Dubrovački dnevnik br. 220

Page 1


stranica 6

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić/PIXSELL,

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Zašto? Zato što može!

Piše Vjera Šuman FOTO: Luka Batelic/PIXSELL

Je li uhićenje Beroša doista takvo iznenađenje kako to govore, svi redom, od vladinih dužnosnika, preko Jandrokovića, do samog iznenađenog i uvrijeđenog Plenkija? Kroz godine smo naučili kako se samo radi o već dobro uvježbanom i prigodnom igrokazu. Beroševi marifetluci odavno su tema i u medicinskim krugovima, među novinarima, ali i šire. ‘Mali’ se već dugo bavi samo svojim interesima. Zašto? Zato što može! Javno zdravstvo prepušteno je stihiji i onim savjesnim i upornim sjajnim ljudima koji se, usprkos svemu, i dalje trude, rade i pokušavaju činiti ono što im je životni poziv. Biti najbolji u onom što rade i pomagati. Uvijek i uporno. Možda ponekad sami sebe pošalju dovraga pitajući se: ‘Jesam li ja najveća budala?’ Ali nastavljaju. Za one ostale, kad mali Napoleon kaže ‘trebaju ti baš ovi i ovakvi uređaji’, tu nema rasprave. Ali je isplativo. Svi u priči, kao i oni potpuno van priče, omaste brk i čemu drama? Tako to ide. Rijetki se

pobune, odbiju mito poput onog splitskog, pa je prisiljen na ostavku. Je li on obavijestio EPPO, vjerojatno nikad nećemo saznati. DORH -u se sigurno nije obratio. Nije tovar!

Tko je dojavio Plenkiju ili Turudu da EPPO radi istragu? To je lako saznati, ali nećemo, jer to nije tema i oko toga se neće aktivirati Lex AP. Ali će ‘glavna državna tužibaba’ aktivirati taj famozni Lex AP kako bi se uhvatilo, transferiralo i kaznilo onog tko je sve o EPPO istrazi dojavio medijima. Neće moći kažnjavati novinare, ali im može oduzeti mobitele i uhvatiti izdajicu. Jer, tko izda, taj je… Mi ćemo nastaviti gledati međusobno vrijeđanje oporbe i vladajućih, čime i jedni i drugi smjerno rade na potpunom gubljenju svakog smisla. I teme. Ali pomažu u spašavanju vojnika Vilija. Dobro, glavni posao spašavanja odradio je Turudić uzimanjem nadležnosti nad slučajem. Jer EPPO, po našem Turudu, ništa nije dobro odradio. Tek ćemo vidjeti hoće li se ti neodgovorni

EPPO jebivjetri posuti pepelom ili će ići u fajt! Kakva zločinačka, kakav Petrač? Ne ludujte, Beroš je samo malo trgovao utjecajem i oštetio Državni proračun za tričavih milijun eura. Državni, ne europski.

Dakle, cijeli slučaj je sitno kokošarenje. I zato je kažnjen smjenom iz fotelje koju je toliko volio. Čak ga je i EPPO teretio za mito od samo 25 000 eura po vražjem robotskom mikroskopu. Dok je Rotim za kupnju mikroskopa za Vinogradsku bolnicu, džabe dobio mikroskop za svoju privatnu kliniku. Mikroskop u nabavi vrijedi 135 000 eurića. Onaj isti koji su bolnicama prodavali za 487 000 eura. Logično, marža je visoka jer treba namiriti ‘nevidljive’ igrače potrebitije od Vilija. Zato mali mito za malog pohlepnog ‘igrača’ Vilija. Turud tu ni ne vidi mito jer se radi o ‘sići’, kao što ne nalazi vezu s Petračem. Ovi u EPPO -u su ga bez ikakve veze samo senjali. Njegov sin Novica, večer prije Turudove odluke o preuzimanju predme -

ta, sam se prijavio u Remetinec. Mali je znao da može biti miran, EPPO neće biti u igri. Njegov tatica isto može mirno spavati, dok veliki dečki više ne moraju strahovati od njegovog dugog jezika. Sve bi se mirno i bez ikakvog stresa riješilo, samo da se taj neodgovorni EPPO ne petlja gdje ‘dečki’ ne vole petljanje. Sreća u nesreći je što imaju zlata vrijednog ‘svog dečka’ Turudića. Inače, kako?

Umeđuvremenu si je HNB dao posla kako bi demantirao sve one zlonamjerne novinare koji uspoređuju košarice cijena iz dm-a u Njemačkoj i Hrvatskoj. Te zlice su čak i ministra Primorca zaskočili na pressici s podacima o znatno nižim cijenama dm-ovog lanca u Njemačkoj. Zato su u središnjoj banci angažirali analitičare koji su u maniri bivšeg ministra Filipovića uspoređivali cijene. Dobro su ih i platili, ali isplati se. Njihova analiza opet je pokazala i dokazala kako postoje tri vrste laži. Laž, opasna laž i statistika. Uglav-

nom, pokazalo im se da je njemački dm neku siću jeftiniji od onog u nas, no to su objasnili učinkovitijim logistikom kao i strukturnim značajkama njemačkog tržišta. Ali, sad veliko ali! Njihova usporedba pokazuje da je dm u Hrvatskoj prosječno jeftiniji nego u Italiji, Austriji i Sloveniji. Pri tom je, kako navode, čak i po Eurostatu (referiraju se na prošlu godinu), u Hrvatskoj prosječna razina cijena na samo 72 posto, u odnosu na EU . U HNB su ipak zabrinuti jer „postoji rizik da vijesti o relativno skupim proizvodima u nas, povećaju percepciju inflacije i inflacijska očekivanja“. Dakle, ako pričamo kako je vanka sve jeftinije jer posve bezrazložno vjerujemo svojim očima, mogli bismo takvim laprdanjem izazvati inflaciju. I zato mučite, kupujte vanka kad god možete jer je to, ha, znate već, bolje za vlastiti špag. Ali sve na prstima, u tišini, jer HNB kaže da valja mučat o tome! U suprotnom, bit ćemo si sami krivi za inflaciju. Eto vas.

SPORNI PROJEKT

HOĆE LI NOVA ZGRADA

UGROZITI

STATIKU

‘MERCEDESA’?

Stanari zabrinuti zbog metode gradnje

Nova zgrada koja se planira na svega 600-tinjak kvadratnih metara ispred zgrade ‘Mercedesa’ mogla bi ugroziti statiku okolnih objekata. Stanari su s pravom zabrinuti, a cjeloviti projekt, mada su stranke u postupku, nisu ni vidjeli pa s detaljima nisu upoznati

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Stanovnici zgrade ‘Mercedesa’ koja se nalazi iznad ulice Žrtava s Dakse s pravom su godinama zabrinuti. Na parceli u vlasništvu privatnog investitora, koju su donedavno koristili kao vlastiti parking, trebala bi se graditi nova zgrada. Osim što imaju primjedbe na vizure, jer će se ona ima smjestiti na svega 600-tinjak metara kvadratnih, pa navode kako se pribojavaju kako će područje izgledati kao ‘favela’, još veću bojazan izaziva to što bi novi projekt mogao narušiti statiku, prvenstveno zgrade ‘Mercedesa’, ali i okolnih objekata.

HOĆE LI GARAŽA NARUŠITI STATIKU?

Radi se o stambeno-poslovnoj građevini koja bi sadržavala osam stanova i pet apartmana za iznajmljivanje, a bila bi izgrađena na građevinskoj čestici od 675 kvadratnih metara. Rješenjem je predviđeno i ozelenjivanje površine koja je sada uglavnom betonska pa se planira zasaditi 42 komada srednjeg raslinja, koje bi iznosilo gotovo polovicu čestice. Zgrada bi imala prizemlje, dva kata i potkrovlje, ali i dvije podrumske etaže koje bi predstavljale garažu. Podzemna dvoetažna garaža predviđa smještaj ukupno 21 vozila.

A upravo podzemna garaža kod stanara izaziva bojazan jer je temeljno pitanje na koji će se način ona ‘ukopati’. Dva su moguća načina – pr-

vi je uz pomoć sidara, što je ujedno i višestruko povoljniji, dakle po investitora isplativiji način. Drugi način je armiranobetonska dijafragma, što znatno poskupljuje cijeli projekt. Temeljna razlika je u tome što stanari ‘Mercedesa’ opravdano brinu kako bi sidra mogla narušiti statiku njihove zgrade jer bi se ukopavala u blizini ili čak ispod nje. S druge strane, armiranobetonska dijafragma sigurnija je opcija i ne bi narušavala statiku, no za investitora višestruko skuplja pa se postavlja pitanje isplativosti samog projekta jer je riječ o nižoj zgradi s relativno malim brojem stanova.

SPORNA SIDRA

Dubrovački dnevnik pokušao je doći do odgovora na koji će se način ukopati dvoetažna podzemna garaža. Nažalost, do njega nismo uspjeli doći. Nisu to uspjeli ni prvi susjedi koji su stranke u postupku i koji ne znaju što je s geomehanikom projekta niti na koji način će se ukopati podzemna garaža te kakav će to utjecaj imati na njihov objekt.

Upravo zbog toga su na izdanu građevinsku dozvolu od strane Grada Dubrovnika po drugi put uložene žalbe koje sada razmatra drugostupanjsko tijelo, a to je Ministarstvo. No, prva verzija projekta predviđala je ukopavanje sa sidrima. Upravo je uvjet stanara bio da se sidra

Projekt je navodno izmijenjen, no čini se kako cjelovito rješenje nisu ni dobili na uvid pa zapravo ni oni ne znaju kako će biti izvedena podzemna garaža. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je već jednom izdao građevinsku dozvolu za gradnju ove zgrade, no Ministarstvo je rješenje vratilo na ponovno postupanje. Stanari tvrde kako su i ispitivanja na tom području potvrdila kako bi armiranobetonska dijafragma trebala biti prvi izbor kod gradnje podzemnih garaža na ovom području, upravo zbog statike

Upravo podzemna garaža kod stanara izaziva bojazan jer je temeljno pitanje na koji će se način ona ‘ukopati’. Dva su moguća načina – prvi je uz pomoć sidara, što je ujedno i višestruko povoljniji, dakle po investitora isplativiji način. Drugi način je armiranobetonska dijafragma, što znatno poskupljuje cijeli projekt. Temeljna razlika je u tome što stanari ‘Mercedesa’ opravdano brinu kako bi sidra mogla narušiti statiku njihove zgrade jer bi se ukopavala u blizini ili čak ispod nje. S druge strane, armiranobetonska dijafragma sigurnija je opcija i ne bi narušavala statiku, no za investitora višestruko skuplja

izostave te da se pronađe drugačije rješenje, koje neće ugroziti njihov objekt.

Projekt je navodno izmijenjen, no čini se kako cjelovito rješenje nisu ni dobili na uvid pa zapravo ni oni ne znaju kako će biti izvedena podzemna garaža. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je već jednom izdao građevinsku dozvolu za gradnju ove zgrade, no Ministarstvo je rješenje vratilo na ponovno postupanje. Stanari tvrde kako su i ispitivanja na tom području potvrdila kako bi armiranobetonska dijafragma trebala biti prvi izbor kod gradnje podzemnih garaža na ovom području, upravo zbog statike. Projekt izgradnje zgrade na parceli ispred Mercedesa pokrenula je tvrtka Anna Navis,d.o.o. u vlasništvu dvojca iz Njemačke.

GDJE ĆE PARKIRATI?

Inače, prostor ispred ‘Mercedesa’ na kojem bi

se trebala graditi nova zgrada, stanarima je još od 70-ih godina, praktički otkako su se zgrade ‘Mercedesa’ izgradile, služio kao parkiralište. Prije godinu dana, investitor je postavio fizičke barijere, a vozila su morala napustiti područje. Kako je tada bilo rečeno, u tijeku je bilo ispitivanje kakvoće tla. Barijere se i danas nalaze na istom mjestu, a stanari nisu vratili svoja vozila. Tada su stanari sve četiri zgrade ‘Mercedesa’ najavljivali mirni prosvjed, no on nikada nije realiziran, pa se od te ideje očito odustalo. Također su izrazili želju sastati se s gradonačelnikom. Tada se spominjalo više rješenja problema parkinga, no prema najnovijim informacijama, dio parkirnih mjesta bi trebali izraditi sami, oko zgrade, na području gdje je sada zelenilo. No, trenutno je u fokusu prvenstveno statika, što je puno veći problem, pa i od samog pitanja parkinga.

NE IDUĆA DVA TJEDNA, IDUĆA SEZONA JE KLJUČNA! „Nema pobuna, ali iznajmljivači su oprezni s formiranjem cijena“

Na tržištu afitavanja vlada određena doza nemira, čuje se i mogućnost prosvjeda, ustavne tužbe, pa čak i obavljanja djelatnosti na crno! Osjeća li se nezadovoljstvo i na krajnjem jugu i kako dišu domaći, dubrovački iznajmljivači, istražili smo kod dvije najveće agencije za iznajmljivanje u Dubrovniku

U javnosti se posljednjih tjedana ‘utiho’ govori o navodnom bojkotu bukinga. Naime, dio iznajmljivača u Hrvatskoj je zatvorio svoje kalendare za nadolazeću sezonu zbog najavljenog poreza na nekretnine i većeg paušala, ali i potrebne suglasnosti stanara za iznajmljivanje. Na tržištu vlada određena doza nemira, pa se čuje i otvorena mogućnost prosvjeda, ustavne tužbe, pa čak i obavljanja djelatnosti na crno! Osjeća li se nezadovoljstvo i na krajnjem jugu i kako dišu domaći, dubrovački iznajmljivači, istražili smo kod dvije najveće agencije za iznajmljivanje u Dubrovniku, Direct bookera i Dominiuma. „Objekata koji su zatvoreni za rezervacije ima, ali to nije neočekivano jer ih je uvijek bilo. Ljudi u ovo doba godine odluče pričekati i vidjeti što će se događati s idućom sezonom. Nije situacija takva sada samo zbog poreza, nego ljudi i inače žele vidjeti koje bi cijene mogli formirati“, iznosi Nino Dubretić, osnivač i direktor Direct Bookera, a dodaje kako agenti uvijek vlasnike apartmana potiču na otvorenost 12 mjeseci unaprijed, ali i kako uvijek ima onih koji žele zatvoriti, razmisliti pa formirati nove cijene.

NEODLUČNI SU SADA JOŠ NEODLUČNIJI

„Takvim ljudima je ovakva situacija neizvjesnosti i s porezima, i s privremenim rješenjima dala dodatan razlog za razmišljanje i odgađanje odluke o otvaranju sezone”, kaže Dubretić. Naime, Vlada je planirala privremena rješenja, na temelju kojih veliki broj ljudi i danas iznajmljuje nekretnine, ukinuti s krajem ove godine. Recimo, ako posjedujete nekretninu s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, koja je u postupku legalizacije, mogli ste dobiti privremeno rješenje o kategorizaciji. Takva su rješenja izdavana još 2018. godine, no sada će ipak trebati postati trajna. Prvi

rok koji se spominjao je kraj ove godine, a sada je prolongiran na kraj 2025. godine. U svakom slučaju, iznajmljivači će u jednom trenutku morati riješiti probleme zbog kojih su dobili privremena, a ne trajna rješenja o kategorizaciji ili će morati cijeli proces prolaziti od početka, podliježući svim novim zakonskim propisima koja su ili će u međuvremenu biti donesena.

‘NEMA DEMONSTRACIJA, IZNAJMLJIVAČI

DJELUJU KAO SKUP JEDINKI’

“Ipak, nezadovoljstvo koje se javlja, nije u ovom smjeru u kojem se priča o, nazovimo to – pobuni“, govori Dubretić i pojašnjava kako vlasnici apartmana nisu kalendare zatvorili demonstrativno, barem ne na krajnjem jugu Hrvatske, što dokazuje i najveći problem iznajmljivača, a to jest nedostatak organiziranog djelovanja.

„Oni su skupina jedinki i ne postoji krovno tijelo koje će donositi odluke za sve iznajmljivače. Možda netko sebi i jest donio takvu, demonstrativnu odluku, ali nije to nešto što vidimo da se događa kao pravilo“, kazuje.

Oni koji su kalendare zatvorili to su, dakle, napravili zbog premišljanja oko formiranja nove cijene. Dubretić govori kako bi dio iznajmljivača, posebno onih koji komuniciraju o poreznim opterećenjima, cijene mogli dizati do 10 posto.

„RAD NA CRNO BI BIO KOPANJE RUPE SAMOM SEBI“

Što se rada na crno tiče, ne vidi to uopće kao opciju, s obzirom na to da se danas do gosta dolazi kroz glavne iznajmljivačke kanale, najčešće su to Booking i Airbnb, što odmah za sobom vuče i vrlo jednostavno identificiranje ilegalaca.

Piše Petra Srebrović foto Željko Tutnjević, privatni arhiv, Sime Zelic/ PIXSELL, Slavko Midzor/PIXSELL, Grgo Jelavic/PIXSELL

Ikein plavi ceker postao je zaštitni znak iznajmljivača i onih koji obilaze apartmane koje vode, nerijetko njih desetak

„Glavni kanali za poslovanje traže PDV ID broj, dakle OIB (op.a. PDV ID broj se sastoji od HR+OIB iznajmljivača i nužan je kako bi se moglo poslovati preko Bookinga ili Airbnba). Taj se broj zadužuje na poreznoj, pa bi rad na crno bio zapravo kopanje rupe samom sebi. Jedino ako netko neće raditi preko glavnih kanala, ali onda ne znam kako bi uopće došao do gostiju“, iskreno će Dubretić.

STUP HRVATSKOG TURIZMA - DOMAĆINI, SE VRAĆAJU!

Još jedna novost je uvođenje pojma domaćina. Naime, Vlada želi stvoriti jasniju razliku između obitelj-

skog smještaja i rentijerstva, pa tu dolazi novi pojam - domaćin.

Domaćin će biti osoba koja iznajmljuje dio svog životnog prostora, na adresi na kojoj živi. Takvi će domaćini biti tretirani drugačije od iznajmljivača, odnosno porezno blaže. Dakle, ako na adresi na kojoj živite, iznajmljujete dio svoje kuće turistima, bit ćete ‘domaćin’, a to je zapravo stup dubrovačkog, pa i hrvatskog turizma na kojemu je sve i krenulo.

Bili su to ljudi koji su svoje goste dočekivali s ključem u ruci, a ne u kutijama pored vrata, pripremali su plate dobrodošlice, s gostima se i družili, prenosili im dio kulture i gradske svakodnevice. Oni nisu imali čista-

Nino Dubretić iz

Direct bookera govori kako rad na crno ne vidi uopće kao opciju u iznajmljivanju, s obzirom da se danas do gosta dolazi kroz glavne iznajmljivačke kanale, najčešće su to Booking i Airbnb, što odmah sa sobom vuče i vrlo jednostavno identificiranje ilegalaca.

Ubuduće će se razlikovati domaćini od iznajmljivača. Oni koji budu iznajmljivali dio svoga doma bit će ‘domaćini’ i blaže porezno tretirani

Nino Dubretić, direktor Direct Bookera

Svi oni koji apartmane imaju u stambenim zgradama, neće moći biti definirani kao ‘domaćini’

Slavica Grkeš iz turističke agencije Dominium kaže kako zatvaranja kalendara za 2025. godinu nema u objektima kojima njena agencija upravlja. „Dapače, nikad više smještajnih jedinica nismo imali otvoreno preko zime“, govori Grkeš.

če niti osobe koje ‘vode’ apartmane i posao obavljaju umjesto njih. Sve se to u jednom trenutku polako izgubilo, kada je iznajmljivanje postalo unosan posao u koji ulažu oni koji imaju višak novca, a nerijetko su to i stranci, ali i kada su cijene kvadrata dosegle nevjerojatne visine zbog kojih su nekretnine postale nedostupne za život, pa ih i oni koji kupuju ‘za život’, moraju izdavati kako bi ih otplatili. Ipak, ako stan izdajete u zgradi, pa makar i u zgradi u kojoj živite, domaćin ne možete biti. Dubretić govori kako je uvijek bio za to da se napravi razlika između domaćeg čovjeka i onih koji dolaze sa strane i ulažu kapital u iznajmljivanje.

„DOMAĆE LJUDE TREBA RAZLIKOVATI

OD STRANACA I ONIH KOJI ULAŽU“

„Ovo sada ide u tom smjeru, samo je upitno treba li i domaćeg čovjeka definirati kao iznajmljivača, rentijera i nekoga tko treba imati visoke poreze, ako u stambenoj zgradi ima prvu smještajnu jedinicu. Mislim da su tu ipak zakinuti domaći ljudi koji imaju jedan ili dva apartmana u stambenoj zgradi“, govori Dubretić i predlaže kako bi se takvima ipak trebao dopustiti određeni ‘luft’ u smislu dopuštanja jednog

Slavica Grkeš, direktorica turističke agencije Dominium

do dva apartmana na prebivalištu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali ako je to van županije, onda da već i prvi apartman podliježe porezima, odnosno statusu iznajmljivača, a ne domaćina.

„Oni koji ovdje žive, rade i troše, koji kroz plaće doprinose lokalnoj zajednici, trebali bi imati povoljniji uvjet, od onih koji to nisu“, zaključuje Dubretić uz opasku kako će naredna godina biti bitna za odraditi, a onda će se donositi zaključci.

GRKEŠ: NEMA ZATVARANJA, DAPAČE, NIKAD VIŠE OTVORENIH OBJEKATA!

Slavica Grkeš iz turističke agencije Dominium kaže kako zatvaranja kalendara za 2025. godinu nema u objektima kojima njena agencija upravlja.

„Dapače, nikad više smještajnih jedinica nismo imali otvoreno preko zime“, govori Grkeš, a njena izjava govori u prilog tome da su iznajmljivači osjetili potencijal ovogodišnje zimske sezone, koja će u brojevima zasigurno biti skromna, ali značajno bolja od dosadašnjih s obzirom na međunarodne letove kojih je nikad više.

I ona potvrđuje kako će rasta cijena biti, što je bilo za očekivati zbog najava novih poreznih opterećenja. „Za sada je došlo do blage korekcije cijena, prema više naravno, ali konstantno pratimo tržište i koristimo smart pricing programe koji analiziraju sve promjene, konkurenciju, brzinu ulaska rezervacija i ostalo, tako da će se cijene mijenjati još dosta puta“, izjavila je. Iznajmljivači ne rade na crno, ali čišćenje i primanje gostiju je druga priča

Pojam domaćina, kaže, ne bi komentirala jer još nije vidjela porezne stope “nedomaćina”.

„To se svakako odnosi na paušaliste, a ne na nas rentijere koji već plaćamo PDV od 13 posto, boravišnu pristojbu, ne paušalno nego po osobi, po noćenju, porez na dobit od 18 posto, turističke članarine na postotak od ukupnog prometa firme, a ne fiksno po krevetu i tako dalje“, nabraja.

Što se tiče rada na crno, slaže se s Dubretićem i govori kako niti njoj nitko nije najavio takve muljaže.

„Mislim da toga općenito ima najmanje kod iznajmljivača i da skoro svi koji iznajmljuju u Dubrovniku imaju dozvole, mada smo svi svjesni kako se popratne aktivnosti poput čišćenja, primanja gostiju, vođenja bookinga, još uvijek velikim dijelom odvijaju na crno“, zaključila je Slavica Grkeš, direktorica turističke agencije Dominium Travel.

Iznajmljujete li dio svog životnog prostora, na svojoj adresi, zakon će vas tretirati kao ‘domaćina’ i porezno ćete bolje proći

PONEDJELJAK, 25.11. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK, 26.11. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema

sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA, 27.11. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

ČETVRTAK, 28.11. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

PETAK, 29.11. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 30.11. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA, 1.12. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Delegacija Grada Dubrovnika u Koloni sjećanja u gradu prijatelju Vukovaru

Izaslanstvo Grada Dubrovnika - pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković i pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija sudjelovale su u Vukovaru, gradu prijatelju i mjestu posebnog domovinskog pijeteta, u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Delegacija Grada Dubrovnika sudjelo -

vala je u tradicionalnom Križnom putu, 5,5 kilometara dugoj Koloni sjećanja vukovarskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Uoči Dana sjećanja, u nedjelju navečer, predstavnice Grada Dubrovnika sudjelovale su uz predstavnike grada prijatelja, predvođene gradonačelnikom Ivanom Penavom, ali i brojne Vukovarce u komemorativnom programu paljenja svijeća i molitvi za žrtve Domovinskog rata u dvorištu nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“.

PARTICIPATIVNO

BUDŽETIRANJE U Suđurđu prošireno parkiralište i uređeno 12 novih mjesta

Grad Dubrovnik provodi niz projekata koje su građani izglasali za 2024. u sklopu Participativnog budžetiranja. Tako je u Suđurđu uređeno, asfaltirano i ocrtano novih 12 parking mjesta.

Radovima koje je izvela tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o. obuhvaćeno je proširenje postojećeg parkirališta u Suđurđu na način da je osigurano obostrano okomito parkiranje. Uz dodatnih 12 parkirališnih mjesta omogućen je sigurniji i uređeniji promet naseljem.

Podsjetimo, Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su prošle  godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru. Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA , nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.

VRIJEDNA DONACIJA ZA DOM MASLINA Dodijeljene zahvalnice za Dubrovačku trpezu

Gradonačelnik Mato Franković dodijelio je u utorak u hotelu Rixos Premium Dubrovnik zahvalnice sudionicima humanitarnog gastronomskog događanja, 15. Dubrovačke trpeze, na kojoj je prikupljeno 15.838,39 eura, a sav prihod namijenjen je Centru za pružanje usluga u zajednici Maslina (Dom Maslina).

Gradonačelnik Franković zahvalio je svim sudionicima na sudjelovanju i na tome što su doprinijeli jednom plemenitom cilju potičući sinergiju i zajedništvo. Najavio je i kako će Grad Dubrovnik na sjednici Gradskog vijeća dodijeliti Domu Maslina jedan veliki stambeni objekt površine 140 kvadratnih metara, u povijesnoj jezgri. Ravnatelj Centra za pružanje usluga

u zajednici Maslina, Božidar Šustić uputu je riječi zahvale na vrijednoj donaciji istaknuvši predanost uprave Doma, Grada Dubrovnika i čitave zajednice povećanju kvalitete življenja štićenika Doma.

Svečanoj dodijeli priznanja nazočile su zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović, pročelnica za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Matilda Krile Prkoča te pročelnica za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.

Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-ne -

retvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.

Zahvalnice su dobili:

Vinari: Miljas Vina, PZ Putnikovići, Bakus WINE & BAR , Obrt Miho Šundrica Pelješac, PZ KUNA 1898, Vinarija Madirazza i Vina Skaramuča; Crvik Vina; Dubrovački Podrumi

Ugostitelji : Restoran Barba; Pizzeria Baracuda; Restoran Nautika, Dubravka, Panorama i Arsenal; Konoba Veranda; Bistro Tavulin; Pizzeria Castro; OPG Musladin; Kavana Lazareti; GREEN CAPTAIN ŠIPAN ISLAND TREASURES ; Cele Gourmet & Lounge; Rudjer Restoran i Bar; Pupo – Bistro 49 – Pupica; Restoran Poklisar; Restoran Proto; Restoran Kopun; Akademis – Studentski dom; Restoran Posat; Župska Baština; Dubrovnik Med; TAVERNA MAMA’S POT ; Restoran Kamenice; Restoran Azur

Hoteli : Grand Hotel Park; Jadranski luksuzni hoteli; Hotel Lapad; Rixos Premium Dubrovnik; Hotel Lero; Hoteli Dubrovačka rivijera; Dubrovački vrtovi sunca; Hoteli Maestral; Valamar Argosy Hotel; Hotel Kazbek

Posebne zahvale uručene su obitelji Hajdari i slastičarni Dubrovnik, dubrovačkim pekarama Rusica, Glavini i Klas, Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, čiji su nastavnici i učenici omogućili besprijekornu organizaciju te Čistoći Dubrovnik, Dubrovačkim vatrogascima i Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj.

LABORATORIJ ZAVODA ZA MEDITERANSKE KULTURE SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Iz laboratorija stižu fantastične vijesti: Bit će dobrog maslinovog ulja, sezona je bila izvrsna!

Ovu godinu obilježila je ljetna suša, ali je onda ipak stigla kiša i podigla količine. Stručnjaci tvrde, u našoj županiji bit će značajno više maslinova ulja nego prošlih godina, a svi dosad analizirani uzorci pokazali su osobine ekstra djevičanskih

Sezona je branja maslina, a ono što mnoge zanima je kakav je bio urod i koliko će biti ulja, kao i kakva će biti njegova kvaliteta. Upravo to bio je povod za razgovor s dipl. ing. agronomije Sandom Desnicom, rukovoditeljicom Laboratorija Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku.

- Proizvođači su zadovoljni dobrom maslinarskom godinom, ali su zbog sušne godine, očekivano, randmani niži. A onda je pala blagoslovljena kiša i podigla količine, ali se ulje nije stiglo u istom omjeru prikupiti. No, ni randmani nisu izrazito loši. Dapače, kreću se, kako nam govore naši korisnici, od 10 do 16 posto. Nemamo kompletni pregled maslinarske proizvodnje u županiji jer smo laboratorij u kojeg proizvođači donose svoje ulje na kontrolu kvalitete. Pritom najčešće analiziraju dva osnovna pokazatelja kvalitete ulja, slobodne masne kiseline i peroksidni broj. Oni s značajnijim količinama ulja, a ove godine ih je mnogo, žele kompletnu analizu ulja iz koje se može iskazati kategorija kvalitete. Ta analiza uključuje određivanje slobodnih masnih kiselina, peroksidnog broja, K-brojeva i senzorsku analizu koja zapravo znači da će se okupiti panel, obično od osam ljudi, koji će objektivno kušati ulje, ocijeniti mu vrline i eventualne mane – ističe Sanda Desnica.

RANDMAN JE SAMO BROJ

Posebno je veseli što su sva ulja koja

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

su analizirana na panelu u laboratoriju bila u kategoriji ekstra djevičanskog. - Ne samo da ni jednom uzorku nismo našli neku manu, nego smo prepoznali lijepu voćnost, izraženu gorkost i pikantnost. Da, analizirali smo više od stotinu uzoraka i veliki dio njih prošao je cijeli proces određivanja kategorije kvalitete – kaže Desnica.

Laboratorij je utemeljen 1947. godine za ispitivanje eteričnih ulja lavande, ali se od 1969. rade i analize tla, vina i maslinova ulja, kao i voćne pulpe.

Danas su to temeljne aktivnosti ovog laboratorija za fizikalno-kemijska ispitivanja Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku koji je od 2011. akreditiran za ispitivanje vina i maslinova ulja po normi HRN EC ISO/ IEC 17025 koja propisuje zahtjeve osposobljenosti ispitnih i umjetnih laboratorija.

Od 2016. tu se, po ovlaštenju nadležnog Ministarstva, obavljaju i stručni poslovi fizikalno-kemijske analize, a rezultati se redovito provjer-

Iva Mračić Raič određuje senzorska svojstva u uzorcima maslinova ulja

avaju sudjelovanjem na međunarodnom usporednom ispitivanju vina i ulja. Uz rukovoditeljicu, u laboratoriju rade još laborant  Ivana Regio, magistra prehrambenog inženjerstva  Iva

Laboratorij je utemeljen 1947.

Mračić Raič i magistra nutricionizma Romana Popović

U javnosti je poprilično aktualna priča o randmanima ove sezone, a sugovornica stručno pojašnjava što to točno znači.

- Govoriti o randmanu znači ne govoriti puno o maslinarskoj godini jer randman je samo broj koji pokazuje postotak ulja u maslini, ali ne i koliko se po stablu dobilo čistog ulja. To je aproksimativni podatak i žao mi je što se ljudi toliko oko toga trude. Uobičajen randman je koji postotak više nego ove godine, što ne znači ništa posebno jer je ova godina bila izuzetno dobra, bile su velike količine ploda i imat ćemo u našoj županiji značajno više maslinova ulja nego prošlih godina – tvrdi Desnica.

No, za podatke o količinama proizvedenog ulja ne treba pitati laboratorij nego Agenciju za plaćanje u poljoprivredi.

- Proizvođači donose ulje na analizu jer ih zanima kvaliteta njihova ulja. Kuriozitet je da su svi kušani uzorci pokazali osobine ekstra djevičanskog ulja. To raduje, a istodobno je pokazatelj da se ozbiljno radi i ulaže u maslinarstvo, ali su dosad analizirani uzorci iz rane

Laborantica Ivana Regio analizira slobodne masne kiseline u maslinovu ulju

berbe. A što berba dalje odmiče, za očekivati je snižavanje kvalitete ulja.

ZANEMARIVI LET

Rukovoditeljica laboratorija demantira i neke tvrdnje laika, primjerice onu kako možda nešto više sunca daje i veću kvalitetu, zbog čega bi se boljom smatrala kasnija berba. -Ne! Što više vrijeme protječe od optimalnog termina berbe, to je izraženije djelovanje atmosferilija, mikroorganizama i ostalih nepovoljnih utjecaja na sami plod. Ali, plod treba prikupiti i preraditi ulje u optimalnom vremenu, čim prije nakon berbe i ne dozvoliti procese koji utječu na kvarenje kvalitete. Ove je godine zbog visokih temperatura i male vlage bio zanemariv let najvećeg neprijatelja kvalitete ulja i maslinova muha je bila “onemogućena“ u svom djelovanju na plod! To je razlog visoke kvalitete ovogodišnjih ulja. Inače, Stručna služba Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prati kretanje muhe, dojavljuje intenzitet proizvođačima te kada i s čim tretirati masline kako bi se spriječila devastacija ploda masline – pojašnjava.

Ono što je u javnosti također česta tema su i maslinova ulja u trgovinama. Mnogi se pitaju kakva je zaista njihova kvaliteta i jesu li ona uistinu ‘’ekstra djevičanska’’, a kao što to piše na baš svim etiketama.

-To biste pitanje trebali uputiti na dru-

gu adresu jer smo mi, naglašavam to, laboratorij koji poljoprivrednicima, OPG-ovcima naše županije nudi pomoć i uslugu u analitici ulja. Analiza ostalih ulja je područje Tržišne inspekcije. Ima mnogo istraživanja o tome, ali to nije segment našeg djelovanja i prepustila bih ga Sanitarnoj inspekciji. Kao građanin imam stav o tim proizvodima, ali kao rukovoditeljica ovog laboratorija mogu govoriti isključivo o našem radu – odgovara Desnica. Kako se može doznati od stručnjaka, maslinari ulje donose na analizu ponekad iz čiste znatiželje.

-Naravno, ne ispitujemo porijeklo uzoraka koje naši korisnici donose već ih objektivno ocjenjujemo! Jedina adresa za koju to pitanje ima smisla je Tržišna inspekcija i njima se treba obratiti. Ta je tema izrazito pod reflektorom javnosti, ali mislim da mi konzumiramo proizvode koji su više-manje kontrolirani, ali nema smisla pričati o maslinovim uljima u trgovačkim centrima kad imamo sreće što smo u izvrsnoj maslinarskoj godini. Ostanimo pri radosti imanja savršenih maslinovih ulja iz naše županije, a te kontrole prepustimo inspekcijama. Sve analize radimo prema ovlaštenim metodama, a osobno sam zadovoljna i ovogodišnjom vinarskom godinom. Analizom tla možemo ustanoviti njegov potencijal, ukazati na manjkavosti iz čega se može doznati kako na pravilan način pripremiti tlo za sadnju

‘’Plod treba prikupiti i preraditi ulje u optimalnom vremenu, čim prije nakon berbe i ne dozvoliti procese koji utječu na kvarenje kvalitete. Ove je godine zbog visokih temperatura i male vlage bio zanemariv let najvećeg neprijatelja kvalitete ulja i maslinova muha je bila “onemogućena“ u svom djelovanju na plod! To je razlog visoke kvalitete ovogodišnjih ulja.’’

i kako pravilno održavati plodnost tla kako ne bi u krivim količinama koristili pogrešna gnojiva. Što se analitike vina tiče, proizvođači kontroliraju i prate procese koji se događaju u vinu i pravovremeno interveniraju koristeći potrebne tehnološke postupke kako bi se postigla maksimalna kvaliteta vina – pojašnjava Desnica. Pučki se može zaključiti, u ovom laboratoriju daju dijagnozu nakon koje je lakše odrediti terapiju.

- Otprilike! – zaključuje rukovoditeljica Laboratorija iz kojega ove godine stižu one najljepše vijesti koje svi očekuju. Ulja će biti dovoljno i bit će kvalitetno i baš onako kako svi očekuju i vole. Trud vrijednih ljudi se isplatio.

IZGUBLJENI SPOR NA TRGOVAČKOM SUDU

PERIPETIJE OKO MOSTA NA

OMBLI Grad tužio izvođače

i

nadzor zbog propusta u prethodnoj sanaciji, Sud presudio u korist tvrtki

Radovi koji su bili izvedeni 2018. godine vrlo brzo su se pokazali kao manjkavi, a suđenje je pokazalo kako Glavni projekt nije zatražen te su radovi izvođeni samo prema Glavnom pregledu

Prvostupanjskom presudom dubrovačkog Trgovačkog suda, Grad Dubrovnik je izgubio parnicu koju je pokrenuo protiv tvrtke Tehnogradnja d.o.o. kao izvođača te Instituta građevinarstva Hrvatske kao tvrtke-nadzora radova sanacije mosta preko Omble u Komolcu koji su izvedeni 2018. godine. Naime, Trgovački sud je odbio zahtjev gradske uprave koja je od tvrtki tražila da solidarno isplate troškove tadašnjih radova u visini od 46.371 eura sa zateznim kamatama zbog, po njihovom mišljenju, manjkavo odrađenih radova. Također, sud je odbio i zahtjev da IGH, sa zateznim kamatama od 2018. godine, tužitelju dodatno isplati još 6.172 eura.

MANJKAVI RADOVI

Sud je u dokaznom postupku utvrdio kako su Tehnogradnja i IGH obavili poslove koji su od njih naručeni od Grada, u sklopu radova redovitog održavanja nerazvrstanih cesta. No, predmet narudžbe radova bilo je skidanje postojećeg i postavljanje novog asfalta s ugradnjom tzv. Thorma Joint prijelaznih naprava. Međutim, u dokaznom se postupku utvrdilo da su ti radovi obavljeni temeljem Glavnog pregleda mosta s prijedlogom sanacije oštećenja nastalih tijekom zime 2017. godine, ali se pokazalo da je trebalo izraditi kompletni Glavni projekt sanacije, a ne radove izvodi-

ti prema Glavnom pregledu, a što je dostavljeno izvođaču.

Odlučujuće za izrečenu presudu bilo je vještačenje stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo dipl. inž. Zvonimira Franića iz tvrtke Domino nekretnine d.o.o. koji je ustvrdio da gradska uprava nije ispunila zakonsku obvezu investitora radova da, prije narudžbe radova sanacije oštećenja na mostu, naruči izradu glavnog i izvedbenog projekta s istražnim radovima, što bi jasno definiralo što sve treba sanirati. Franićev je stav kako je započeti radove temeljem Glavnog pregleda mosta (iz siječnja 2017.) bilo neozbiljno jer to nije glavni projekt sanacije mosta te kako je ugradnju tzv. Thorma Jointa iznad stupova mosta nemoguće ispravno izvesti ugradnjom na pogrešnoj poziciji. Predstavnici gradske uprave na sudu nisu uspjeli dokazati kako su izvedeni radovi obavljeni neuspješno, manjkavo i suprotno pravilima struke, unatoč tome što su se odmah nakon tih radova pojavili problemi na mostu. Naveli su kako je most, prema projektu IGH saniran 2009. godine i da su “opravdano očekivali kako će se Glavnim pregledom mosta otkloniti nedostaci i sanirati most“ te da iz građevinskih dnevnika proizlazi kako je korištena drugačija mješavina asfalta od one predviđene, ali na to nitko nije reagirao kao ni na činjenicu da

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

je u betonskom sloju pronađen stiropor. U dokaznom su postupku kao svjedoci saslušani tadašnji zaposlenici Tehnogradnje Antun Soče, Petar Rogić i Mirko Prce, savjetnik u gradskom Odjelu za promet Marko Smokvina, a iz IGH inženjeri Vedran Kosović i Neno Dadić.

BILI SU NUŽNI ISTRAŽNI RADOVI

Sud je u cijelosti prihvatio stručni stav Franića koji je obrazložio kako je most izgrađen u kombinaciji čelika i armiranog betona te kako svaka konstrukcija ima određeni stupanj elastičnosti, što ovisi o tipu konstrukcije i očekivanog opterećenja. Dilatacijska reška (fuga) na tom je mostu, očito, bila postavljena na pogrešnom mjestu. Da su se prije sanacije, temeljem istražnih radova, napravili glavni i izvedbeni projekt sanacije, proračunom bi se točno odredila pozicija te dilatacije koja više ne bi pucala. To se nije moglo odrediti samo pregledom, nego su bili nužni spomenuti istražni radovi. Stav vještaka je glasio: problem na mostu su konstruktivni pomaci, ali je naručena sanacija asfalta, a ne konstrukcije. Stoga sanacija nije urađena prema pravilima struke jer je naručen popravak asfaltnog zastora.

Zbog svega, sud je zaključio kako su Tehnogradnja i IGH obavili naručene radove, dok nadležni iz gradske uprave nisu na prvostupanjskom sudu uspjeli dokazati da su napravili zakonom propisani glavni projekt sanacije, nego su napravili samo glavni pregled. Naručeni su radovi u cijelosti valjano obavljeni i prema računima naplaćeni, a sud nije utvrdio štetne radnje. Na ovu presudu Grad Dubrovnik ima pravo žalbe.

OVE

GODINE MOST SANIRAN

Sanaciju Mosta Ombla vrijednu 494.302,50 eura ove je godine provela tvrtka Mar d.o.o. uz stručni nadzor tvrtke Graf d.o.o,, a prema projektu Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

Kako su naveli tom prilikom iz gradske uprave, radovi su uključivali skidanje cijele gornje konstrukcije mosta do nosive betonske ploče, izradu nove spregnute betonske ploče, visokotlačno pranje, postavljanje hidroizolacije, asfaltiranje mosta u dva sloja, iscrtavanje, zamjenu stare pješačke ograde novom i sanaciju pješačkih površina. Nakon navedenih obavljenih radova na gornjoj konstrukciji, uslijedila je i sanacija donjeg dijela mosta te postavljanje rasvjete.

Srušen stari ‘Adriatic’, na njegovo mjesto dolazi elegantni hotel

Hotelska grupacija Maestral prije dvije godine je najavila da će hotel sa sadašnje dvije zvjezdice pretvoriti u elegantan hotel kategorije četiri zvjezdice,  istovjetnog kapaciteta od 140 luksuznih smještajnih jedinica s prekrasnim pogledom na more i grebene ili na park šumu Petka

U utorak je krenulo rušenje hotela Adriatic, nakon što su krajem prošlog tjedna odrađeni svi pripremni radovi. Staro zdanje koje je imalo dvije zvjezdice je srušeno, a odmah su krenuli i pripremni radovi za gradnju novog, elegantnog hotela s četiri zvjezdice, kakav više priliči turističkoj destinaciji kakva je Dubrovnik.

Naime, hotelska grupacija Maestral prije dvije godine je najavila da će hotel sa sadašnje dvije zvjezdice pretvoriti u elegantan hotel kategorije četiri zvjezdice,  istovjetnog kapaciteta od 140 luksuznih smještajnih jedinica s prekrasnim pogledom na more i grebene ili na park šumu Petka s autohtonom me -

foto Goran Mratinović
Rušenje hotela Adriatic

Atrakcija novog

hotela Adriatic bit će spektakularan ‘infinity’ krovni bazen sa sunčalištem i sadržajima te  ekskluzivni ‘rooftop’ bar s posebnom gourme ponudom

diteranskom vegetacijom.  Osim toga, na pet etaža, visine do 21,99 m, planira se i moderan restoran s prostranom taracom i s vrhunskim ‘gourme’ doživljajem, ‘shopping’ promenada, plaža i brojni popratni sadržaji. Hotel će imati i vlastitu garažu.

Atrakcija novog hotela Adriatic bit će spektakularan ‘infinity’ krovni bazen sa sunčalištem i sadržajima te  ekskluzivni ‘rooftop’ bar s posebnom gourme ponudom s kojeg će se pružati veličanstven pogled na jadransko plavetnilo i elafitsko otočje.

Ovako će izgledati novi hotel Adriatic

Potpuno je suluda činjenica da je američki predsjednik posjetio rodnu kuću Tita u Kumrovcu

Nitko, ama baš nitko nije mogao ni zamisliti da će sedmo od petnaestero djece Franja i Marije za nekoliko desetljeća postati jedna od najpoznatijih političkih figura planeta Zemlje i da će ovu njegovu rodnu kuću u kojoj trenutno boravim posjetiti ni manje, ni više, nego američki predsjednik

Nedavno me put nanio u Kumrovec, rodno selo Josipa Broza Tita. Kad sam već tu, što ne bih posjetio njegovu obiteljsku kuću. Ona se nalazi u sklopu etno sela koje je još davnih dana uređeno kao muzej na otvorenom gdje posjetitelj može više doznati kako su ljudi živjeli u tom kraju prije 150 godina.

Pred kućom Broz šepuri se kip Tita u uniformi koji je izradio Antun Augustinčić 1946. godine. Kuća nije velika. Ulazi se u hodnik, potom ravno dalje u kuhinju, a s desne i lijeve strane su po dvije prostorije. Kuću je 1860. godine sagradio Martin Broz, Titov djed. U lijevoj strani kuće živio je on, a desni je dao svome sinu Franju, Titovom tati. Franjo Broz posjedovao je osam jutara zemlje (oko 45 tisuća kvadrata), dok je njegova žena Marija, Titova majka, imala čak 30 (170 tisuća kvadrata). Ona je inače porijeklom Slovenka, a djevojačko prezime joj je bilo Javeršek. Šetajući rodnom kućom Josipa Broza Tita poviše glave mi je neprekidno bujao upitnik. Sjećao sam se da sam prije nekoliko godina, kada sam pisao tekst o maršalu, uočio podatak da su Franjo i Marija imali čak petnaestero djece. Pa gdje li su, pobogu, svi stali u ovoj minijaturnoj kući? Srećom po obitelj Broz i malog Tita, kasnije ću pročitati, čak osmero njegovih braće i sestara umrlo je prije nego li su progovorili, dvoje na samom porođaju, a ostali do druge godine života. Hajde, sad mi je malo jasnije kako su se uspjeli natrpati u dvije majušne prostorije, iako mi je i dalje misterij gdje su svi spavali. Vjerojatno na podu,

ali to komforni mozak homo sapiensa 21. stoljeća teško može pojmiti.

TEŠKO DJETINJSTVO

Tito je bio sedmo od petnaestero djece i sama činjenica da je prije prohodao nego umro bila je ogroman uspjeh. No to što je ostao živ, uopće nije bio razlog za slavlje. Bila su to teška vremena, čim prohodaš, umjesto u vrtić, odmah krećeš na posao. Naime, tata Franjo znao je malog Josipa slati da prosi novac od susjeda, a ovaj mu to nikad nije oprostio. Odnos tate i sina, prema zapisima novinara Louisa Adamiča koji su nasta-

Šetajući rodnom kućom Josipa Broza Tita poviše glave mi je neprekidno bujao upitnik. Sjećao sam se da sam prije nekoliko godina, kada sam pisao tekst o maršalu, uočio podatak da su Franjo i Marija imali čak petnaestero djece. Pa gdje li su, pobogu, svi stali u ovoj minijaturnoj kući?

Piše Maro Marušić
Tito s kubanskim liderom Fidelom Castrom

Da su tada postojale kladionice ovako bi postavile koeficijente na Titov život. Smrt na porođaju (1,30), smrt prije druge godine života (1,40), završetak škole (1,60), život u teškom siromaštvu (1,70), pogibija u ratu (1,80), dolazak američkog predsjednika u rodnu kuću (1000000000 000000000000)

li temeljem intervjua vođenog mrvicu prije Titovog razlaza sa Staljinom, bio je složen, uglavnom loš. Josip nikad nije oprostio ocu Franju što je sav teret obitelji stavio na pleća majke. Zanimljivo, uopće nije znao točan datum smrti njegovog oca, niti je kasnije prisustvovao ekshumaciji i premještanju posmrtnih ostataka. Franjo Broz, koji je umro 1936., bio je sahranjen u zajedničku grobnicu za siromahe na zagrebačkom Mirogoju, a tek 1957. godine posmrtni ostaci su mu prebačeni u Kupinec gdje mu je bila sahranjena supruga Marija koja je od upale pluća umrla 1918. Tito nije osobno došao nego je samo poslao izaslanika s vijencem.

Tek što je prohodao i progovorio, Titovi roditelji ga sa samo tri godine šalju djedu u Sloveniju. Jedni povijesni izvori govore kako su to učinili zbog nedostatka hrane, dok drugi kažu kako ga je majka favorizirala, pa ga je poslala gdje su bolji uvjeti života. U Sloveniji će ostati sve do osnovne škole. Iako je kod djeda u Sloveniji morao čuvati stoku, imao je i dosta slobodnog vremena, pa se toga vremena kasnije prisjećao kao sretnog djetinjstva.

Potom se vraća kući, gdje kreće u edukacijski sustav. Ima problema s hrvatskim jezikom, pa pa-

da prvi razred. No u Kumrovcu uspijeva završiti četiri razreda, većinom s trojkama i četvorkama, a paralelno vodi krave na ispašu, okopava kukuruz i sudjeluje u ostalim poljoprivrednim radovima osim kada je bolestan. Poput zlih nacista, malog Tita stalno napadaju teške boleštine. U prvom osnovne vodio je bitku sa šarlahom, a u drugom s difterijom. Naravno, sve je pobijedio.

KOEFICIJENTI KLADIONICA

Tito nije bio previše zainteresiran za školu, ali volio je čitati knjige. Susjedi su ga često viđali s knjigom ispod ruke, a roditelji mu takve aktivnosti nisu odobravali. Smatrali su da je pored stoke i poljoprivrede, čitanje čisto gubljenje vremena. Tito, složit će se kasnije povjesničari, nije bio neki intelektualac, ali je bio načitan puno više od ondašnjeg prosjeka. Uglavnom, njegovo djetinjstvo bilo je tipično za dijete tadašnjih zagorskih seljaka, iako je povremeno pokazivao inteligenciju, karizmu i liderske sposobnosti. No, nitko, ama baš nitko nije mogao ni zamisliti da će sedmo od petnaestero djece Franja i Marije za nekoliko desetljeća postati jedna od najpoznatijih političkih figura planeta Zemlje i da će ovu njegovu rodnu kuću u kojoj trenutno boravim posjetiti

Ulaz u rodnu kuću druga Tita u Kumrovcu

ni manje, ni više, nego američki predsjednik. Da su tada postojale kladionice ovako bi postavile koeficijente na Titov život. Smrt na porođaju (1,30), smrt prije druge godine života (1,40), završetak škole (1,60), život u teškom siromaštvu (1,70), pogibija u ratu (1,80), dolazak američkog predsjednika u rodnu kuću (1000000000000000000000). Tito ne bi bio Tito da nije srušio sve kladioničarske postavke. Američki predsjednik Richard Nixon posjetio je Kumrovec 1970. godine, a Tito u pratnji svoje pete supruge Jovanke pokazivao mu je gdje je sadio kukuruz, vodio krave na ispašu i prosio od susjeda. Odmah do te fotografije na zidu obiteljske kuće je i ona gdje doživotni jugoslavenski predsjednik pozira s Fidelom Castrom, smrtnim neprijateljem Richarda Nixona. Koji bi koeficijent kladionica bio da će gladni, bosonogi dječačić iz Kumrovca biti prijatelj s cijelim kapitalističkim i komunističkim svijetom?

PROMIJENIO VIŠE POSLOVA NEGO SUPRUGA

Vratimo se mi na djetinjstvo i mladost dječaka sa Sutle. Nakon završetka škole odlazi kao šegrt u radionicu Čeha Nikole Karasa u Sisku. Karas je Brozu ostao u dobrom sjećanju, jer je šegrte lijepo hranio, a nije ih ni tukao, ni tjerao da idu u crkvu. No jednom je popio šamarčinu. Tito je znao za bušilicom čitati knjige, pa je jednu potrgao, a Karas mu je opalio odgojnu. Nakon Siska, Broz odlazi u Zagreb, a prvu noć provodi na klupi u parku. Kao bravar i metalac radi u nekoliko radionica stalno mijenjajući poslove, jer je nezadovoljan plaćom. Možemo konstatirati da je Tito bio preteča današnjih modernih

knjizi utisaka većinom su pozitivni komentari, ali nađe se tu i tamo pokoji negativni

generacija. Od 1910. do 1914. promijenio je više poslova nego kasnije žena. Radio je u Zagrebu, Ljubljani, Trstu, Jince Čenkovu, pa naposljetku u Plzenu, u tvornici Škode, ali i tu je ostao kratko, pa ga evo sad u Munchenu, pa u Menheimu u tvornici Benz, pa Dusseldorf, onda ide u Beč, potom Bečko Novo Mesto. Svuda je radio svega nekoliko tjedana ili par mjeseci, a stigao se baviti i mačevanjem kao hobijem. Uskoro će krenuti Prvi svjetski rat, a Tito će kao vojnik Austro-ugarske ići na front u borbe sa Srbijom, čiji će svega nekoliko desetljeća kasnije postati doživotni predsjednik. Ostalo je povijest. Kakva biografija. Bolje se roditi bez one stvari u maloj kući u Kumrovcu kao sedmo od petnaestero gladne djece, nego bez sreće, a sreća je u Titovom životu bila oduvijek i zauvijek. Čak je i Hugh Hefner smiješan prema njegovom životu. Mali Josip Broz nije imao ama baš nikakvu perspektivu, trebao je odmah umrijeti ili u najboljem slučaju provesti život kao gladan i siromašan, a on je postao doživotni vođa zemlje, prijatelj sa svim predsjednicima, premijerima, kraljevima. Jučer su njegovu kuću u Kumrovcu pohodili šarlah i difterija, danas američki predsjednik. Ima već 44 godine da je umro, a još uvijek njegovu rodnu kuću pohode horde ljudi iz svih krajeva Jugoslavije i ostavljaju mu ljubavne poruke. Prošle godine etno selo u Kumrovcu s Titovom rodnom kućom posjetilo je 100 tisuća ljudi, a brojke iz godine u godinu samo rastu. Sreća Tita ne napušta ni gotovo pola stoljeća nakon njegove smrti. Za razliku od njegovo osmero braće i sestara koji nisu doživjeli ni drugu godinu. Što ti je život, govorim sebi u bradu dok izlazim iz Titove minijaturne kuće u Kumrovcu gdje je živjela hrpetina ljudi bez ikakve perspektive da dočeka punoljetnost, a kamoli američkog predsjednika.

Tito ne bi bio Tito da nije srušio sve kladioničarske postavke. Američki predsjednik Richard Nixon posjetio je Kumrovec 1970. godine, a Tito u pratnji svoje pete supruge Jovanke pokazivao mu je gdje je sadio kukuruz, vodio krave na ispašu i prosio od susjeda. Odmah do te fotografije na zidu obiteljske kuće je i ona gdje doživotni jugoslavenski predsjednik pozira s Fidelom Castrom, smrtnim neprijateljem Richarda Nixona. Koji bi koeficijent kladionica bio da će gladni, bosonogi dječačić iz Kumrovca biti prijatelj s cijelim kapitalističkim i komunističkim svijetom?

Američki predsjednik
Richard Nixon u Kumrovcu
U

Ulica Brijestova III

Bivši ministar prometa i veza u vladi tzv. SAO Krajine, a danas član Vučićeve Srpske napredne stranke i monter PVC stolarije u Pančevu, Grabundžija (68) pokrenuo je pravnu bitku kako bi ostvario pravo na mirovinu Hrvatskog sabora.

Ustavnom sudu Hrvatske, žalio se da je bio diskriminiran po nacionalnoj osnovi. Ustavni sud je presudio u njegovu korist, otvarajući time mogućnost da bivši član ‘odmetnutih’ saborskih zastupnika, koji je obnašao funkciju u paradržavnoj vlasti, sada ostvari pravo na hrvatsku saborsku mirovinu.

Naša javnost nije bila iznenađena. Većina građana je po nečemu diskriminirana pa tvrde da su u nas pravila za ostvarivanje saborske mirovine ionako pisana u korist većine ‘grabunđija’ ove zemlje. Zato ne vide problem da je i ovaj Grabundžija dobije. Manje je štete napravio Hrvatskoj ko ministar prometa neprijateljske paradržave od većine para-domoljuba. Koji su grabili, grabe i grabit će. Ipak se nadaju da će naše pravosuđe ovo razvlačit 20-tak godina ko i ostale sudske sporove. Ako se budu držali ustaljene prakse, ovaj ‘ministar’ se može nadat jedino penziji u - srpskim dinarima.

Malo da smire narod, a godinu dana nakon što je autom ubio čovjeka, našem bivšem ministru Banožiću samo su proceduralno potvrdili optužnicu. Suđenje nije ni krenulo, niti će idućih par godina. Dok mu ne nađu olakotne okolnosti, par puta će mu pred ročište iznenada pozlit, što će napismeno predvidjet dijagnoza korumpiranog doktora i tako ukrug. Neće taj ni sekunde provest u zatvoru, nego ćemo mu mi platit još nekakvu odštetu, ostavit ga na državnim jaslama, na radnom mjestu izvan fokusa javnosti, ali sa svim povlasticama, plaćom i ostalim. Pravosuđe je empatično prema političarima. Osim prema obitelji, čijega je oca i muža ubio. A naš gradonačelnik je u Velikoj vijećnici

potpiso ugovor za uređenje drvoreda u ulici kralja Tomislava (ex Bulevar). Iako svjestan da bi šeganje stoljetnih borova Lapađane moglo okrenut protiv njega, argumenti Tehnogradnje kako crnogorica nije za naše podneblje nego listopadni brijest, bili su uvjerljiviji. To što će središte Lapada bit zatrpano lišćem ništa ne smeta. Jer jesen je drugo proljeće, u kojem svaki list je cvijet, reko bi Albert Camus. Uvjeren je da će nakon nekoliko godina većina građana hvalit njegovo maštovito ulaganje pola milijuna eura iz gradskog proračuna. Pa će zaboravit kako su ignorantski tvrdili da oba hrvatska kralja Tomislava ionako nisu zaslužili tako važnu ulicu. I kako su predlagali da radni naslov za projekt pilanja borova motornim pilama tijekom idućih sedam mjeseci na Bulevaru bude Strava u ulici brijestova.

Gradonačelnik se ovih dana osvrnuo na šuškanja da će početak uvođenja Zone posebnog prometnog režima, planiran za 1. ožujka, bit odgođen. Pogustala ga je naučna teza Potrebice na sjednici Gradskog vijeća, da ne treba prešit, jer u velikoj žurbi čovjek može slomit - nogu.  Lom noge zvuči ko mudra metafora za mogući debakl uoči lokalnih izbora 2025. A kad izbori prođu, zna se, još jačom nogom će mudri i oprezni pobjednik koraknut na novi put od četiri godine. Na jednako efikasnu preventivnu mjeru odlučio se naš gradonačelnik i za dogodine pomaknuo obvezu rada zimi za ugostitelje, pa im je jedino za trećinu poskupio zakup javnog prostora. Čovjek bi poželio izbore svake godine!

Općina Čitluk u susjednoj državi uredila je kružni tok koji privlači pozornost svojim posebnim dizajnom, a služi za povećanje sigurnost svih sudionika u prometu u blizini osnovne škole. Zanimljivo je da su projektanti kružni tok zamislili u vidu ogromne šahovnice, i to okrugle geometrije, pa tako nikad nećemo znat je li prvo polje bijelo ili

crveno! Premda je opće poznato da najveći Hrvati ne žive u Hrvatskoj. Tamošnji Bošnjaci su nešto manje oduševljeni, navodeći zapuštene prilaze i okolicu kružnog toka, koje ni konjem ne možeš proć, a da jadna beštija ne slomi nogu. Ne slažu se baš ni s dizajnom. Prema njihovu ukusu, ako je već šahovnica u centru, trebalo je bar periferija bit označena - ljiljanima.

Za vrijeme korone, tisuće Zagrepčana je izlazilo na balkone, kako bi pljeskali svome spasitelju, ministru zdravlja, što je naciju uspješno nagovaro na cijepljenje protiv ubitačnog virusa. Ostalo je upamćeno kako je na svako pitanje novinara pristojno zahvaljivo: Hvala vam na tom pitanju. Tijekom uhićenja ministar je uvjerljivo tvrdio kako je - nevin. Zatvorske vlasti su ga zatvorile u samicu, svjesni da bi njegova nevinost mogla natjerat neke zatvorske grubijane da mu je - oduzmu. Inače, uhićenjem najmilijega ministra premijer je bio iznenađen, državni tužitelj uvrijeđen, a javnost sklona teoriji zavjere, prema kojoj se tu radi o spašavanju vojnika Vilija. Uhitio ga je DORH, po dojavi svoje krtice iz EPPO-a, a sve kako ga ne bi uhitili europski tužitelji i tako zaprijetili glavnim akterima. Uz to, za istu stvar ga ne može nitko dva puta sudit. Zapravo su izmislili cjepivo protiv virusa pohlepe i korupcije.

Dubrovnik Sea Sun Hotels otvara 110 novih radnih mjesta za hotel Sumratin

Dubrovnik Sea Sun Hotels, brzorastuća hotelska grupacija sa sjedištem u Dubrovniku, najavila je značajno proširenje svog tima otvaranjem 110 novih radnih mjesta, od čega će oko 50 pozicija biti na neodređeno, čime tvrtka potvrđuje svoju dugoročnu viziju rasta i posvećenost stvaranju stabilnih, kvalitetnih radnih mjesta za sadašnje i buduće djelatnike.

Osnovana 2011. godine, Dubrovnik Sea Sun Hotels sve više jača svoju prisutnost u sektoru ugostiteljstva. Grupacija je prepoznatljiva po izvanrednim lokacijama svojih hotela, kao i po eleganciji i vrhunskoj usluzi, a trenutno u svojoj ponudi ima dva ugledna hotela. Prvi među njima je Hotel Cavtat, omiljen među turistima koji traže miran odmor u blizini grada. Na otoku Koločep smješten je Kalamota Beach House, jedinstveno odredište za ljubitelje netaknute prirode, udaljen par koraka od mora. U drugom kvartalu 2025. portfelju tvrtke pridružit će se i Hotel Sumratin, smješten u srcu Uvale Lapad, što pred -

stavlja značajan korak u širenju grupacije.

U Dubrovnik Sea Sun Hotelsu naglašavaju da svaki hotel iz njihove kolekcije ima svoju jedinstvenu priču, no svi dijele zajedničku nit – spoj jedinstvenih lokacija i besprijekorne usluge, temeljenih na trajnim vrijednostima i visokim standardima.

Nova radna mjesta prvenstveno su usmjerena na Hotel Sumratin, koji će svojim dizajnom, vrhunskom lokacijom i uslugom dodatno obogatiti turističku ponudu Dubrovnika.

Otvorenih 110 radnih mjesta prilika je za širok spektar stručnjaka – od

operativnih pozicija, , do voditeljskih uloga u svim hotelskim odjelima. Ako ste u potrazi za novim profesionalnim izazovom i želite postati dio ovog mladog i dinamičnog tima usmjerenog na pruža-

nje autentičnih i posebnih iskustava gostima, prijave su već otvorene. Svi zainteresirani mogu saznati više i prijaviti se putem službene stranice grupacije na: www.dssh.hr/careers/

Dodijeljena priznanja Imperial mladim humanitarcima

Održana je četvrta po redu dodjela državnog priznanja “Imperial” na svečanosti u hotelu Hilton Imperial. Sudjelovala je i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.

„Vi, draga djeco, koja ste danas ovdje, svojim angažmanom u zajednici pokazujete da vaša generacija nije samo nasljednica prošlih vrijednosti, nego i nositelj nade za bolju Hrvatsku. Svaka vaša inicijativa, svaki korak koji poduzimate kako biste unaprijedili svoju školu, svoje naselje i širu zajednicu, snažno svjedoči o tome koliko je važno čuvanje humanosti, solidarnosti i zajedništva“, istaknula je zamjenica Tepšić uputivši čestitku dobitnicima priznanja, njihovim obiteljima, učiteljima i svima koji su ih podržavali na njihovom putu, kao i svima onima koji su bili nominirani.

Ujedno je istaknula da je Grad Dubrovnik osigurao financijska sredstva proračunom za 2025. godinu kako bi započeo izradu Spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu, koje će postavljanjem biti trajni podsjetnik na nevino stradalu djecu. I ove godine dodijeljena su priznanja mladima i djeci koji su se istaknuli svojim humani-

SAVRŠEN POKLON ZA BLAGDANE:

Čišćenje ili pomoć pri čišćenju i pripremi stana za blagdane

Želite obradovati i iznenaditi svoje stare roditelje, poslovne partnere, partneru pokloniti čišćenje auta ili partnerici čišćenje stana, tepiha ili namještaja? Čišćenje prostora, namještaja, tepiha, pranje deka, štep deka, krpatura... Nazovite nas i obradujte nekoga za blagdane! 099 826 9149

tarnim radom diljem Hrvatske. Ovogodišnji laureati su Lucija Mikinac iz Siska, Antonija Kuzmanović iz Rijeke, Ana Čovo iz Sinja kao i Karmen Nonveiller te Jakov Perčin, Hrvoje Vuletić i Orsat Kralj iz Dubrovnika. U dodjeli priznanja sudjelovali su i Nikša Kusalić ispred Ministarstva hrvatskih branitelja te predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić, koji su se okupljeni-

ma prigodno obratili.

Priznanje Imperial ustanovljeno je kao trajni spomen, „živi spomenik“ djeci stradaloj u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, u organizaciji Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije i u suradnji s Denisom Pavelom, dobitnikom državne nagrade za promicanje prava djeteta.

Australija donosi zakon kojim djeci ograničava pristup Facebooku

Društvene mreže treba u potpunosti zabraniti da kompleksaši ne objavljuju ovakve fotke iz teretane

Bez obzira što se svaki korisnik društvene mreže nakon samo kratkog boravka na njoj osjeća užasno, on se iznova i ponovno vraća na još jedan šut depresije. Klasični stockholmski sindrom

Postoji u fitnessu motivacijski izraz koji kaže da si samo jedno vježbanje udaljen od dobrog raspoloženja. Na društvenim mrežama ne postoji izraz koji kaže da si samo jedno kratko skrolanje udaljen od crnila, ali je zaista tako. Facebook, Instagram, TikTok i ostale društvene mreže rasadnik su najgore depresije i anksioznosti. Zašto je tako? Sama priroda društvenih mreža takva je da su totalno kaotične. Mozak homo sapiensa još uvijek nije evoluirao da uopće može obuhvatiti taj ogroman spektar informacija. Kao da se siva tvar moždane kore nalazi u vrtiću – jedni se smiju, drugi plaču, treći se igraju, četvrti su ozbiljni, a sve je to praćeno gomilom katastrofičnih vijesti i suludih reklama od kojih mozak hoće van da skoči. Ali opet, bez obzira na to što se svaki korisnik društvene mreže nakon samo kratkog boravka na njoj osjeća užasno, on se iznova i ponovno vraća na još jedan šut depresije. Klasični stockholmski sindrom.

Društvene mreže ponajviše služe pumpanju ega. Pogledajte moju naslovnu fotografiju ove kolumne koju čitate i zamislite da sam je objavio na Facebooku. Moj motiv objave na društvenoj mreži bio bi da mi kažete kako sam zgodan i da super izgledam. To će mi pomoći da preživim ovih nekoliko dana juga i da ne razmišljam o samoubojstvu. Dobar dio mojih prijatelja lajkat će mi fotografiju iz pristojnosti, neki će možda nešto i preko kurca prokomentirati, a u stvarnosti će im ići na piša zašto sam ju uopće objavio i što se preseravam.

FOTOGRAFIJA LAŽE TISUĆU RIJEČI

Ja opet objavljujući ovu fotografiju uopće neću biti svjestan tko je s druge strane ekrana i što u ovom trenutku prolazi. Recimo, moj neki Facebook po-

znanik upravo posjećuje umirućeg oca na palijativi. Dok čeka da ga puste u posjetu, vrijeme krati po Facebooku i dolazi do moje fotke. Kako se ta osoba može osjećati nego kao lik romana Emilea Zole? Zadnjih nekoliko godina brine se za nepokretnog oca, život mu je kaos, ne stigne ni jaje isprigati, a kamoli paziti na zdravu prehranu i vježbanje.

Pa onda ugleda mene kako se kurčim iz teretane i odmah ga zadesi depresija, jer tamo negdje postoje ljudi koji su sretni, kojima otac ne umire, koji imaju vremena za druženje s bugarskim čučnjevima i rumunjskim mrtvim dizanjem.

A prava istina koju društvene mreže vješto skrivaju je ta da je s druge strane ekrana osoba koja također nije sretna, kojoj je otac umro ili će uskoro umrijeti, koja je sve samo ne takva kakvom se prikazuje na fotografiji – fotografija laže tisuću riječi! – tamo je, ustvari, lik iz romana Alberta Camusa koji vapi za klikovima i lažnom slikom sebe. Ista je stvar kada se po društvenim mrežama objavljuju fotke s putovanja. Vidi nas, majke ti, kako mi, za razliku od vas imamo sretan život. Hešteg awesome, livin’ la vida loca, amazing, pičke materine. Nije svjestan korisnik društvene mreže da je s druge strane Facebook zida osoba koja ne uživa s obitelji na putovanju, nego frustrirani pater familias kojeg žena i djeca nerviraju sa sitnicama, i najradije bi s pivom u ruci i nogama na tabureu gledao Hajduka. Ta fotografija koju objavljuje služi mu da samog sebe sakrije od mizerije života, ona mu je lijek za ispraznost koju živi, jer će tih nekoliko klikova na trenutak proizvesti osjećaj da je sve u redu, iako nije ništa. Da ne govorimo o onim fotografijama jela i pića. Kakav stvarno moraš biti jado u svom vlastitom životu da na društvenoj mreži objavljuješ što jedeš.

Piše Maro Marušić

A prava istina koju društvene mreže vješto skrivaju je ta da je s druge strane ekrana osoba koja također nije sretna, kojoj je otac umro ili će uskoro umrijeti, koja je sve samo ne takva kakva se prikazuje na fotografiji – fotografija laže tisuću riječi! –tamo je, ustvari, lik iz romana Alberta Camusa koji vapi za klikovima i lažnom slikom sebe

Ista je stvar kada se po društvenim mrežama objavljuju fotke s putovanja. Vidi nas, majke ti, kako mi, za razliku od vas imamo sretan život. Hešteg awesome, livin’ la vida loca, amazing, pičke materine. Nije svjestan korisnik društvene mreže da je s druge strane Facebook zida osoba koja ne uživa s obitelji na putovanju, nego frustrirani pater familias kojeg žena i djeca nerviraju sa sitnicama, i najradije bi s pivom u ruci i nogama na tabureu gledao Hajduka

Da mi sad u kuću ulete vanzemaljci i pitaju me da im u najkraćim crtama opišem planet Zemlju, ja bih ih odveo na zid mog Facebook prijatelja i pokazao slike na kojima je okružen janjetinom, teletinom i pečenim patatama. Siguran sam da bi moji prikaši vanzemaljci isti tren odvrnuli motore (ili što već) letećeg tanjura i pobjegli u prostranstva svemira samo da ne moraju gledati neleteće tanjure po Facebooku.

INSTA(GRAMOVI)

Ne trebam vam dalje objašnjavati fejsbučke jade, znate i sami što vam rade nakon što odete tamo. Jedan klik ste udaljeni od depresije, jer tamo ama baš nikada nećete naći nešto što vas ispunja i inspirira. Zbog svega ovoga, Australija je prije neki dan objavila da će kao prva zemlja na svijetu uskoro donijeti zakon koji zabranjuje korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina. Svaka vam čast Klokani, neiskusna djeca su posebna osjetljiva na brutalu društvenih mreža, no ja smatram da Facebook i ostale treba apsolutno zabraniti. I to svima!

Već sad vidim mnoge od vas kako se kostriješe i misle da bi to bio atak na slobodno tržište i mišljenje, uostalom, društvene mreže pomažu mnogima u poslovanju. Donekle to jest istina, ali u globalu, Instragram je puno štetniji nego što donosi koristi. A ako nešto donosi puno više štete nego koristi, onda to treba zabraniti.

Imaju i neki drugi gramovi, a ne samo Instragramovi koji s jedne strane donose sreću i veselje, a s druge depresiju i mizeriju. Gram heroina ili gram kokaina kratkotrajno će proizvesti u korisnika sreću, veselje, mir, ali dugotrajno će mu donijeti jednake jade kao da gleda fotografije prijatelja s putovanja ili restorana. No heroinski i kokainski gramovi su zakonom zabranjeni dok instagramovi i dalje služe za instant depresiju. Tko je tu lud?

Zabranom društvenih mreža život bi nam se svima usporio, bili bismo mentalno zdraviji i posljedično sretniji. Najveći paradoks društvenih mreža je taj da su sve osim društvene. Baš zbog njih ljudi manje izlaze, manje se druže, jer misle da, ako su na Facebooku, onda znaju što se događa s njihovim prijateljima i poznanicima. Još jedan veliki paradoks. Ta slika je toliko lažna da lažnija ne može biti. Osoba kakva je na Facebooku je baš suprotna u realnosti. O mržnji koju mreže stvaraju dao bi se napisati poseban tekst. Ona je nusprodukt skrolanja i depresije koju izaziva. Zbog jedne rečenice koja očitava nečiji stav – primjerice o Donaldu Trumpu – osoba iz čista mira zamrzi neku drugu. Na putu joj se više ne javlja. Koje ludilo. Nadam se da će zemlje u (dalekoj) budućnosti slijediti primjer Australije i to ne samo po pitanju maloljetnika. Da se napokon riješimo budalaša koji po društvenim mrežama objavljuju ovakve kompleksaške slike s naslovnice ovog teksta.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

se srele

Tamara i Valerija - i za poziranje lijepe djevojke imaju dara
Ilaria, Danko i Marta - s veseljem se i toplina studenoga “hvata”
Laura, Đive i Mara - ljubav majke i kćeri traje od njihova rođenja ura
Smiljka i Ida - vesele se što su
Luce i Niko - prije zimovanja u Kaliforniji đir Stradunom, kroz Porat do Porporele je najtradicionalniji

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Valon, Erion, Getrit, Ivica i Bledi - završili su radove na tvrđavi svetog Ivana, pa su vrijedni meštri i skele uklonili

Daniela, Nikša i Borg - supruga i suprug rado u šetnju povedu i ljubimca dragog
Martina, Ana, Barbara i Rita - ništa ne ometa miran san bebice, s mamom je paze i njene prijateljice
Goran, Ivana i Sele - s krizmanom kumom rado opuštene trenutke dijele
Mara, Kate, Vito, Stijepo i Ivana - za svatove montura je po gustu odabrana

CALYPSO Prije rata je gotovo svakodnevno povezivao

Dubrovnik

i

grčke

luke, ponovno

nam se vratio krajem 90-ih

Dugo je trebalo da se ovaj brod ponovo vrati u grad

Kada je 28. travnja 1998. u grušku luku po prvi put uplovio putnički kruzer CALYPSO, malo tko je u njemu prepoznao dobrog nam starog znanca koji je u godinama pred Domovinski rat znao često puta posjetiti naš grad. Izgrađen je kao novogradnja broj 645 pod imenom CANGURO VERDE 1967. u brodogradilištu Ficantieri Castellammare di Stabia. Dug je bio 137 i širok 19,2 metara, imao je 5223 bruto tona, a dva FIAT dizel stroja ukupne snage 11900 KS omogućavali su mu preko dvije propele brzinu od 18,5 čvorova. Naručitelj je bio Traghetti Sardi iz Cagliarija s namjenom održavanja trajektne linije Genova - Barcelona - Cagliari - Porto Torres. Mogao je prevoziti 350 automobila i 760 putnika. Od 1974. je u floti brodara Linee Canguro za kojeg plovi između Genove i Porto Torresa.

PRVO UPLOVLJAVANJE U GRUŽ U grušku je luku uplovio 23. rujna 1977. gdje je bio na vezu između velikana ACHILLE LAURO i JACOPO TINTORETTO. Od 1981. mijenja zastavu te za saudijsku kompaniju Fayez pod novim imenom DURR povezuje Suez i Jeddah. Naravno, zbog lošeg održavanja je već sljedeće godine doživio havariju stroja te dva teža pomorska incidenta u Crvenom moru.

Ipak, uspio se tu nekako održati do 1989. kada ga je kupio grčki brodovlasnik Strintzis s namjenom održavanja trajektnih linija između: Barija, Ancone, Dubrovnika, Splita, Krfa i Patrasa. Pod no-

vim imenom IONIAN HARMONY prvi put uplovljava u grušku luku 3. srpnja 1989. godine. Vrijeme je to veoma živog prometa između Dubrovnika i grčkih jonskih luka. Strintzis Line je 1989.i 1990. gotovo svakodnevno plovio na ovim linijama u srpnju i kolovozu s brodovima IONIAN STAR, IONIAN GALAXY, IONIAN HARMONY, IONIAN FANTASY i IONIANIAN ISLAND, u tom su pravcu redovno plovili i veliki Jadrolinijini trajekti SLAVIJA I LIBURNIJA, a od 24. svibnja 1989. i tek nabavljeni MARKO POLO

VELIKA STANKA

Nažalost, zbog nadolazećeg rata prekinuti su dolasci brodova u Dubrovnik u tom veoma važnom prometnom pravcu, koji se i do današnjih dana nije uspio obnoviti. IONIAN HARMONY je posljednji put isplovio iz Gruža 20. rujna 1990. godine.

U plovidbi između engleske obale i otoka Guernsey 6. svibnja 2006. brod je iz strojarnice zahvatio požar pa je otegljen u Southampton. Havarija stroja je brzo otklonjena pa je CALYPSO nastavio svoje plovidbe.

STARI ZNANAC
Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

U grušku je luku

uplovio 23. rujna 1977. gdje je bio na vezu između velikana ACHILLE

LAURO i JACOPO

TINTORETTO. Od 1981. mijenja zastavu te za saudijsku kompaniju Fayez pod novim imenom

DURR povezuje

Suez i Jeddah. Naravno, zbog lošeg održavanja je već sljedeće godine doživio havariju stroja te dva teža pomorska incidenta u Crvenom moru

Dugo je trebalo da se ovaj brod ponovo vrati u Dubrovnik. Kako je u Jadranu ostao bez posla, odmah je u listopadu 1990. prodan na Karibe (Tobago) gdje je pod imenom SUN FIESTA trebao održavati liniju Puerto Rico - St. Thomas. I ovaj je projekt propao, pa sljedeće dvije godine ostaje ležati raspremljen u luci Mobile u američkoj Alabami.

PREŽIVIO POŽAR

Koncem 1992. ga kupuje grčki brodovlasnik Antonios Lelakis koji ga je u svom brodogradilištu Avlis Chalkis kompletno preuredio u brod za kružna putovanja. Od tada ima 11200 bruto tona, a na svojih osam putničkih paluba može primiti do 600 putnika. Novi pogonski strojevi Wartsila od 7720 kW omogućuju mu brzinu od 16 čvorova. Dobio je i novo ime, REGENT JEWEL, pod kojim s polascima iz New Yorka za Karibe plovi samo jednu sezonu. Već je 1994. u floti Jule Cruises s Bahama, kada i dobiva svoje novo ime CALYPSO

U najmu njemačkog Transocean Toursa tako je

1998. doplovio i do Dubrovnika. Kada je Jule Cruises dospio u financijske probleme, brod je koncem 1998. raspremljen u Pireju, a sljedeće godine od vjerovnika i sudski zaplijenjen. Na aukciji ga je sredinom 2000. kupio Louis Cruise iz Limassola na Ciparu.

U plovidbi između engleske obale i otoka Guernsey 6. svibnja 2006. brod je iz strojarnice zahvatio požar pa je otegljen u Southampton. Havarija stroja je brzo otklonjena pa je CALYPSO nastavio svoje plovidbe. U sezoni 2007. za home port mu je izabran Solun, odakle je plovio u tri pravca: crnomorskim do ukrajinskog Sevastopolja, jonskim do albanskog Drača i egejskim do turskog Kusadasija. Te godine mijenja ime u THE CALYPSO. Kao i svi brodovi Louis Cruisea, samo je povremeno dolazio u Dubrovnik. Početkom 2013. THE CALYPSO je pod imenom CALY doplovio u svoje posljednje sidrište pred plažama indijskog rezališta brodova Alang. U travnju je konačno nasukan i uskoro izrezan u staro željezo.

POSLASTICA ZA KRAJ GODINE

SPORTSKI SPEKTAKL KAKAV

DUBROVNIK NIJE VIDIO

Sadašnje i bivše zvijezde nogometa i futsala igrat će utakmice za poznate lokale

Gospino polje ugostit će prvi Malonogometni turnir Dubrovnik Prestige, koji će se održati 29. prosinca. U šest sati programa bit će odigrano čak pet utakmica sa sadašnjim i bivšim zvijezdama hrvatskog nogometa i futsala, popraćeno glazbeno-scenskim spektaklom, a sve to uz humanitarnu notu

fotka Opis: Valentina Miletić i fotka Opis: Ivica Karabogdan, glavni organizator turnira. Bivši nogometaš s 40 pogodaka u HNL-u. Nastupao, među ostalim, za Cibaliju, Čakovec, Pomorac, Inter Zaprešić, Slaven Belupo, Zagreb.

Dubrovnik je već desetljećima prava malonogometna Meka. Bilo da su u pitanju ljetni turniri na male barice diljem grada, ili utakmice Squarea, koji je najposjećeniji dvoranski sport u gradu. Sve to plijeni veliku pozornost dubrovačke publike. Na tragu takvih razmišljanja došlo se na ideju turnira Dubrovnik Prestige.

„U sportu sam cijeli život. Razmišljalo se već i prije o ovakvom nekom događaju. Svi znamo kako je to izgledalo prošlih 20 godina u Splitu na turniru Četiri kafića. Prošle su godine obznanili kako je to bila zadnja godina. Time je bila još lakša naša odluka, da se krene u tom smjeru. Da se i Dubrovniku pruži jedna takva predstava s bivšim i sadašnjim igračima” – rekao je za Dubrovački dnevnik glavni organizator Ivica Karabogdan.

VEĆ SU POZNATA PRVA IMENA

ZA PRVO IZDANJE

Na Dubrovnik Prestigeu nastupit će četiri dubrovačka renomirana lokala: What’s Up, Revelin, Taj Mahal i Banje Beach. Za navedene momčadi nastupat će sadašnje i bivše legende hrvatskog nogometa i futsala. Imena igrača će biti objavljivana u skorijem vremenu, a ono što se sada zna su voditelji navedenih momčadi. Legendarni hrvatski vratar, Stipe Pletikosa, vodit će Banje. Potom, dva legendarna hajdukovca, Ivan Gudelj i Zoran Vulić, vodit će Taj Mahal, odnosno What’s Up. Momčad Revelin „preuzeo” je Mato Stanković, trofejni dubrovački futsalski trener. Osim igračkih i trenerskih imena, valja istaknuti još dva, koja su do sada potvrđena. Zaštitno lice i glavni promotor je najveći hrvatski rukometaš svih vreme-

na, Ivano Balić, dok je voditeljica na parketu Gospinog polja, popularna hrvatska TV voditeljica i sportska novinarka Valentina Miletić. Kako nam ističe glavni organizator turnira, problema u dovlačenju tih ljudi u Gospino polje, nije bilo. Iako se naporno radi svakog dana.

„Nije tu bilo puno nagovaranja. Recimo, Ivano je moj prijatelj, odmah je pristao na ulogu zaštitnog lica turnira. Namjerno se išlo da zaštitno lice bude van-nogometno ime. Treneri tih momčadi su priznata imena u Hrvatskoj i puno šire. Nije bilo nikakvih nagovaranja, niti njih niti ikoga. Taj događaj ima humanitarnu notu, tako da su se svi rado odazvali, i odazvat će se. Dolazi nam trenutno najpopularnija voditeljica na hrvatskim nogometnim terenima, Valentina Miletić. Do zadnjeg dana ćemo upotpunjavati program svime i svačime, kako bi to bio istinski praznik malog nogometa u gradu” – pojašnjava Karabogdan.

Piše Rafael Barkiđija foto Šime Zelić, Ivana Ivanović, Igor Soban, Goran Stanzl, Grgo Jelavić/PIXSELL; privatna arhiva

Valentina Miletić

Ivica Karabogdan, glavni organizator turnira. Bivši nogometaš s 40 pogodaka u HNL-u. Nastupao, među ostalim, za Cibaliju, Čakovec, Pomorac, Inter Zaprešić, Slaven Belupo, Zagreb

PET UTAKMICA U ŠEST SATI PROGRAMA U GOSPINOM POLJU!

Dubrovnik Prestige održat će se 29. prosinca u Gospinom polju. Program počinje u poslijepodnevnim satima, kada će biti odigrana dva polufinala. Nakon toga, slijedi prava poslastica. Revijalna all-star utakmica između legendi NK GOŠK-juga i MNK Squarea. Potom, ogled za treće mjesto i finale. Sve to bit će isprepleteno dobrom glazbom, nastupima plesnih skupina, hranom, pićem, lutrijom za gledatelje. Događaj će tako, osim sportske, pružiti i zabavnu stranu. Ali i onu humanitarnu, prigodno, u najljepšem dobu godine. „Ovakvih događaja fali u Dubrovniku. Uzeo se taj jedan „mrtvi” period kada nema nogometa i sporta.

Tražili smo jedan projekt da zadovolji svih. Da napunimo dvoranu, pružimo Dubrovčanima spektakl, i uz to napravimo nešto humanitarno. Program će trajati šest sati. Četiri utakmice i revijalna utakmica, legende Squarea protiv legendi GOŠK juga. Bit će tu i plesni programi, nagrade za publiku. Cijena ulaznice će biti 15 eura, a polovina ide Domu za nezbrinutu djecu - Maslina” – kazao nam je Karabogdan.

SHVATILO SE OVO – VRLO OZBILJNO!

Iako cijeli turnir nema neku izraženu natjecateljsku notu, već je riječ o humanitarnom i zabavnom konceptu, vlasnici lokala dobili su zadatak sastaviti svoju momčad. I shvatili su to vrlo ozbiljno, pa su od prvog dana krenuli pozivi. Najprije su se tražili voditelji, a onda i igrači. Istina, rezultat nije prioritet, ali svatko želi uzeti laskavu titulu prvog Dubrovnik Prestigea. I, ako je moguće, sa što više zvijezda u svojoj momčadi. „Imam sreću da su vlasnici ovih lokala, pravi ljudi, poslovni, ozbiljni. Jedino tako može funkcionirati ovakvo nešto. Ne volim natezanje za rukav. Pred njih su bili stavljeni uvjeti kojih se moramo strogo pridržavati, što su oni jednoglasno prihvatili. Svako malo se vidimo, čujemo, da vidimo kako ide. Kako bi ljudi došli u dvoranu i imali što vidjeti” – dodaje Karabogdan. „Jedino tako može uspjeti ovaj projekt” – zaključuje. Dok ne doznamo prva igračka imena, poznato je još nekoliko detalja. Dio ulaznica bit će u pretprodaji, a dio na dan turnira na ulazu u dvoranu. Tko će s kime igrati u polufinalu, odredit će ždrijeb, koji će se održati 15. prosinca. Do tada, svi detalji nalaze se na društvenim mrežama turnira.

Voditelji momčadi na turniru Dubrovnik Prestige: Stipe Pletikosa (Banje), Ivan Gudelj (Taj Mahal), Zoran Vulić (What’s Up) i Mato Stanković (Revelin)

U METKOVIĆU OTKRIVEN KRAK

‘HOBOTNICE’

Tri policajaca u pritvoru

zbog sumnje u odavanje službene tajne

Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo odavanja službene tajne, trojici policijskih službenika dežurni sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku odredio je istražni zatvor u trajanju do 30 dana te time potvrdio osnovanim prijedlog metkovskog državnog odvjetnika

Istražni je zatvor određen službenicima Policijske postaje Vrgorac, odnosno PU splitsko-dalmatinske. Do okončanja državnoodvjetničke istrage koja je u tijeku, u istražnom zatvoru su Valentin Rakušić (38), Marko Vukosav (36) i Mario Granić (31). Sva trojica imaju prebivalište u Vrgorcu, a istražni zatvor im je određen prvenstveno zbog opasnosti da bi ostankom na slobodi mogli utjecati na svjedoke i na taj način ometati ovaj kazneni postupak.

Kako doznajemo, Rakušić se osnovano sumnjiči da je neovlašteno dru -

Piše Ahmet Kalajdžić Foto Grgo Jelavić/PIXSELL

gim osobama priopćio ili na drugi način učinio pristupačnim podatke koji su označeni kao službena tajna te da je dodatno počinio i kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Ako se tijekom istrage navedena djela i dokažu, za svako od navedenih kaznenih djela prijeti mu izricanje vremenskih kazni u trajanju do tri godine. Od ostalih osumnjičenika, Vukosav se tereti da je dva puta odao službenu tajnu, a Granić da je to učinio jednom.

Neslužbeno smo doznali kako su

policijski službenici uhićeni u sklopu znatno šire istrage i predstavljaju samo krak koruptivne hobotnice i istrage koja je u tijeku i čiji rezultati još uvijek ne mogu biti predmet javne objave. Tajne o kojima je riječ navodno su odali pripadnicima kriminalnog miljea na području susjedne Bosne i Hercegovine, a osnovana sumnja se temelji na podacima iz pretraga i privremenog oduzimanja predmeta, dosadašnjom istragom načinjenih video i audio-snimaka te ostalih provedenih tzv. posebnih dokaznih radnji koje su obavljene temeljem odgovarajućeg sudskog naloga.

PRODUŽIO ‘NAGRADNI’ VIKEND

LICE

S TJERALICE Na Karasovićima uhićen Albanac osuđen za

više provala u Njemačkoj

Određen mu je ekstradicijski zatvor, što znači kako će u njemu boraviti do izručenja državi koja ga je tražila

Državljanin Albanije Altin Omeri (40) iz Kruje uhićen je na Karasovićima, temeljem raspisane tjeralice zbog dokazanog sudjelovanja u više provalnih krađa na području SR Njemačke te mu je određen ekstradicijski zatvor. Neslužbeno smo doznali kako je Omeri s više osoba sudjelovao u provalnim krađama meta kojih su bile kuće i stanovi bogatijih Nijemaca.

Prije određivanja ekstradicijskog zatvora, Omeri je saslušan u nazočnosti svog branitelja, dubrovačkog odvjetnika Ivana Ljubičića i tad je izjavio kako ne bježi od njemačkog pravosuđa i da pristaje na izručenje toj državi. Nakon odslužene polovice izrečene kazne zaslužio je i dobio tzv. nagradni vikend tijekom kojeg je otišao do matične zemlje i tu se zadržao nešto duže. No, vjerojatno nije ni znao kako je za njim raspisan EZ-na-

Piše Ahmet Kalajdžić Foto Goran mratinović

log, temeljem kojeg je pri ulasku u Hrvatsku preko međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza Karasovići uhićen kratko nakon što je Graničnoj policiji pokazao svoju putovnicu. Temeljem prijedloga dubrovačkog Županijskog državnog odvjetništva i tjeralice, odnosno Europskog uhidbenog naloga, dežurni sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku mu je odredio istražni zatvor. Sudac istrage je zaključio kako je prijedlog našeg Županijskog državnog odvjetništva osnovan i utemeljen na Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama- članicama Europske unije. Riječ je zapravo o ekstradicijskom zatvoru u kojem će Omeri boraviti sve do izručenja Saveznoj Republici Njemačkoj kao državi tražiteljici. Spomenuti je EU-uhidbeni nalog raspisan temeljem presuda lokalnog njemač-

kog suda u Hamburgu-Wandsbeku od 27. travnja 2020. te Lokalnog suda u Lűbecku od 15. lipnja 2023. godine, koje su izrečene zbog u sudskom postupku Recimo i to kako je njemačkoj pravosuđe zatražilo izručenje albanskog državljanina zbog izvršenja preostalog dijela zatvorske kazne u trajanju od godine i tri mjeseca od ukupno presuđenih dvije godine i osam mjeseci zatvora.

Ekstradicijski je zatvor određen i zbog opasnosti od mogućeg bijega tražene osobe s teritorija Republike Hrvatske jer je Omeri državljanin zemlje koja nije članica EU i stoga nije u obvezi izručenja svojih državljana državama koje su raspisale EU-uhidbene naloge. Uz to, on nije ni poslovno niti prijateljskim ili rodbinskim vezama povezan s Hrvatskom, te je tim veća opasnost od bijega i onemogućenja postupka izručenja.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

CVIJET BAŠ SVAKI

Cvijet baš svaki to je dašak nadahnuća

Svevišnjega skladba svaki novo čudo

Živjeti sa cvijećem opojno je ludo

Ispunjeni su mi dani do ganuća

Premda svi nijemi su svi pjevaju kuća

Moja rodna s njima ne trčim pred rudo

Original svaki ni jedan pseudo

Ti sve njeguješ ih od rana svanuća

Konteso brižna si i smiješiš se njima

I hortenzijma i tulipanima

Dok ja svima njima i ne znam imena

A Ti uza njih si stalno ozarena

Znaš da ću i tada sa cvijećem i s Tobom

Bit kad ono bude nadamnom nad grobom

26/7/21

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

U glavu ženama teško ulazi. S drugim mjestima nemaju problema.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

Umjesto vijenca za pokojnu Jelu Bete, 50 € prilaže Nikola Potrebica; Za pokojnu Jelu Bete, umjesto cvijeća 30 € prilaže obitelj Tomislava Brunska; U spomen na pokojnu Jelu Bete, 100 € prilaže obitelj Krmek; U spomen na pokojnu Jelu Bete, 100 € prilažu Katija i Nino Vojvodić; Umjesto vijenca za pokojnu Jelu Bete, 50 € prilaže obitelj Nika Braila; Umjesto cvijeća za pokojnu Jelu Bete, 50 € prilaže Ivana Zagorščak; Umjesto vijenca za pokojnu Jelu Bete, 70 € prilaže obitelj Boža Banovića; Umjesto cvijeća za pokojnu Jelu Bete, 80 € prilaže obitelj Vesne i Tonija Radić; Umjesto vijenca za pokojnu Jelu Bete, 50 € prilaže obitelj Duplica, U spomen na tetku Jelu Bete, 80 € prilaže Jele Obrad - Cobenzl; U spomen , umjesto vijenca za dragu kolegicu pokojnu Anu Herceg, 110 € prilažu Ina, Jele, Nane, Vlasta, Katija, Marica, Jadranka, Dube, Neda, Slavica i Ana; U spomen na pokojnu susjedu Zoricu Vušović, 50 € prilaže Nikolina Domes; U spomen na dragu razrednicu Mariju Živković, 200 € prilaže njen 4.b; Za pokojnog oca od kolegice Vinke Jauković, 53,09 € prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Umjesto vijenca za pokojnog Frana Restović, 90 € prilažu obitelji Rubić, Lečić i Oršulić; Umjesto vijenaca za naše pokojne kolege i razrednicu Slavicu Sršen, 300 € prilaže generacija 79/80 O.Š Gruž: Nataša, Enver, Srđan, Blaženka, Tanja, Mare Putica, Ivo Ivanković, Vanja, Perušina, Batinić, Bobo, Viktor, Željko, Mirjana Rajevac i Ante Kristić; U spomen na dragog susjeda Antuna Bikića Mrše, 60 € prilažu stanari zgrade Zlatni potok 34; Jelka Dedo donacija 10 € Obitelj Mojaš donacija 20 €; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

S K A N D I N A V K A

akvarelist, set, narval, Konavle, tutorijal, Kean, oč, kasa, inatno, nula, akolada, R, ikada, amoreti, A, No, mrko, ROT, Seid, Uran, KZ, V, sene, Aida, kš, m, sjaj, oaze, Lana, vrat, i, snj, I, raspust, Keke, ćs, Let s vilama, rabin, naporedo, Apo, dule, Vitor, Dubrovnik, Cigo, onić, kićenja, az.

AUTO / MOTO

Prodajem Renault Clio 2007. god. bijela boja, pet vrata, presao 154000 km, garažiran, prva ruka. Cijena 2400 eura. Registriran do devetog mjeseca 2025. Mob: 0989388921

Prodajem OPEL MERIVA 1,4 83 kw turbo, 2013.god., 130000 km, u izvsnom stanju. Cijena: 7000 EUR. Mob: 098 757 883

Prodajem automobil Peugeot 407 limuzina, Turbo Diesel, 6 brzina, 110 KS, 2006.god, oko 170.000 km, krovni nosač, Blututh telefon, 4 zimske gume s naplatcima, redovno servisiran, garažiran - u izvrsnom stanju. Tel. 099/206-76 60 od 8 - 20 sati.

Prodajem Kia Suma 1,5/65 kw-benzinac, 1999 god. Kilometraža 99000-moguća provjera, u dobrom stanju, registriran do 07/25. Mob: 098 716 346

Kupujem manji auto, star do 14 godina. Mob: 091/ 530 7923

PLOVILA

Prodajem Tohatsu vanbrodski motori, 6 ks, radio 8 ura. Mob: 095 835 87 55

Prodajem brodicu 6,50 m s unutarnjim motorom yamar 85 k. S. Info 098/278 187

Dva vanbrodska motora (pente) 1.9 KS Tomos. Mob. 092/151-9194

Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318

iznajmljivanje

Iznajmljujem apartman u Lapadu u blizini glavnog raskrižja za jednu ili dvije osobe nepušače do 01.05.2025.

Mob: 098 906 0467 ili 020 436 242

Iznajmljuje se dvosoban stan,76 m2, s dvije kupaonice u Gružu (Šipčine) blizu Tommy centra do 01.06.2025.god. Cijena 700,00Eura. Kontakt +38598428054

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu (Mercedesi), 65 m2, renoviran, 8. kat, parking, super pogled. Sve u blizini, vrtić, bolnica, škola... Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

ver u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946

Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sje-

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko ze -

mljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina

jena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Ci-

bijele tehnike, građevinskog materijala i ostalog. A&B transport, Mob. 098 646-088 / 099 690-3356

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Prodaje se potpuno nova, nekorištena. motorna kopačica - freza marke Villager s benzinskim motorom snage 5,6 KS. Informacije na tel. 098/344-611

Prodajem dva madraca dimenzija 190×80. Cijena jednog madraca iznosi 75eura. Kontakt broj: 0917242843

Prodajem potpuno novi, neraspakiran NASTAVAK ZA WC AQUATEC 900-BAUERFEIND.Cijena 80 eur (plaćen 100 eur). Mob:098 191 5538

USLUGE RAZNO

U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u mirovini, kome bi odgovarala dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +0994357444

Usluge prijevoza namještaja,

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 18. 11. do 24. 11.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 25. 11. do 1.12.

preminuli

ZORICA VUŠOVIĆ (1952)

MARIJA SESJAK (1929)

VLAHO LAZIBAT (1941)

KATICA SVILOKOS (1942)

RANKA KIRIGIJA (1950)

MARIJA ŽIVKOVIĆ (1941)

JASNA GAZIBARA OBAD (1946)

IVO MUSLADIN (1937)

NEDJELJKA BUTJEREVIĆ (1944)

MARIJA BARBIR (1940)

VLADO MARUNIĆ (1968)

Maji Andrić bit će uručena nagrada za volonterku godine

Nagrada ‘Gordana Jelić’ humanitarne udruge ‘fra Mladen Hrkać’ za najbolju volonterku u Hrvatskoj za 2023. godinu bit će uručena Maji Andrić u nedjelju u njenom restoranu ‘Veranda 2.0’ u Orašcu. Andrić je ovu nagradu osvojila zbog humanitarne akcije ’24 sata bez kompromisa’.

“Ova posebna priča ističe nesebičan rad i trud pojedinca koji mijenja živote u našim zajednicama”, objavili su organizatori.

„Ako si na onoj strani koja pruža pomoć, a ne na onoj koja prima, to znači kako si povlašten. Pomoći drugima znači povlasticu“, kazala je Maja Andrić za Dubrovački dnevnik, po primitku vijesti o priznanju. Podsjetimo, Maja Andrić, kao kuharica i vlasnica obiteljskog restorana konobe Veranda u Orašcu, svake godine od 2018., sa svojim suprugom Mirkom i ostalim članovima tima organizira humanitarnu akciju “24 sata bez kompromisa“. U sklo-

pu nje neprekidnim kuhanjem u trajanju od 24 sata s početkom u 6 sati ujutro prikupljaju donacije koje usmjeravaju za skrb o najmlađim pacijentima na dječjim odjelima u Općoj bolnici Dubrovnik te za druge potrebite u gradu i županiji. Tijekom godina dubrovačka bolnica je zahvaljujući prikupljenim sredstvima kupila više potrebnih medicinskih aparata koji danas pomažu u skrbi za najranjiviju skupinu - djecu.

Humanitarna udruga “fra Mladen Hrkać” na godišnjoj razini dodjeljuje nagradu “Gordana Jelić” istaknutim pojedincima iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za sudjelovanje u organizaciji i provedbi volonterskih aktivnosti, s ciljem podizanja svijesti o značenju i vrijednosti volontiranja kao dobrovoljne aktivnosti koja pozitivno utječe na kvalitetu života pojedinca i zajednice u cijelosti, ali i na osobni i profesionalni razvoj volontera.

Maja Andrić, kao kuharica i vlasnica obiteljskog restorana konobe Veranda u Orašcu, svake godine od 2018., sa svojim suprugom Mirkom i ostalim članovima tima organizira humanitarnu akciju “24 sata bez kompromisa“. U sklopu nje neprekidnim kuhanjem u trajanju od 24 sata s početkom u 6 sati ujutro prikupljaju donacije koje usmjeravaju za skrb o najmlađim pacijentima na dječjim odjelima u Općoj bolnici Dubrovnik te za druge potrebite u gradu i županiji.

PRIZNANJE ZA NJENA VELIKA DJELA

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.