Samo u jednom danu štrajka radioloških i ostalih medicinskih tehničara, laboranata i vozača sanitetskih vozila u koje spadaju i vozila hitne pomoći, najmanje tisuću pacijenata ostalo je bez potrebnih pretraga i pomoći. Zanimljivu odluku donijeli su vozači sanitetskih vozila. Dečki neće voziti ako vozila nisu potpuno ispravna i opremljena zimskim gumama. I dobro, reći ćete, to je uredu. U slučaju da, ne daj Bože, neko od tih vozila nije u dobrom stanju, opasnost su i za pacijente, za osoblje u tom vozilu, kao i za sve sudionike u prometu. Mali problem je samo u tome što je jedva koje vozilo opremljeno i potpuno ispravno. Da je vaš osobni automobil u takvom stanju, bez ‘debele veze’ ili znate već čega, ne bi imali šanse proći tehnički. Beroševo ministarstvo, bolnice, ni domovi zdravlja love nemaju, pa onda, što će, moraju ići na drugo rješenje. Onda zazvoni telefon u stanici tehničkog pregleda: ‘Beroš na telefonu. Kakvo je to pitanje, naravno, ministar Beroš. Dobro,
sve u redu. Treba nam tehnički za desetak vozila hitne pomoći. Ma znam da nema problema, ali ne mogu doći na pregled jer spašavaju živote. Budite mirni ako vama zatreba, stižu odmah. Ne mogu zbog nekakvog tehničkog gubiti dragocjeno vrijeme za pomoć pacijentima. Hvala vam što razumijete. Eto, uz sav posao moram se i time baviti. Doći će mali s papirima pa ih samo poštambiljajte. Da, da, mi spašavamo živote. Hvala vam, bez takvih vrijednih ljudi, ne bi naše zdravstvo bilo tako efikasno. Bog, bog vam!’
Sdruge strane, Uskok je baš u akciji hvatanja onih koji su muljali s tehničkim pregledima. Ali to se odnosi na neke neodgovorne jebivjetre, a ne na ozbiljne ljude iz prije navedenih ustanova. Kad se oni tako prema Berošu bez razloga inate, onda je najbolje pacijente uputiti na CT ili magnet ili vađenje krvi u privatne klinike na teret HZZO -a. Dobro, možda jest skupo, ali je učinkovito. Što se tiče prijevoza najbolje da Beroš napravi ugovore s Uberom, Boltom ili nekim od tih taxi
prijevoznika i sve riješeno. Neće nitko majci ucjenjivati Beroša i htjeti kruha preko pogače. A imaju neki, nakon ovog zadnjeg velikog povišenja plaće, oni s dvadeset godina staža i tisuću i sto eura. Kolika bi onda morala biti Beroševa plaća, na ovu skupoću? Sami vidimo koliko svaki dan rastu cijene u butigama. Pa treba i ministar živjeti. Oni bešćutnici uopće ne razumiju brižnog Beroša.
Novi saziv Ustavnog suda zajednički bruse HDZ i SDP. Blizu su dogovoru, iako još malo zapinju oko nekoliko imena. No, što je tu je, kao obično, malo na kompromis, malo na mišiće i ‘njihovi’ dečki će sjesti u fotelje ovog časnog suda. Dok se oni natežu oko imena, ovi koji još za sad sjede tamo, odlučili su kako bivši ministar SAO Krajine Grabundžija ima pravo na saborsku mirovinu. Na posao je dolazio samo nekoliko mjeseci, ali je službeno izašao nakon više od godi-
nu dana. Taj SAO ministar sad mirno i sretno živi u Pančevu gdje je monter PVC stolarije, ali i vrijedni član Vučićeve stranke. Njegovi dečki iz SNS -a sigurno mu pomažu voditi pravnu bitku za saborsku mirovinu. Mirovinu Hrvatskog sabora, dakako. Kako stvari stoje, vrlo vjerojatno će je i dobiti. Jesmo li pravna država ili nismo? Itekako jesmo, što dokazuje i slučaj Banožić. Evo, već nakon godinu dana od nesreće u kojoj je poginuo otac dvoje djece, podignuta je optužnica protiv ovog našeg bivšeg ministra. Nije proveo ni dana u zatvoru do dizanja optužnice, što je i logično, radi se o jednom časnom čovjeku koji ne bi zbrisao, kao neki drugi, koji odmah završe u istražnom, nakon nesreće sa smrtnim posljedicama. Isto tako, potvrđena je i odluka o osam godina zatvora za Nadana Vidoševića, ali jadni Nadan mora vratiti neke milijune eura jer u suprotnom će ga ovršiti. Tako da se
ne igrate, ako ste dužni sto i pedeset eura nekoj telekom kući ‘ovrhica’ stiže već za dva do tri mjeseca. Sve kako je i red.
Za to vrijeme u Gradu nikad veći proračun, što je dobro i sigurno će građani imati brojne komunalne i ostale benefite. Mata su počeli rastezati neki mediji zbog navodnih neplaćenih računa za čišćenje i nabavku opreme i za održavanje puta hodočašća ‘hrvatski Camino’. Iako ih spominju, sad već znamo kako se ne radi o HGSS -u jer su oni sve to odradili volonterski za svoj Grad, pa se čini se bune oni iz Hercegovine?! Što je uopće istina bilo bi puno razumljivije da je Matov ured sve to bolje komunicirao. Kako god, za sad je nejasno tko uopće potražuje i po kojoj osnovi? Zašto i koliko? Jer oni koji bi trebali to jasno komunicirati, bespotrebno petljaju, pa time još više zapetljavaju ovaj slučaj. Šteta. Eto vas.
TIHA ULICA POSTALA BUČNO GRADILIŠTE
U srcu Lapada, tik uz more, tajanstveni strani
investitori
grade stanove i poslovne prostore
U Bokeljskoj ulici u Lapadu, na parceli iznad šetnice
i uz more, u tijeku su radovi. Riječ je o investiciji izgradnje zgrade s četiri stambene i dvije poslovne jedinice, a za koju se trenutno gradi privremena pristupna cesta
Bokeljska ulica dio je lapadskog predjela Solitudo koji je sve češće na meti investitora i graditelja stambenih zgrada. Na samom kraju te mirne ulice nalazi se i vrlo vrijedna parcela za koju mnogi kažu da je “Bogom dana“ za luksuzne stanove kakvi se na tržištu najviše traže. Riječ je o zemljištu obraslom zelenilom, iznad šetnice i blizu mora, a nosi katastarsku oznaku 303/2 KO Dubrovnik Nova, a na njoj se trenutno nalazi ‘teška mehanizacija’ koja krči zelenilo. Riječ je o probijanju privremene pristupne ceste za izgradnju zgrade mješovite namjene, investitora Anteris Dubrovnik d.o.o., a koja će se nalaziti na čestici istočno, oznake 247/2 KO Dubrovnik Nova. Dubrovački dnevnik još je prije deset godina pisao o izgradnji na ovoj parceli koja je bila u vlasništvu obitelji Šmidt, a koji su i dalje vlasnici. Kako smo neslužbeno doznali, vlasnike su u više navrata bili “salijetali“ potencijalni kupci, ali promjene vlasništva na ovoj čestici nema. Dio lokalnih građevinara u razgovorima o ovim radovima spominje poduzetnike iz Ukrajine i Srbije. Tragom tih informacija istražili smo što se gradi u ovoj mirnoj oazi Lapada i možda još zanimljivije pitanje – tko gradi?
TAJNOVITI VLASNICI
Važno je istaknuti kako parcelu na kojoj se trenutno nalaze bageri, treba sagledavati i u odnosu na susjednu parcelu, također do mora, no koja nema prilaz s ceste. Vlasnik susjedne, donje parcele 247/2 KO Dubrovnik Nova, je društvo „Anteris Dubrovnik d.o.o.“ za poslovanje nekretninama. Njima je Tatjana Šmidt tu parcelu prodala, a riječ je o lokaciji koju Lapađani nazivaju “Ponta
Stanari su zabrinuti hoće li gradnja nove zgrade oštetiti njihove domove
od šipka“, ispod tzv. roze zgrade koju je prije više od desetljeća izgradio poduzetnik Stipe Pašalić. Društvo je registrirano na adresi Obala Stjepana Radića 37 u Zatonu, a kao vlasnici, članovi Uprave i zastupnici navedeni su Svetlana Jakusjeva, Goran Stojilković i Erik Johan Fredung. Jakusjeva i Stojilković službeno žive na istoj adresi u Stockholmu u Švedskoj, dok Fredung također ima adresu u Stockholmu. Oni su dakle vlasnici jedne, donje parcele koja nema pristupnu cestu, dok je gornja-zapadna parcela u zemljišnim knjigama još uvijek vlasništvo obitelji Šmidt. Zanimljivo je kako se upravo na zapadnoj parceli odvijaju radovi, a riječ je o gradnji pristupne ceste za donju parcelu u stopostotnom vlasništvu stranog kapitala.
Inače, još u siječnju i veljači 2014. bageri su radili na “Ponti od šipka“, o čemu je Dubrovački dnevnik detaljno izvještavao. Tadašnja investitorica Tatjana Šmidt nije imala građevinsku dozvolu, a
U Solitudu je u tijeku izgradnja privremene ceste koja je potrebna za izgradnju zgrade stambeno-poslovne namjene na tzv. ‘Ponti od šipka’. Radovi su uveliko krenuli, a stanari su nezadovoljni i u strahu za sigurnost svojih objekata.
Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić
Građevinska dozvola je izdana investitorici Tatjani Šmidt za gradnju stambeno-poslovne zgrade. Građevinskoj dozvoli je prethodila lokacijska dozvola i izmjena i dopuna lokacijske dozvole, obje izdane u skladu s odredbama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, a rješenjem o promjeni imena investitora investitor gradnje je sad Anteris Dubrovnik d.o.o.
dolazak bagera pravdan je „uređenjem terena“. Stanari Bokeljske 33 tada su se žalili kako će vibracije ugroziti statičku stabilnost zgrade, da su se na njoj pojavile vidljive pukotine i da vibracije uzrokuju otpadanje fasade.
KRENULI GRADNJU, A NISU POSTAVILI TABLU
Pripremni radovi krčenja terena uveliko su započeli i ovaj put, a u trenutku našeg prvog obilaska, na gradilištu još uvijek nije bila postavljena zakonom propisana tabla sa svim nužnim podacima. Naime, prema Pravilniku o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište, ploču je na vidljivom mjestu, na ulazu u gradilište, obvezan postaviti izvođač ili glavni izvođač najkasnije na
dan početka građenja. Ploča obvezno sadrži naziv i vrstu građevine koja se gradi, broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se gradi, te ime osobe ili naziv tvrtki investitora, projektanta, izvođača i stručnog nadzora građenja, kao i naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku i urudžbeni broj te datume izdavanja i pravomoćnosti dozvole i prijave početka građenja. Niti jedan od tih podataka nije bio vidljiv na gradilištu, a pronašli smo tek postavljenu ploču na kojoj je vidljivo da radove izvodi tvrtka “Posta gradnja“ iz Saplunare na otoku Mljetu. Na to smo upozorili izvođače radova, pa je tabla nakon pet dana postavljena, ali je kao početak građenja naveden datum 13. studenog,
Pripremni radovi krčenja terena uveliko su započeli i ovaj put, a u trenutku našeg prvog obilaska, na gradilištu još uvijek nije bila postavljena zakonom propisana tabla sa svim nužnim podacima. Ona je postavljena pet dana kasnije, nakon upozorenja Dubrovačkog dnevnika.
inž. Slaven Hamzić
Na susjednoj parceli u vlasništvu obitelji Šmidt, probija se privremena pristupna cesta
Bager ruši sve pred sobom, gradi se nova zgrada
Budući objekt će uz desetak metara visine imati prizemlje, dva kata i potkrovlje. Imat će četiri stambene i dvije poslovne jedinice, svaka površine 50 do 100 kvadrata, s izuzetkom potkrovlja koje će imati oko 120 kvadrata.
STANARI POJMA NEMAJU
Desetak stanara zgrade u Bokeljskoj 33 uznemireno je glasnom bukom bagera i prašinom koja se širi na sve strane. Jedan od stanara je i Slaven Hamzić, diplomirani inženjer koji je također upozoravao kako se gradilište mora propisno ograditi uz postavljenu tablu. On 12 godina živi na najdonjoj, etaži zgrade najbližoj moru i ističe kako je duže od 20 godina radio u građevinskoj operativi pa si daje za pravo komentirati kako se treba raditi.
„U jednom trenutku za moju taracu bilo upitno hoće li je srušiti! Da radnike nisam upozorio, nije nemoguće da bi je srušili! Gledao sam odron velikih gromada stijena koje je bager gurao upravo prema mojoj taraci. Intervenirao sam i zamolio ih da to ne rade te su obećali da neće, ali se iduće jutro sve ponovilo“, kaže Hamzić i dodaje kako niti on, niti stanari nisu protiv gradnje, ali žele da to bude propisno.
„Već se godinama priča o pripremi izgradnje i kako će otprilike izgledati, ali o radovima nemamo pojma! Je li riječ o gradnji prilaznog puta za buduće kamione i bagere koji gradilištu ne smiju prilaziti ulicom Ivana Zajca? Krčenju terena za novu zgradu? Ne znamo, al mogli su nas barem obavijestiti. Kamenje i stijenje se obrušavaju na samo 4-5 metara od šetnice“, izjavo je Hamzić za našeg prvog obilaska.
Zatražili smo i komentar na Hamzićeve tvrdnje od izvođača radova, ali je Toni Bašica iz Posta gradnje odgovorio da “nisu zainteresirani za davanje komentara za nikakve novinarske članke“. Ipak, uputio nas je na Juricu Perića kao predstavnika investitora.
BIVŠA VLASNICA NIJE USPJELA U GRADNJI, NOVI VLASNICI U NOVOM POKUŠAJU
„Bivša je vlasnica pokušavala cijelo desetljeće realizirati planiranu izgradnju, ali nije uspjela pa je tvrtka ‘Anteris nekretnine’ kupila parcelu i temeljem projekta dobila pravomoćnu građevinsku dozvolu. Iako i nama dio sugrađana pokušava onemogućiti rad, naše je gradilište legalno prijavljeno i vodimo građevinsku knjigu, a voljni smo sanirati sve eventualno nastale probleme“, rekao je Jurica Perić, predstavnik investitora pa podijelio neke detalje o zgradi.
„Budući objekt će uz desetak metara visine imati prizemlje, dva kata i potkrovlje, ali neće zaklanjati pogled postojećim stanarima. Imat će četiri stambene i dvije poslovne jedinice, svaka površine 50 do 100 kvadrata, s izuzetkom potkrovlja koje će imati oko 120 kvadrata. Vlasnici ‘Anterisa’ stanove ne grade za sebe nego za tržište, a rok završetka još nije utvrđen jer ovisi o dinamici i trajanju radova iskopa. Napominjem kako će se graditi isključivo na parceli ispod postojeće zgrade, a ne i na susjednoj, parceli zapadno od postojeće zgrade, na kojoj se upravo radi privre-
dok su radovi bili itekako u jeku već 8. studenog.
Na istoj lokaciji već je prije deset godina pokušana gradnja, bezuspješno
Tabla sa svim podacima o gradnji stavljena je tek nakon upozorenja Dubrovačkog dnevnika
Parcela je prodana i sada je u stopostotnom vlasništvu stranog kapitala, tvrtke Anteris Dubrovnik d.o.o.
Riječ je o iznimno vrijednom zemljištu s pogledom od milijun dolara, gdje će kvadrat zasigurno biti papren
Dubrovački dnevniK petak, 15. studenog 2024.
mena pristupna cesta“, izjavio je Perić. Podsjetimo i kako je još lani u studenom gradonačelnik Mato Franković, najavljujući proračun za 2024. godinu, najavio pojačano održavanje gradskih prometnica i obnovu asfalta u nizu ulica, među kojima je i Bokeljska. Stoga se postavlja pitanje i kako će se odvoziti otpad od iskopanog materijala i hoće li Bokeljska uopće dobiti novi asfaltni sloj s obzirom da bi mogla postati prometna za teške kamione.
„Jasno je kako nam je u interesu da se sve završi što prije, ali još nismo izabrali način odvoženja iskopanog materijala, odnosno hoće li se odvoziti kopnenim putem Bokeljskom ili ulicom Ivana Zajca, ili čak morem“, izjavio je predstavnik investitora.
Iz gradske uprave su potvrdili kako je izdana građevinska dozvola za k.č.br. 247/2 k.o. Dubrovnik Nova.
„Građevinska dozvola je izdana investitorici Tatjani Šmidt za gradnju zgrade mješovite namjene (stambeno-poslovne). Građevinskoj dozvoli je prethodila lokacijska dozvola i izmjena i dopuna lokacijske dozvole, obje izdane u skladu s odredbama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, a rješenjem o promjeni imena investitora investitor gradnje je sad Anteris Dubrovnik d.o.o.“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika. Time se dolazi do kraja ove zamršene priče još jednog stranog kapitala u Dubrovniku. U gradu gdje su nekretnine dostupne tek dobro ‘pofudranima’ - još jedna mirna, zelena oaza koju Lapađani pamte kao ‘Pontu od Šipka’, postaje beton.
TERENSKA ANKETA DUBROVAČKOG DNEVNIKA
EKSKLUZIVNO!
Za koga bi Dubrovčani glasovali da su danas izbori?
ANKETARKA ANKET ANKETARKA ANKET
Dubrovački dnevnik je po prvi put proveo terensku anketu ususret lokalnim izborima. Istraživanje je provedeno od 4. do 7. studenog na uzorku od 900 ljudi, a anketari su obuhvatili Mokošicu, Gruž, Lapad i Grad
U svibnju iduće godine održat će se lokalni izbori u Dubrovniku. Tradicionalno, radi se o trećoj nedjelji u svibnju svake četiri godine, pa ćemo tako u večernjim satima 18. svibnja znati tko je gradonačelnik u novom četverogodišnjem mandatu, a tko će sjedati u klupama Gradskog vijeća te tko će imati većinu. Do tada, kao i s predsjedničkim izborima koje prethode lokalnima već u prosincu, preferencije birača su vidljive jedino iz anketa. Dubrovački dnevnik je po prvi put radio terensku anketu na području Dubrovnika. Istraživanje je provedeno od 4. do 7. studenog na uzorku od 900 ispitanika, dok su anketari obuhvatili Mokošicu, Gruž, Lapad i Grad. S obzirom na to da službene kandidature možemo očekivati tek u proljeće iduće godine,
kandidate u istraživanju smo definirali ili sukladno njihovim najavama ili medijskim istupima. Tako anketa ispituje javno mnijenje o kandidatima Aniti Bonačić Obradović ispred SDP-a, aktualnog gradonačelnika iz redova HDZ-a Mata Frankovića, Viktoriju Knežević, saborsku zastupnicu stranke Centar, predsjednika Dubrovačke stranke Željka Raguža, dugogodišnjeg gradskog vijećnika Mara Kristića kojeg smo zbog njegova napuštanja stranke Most, mjerili kao nezavisnog kandidata te Pera Vićana, predsjednika DDS-a. Osmi kandidat na listi je ujedno i iznenađenje prošlih lokalnih izbora Ivica Roko.
Osim pitanja o kandidatima za gradonačelnika i strankama, ispitanici su ocijenili tekući mandat gradonačelnika, a navodili su i za
Piše Nikša Klečak foto Grgo Jelavić/pixsell
MATO FRANKOVIĆ TATJANA ŠIMAC BONAČIĆ ŽELJKO RAGUŽ PERO VIĆAN VIKTORIJA KNEŽEVIĆ
njih najvažniji realizirani projekte te najvažniji projekt kojeg bi buduća gradonačelnica ili budući gradonačelnik trebali realizirati u narednom četverogodišnjem razdoblju.
NAJVAŽNIJI REALIZIRANI PROJEKTI
Anketiranim građanima su najvažniji realizirani projekti Lapadska obala i placa u Gružu. Istraživanje je bilo anonimno, a brojni građani su kao projekte od važnosti navodili i one iz predzadnjeg mandata pa tako i dalje ne mogu zaboraviti pročistač u Komolcu, cestu prema Pobrežju i novoizgrađenu školu na Montovjerni. Ispitanici preko 65 godina života najviše su birali izgrađeni Dom umirovljenika u Gružu kao najvažniji realizirani projekt, a za naredni period smatraju kako je realizacija Centra za starije ispod Bolnice jednako važna. Mlađi građani koji su anketirani misle da je dobar projekt naseljavanje obitelji unutar Zidina te da se trebaju dodatno graditi stanovi za mlade. Birači Ivice Roka i njegove liste smatraju kako Dubrovniku treba javna kuća, dok u narednom mandatu većina smatra kako budući gradonačelnik mora riješiti promet i više parkinga. Dodajmo i to kako je u istraživanju ukupna ocjena aktualnog gradonačelnika Frankovića 3,70 ili u matematičko – prosvjetnom smislu, solidna četvorka. Jedva prolaznu ocjenu mu daju birači SDP-a i Ivice Roka, dok puno bolje prolazi kod birača DDS-a i DUSTRE, ali i Domovinskog pokreta. HDZovi birači su mu naklonjeni i kod njih, logično, najbolje prolazi s odličnom ocjenom.
Da su danas izbori, u drugi krug bi išli HDZov Mato Franković te SDP-ova kandidatkinja Anita Bonačić Obradović. Franković bi u drugi krug ušao s nešto više od 32 posto glasova, dok bi Bonačić Obradović u sraz s Frankovićem ušla sa 14 posto glasova.
VLAHUŠIĆEVO ‘ZBOGOM POLITICI’
PODIGLO REJTING SDP-U
Ovo su prvi izbori od Velike trešnje 1667. godine i 2017. godine, a da Andro Vlahušić na njima neće biti kandidat ili politički faktor pa je stoga njegov nemali broj poklonika i glasača morao odabrati stranu. Iz rezultata je vidljivo kako se veći dio Vlahušićevih glasača prelio SDP-u, ali i Dustri.
Kandidat DUSTRE i predsjednik te stranke, Željko Raguž u izborne aktivnosti ide s treće pozicije, a za vrat mu puše Pero Vićan koji bi tek u izborima trebao pokazati svoju snagu s obzirom na to da je poznato kako njegovi simpatizeri i birači nisu skloni anketama. Peto mjesto drži kandidatkinja Centra, Viktorija Knežević koja je prva istaknula svoju kandidaturu, a koja zbog saborskih i poslovnih obveza nije koncentrirana na lokalne izbore kao proteklih mjeseci prije parlamentarnih izbora.
Maro Kristić možda ne može računati na mjesto gradonačelnika, ali je činjenica kako je on proteklo desetljeće konzistentan u Gradskom vijeću, a često postavlja pitanja koja baš ne odgovaraju svakome. On se sa 6,5 posto glasova nalazi na šestom mjestu, a gotovo jednak postotak je dobio 2021. na zadnjim lokalnim izborima. Đuro Capor je odmah iza Kristića s 5,5 posto, dok je inicijator javne kuće u Dubrovniku, Ivica Roko na potonjem mjestu s 3,88 posto.
DP, CENTAR I MOST BEZ ‘PROLAZA’ U GRADSKO VIJEĆE
Kada su političke stranke u pitanju, situacija je približna postocima kandidata. HDZ i SDP se gotovo pa podudaraju s postocima svojih kandidata, Dubrovački demokratski sabor Pera Vićana je na 13 posto, a treću poziciju dijeli s Raguževom Dustrom. Srđ je Grad po aktualnom raspoloženju ispitanika imaju 9,20 posto glasova. NL Ivice Roka ima 5 posto glasova, dok po četiri posto koje ne garantiraju ulazak u gradsko vijeće imaju Domovinski pokret, Centar i Most. Ova anketa pola godine pred izbore, baš poput brojnih drugih anketa koje se telefonski provode, može imati statističke pogreške. Treba imati na umu kako i same kandidature i kampanje mogu promijeniti postotke pa je upravo na kandidatima i strankama da animiraju svoje birače, po mogućnosti realnim obećanjima i programima.
Interreg VI-A IPA projekt Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora
Poticanje inovacijskih kapaciteta i vještina za primjenu pomorske robotike za monitoring i zaštitu
morskog okoliša” – MARROBO
Cilj projekta je poboljšati istraživačke i inovacijske kapacitete u prekograničnom području za novu inovativnu primjenu pomorske robotike u monitoringu i zaštiti morskog okoliša, kao i razvoj inovativne pomorske robotike za monitoring i mjerenje mikro plastike i metala u morskoj vodi i morskom dnu te zagađenje bukom.
U Studentskom domu Dubrovnik su, 4. studenoga, voditeljica projekta prof. dr. sc. Natalija Kavran, predstojnica Zavoda za vodni promet na Fakultetu prometnih znanosti i izv. prof. dr. sc. Srđan Vujičić, dekan Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku predstavili projekt MARROBO “Poticanje inovacijskih kapaciteta i vještina za primjenu pomorske robotike za monitoring i zaštitu morskog okoliša” koji se provodi u okviru programa prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora od 15. srpnja 2024. do 14. srpnja 2026. Vodeći partner je Fakultet prometnih znanosti (Sveučilište u Zagrebu), a ostali partneri na projektu su Pomorski fakultet (Sveučilište u Dubrovniku), Pomorski fakultet Kotor (Univerzitet Crne Gore) i općina Neum (Bosna i Hercegovina). Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije. Iznos financiranja projekta je 539.821,07 €, a ukupna vrijednost projekta je 635.083,62 €. Opći cilj projekta MARROBO je poboljšati istraživačke i inovacijske kapacitete u prekograničnom području za novu inovativnu primjenu pomorske robotike u
monitoringu i zaštiti morskog okoliša, kao i razvoj inovativne pomorske robotike za monitoring i mjerenje mikro plastike i metala u morskoj vodi i morskom dnu te zagađenje bukom. Uz navedeno, naglasak je na stjecanju specifičnih novih vještina i kompetencija, koje ubrzavaju inovacije i usvajanje naprednih tehnologija za pametan i konkurentan razvoj. Očekivani benefiti MARROBO projekta su poboljšana i potaknuta pametna ulaganja u istraživanje i razvoj robotike za monitoring i zaštitu prirode i bioraznolikosti Jadranskog mora, smanjenje onečišćenja i promicanje plavog gospodarstva. Planirani rezultati su zajedničke pilot akcije za inovativni program obuke za primjenu pomorske robotike i program osposobljavanja za stjecanje inovativnih vještina o pomorskoj robotici za monitoring i zaštitu morskog okoliša. Vodeći partner odgovoran je za vođenje i koordinaciju svih aktivnosti projektnih partnera kako bi se osigurala učinkovita provedba pilot aktivnosti u Neumu, Dubrovniku i Kotoru i certificiranje obuke „Innovative Marine Robotic Deployment“. U općini Neum, Dubrovniku i Kotoru provest
će se uzorkovanje tijekom dva intervala - tijekom i izvan ljetne sezone. Sveučilište u Dubrovniku odgovorno je za nabavu pomorske robotike i druge opreme za monitoring namijenjene projektnim aktivnostima. Prethodno iskustvo, znanje i stručnost stečena tijekom plovidbe na komercijalnim brodovima dat će vrijedan doprinos provođenju pilot akcija u Dubrovniku. Pomorski fakultet Kotor odgovoran je za uspostavu MARIC - Marin Robotic Innovation Centra opremljenog za istraživačke i inovacijske aktivnosti te organizaciju MARROBO Promo Tour u Kotoru na kraju projekta. Rezultate mogu koristiti brojne ciljne skupine, uključujući javne i regionalne vlasti, lučke uprave, lučke kapetanije, nevladine organizacije, visokoškolske ustanove i ostali zainteresirani subjekti. Budući da će Pomorski fakultet uzorkovati morsko dno i analizirati buku u moru na području Dubrovačko-neretvanske županije, predstavljanju projekta nazočili su i Zvonimir Cetinić iz Lučke kapetanije Dubrovnik, Dario Barbarić iz Lučke uprave Dubrovnik, Ante Tvrdeić i Frano Jeričević iz Županijske lučke uprave Korčula, Željko Dadić i Tomislav Saltarić iz Županijske lučke uprave Dubrovnik te Danijela Crljen iz ACI marine Slano. Ova publikacija nastala je uz pomoć Europske unije. Sadržaji u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Fakulteta prometnih znanosti i ni na koji način ne odražavaju stajališta Europske unije.
Objavljena javna nabava za izvođenje radova na izgradnji
Grad Dubrovnik objavio je postupak javne nabave za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole u Mokošici, najveće osnovne škole na području grada Dubrovnika i posljednje u dvosmjenskom režimu rada, a kako bi se i u ovoj školi stekli uvjeti za odvijanje nastave u jednoj smjeni. Planirana je dogradnja na mjestu vanjskog igrališta koja će sadržavati ukupno 18 učionica, kabinete, kuhinju s blagovaonicom, školsku knjižnicu, kao i dva vanjska igrališta na krovu dograđenog dijela škole te ostale prateće prostore i sadržaje.
Za ovu kapitalnu investiciju Grad Dubrovnik je, u okviru poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja Republi -
ke Hrvatske, osigurao cjelovito, stopostotno financiranje bespovratnim sredstvima u iznosu od 10.093.680,21 eura.
Procijenjena vrijednost javne u postupku „Rekonstrukcija - dogradnja OŠ Mokošica“ je 7.111.333,89 eura. Rok za dostavu ponuda je 16. prosinca. Za opremanje će se provesti zaseban postupak javne nabave.
Za projekt rekonstrukcije i dogradnje škole značajna je i izgradnja dvosmjerne spojne ceste Tamarić. Osim što će se njenom izgradnjom omogućiti lakše izvođenje radova na školi, olakšat će se prometovanje ovim dijelom Mokošice, a nakon dogradnje omogućit će se i uvođenje autobusne linije do škole.
Na sastanku s veleposlanicom Katara najavljena mogućnost zračne linije s Dohom
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković primio je u nastupni posjet NJ . E. Asmu Naji Al-Amri, veleposlanicu Države Katar u Republici Hrvatskoj. Teme susreta bile su unapređenje suradnje između Katara i Hrvatske, posebice između Zračne luke Dubrovnik i Qatar Airwaysa. Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi zamolio veleposlanicu Al-Amri za pomoć u posredovanju kako bi se ostvarila direktna avio linija između Dubrovnika i Dohe, koja bi bila veza za dalekoistočno tržište.
Veleposlanica je izvijestila gradonačelnika kako je Qatar Airways izuzetno zainteresiran za ostvarivanje ove suradnje te pozvala na daljnje dogovore u Dohu kako bi se zračna linija između dvije države uspostavila čim prije. Govorila je ujedno i o drugim mogućnostima suradnje i ulaganja, osobito na polju turizma.
Sastanku su prisustvovali i direktor Zračne luke ‘Ruđer Bošković’ Viktor Šober te komercijalni direktor Ivan Maslać.
POTPISAN UGOVOR Počinje uređenje drvoreda u
Lapadu sufinancirano bespovratnim sredstvima
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u ime Grada Dubrovnika i član uprave odabranog ponuditelja Tehnogradnja d.o.o. Lauro Zorić potpisali su u srijedu ugovor o uređenju drvoreda u Ulici kralja Tomislava (ex Bulevar). Unutar obuhvata koji se nalazi u samom središtu urbane jezgre grada Dubrovnika predviđa se ozelenjivanje drvorednom sadnjom uz postojeću prometnicu, a sve s ciljem razvoja zelene infrastrukture u urbanom području.
„Sadimo 32 odrasla stabla brijestova u Ulici kralja Tomislava i za nas je ovaj projekt uređenja drvoreda iznimno vrijedan jer će u potpunosti transformirati ovo područje u Lapadu“, istaknuo je gradonačelnik Franković. U koridoru od oko 200 metara od pješačke zonu Lapada do nogometnog stadiona predviđeno je formiranje partera te sadnja parternog zelenila i uvođenje sustava navodnjavanja.
Realizacija projekta počinje 1. prosinca, a očekivano trajanje radova je sedam mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 457.012,35 eura s PDV-om, od čega 276.500,00 eura s PDV-om, odno-
sno 60 posto investicije čine bespovratna sredstva osigurana putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drvored brijesta Ulmus resista “Rebona” brzorastuća je sorta otporna na holandsku bolest koja je najčešći uzročnik bolesti brijesta. Velike je lisne mase koja se razvija u široku krošnju stožastog oblika. Ova vrsta izdržljiva je na vjetar i zimske uvjete. Pokazala se otpornom protiv čimbenika karakterističnih za klimatske promjene. Stabla brijestova dobro su prilagođena gradskom okruženju, kao što su zbijeno tlo, suhi zrak, ispušni plinovi, toplinsko zračenje i sol za posipanje prometnica.
Podizanje novog drvoreda listopadnih stabala, vrste prilagođene za mikroklimatske i zahtjevne urbane uvjete, u cilju je provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama, čime će se povećati otpornost lokalne i regionalne zajednice klimatskim promjenama.
Uređenje drvoreda u Lapadu prvi je od projekata sadnje novih stabala. Za uređenje drvoreda na Obali pape Ivana Pavla II i Obali Stjepana Radića postupak javne nabave je u tijeku.
Gradonačelnik s ugostiteljima:
U partnerstvu i sinergiji utvrdit
će se obveze rada zimi
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u srijedu sastanak s predstavnicima ugostitelja. Uz brojne ugostitelje, pretežno s područja stare gradske jezgre i kontaktne zone, sastanku su se odazvali i predstavnici strukovnih udruženja.
Gradonačelnik je uvodno uputio čestitke ugostiteljima na uspješnoj turističkoj sezoni, koja je potvrdila čvrstu opredijeljenost Dubrovnika održivom i odgovornom upravljanju, a čemu su i oni doprinijeli. Uvođenje novih letova i otvaranje novim tržištima značajno je podiglo predsezonu i posezonu, a nastavak rada Zračne luke Ruđer Bošković, Grada Dubrovnika i partnera na osiguravanju novih zračnih linija otvaraju vrata cjelogodišnjem turizmu.
Jedna od važnijih tema sastanka, stoga, odnosila se upravo na obvezu rada u zimskom dijelu godine. Gradonačelnik je rekao da će se pravilo rada zimi početi primjenjivati od studenog 2025. godine, ali će se prije toga formirati radna skupina koja će definirati sve detalje uključujući koji će objekt i u kojem periodu imati jednomjesečnu obvezu rada zimi, a obveze će se utvrditi za petogodišnje razdoblje prilagođavajući se i planovima Zračne luke i najavama letova tijekom zimskog dijela godine. Vodit će se računa o tome koliko koji objekt ima unutarnjeg odnosno vanjskog prostora, a planirat će se i poticaji za one koji žele raditi tijekom cijele zime.
Kazao je kako je Planom korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri produljen moratorij na zakup dodatnih javnih površina sve do 31. prosinca 2029. godine, dok je naknada za zakup javnih površina povećana za 30 posto čime je cijena zakupa usklađena s tržišnim uvjetima.
-„Pred nama je novo financijsko i ugovorno razdoblje i nastojali smo biti odgovorni prema Gradu i prema vama. Interes Grada Dubrovnika jest da vi poslujete dobro, da razvijate kvalitetu usluge i ponude te da budemo partneri, a sankcijama pribjegavamo jedio kada se ne pridržavate ugovornih obveza“, rekao je gradonačelnik utvrdivši da je protekle sezone bilo manje kazni nego godinama prije. –„Pokazalo se i da je Dubrovnik poželjna destinacija za posjetitelje i kada nije disco klub na otvorenom“, dodao je i podsjetio na značajne pomake u disperziji posjetitelja u povijesnoj jezgri unutar dana s većim brojem posjeta u večernjim satima. Gradonačelnik i ugostitelji dotaknuli se i drugih važnih tema, posebno o izazovu kvalitetne radne snage i potrebi osposobljavanja novog stručnog kadra u suradnji s Turističkom i ugostiteljskom školom Dubrovnik, odnosno Centrom kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo Dubrovnik.
JOŠ JEDAN IZAZOV
U danu obrade preko sto pacijenata, a sada bi trebali obavljati i preventivne preglede, dubrovački liječnici
kažu: „Neostvarivo!“
Kad ste zadnji put bili kod doktora? Ako se ne možete sjetiti, a imate preko 40 godina, trebali biste dobiti pozivnicu za preventivni pregled u svog liječnika primarne zdravstvene skrbi. No upitno je kad će ga on uopće uspjeti odraditi, na što od same najave projekta upozoravaju liječničke organizacije. U čemu je zapravo problem objasnili su nam dubrovački liječnici
Ponedjeljak je donio novost u ordinacije obiteljske medicine. Na sva zvona najavljeni su preventivni pregledi, za koje će poziv dobiti svi stariji od 40 godina koji u doktora nisu bili preko dvije godine. Ideja kao ideja sasvim u redu, ali nametnulo se pitanje – ako stalno govorimo o nedostatku liječnika, u svim sektorima, a poglavito u obiteljskoj medicini, tko će ih onda obavljati?
Odgovor je, čini se, upravo ta nekolicina liječnika koja radi u sve opterećenijem sektoru zdravstva, na što redovito upozoravaju, a sam pregled trajao bi sat do dva. Kod dubrovačkih liječnika obiteljske medicine Tea Depola i Dragane Adžović Anić provjerili smo koliko je to zapravo ostvarivo.
„To jest nategnuto, ali to je ‘kruh naš svagdašnji’. Službeni dokument još nisam dobio, iako su rekli da bi trebalo početi od ovog, čini mi se da će ipak početi od sljedećeg ponedjeljka. Zasad je sve rekla-kazala. Nismo dovoljno upoznati s cijelom pričom. Vjerujem da ćemo biti, pa ćemo biti pametniji. Pitanje je hoće li biti nekog benefita. Znam kako puno ljudi putem svojih firmi ide na sistematske preglede, ali mi to u principu ne vidimo jer ne ide preko službenog sustava“, kaže Depolo. Kako bi to sve skupa trebalo izgledati nije sigurna ni Adžović Andrić.
„Lijepo je to ministar zamislio, ali s obzirom na obim posla, mi to često ne možemo odraditi, a pogotovo ne ponedjeljkom. Ponedjeljak je dan kad imam poziva, mailova – preko 150! Ne znam što je točno mislio, a ni kad bi se to moglo odraditi. Ali svejedno, kompletna obiteljska medicina i tako radi jednu vrstu sistematskog pregleda. Međutim, da imamo vremena za pozive, to ne. Lijepo zamišljeno, ali neostvarivo! Jer i ovako ostajemo dolazimo ranije, ostajemo dulje na
poslu, što mislim da nije u redu“, kaže Adžović Andrić. Osim vremena koje bi trebalo izmisliti da se pregledi uopće ostvare, doktorima nije jasno ni zašto je izabrana baš dob ‘iznad 40 godina’.
„Osobno mislim da je malo nespretno izabrana dob. Što se tiče starijih od 40, gledao sam svoje podatke, nisam pronašao pacijenta koji nije bio u zadnje dvije godine kod mene. Pregledanih pacijenata u tom periodu ima više nego što imam ukupno pacijenata, tako da ne znam kako će uopće naći pacijente za preventivne preglede. Navodno će se izvući iz evidencije, ali u svakom slučaju mislim da oni koji to predlažu nisu u potpunosti upoznati s podacima, da je 2022. po izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na osnovu podataka iz CEZIH-a, 99,1 posto osiguranika posjetilo svoje obiteljske liječnike. Prošle godine je bilo 93 posto, a bilo je puno i ponovljenih posjeta“, objašnjava Depolo.
Slična je situacija i ordinaciji Adžović Anić.
„Ne mislim da postoji veliki postotak, to je jako mali broj ljudi. Međutim, mlađi do 45 godina ne dolaze tako često. A od 45, pa nadalje, nema takvih koji ne dolaze uopće“, kaže Adžović Andrić.
“PRVO ĆEMO SKOČITI, PA REĆI HOP“
Iako su pregledi najavljeni kroz medije, na sam dan započinjanja programa, nisu bili previše informirani o onome što ih čeka, već su i sami prikupljali informacije iz različitih kanala.
„Bilo je riječi i o pilot programu, kolega je govorio na televiziji, rekao je da je od 400 ljudi došlo samo njih 40, što je deset posto, ali moguće da ovi ostali i nisu bili u toj skupini, vjerojatno je bilo riječ o onima koji su dolazili u ordinacije. Imamo veliku frekvenciju. Tu je još jedan problem, gdje smjestiti tih sat, sat i
Piše Ivana Smilović foto PEXELS
pol posla u naš svakodnevni posao? Vidjet ćemo kako će se to razvijati. Prvo ćemo skočiti, pa ćemo reći: ‘HOP!’“, kaže Depolo.
Na obiteljskim liječnicima se puno toga „lomi“, sve ih je manje, a zatrpani su administracijom, a tu je naravno svakodnevni posao.
„Nikad nemam ispod sto pacijenata, od sto, pa dalje. To uključuje i pozive i mailove. Ali svejedno, svaki poziv, svaki razgovor, svaki mail oduzima vrijeme. Morate se posvetiti tome što se traži i što treba odraditi. I doista ostajemo raditi dulje nego što je po propisu. Iza radnog vremena nismo dostupni pacijentima jer uopće ne bismo išli doma. Ali tada odgovaramo na mailove i pokrivamo zaostatke“, kaže Adžović Andrić.
SLIČNO JE U SVIM ORDINACIJAMA.
„U suštini bi trebali pitati one koji su svakodnevno u velikom kontaktu s pacijentima. I danas sam ih imao 100 i kusur. 50 i nešto pregleda, a ostali su kontakti mailom, Viberom, Whatsappom, na sve moguće načine. Mislim da bi se trebali više savjetovati s užom strukom. Ovo je, koliko vidim, netko drugi predložio. Ali možda i poluči neki efekt“, kaže Depolo.
S takvim tempom, izgleda da će ipak trebati čarobiranje da se u raspored ubaci i „pregledić“ od sat vremena.
„Neostvarivo! Ako bi se mi pridržavali protokola rada, odnosno Plave knjige, onda bi trebali primiti 10-15 pacijenata dnevno. Kada bi tako radili, onda bi sigurno mogli raditi preventivne preglede. Ovako, to je skoro nemoguće. Svaka čast, lijepa zamisao, ali… Vidjet ćemo, tek je početak i ne bih žurila s previše komentara“, kaže Adžović Andrić.
NUŽNA JE BOLJA KOMUNIKACIJA
Depolo pak pomirljivo kaže da ako pregledi budu odrađivani jednom tjedno, onda ih možda bude moguće odraditi. Ali bitno da se izbjegava visoko frekventne dane kao što su primjerice ponedjeljak i petak. Podijelio je i podatke koje je nedavno prezentirao na jednom liječničkom sastanku, koji pokazuju koliko je opterećenje liječnika obiteljske medicine zapravo raslo kroz godine.
„Krivulje broja liječnika padaju, a pao je i ukupni broj pacijenata u odnosu na početak ovog stoljeća. Imamo otprilike milijun osiguranika HZZO-a manje u Hrvatskoj. Zanimljivo je da unatoč manjem broju pacijenata i liječnika obiteljske medicine, ukupni broj kontakata ili posjeta obiteljskoj medicini raste. Na početku stoljeća je bilo otprilike 22-23 milijuna, a sad smo na 47 milijuna već tri godine. Dostigli smo plato i mislim da je to ustvari i maksimum, da više od toga nije izdrživo ni održivo“, kaže Depolo. Nije ovo prvi put da se liječnike obiteljske medicine stavlja pred izazov, a bez da ih se previše pitalo. „Mislim da bi trebalo biti više komunikacije. Bilo bi dobro da se više komunicira s primjerice KOHOM-om, kao udrugom obiteljske medicine koja okuplja više od 50 posto obiteljskih liječnika. Ali idemo dalje, vidjet ćemo, bit ćemo pametniji kad budemo više znali“, zaključuje Depolo.
Ideja preventivnih pregleda definitivno je nešto dobro, pozitivno i pohvalno, s obzirom da zdravlje uvijek treba biti na prvom mjestu, što se prečesto zaboravlja. Međutim, ako se ne poradi na cjelokupnom sustavu zdravstvene skrbi, pitanje je tko će u budućnosti obavljati ‘obične’ preglede, a kamoli preventivne.
MARKO POTREBICA
‘’Nitko ne smije biti sirotinja u ovome Gradu samo zato što nema stan
Predsjednik je Gradskog vijeća već skoro osam godina, ravnatelj Studentskog centra u Dubrovniku, predsjednik Veslačkog kluba Neptun i vanjski suradnik na dubrovačkom sveučilištu, HDZ-ovac kojega će često oni koji politiku prate nazvati netipičnim političarom, često bez dlake na jeziku, vokabulara lišenog diplomatskih floskula koje sve govore, a ništa ne kažu; Marko Potrebica za Dubrovački dnevnik govori o nadolazećim izborima, problemima hrvatskog juga i rješenjima koje vidi za budućnost
Predsjednik ste Gradskog vijeća u drugom mandatu, a on se sada bliži i svom kraju. Možete li dati jedan presjek posljednjih skoro osam godina, svi su proračuni usvojeni, čini se i kako imate korektne odnose s oporbom u vijećnici, dosta ste fleksibilni u vođenju sjednica. Je li gradska vijećnica danas konstruktivnije mjesto u odnosu na vrijeme kada ste bili oporba, a proračuni su padali?
Danas je sigurno manje tenzija u Gradskom vijeću. Drago mi je ako postoji takva percepcija da sam i ja, načinom vođenja sjednica, uvažavajući različite stavove, tome pridonio. Zaista istinski vjerujem u pravo svakoga na iznošenje onoga u što vjeruje i što zastupa, mislim da je to temelj i bit demokracije. Naš Poslovnik je zaista napisan tako da omogućuje raspravu i vjerujem da je mogućnost iznošenja svog mišljenja za svakog vijećnika doprinijela tome da nema tenzija koliko ih je možda bilo u nekim prethodnim mandatima. Ako usporedimo naše Vijeće s Hrvatskim Saborom ili
Piše Petra Srebrović foto Nikša Klečak
engleskim Parlamentom, onda je neupitno da je u nas puno kulturnija i pristojnija atmosfera.
Rijetko vas sada i vidimo za govornicom, ali kada se to dogodi, uglavnom budu neke ‘teške’ teme, tako je bilo i kada se razgovaralo o pitanju nepriuštivog stanovanja za naše građane, o problemima u dubrovačkom sportu, o konfliktima s građevinarima... Iz vaših govora se može prepoznati momenat u kojem vas je ‘ponijelo srce’, je li sebe tada vidite kao potreban glas ‘običnog čovjeka’, a ne diplomatskog političara? Volim u javnom nastupu komunicirati jezikom koji je razumljiv našim sugrađanima. S druge strane, radim jasnu distinkciju, a to jest da uvijek kad nastupam na sjednici, simbolički stanem za govornicu i predstavljam sebe kao vijećnika, odnosno naše sugrađane koje su mi dali povjerenje. Govorim o stvarima za koje mislim da su potrebne, ne javljam se često za ispravke i replike jer to nije primjereno predsjedniku GV-a. Biram kada ću se javiti,
a drago mi je da su ti nastupi zapaženi u javnosti. Čovjek sam dijaloga, ali u onom trenutku kada druga strana ne razumije dijalog, a ne poštuje pravila, kao što je bio slučaj po pitanju gradnje Argentine ili po pitanju cijene članarina za djecu u sportskim klubovima, u tom trenutku vjerujem da građani od mene očekuju da branim odluke koje je donijelo GV. Lako je biti snažan prema „običnim građanima“, tu ne trebate biti posebno hrabri. Međutim, smatram da su nas građani birali da se jednako ponašamo prema „običnim građanima“ i onima koji su u jednom trenutku umislili da su veći od Grada. Svaki put kada to vidim, reagirat ću. Stanje s kojim sada nisam zadovoljan je red na plažama. Tu očekujem od pomorskog redarstva uvođenje reda. Ako ne bude reda, bit ću prvi koji će dogodine u ljetnim mjesecima javno upozoravati. Vjerujem da će nam na izborima građani dati opet povjerenje, a onda će to imati dodatnu težinu.
Službena kampanja za lokalne izbo-
re još nije počela, ali HDZ se sigurno već sada itekako priprema. Iako potvrđenih kandidatura još nema, vrlo je izvjesno kako će kandidat za gradonačelnika biti Mato Franković, imate li vi ambicija za mjesto župana?
Kao dobar dio naših sugrađana, i ja očekujem da će gradonačelnik Franković ponovno biti kandidat i očekujem ga u utrci jer njegovi rezultati zahtijevaju nastavak i treći mandat. Ja sam sve svoje političke ambicije vezao za krajnji hrvatski jug. Koja će to točno pozicija biti, o tome još nismo razgovarali unutar stranke, a iznimna mi je čast što sam u dva mandata bio predsjednik Gradskog vijeća. Po mišljenju kolega iz stranke, ali i većeg dijela oporbe, mislim da sam tu časnu funkciju na dostojan način predstavljao. Bilo bi neozbiljno za nekoga tko sada već ima dovoljno iskustva u politici, najavljivati da ću biti i treći put predsjednik GV-a, jer nikome prije ni-
su uspjela niti ova dva mandata. To će naravno ovisiti o rezultatu na izborima, ali svakako ne idem u političku mirovinu, a Gradski odbor HDZ-a će odlučiti za koju funkciju i koja će biti moja uloga u kampanji. Mogu reći da sam svojim radom, znanjem i iskustvom spreman za izazove koji su preda mnom.
Kada govorimo o gradskom, pa i županijskom HDZ-u, često spominjete ‘važnost vertikale vlasti’. HDZ je Vlada, HDZ je Županija, HDZ je Grad, pa se onda iznose projekti od Pelješkog mosta, do izgradnje pomorskih luka, dnevne bolnice u Metkoviću, pa do ‘vašeg’ Studentskog doma, škola, sada Doma umirovljenika itd. Ali tu su i projekti koji su već dugo na čekanju, od brzih cesta na Pelješcu, autoceste do Dubrovnika pa do brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke. Čekamo li predugo? Vertikala vlasti jest dobra za realizaciju mnogih projekata, ali svi projekti
u konačnici počivaju na ljudima. Ljude, bez obzira na stranačke boje, dijelim na sposobne i nesposobne. Tamo gdje smo imali sposobne ljude na pozicijama, projekti su se brže realizirali. U narednom razdoblju na jugu Hrvatske nas očekuje investicijski ‘boom’ po pitanju izgradnje autoceste do Grada. Ako me pitate kasnimo li, rekao bih da kasnimo 40 godina i to mi nije problem reći. Tu postoji odgovornost i HDZ-a. Iako je činjenica kako Pelješkog mosta ne bi bilo bez Vlade i premijera Plenkovića, isto je tako činjenica i da nemamo brzu cestu do aerodroma. Moramo žurno krenuti u realizaciju tih projekata jer je meni, osobno, neugodno 2024. godine pričati o projektima koji su trebali nastati prije preko 40 godina i najavljivati ih kao čudo. To naši sugrađani zaslužuju, očekuju i to smo već morali imati. Ipak, dobro je da postoji vertikala, jer onda nema opstrukcije.
Kampanja je i vrijeme kada će se puno dublje pretresati aktualni i prošli mandati. U Županiji imamo i primjer donedavnog gradonačelnika Ploča, Miša Krstičevića, kojega je HDZ najviše kritizirao kao gradonačelnika kojega nema u svom gradu jer je kroz cijeli mandat radio u splitskoj bolnici. Može li političar funkcije poput one gradonačelnika, župana ili načelnika obnašati uz druge poslove? Meni je to apsolutno nevjerojatno, da se netko kandidira za časno mjesto gradonačelnika, sugrađani ti daju povjerenje, a da radiš dva posla. Nemoguće je obnašati tako odgovornu funkciju, a raditi u drugom gradu bilo koji drugi posao. Mene čudi kako gospar Krstičević to nije shvatio još davno, nerazumljivo mi je i neprihvatljivo. Ako ste izabrani na izvršnu funkciju lokalne samouprave, morate 365 dana predano raditi i to će sugrađani osjetiti.
Dubrovački inženjer građevine Tomislav Paviša sada je aktualizirao pitanje izgradnje aerodroma u Trebinju, uputio je otvoreno pismo u
prestane, kako on to kaže, „izglasavati deklaracije kao simbol neučinkovitog politiziranja“. Je li Deklaracija o zaštiti baštine, prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko-neretvanske županije, a koju je izglasala Skupština DNŽ, neučinkovito politiziranje?
S obzirom na to kako se radi o projektu koji se događa na teritoriju druge države, male su formalne mogućnosti utjecaja u postupku. Deklaracija je jedan izraz političkog upozorenja kako je investicija na tom prostoru potencijalna ugroza vodoopskrbne mreže Dubrovnika i cijeloga prostora Dubrovačko-neretvanske županije i kao takva, mislim da je korisna. Naravno da treba sagledati postoje li još neke pravne mogućnosti za osporiti bilo kakvu aktivnost koja bi mogla dovesti do ugroze pitke vode. Mislim da tu Županija koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju i da je župan Dobroslavić aktivan po tom pitanju i u tome ga podržavam.
Osim zabrinjavajućeg pitanja vodoopskrbe, dio negativnih osjećaja kod ljudi sigurno leži i u činjeni
rene odnose nakon Domovinskog rata. Kako danas vidite te odnose? Ranije ste govorili da u Trebinje ne odlazite.
Ne idem u Trebinje iako uvijek pravim distinkciju između naroda, dijela stanovnika Trebinja, od kojih mnogi rade u Dubrovniku, i službene politike. Dok službeno Trebinje 1. listopada komemorira dan ‘napada Dubrovnika na Trebinje’, dok grubo falsificiraju povijest, a svoju djecu uče lažima i siju mržnju, do tad ja, kao službeni predstavnik Grada Dubrovnika, sigurno neću poći u Trebinje. U Trebinju nisam nikada bio ni privatno, a pogotovo ne u funkciji predsjednika GV-a. Ali, isto tako sam spreman, nakon sazrijevanja svijesti o zlu kojeg je dio stanovnika Trebinja, potpomognutih ratnim zločincem i bivšim gradonačelnikom Vučurevićem, učinio našem gradu i ljudima, nakon isprike koja nužno mora slijediti, spreman sam poći u Trebinje. Isto tako, nakon što se crnogorsko vodstvo, koje je sudjelovalo u agresiji na Dubrovnik, u jednom trenutku ispričalo, ja sam bio prvi za normalizaciju odnosa. Ne smijemo živjeti u prošlosti i sijati sjeme mržnje, moramo na ispravnim temeljima graditi odnose za budućnost. Nisam za dizanje tenzija i zveckanje oružjem, više od dvije tisuće tih ljudi u našem gradu zarađuje kruh i tenzije su nepotrebne, ali se istina mora znati. Onaj tko to negira nije dobrodošao u naš Grad.
Jedna od najvećih tema u javnom prostoru posljednjih mjeseci je priuštivo stanovanje, to je nešto o čemu politički establišment nije govorio godinama, iako problem postoji već godinama, a na hrvatskom jugu sigurno i najizraženije. U vrijeme gradnje Studentskog centra govorilo se kako će posljedično pasti cijene najma stanova, to se nije dogodilo. Sada se isto govori za regulaciju iznajmljivanja turistima. Hoće li padati cijene, vidite li vi rješenje ovom problemu?
Volio bih da cijene padnu, ali nisam siguran da hoće. Uz priuštivo stanovanje, istaknuo bih jedan problem koji je uz to vezan, a po meni je ključni problem Dubrovnika u sljedećih 20 godina. To je intelektualno propadanje.
O tome govorim posljednjih nekoliko mjeseci i drago mi je da su i drugi po čeli o tome govoriti. Naši mladi ljudi odlaze studirati, a ako im roditelji nisu omogućili stan za povratak, oni se ne mogu vratiti u naš grad jer radeći po slove u struci, a koji su i dobro plaće ni, oni postaju sirotinja u našem gra du. U tom kontekstu treba razdvojiti socijalne slučajeve i ljude koji zasni vaju obitelji. Danas najčešće mora te čekati da vam roditelji umru ili se vrate na selo, kako bi se nekretnina oslobodila za osnivanje obitelji. Dru gi je problem što u malim nekretnina ma ne možete formirati mnogobroj nu obitelj. Što je odgovor? Svi poku šaji su hvalevrijedni, ali dugo vreme na govorim o jednom modelu koji ni kako da se uhvati. Grad Dubrovnik ima dva alata, jedan je prostorno planira nje, a drugi alat je sudjelovanje u po ticajnoj stanogradnji, ali ne po posto jećim modelima.
Nego po kakvim modelima?
Moja je ideja suprotna svim dosadašnjim modelima. Dakle, u sljedećih godinu dana ćemo promijeniti GUP, mi moramo na javnom natječaju otkupiti dovoljno negrađevinskih površina, koje će Grad sam sebi prenamijeniti u stambene zone. U te zone trebamo dovesti infrastrukturu, ali ne i graditi stanove. Zašto? Jer stanove može graditi grubo rečeno „srednji sloj“ putem gradskih zadruga. To su naši ljudi koji imaju otprilike 1500€ plaće, što je u Dubrovniku i više nego moguće uhvatiti. To je 3000€ po obitelji, kreditni potencijal do nekih 200 tisuća eura. Ako mi kao Grad putem zadruga kupimo zemljište, po cijeni zemljišta kojega smo kupili kao negrađevinske čestice, pa ga prenamijenili u građevinsko, kvadrat izgradnje tog stana po sadašnjim cijenama u Dubrovniku, sa zemljištem, neće biti više od 1800€ po m2. Ta bi novonastala stambena zona nastala na prostoru Pobrežja, Osojnika, Ljupča i prema Gornjim selima. Zato je cesta most Dr Franjo Tuđman – Pobrježje strateška investicija Grada
Odakle Gradu novci za to?
Grad nema fiskalni kapacitet kupiti milijarde kvadrata, ali kada formiramo
zadrugu zainteresiranih stanovnika, imat će ljudi, članovi zadruga uz pratnju banke u onom trenutku kada Grad stane iza projekta. Tako bi mogli izgraditi ogroman broj stanova.
Tko to treba čuti?
Ako rečem - moji kolege bit će grubo, ali uvjeren sam da će uskoro ovo što govorim postati tema. (smijeh) Svakome je ideja načelno dobra, a onda se javljaju administrativne prepreke za koje smatram da ne mogu biti izgovor. Mokošica se gradila po sistemu zadruga. Možemo komentirati je li lijepa ili ružna, ali tisuće ljudi je tamo našlo dom, uključujući mene. Upravo tu govorim o problemu intelektualnog propadanja, o onim ljudima koji trebaju nositi grad, a nakon završetka studija se ne vraćaju jer ovdje ne mogu živjeti. Zato cijelu paradigmu mijenjam.
Jesmo li onda pred ove izbore, konačno, kao društvo sazreli da govorimo o ovakvim idejama, o sadržaju, a ne o niskim strastima, populizmu i ideologiji?
Volio bih vjerovati da smo sazreli kao društvo, ali kada studentima predajem na kolegiju ‘Izborne strategije’, onda ih upozorim na jednu činjenicu - ideologija i strast u jednom trenutku preuzmu sadržaj i prave probleme. U na-
čelu, kada bi danas pitali naše sugrađane, svi bi se složili da je ovo što ste vi postavili, sadržajni izbori – teme i programi, ključ. Međutim, da je to ključ izbora sve bi kampanje bile lišene ideologije i emocija, a one uvijek to imaju. Volio bih da ovi izbori budu različiti od drugih, ali s obzirom na moje iskustvo, to se neće dogoditi. Oni će u jednom trenutku postati od komunalnih i programskih – ideološki i strastveni.
Tu ulogu igraju i mediji da ‘utabanaju’ jedan smjer, pa možemo odmah tako krenuti i danas. Kakvi sadržaji trebaju biti teme predstojećih lokalnih izbora na hrvatskom jugu? Nekoliko je ključnih tema. Prvo je rješavanje i implementacija postojećih prometnih rješenja, a vjerujem kako će dosta naših sugrađana po uspjehu ili neuspjehu te teme, odlučiti za koga će glasovati. Druga je stvar stanovanje, a treća održivi razvoj i suživot s turizmom. On je nama jedina industrija, naš blagoslov i prokletstvo u istom trenutku, a svi od njega direktno ili indirektno živimo. Vjerujem da će te tri teme biti ključne. Četvrto pitanje koje će vjerujem, ako ne za ove, onda za iduće izbore biti jednako važno jest – kamo mi idemo? Pristaša sam teze da trebamo naći održivi razvoj za 42 tisuće stanovnika u
gradu, s okolnim općinama 75 tisuća ili 120 tisuća u županiji. S tim brojem ljudi, mi ne možemo opskrbljivati sve megalomanske ideje koje se žele graditi u turizmu. Trebamo ograničavati pretjeranu izgrađenost, nove turističke zone i nove hotelske kapacitete jer to neminovno za sobom donosi migraciju iz nama jezično i kulturološko dalekih zemalja. Za 30 godina možemo doći u situaciju, ako nastavimo u ovom smjeru, da ovdje neće biti 50 posto Hrvata. Meni, koji sebe doživljavam domoljubom, je jako bitno što će se ovdje događati. Ono što se događalo u dubrovačkom turizmu prije 10-15 godina kada su se prema ljudima odnosili – ako nećeš ti, ima tko će, pa smo iščerali Slavonce i Hrvate iz BIH u Irsku i Njemačku, danas se to počinje okretati na – ako nećeš ti ima Filipinac i Nepalac. To je krivi put. Ne smijemo ponoviti pogreške zapadne Europe. Ponašamo se kao da ti ljudi ne postoje i ništa ne radimo po pitanju njihove integracije. Živimo pored njih, srećemo ih na cesti i vidimo da se njihov broj povećava, a to se događalo u zemljama zapadne Europe prije 40-50 godina pa pogledajmo kakva je danas situacija. Ako mi, kao ‘mainstream’ stranka koja poštuje ljudska prava, ne nađemo odgovore na ta pi -
tanja, za 10 do 15 godina bi se mogao značajno promijeniti odnos stanovnika, a jačat će ekstremno lijeve i ekstremno desne stranke. Važno je shvatiti da bi vrlo skoro mogli doći do prijelomne točke. Zato moramo osigurati priuštivo stanovanje i kvalitetan život za 120 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije sa minimalnim i ograničenim brojem strane radne snage.
Bliži nam se i Advent, on je postao nezaobilazan u Studentskom domu, što ove godine spremate?
Radimo naše klasične koncerte petkom, a novost je da su mi naši studenti rekli da je Vojnović sada ‘Vonki’, pa radimo ‘Vonki utorkom’. Advent na Vojnoviću otvaramo 29. studenog s Majom Šuput, 3.12. otvaramo ‘Vonki utorkom’ s Diktatorima, preskačemo 6.12. jer je tada Thompson na Stradunu, 10.12. imamo Matka i Branu, 13. dolazi Mate Bulić nakon vrhunske atmosfere prošle godine, 17. nam stiže pjevač čije pjesme znamo, a ne znamo tko ih pjeva – Ivica Sikirić, 20. 12 najavljujemo Halida Bešlića, a nakon toga za Božić i blagdane naši radnici su sa svojim obiteljima i tada ne sviramo. Nastavljamo 27.12. kada dolazi Jole, i 30.12. pod parolom ‘Nova godina u nas dola-
zi ranije’ zatvaramo koncertni dio godine, uz Maju Bajamić, Giuliana i Diktatore. Program je namijenjen našim studentima i sugrađanima, ako dođu furesti, dobro su došli. Tako smo formirali i cijene.
Imate li zatvorenu financijsku konstrukciju?
Svi izvođači i produkcija se financiraju isključivo iz poslovanja Studentskog centra, nismo primili niti tražili od Turističke zajednice ili Grada Dubrovnika jedan cent. Koncept Studentskog centra je zaista jedinstven i dive mu se u Europi i Americi i vjerujem da će ga uskoro kopirati druga sveučilišta jer su me neka već zvala da im budem konzultant na ideji integracije kongresnog dijela, akademske zajednice i studenata u jedan jedinstveni prostor. Drago mi je da nemamo nikakvih financijskih problema, jer ovaj prostor ne služi samo studentima, nego i našim sugrađanima, raznim udrugama koje su ovdje dobrodošle.
Smeta li vam u tom kontekstu kada vam spočitavaju što se Studentski dom iznajmljuje turistima ljeti? U studiji izvodljivosti, koje sam autor, vrlo je jasno naznačeno kako bez prihoda iz komercijalnog iznajmljivanja, ovaj projekt nije održiv. Mi nismo na proračunu, dakle sami isplaćujemo plaće iz svog poslovanja za 80 dubrovačkih obitelji, vrijednih ljudi koji ovdje rade. Bez tih prihoda i kongresnog dijela, naši studenti bi trebali plaćati cijenu od 400 do 500 eura. Student servis ovdje ne zarađuje milijunske provizije kao u velikim gradovima, taj luksuz nemamo, pa novac moramo zaraditi, a zarađujemo na vrhunskoj usluzi ljudi koji ovdje rade. Tome svjedoče i vjenčanja, nikada se nismo oglasili, a već smo popunjeni za cijelu sljedeću godinu. Sve što u životu radim, volim da bude na visokoj razini, od VK Neptun, do Studentskog doma, predavanja studentima i mog angažmana u Gradskom vijeću, a to tražim i od mojih suradnika. Jasno mi je kako su mnoge kritike koje dolaze posljedica moje političke uloge, a ne dolaze zbog samog koncepta; jer da nisam HDZ-ovac, onda bi sigurno i taj dio ljudi zapljeskao.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Piše Mario Klečak
Penetracija u konkurenciju
Naš gradonačelnik je svojim građanima otkrio sjajnu i ekskluzivnu vijest. Prema staroj izreci, što je nekome smeće, drugome je blago, zatražio je od MORH-a jedan rashodovani MIG, kojega bi postavili na plato ispred tvrđave Imperial. Ovom hvale vrijednom reciklažom, obilježila bi se zauvijek napadna operacija izvedena tim ruskim avionom, prilikom oslobađanja juga Hrvatske. Ministarstvo je odgovorilo pozitivno, a traže samo - idejno rješenje. Vjerojatno pri tome misle, kažu neki s Bosanke, kako bi uz neospornu domoljubnu inspiraciju, MIG-u prvo trebalo asfaltirat ‘sletnu stazu’ (put) od Bosanke do tvrđave, pa ga onda tamo cimentirat. I da se osobito pripazi na kulturni aspekt svečanog otvaranja, kako ne bi nekome omakla ona domoljubna pjesma; mala moja klekni, lezi, tuku mitraljezi, ja ću nate, ne boj se ni granate! Ma bili ovo vragu palo na pamet!?
Zbog najavljenog poreza na nekretnine, puno većeg paušala, ali i potrebne suglasnosti stanara za iznajmljivanje, dio iznajmljivača se pobunio i prijeti prosvjedom, radom na crno, odjavljivanjem obavljanja djelatnosti i ustavnom tužbom. Žale se kako će opterećenja iznosit skoro pola dosadašnjih prihoda. Oni najviše pogođeni i razočarani kažu da s naroda deru kožu oni, koji su odgovorni za državu i njezinu dermatološku cjelovitost.
Drugi misle da je ono famozno ‘uvođenje reda’ tek klasična floskula kojom se opravdavaju potezi nesposobne vlasti, što je već viđeno bezbroj puta i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Kad nemaš što suvislo reć, samo ispališ frazu ‘uvođenje reda’. Smokvin list za svašta.
Ništa manje maštoviti su pobornici teorije zavjere koji tvrde, da je sve rezultat uspješnog lobiranja krupnog hotelskog kapitala, koji već godinama zaziru od apartmana, nazivaju ih krupnim kapitalom, a zapravo su krupni kapital hoteli, koji su naručili zabranu apartmana i sad je jasno, ‘ko je želi provesti. Preko apartmana lokalno stanovništvo zaradi neki solad. Daleko manje nego se priča.
Na drugu stranu, preskupim hotelima je zabrana apartmana dvije muhe jednim udarcem; penetracijom u konkurenciju, sma-
nje broj smještajnih kapaciteta van hotela, a u deklasirane apartmane ukrcaju - Nepalce. A priča naših političara o mladim obiteljima, kažu, najobičnija je laž. Nema toliko mladih obitelji da popune tolike apartmane u Dubrovniku, niti su im potrebni.
Kandidat za predsjednika države gospar dr. Primorac, odlučio je na svoje trčanje Jarunom pozvat novinare, kako bi eterom odasl’o ljubav prema hrvatskom čovjeku. Nije to bila baš ona trka u humanitarne svrhe, nego više etapa trke HDZ-ova kandidata za predsjednika države, koji je najavio svoju borbu za hrvatskog čovjeka, u čemu ga ni jedna sila na planeti Zemlji ne može zaustaviti. A samo istinom i argumentom će se borit za hrvatskog čovjeka.
Istine radi, objasnio je i kako su on i njegova mama, od grada Splita mu dodijeljeni stan, zbog doprinosa u identifikaciji žrtava Domovinskog rata, otkupili sasvim legalno. A čista je podvala, da su stan prodali po većoj cijeni, samo 48 sati nakon kupovine. Nema sumnje da crnilo na njegovo poštenje, ispušta poznata divovska Milanovićeva hobotnica. A ministar financija, isto gospar Primorac, razveselio je naciju zaslugom Vlade, što smo ušli među zemlje s kreditnim rejtingom u najvišoj ‘A’ kategoriji, a što je dobra i korisna vijest i za hrvatske građane. Jednako korisno, k’o i stopa rasta Hrvatske od 3,6 posto, što je četiri puta veća od prosjeka za EU i eurozonu, koji su na razini od oko - 1 posto. Zamisli ti!
Građani su oduševljeni. Sad očekuju obećanje predsjednika vlade da se prosječna plaća Hrvatima digne na blizu 2000 eura. Cijenjeni ministar nam doduše nije objasnio, koliko bi trebalo povećat plaće HDZ-ovim genijalcima na Markovu trgu, da bi statistika mogla zabilježit takvu prosječnu plaću po glavi stanovnika.
A što se rejtinga tiče, u žurbi nam je zaboravio reć’, da se rejting zapravo dijeli prema tome, koliko se država zadužila kod banaka, tj. koliko banke mogu isisavati od svih nas, a ne prema nekim vladinim genijalnim potezima. Eto, prije 15 godina smo bili dužni 3.700 Eura po glavi, danas smo dužni 13.300 po glavi. Pa ‘ko nas ne bi volio!?
Nakon što je Donald Trump pobjedom na izborima škiv’o siguran zatvor, njegov je
sinčić na Instagramu podijelio video pod naslovom: još 38 dana do gubitka džeparca, koji prikazuje ukrajinskog predsjednika, kako s tužnim pogledom stoji pored novog američkog predsjednika. Kako odgovorit momčiću, koji živi od tatinog džeparca, a ruga se čovjeku koji pokušava spasiti golu egzistenciju vlastitog naroda, nego turskom poslovicom: ulaskom klauna u predsjedničku palaču, klaun ne postaje predsjednik, nego palača postaje cirkus.
U Njemačkoj je nedavno završen šestomjesečni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom. Rezultati su pozitivni u tolikoj mjeri, da je većina kompanija odlučila nastaviti s takvim načinom rada. Tako ispada, da u četiri dana Europljanin napravi više nego Kinez u sedam. Uz puno nižu plaću, naravno. A žale se na propadanje tehnoloških divova u Njemačkoj radi nelojalne kineske konkurencije.
Očekuje se da i Hrvatska odma’ prihvati ovaj model. Ako ne samo zato da bi se osjećali pravim Europljanima, onda zato što su i onako plaćeni k’o da rade ne četiri, nego dva dana tjedno. Osim naravno saborskih zastupnika, koje smo na slobodnim i demokratskim izborima izabrali u Sabor da rade četiri dana u mjesecu i super nam je. Opet ćemo slobodno koristit svoja građanska prava i dat im svoj glas, a oni će se i dalje koristit - svojim. Vjerojatno se ni privatnici ne bi bunili. Samo što bi ostala tri dana u tjednu uveli 10 satno volontersko radno vrijeme. Skepsu bi jedino mogla pokazat Crkva, ako se samo sjete zapovijedi Gospodinove: Šest dana radi poslove svoje, a u sedmi dan počini, da se odmori vo tvoj i magarac tvoj, i da odahne sin robinje tvoje i - došljak. I što tu nije jasno?
O TRUMPU I NJEGOVOM UTJECAJU NA BALKAN
Pero Maldini: „Primarni interesi SAD-a nisu na Balkanu, a Trump neće Dodiku dopustiti eskalaciju koja bi dovela do raspada države“
Iako su ankete pred izbore predviđale tijesnu utrku, pa i moguće ponovno i višednevno prebrojavanje glasova, već u izbornoj noći pobjeda Donalda Trumpa bila je jasna. Koji razlozi stoje iza ovakvog rezultata i kakve utjecaje novi Trumpov mandat može imati na svijet, Europu i Balkan?
Američki građani izabrali su novog-starog predsjednika, Donald Trump dobio je veći broj elektora, ali i ukupno veći broj svih glasova građana, što znači i povjerenje SAD-a. Iako su ankete pred izbore predviđale tijesnu utrku, pa i moguće ponovno i višednevno prebrojavanje glasova, već u izbornoj noći pobjeda Donalda Trumpa bila je jasna. Koji razlozi stoje iza ovakvog rezultata i kakve utjecaje novi Trumpov mandat može imati na svijet, Europu i Balkan, razgovarali smo s politologom i sveučilišnim profesorom Perom Maldinijem. Maldini je stručnjak za unutarnju politiku, ali u ovom kontekstu i vrlo vrijedan sugovornik za vanjsku politiku s obzirom na činjenicu kako već 15 godina redovito boravi u SAD-u u sklopu svoje akademske karijere. U tom smislu, Maldini poznaje američku politiku ne samo kroz prizmu svojih američkih kolega znanstvenika već i s aspekta svakodnevnog života običnih američkih građana i njihovih političkih preferencija.
Na početku Maldini ističe kako je više razloga pobjedi Trumpa.
„Najprije, to je predugo odgađanje povlačenja Bidena i njezin ulazak kao zamjenskog kandidata Demokrata u zadnji čas, gdje nije ostalo dovoljno vremena da se predstavi biračima. Premda potpredsjednica, do pred izbore bila je relativno slabo vidljiva i u sjeni Bidena, a njezino porijeklo, pokazalo
Piše Petra Srebrović foto Privatni album
se, nije joj baš pomoglo u pridobivanju potpore afroameričkih, latinoameričkih i drugih manjinskih skupina na koje je računala. Istodobno, fokusiranje na identitetsku politiku, odnosno svjetonazorska i ideološka pitanja poput zaštite reproduktivnih prava žena, jačanja građanskih prava i sloboda manjinskih skupina i imigranata, povećanje socijalne i zdravstvene skrbi, veću dostupnost obrazovanja i klimatske promjene – nisu dostatno doprle do ciljane publike“, govori Maldini i naglašava kako je problematično i što sve to nije bilo praćeno jasnim ciljevima i konkretnim javnim politikama koje bi birači prepoznali.
„Uz to, pripadnost dosadašnjoj administraciji i izostanak jasne vizije po čemu će biti drukčija od sadašnje politike također je ograničila njezinu vjerodostojnost“, govori Maldini pa dodaje i kako struktura tradicionalnog biračkog tijela Demokrata doživljava disoluciju, a pod utjecajem ekonomske krize koja je obilježila Bidenov mandat.
‘TRUMP JE PRIDOBIO I DEMOKRATE’
„Kako je kriza najviše pogodila upravo tu socijalnu skupinu, njihova sve veća orijentacija prema socioekonomskim, a ne identitetskim pitanjima je sasvim razumljiva. Stoga je Trump kampanjom koja se fokusirala upravo na pitanja ekonomije i kritiku dosadašnje administracije uključujući i Harris, stavljanjem Amerike u prvi plan
te obećanjima brzog oporavka ekonomije i povratka blagostanja, uz svoje birače uspio je pridobiti i znatan dio demokratskih birača nezadovoljnih i razočaranih socioekonomskim stanjem u kojem su se našli tijekom protekle četiri godine. Pritom su procijenili da je to puno važnije od mogućih i vjerojatnih restrikcija demokratskih standarda do kojih bi Trumpova vladavina mogla dovesti, a na što upozoravaju Harris i Demokrati i od čega strahuju njihovi birači“, iznosi Maldini i dodaje kako je Trump uz sve to, uspio nametnuti pitanje imigranata kao ključno sigurnosno pitanje. „Tako su ekonomija i sigurnost bili njegov forte kojim je dobio ove izbore“, apostrofira i pojašnjava kako je važan i kontekst sve naglašenije afektivne polarizacije američkog društva što u ovim izborima nadilazi onu ideološku, a koju je Trump svojom populističkom retorikom dodatno poticao i vješto iskoristio.
„Predstavljajući se kao zaštitnik malog čovjeka i borac protiv korumpiranih, otuđenih i socijalno neosjetljivih elita, upirući pritom prst u Demokrate kao krivce za tu situaciju, uspio je dobiti potporu i onih koji nisu bili izvorno biračko tijelo Republikanaca“, iznosi.
‘MOGUĆ JE OZBILJAN DEMOKRATSKI DEFICIT’
Maldini govori i kako je Harris, a s obzirom na okolnosti u kojima je ušla u kampanju,
napravila izuzetan posao i priskrbila respektabilnu potporu, no ne i dovoljnu za pobjedu pa sada Trump uz već postojeću većinu u Kongresu te upravo stečenu većinu u Senatu, ima sve poluge vlasti pod svojim utjecajem. Maldini upozorava kako i dodamo li tome mogućnost utjecala na sudbenu vlast, osobito na Vrhovni sud, to može značiti ozbiljan demokratski deficit.
„Upitan je mehanizam provjere i ravnoteže (checks and balances) među granama vlasti, a time i podjela vlasti – temelj demokratskog poretka, te moguća isključenost gotovo polovice građana predstavljenih u demokratskoj oporbi, koja bi mogla ostati potpuno bez utjecaja na proces donošenja političkih odluka. To su svakako razlozi za zabrinutost, ne samo Demokrata i njihovih birača već i demokratskog svijeta uopće, s obzirom na značenje i moć SAD-a u svijetu“, iznosi.
Hoće li Trumpove ekonomske politike, poput carina na uvoz proizvoda iz EU, izazvati političku, pa onda i ekonomsku krizu? Maldini odgovara kako je kampanja i ono što se u njoj reče jedno, a institucionalno djelovanje s pozicije vlasti drugo, kada obično dolazi do reteriranja, posebice kod populističkih političara.
„To je još izraženije u međunarodnom kontekstu gdje je potrebno balansirati svoje
nacionalne interese s interesima drugih, što nužno uključuje kompromise. Trump će po svoj prilici nastojati provesti politike koje je proklamirao, tj. zaštititi američko gospodarstvo od negativnih utjecaja uvoza iz zemalja najvećih konkurenata SAD, što može uključiti i carine. Međutim, tu će biti ključna procjena štete za domaće proizvođače i domaće tržište, tj. cost-benefit odnos, što će odrediti vrstu i opseg tih mjera“, smatra Maldini i dodaje kako dođe li do primjene protekcionističkih mjera, to može imati negativne posljedice po izvoz EU u SAD te migriranje proizvodnih pogona EU izvoznika u SAD
„U tom slučaju, moguć je i recipročan odgovor EU, što bi imalo slične posljedice na gospodarstvo SAD. Ostaje za vidjeti hoće li doći do toga i u kojoj mjeri. Svakako, protekcionizam, premda kratkoročno može biti koristan, dugoročno nije dobar. Zdrava konkurencija i jačanje proizvodnih kapaciteta svake zemlje su uvijek bolji put“, smatra.
‘POVEĆANO IZDVAJANJE ZA OBRANU SE
NAMEĆE I BEZ TRUMPA’
A kakav će utjecaj na Hrvatsku imati promjene koje dolaze s Trumpom? Maldini govori kako će se to osjetiti na ekonomiji, konkretno izvoznici čija konkurentnost na tržištu SAD zbog eventualnog uvođenja ca-
rina može biti umanjena, posljedično plasman i prihodi.
„Uz to, sasvim je izvjesno da će Trump inzistirati na izdvajanju najmanje 2 posto BDP-a svake članice NATO-a za obranu, što uključuje i Hrvatsku“, govori Maldini i upozorava kako se s obzirom na sigurnosne prijetnje izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu te potencijalnim izbjegličkim valom izazvanim ratnim sukobom na Bliskom Istoku, to nameće kao nužnost i bez Trumpova inzistiranja.
Maldini govori kako usprkos Trumpovim izjavama u kampanji, ipak nije za očekivati da će SAD izaći iz međunarodnih savezništava jer su ona i njihov politički i ekonomski interes.
„Hrvatska ima izvrsne odnose sa SAD i sasvim sigurno da će takvi i ostati budući da je to od obostranog interesa. Pritom Hrvatska ima priliku ojačati svoj status i odnose sa SAD u Inicijativi triju mora, koje je aktivan član, a koja će zasigurno biti Trumpov interes“, iznosi.
Bez tektonskih promjena u susjedstvu U kontekstu Hrvatskog susjedstva, a koje je i najbliže dubrovačko susjedstvo, postavlja se pitanje treba li strahovati od pogoršanja unutarnjih odnosa u BIH, zbog ranijih izjava Milorada Dodika u kojima je govorio kako je „trebao proglasiti nezavisnost Republike Srpske još za Trumpovog prvog mandata“. Maldini ne očekuje kako će se vanjska politika SAD prema prostoru Zapadnog Balkana, uključujući i BiH bitno promijeniti. „Primarni vanjskopolitički interesi SAD su drugdje, dok su na tom području zainteresirani za održanje mira i statusa quo, tj. za poštivanje Daytonskog sporazuma, što uključuje postojeću političko-teritorijalnu strukturu BiH. S obzirom da je BiH disfunkcionalna država i podijeljeno društvo, Dodik nesumnjivo može pogoršati unutarnje odnose u zemlji, što svojim izjavama nerijetko i čini, poglavito prijetnjama odcjepljenja. Njegove recentne izjave potpore Trumpu, kao i ostale prije njih, treba gledati kao aktivnosti za unutarnjopolitičku upotrebu i održanje vlastite pozicije“, govori Maldini i dodaje kako SAD, kao i međunarodna zajednica, ni jednom političkom akteru, pa ni njemu, neće dopustiti eskalaciju koja bi dovela do disolucije države, koliko god ona bila kompleksna i bremenita problemima. U tom kontekstu govori i kako nije za očekivati aktualiziranje pitanja prekrajanja granica između Kosova i Srbije.
„ Politika SAD-a tu će ostati ista, neovisno o promjeni predsjednika i stranke na vlasti. Državni interesi, osobito oni geopolitički, kod velikih i ozbiljnih država imaju kontinuitet i ne mijenjaju se promjenom političke vlasti. Nota bene, vojska SAD-a ima svoju bazu na Kosovu, što je dodatni razlog njihova interesa za stabilnost te države“, zaključuje politolog i sveučilišni profesor, Pero Maldini.
Obilježena obljetnica osnivanja
dubrovačkog HDZ-a: „Pružamo
snažnu podršku Draganu Primorcu“
Dubrovački ogranak stranke je osnovan 11. studenog 1989. godine u kafiću Karaka, a članovi se svake godine prigodno okupe na tom mjestu i prisjete početaka
Dubrovački HDZ svečano je obilježio 35. obljetnicu osnutka. Ovogodišnjem programu obilježavanja nazočio je i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, a kojega podržava HDZ, Dragan Primorac. “Iz Dubrovnika šaljem poruku cijeloj Hrvatskoj - uspjet ćemo i pobijedit ćemo. Vjerujem u snagu čovjeka ove županije, snagu čovjeka Hrvatske, snagu Hrvatske budućnosti. Kad sam krenuo u ovu kampanju, krenuo sam čista srca i obraza, kao ostvaren čovjek i kao znanstvenik, kasnije kao poslovni čovjek, čovjek koji ima znanja i hrabrosti, koji je znao da će se tijekom ove kampanje suočiti sa svom onom prljavštinom koja je vezana za jednog čovjeka, koji ne želi promjene, koji ne želi budućnost Hrvatske. Kad me pitate danas zbog čega sam ja to napravio, a život mi je vezan i za Hrvatsku, i za Ameriku, i za Njemačku, i za Indiju, i za Kinu, reći ću vam - samo zbog moje domovine Hrvatske”, izjavio je Primorac na akademiji u Kazalištu Marina Držića, a okupljeni HDZ-ovci su ga pozdravili glasnim pljeskom.
Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović
‘ČAST I POŠTENJE’
Predsjednik dubrovačkog HDZ-a, gradonačelnik Mato Franković, kazao je kako mu je ovo deseta godina na tom mjestu i kako se i dalje drži obećanja kako će uvijek svoje ruke moći pokazati i reći – čast i poštenje. Poručio je kako gradska vlast ne razmišlja samo o gradu danas, već o gradu budućnosti. U tom smjeru poručio je kako Hrvatska na predstojećim izborima ima važnu odluku. „Na izborima za predsjednika Republike Hrvatske biramo čovjeka koji je vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske. Čovjeka koji je spreman biti stabilan, razuman u trenucima kada je teško, kada je ugroza i prijetnja. Aktualni predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović je pokazao da nije stabilan, da ne zna odgovoriti na izazove koji su pred njim”, rekao je Franković i zaključio kako je Primorac “čovjek koji je više puta pokazao koliko voli ovaj grad”.
‘PRESUDNA JE VERTIKALA VLASTI’ Predsjednik Županijske organizacije HDZ-a
Dubrovačko-neretvanske županije, Baž Pezo, osvrnuo se na ostvarene projekte, od Pelješkog mosta pa do projekata u gradu i županiji.
“Bez vertikale vlasti, bez sinergije djelovanja na lokalnoj i nacionalnoj razini ništa od ovoga što imamo danas, ne bi bilo. To je ono čega moramo biti svjesni. Upravo ta sinergija, uvjeren sam, vodi nas i prema drugim kapitalnim projektima važnima za našu županiju, a to su svakako nastavak autoceste do Dubrovnika, brza pelješka cesta, brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke, ali i novi pomorsko putnički terminal u Dubrovniku. Potpredsjednik HDZ-a i ministar Branko Bačić istaknuo je kako „Dubrovnik u ovih 35 godina živi svoje najbolje vrijeme u slavnoj prošlosti“ i poručio kako će građani na izborima podržati Primorca za pobjedu u prvom krugu izbora.
Svečana akademija zaključena je uz poruku kako predsjednički kandidat, Dragan Primorac ima snažnu podršku stranke u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
35. GODINA KASNIJE
Dragan Primorac
PONEDJELJAK, 18.11. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Penne carbonara
Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom
UTORAK, 19.11. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Hobotnica “al forno”
S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom
SRIJEDA, 20.11. doručak dana
Puding od riže
S narančom, đumbira i medom
Menu dana
Pečena teletina
Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja
ČETVRTAK, 21.11. doručak dana
Francuski tost
sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu
Menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
PETAK, 22.11. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Crni rižot od sipe
Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom
SUBOTA, 23.11. doručak dana
Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Dalmatinska pržolica
Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom
NEDJELJA, 24.11. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
Menu dana
Teleći rižot
Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima
Paradoks zvan dinamičko kreiranje cijena
Što su veće turističke brojke, to sve gore živimo
Turistička statistika je poput četrdesetpetogodišnjakinje na društvenim mrežama – ispod ušminkane vanjštine krije se surova realnost. A stvarnost turističkih rekorda nekog grada jest da su njegovi stanovnici sve siromašniji. Kako je moguće da je turistički djelatnik sve gladniji ako mu dolazi sve više turista i posljedično ima više posla? Odgovor leži u dinamičkom kreiranju cijena
Evo nas na kraju još jedne sezone. Rekordna, sjajna, fantastična…, pršte epiteti s novinskih naslova, turistički akteri hvale se excel tablicama, nikad više kruzera, dubrovačka zračna luka opet je srušila rekord, ukratko, sve je super i sve je za pet kad si poduzetnik i voliš niskotarifni let. Da, upravo u dolasku Ryanaira leže sjajni ovogodišnji turistički rezultati. Ali to nije sve – uz ljetni red letenja Ryanaira dobijete gratis i pet zimskih linija, pa se nada u beskonačno produženje sezone opet potpaljuje.
Kada sve ovo čita, prosječnog stanovnika juga Hrvatske trebao bi obuzeti ogroman optimizam. No, turistička statistika je poput četrdesetpetogodišnjakinje na društvenim mrežama – ispod ušminkane vanjštine krije se surova realnost. A stvarnost turističkih rekorda nekog grada jest da su njegovi stanovnici sve siromašniji. Kako je moguće da je turistički djelatnik sve gladniji ako mu dolazi sve više turista i posljedično ima sve više posla?
PARADOKS CIJENA
Odgovor leži u cijenama. Iako se iz godine u godinu sve više zarađuje, paradoksalno, kupovna moć i životni standard opada, jer povećanje zarade ne prati povećanje cijena. Dijelom nam je jasno zašto su cijene od 2019. do danas brutalno narasle. Idioti su nas zatvorili u domove zbog korone, pa je zbog tiskanja novca došlo do inflacije. Hrvatsku je posebno zajebao Andrej Plenković koji je uveo euro u najgorem mogućem trenutku u povijesti što je dodatno napumpalo cijene. No, to je samo dio ukupne cijene za pola litre smrdljivog domaćeg piva koji košta 7,5 eura u pizzeriji koja čak nije ni u centru grada. Ono što u Dubrovniku iz godine u godinu pumpa brojke
i kad nema inflacije i uvođenja eura zove se dinamičko kreiranje cijena.
Dinamičko kreiranje cijena nije novotarija u kapitalizmu, naslanja se izravno na osnovni ekonomski zakon, onaj o ponudi i potražnji. Što je potražnja za nečim veća, raste i cijena, i obratno. Uber tako povećava cijenu vožnje kada je loše vrijeme, tijekom Božića i Nove Godine, kada su gužve i slično, a spušta ju kada nema tolike potražnje. Skijališta diljem Europe najveće cijene imaju u vrijeme školskih praznika kako bi čitava obitelj mogla ići. Čim krene škola, cijene padnu. Isto vrijedi i za ljetovališta. Srpanj i kolovoz su najskuplji, jer nema škola i najmanja je mogućnost za kišu. Reklo bi se da je sve ovo normalno i logično, što i ja osobno potvrđujem, ali bih dodao i da je pomalo šupasto. Zbog turista brojni veliki supermarketi u Dubrovniku ljeti strašno podignu cijene (koje onda zaborave spustiti zimi) i na kraju mali dućani poput Brbore i Prime na Ilijinoj Glavici imaju jednake ili čak niže cijene od velikih. Kako je to moguće? Pa tako što je dinamičko kreiranje cijena ljepši naziv za pljačku! Ajde ok mi je što se pljačkaju turisti, oni su tu par dana i idu doma, a mi živimo cijelu godinu i plaćamo jednako kao i oni zbog kojih su se cijene podignule. Epilog je da koliko god zarađujemo da ćemo teško priuštiti šugavu pivu u još šugavijoj pizzeriji. Neki ekonomisti već sada ističu da će dinamičko kreiranje cijena u budućnosti postati skroz normalno. Nijedan proizvod neće imati fiksnu cijenu, nego će ona varirati o raznim parametrima. Primjerice, kruh ujutro, kad je topao i svjež koštat će više nego popodne kada nije. Zvuči logično, da mu je cijena popodne manja nego ujutro, i jest logično, samo što bi jutarnja cijena treba-
Jedini odgovor na šupačko dinamičko kreiranje cijena je lansiranje odjeba. Samo vi dižite cijene, mi vam nećemo doći. Povratnički koncert Oasisa – 350 eura, ok neću ići. Ovo ljeto je u Šibeniku bio Air gdje je svirao legendarni album Moon Safari. Karta 150 eura. Samo vi svirajte, ima toliko dobre muzike po puno manjim cijenama. Tako je i s pizzerijama, ulaznicama na nogometne utakmice, kafi u kvartovskom kafiću, svemu
Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL
la biti kao ova popodne, a kruh koji se već stvrdnuo bi trebao biti besplatan. Ali ne, vlasnik butige ili pekare radije će baciti kruh ako ga ne proda, nego ga dati džabe. Kako ono glasi stara poslovica iz močvara – Nema džabe ni u stare žabe!
DINAMIČKI POPUST
Ili, recimo, ako već idemo na skijanje za vrijeme školskih praznika i baš tada se dogodi loše vrijeme, zašto se onda ne bi dao dinamički popust? Ali ne, popusta u tom slučaju nema. Ili kada kasni neko prijevozno sredstvo. Autobus je u sezoni podignuo cijene, jer je, jelte, potražnja ogromna, ali zbog gužve je satima kasnio na odredište. Zašto se onda dio ne vrati putnicima? Zaključak priče jest da je dio turista umoran od gužvi i cijena na razvikanim destinacijama. Prema istraživanju velikih internetskih platformi Expedia i Booking.com u projekciji putovanja za sljedeću godinu koje je rađeno na 25 tisuća ispitanika iz 19 zemalja, njih čak 63 posto je kazalo da će najvjerojatnije za naredno putovanje izabrati ne toliko razvikanu turističku destinaciju. Takva putovanja već imaju naziv JOMO (Joy of Missing Out odnosno Radost propuštanja). Drugim riječima, turist će imati prekrasne uspomene čak iako umjesto Dubrovnika posjeti Trebinje, Čapljinu ili Stolac. Naravno, grad podno Srđa neusporedivo je ljepši, ali i puno skuplji.
Pitanje koje će svaki putnik u budućnosti po-
stavljati sebi glasi – isplati li se iskrcati toliki novac za prekrasnu destinaciju koja je strašno gužvovita i gdje nema autentičnog života? Svatko će ponaosob morati odgovoriti na ovo pitanje, a ja svoj znam. Radije ću ići u neko zaostalo selo nego New York. Ne samo što mi je Amerika skupa, nego mojim dolaskom rušim kvalitetu života lokalnom stanovništvu koje zbog mene i svih ostalih, ne može priuštiti dugoročni najam stana. Jedini odgovor na šupačko dinamičko kreiranje cijena je lansiranje odjeba. Samo vi dižite cijene, mi vam nećemo doći. Povratnički koncert Oasisa – 350 eura, ok neću ići. Ovo ljeto je u Šibeniku bio Air gdje je svirao legendarni album Moon Safari. Karta 150 eura. Samo vi svirajte, ima toliko dobre muzike po puno manjim cijenama. Tako je i s pizzerijama, ulaznicama za nogometne utakmice, kafi u kvartovskom kafiću, svemu. Sve te proizvode treba bojkotirati koliko se god može. Radost propuštanja može biti itekako oslobađajuća. Zamjena uvijek postoji. Ovo ljeto sam umjesto Aira u Šibeniku za 150 eura bio na koncertu Mizara u Stocu za nula eura. Smještaj u Dolini Neretve platio po smiješnoj cijeni, a apartman bio fenomenalan. Ni brudet nije bio skup. Što da vam kažem – imaju žabe koje su džabe. I još me posluživala ljubazna četrdesetpetogodišnjakinja. Sve je super i sve je za pet kad si putnik koji naručuje brudet. Naravno, ako te briga što je riječ o turističkoj žabojebini.
Zbog turista brojni veliki supermarketi u Dubrovniku ljeti strašno podignu cijene (koje onda zaborave spustiti zimi) i na kraju mali dućani poput Brbore i Prime na Ilijinoj Glavici imaju jednake ili čak niže cijene od velikih. Kako je to moguće? Pa tako što je dinamičko kreiranje cijena ljepši naziv za pljačku!
Body Balance Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju
Kako izgleda i čemu služi fizioterapijski tretman?
Fizioterapija može biti korisna za ljude svih dobnih skupina širokog raspona zdravstvenih stanja, uključujući akutne ili kronične probleme, a koji se tiču: koštanog, mišićnog, živčanog i visceralnog sustava
Posjet započinje detaljnim inicijalnim pregledom. Ovaj susret osigurava postavljanje precizne i detaljne analize stanja pacijenta, uzimajući u obzir i prethodna stanja s ciljem oblikovanja plana terapija.
Započinje razgovorom s klijentom prikupljajući informacije vezane za povijest bolesti, simptome, analizu biokemijskih parametara (krvna slika) i MR / RTG / CT snimaka. Tretman fizioterapije nastavlja se ma-
nualnom provjerom stanja klijenta; analiza i evaluacija posture, mišićni testovi, mjerenje raspona pokreta, palpacija tkiva, ispitivanje živčanih struktura, provjera kretanja visceralnih organa, a sve to primjenom
Fizioterapija može biti korisna za ljude svih dobnih skupina širokog raspona zdravstvenih stanja, uključujući akutne ili kronične probleme, a koji se tiču koštanog, mišićnog, živčanog i visceralnog sustava.
ortopedskih, neuroloških, osteopatskih i/ili fizioterapijskih testova. Sljedeći korak jest manualni tretman s ciljem oslobađanja i otklanjanja boli. Koja će se vrsta terapije koristiti, ovisi o složenosti dijagnoze i potrebama klijenta; o tome se najčešće odluči u datom trenutku, a nerijetko se koriste kombinacije terapeutskih tehnika s ciljem efikasnog i ugodnog tretmana. Za tretiranje bolnog stanja koristimo tehnike manualnog opuštanja „trigger“ točaka, fascija ili nekog drugog napetog tkiva, medicinsku akupunkturu, Ergon tehniku za fascije, mobilizacija i/ili manipulacija određenog zgloba, miofascijalno istezanje, mišićnu inhibiciju i/ili kineziterapijske vježbe.
Po potrebi i zavisno od stanja, upotrebljavamo i tehnološke uređaje poput Medestec sustava za zagrijavanje, povećanje protoka krvi i limfe, elek-
troakupunktura, udarni val i slično. Fizioterapija može biti korisna za ljude svih dobnih skupina širokog raspona zdravstvenih stanja, uključujući akutne ili kronične probleme, a koji se tiču koštanog, mišićnog, živčanog i visceralnog sustava.
Navedeni bolovi mogu biti povezani s kralježnicom (lumbalni bolni sindrom, ekstruzija, protruzija, diskus hernija, spondilolizu/spondilolostezu, ispupčenje diska, suženje spinalnog kanala, post-operativna njega,…), akutni ili kronični bolovi povezani sa zglobom kuka, koljena, gležnja, ramena, lakta ili zgloba šake (frakture, iščašenje, bursitis, sinovitis, sindrom prenaprezanja, mehaničke ozljede i traume, degeneracije istegnuća, parcijalne i/ili potpune rupture mišića, ligamenata i tetiva zgloba, post-operativna njega, referirana bol iz kralježnice,…).
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Tanja, fra Josip, Dmitry i Sara - orguljaš, violinistica, domaćin, bariton i sopranistica, s pravom su ponosni na koncert Laudate Dominum, u crkvi Male braće, krasni
i Dragan - pored parkiranih oldtimera
im je vedar i korak lagan
su
Marija i Ana - sestre
iz Plata rado u Grad pošle, čaroliju Lumiarta po palačama na Stradunu uživati došle
Željko
osmijeh
Antonio,
Marijana, Antonela i Josipa - svjetlom je tri dana bila “ispisana” mnoga svjetlosna “čarolija” lipa
Marija, Dijana i prim.mr. dr. Marija - dio su medicinskog tima koje su svoje znanje i vrijeme u ZZJZDNZ za HND posvetile i novinarima
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Dragan, Oksana, Tina i Tom - nije im smetalo što je za vidjeti sve oldtimere Stradunom trebalo “voziti slalom”
Mario i Zlatko - kad se auto pazi i održava i u kategoriji oldtimer obiteljski Mercedes 220 S iz 1963. i na otvorenoj cesti “klizi” glatko
Doc.dr.sc. Vilma i Nikša - neumorni i vječni dundov Spaček dragoj nećakinji i njemu omogućuje sudjelovanje u reviji oldtimera uvijek
Katija, Ana, Roko, Pierina i Maris - na vjenčanje su hitali, ali rado na trenutak i zastali
Dora, Tonka i Lana - jedva dočekaše večer Lumiarta prvoga dana
NAŠ ČEST GOST
AEGEAN DOLPHIN Posjetio nas je tijekom
je cijeli svijet, a bio je i zaplijenjen
Bio je i među posljednjim brodovima koji su uplovili u Dubrovnik prije ratne agresije
Godine 1973. godine u rumunjskom brodogradilištu Santieru Naval u Galati na Dunavu porinuta je u more novogradnja broj 617, trgovački ro-ro brod NARCIS, za naručitelja izraelsku kompaniju ZIM Lines. Nakon petnaest godina prevoženja teških kamiona i glomaznih tereta, promjene imena 1985. u ALKYON te 1986. u AEGEAN DOLPHIN, novi ga je vlasnik Dolphin Hellas Cruises odlučio kompletno preurediti u putnički brod za kružna putovanja. Tako AEGEAN DOLPHIN zadržavajući isto ime 1988. godine u Pireju potpuno mijenja svoj izgled, ali i ulogu. Od tada ima 11563 bruto tona, dug je 140 i širok 20,4 metara dok mu dva četrnaest cilindarska Pielstick dizel pogonska stroja ukupne snage 10157 kW omogućavaju preko dvije propele brzinu od 17,5 čvorova. Za cijenu preinake broda od 26 milijuna američkih dolara bila je ugovorena brzina plovidbe od 23 čvora, ali se zbog veličine strojarnice i problema s ventilacijom ona se nikada nije ostvarila. U svojih je 288 kabina AEGEAN DOLPHIN mogao prihvatiti 576 putnika o čijem se komforu i sigurnoj plovidbi brinulo 175 članova posade.
POSJETI DUBROVNIKU
Prigodom rekonstrukcije su se kopirala rješenja s Hapag-Lloydova broda EUROPA pa je čak i ciminjera obojana kombinacijom plave i narančaste boje. Brod je bio namijenjen kružnim putovanjima istočnim Sredozemljem i Jadranom, tako da je u Dubrovniku bio doista čest gost. Odmah nakon preuređenja na svom prvom putovanju dolazi u grušku luku 8. svibnja 1988. godine.Te nas je godine posjetio ukupno 20 puta, zadnji put otplovivši 30. rujna. Sljedeće 1989. godine, kada je nakratko pred sezo-
nu promijenio ime u DOLPHIN i brzo se vratio starom imenu, u razdoblju od 21. travnja do 1. rujna dolazi 19 puta, a 1990. od 17. svibnja do 5. listopada ukupno 23 puta. Ratna 1991. je izvrsno počela uplovljavanjem AEGEAN DOLPHINA 17. svibnja. Međutim, nakon 11 ostvarenih posjeta, kada su se nad Dubrovnikom već nadvile crne sjene nadolazeće agresije, zadnji je put 13. rujna podigao sidro i u naše se vode pod tim imenom više nikada nije vratio.
ZAPLIJENJEN PA PROVEO NEKO VRIJEME
NA PRISILNOM VEZU
Ostalo je trajno zabilježeno da je AEGEAN DOLPHIN pretposljednji kruzer nakon LA PALME koji je napustio Dubrovnik prije nastupajuće ratne kataklizme. Uvijek se dobro prisjetiti da su na samom pragu agresije u ukupno 20 posljednjih uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik u kolovo-
Piše Ivo Batričević
foto PRIVATNI ARHIV
zu i rujnu 1991. godine sudjelovala samo četiri broda: RENAISSANCE TWO je bio samo jednom, ODYSSEUS četiri puta, LA PALMA osam puta i AEGEAN DOLPHIN sedam puta.
Kada ga je 1996. u dugoročni najam preuzeo američki Renaissance Cruises, preimenovao ga je u AEGEAN I i odredio mu sasvim druge itinerere. Plovio je južnim Pacifikom, jednom je čak za 120 dana oplovio cijeli svijet, da bi kasnije u vlasništvu Golden Sun Cruises uglavnom plovio iz Pireja Egejskim morem između grčkih otoka i turske egejske obale do Istanbula. AEGEAN I je 2005. godine prodan ciparskom brodaru Louis Cruises, ali je sudskom presudom zaplijenjen pa je neko vrijeme proboravio na prisilnom vezu u zaljevu Eleusis- Grčka. U floti Golden Star Cruisesa kasnije je ponovo nastavio svoja sezonska trodnevna kružna putovanja iz Pireja za: Syros, Kusadasi, Patmos, Santorini i Mikonos te četverodnevna u kojima osim navedenih luka posjećuje još i Rodos te Heraklion na Kreti.
COVID OBUSTAVIO PLOVIDBE
U ljeto 2009. AEGEAN I je kupio američki poduzetnik Gerry Herrod, nekadašnji vlasnik i osnivač Orient Linea, za svog novog brodara Voyages to Atiqui-
ty. Brod je uplovio u jedno malo brodogradilište u Keratsini kraj Pireja gdje je potpuno rekonstruiran. Pod novim imenom AEGEAN ODYSSEY ponovo je usidrio pod starim gradskim mirima u ranim jutarnjim satima 12. lipnja 2010. na dvotjednoj plovidbi iz Civitavechie za: Sorento, Amalfi, Salerno, Cefalu, Palermo, Trapani, Agrigento, Siracusu, Taorminu, Dubrovnik, Split, Veneciju (po cijeni od 10500 američkih dolara po osobi) i tako započeo nove posjete Dubrovniku na svojim atraktivnim putovanjima diljem Sredozemlja.
Neprofitna organizacija Road Scholar iz Bostona, koja pruža obrazovne programe putovanja prvenstveno namijenjene starijim osobama, je početkom 2019. unajmila brod na više godina. Već u travnju 2019. putnici su se počeli žaliti kako brod presporo plovi te kako se zadržavaju i više dana u jednoj luci dok je posada vješto prikrivala česte kvarove u stroju. Nakon dva kruzinga, brod je poslan na popravak strojeva, ali epidemija Covida 19 je obustavila sve daljnje plovidbe te je brod uglavnom bio u raspremi. Zadnja plovidba je zabilježena 30. lipnja 2023. gdje je iz luke Pirej doplovio na sidrište Lavrio u Grčkoj. Brod je stavljen u raspremu i nema nikakvih drugih informacija.
DOMINACIJA U HRVATSKOM AUTOSPORTU
Imaju 31 godinu, isto toliko naslova, a sada i još jednu Zlatnu kacigu!
Duplu krunu ove sezone uzeo je Dubrovnik Racing. Obranili su naslov
klupskog prvaka Hrvatske na brdskim stazama, dok su titulu prvaka na kružnim stazama, vratili nakon godinu dana. Uz to, Maro Franić je još jednom osvojio ono najveće što se individualno može osvojiti – Zlatnu kacigu HAKS-a.
Dvjema utrkama na jedinom pravom automotodromu u Hrvatskoj, onom na Grobniku pokraj Rijeke, završeno je ovosezonsko domaće Prvenstvo na kružnim stazama. Vozilo se prethodno u Mađarskoj (Balaton), Slovačkoj (Slovakiaring), Austriji (Salzburgring), ali i na Grobniku, koji je dva puta bio domaćin. Dubrovnik Racing ima najviše razloga za slavlje. Klupski su prvaci, imaju nekoliko pojedinačnih naslova, a uz to i Zlatnu kacigu, u rukama Mara Franića. Pojedinačno, prvaci Hrvatske iz Dubrovnik Racinga na kružnim stazama su Maro Franić, Igor Ilić, Frano Dubreta i Žarko Knego.
„IMAO SAM SREĆE, ALI NAJVIŠE VOLJE I ODRICANJA”
„Ove godine smo u automobilizmu pokorili Hrvatsku. Istina, nekad imaš malo više sreće, nekad malo manje. Ali 31 godina postojanja, 31 titula. To sve govori. O našem klubu, radu uprave i vozača, svih ljudi koji nas prate. Izuzetno smo ponosni”, rekao je Maro Franić, državni prvak. Na tronu je bio tri sezone zaredom, zbog čega je osvojio Zlatnu Kacigu HAKS-a.
„Osvojio sam jednu zlatnu kacigu prije tri godine. Nisam se nadao drugoj, ali evo, sve se posložilo. Imam odličan tim. Treba imati i sreće. Da, imao sam sreće. Ali najviše treba imati volje i odricanja. Šesta godina da sam prvak Hrvatske zaredom, a to je malo kojem vozaču uspjelo. Moram se pohvaliti. Sretan sam i ja i svi u klubu. Stvarno ćemo pro-
Piše Rafael Barkiđija foto HAKS
ističe Franić.
LANI SU NEKI ZAPLAKALI, OVE GODINE SAMO OD SREĆE
Dubrovnik Racing prošle je sezone u zadnjoj utrci, na Grobniku, ostao bez titule klupskog prvaka na krugu. Slavio je tada Slavonija i Baranja Racing Team. Iako su osvojili brdo, jako ih je mučila ta izgubljena titula na krugu. Odmah su istaknuli, cilj je dogodine vratiti naslov. I uspjeli su. Ove godine prvaci i na brdu i na krugu.
„Prošle godine, na zadnju utrku na Grobnik, došli smo s izvanredne sjednice HAKS-a. Bili smo do 4 ipo ujutro na tim sastancima i izborima. Bilo je burno, ali završeno je sve kako treba. Naša opcija nije pobijedila, ali pružili smo ruku.
Došli smo na Grobnik nakon toga relativno nespremni. Onda nas je i vrijeme zeznulo, neki vozači nisu došli, pa smo dobivenu sezonu izgubili. Bili smo užasnuti, pa ja vam moram reći da su neki naši članovi, koji su najtvrđi, počeli plakati. Brdske utrke smo ove sezone čak stavili po strani, krug je bio prioritet i vratiti titulu. Na kraju smo osvojili i brdo i krug”, rekao je Franić.
Slijedi pauza, sve do proljeća, kada počinje nova sezona. Iako, ni Dubrovnik Racing, kao ni ostali klubovi, neće mirovati. Kreću preispitivanja za novu sezonu, planiranja, kalkulacije oko rizika i sve ostale brige vezane uz eventualne promjene na automobilu, ili promjene automobila i slično.
slaviti”,
STIGLI POZIVI!
Vlaho Nenadić i Juraj Barčot idu
na Svjetsko seniorsko
prvenstvo: “Velika stvar za dubrovački sport”
Na adresu Plivačkog kluba Jug stigao je poziv izbornika hrvatske plivačke reprezentacije Pera Kuterovca
Piše Rafael Barkiđija foto PK Jug; Igor Kralj/PIXSELL
Dubrovkinja Sanja Jovanović nastupila je na trima Olimpijskim igrama: Atena 2004, Peking 2008 i London 2012. Vlasnica je niza rekorda i medalja s velikih natjecanja, među kojima su upravo zlato i srebro sa Svjetskog prvenstva u kratkim bazenima, 2008. godine u Manchesteru
Plivači Juga Vlaho Nenadić i Juraj Barčot nastupit će na Svjetskom seniorskom prvenstvu u 25-metarskom bazenu, koje se sredinom prosinca održava u Budimpešti. Točnije, od 10. do 15. prosinca. Nastavak je to sjajnih rezultata i izvedbi dubrovačkog kluba u posljednje vrijeme, kako na državnim, tako i na međunarodnim mitinzima.
„Velika stvar za njih dvojicu prvenstveno. Vlaho je još uvijek po kategoriji junior do kraja godine. Juraj je prva godina mlađih seniora, tako da je ogromna stvar da idu na Svjetsko seniorsko prvenstvo. Sve je to došlo, naravno, zahvaljujući rezultatima koje su ostvarili u protekloj sezoni. Vlaho je bio europski juniorski doprvak na 100 slobodno,
a Juraj je plivao finale Europskog seniorskog”, rekao je njihov trener i šef struke PK Jug, Frane Ćirak.
Osim Nenadića i Barčota, od hrvatskih plivača na Svjetsko prvenstvo u mađarsku prijestolnicu idu još Nikola Miljenić (Medveščak), Jere Hribar (Grdelin), Niko Janković (Mladost), Marin Mogić (Mladost), Maro Miknić (Nevera) i Toni Dragoja (Dubrava). U konkurenciji plivačica, pozvane su Ana Blažević (Maksimir), Jana Pavalić (Olimp), Meri Mataja (Kantrida) i Amina Kajtaz (HPS).
Nenadić će nastupiti u štafeti 4x100 slobodno, zajedno s Nikolom Miljenićem, Jerom Hribarom i Tonijem Dragojom. Barčot bi trebao nastupiti na 200 i 400 mješovito.
„Ja vjerujem, ako budu u dobroj formi i ako budu zdravi, da bi mogli ostvariti visoki plasman. U svakom slučaju velika stvar za njih, velika stvar za plivački klub Jug, a vjerujem i općenito za dubrovački sport. Imat ćemo dva predstavnika na Svjetskom seniorskom prvenstvu”, nadodaje Ćirak.
PK Jug se ovakvim velikim uspjesima, ili barem nastupima na velikim seniorskim natjecanjima, ponovno može pohvaliti nakon više od cijelog desetljeća izbivanja. Još od slavnih dana Sanje Jovanović. I Juraj Barčot i Vlaho Nenadić su na dobrom putu da ih gledamo i na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028. godine. Jer, Barčotu je tek 19 godina, a Nenadiću 18.
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
BILO NAS JE TROJE
Bilo nas je troje tata ja i mama
U idili davnog djetinjstva mi ranog
Vrlo malo toga bilo mi je znanog
A zvukova mnogo u svijetlim bojama
Sunčana se zraka kroz krošnju prelama
Raskoš svjetla snažna meni darovanog
Malenog svemira za me odabranog0
Sjaje kućna vrata kokošja galama
Siromaštvo puko i na kraju svijeta
A meni bogatstvo djetinjega raja
Gdje bumbari zuje lastavica lijeta
I miriše gnoj i vrt raskošno cvjeta
Mirisi i zvuci davnog zavičaja
Konteso blagodat božja do bezkraja
21/2/21
Nije pošteno – ali je ljudski.
humanitarni prilozi
DVA SKALINA
Umjesto vijenca u spomen na dragu susjedu Jelu Bete, 120 € prilažu susjedi zgrade Iva Vojnovića 74; Umjesto cvijeća za pok. Jelu Bete, 30 € prilaže obitelj Ane i Maria Tovarac;
Umjesto vijenca za dragu tetu Jele Bete, obitelj Ocokoljić prilaže 70 €; Umjesto cvijeća za pok. tetku Jele Bete, 100 € prilažu Jele Pasković i Marija Stanko;
Umjesto vijenca za pok. Jelu Bete, 100 € prilaže obitelj Toma Sutić;
Umjesto vijenca za pok. Jelu Bete , 50 € prilaže Rudolf Papac;
Umjesto vijenca za Jelu Bete, 100 € prilažu Jele Martinović i obitelj Šiljug;
U spomen na gospodina Đorđa Vrtikapu, 30 € prilaže obitelj Sokol;
U spomen na pok. Đorđa Vrtikapa, 30 € prilaže obitelj Škurla;
Umjesto cvijeća u spomen na dobru i dragu Mariju Slade, 60 € prilaže Ane Šimunović;
Nezaboravnom prijatelju Tonku Bikiću, umjesto vijenca 50 € prilaže familija Pera Katušića; Umjesto vijenca za pok. Tonka Bikića, 60 € prilažu Jele i Pero Skurić;
U spomen na pok. dunda Miljenka Sokol, umjesto cvijeća 100 € prilažu Ankica i Marijana s obiteljima; U spomen na pok. Miljenka Sokol, 80 € prilaže obitelj Šegedin; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; PROFICIO d.o.o donacija 100 €; Caffe bar Belfast donacija 50 €; Pizzeria Papillon donacija 73 €;
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
AUTOR: SLAVKO BOVAN IZBAVLJENJE
GLAZBENICA I PJESNIKINJA NA SLICI
BIJELI MEDVJED
DIO VOZILA, GIBANJ (mn.)
SLAVONSKI BROD
POZIV S MOLBOM (mn.)
OGRADA NA TERASI OD STUPOVA
REGIJA U SJEVERNOJ ITALIJI KELVIN POZIV TELEFONOM
Slavka Jurić, VO, polarni medvjed, amortizeri, URL, SB, Tolo, nomadi, apeli, remenik, Britanci, Ida, A, Vaduz, I, EŠ, lira, car, ujak, Irak, SA, R, NATO, T, ZA, spol, rzaj, KO, O, alov, Ivan, Dobre vibracije, atletika, reći, vime, aloin, NR, kote, uvezati, U, Erinija, ananas, ai, abecedariji. S K A N D I N A V K A
ZBIRKA PJESAMA GOMOLJ TEKUĆINA U PROIZVODNJI BOJA SAMILOSNO BIĆE U JAPANSKOM BUDIZMU RIJEKA U ŠVEDSKOJ DUGA 460 KM
ŠTEDNJAKA (mn.) POSEBAN GOVOR NEKOG KRAJA (mn.) 5. I 28. SLOVO ABECEDE
KRATICA ZA UNIFORM RES. LOCAT. ZDRAVST. USTANOVA
VAČKI DNEVNIK
OKRUG PJESNIKINJA FERNANDEZ
SKLADATELJ, GIUSEPPPE
AUTO / MOTO
Prodajem automobil Peugeot 407 limuzina, Turbo Diesel, 6 brzina, 110 KS, 2006. god, oko 170.000 km, krovni nosač, Blututh telefon, 4 zimske gume s naplatcima, redovno servisiran, garažiran - u izvrsnom stanju. Tel. 099/206-76 60 od 8 - 20 sati.
Prodajem Kia Suma 1,5/65 kw-benzinac, 1999 god. Kilometraža 99000-moguća provjera, u dobrom stanju, registriran do 07/25. Mob: 098 716 346
Kupujem manji auto, star do 14 godina. Mob: 091/ 530 7923
Prodajem Opel Astru turbo, 2012., prešao 141000 km. Auto u dobrom stanju,uredno servisiran. Cijena 8000 EUR. Mob: 091/443 6590
Prodajem Vespu PX200 2000. god. Mob. 098 6111 28
Povoljno prodajem Renault Megane Coupe 1.6 benzinac. 1998. godište, metalik plavi. Prešao izuzetno malo - 71000 km, registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR
Kontakt: 091 445 1314
Prodajem VW Golf 4, prešao 180000 km, registriran do 23.10.2025. Mob: 098/139 8256
Kupujem dobro očuvani VW Golf 5+. Mob: 095/ 5115 531
Prilika- Honda Civic 1.8 i-VTEC (142 KS), top stanje -kao novo, prvi vlasnik. Prešao 89300 km, redovito servisiran u ovlaštenom servisu- Cijena 11999 EUR. Mob: 091/ 386 7100
PLOVILA
Prodajem brodicu 6,50 m s unutarnjim motorom yamar 85 k. S. Info 098/278 187
Dva vanbrodska motora (pente) 1.9 KS Tomos. Mob. 092/151-9194
Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649
Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100150 KS. Mob: 097/661 6033
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
Mladi par trazi stan do 60m2 za kupiti na području Dubrovnika. 097 7236 306
Iznajmljujem apartman u Lapadu nasuprot crkve Sv Mhajla do 01.05.2025. cca 40 m2 sa jednom spavaćom sobom za jednu ili dvije osobe,
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2
u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385
P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Poklanjam termo peć 3,5 kw u ispravnom stanju. Tel: 020/422 085
prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623
Prodajem domaće patate crvene i bijele s dostavom. Mob 0996815456
USLUGE RAZNO
U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u mirovini, kome bi odgovarala dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +0994357444
Usluge prijevoza namještaja, bijele tehnike, građevinskog materijala i ostalog. A&B transport, Mob. 098 646-088 / 099 690-3356
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558
Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih
preminuli
Gordana Horvat (1949)
Zlatko Mojaš (1959)
Ane Pripoljac (1954)
Iva Brailo (1934)
Miljenko Sokol (1937)
Pave Kesovija Maleta (1943)
Aida Huremović (1954)
Jele Bete (1938)
Dražen Čutura (1976)
Jakov Petrić (1938)
Marija Slade (1936)
Ane Kuliš (1936)
Franz Josef Nodilo (2006)
Miho Vlahinić (1950)
Antun Bikić Mrše (1945)
Rade Limov (1948)
Ćerima Bajramović (1940)
Marija Sušić (1939)
Ana Zlata Herceg (1949)
Frano Restović (1931)
Gaetano Povia (1932)
Ana Batina (1939)
Najljepše doba godine
se bliži, Grad se kiti , a koncertni program je bogat!
Bogat program očekuje nas ove godine u sklopu
Dubrovačkog zimskog festivala, a na Stradun dolaze i najveće hrvatske zvijezde zabavljati domaću i stranu publiku
Dubrovački zimski festival otvara se 30. studenog koncertom Jelene Rozge u 20 sati na Stradunu. Koncertni program se nastavlja 6. prosinca, na Dan dubrovačkih branitelja kada na Stradun dolazi Thompson, Đani Stipaničev i bend s prijateljima, Klapom Ragussavechia i Klapom More u 20 sati. Već idući dan, 7. prosinca na Stradun u 21 sat stižu vječni kraljevi zabave, Psihomodo pop. Tjedan iza, u subotu 14. prosinca Parni valjak će održati koncert na Stradunu. U hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik 20. prosin -
foto grgo jelavić/pixsell
ca će se održati tradicionalni Dubrovački božićni koncert na kojem nastupaju Dubrovački simfonijski orkestar, 4 Tenora, Renata Sabljak i Marija Vidović. Na Stradunu će 21. prosinca u 20 sati nastupiti mlade hrvatske megazvijezde Baby Lasagna i Grše. Novost je i koncert ‘Dobra večer, prijatelji’, posvećen Milu Hrniću. Održat će se 28. prosinca u 21 sat, a nastupit će Dražen Zečić, Tedi Spalato, Đani Stipaničev, Alen Nižetić, Iva Ajduković Marović, Bruna Oberan, Klapa Kaše, Klapa Ragussavechia i Klapa Subrenum.U
Dubrovnik dolazi i regionalna zvijezda Sergej Ćetković, koji će zapjevati 29. prosinca u 21 sat na Stradunu.
“Matija Cvek nastupa na Stradunu 30. prosinca u 21 sat. Dječji doček Nove godine organiziran je u 11 sati uz Ante Gelo Bend, Ivu Ajduković Marović i Brunu Oberan. Spektakularni Doček kreće u 21 sat uz Tonyja Cetinskog, a glavna zvijezda je Zucchero. Tradicionalni novogodišnji koncert na rasporedu je 1. siječnja u 12 sati, a isti dan u 21 sat na Stradunu nastupa klapa Rišpet.
