŽBINA ŽUPANIJE, ČEKA SE PRESUDA
Rješavanje tih odnosa sa Županijom trenutno se provodi na Trgovačkom sudu u Dubrovniku u sporu o ništetnosti ugovora, a koji je pokrenuo likvidator dužnika prije otvaranja stečajnog postupka u rujnu. Zbog toga je i osporena tražbina Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 1.234.075,40 eura.
Osim spora o ništetnosti ugovora, još je jedna važna odluka na čekanju, a to je pravorijek DORH-a u vezi zakonitosti koncesije.
Podsjetimo, zavrzlama je nastala zbog dvije oprečne presude Visokog upravnog suda u istom predmetu. Prije nešto manje od 10 godina, Županija kao davatelj koncesije na pomorskom dobru, donosi odluku o dodjeli koncesije tadašnjoj zajednici ponuditelja Dubrovački zalasci sunca. Jedan poduzetnik se na takvu odluku žali i u prvoj presudi Visoki upravni sud presuđuje kako koncesija nije donesena zakonito. U drugoj pak presudi, po istom predmetu, Sud ocjenjuje kako je koncesija donesena zakonito i da su svi postupci Županije
kao davatelja koncesije bili ispravni.
Pravna nesigurnost je nastala zbog činjenice kako donošenjem druge presude, prva nije stavljena izvan snage. Tako je, tvrdili su tadašnji koncesionari tzv. ‘Sunseta’, došlo do situacije u kojoj su onemogućeni održati svoje poslovanje s obzirom na to da banke nisu htjele dopuštati kreditiranje potrebnih ulaganja jer nije poznato po kojoj bi presudi zapravo institucije trebale postupiti. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od DORH-a je zatražilo ispitivanje zakonitosti odluka Visokog upravnog suda i da odluči koja je zapravo „prava“. Župan dubrovačko-neretvanski u više je navrata naglašavao kako Županija ne može postupati prije pravorijeka DORH-a. Društvo Dubro-
vački zalasci sunca je tako poslovalo nekoliko godina, ali je u konačnici propalo.
ŠTO S DUGOM, ALI I ULAGANJIMA?
Prijavljena tražbina Županije zapravo su nepodmirene koncesijske naknade koje društvo nije plaćalo od 2021. godine. Što će biti s tim dugom? Obradović govori kako će se to znati tek po okončanju sudskog spora o ništetnosti ugovora. „Stečajni postupak i navedeni spor vode se paralelno, s napomenom da rezultat ovoga spora izravno određuje visinu priznate tražbine Županije u stečajnom postupku“, izjavio je Obradović. Postavlja se pitanje i je li onda i ovaj spor o ništetnosti ugovora može biti razriješen prije pravorije-
Na ‘Sunsetu’ nije rijetkost vidjeti ovakvo smeće posvuda
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od DORH-a je zatražilo ispitivanje zakonitosti dviju oprečnih odluka Visokog upravnog suda i da odluči koja je zapravo „prava“. Župan dubrovačkoneretvanski u više je navrata naglašavao kako Županija ne može postupati prije pravorijeka DORH-a.
Na podu su i dalje letci društva u stečaju
ka DORH-a o zakonitosti dviju oprečnih presuda Visokog upravnog suda. Stečajni upravitelj pak ih ne dovodi u izravnu korelaciju i odgovara tek kako „nije siguran da rješavanje sudskog spora o ništetnosti ugovora ovisi o pravorijeku Visokog upravnog suda o dvije oprečne presude vezane uz koncesiju“.
Obradovića smo pitali i smatra li kako koncesionar ima pravo na naplatu procijenjenih ulaganja u pomorsko dobro.
„DZS d.o.o. je kao koncesionar na koncesijskom dobru svojim sredstvima izgradio objekte sukladno ugovoru, a koncesijski ugovor nije realiziran do kraja, nego je bez krivnje DZS d.o.o. prestao značajno prije ugovorenog roka trajanja“, odgovorio je. Reakciju na održano ročište i osporenu tražbinu,
te spor koji se vodi vezano uz ništetnost ugovora, tražili smo i od Županije. Pitali smo ih i je li i ovaj spor ovisi o DORH-u koji predmet drži u ladici, priznaje li Županija ulaganja u građevine i prostor i eventualnu isplatu procijenjenih ulaganja. Najvažnije od svega, pitali smo ih i kakvi su daljnji planovi Županije za ovo područje, hoće li njime upravljati i održavati ga do kraja stečajnog postupka i drugih sporova. Odgovore na ova pitanja nismo dobili do zaključenja broja, a objavit ćemo ih kada ih dobijemo.
Pitali smo i DORH do kada će predmet držati u ladici, odnosno kada namjeravaju postupati po zahtjevu Ministarstva za ocjenom zakonitosti odluka Visokog upravnog suda. Ni taj odgovor nismo dobili.
Ovo područje i dalje je omiljeno okupljalište mnogih Dubrovčana, a posebno djece Lapada
i slomljene daske iz kojih vire čavli su posvuda
Iz Županije i DORH-a nisu odgovorili na naše upite. Tako ostaju otvorena pitanja o planovima Županije s prostorom, ali i pitanje kada će DORH konačno predmet izvaditi iz ladice.
Odbačene
Rupe u podu, čavli, odlomljene daske, komadi metala...
GRADSKO VIJEĆE
Vijećnici složni uz gradonačelnika: „Grad treba čuvati i ustrajati za svoje
površine na Babinom kuku“
Raspravljalo se o Palati, rebalansiran je proračun, a govorilo se i o javnim površinama na Babinom kuku
Održana je zadnja ovogodišnja sjednica
Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a na repertoaru su bile teme zaštite izvorišta Palata, rebalansiran je proračun, raspravljalo se i o sportu, gradnji u sezoni i javnim površinama na Babinom kuku Rebalansiran je proračun kako bi se osigurala sredstva za isplatu božićnica za preko 1300 sugrađana u više kategorija i s većim iznosima nego ranijih godina. Ukupan planirani iznos za isplatu je 242.800 eura. Najviše rastu božićnice za korisnike zajamčene minimalne naknade koji će sada umjesto 41 eura, dobiti 300 eura. Umirovljenici od 65 godina koji nemaju vlastitu mirovinu i druge prihode dobit će 200 eura. Korisnici mjesečnog dodatka na mirovinu dobit će 200 eura. Skupine umirovljenika koji su do sada dobivali dodatak na mirovinu dva puta godišnje, sada će dobiti i božićnicu od 150 eura. Osobe s invaliditetom i korisnici mjesečnog dodatka na osobnu invalidninu primit će također 150 eura božićnice.
ZAŠTIĆENO IZVORIŠTE PALATA
Odluka o utvrđivanju zone sanitarne zaštite za izvorište Palata danas se našla na dnevnom redu Gradskog vijeća, u trenutku kada je to jedna od glavnih tema javnog prostora s obzirom na ne-
Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović
davno onečišćenje fenolima, odnosno nusproduktima proizvodnje maslinovog ulja iz jedne uljare u blizini izvorišta. Iako je gradonačelnik Mato Franković naglasio kako je točka planirana za današnju sjednicu neovisno o trenutačnim zbivanjima, rasprava se svejedno razvila u smjeru aktualnih događanja i onečišćenja.
„Odgovornost Grada niti Vodovoda u ovoj situaciji ne postoji“, naglasio je više puta Franković uz opasku kako je okupljanje stanovnika Zatona koje je održano tog jutra pred gradskom vijećnicom zapravo politički motivirano jer su među okupljenima bili i članovi stranke Srđ je Grad Marko Giljača i Mariela Marković.
Franković je naglasio kako Grad i Vodovod kontinuirano ulažu u modernizaciju vodoopskrbe i kanalizacije upravo za područje koje se opskrbljuje Palatom, apostrofirajući kako je Palata samo privremeno rješenje te kako će konačni problem biti riješen kada se projekt dovede do kraja i stanovnici Zatona, Vrbice, Štikovice, Orašca i Elafita budu priključeni na mrežu Omble.
RASPRAVLJALO SE O JAVNIM
POVRŠINAMA NA BABINOM KUKU
Većinom glasova na sjednici Gradskog
vijeća Grada Dubrovnika usvojena je Odluka o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika. Radovi koji se zabranjuju izvoditi od 15. lipnja do 15. rujna 2025. godine su zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije u zoni ‘A’. Nadzor nad primjenom odluke će provoditi komunalno redarstvo.
Nezavisni vijećnik Andro Vlahušić kritizirao je odluku poručivši kako je ona ‘nepoduzetnička’. Rasprava se zatim razvila u smjeru gradnje i rezultata gradnje odnosno prodaje stanova i iznajmljivanju turistima.
Franković je je poručio kako je „turizam blagodat, ali i kako je došlo do linije kada se mora reći stop“. “Sad je glavno gradilište od Stare do Nove Mokošice, grade se zgrade i stanovi. Napravljena je kanalizacija, infrastruktura, cesta, zgrade su lijepe, imaju podzemne garaže i sve to zvuči super. Međutim, prva zgrada koja je završena - u njoj gori jedno svijetlo. Svi drugi stanovi su također prodani, ali su dobili rješenje za apartmane”, rekao je Franković apostrofirajući kako je to problem.
„Ova odluka nije antipoduzetnička jer mi svega već imamo dovoljno. Ne stavimo li točku na i, svi ti stanovi će ostati prazni. Punimo prazne kvadrate turistima,
a mlade ljude tjeramo vanka. Zato čekamo zakon o priuštivom stanovanju”, rekao je pa onda podijelio i svoje iskustvo, dajući na znanje vijećnicima i građanima kako razumije probleme Dubrovčana danas jer je i sam to proživio. “Bio sam podstanar i seljakao sam se od nemila do nedraga. Kad sam dobio stalni posao prvo sam kupio stan”, izjavio je Franković, a zatim kazao kako je 2007. godine stan kupio po cijeni od 2300 eura po kvadratu i poručio kako je danas takva cijena nezamisliva zbog čega mladi ne mogu riješiti stambeno pitanje.
NE MOŽE EGZISTIRANJE NA PRORAČUNU, A ČLANARINA 50 EURA!
Vijećnici su još jednom dali na važnosti zaključku koji je donesen prošle godine u kojemu se obvezuje sportske klubove koji su financirani javnim novcem, da urede članarine na maksimalan iznos od 30 eura po djetetu. Kako je postalo jasno da neki klubovi takvu odluku ne poštuju, ona je danas još jednom stavljena u fokus.
“Ove razine sporta u gradu ne bi bilo bez proračunskih sredstva i dobro da je ta-
ko, ali neki su se klubovi zaigrali članarinama. Postoje i oni koji su nositelji kvalitete čiji su uvaženi funkcioneri, članovi uprave, ljudi koji imaju određenu snagu pa misle da mogu diktirati pravila. E pa ne mogu. Mi smo ovdje odlučili da oni koji naplate više od 30 eura članarine za djecu, neće dobiti sredstva iz proračuna”, rekao je Potrebica i poručio kako očekuje da se takva odluka provodi.
“Bilo bi mi teško dignuti ruku protiv bilo čega što ide prema Dubrovačkoj zajednici športova, ali napravit će to ako puste iti jednu proračunski euro klubu koji članarinu djeci naplati više od 30 eura. Ne može klub egzistirati i primati pare od građana Dubrovnika, a da imate 40 - 50 eura članarinu, jer onda je to d.o.o., a ne bit bavljenja sportom”, izjavio je pa poručio kako gradsko vijeće mora napraviti sve da djeci omogući bavljenje sportom.
“Ovo je poruka Dubrovačkoj zajednici sporta da mi mislimo ozbiljno. Postoje dva velika kluba, koji su dignuli članarine, a zatim su ih nakon razgovora s Dubrovačkom zajednicom sporta opet
spustili. Jedan je najpopularniji i to je nogomet, a drugi je plivanje. Postoje i neki manji klubovi, i njima će biti ukinuto financiranje”, rekao je za kraj rasprave Potrebica.
FRANKOVIĆ: NE TREBAMO
PRIHVATITI NAGODBU VALAMARA
Valamar je Gradu Dubrovniku predložio sudsku nagodbu u kojoj bi oni dobili pravo plodouživanja na veliki dio infrastrukture Babinog kuka, uključujući kružne tokove uz sve hotele kao i parkirališta. Osim toga, Valamar je Gradu predložio osnivanje posebnog društva koje bi sudjelovalo u izgradnji kongresnog centra, odnosno Gradu su nudili 25 posto udjela u kongresnom centru u zamjenu za otpisivanje komunalne naknade za njegovo građenje. Vijećnici su nagodbu dobili na znanje, a ne izglasavanje, pa se o tome samo raspravljalo.
“Moje osobno promišljanje je da trebamo nastaviti sa sudskim postupkom. U tužbi tražimo povratak Gradu svih prostora koji nisu privedeni svrsi”, rekao je Franković.
Nekadašnji gradonačelnik, nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić, a koji je tada u ime Grada i podnio tužbu protiv Valamara kazao je kako se „vlasnici, koji nikada nisu bili Hrvati, ponašaju maksimalno u svom interesu“.
„Sjetite se žice na plaži hotela President, nikada nisu osvijetlili potez od Malog Straduna do Copacabane, to su mali detalji koji su bili sebični i povremeno neprijateljski prema gradu. Vlasnici nisu prepoznali Dubrovnik kao potencijal. Grad nigdje nema zemljište veće i vrjednije od ovoga. Gužva u povijesnoj jezgri je ponekad nesnošljiva jer nema Malog Straduna, ljudi su od tamo izbačeni. To je veliki sustav koji nije pokazao razumijevanje za probleme grada, zatvorili su se u svoje sobe i napravili najveću moguću cijenu, a sve javne sadržaje su izbacili. Trebamo biti partneri s njima, oni ispred svojih hotela trebaju imati prilaze, ali trebamo znati i što je naše”, rekao je Vlahušić.
“Imali smo već sličan slučaj kada se na neki način htio oteti i Mali Stradun, ali mi to nismo dopustili, ustrajali smo i on je danas naš, kakav god bio”, rekla je Olga Muratti uz zaključak kako Grad i sada treba biti ustrajan u nastojanju očuvanja javnih površina.
Projekt rekonstrukcije
place u Gružu osvojio nagradu
Tržnica Gruž, projekt arhitekata Dinka Peračića i Mirande Veljačić, osvojila je nagradu na prestižnom 59. salonu arhitekture i urbanizma.
Ovogodišnja tema Salona, DIJALOZI / MONOLOZI , stavila je naglasak na ponovno korištenje postojećih struktura i prostora (reuse), što je upravo srž nagrađenog projekta.
U obrazloženju nagrade, selektori Iva Letilović i Igor Pedišić istaknuli su inventivnost rješenja Tržnice Gruž: „Umjesto očekivane rekonstrukcije nedostajućeg dijela renesansnog ljetni -
kovca, autori su odabrali minimalistički pristup i kreirali apstraktan, translucentni krov. Ovaj krov natkriva tržnicu i stvara prostor susreta, simbolički povezujući prošlost, sadašnjost i budućnost. Njegova igra svjetla i sjene, protok zraka i lakoća konstrukcije oblikuju jedinstveno iskustvo za posjetitelje.”
Dobivena nagrada za Tržnicu Gruž još jednom potvrđuje značaj inovativne i promišljene arhitekture u oblikovanju suvremenih urbanih prostora te njezinu ulogu u očuvanju povijesnog naslijeđa na moderan i funkcionalan način.
NAPREDUJU RADOVI
Montiraju se nosive konstrukcije šatora Boćarskog doma
„Đuro Miletić“
Napreduju radovi na gradilištu Boćarskog doma „Đuro Miletić” u Gospinom polju te se upravo izvode radovi montaže nosive konstrukcije šatora, nakon čega slijedi ugradnja bočnih panela i PVC krovne cerade. Prethodno su ugrađeni i opremljeni kontejneri za igrače i suce te su ugrađene sve potrebne instalacije.
Nakon montaže nosive konstrukcije šatora, uslijedit će izvedba svih unutarnjih radova, montaža gipskartonskih zidova, montaža tribina za gledatelje, ugradnja rasvjetnih tijela, ugradnja bočne ograde, montaža prozora i vrata u unutarnjim prostorijama te ugradnja završnog sloja boćališta.
Projektom se planira uređenje boćališta unutar montažne dvorane koja uključuje prostor za igru s četiri terena, spremištem, tribinama za gledatelje, prostorom za igrače i suce te prostorom za druženje u kojem će biti smještena kuhinja, spremište, WC te ulaz za igrače i suce. Svlačionice i sanitarije za igrače nalazit će se u montažnim kontejnerima pored dvorane. Vrijednost ugovorenih radova je 460.211,61 eura s PDV-om, a rok za izvršenje je do kraja siječnja.
ZA SVE JE KRIVA ULJARA
UTVRĐEN UZROK ONEČIŠĆENJA
IZVORIŠTA PALATA Skupština Vodovoda donijet će odluku o oprostu računa
za vodu oštećenim potrošačima
Nastavno na nalaz Vodopravne inspekcije Državnog inspektorata, koja je obavila inspekcijski nadzor poslovnog subjekta na lokaciji u Orašcu te utvrdila da je uzrok onečišćenja nepropisno odlaganje nusprodukta proizvodnje maslina u okoliš, gradonačelnik Grada Dubrovnika održao je konferenciju za medije, na kojoj su također bili prisutni predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije i društva Vodovod Dubrovnik.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je bilo ključno utvrditi potencijalni izvor onečišćenja izvorišta Palata te da je slična situacija zabilježena i u Zadru. „Krajnja zaštita potrošača s ovog područja je spajanje sustava Palata na izvorište Rijeke Omble, a time i na pročistač pitke vode u Komolcu“, rekao je i dodao da je taj proces u tijeku, posjetivši kako je da značajan dio cjevovoda već napravljen, dok se ostatak radova izvodi u sklopu EU projekta Aglomeracije. „Vodovod je pravovremeno i ispravno reagirao, zaštitio potrošače s ovog područja, a u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci osigurao je urednu opskrbu vodom“, ocijenio je.
Direktor Vodovoda Lukša Matušić potvrdio je da su sve stručne analize pokazale da su vodoopskrbni cjevovodi kao i svi objekti sustava uredni i ispravni te da se voda s izvorišta Palata može koristiti za piće i svaku drugu namjenu. „S obzirom na to da je moguće da se ova pojava još kratko zadrži u dijelu privatnih instalacija naših korisnika, preporuka je da ispuste ta-
kvu vodu iz svojih cijevi, a dolaskom svježe vode nestat će neugodni miris“, rekao je.
S obzirom na činjenicu da se od stanovnika traži ispiranje vode iz cjevovoda, gradonačelnik je najavio da će Skupština društva Vodovod donijeti odluku da se oštećenim potrošačima s područja Zatona, Vrbice i Štikovice ne naplate računi za potrošnju vode za studeni i prosinac. Podsjetio je i da će se na 38. sjednici Gradskog vijeća, koja je na rasporedu u srijedu, donijeti Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite za izvorište Palata.
Podsjetimo, Vodopravna inspekcija Državnog inspektorata je obavila inspekcijski nadzor poslovnog subjekta na lokaciji u Orašcu i utvrdila da isti ispušta otpadne vode u individualni sustav odvodnje bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda koju je bila obvezna ishoditi u skladu s čl. 165.
Zakona o vodama. Izdano je i rješenje kojim se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda na lokaciji u individualni sustav odvodnje (sabirnu jamu), bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda, a zbog počinjenog prekršaja je nadležnom sudu podnijet i optužni prijedlog protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Riječ je o gospodarskom subjektu koji se bavi proizvodnjom maslinovog ulja.
Vodopravna inspekcija Državnog inspektorata je obavila inspekcijski nadzor poslovnog subjekta na lokaciji u Orašcu i utvrdila da isti ispušta otpadne vode u individualni sustav odvodnje bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda koju je bila obvezna ishoditi
Posjetili smo fenomenalni Muzej zaboravljenih priča
Dubrovačka kolenda poganski je običaj, a stari Hrvati vjerovali su u reinkarnaciju
Nedavno je u zagrebačkoj Ilici otvoren Muzej zaboravljenih priča, zasigurno jedan od najspektakularnijih u Hrvatskoj
U rujnu mjesecu u zagrebačkoj Ilici otvoren je Muzej zaboravljenih priča koji govori o slavenskoj mitologiji. Kada netko spomene mitologiju odmah se sjetimo grčke, rimske, pa i skandinavske, ali rijetko kad i slavenske. Čuli smo za Peruna, Mokoš, Velesa, ali skoro ništa o njima ne znamo, no slavenska je mitologija skoro jednako spektakularna kao i ostale. Sve je ove mitove i legende godinama skupljao Zdenko Bašić, idejni začetnik muzeja. On je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a diplomirao je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te se među ostalim bavi i ilustracijama knjiga i brojnim drugim projektima.
Tijekom našeg posjeta Muzeju imali smo sreću da ga sretnemo, pa smo ga odmah pitali otkad je fasciniran slavenskom mitologijom.
-Obje moje bake odmalena su mi pričale razne priče, a bakina strina je bila vještica – smije se Bašić i odmah objašnjava – Ljudi su išle kod nje, primjerice, na skidanje uroka, pričalo se da je uklela bakine sestre, a kada je umrla, konji nisu mogli pokrenuti kočiju s lijesom, pa su morali doći svećenici baciti žeravicu konjima pod noge. Znači, od najmanjih nogu sam okružen raznim legendama, i tek sam kasnije, tijekom školovanja, shvatio da su mnoge od tih priča čista mašta, ali i da neke imaju uporište u stvarnim povijesnim događajima. Na kraju sam shvatio da, ako te priče ne zapišem, zauvijek će nestati. To je bio početak.
CRNA KRALJICA 1,2,3
Dvadeset godina sa svih je strana Hrvatske skupljao zaboravljene priče. Pitamo ga koliko je bilo teško dolaziti do sugovornika, odnosno postoje li neki zapisi.
-Riječ je o ogromnom poslu, iskreno nije bilo lako. Hrvatska mitologija jako je kompleksna, ponajviše zbog povijesti, gdje su nas stalno osvajali, pa su nam mijenjali običaje, zabranjivali tradiciju. Stoga
Zdenko Bašić godina skuplja priče i legende
i dan danas se mnogi po selima boje pričati o tome. Inače, akademik Radoslav Katičić i profesor Vitomir Belaj bili su najveći stručnjaci po pitanju slavenske mitologije, te su mi i njihovi zapisi jako puno pomogli. Zanimljivo je da su legende i mitovi i dalje u dobroj mjeri prisutni u narodu, a dobar dio tih priča nastao je iz povijesnih činjenica. Jedna od njih je i Crna kraljica, povijesna ličnost Barbare celjske koja je početkom 15. stoljeća bila žena ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Povijest je spominje kao ženu izuzetne lje-
Tu su i priče o hrvatskim vampirima od kojih je zasigurno najpoznatiji Jure Grando iz Istre koji je opsjedao naselje Kringe, a u povijesne knjige Europe ulazi kao prvi zabilježeni vampir. Prema legendi, nakon smrti se najprije počeo pojavljivati svećeniku koji ga je pokopao, pa potom i bivšoj supruzi. Njegov teror trajao je 17 godina sve dok mu raspadnuto tijelo nisu proboli kolcem
Piše Maro Marušić
foto Muzej zaboravljenih priča
„Na početku je Crkva ukomponirala jako puno priča iz slavenske mitologije u svoj nauk, ali s vremenom su se oni mijenjali, pa tako i njihov pogled na sve te legende. Sigurno je u kasnijim godinama
Crkva bila glavni razlog zašto su ove priče odlazile u pučku predaju, a nisu bile zapisane. Na kraju krajeva i slavlje Božića u vrijeme zimskog solsticija naslanja se na vjerovanja iz pretkršćanske
mitologije, a vještice su sve do 13. stoljeća bile prihvaćene od strane
Crkve“, kaže Zdenko Bašić
pote koja ju je bila spremna koristiti za svoje političke igre, suvremenik papa Pio II opisuje je kao opasnu ženu, a njen život kao razuzdan i heretičan. Uz svog muža i dvadeset najmoćnijih plemića toga doba Barbara osniva legendarni Red Zmaja koji obavezuje sve članove da brane kralja, kraljicu i njihove potomke od svih neprijatelja. Najpoznatiji član tog reda bio je Vlad Tepesh III, oko kojeg se stvara zasebna legenda Drakule. Dječja igra Crna kraljica 1,2,3, u spomen na Barbaru celjsku, očuvala se na našim prostorima sve do danas.
Povijesna je činjenica i da je austrijska carica Marija Terezija upravo zbog slučaja iz Hrvatske zaustavila progon vještica diljem svog carstva.
-Ona je zabranila lokalnim sudovima da ubijaju vještice bez potvrde Beča, jer su ondašnji stručnjaci donijeli sud da ta specifična vještica iz Hrvatske nije heretik, nego da njene trave itekako imaju učinak u liječenju određenih bolesti. Prije tog slučaja vještice u Hrvatskoj jako su se proganjale, a ova odluka carskog dvora odlično je dokumentirana u povijesnim knjigama – ističe Bašić.
Tu su i priče o hrvatskim vampirima od kojih je zasigurno najpoznatiji Jure Grando iz Istre koji je opsjedao naselje Kringe, a u povijesne knjige Europe ulazi kao prvi zabilježeni vampir. Prema legendi, nakon smrti se najprije počeo pojavljivati svećeniku koji ga je pokopao, pa potom i bivšoj supruzi. Njegov teror trajao je 17 godina sve dok mu raspadnuto tijelo nisu proboli kolcem.
Nisu samo priče spektakularne u muzeju, nego i samo uređenje. Posjetitelj ima osjećaj da se nalazi u bajci. Bašić je ogromnom strpljivošću uredio svaki kutak s pregrštom nevjerojatnih detalja, sa-
mi prostori su čista umjetnost. Iako kvadraturom malen, može se jako dugo ostati, jer te okolina usisa, i s velikim gustom ulaziš u svijet starih Hrvata koji su tek stigli na Jadran. Njihov svijet znatno je drugačiji od našeg. Među ostalim, vjerovali su u reinkarnaciju.
MIRILO
Za stare Hrvate, duša je imala oblik veličine tijela. Kad bi čovjek umro, duša bi napustila tijelo na mjestu na kojem bi se mrtvac prvi put spustio na zemlju. To mjesto ostalo bi znano kao mirilo. Mjesto gdje duša napušta tijelo važnije je nego mjesto samog ukopa. Zanimljivo, običaj mirila zadržao se sve do današnjeg dana, a toga nema nigdje na svijetu osim na ovim prostorima. I danas se, primjerice, na mnogim cestama nalaze mirila koja svjedoče mjestu gdje je duša napustila tijelo nakon prometne nesreće.
Prema vjerovanju starih Hrvata, duša nakon napuštanja tijela odlazi u podzemlje, u dubine Nava, gdje se prema zaslugama kupa u vodama Viraja. Tamo se liječi i odmara od svih tereta života. Jednom kada je pročišćena, olakšana se duša pomoću vlage podiže u visine, prema krošnji drveta Svijeta. Prema zaslugama, zračne vile tamo skupljaju duše i odnose ih u Perunov Prav na počinak. No neke, pak, s kišom ponovno padaju na površinu Svijeta gdje ih vodom upijaju žitarice, a kruhom koji se od njih spravlja, ponovno ulaze u tijelo. Tijelo može biti od ljudi, ali i životinja. Zbog toga su starim Hrvatima svi živi organizmi bili sveti, jer su smatrali da kroz njih putuju duše predaka dok prolaze kroz krugove života. Drugim riječima, stari Hrvati su vjerova-
Posjetitelj ima osjećaj kao da se nalazi u bajci
Jako je interesantno što i dubrovačka kolenda koja se pjeva na Badnjak i Silvestrovo potječe iz slavenske mitologije. I ona je iz pretkršćanskog doba ušla u kršćanstvo. U to staro vrijeme kolendari su nosili maske. Upravo se pod tim maskama krije dolazak duša pokojnih predaka na novogodišnje slavlje
li u reinkarnaciju.
Pitamo Bašića je li i to jedan od razloga zašto su ove priče starih Hrvata zaboravljene, a ne uče se ni u školama, odnosno je li Crkva bila ta koja ih je zatirala.
-Na početku je Crkva ukomponirala jako puno priča iz slavenske mitologije u svoj nauk, ali s vremenom su se oni mijenjali, pa tako i njihov pogled na sve te legende. Sigurno je u kasnijim godinama Crkva bila glavni razlog zašto su ove priče odlazile u pučku predaju, a nisu bile zapisane. Na kraju krajeva i slavlje Božića u vrijeme zimskog solsticija naslanja se na vjerovanja iz pretkršćanske mitologije, a vještice su sve do 13. stoljeća bile prihvaćene od strane Crkve. Uostalom, po selima i gradovima u to vrijeme nisu ni bili klasično obrazovani liječnici, pa su one imale veliku ulogu u društvu. No kasnije je stav Crkve prema vješticama promijenjen, jer ako mogu raditi dobro, onda mogu raditi i zlo –pojašnjava nam naš domaćin.
Jako je interesantno što i dubrovačka kolenda koja se pjeva na Badnjak i Silvestrovo potječe iz slavenske mitologije. I ona je iz pretkršćanskog doba ušla u kršćanstvo. U to staro vrijeme kolendari su nosili maske. Upravo se pod tim maskama krije dolazak duša pokojnih predaka na novogodišnje slavlje. Prema slavenskoj mitologiji, upravo u noći nove godine ljudi Velesa, boga podzemlja, prerušeni ulaze u dvore boga gromovnika Peruna i otimaju mu sina Jarila, mladog boga vegetacije kojeg će Veles odgojiti kao svoga. On će se na proljeće, o Jurjevo, vratiti u Perunov svijet kako bi se družio s lijepom Moranom. Nevjerojatno da su današnji božićni kolendari u Dubrovniku slijednici ove priče.
TINTILIN I LORKO
Još dvije jako zanimljive slavenske legende potječu s dubrovačkog područja. Jedna od njih su tintilini, za koju smo čuli iz djela Ivane Brlić Mažuranić, ali ne znamo detalje. Tintilinima su majke u Dubrovniku plašile svoju djecu ako bi dugo boravili na suncu. Govorili su im da tintilini dolaze oko podneva, te da imaju crvene, zelene ili crne klobučiće. Druga priča vezana je uz lorke. Lorci su, prema slavenskoj mitologiji, nespokojne duše mrtvih, najčešće ubojica i samoubojica. Nakon smrti vraćali su se na svijet i to na mjesta gdje su obitavali tijekom života – sela, groblja, kuće.... Širili su strah, bolest i smrt. Najčešće se pojavljuju oko ponoći ili podneva, a javljaju se zviždanjem, galamom, udarcima po zidovima, trešnjom namještaja ili posuđa… Lorko je bio čovjek odjeven u crno ili bijelo s iskešenim zubima i buljookim crvenim očima, a mogao je poprimiti i oblik životinje. Od lorka na Pelješcu ljudi su se štitili tako što su im davali svježe ulovljenu ribu koja im je bila prava poslastica, a u zaštiti od lorka sudjelovali su i svećenici. Nad njihovim grobovima čitali bi im molitve, pa bi pokojnika probili trnovim ili glogovim kolcem. I dan danas u pokojem selu u okolici Dubrovnika nekoga tko besciljno luta usred noći zovu lorko.
Ove pričice iz teksta samo su djelić svih mitova, legendi, ali i pravih povijesnih ličnosti koje možete pronaći u novotvorenom muzeju, za kojeg slobodno možemo reći da je jedan od najspektakularnijih u Hrvatskoj. U školi djeca uče svakakve budalaštine, a ni spomena o super zanimljivoj mitologiji naših predaka. Ispada da su hrvatskim školskim zakonodavcima grčka i druge mitologije puno važnije nego naša.
PONEDJELJAK, 23.12. doručak dana
Zarolani omlet
punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom
Menu dana
Pečena teletina
Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja
UTORAK, 24.12. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Bakalar na crveno tradicionalno jelo od sušenog bakalara, sa češnjakom, peršinom, rajčicom i krumpirom
SRIJEDA, 25.12. doručak dana
Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
ČETVRTAK, 26.12. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
PETAK, 27.12. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Brodet
Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom
SUBOTA, 28.12. doručak dana
Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
NEDJELJA, 29.12. doručak dana
Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom
Menu dana
Penne Carbonara
Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom
radimo za ljude i s ljudima, predmeti su nevažni!’
Ideja o osnivanju udruge se počela razvijati u 2022. godini, sama udruga je osnovana krajem 2023. godine, a sad je s radom započela i web stranica te se cijela priča dodatno konkretizira
Bivša ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić prije godinu dana je osnovala udrugu Prijatelji konavoske baštine, a sad je s radom započela i njihova web stranica. Cilj je doprinos na kulturnom polju Konavala, uz suradnju sa svima onima koji su iz Konavala, koji žive u Konavlima ili koji jednostavno – vole Konavle. Jer, kako kaže Rusković Radonić, u ovoj priči najbitniji su ljudi i ona i postoji radi ljudi.
„Udruga Prijatelji konavoske baštine je i formirana zbog te neke, recimo, frustracije koliko baštinskih momenata u Konavlima ima, a sporo je i teško doći do neke realizacije, konzervacije i bilo kakve prezentacije. To govorim iz perspektive nekoga tko je bio u Muzeju osam godina i on ima sve moguće alate da se pozabavi s tom kulturnom baštinom, no uvijek postoji problem, uvijek sve ide sporo i na neki način ostaje daleko ljudima koji žive ovdje“, kazala je Rusković Radonić, napomenuvši kako samo građani udruženi s istim ciljem, a to je rješavanje kulturne stvarnosti, mogu puno bolje i više nego institucije.
OZBILJNI PROJEKTI
Ideja o osnivanju udruge se počela razvijati u 2022. godini, sama udruga je osnovana krajem 2023. godine, a sad je s radom započela i web stranica te se cijela priča dodatno konkretizira. Kako nam kaže Rusković Radonić, javili su joj se brojni ljudi, porijeklom iz Konavala, koji žive u ostatku Hrvatske i svijetu, a koji dobro prate što se u Konavlima događa i podržavaju inicijative koje se događaju na kulturnom polju. Stoga udruga okuplja Konavljane, oni koji imaju vezu s Konavlima, pa i one koji tek žele imati vezu s Konavlima i koji vole Konavle.
„Udruga je osnovana krajem 2023. godine, sad je 2024. godina, puno nam je vremena trebalo oko dogovora, pa i formiranja web stranice. No, u međuvremenu smo radili i projekte, poput obnove galerije i projekta Šiša kojeg radimo od kraja 2023. godine. Što se tiče samog strukturiranja udruge, puno nam je vremena prošlo jer smo tražili način na koji ćemo uskladiti kako ljudi iz svijeta i odavde mogu participirati u projektima i programima“, kazala je Rusković Radonić. Što se tiče projekta Miha Šiše, on ima više segmenata. Prvi je bio popisivanje svih njegovih umjet-
Piše Ivona Butjer Mratinović
foto ETNOGRAFSKI MUZEJ ZAGREB
„Ljudi su sve. Ako shvate ovo kao nešto njihovo i ako žele surađivati, to će postati ozbiljna stvar. Ako ne, uvijek će tu biti neka mala udruga koja može napraviti neku korisnu stvar za kulturnu baštinu Konavala“
nina, zaštita pred Ministarstvom kulture, popisivanje i zaštita njegove etnografske zbirke. Primjer je to kako je udruga već vrlo ozbiljno započela s radom.
„Mi smo na terenu shvatili kako postoji jedna velika i bogata etnografska zbirka, puno jaču od etnografske zbirke Zavičajnog muzeja Konavala, zato što je Zavičajni muzej bio izgorio u ratu. Mi i taj problem imamo u Konavlima – što se za naći neku dobru etnografsku zbirku, treba zaista potruditi da se dokumentira i zaštiti. Toga nam je iza rata ostalo prilično malo“, izjavila je.
Drugi dio projekta je rekonstrukcija Galerije, gdje su već napravljeni ozbiljniji radovi, poput zamjene krova, a sad predstoje unutarnji radovi. Galerija bi trebala biti otvorena naljeto. Također, dio projekta je evaluacija cijelog prostora domaćinstva Šiša gdje postoje gumna i stara ognjišta, ne bi li se dobila cijela zaštita pod Ministarstvom kulture. Uz ovaj, tu su i stalni projekti vezani uz izradu konavoskog veza, kao i projekt prikupljanja starih fotografija Konavljana, ali tako da se dokumentiraju podaci vezani uz njih, primjerice tko je na njima.
„To bi trebala biti jedna platforma na kojoj bi ljudi mogli pronaći svoje pretke, pratiti razvoj nošnje, razvoj baštine uopće... Puno toga mi već radimo“, dodala je.
VELIKE POHVALE, ALI I OČEKIVANJA
Ovo je prvi put kako se ovakvo nešto u Konavlima pokušava napraviti na kulturnom polju. Velike su pohvale, ali i očekivanja.
„Divno je što toliko puno ljudi smatra kako je ovo lijepa priča i žele se uključiti“, dodaje Rusković Radonić.
Konavle obiluju zaista bogatom baštinom i nisu samo vez i nošnja. I sama Rusković Radonić je u svojim izjavama u medijima govorila kako ‘nisu samo Konavle puce i vežilice nego i motika, i dikela’.
„Treba stalno pitati i propitivati je li ono što je prezentirano, ujedno u cijelosti prezentirano. Kad smo radili programe o konavoskom vezu, zdravici, nošnji, vidjeli smo kako uvijek ono što uhvati prezentacijsku priču, toga se ljudi drže, a ono što ostane u sjeni, odjednom kao da nije naša baština. A jest. Dakle, treba stalno i iznova otvarati teme – što se sve veže uz konavoski identitet“, izjavila je Rusković Radonić. Kako kaže, u obzir treba uzeti i činjenicu kako je publika često selektivna.
„Mi recimo imamo tu ljude koji vole arheologiju, pretpovijesno doba, oni nemaju interes za konavoski vez, nošnju i folklor. Oni bi to odvojili. One koji su vezani uz konavoski vez, ne zanima konavoska antika. Trebat će pametno sastavljati projekte, kako bi za svakog bilo ponešto“, kazala je. Spomenula je primjer DPDS-a od kojeg se može puno naučiti, pogotovo u kontekstu obnove spomenika. Međutim, Konavle obiluju i nematerijalnom baštinom, a nju je, napominje Rusković Radonić, puno teže održavati.
„Ima tu velikih izazova, ali nadam se kako će biti pozitivne suradnje sa strukom, s profesionalcima i kako ćemo uspjeti napraviti jednu lijepu priču“, izjavila je osnivačica udruge.
U to nema sumnje jer su komentari ljudi sjajni i čini se kako mnogi žele sudjelovati.
„Mi smo prije četiri dana javno otvorili web stranicu. Isti dan mi se javio jedan gospodin koji je poslao svoje obiteljsko stablo te molio da uvrstimo njegove prezime u listu konavoskih prezimena koje je nedostajalo. To radite samo onda kad vam je stalo. Meni je srce prepuno kad ljudi to shvaćaju kao njihov teritorij. Važno je da se okupimo oko toga i da surađujemo. Meni je to nedostajalo u Muzeju jer se on nekako, od svog nastanka, odvajao od ljudi, no on može raditi jedino ako radi za ljude i s ljudima, on ne može raditi samo s predmetima. Predmeti su nevažni, ljudi su važni i ljudi čine predmete važnima. Ljudi su sve. Ako shvate ovo kao nešto njihovo i ako žele surađivati, to će postati ozbiljna stvar. Ako ne, uvijek će tu biti neka mala udruga koja može napraviti neku korisnu stvar za kulturnu baštinu Konavala“, emotivno zaključuje Rusković Radonić.
Sretan Božić & sretna Nova 2025. godina!
Pomorsko špor tsko ribarsko društvo "BATALA»
LJUBAV PREMA DOMU PRETVORILE U KREATIVU
Sestre Pavlović izrađuju kuglice i vjenčiće inspirirane nakitom našeg kraja , a cijela priča ima i humanitarnu notu
One svojim unikatnim kuglicama za bor i vjenčićima uistinu oduševljavaju sugrađane! Naime, osim što se radi o ručnoj izradi, glavna im je značajka što nose motive Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja tj. nakita tih krajeva
Piše Ivona Butjer Mratinović foto PRIVATNI ARHIV
Nije poanta blagdanima samo u poklonima, ali lijepim i kreativnim sitnicama mamimo osmijehe na lica najdražih i pokazujemo kako mislimo na njih i kako nam je do njih stalo. No, odabrati kreativan poklon nije uvijek lako, posebno kad se radi o dugim
odnosima u kojima ste sve ideje već ‘ispucali’. Najljepši su oni pokloni koji su kreativni, malo drugačiji, a takve izrađuje OPG Pavlović, ili bolje rečeno sestre Martina Pavlović, Doris Pavlović i Katarina Pavlović Njire. One svojim unikatnim kuglicama za bor i vjenčićima uistinu oduševljavaju sugrađane! Naime, osim što se radi o ručnoj izradi, glavna im je značajka što nose motive Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja. Zanimljiv je to poklon jer tko bi odolio kuglici koja nosi motive župske ili primor-
Dubrovački dnevniK petak, 20. prosinca 2024. Blagdani 25
ske nošnje? Ili vjenčiću u obliku konavoskih naušnica. Zajedničkim snagama, sestre Pavlović izrađuju zanimljive blagdanske ukrase, a svaka od njih ima svoj zadatak i dio koji odrađuje. No, kako zbog velikog interesa često ‘zagusti’, uskaču i roditelji.
NAJPOPULARNIJE SU SVEČANE TRADICIONALNE KUGLICE
„Ponudu smo definirali prema tradicionalnom dubrovačkom nakitu. Nikada nismo izlazili iz okvira tradicionalnog. Volimo i cijenimo ono naše, kako od malena, tako i dan –danas“, govori Mihaela Pavlović, pokazujući tako koliko cijeni kraj iz kojeg potječe, u kojem živi, koji voli i koji joj je, u konačnici, inspiracija za rad.
Kaže nam kako kupci nešto više preferiraju kuglice od vjenčića, mada odlične reakcije dobivaju za oba proizvoda.
„Ako moramo izdvojiti baš neke, to bi bile svečane tradicionalne kuglice. Njih imamo u tri boje. Najefektinije su od svih i jako su kompleksne za napraviti“; govori Mihaela
„Ponudu smo definirali prema tradicionalnom dubrovačkom nakitu. Nikada nismo izlazili iz okvira tradicionalnog. Volimo i cijenimo ono naše, kako od malena, tako i dan – danas“, govori Mihaela Pavlović, pokazujući tako koliko cijeni kraj iz kojeg potječe, u kojem živi, koji voli i koji joj je, u konačnici, inspiracija za rad
pa objašnjava proces izrade.
„Obrada metalnog dijela naušnice se rezbari do željenog izgleda. Zatim slijedi lijepljenje bisera, ocrtavanje pojedinih dijelova bijelom i crvenom bojom. Potom fiksiranje naušnice na kuglicu, postavljane trake unutar kuglice i nastavljanje s vanjskim ukrašavanjem same kugle. Potom je treba obrubiti trakom, staviti fjoku, spakirati u celofan ili kutijicu…“, kaže Mihaela. Sam proces treba biti do detalja isplaniran i savršeno odrađen.
„Ako nešto milimetar odskače od savršenog, kuglicu treba ispočetka praviti jer se zbog žljebova ne može takva zatvoriti. Dakle svaki korak, pa i onaj najmanji, je jako bitan“, govori Mihaela.
SVE JE POČELO S UKRAŠAVANJEM BORA…
Cijela ova lijepa priča započela je prije sedam godina, kad su same sestre Pavlović odlučile ukrasiti bor tradicionalnim motivima.
„Mama nam je Konavočica pa smo došli na
ideju da napravimo konavoski vjenčić. Napravili smo ih nekoliko i stavili na bor. Fotografirala sam i objavila na društvenim mrežama. Tu se pokrenula ‘lavina’ komentarakako je prekrasno, jedinstveno, posebno.... I tako je sve počelo“, prisjeća se Mihaela. Ostalo je povijest. Danas sugrađani rado naručuju njihove proizvode za svoj dom, daruju ih i na društvenim mrežama redovito izazivaju reakcije oduševljenja.
„Nakon objave na Virtualnoj dubrovačkoj placi, ne mogu se obraniti od poruka i poziva. Narudžba bude stvarno jako, jako puno. Uvijek se traži kuglica više! Danima znam sa sobom nositi ‘tekicu’ gdje god da sam, da mogu zapisati naručeno. Bilo to u autu, na poslu, na putu.. Strah me da koga ne izostavim ili zaboravim. Komentari ljudi su prekrasni, stvarno budu oduševljeni. Nakon dostave na kućnu adresu, redovito dobijem poruku pet minuta nakon –‘molim vas, ostavite mi još dvije, tri kuglice, prekrasne su vam’, ‘još su ljepše uživo’ i slično. To nas jako raduje i ispunja, jer stvarno
u svaki rad ulažemo puno truda, vremena i ljubavi“, emotivno kaže Mihaela. Nisu blagdanski ukrasi jedino što se izrađuje u obitelji Pavlović. Bude tu i vijenaca povodom Svisvetih, ali i personaliziranih jaja. Jednostavno, kreativan im je rad, čini se, u krvi. Zanimljivo je i kako je Mihaela Pavlović poznata i gledateljima pred malim ekranima. Ova Dubrovkinja natjecala se u showu ‘Survivor’ gdje je zauzela visoko drugo mjesto. Pitamo je prepoznaju li je kupci njenih ukrasa.
„Uglavnom bude zanimljivo kad me ljudi nazovu kako bi naručili kuglicu. Onda obično počinju ovako – ‘Jeste li vi Mihaela? Ja vas znam, vi mene ne…’. Bude jako simpatično, kad dostavljam uvijek se otvori tema ‘Survivora’, ljudima je drago o tome porazgovarati, a meni je još draže odgovoriti jer me vrati u te lijepe dane. Sve u svemu, bude jako zanimljivih pitanja“, kroz smijeh govori Mihaela.
Naposljetku zahvaljuje svim sugrađanima na svakoj lijepoj riječi, pohvali i ukazanom povjerenju. I premda je posljednje, ali je najbitnije – svaki kupac zapravo uvijek sudjeluje i u jednoj humanitarnoj priči jer svake godine obitelj Pavlović doni-
ra dio sredstava od prodaje potrebitima.
„Od srca želimo sretan i blagoslovljen Božić svima, da ga provedu u zajedništvu, miru i sreći“, zaključuje obitelj Pavlović, uz najljepše želje povodom blagdana.
GLAVNA ATRAKCIJA UVALE
Provozali smo se ‘vlakićem’ i upoznali simpatičnu
Jasnu: ‘Vozimo i češće, i bez pauza, sve za dječicu!’
Blagdansko vrijeme za one malo starije zna biti i naporno, ali za dječicu predstavlja samo veselje i radost. Jedna od omiljenih aktivnosti im je vožnja adventskim vlakićem u Uvali, a provozati se mogu svaki dan za vrijeme trajanja Dubrovačkog zimskog festivala, osim u slučaju lošeg vremena. A dobrom iskustvu uvelike doprinosi vozačica Jasna Borozan
Čak i ako ste samo sjedali na kavi u Uvali, prolazak adventskog vlakića sigurno vam je izmamio osmijeh na lice. Mnogi su se odrasli njime već i provozali, zahvaljujući nagovoru djece ili unuka, a kratak đir Uvalom ih je i više nego pozitivno iznenadio. Osim gusta same vožnje, veliki dio iskustva je vozačica Jasna Borozan.
Uvjerili smo se u to i sami jer nas je dočekala vedra i nasmijana, bez oklijevanja prihvatila razgovor, a onda nas i smjestila na „počasno“ mjesto suvozača. Tako smo iz prve ruke otkrili što čini ovu vožnju posebnom.
Kad se najmlađi smjeste, Jasna odmah provjerava je li sve „pod kontrolom“, a ako kome noga bježi preko ruba, uz šalu ga opomene. Tek kad je sve „cakum-pakum“, sjedne na mjesto vozačice, pa se preko mikrofona obrati svojim putnicima obavještavajući ih da će vlakić krenuti. A onda baš blagdanski, zazvoni zvoncem i stisne, doduše lagano, gas. I vožnja, baš kao i naš razgovor, može početi! Vlakić koji je u Dubrovniku adventski, inače je „Mala ferata“, a u vlasništvu je Jasnine obitelji koja ima obrt „Ike“. U Dubrovnik je stigao iz Kaštela. „Uglavnom se bavimo prijevozom, imamo dva kamiona i turistički vlakić. Ideja o turističkom vlakiću je došla jer u Kaštelima imamo jako puno za pokazati. Naši gosti ne znaju gdje su došli ako se malo ne provozaju. Naše ture traju po sat vremena, a uglavnom obiđemo samo četiri Kaštela, s obzirom da su Kaštela duga 18-20 kilometara. Putujemo uglavnom na obali, a povratak je po glavnoj kaštelanskoj staroj cesti“, priča nam Jasna dok mi lagano putujemo Uvalom.
LAGANA VOŽNJA BEZ NAPETOSTI
Vlakić je inače, kako kaže, samogradnja njenog supruga i obitelji koja je dio obrta. „Na ideju smo došli prije 10-12 godina. Zaživjelo je u Kaštelima tek prije tri, ali radi se o tome da je bio u izgradnji tri godine, naprosto smo željeli napraviti napredak. Gosti su jako zadovoljni, uveli smo dodatnu liniju, putujemo na planinu Kozjak, odakle se spušta pogled na kaštelanski zaljev, grad Split, kao i sve srednjodalmatinske otoke. Ta putovanja su malo drugačija u odnosu na ovaj dio što vozimo u Lapadu. Ovo je jedna lagana vožnja kroz šetnicu, djeca uživaju, to sam primijetila, jako su pristojna, slušaju tetu, tete non stop gleda da se ne bi što dogodilo, sigurnost na prvom mjestu! A zbog njihovog veselja mi je jako drago i baš sam i ja vesela radi toga. Nema nikakve napetosti, bio nam je sveti Nikola, pa je Mala ferata počastila djecu za taj dan, dobili su svi lizalice, bili su oduševljeni, bila je velika gužva“, priča Jasna i dodaje da kriju još poneko iznenađenje.
Ne skriva zadovoljstvo ovim poslom, koji zapravo to u potpunosti ni nije, a s dječicom ima i iskustva.
„Baš mi je drago da sam ovdje. Sve je mirno, tiho, a ipak Mala ferata da malo živosti i sve prođe uredu! Da vam budem iskrena, baš uživam. Mi inače organiziramo izlete i za djecu iz vrtića. Te njihove vožnje traju malo duže, budu jako poslušni i dobri“, objašnjava Jasna.
A onda razgovor nakratko prekidamo jer smo stigli na „prvu postaju“ pored teniskih terena u Lapadu. Dio djece tu će se iskrcati kako bi mogli uživati na klizalištu, a Jasna ne može propustiti prili-
U radost koju ‘vlakić’ donosi, uvjerili smo se u to i sami jer nas je dočekala vedra i nasmijana gospođa Jasna, bez oklijevanja prihvatila razgovor, a onda nas i smjestila na „počasno“ mjesto suvozača. Tako smo iz prve ruke otkrili što čini ovu vožnju posebnom
“Ovo je jedna lagana vožnja kroz šetnicu, djeca uživaju, to sam primijetila, jako su pristojna, slušaju tetu, tete non stop gleda da se ne bi što dogodilo, sigurnost na prvom mjestu! A zbog njihovog veselja mi je jako drago i baš sam i ja vesela radi toga”
ku da ih pozdravi. No vožnja se vrlo brzo nastavlja jer je „putnika“ još uvijek poprilično. „Ima jako puno interesa. To me baš iznenadilo. Čak bude tura kad uopće nema mjesta. Kad je kiša, ne vozimo, to mi je baš nezgodno radi djece, iako se nije dobro voziti, da ne bi svi bili mokri. Ali kad su lijepi dani, ne vozimo svakih pola sata kao što je dogovoreno, već vozimo svako 15 minuta otprilike, nije nam to problem. Možda bude jedna pauza od pola sata oko ručka i to je to. A onda bez prestanka do 17 sati. Vjerujte mi, baš sam zadovoljna!“, s osmijehom kaže Jasna.
„DJECA SU DIVNA“
A ima i „povratnika“ koji se, čim se iskrcaju s vlakića, jedva čekaju – u njega vratiti.
„Oni su najčešći putnici kroz jutro jer onda ima najmanje gužve. Jer su djeca u vrtiću, a ovi što se često vraćaju onda popodne izbjegavaju doći. Popodne dolazi vrtićka grupa s roditeljima i to me veseli. Nemam riječi“, kaže Jasna i ne može ne ponoviti da je baš, baš zadovoljna.
Iako često možemo čuti pokude na račun djece, osobito nove generacije, to u ovom razgovoru nije slučaj. Na vlakiću su svi – baš kako treba.
„Ja mislim da je to isključivo zbog pristupa, ni zbog čega drugog. Pogotovo ako žele nešto što vole. I ja sam baka, tako da znam kako komunicirati s njima i mogu reći da probijamo sve barijere koje nisu dobre. Stvarno su divni, oduševljena sam. Slušaju me, promatram ih iza, imam retrovizore, sve gledam. Ako se nešto događa, opomenem ih,
poslije i malo pomazim, potpuna usluga! Jedna baka me iznenadila ovih dana, došla je do mene i rekla – gospođo, divni ste! Došla je s dječačićem koji je malo vrckav, pa sam došla pored njega, zagrlila ga, rekla mu da mora sjediti, da je jako ružno migoljiti se okolo, da ne bih slučajno zakočila, pa da ne bi pao. Baka mu je bila sretna jer se smirio, poslije mi je deset puta mahao, čekao da prođem, vikao da zvonim, a ja sam, naravno, poslušala“, smije se Jasna.
Takvih situacija bude svakodnevno, no problema, ponovno naglašava, nema.
„Tete sve lagano vozika i oni uživaju. A mogu vam reći da se i odrasli ne bi vozili da nije djece! Što se tiče odgovornosti, djeca mi ne smiju biti sami, moraju doći s odraslom osobom. A imamo i zaštitara Igora koji sjedi u zadnjem vagonu, ako slučajno dijete bude samo, on će pripaziti na njega tijekom jedne vožnje od 10-12 minuta. Na sve se pazi“, kaže Jasna dok se mi već lagano vraćamo na početnu stanicu na samoj plaži.
Nemojte se zabrinuti ako ovih dana za volanom ne vidite Jasnu. Naime, „kormilo“ će preuzeti njen sin.
„Ja i on obično odvozimo sezone, to je sklad, nema nikakvih odstupanja. Kad on dođe – kao da ja vozim! Ne trebate se uopće uzbuđivati. Odgovornost je svakako na prvom mjestu“, naglašava Jasna.
I time se vožnja završava, a pomalo je teško napustiti suvozačko mjesto. Čini se da je nešto manje od 15 minuta zaista dovoljno za stvaranje –divnih uspomena.
Županijski sud u Zagrebu presudio je da Hrvatska mora poduzetniku Zubaku vratit ruski raketni lanser ili mu isplatiti 200 milijuna dolara s pripadajućim zateznim kamatama od tada do danas. Kad je Hrvatska bila pod embargom na nabavu oružja, on je sustav nabavio na crnom tržištu, i do danas mu nisu platili, niti mu ga vratili. Neki ondašnji političari tvrde da je sustav završio u Americi ili Izraelu na ispitivanju, pa neka ga oni vrate ili plate.
Drugi tvrde, bio je to bio samo kamion s praznim cijevima lansera bez radara i raketa, koji je predvodio Tuđmanovu paradu na Jarunu ‘95. za strašenje odmetnika iz tzv. Krajine pred Oluju. Oni bi tužili trgovca za šverc. I kako je prošo homologaciju i registraciju? Je li imo registrirano skladište za držanje raketa, prije nego što ih je predo državi? Gdje je uvozna deklaracija? Je li izdo račun? Jer, bez računa se ne računa.
Nakon obećanja HDZ-ova predsjedničkog kandidata i znanstvenika Primorca da će vratit bistu Tuđmana na Pantovčak i učinit sve što je u njegovoj moći kako bi Alojzije Stepinac postao hrvatski svetac, znatno su mu porasli izgledi među biračima. Uz sva ostala važna obećanja, što bi još glasačima moglo bit važnije, nego da blaženi Stepinac postane svetac. Bi li to imalo ikakvog utjecaja na sniženje cijena u butigama? Možda, ali jedino ako bi naš doktor dobio ovlasti da smijeni - Papu. Jer, svi su izgledi da, dok god su Stepinčeva pisma papi Piu XII u rukama ovoga Svetoga Oca, od kanonizacije neće bit – ništa.
Zasigurno ništa nova ni od povećanja ovlasti predsjednika države. A bez većih ovlasti, izbor nam je prilično sužen: ili predsjednik fikus, biljka kakva je Primorac, ili predsjednik Kaktus, kakav je Milanović.
Možete sami počet radit pekarske proizvode, a ne prigovarati da su visoke cijene. Tu je poruku građanima uputio ministar gospodarstva Ante iz redova Domovinskog pokreta, stranke koja je prema svim anketama ispod 3 posto podrš-
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Kuhani kruh
ke birača. Poslije je, u strahu da ne izgubi i ona tri postotka, objasnio kako i njegova supruga - kuha kruh. Vidi se i po njemu! Ministar, usput rečeno, zarađuje više od 4 tisuće eura - neto. To je posebno izazvalo neke kritičare, uvjerene da se u Hrvatskoj kruh peče, a ne kuha, pa su zločesto ustvrdili da ovaj uhranjeni ministar jednim obrokom prouzrokuje rast cijena hrane u cijeloj zemlji.
Druge čudi njegova imovinska kartica u kojoj stoji kako ostvaruje i dodatne prihode od 8 tisuća eura godišnje od samostalne djelatnosti. Kažu, ili fali koja nula, ili on samostalno skuplja - boce. Svi ostali se uvijek iznova čude hrabrosti još jednog dužnosnika, koji javno rasipa svoj bezobrazluk. Čovjek je težak više od milijuna eura. Koliko je toga zaslužio u Hrvatskoj svojom pameću i sposobnošću, a koliko - pekući kruh?
Lepa Brena je slomila škljanak na samom početku trećeg koncerta u Areni Zagreb. Službeno je neki tehničar nehotice pao na nju. A ne zato što lik pada na starije koke, kako su insinuirali zlobnici. Junački je neuništiva Brena cotajući koncert privela kraju, a onda su je operirali. Neki njezini stariji fanovi su pričali mlađima kako je još jedan njezin nastup, i to u Mostaru prije 40 godina, ostao zapamćen po tome što je zvjezdana pjevačica, u još neviđeno kratkoj kotulici i u vidljivom plesnom zanosu, udarila samu sebe nogom u glavu i potom pala na pod. Nema više takvih zvijezda. Prva nezgoda joj se dogodila na odmoru u Hrvatskoj, kad je nakon doručka pala i slomila obje ruke. Šest mjeseci kasnije, pala je niz stepenice u Srbiji i slomila lakat.
Dan dva poslije, u nas u Gradu je nastupio Parni valjak, kojom prilikom je s bine pao član grupe. Ne neki od onih članova koji se još sjećaju vremena valjaka pogonjenih parom, nego baš najmlađi pjevač iz doba onih dizelskih, a zbog čije ozljede je prekinut koncert.
Jesu li bine stare i krhke ili su to pjevači u poodmakloj dobi, teško je reć, ali se vjeruje da ima i jednoga i drugoga. Ipak, i bez iscrpne istrage se može zaključit da
je lakše poradit na sigurnosti pozornice, nego na godinama pjevača.
Iako smo mi mali grad, naš odgojno obrazovni sustav prati najnovija postignuća iz glavnoga grada. Vijest dolazi iz neimenovane osnovne škole, u kojoj po uzoru na isto taku neimenovanu školu u Zagrebu, mlađi osmoškolac i njegova mama teroriziraju cijelu školu. Mamin sinčić navodno tuče svoje vršnjake, oni se zauzvrat s njime ne druže, pa njegova mama njima prijeti pravim batinama. Iako je kršćanski nauk da nasilniku nakon prve prdeljuske okrenemo i drugi obraz, neki pragmatični roditelji misle da problem može riješiti samo vršnjak malog napasnika, naravno dobro odgojen i puno jači od agresora. Pa makar njegova mama onda tražila da iz razreda izbace svu djecu, osim njezinoga anđela. Jer on će zasigurno kad odraste bit ministar vanjskih poslova, ili u najmanju ruku – euro-zastupnik.
HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika na Facebooku je zamjerio bračnom paru Kekin što se bogate pod krinkom brige za interese zajednice. A osobito ga veseli što DORH provodi izvide vezane uz prejeftino zemljište u Istri koje su kupili predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin i njezin istoprezimeni muž Mile. Zamisli samo, imaju i bazen! Valjda jedan od onih bazena koje je još od 2016. HDZ-ova država sufinancirala privatnim iznajmljivačima, kako bi podigli razinu kvalitete u privatnom smještaju. Sad kad su krediti vraćeni, iznajmljivači moraju sufinancirat državu. ‘Vraćaj koke šta si pozobala’, vikali su nekad naši stari, koljući kokoš koja već nekoliko dana nije snijela - jaje.
Piše Mario Klečak
Zašto nam trebaju javni bilježnici pored sustava e-Građani?
Nema džabe ni u mrtve babe!
Ostavinska rasprava koju obitelj pokojnika mora obaviti u javnog bilježnika košta nekoliko stotina eura
Zatvaramo vrata. Plače nam se. Baš nam se plače. Meni, majci i sestri. Upravo smo gotovi s ostavinskom raspravom u javnog bilježnika. Ne plače nam se, ako ste to pomislili, što nas ostavinska rasprava podsjeća na dragog pokojnika – što se njega tiče odavno smo isplakali Viktorijine slapove –već zato što smo na drugi svijet, pardon drugi račun, otpratili 300 eura.
Tri papira – 300 eura.
Najobičniji A4 papir s malo tinte na njemu plus dva potpisa kemijskom olovkom i pečat dole desno javnobilježničkog ureda Luce Bronzan. Što je tu toliko vrijedno da se plaća ovakva cifra?
Ej, 300 eura. Riječ je fakat o ogromnoj lovi. Za te pare nas smo troje čak mogli pojesti tri burgera u nekom dubrovačkom restoranu. Mogli smo, ne bi čovjek vjerovao, kupiti i jednu i pol avionsku kartu do Zagreba u Croatia Airlinesa. Pojesti nekoliko pizza i još bi nam ostalo za male ćevape.
-Imaš maramice? – pita me sestra sva uplakana. Nije još uspjela nadoknaditi ni cifru s očevog sprovoda kad li evo nove muke. Nije financijski lako kad ti bliska osoba umre. Ne znaš je li teže jecaš što nje više nema ili zbog svih financijskih izdataka. A ne možeš ne ići na ostavinsku raspravu, takav je zakon.
-Nemam maramica, sve sam ih potrošio – kažem začepljenog nosa. Nisam još uspio nadoknaditi ni troškove lijesa na četiri rate kad li evo novog financijskog ukopa. Ne znaš je li teže kad na sprovodu gledaš kako ti oca ukapaju ili kako očeva smrt tebe financijski pokapa. A ne možeš ne ići u javnog bilježnika, takav je zakon.
IMUNITET NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Takav je zakon po pitanju javnih bilježnika da oni imaju imunitet na tržišno natjecanje. Točno je propisano da na 15 tisuća ljudi ide jedan javni bilježnik. Nema tu konkurencije, ne bojiš se da će kraj tvog ureda stići još dvadeset javnih bilježnika, pa će za Black Friday udariti akciju na ostavinsku raspravu – jedan papir, samo 70 eura – i još dobijete set noževa za rezanje vena ako vam je i to skupo. Posao dolazi sam od sebe – nitko klijente ništa ne pita - na javnom bilježniku je samo da udara
pečate i cifre u stotinama eura. A ako nećete platiti, nećete moći upisati pokojnikovo nasljedstvo, a kada zakonitih nasljednika nema, ode vlasništvo na lokalnu samoupravu.
-Nema džabe ni u mrtve babe – smije se javni bilježnik dok vam daje račun po kojem vam cure suze ostavnice.
Uzimate račun i nadate se da zbog financijskog šoka s ostavinske rasprave neće majku i(li) sestru strefit infarkt, pa ćete odmah imati dodatnih ‘parsto eura’ troška. Uviđate ipak da će nekako preživjeti, pa se napokon u miru rastajete želeći im dobro zdravlje da požive još barem toliko dugo koliko vam treba da zaradite za novu ostavinsku raspravu, pozdravljate ih, ali nesposobni ste za dalje nastaviti dan, jer koji je smisao života, svega, kada tri papira dođu 300 eura? Krv ispišate za tu cifru koja ode na jebeni pečat.
Da se odmorite od svega, sjedate u kafić, naručujete kafu i otvarate kutiju cigara. Treba vam neka distrakcija, da ne mislite na ovu bolesnoću koju ste upravo prošli u javnog bilježnika, pa surfate portalima da vas prebace u neku drugu dimenziju, neki paralelni svemir, treba vam vijest o mužu Blanke Vlašić, zatezanju lica Maje Šuput, Dubai čokoladi, tako nešto skroz nejavnobilježničko. No Svemir je kurvin sin, često namjesti baš ono od čega bježite. Na ekranu mobitela iskače vam vijest Dubrovačkog vjesnika upravo o Luci Bronzan koju potpisuje novinarka Gabrijela Bijelić. Luce plače i troši maramice, jer koliko god pečata udari po papirima ostavinske i svake druge rasprave, koliko god stotina eura naplati, nije joj lako preživjeti. Em prostor košta kao usluge koje nudi odvjetnica Doris Košta, em zaposlenici koštaju, em javnobilježničke takse nisu poskupile zadnjih 30 godina… Sve to nabraja Luce i tješi se kako resorni ministar početkom 2025. godine poskupljuje tarife. Čitam i ne vjerujem. Hvala ti tata što si umro prije poskupljenja, jer stvarno ne znam kako bih priuštio ta tri papira sa skoro stopostotnim poskupljenjima koji se najavljuju.
-Ovaj potez ministra Habijana za nas je zadnja slamka spasa za struku. Dovoljno je reći da je ovjerama potpisa cijena ista 30 godina. Kad izdamo račun,
Takav je zakon po pitanju javnih bilježnika da oni imaju imunitet na tržišno natjecanje. Točno je propisano da na 15 tisuća ljudi ide jedan javni bilježnik. Nema tu konkurencije, ne bojiš se da će kraj tvog ureda stići još dvadeset javnih bilježnika, pa će za Black Friday udariti akciju na ostavinsku raspravu – jedan papir, samo 70 eura – i još dobijete set noževa za rezanje vena ako vam je i to skupo
Piše Maro Marušić foto Hrvoje Jelavić/ PIXSELL
Uzimate račun i nadate se da zbog financijskog šoka s ostavinske rasprave neće majku i(li) sestru strefit infarkt, pa ćete odmah imati dodatnih ‘parsto eura’ troška. Uviđate ipak da će nekako preživjeti, pa se napokon u miru rastajete želeći im dobro zdravlje da požive još barem toliko dugo koliko vam treba da zaradite za novu ostavinsku raspravu
stranci ga slikaju i šalju prijateljima da vide koliko je povoljno. Ljudi ne shvaćaju u stvarnosti kakav je naš posao. Ostavine radimo po sudskoj tarifi iz 1994! – plače Luce, pa potom prelazi u samu srž.
DORIS KOŠTA DVOSTRUKO VIŠE OD JAVNIH BILJEŽNIKA
-Ovo povećanje je očajnički vapaj za spas, da uopće opstane naša služba. Na Korčuli je, primjerice, bilježnica otišla u prijevremenu mirovinu jer nije mogla naći službenike za raditi. Na njezino mjesto se nije javio nitko, tako da je Korčula sad bez javnog bilježnika. Postoji samo u Blatu. Korčulani bi ga zlatom platili da dođe: sva trgovačka društva, sve statusne promjene i uknjižbe nema tko odraditi – jada se javna bilježnica.
Potom joj dobra Gabrijela Bijelić otvara novu kutiju maramica, kako bi Luce mogla nastaviti ispovijest. -Spomenut ću samo cijenu poslovnog prostora u Dubrovniku, a mi smo dužni imati poslovni prostor od najmanje 85 metara kvadratnih, u prizemlju ili na prvom katu, dostupno osobama s invaliditetom, kako propisuje zakon. Zamislite samo koliko stoji najam tog prostora, a kolike su plaće naših zaposlenika jer ne možete ovaj posao zbog opsega posla raditi sami. A moji službenici su visoko kvalificirana radna snaga koja košta – briše suze Luce, pa se onda osvrće na odvjetnike kojima je puno lakše.
-Uvijek se nas uspoređuje s odvjetnicima, a oni mogu raditi sami, mi ne možemo. Njihov bod je duplo veći, a time i tarifa. U segmentu gdje smo konkurentni odvjetnicima cijena se nama nije povećala. I dalje su usluge kod nas puno povoljnije nego kod odvjetnika, a povećava se u stvarnosti samo ta ovjera potpisa. A te zarade o kojima se govori, nemaju veze sa stvarnim životom. Nitko ne gleda koliko ja godišnje ulažem, koliki su mi troškovi i što sve radim. Mi većinu poslova što se tiče ugovora možemo raditi kao odvjetnici, ali uz dvostruko nižu tarifu. Zar je moj rad manje vrijedan od njihovog? – pita se Luce Bronzan brišući nos. Brišem nos i ja čitajući njenu ispovijest. Pa što je ovo, mila majko, da svi plaču. I javni bilježnici, i njihovi zaposlenici, i klijenti. Svi koji imaju veze s javnobilježničkim uredima izgledaju kao Plitvička jezera. Plač i škrgut zubi veći je nego u Bibliji, a rješenje je jednostavno, tu nadomak pečata i papira. Zašto se, promislite malo, ne ukinu javnobilježnički uredi? Kada građani trebaju nešto međusobno potpisati, lijepo se ulogiraju na e-Građani i tamo preko šprance sve obave bez javnog bilježnika i ikakvih troškova, a Luce i ostali prijeđu u odvjetnike, jer Doris dvostruko Košta, zbog usluga koje naplaćuje po „duplo većim bodovima i tarifama“. Niti bi trebali plaćati prostore, ni zaposlenike. A kada nema javnobilježničkih plaćanja, shvatili ste, nema ni plakanja.
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Tessa, Bea, Iris, Petra, Domagoj, Mika, Lotta, Dora, Angela, Mia i Leo - dovoljno je sve njih samo nabrojati i shvatiti da će i cjeloživotno prijateljstvo dječice trajati
Mirjana i Evelina - dugogodišnje prijateljstvo stanovnica Dubrovnika i Ljubljane draga im je “sudbina”
Marijana, Hrvoje i Petra - nije teško s dječicom u Grad hoditi, da Djeda Mraza pođu vidjeti ne treba ih nagovoriti
Marko,
Damir,
Yasmeen i Luka - mladi muž nam je ovdje nekad i kolega, TV snimatelj, bio, voljenoj supruzi je i svoj Dubrovnik pokazati poželio
Silva i Ivana - za predah vremena uvijek treba i ima, pa nek sutra i kalendarski počinje zima
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Marija i Olga - u kućicama se osim prikli može naći još toga
Željka i Lucija - lak je majci i kćeri korak kad Sunce i koncem prosinca grije i toplo sija
Drago, Tonći, Vlaho, Nedjeljko, Nikola i Nikola - ne sumnjamo da je na nedjeljnoj kavi na Bulevaru i o pošeganim borovima preko puta bilo riječi u kojem komentaru
Antun i Ivan - tata jako voli auto trke, ali sa voljenim sinčićem rado oko Lapada i prošeta bez imalo frke
Manuela, Raza i Dragica - raduje nedjeljni đir Uvalom u društvu dragih prijateljica
SRETNI BROD
TSS “CHUSAN” Preživio
je požar, a zanimljivu je ulogu imao i u utrci automobila u Sydneyu
Dubrovnik je posjetio samo jednom, u lipnju 1970.
Dana 5. lipnja 1970. godine u 7:00 sati ujutro pod gradske se mire usidrio britanski transatlantik CHUSAN na svom kružnom putovanju kojeg je 30. svibnja započeo u luci Southampton tičući luke: Lisabon, Dubrovnik, Bari, Alghero (Sardinija) i Malaga te se vratio u luku polaska 13. lipnja. Na lokrumskom je sidrištu ostao do 23:00 sata, što mu je ostala i jedina zabilježena posjeta našemu Gradu. Novogradnja broj 964 porinuta je u more koncem lipnja 1949. s navoza engleskog brodogradilišta Vickers- Armstrong Ltd, Barrow - in- Furness te tom prigodom krštena imenom istočnokineskog otočja Chusan (Zhoushan) kao treći brod istoga imena u floti britanskog P&O (Peninsular and Oriental Steam Navigation Company), ovaj put građen u sklopu obnove njegovih u ratu stradalih brodova. Cijena izgradnje broda je bila 3.492.000 britanskih funti. CHUSAN je sa svojih 24215 bruto tona bio nešto manji blizanac nama poznatijeg broda HIMALAYA, a u svojim je plovidbama prema
Indiji i Dalekom istoku zamijenio također nam dobro znanog VICEROY OF INDIA. Bio je dug 205 i širok 26 metara, a na sedam je putničkih paluba mogao prihvatiti 988 putnika o kojima se
brinulo 577 članova posade. Šest DRG parnih turbina ukupne snage 16500 KS proizvedene u istom brodogradilištu gdje je i brod građen, a one su mu preko dvije propele omogućavale plovidbu maksimalnom brzinom od 23 čvora.
NAJVEĆI I POSLJEDNJI BROD P&O-A ZA
DALEKOISTOČNE PLOVIDBE
Prve putničko-teretne i poštanske komercijal -
Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV
Bio je najveći, ali ujedno i posljednji brod kojeg je P&O izgradio za svoje dalekoistočne putničke plovidbe. Zanimljivu je ulogu
CHUSAN imao u utrci automobila
Sydney Marathon sa startom 24. studenog 1968. u Londonu, te prolaskom kroz ciljnu crtu 17. prosinca u Sydneyu. Trasa utrke je išla preko
Pariza, Munchena, Venecije, Zagreba, Beograda, Istanbula, Teherana i Kabula do Bombaya gdje je 70 prvoplasiranih sudionika ukrcano na CHUSAN i prebačeno do australskog Fremantlea, odakle su nastavili utrku prema Sydneyu
ne plovidbe CHUSAN poduzima u rujnu 1950. i uglavnom održava redovite pruge iz Londona (Tilbury) prema indijskom Bombayu, potom koncem iste godine produžava do Hong Konga i Yokohame, a od 1963. i do Sydneya. Tek povremeno poduzima i turistička kružna putovanja.
Bio je najveći, ali ujedno i posljednji brod kojeg je P&O izgradio za svoje dalekoistočne putničke plovidbe. Zanimljivu je ulogu
CHUSAN imao u utrci automobila Sydney Marathon sa startom 24. studenog 1968. u Londonu, te prolaskom kroz ciljnu crtu 17. prosinca u Sydneyu. Trasa utrke je išla preko Pariza, Munchena, Venecije, Zagreba, Beograda, Istanbula, Teherana i Kabula do Bombaya gdje je 70 prvoplasiranih sudionika ukrcano na CHUSAN i prebačeno do australskog Fremantlea, odakle su nastavili utrku prema Sydneyu.
CHUSAN , u međuvremenu popularno nazvan “Happy Ship” (Sretni brod), odlazi na svoje posljednje putovanje prema Indiji u siječnju 1970., da bi po povratku bio stacioniran u Southamptonu. Poduzeo je nekoliko turističkih krstarenja u kojima je tako jednom doplovio i do Dubrovnika.
Nakon požara koji je u srpnju uništio originalnu ciminjeru, brod je prebačen u flotu P&O Passenger Divison, te je nakon rekonstrukcije zaplovio isključivo na turističkim kružnim putovanjima. Konačno je umirovljen 23. ožujka 1973. i nakratko raspremljen u Southamptonu. CHUSAN je nakon 23 godine neumornih plovidbi, sredinom iste godine stigao u svoju posljednju luku tajvanski Kaohsiung gdje je u rezalištima Chou’s Iron & Steel Company uskoro završio u hrpi sekundarnih sirovina.
MEDIJSKI POKROVITELJ DUBROVAČKI DNEVNIK
Deranja, Ibričič, Gabrić... Skupilo se tu imena za prvo izdanje turnira Dubrovnik Prestige!
Samo što nije! Sve je pomalo spremno za prvo izdanje malonogometnog humanitarnog spektakla Dubrovnik Prestige. Dvorana u Gospinom polju ugostit će 29. prosinca čak pet utakmica. Sudjeluju četiri renomirana dubrovačka ugostiteljska objekta, uz revijalnu utakmicu legendi NK GOŠK-jug i MNK Square. Poznati su parovi polufinala, ulaznice su u prodaji, a znaju se već i pojedine zvijezde koje će zaigrati
Kad će ta nedjelja, 29. prosinca, koju se na hrvatskom jugu čeka s nestrpljenjem? Ne zbog predsjedničkih izbora, već jedinstvenog sportsko-humanitarnog događaja „Dubrovnik Prestige”. Legende hrvatskog nogometa i futsala zaigrat će za četiri dubrovačka objekta. Redom, to su What’s Up (voditelj Zoran Vulić), Taj Mahal (voditelj Ivan Gudelj), Revelin (voditelj Mato Stanković) i Banje Beach (voditelj Stipe Pletikosa). Program će započeti u 15 sati prvim polufinalom, a od 16:30 igra drugi polufinalni par. Od 18 sati na rasporedu je revijalna utakmica „All Star NK GOŠK-jug” - „All Star MNK Square”. Slijedi nakon toga utakmica za treće mjesto, s početkom u 19 sati. Finale se igra u 20:15 sati, nakon čega slijedi dodjela nagrada.
TKO IDE NA KOGA? ODGOVORE
SU NAM DALI JOKOVIĆ I ĐERO! Četiri su momčadi, a dva polufinalna susreta. Valjalo je odrediti „tko ide na koga”. Ždrijeb je održan u Hotelu Lero, u sklopu najavne konferencije za medije. Ples kuglica vodili su najtrofejniji hrvatski vaterpolist Maro Joković, ali i legenda grada Goran Đerek. Ako tko ima iskustva s protokolima velikih događaja FIFA-e i UEFA-e, onda je to Đero.
Zajedničkim snagama izvukli su parove polufinala. Od 15 sati igrat će Banje Beach i What’s Up, a od 16:30 Taj Mahal i Revelin. Pobjednik ide u finale, a poraženi za treće mjesto. Osim utakmica, gledatelje očekuje bogat glazbeno-scenski program. Događaj u Gospinom
polju vodi hrvatska sportska novinarka i TV voditeljica Valentina Miletić. Nastupat će i WEvents s četiri plesne točke. Ulaznice se čuvaju, jer neka od njih je i dobitna...
JOŠ JEDAN ZANIMLJIV DETALJ:
PRAVI MALI NOGOMET
U Hrvatskoj se neprestano miješaju dvije stvari. To su futsal i mali nogomet. Futsal se igra s pet igrača u ekipi (4+golman), manjom loptom „četvrticom”, dok se mali nogomet igra sa šest igrača (5+1), većom loptom „peticom” i širim golom. Futsal je npr. Square, dok su mali nogomet najčešće rekreativni, poluamaterski ili amaterski turniri, poput Kutije Šibica. Gledatelji će, dakle, u Gospinom polju nakon dugo vremena gledati mali nogomet. Utakmice Squarea najposjećeniji su dvoranski sport u Gradu, no tada se igra futsal. Mali nogomet će pružiti nešto drugačiju dinamiku i vizualnu prezentaciju, što je još jedan primamljiv detalj ovog događaja.
TKO NAM TO STIŽE?
„Dubrovački gledatelji mogli bi na parketu gledati Nikolu Tomičića, Draga Gabrića, Mehmeda Alispahića, Antu Ercega, Almira Turkovića, Emira Spahića, Marija Maloču, Senijada Ibričića... I tu ćemo stati. Bit će tu još puno dobrih, poznatih igrača. Nama svima idoli. Imat će se zašto doći u dvoranu” – rekao je Ivica Krabogdan na konferenciji za novinare i ždrijebu, inače jedan od glavnih organizatora, uz Ivicu Špilja.
Piše Rafael Barkiđija foto Goran Mratinović/DD
Kasnije je na društvenim mrežama natjecanja objavljeno kako će zaigrati i Zvonimir Deranja, Adnan Aganović, Luka Menalo, Vedran Ješe... I još puno će ih biti objavljeno u narednim danima.
Kad smo kod zvijezda, valja istaknuti kako je ždrijeb posjetio i Karlo Sentić, mladi dubrovački vratar koji je nastupao 16 puta na vratima splitskih bijelih. Sada igra u mađarskom DVTK. Trebao je i on nastupati na Prestigeu, međutim, ozljeda ga sprječava.
KAKO DO ULAZNICA I DOBROG DJELA?
Polovina prihoda od ulaznice, koja košta 15 eura, namijenjena je Domu Maslina. Pravi je to čin
u skladu s periodom godine, u kojem se prvi Du Prestige odvija. Ta je ideja, o humanitarnom činu, bila dio priče od samog početka. Ulaznice su u prodaji, a mogu se pronaći u cafe baru What’s Up. Broj mjesta u Gospinom polju je ograničen, pa time i broj ulaznica. U slučaju da se sve karte prodaju do dana događaja, na ulazu neće biti moguća kupnja.
„Želio bih zahvaliti u moje ime, i u ime Ivice Špilja, svim sponzorima i medijima koji sudjeluju u humanitarnom projektu. I svima koji su pomogli sudjelovati na bilo koji način, da se ovaj ne mali zahvat održi” – nadodao je Karabogdan, i pozvao svih u Gospino polje na ovaj jedinstveni spektakl.
Goran Đerek i Maro Joković
Ivica Karabogan
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
DVIJE STEPENICE
Dvije stepenice samo do ognjišta
Omanja terasa uz kuću skalini*
Prizor tako skroman sada mi se čini
Nekada draži mi nego ikad išta
Slikovnica kakvih nikad nigdje ništa
Kalediòskop tek čarobni jedini
U njemu svjetlosna igra i pričini
Varke u ljeposti rodnog mi dvorišta
Sjajnijeg od bilo kojeg Hollywooda
Igračkica skromna a meni sva čuda
Prikazuje kao važnost čežnju nadu
Bojim se da mi ga djeca ne ukradu
Konteso u strahu niti ne ustajem
Jutros iluzije zvoninima dajem
19/9/23
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
KOČAN Od lijepih misli možeš sagraditi čudesan svijet –otporan na suze i bol.
humanitarni prilozi
Udruga za Down sindrom DNŽ
U sjećanje na pok.sestru našeg kolege Tedija Ćustovića umjesto vijenca kolege DPDS-a prilažu 95 EUR-a
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE
Donaciju u spomen na Jasnu Prizmić uplatila Marija Kralj – 30 eura.
40,00 eura prilažu Mato i Klare Marković
U spomen na pok. Davora Pokovića.
Uplatio Pero Katušić 40,00 eura Bratstvo sv. Martina Pridvorje u spomen Jasne Prizmić Uplatili 50,00 eura
DOM MASLINA
Grad Dubrovnik, dar za Božićne blagdane 2.654,00 EUR; ŽUPANIJA DUBROVAČKO NERETVANSKA, dar za Božićne blagdane 1.328,00 EUR; Vlaho Pušić, dar korisnicima Centra 500,00 EUR; Srđan Ćorlija, dar korisnicima Centra 100,00 EUR.
DVA SKALINA
Ispravak teksta: Umjesto vijenca, u spomen na dragog rođaka Luka Burmas - Dragomana, 60€ prilažu obitelji Ante, Zlatka i Sanje; Umjesto vijenaca za pok. Dragana Glavočić, 100 € prilaže Suzana Glavočić s obitelji i Frano Storelli s obitelji; U spomen na Dragana Glavočića , 50 € prilažu obitelj Falkoni i Ivšić; U spomen na pok. Anku Marinović 50 € prilaže obitelj Tonija Kovačića; Umjesto cvijeća za pok. Anku Marinović, 20 € prilaže obitelj Bakoč iz Cavtata; Umjesto vijenaca za pok. Anku Marinović, 2000 € prilozi skupljeni na sprovodu...
MIRJANA MIJOVIĆ
AUTOR: SLAVKO BOVAN
MOČVARA U JUŽNOJ HERCEGOVINI
S K A N D I N A V K A
KRATICA ZA ISRAEL STUDIES REVIEW
PRIMITIVNA BRODICA S DRAVE, DRAVKA
MALTA GRAD U SJEVERNOJ MAKEDONIJI
IZRAĐIVAČ MODELA BELGIJA UDRUGA ŽENA PROIZVOĐAČI SIRA DUBROVAČKI DNEVNIK PUTOVNICA
MANJI PUTNIČKI BROD TICALO POLUGA U KOJU SE PREŽU KONJI
U SREDINI
ONAJ KOJI TRASIRA, OBILJEŽIVAČ
KISIK GRAD DODJELE NAGRADE STAROGRČ. PJESDMA
NAGRAĐENA KNJIŽEVNICA NA SLICI
KRATICA ZA OMLADIN. KOŠARKAŠ. KLUB VRSTA MAČA SKUPINA U FRANC. REVOLUCIJI
NOGOMETAŠ I TRENER SLIŠKOVIĆ
NEVALJALI, POKVARENI
GRAD U AFGANISTANU (anagram: GARA)
RIJEKA U ŠPANJOLSKOJ I PORTUGALU
LJUDSTVO U VOJSCI VODENA ŽIVOTINJA
RJEŠENJE ZAPLETA KAPLJICA
NIMCOVIČ
NAGRAĐENO DJELO KNJIŽEVNICE NA SLICI SITAN LOPOV (mn.) GLUMAC GUINNESS SLOVENSKA BALERINA
SLOVO ABECEDE
(PRAVOIME)
REPUBLIKA PIJANIST, CHARLES
hidrobus, pipak, usred, živa sila, traser, rasplet, O, Velika Gorica, Vesna Barišić, R, OKK, rapir, čari, Blaž, Aron, loši, Tisa, Agar, ć, EK, Tajo, umno, O, KN, Ta, C, tad, Irak, OR, I, pila, Bernc, Moj grob, Anicet, marnac, veliki rogač, TV, I ri, Ito, Utra, T, crna roda, kos, Ikar, napadnost.
AUTO / MOTO
Prodajem ASTRU H 1.7 cdti 59 kw, prvi vlasnik, prešao124000 km. Cijena po dogovoru. Mob: 091 113 7587
Prodajem Renault Clio 2007. god. bijele boje s pet vrata. Cijena po dogovoru. Mob: 099 723 3631
Prodajem VW Golf 4, benzinac, prešao 187200km, Registriran do 23.10.2025.,cijena 2000EUR. Mob: 098 139 8256
Citroen C4, 1.6 diesel 90ks, 2014 godina. Na satu 242000km, ali ubačen novi motor od 120.000km sve novo na njemu. Ugrađena kuka. Registriran godinu dana/zona. 5000,00€. Mob. +385 99 590 0808
Povoljno prodajem Renault Megane Coupe 1.6 benzinac. 1998. godište, metalik plavi. Registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR Kontakt: 091 445 1314
Prodajem Renault Clio 2007. god. bijela boja, pet vrata, presao 154000 km, garažiran, prva ruka. Cijena 2400 eura. Registriran do devetog mjeseca 2025. Mob: 0989388921
iznajmljivanje
Iznajmljujem poslovni prostor U Dubrovniku Dr. Starčevića 20, sa posebnim ulazom od 73-120 m² info na 098287777
Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306
Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468
Potražujem manji stan do 100
000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029
Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127
Iznajmljuje se restaurant
EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046
Prodavam grob na Rožatuprazan. 098 787 773
Prodajem stan u Lapadu (Mercedesi), 65 m2, renoviran, 8.
sništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713
Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799
Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943
Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
kat, parking, super pogled. Sve u blizini, vrtić, bolnica, škola... Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.
Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vla-
mljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno ze-
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
tura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623
P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
nica m 091 6143 946
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558
Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757
Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Prodaja se bunda kratka do struka sive boje velicina 40 cijena povoljna. Broj 0917242843
