i svetkom
Alen Šćuric, zrakoplovni stručnjak: CROATIA AIRLINES DISKRIMINIRA DUBROVNIK,
stranica 16
U Uvali tijekom poplave izbila kanalizacija, sustav nije izdržao stranica 8
Svake godine sve više učenika s teškoćama stranica 4
Ivuša Vuković: Radimo eksperimente vezane uz najskuplji lijek na svijetu! stranica 22
Više vozila nego lani, ali manje prometnih nesreća stranica 12
Nakladnik
Dubrovački dnevnik j.d.o.o.
Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288
Glavna urednica
Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr
Zamjenica
glavne urednice
Ivona Butjer Mratinović
Urednik
Maro Marušić
Redakcija
Petra Srebrović
Nikša Klečak
Ivana Smilović
Rafael Barkiđija
Ahmet Kalajdžić
020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr
Fotograf
Goran Mratinović
Željko Tutnjević
Kolumnisti
Maro Marušić
Vjera Šuman
Ivo Batričević
Mario Klečak
Grafička priprema
Dario Kovač
Nene Mojaš (Festivus)
Fotografija na naslovnici
Zeljko Hladika / PIXSELL
Dizajn
Studio Hrvatin & Studio Mater
Prodaja i marketing
Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)
020/642-460
099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr
Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr
Tisak
Tiskara Zagreb
Možda ipak ti vražji apartmani i nisu neka drama!
Piše Vjera Šuman foto: goran mratinović
Dok je bio cijenjeni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, jedna od omiljenih tema o kojoj je govorio svojim studentima bila je neophodnost uvođenja poreza na nekretnine. Taj veliki zagovornik ovog poreza, argumentirano je objašnjavao zašto svaka uređena država mora imati takav porez, ali je bio i zagovornik rasterećenja prevelikog poreza na rad. Onda je postao ministar, nakon Marićevog naglog i nikad do kraja objašnjenog odlaska. Ako za ministra uzmeš nekog s takvim stavom i jasnom argumentacijom, logično je očekivati kako je samo pitanje vremena do uvođenja poreza na nekretnine. I onda ga je ministar Primorac i najavio. Od nekog tko dobro poznaje temu i ima suvislu analitiku, očekuješ temeljito razrađen svaki pa i najmanji detalj takvog poreza. Ali je počelo svrdlanje. Dobri naš gospar Bačić nam je onda objasnio kako mi već imamo porez na nekretnine kroz komunalnu naknadu na kuće za odmor, što je, za reć istinu, relikt socijalizma i zapadna civilizacija ga ne poznaje. Jednako kao
što pojma nemamo kuda zapravo odlazi taj novac od komunalne naknade, osim teoretski u infrastrukturu (?!). Infrastruktura, kako to samo gordo zvuči.
Pa je onda krenulo s apartmanizacijom i komičnim prijedlogom o dozvoli 80 posto stanara za kratkoročni najam. Plenki nije bio sretan s tom vražjom najavom poreza pa se pravio kako ne zna sve detalje, pa ćemo još, je li, vidjeti. Onda je izašlo kako bi 60 posto trebalo ostati lokalnim jedinicama, a 40 posto državi. Pa je bilo logično očekivati kako će država taj novac ulagati u zdravstvo koje nam je devastirano, u školstvo kojem je neophodno ili u gradnju stanova za najam. Ali se na sjednici Vlade netko dosjetio: „Ljudi moji, nama su lokalni izbori iduće godine, ako uvedemo taj porez, izgubit ćemo većinu naših načelnika i gradonačelnika. Pa hoćemo li sami pilat granu na kojoj sjedimo?“.
Konsternacija. „Ovako ćemo! Dozvolit ćemo lokalnoj upravi da sama odluči hoće li ili neće i koliko će ako hoće, a ako neće, opet dobro! Bitno je ka-
Uvodnik
ko smo nešto napravili pa nas neće pilati EU! Je li tako? Tako je!“. Za reć pravo, nije se ni Zoki usudio uvesti taj porez pa se posvađao s Linićem i otpilio ga. Pokušao je Marić, ali odlučio je otići jer je otkrio kako ima pametnijeg posla. Hoće li uvaženi profesor Primorac zadržati dignitet cijenjenog profesora i reći im: „Dečki dragi, odoh ja na svoj fakultet jer vi ionako sve bolje znate od mene. Hvala i doviđenja!“? To ćemo tek vidjeti, jer nije lako reći zbogom i Plenkiju i svim benefitima ministarske pozicije. Kako se čini, čak i uvaženom profesoru.
to će napraviti naš Mato? U beskompromisnoj borbi protiv apartmanizacije, s oduševljenjem je pozdravio ideju poreza na nekretnine. E sad, stvari se mijenjaju iz dana u dan. Izbo-
ri su pred vratima, možda ipak ti vražji apartmani i nisu tako velika drama. Primjeri drugih zemalja uglavnom idu od neoporezivanja prve nekretnine do minimalnog nameta na drugu, pa negdje i na treću. Ali progresivno pa i veliko porezno opterećenje na sve preko toga. Bitno je kako se zna do zadnjeg centa u što se ulaže novac od poreza. No, to sad ionako više nije tema. Tresla se brda, rodio se miš. Malo galame i slučaj zaključen. Odnio vrag tu apartmanizaciju. Barem dok ne prođu lokalni izbori.
Za to vrijeme Zoki je svojom retorikom protiv migranata sve bliži Trumpu. Kako stvari stoje, ćiri im u banje i zna pouzdano kako se ne tuširaju redovno, kao recimo naši uvijek čisti i
oprani Hrvati. Pa je zaključio kako treba ‘otpilit’ migrante i sve to uvaliti da rade naši čisti i oprani Hrvati. Te priče su svojedobno slušali i naši ‘gastarbajteri’ u Njemačkoj . ‘Auslander aus!’ Iliti, ‘marš vanka, stranci!’. Onda ih je jedan pametan ministar upitao: “Dragi moji, hoćete li vi mesti i prati naše ulice, prati zahode i crkavat od posla na baušteli?“. To im, nekako, baš i nije bilo prihvatljivo. Očekujemo od Zokija, u sljedećem valu, da nas poduči kako će nam ti vražji migranti pojesti naše kučke i mačke! Pa će se u školi ovako odvijati razgovor: „Ivice, zašto nemaš zadaću? Učiteljice skočio kučak i poždero ju, a onda došo migrant i poždero kučka. Eto zato, što sam jadan mogao?“. Eto vas.
JEDNAKE PRILIKE I INTEGRACIJA
PRED ŠKOLAMA VELIKI
IZAZOVI Svake godine sve
više učenika s teškoćama
Njihovi putevi obrazovanja nisu uvijek jednostavni i bajni. Osim lijepih zidova novih škola, ovoj djeci su više nego išta potrebni dobar sustav, jednake prilike i bezuvjetno prihvaćanje
Počela je još jedna školska godina, u klupe dubrovačkih osnovnih škola sjelo je ukupno 3534 djece. Organizirani su prigodni programi kojima su škole pozdravile svoje ‘prvašiće’ i poželjele im sretan početak novog životnog poglavlja. Učenike su pozdravili i ‘gradski poglavari’, većina je sjela u klupe novoobnovljenih škola, otvorili su i udžbenike koje roditelji nisu trebali platiti, dobili su i besplatnu marendu, više mjesta u produženom boravku i sve te divne stvari koje je lijepo naglašavati prvih dana školske godine.
Gradu Dubrovniku je cilj da u svakoj osnovnoj školi bude osiguran poseban odjel za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju
No, u klupe svake godine sjeda i sve veći broj djece s teškoćama u razvoju, a njihovi putevi obrazovanja nisu uvijek jednostavni i bajni. Osim lijepih zidova novih škola, ovoj djeci su više nego išta potrebni dobar sustav, jednake prilike i bezuvjetno prihvaćanje. Kako se dubrovačke škole nose s izazovima današnjice kada sve više djece treba asistenta u redovnoj nastavi, ali i sve više prostora i organizacijskog kapaciteta za posebne odjele, razgovarali smo s dvije ravnateljice dubrovačkih osnovnih škola, Željanom Pavlović iz Osnovne
Lapadska osnovna škola dobila je suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o formiranju posebnog odjela s većim brojem učenika, ali sadašnji prostorni kapacitet uskoro neće moći zadovoljiti sve potrebe.
Piše Petra Srebrović foto PIXSELL, PEXELS
Snoezelen soba u Osnovnoj školi Lapad
Škola treba biti prekrasan dio života za djecu s teškoćama u razvoju, a na cijelom društvu i sustavu je da to osiguraju
U gruškoj Osnovnoj školi Ivana Gundulića ove su godine formirana tri razredna odjela za djecu s teškoćama u razvoju, a osim toga angažirano je i 18 pomoćnika u nastavi. Od velikog značaja bile bi im posebno uređene učionice sa svim didaktičkim materijalima potrebnim za rad te adekvatna sportska dvorana.
škole Lapad i Vedranom Elez iz Osnovne škole Ivana Gundulića.
RASTE BROJ UČENIKA S TEŠKOĆAMA
U RAZVOJU
Ukupno lapadska škola ima 39 učenika s poteškoćama u razvoju i 16 pomoćnika u nastavi. Kako nam je brojke iznijela ravnateljica Osnovne škole Lapad, Željana Pavlović, ove školske godine, u Lapadu je 11 učenika raspoređeno u dva posebna odjela djelomične integracije. Riječ je o jednom kombiniranom odjelu učenika od prvog do trećeg razreda, te drugom kombiniranom odjelu učenika od četvrtog do petog razreda. Osim toga, u redovnoj nastavi je pet učenika s pomoćnicima u nastavi.
„Prvi odjel djelomične integracije osnovan je 2020. godine i on je okupljao djecu od prvog do četvrtog razreda. Međutim, zbog povećanih potreba u školskoj godini 2023./2024. ustrojen je drugi odjel uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prostor odjela je opremljen najsuvremenijim didaktičkim uređajima potrebnima za pravilan razvoj, rad i učenje djece s teškoćama u razvoju“, izjavila je ravnateljica Pavlović.
Dodaje kako primjećuje povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju iz godine u godinu. „Nažalost, svake godine ih je sve više kako u
našoj školi, tako i na području cijele Republike Hrvatske“, govori i navodi kako je njihova integracija u svakodnevni školski život vršnjaka zadovoljavajuća, međutim dodaje i kako ima jako puno prostora za napredak.
UČENJE TOLERANCIJE OD NAJRANIJE DOBI
„Govoreći o djeci s teškoćama, društvo je kroz godine mijenjalo svoje stajalište; od potpunog odbacivanja, preko ambivalentnosti, pa sve do prihvaćanja iz kojega je potekla ideja integracije“, govori Pavlović i dodaje kako je integracija učenika s teškoćama u razvoju u redovan sustav odgoja i obrazovanja predstavljala velik korak u ostvarivanju njihovih prava.
„Učenje tolerancije od najranije dobi rezultirat će formiranjem pozitivnih stavova prema drugima. Poticanjem tolerancije kod djece osnovnoškolske dobi povećava se razvoj empatije prema drugima, a učenicima s teškoćama u razvoju pruža mogućnost da kroz odrastanje i učenje uz svoje vršnjake izgrade samopouzdanje, ali i ostvare maksimum svojih potencijala što u Osnovnoj školi Lapad provodimo“, iznosi Pavlović i dodaje i kako je upravo lapadska škola jedina u našoj županiji koja ima snoezelen sobu za učenike s poteškoćama.
„Riječ je o sobi višeosjetilnog okruženja koje dokazano pomaže smanjiti nemir i napetost,
6 Obrazovanje
Gradu Dubrovniku
je cilj da svaka škola kojoj je osnivač, ima posebno odjeljenje za obrazovanje učenika s teškoćama.
ali ujedno i stimulira reakcije svih sedam osjetilnih sustava. Potiče komunikaciju, socijalnu interakciju, istraživanje i učenje. Ovakvo okruženje pomaže kod borbe s anksioznošću i depresijom, autizmom, mentalnim bolestima, demencijom, Alzheimerovom bolešću, ozljedama mozga, različitim oblicima poremećaja u kognitivnom i senzornom razvoju“, objašnjava.
BEZ PROBLEMA S PRONALASKOM POMOĆNIKA U NASTAVI
U osiguravanju uspješnog obrazovnog puta sve djece s teškoćama u razvoju, veliku ulogu igraju i pomoćnici u nastavi. Oni nisu samo osoba koja pomaže u učenju, oni pomažu u socijalizaciji djece s teškoćama u razvoju i predstavljaju sigurnu luku u školskom okruženju. Ravnateljica lapadske škole podsjeća kako svake godine postoji veliki problem u nalaženju pomoćnika u nastavi.
„Svi pomoćnici moraju završiti edukaciju od 20 sati za rad s djecom s poteškoćama. Tijekom srpnja je stupio na snagu Zakon o osobnoj asistenciji te je temeljem toga donesen Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji je donio određene izmjene u ovom projektu. Između ostaloga, ugovor o radu s pomoćnikom u nastavi sklapa se do kraja školske godine (prije nastavne godine) te je povećana satnica pomoćnicima.
nom odjelu, a riječ je o dvije učiteljice edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
POVEĆAN BROJ UČENIKA U POSEBNOM ODJELU
A ima li škola kapacitet za odgovoriti na sve izazove koji se danas stavljaju pred njih u smislu povećanih potreba u radu s djecom s teškoćama u razvoju? Pavlović govori kako je i ova godina bila jako zahtjevna u formiranju posebnih odjela.
„Budući da nismo dobili rješenje o otvaranju još jednog posebnog odjela, uputili smo, i dobili, suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o formiranju posebnog odjela s većim brojem učenika. Kako, nažalost, postoji tendencija povećanja broja učenika s poteškoćama u razvoju, zajedno s Osnivačem tražimo najbolje rješenje kako bi sva djeca s poteškoćama imala adekvatno obrazovanje budući da sadašnji prostorni kapacitet neće moći zadovoljiti sve potrebe“, zaključila je Željana Pavlović, ravnateljica Osnovne škole Lapad.
U GRUŽU TRI ODJELA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA
U gruškoj Osnovnoj školi Ivana Gundulića ove su godine formirana tri razredna odjela za djecu s teškoćama u razvoju, a osim toga angažirano je i 18 pomoćnika u nastavi.
Pomoćnici u nastavi su važna karika u integraciji djece s teškoćama u razvoju
Ove školske godine OŠ Lapad je našla svih 16 pomoćnika u nastavi te nije bilo problema oko njihovog broja“, iznosi Pavlović koja je zahvalila i Gradu na stalnoj potpori ovom projektu. Također u OŠ Lapad postoji i stručni kadar u poučavanju učenika s teškoćama u poseb -
Većina njih su naši dugogodišnji zaposlenici kojima smo izrazito zadovoljni“, govori ravnateljica gruške osnovne škole, Vedrana Elez i dodaje kako je u posljednjih nekoliko godina uočeno sustavno povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju.
„U posebnim razrednim odjelima su zaposleni učitelji edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji su svakodnevna potpora učenicima te se trudimo osigurati dovoljno kvalitetnih i stručnih edukacija za učitelje i stručne suradnike kako bismo ostvarili što bolje rezultate te učenike integrirali u svakodnevni školski život“, govori Elez i dodaje kako smatra da prostora za napredak uvijek ima.
„Posebno se to odnosi na učenike s tjelesnim oštećenjima jer kao škola nemamo osiguran pristup osobama s invaliditetom. S obzirom na rad u jednoj smjeni, prostorno smo ograničeni te bi nam od velikog značaja bile posebno uređene učionice sa svim didaktičkim materijalima potrebnima za rad te adekvatna sportska dvorana“, zaključila je Elez.
Osim OŠ Lapad i OŠ Ivana Gundulića, u Dubrovniku djeluje u Škola s posebnim programom pri OŠ Marin Držić, a cilj gradske uprave je da svaka škola kojoj je osnivač Grad, ima posebno odjeljenje za obrazovanje učenika s teškoćama.
PONEDJELJAK, 23.9. doručak dana
Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
UTORAK, 24.9. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Hobotnica “al forno”
S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom
SRIJEDA, 25.9. doručak dana
Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom
Menu dana
Hobotnica “al forno”
S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom
ČETVRTAK, 26.9. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
PETAK, 27.9. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Crni rižot od sipe
Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom
SUBOTA, 28.9. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir
NEDJELJA, 29.9. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
PROBLEM KOJI SE PONAVLJA
Dio Uvale plutao u fekalijama zbog ekstremne
kiše: ‘To sustav više ne može progutati!’
S ogromnim padalinama isplivali su i kanalizacija, toaletni papir, higijenska pomagala, uginuli štakori…
Početkom rujna šire dubrovačko područje pogodila je obilna kiša zbog čega se dio ulica i prometnica našao pod vodom. Međutim, posebno je teško bilo u Uvali Lapad, posebno na području ispred hotela Kompas te na plaži i prostoru ‘’Sunset Beacha’’ gdje se, uz ogromne količine oborinske vode na dnu šetnice i na plaži pojavila i kanalizacija. Pljusak koji se dogodio u petak, 6. rujna, donio je probleme, a zapravo nagovijestio još veće. Kako nam tvrde Lapađani koji su se našli na licu mjesta, već tada je na tom području došlo do curenja kanalizacije, no djelatnici okolnih objekata su područje očistili i dezinficirali. Na tom dijelu bili su izbijeni šahtovi na šetnici, ali i u Sunsetu, neki su šahtovi dan ranije bili ‘’zakrpani’’ tek drvenim poklopcima. No, ono što je uslijedilo 9. rujna, prilikom nezapamćenog nevremena koje je pogodilo Dubrovnik, bilo je još i gore.
UGINULI ŠTAKORI, TAMPONI I ZAGROPANI WC PAPIR Kako nam tvrde Lapađani, na području Sunset Beacha i ispred Kompasa mogla se vidjeti voda smeđe boje uz prateći sadržaj i sve je skupa neugodno zaudaralo. Nedvojbeno se radilo o sadržaju otpadnih voda. Na tom području su se mogli vidjeti i tamponi, zagropani WC papir, fekalije, što je očito voda izbacila iz kanalizacijskog sustava tijekom nevremena, pa čak i uginule štakore na plaži!
Osim što sve to predstavlja neugodan prizor, ujedno je opasno po zdravlje. Posebno zabrinjava i to što je sav taj sadržaj naposljetku voda odnijela u more.
MATUŠIĆ: ‘OBORINSKA VODA JE UŠLA U
KANALIZACIJSKI SUSTAV’
Direktor Vodovoda Lukša Matušić objašnjava kako se tijekom obilnih padalina u Uvalu slijevaju ogromne količine oborinske vode koje potom ulaze u kanalizacijski sustav koji za oborinsku odvodnju nije namijenjen.
„Ono s čime smo se susretali i u prošlosti jest situacija u kojoj ogromne količine vode završe u
Uvali, a sliju se od Opće bolnice Ulicom dr. Ante Šercera, pa dalje ulicom Kralja Tomislava. Potom izbijaju šahtovi jer cijev preko šetnice, premda je prilično velikog profila, ne može ‘progutati’ tu količinu vode. Zato dio vode završi u kanalizacijskom sustavu koji nije namijenjen za oborinsku odvodnju i onda se dogodi situacija o kojoj govorite“, izjavio je Matušić.
Kako kaže, kao dokaz urednog funkcioniranja vodoopskrbe nam služi to što je voda bila uredna za piće zahvaljujući pročistaču i to je pozitivno, no ono što je negativno jest situacija s oborinskom odvodnjom pa voda, tvrdi Matušić, velikim dijelom završi i u kanalizacijskom sustavu.
„To nam je napravilo ogroman problem. Jedino rješenje vidim u rješavanju pitanja oborinske odvodnje, kako u već spomenutoj Ulici dr. Ante Šercera i ostalima, a što Grad nosi u svojim planovima. To bi dovelo do rasterećenja i vjerujem kako se ovakve situacije više ne bi događale“, smatra Matušić. Podsjeća kako su na području oko Kompasa postojali problemi s kanalizacijskim sustavom i curenjem, o čemu su mediji prethodno pisali, pa i Dubrovački dnevnik, a na problem su upozoravali i građani. No, taj je problem Vodovod sanirao.
Kaže kako je moguće i kako je na ovu situaciju utjecalo i to što objekti u sklopu popularno nazvanog Sunset Beacha nisu radili, a i gradonačelnik Mato Franković je već spominjao kvar u objektu prilikom obilaska područja.
„Možda je i to utjecalo da se dogodi ovo o čemu govorimo. Naime, sama plaža nije bila u funkciji i postoji mogućnost kako je došlo do problema u njihovim internim instalacijama, kako se nešto nije očistilo... Tijekom nevremena su i njihovi betonski poklopci bili izbačeni vanka. Također, svi znamo kako je Grad imao najbolju namjeru osposobiti tuševe na plaži, što su ljudi i tražili, no čini se kako je unutar prostora koncesionara došlo do kvara, zbog čega se to nije ostvarilo. Vjerojatno bi problem bio dosta blaži da je plaža radila ovo ljeto“, napomenuo je Matušić.
Kako nam tvrde Lapađani, na području Sunset Beacha i ispred Kompasa mogla se vidjeti voda smeđe boje uz prateći sadržaj i sve je skupa neugodno zaudaralo. Nedvojbeno se radilo o kanalizaciji. Na tom području su se mogli vidjeti i tamponi, zagropani WC papir, fekalije, što je očito voda izbacila iz kanalizacijskog sustava tijekom nevremena, pa čak i uginule štakore! Osim što sve to predstavlja neugodan prizor, ujedno je opasno po zdravlje. Posebno zabrinjava i to što je sav taj sadržaj naposljetku voda odnijela u more.
„Ono s čime smo se susretali i u prošlosti jest situacija u kojoj ogromne količine vode završe u Uvali, a sliju se od Opće bolnice Ulicom dr. Ante Šercera, pa dalje ulicom Kralja Tomislava. Potom izbijaju šahtovi jer cijev preko šetnice, premda je prilično velikog profila, ne može ‘progutati’ tu količinu vode. Zato dio vode završi u kanalizacijskom sustavu koji nije namijenjen za oborinsku odvodnju i onda se dogodi situacija o kojoj govorite“, izjavio je Matušić.
GRAD: U PITANJU SU BILI EKSTREMNI
VREMENSKI UVJETI
Slijedom Matušićevih navoda o spornoj oborinskoj odvodnji u ulicama dr. Ante Šercera i Kardinala Stepinca, Dubrovački dnevnik je poslao upit Gradu odakle napominju kako su ipak u pitanju bili ekstremni vremenski uvjeti.
„Područje grada Dubrovnika u ponedjeljak, 9. rujna zadesila je velika količina oborina s iznimno snažnim intenzitetom jake kiše u kratkom vremenskom intervalu. Uslijed takvih ekstremnih uvjeta, nažalost, došlo je do nakupljanja vode na nekoliko točaka u gradu, a tako i na nekoliko nižih točaka Šetališta kralja Zvonimira. Ovakvi izolirani incidenti samo potvrđuju da se s ekstremnim vremenskim uvjetima suočavaju gradovi diljem svijeta, a Dubrovnik nije iznimka.
Grad Dubrovnik u svom odgovoru napominje i kako je sustav oborinske odvodnje u ulici Kardinala Stepinca završen sukladno projektu i za njega je izdana uporabna dozvola.
„Ističemo također da Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u održavanje i modernizaciju infrastrukture pa tako i u daljnje unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje, pa ćemo podsjetiti da su u mandatu ove gradske uprave izgrađeni posve funkcionalni sustavi oborinske odvodnje u ulici Kardinala Stepinca i Vukovarskoj ulici. Osim toga, kod investicija u druge prometne i javne površine izgrađeni su sustavi oborinske odvodnje, a oni uključuju: Cestu Most dr. Franja Tuđmana –Osojnik, Lapadsku obalu, Spojnu cesta Liechtensteinov put - Ulica Josipa Kosora, Parking HRVI,
Cesta zgrade HRVI i Cestu Tamarić (radovi u tijeku). Također, Grad Dubrovnik ishodio je pravomoćne građevinske dozvole za još dva sustava: Kolektor oborinske odvodnje Montovjerna Batala i kolektor Ulice Andrije Hebranga“, stoji u njihovom odgovoru.
DUBROVAČKI ZALASCI SUNCA ULOŽILI
U NOVU CIJEV
Izvori Dubrovačkog dnevnika govore kako je ovaj problem na tom području oduvijek postojao, međutim ovaj put je došlo do većeg problema kako su u pitanju bili ekstremni vremenski uvjeti. Kako bi se situacija poboljšala, Dubrovački zalasci sunca su po preuzimanju koncesije nad područjem derutnu i dotrajalu cijev zamijenili novom, što je tada bilo ulaganje od milijun i 250 tisuća kuna. Cijev je predana Vodovodu te je, kako nam je rečeno, sve izvršeno po standardima i propisima ovog gradskog društva. No, čini se kako ni to nije bilo dovoljno kako bi se riješio ponavljajući problem. U ovom trenutku i diljem Europe ekstremne količine padalina u kratkom roku prouzročile su katastrofalne poplave, ali i smrtne slučajeve u Austriji, Češkoj i Poljskoj. Ono što se sve glasnije čuje iz brojnih stručnih krugova je činjenica kako se ekstremne poplave događaju sve češće, a oborina u kratkom vremenu je sve više. S tim činjenicama treba računati i na tom tragu planirati daljnje razvojne procese i projekte. Jedino rješenje je daljnja rekonstrukcija i razvoj sustava oborinske odvodnje koja bi mogla primiti sve te količine kiše što, očito, sada ne mogu riješiti uvijek ni postojeće cijevi koje imaju veći profil.
Na javnom savjetovanju
Odluka o zakupu
javnih površina
Grada
Grad Dubrovnik uputio je u javno savjetovanje Prijedlog Odluke o zakupu javnih površina. Trenutačno važećom Odlukom propisano je kako zakupni odnosi na javnim površinama u povijesnoj jezgri i izvan povijesne jezgre završavaju do 31. prosinca 2024. godine.
Ujedno je u postupak javnog savjetovanje upućen i prijedlog Pravilnika o visini zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika. Oba savjetovanja ostaju otvoreno do 27. rujna 2024., do kada svi zainteresirani mogu dati svoje prijedloge i sugestije na tekst Odluke i Pravilnika.
U Kliševu započeli radovi na sanaciji vodospreme
Kalac , projekt se prema željama građana nastavlja i u 2025. godini
Nastavlja se realizacija ukupno 25 projekata koji su na prijedlog građana, a u sklopu participativnog budžetiranja, uvršteni u ovogodišnji gradski proračun. Tako su započeli radovi na sanaciji i uređenju vodospreme Kalac, lokaliteta na području Mjesnog odbora Kliševo. Odabrani projekt predviđa uređenje i potpunu adaptaciju vodospreme sa svom pripadajućom infrastrukturom, pristupom i okolišem.
Radovi se započeli crpljenjem vode i čišćenjem gustijerne od mulja, a unutrašnjost je pokazala dodatna oštećenja kamenih zidova u samom dnu jame. Naime, ispod razine akumulacije, dio zidova je urušen na dvije pozicije te će najprije pristupiti sanaciji novootkrivenih oštećenja. Od Mini -
starstva gospodarstva Republike Hrvatske prethodno je ishođeno Rješenje o ukidanju statusa vodnog dobra. Predmet dostavljen u Upravnom odjelu za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove na daljnje rješavanje imovinsko-pravnog statusa.
Vrijednost ovogodišnjeg ulaganja u obnovu vodospreme doseže projektom participativnog budžetiranja predviđenih 60 tisuća eura s PDV-om, a uz radove uključuje izradu geodetskog snimka, troškovnika i nadzor. U međuvremenu su građani s područja MO Kliševo kroz ovogodišnji proces participativnog budžetiranja odabrali nastavak radova na sanaciji i uređenju vodospreme kako bi se ovaj vrijedan baštinski lokalitet sačuvao i valorizirao.
Obitelji Hasan uručeni ključevi gradskog stana
Ključeve gradskog stana površine 71,71 metara kvadratnih u Ulici Gabra Rajčevića dubrovački gradonačelnik Mato Franković uručio je Suzani Hasan, majci devetogodišnjeg dječaka Lukasa koji boluje od cerebralne paralize i treba 24-satnu njegu.
Odluku o dodjeli stana u najam donijelo je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, na prijedlog gradonačelnika Frankovića, zbog složenosti situacije i potreba dječaka koji se liječi se u Dubrovniku gdje pohađa programe u udruzi Dva skalina.
Dodjeli je prisustvovala i pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Grada Dubrovnika, Marijeta Hladilo.
Čitatelji Jutarnjeg Lista izabrali - Dubrovnik je najbolja hrvatska destinacija!
Čak 42.484 čitatelja Jutarnjeg lista kroz online anketu izabralo je grad Dubrovnik kao najbolju turističku destinaciju u Hrvatskoj. Dubrovnik slijede Zadar i Mali Lošinj.
Ovim se još jednom potvrđuje ugled Dubrovnika, ujedno prošlogodišnjeg šampiona hrvatskog turizma, ne samo među turističkim stručnjacima već i kod brojnih čitatelja Jutarnjeg Lista. Sve napore koje grad Dubrovnik ulaže u održivi turizam posljednjih godina prepoznaju i brojni turi -
stički stručnjaci.
Podsjetimo, grad Dubrovnik je obilježio 2023. godinu osvajanjem prestižnih turističkih nagrada i priznanja, potvrđujući svoju izvrsnost, atraktivnost i predanost održivom turizmu.
Uz pet međunarodnih titula vrhunac 2023. godine svakako je bila titula “Turistička destinacija godine-Šampion hrvatskog turizma” dodijeljena na Danima hrvatskog turizma u Rovinju.
IAKO VAM SE MOŽDA ČINILO DRUGAČIJE
Promet na cestama u sezoni bio je intenzivniji nego prošle godine, no broj nesreća je manji
Ljeto je, osim visokih temperatura, obilježio i visoki broj prometnih nesreća, ali opet – manji nego prije
Posljednjih nekoliko mjeseci, a posebice u srcu ljeta, promet se intenzivirao. Našim prometnicama prošao je veliki broj vozila, a činilo se kao da svakodnevno izvještavamo o barem jednoj nesreći, a često o njih dvije ili tri, ako ne i više. Neke su, nažalost, završile tragično, dok ih je veliki broj „dobro prošao“, odnosno „samo“ s materijalnom štetom. Opreznost, kao i poštivanje pravila u prometu, naglašava se kad god je moguće, putem svih dostupnih alata, ali ipak, do prometnih nesreća, iz raznoraznih razloga, još uvijek dolazi u velikom broju. Čak su i čitatelji primijetili da su prometne nesreće često „iskakale“ na njihovim feedovima, a svoje čuđenje iskazivali su u komentarima. „Koji su to divljaci na cestama, zna se da je ljeto, turizam, igraju se svojim i tuđim životima, jure, pretječu, gdje im je pamet, svaki dan par mrtvih, užas“, samo je jedan od komentara koji izražava zabrinutost. Drugi su jednostavno zaključivali da je „sve više budala za volanom“, a većina ih je iskazala bojazan da bi im se nešto u prometu moglo dogoditi, kao i njihovim bližnjima. Neki su krivili vlast, drugi vozače, treći taksiste, četvrti raznorazne druge nacije… A drugi su, bez upiranja prstom, jednostavno zaključili – vožnja našim prometnicama nije sigurna. No je li zaista ove godine broj prometnih nesreća eskalirao ili je riječ samo o dojmu? Po odgovore smo pošli u Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku. Period na koji smo se fokusirali je od 1. lipnja do 31. kolovoza, zbog najvećeg opterećenja na županijskim prometnicama.
“Od početka lipnja do kraja kolovoza ove godine na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je ukupno 279 prometnih nesreća, od kojih su 4 prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 155 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, te 120 s materijalnom štetom. U spomenutim prometnim nesrećama 4 su osobe smrtno stradale, 54 ih je zadobilo teže tjelesne ozljede, a 155 osoba je lakše ozlijeđeno”, kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske.
KAKO JE BILO PROŠLE, A KAKO
PRIJE DESET GODINA
Usporedbe radi, zatražili smo i podatke za prošlu godinu. U istom razdoblju, dakle od početka lipnja do kraja kolovoza, u 2023. zabilježeno je ukupno 316 prometnih nesreća, od kojih su 3 prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 166 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, te 147 s materijalnom štetom. U navedenom prometnim nesrećama 3 su osobe smrtno stradale, 73 ih je zadobilo teže tjelesne ozljede, a 166 ih je lakše ozlijeđeno.
Po brojkama je itekako jasno vidljivo da se zapravo teorija o porastu broja nesreća nije pokazala točnom. „Uspoređujući brojčane podatke prometnih nesreća ove i prošle godine evidentan je pad broja prometnih nesreća ove godine u odnosu na prošlu i to za gotovo 12 posto, unatoč činjenici što je promet na cestama bio intenzivniji nego prošle godine“, kažu iz PU dubrovačko-neretvanske.
A s obzirom na to da svi imamo tendenciju govoriti da je „prije bilo bolje“, odlučili smo to provjeriti i na ovom primjeru. Zatražili smo i podatke od prije deset godina, za isto razdoblje.
„U razdoblju od 1. lipnja do 31. kolovoza 2014. zabilježeno je ukupno 260 prometnih nesreća, od kojih su 3 prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 137 ih je bilo s ozlijeđenim osobama, a 120 s materijalnom štetom. U navedenom razdoblju 5 osoba je smrtno stradalo, 51 osoba je zadobila teže, a njih 145 lakše ozljede“, podijelili su iz PU dubrovačko-neretvanske.
Gledajući podatke od prije deset godina i uspoređujući ih s ovogodišnjima, jasno je – prije nije bilo bolje, već je u nekim segmentima bilo i gore. Ipak, brojke su danas na poprilično sličnoj razini na kojoj su bile i prije deset godina.
Uzroci prometnih nesreća su šaroliki, od „obične“ nepažnje, do teškog kršenja pravila. No ipak, postoje oni koji prevladavaju.
„Analiza uzroka prometnih nesreća ukazuje da je najčešći uzrok neprilagođena brzina, potom vožnja na
U prometnim nesrećama od početka lipnja do kraja kolovoza 4 su osobe smrtno stradale, 54 ih je zadobilo teže tjelesne ozljede, a 155 osoba je lakše ozlijeđeno
Piše Ivana Smilović foto DD, Slaven Branislav Babic/PIXSELL
nedovoljnoj udaljenosti, nepropisno pretjecanje i uključivanje u promet, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje vozila na kolniku, nepropisno skretanje, nepropisna vožnja unatrag“, kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske.
VAŽNOST PROMETNE KULTURE
Iako niži, broj prometnih nesreća je ipak visok i zahtjeva reagiranje policijskih službenika. S obzirom na sve češći deficit radne snage u svim zanimanjima, pa tako i u policijskom, pitali smo i postoji li dovo-
ljan broj djelatnika i jesu li bila nužna zapošljavanja. „Policija ima dovoljan broj djelatnika osposobljenih za obavljanje očevida prometnih nesreća. Kroz srednjoškolsko obrazovanje ili kroz tečaj osposobljavanja Ministarstvo unutarnjih poslova svake godine upisuje veliki broj polaznika, od kojih se dio, ovisno o potrebama službe, osposobljava za prometnu problematiku“, objasnili su uz PU dubrovačko-neretvanske. Očigledno je da na nesreće ne treba samo reagirati, već ih i prevenirati. Na tome se itekako radi. „Iako je policija, uz čovjeka, vozilo i cestu, samo jedan čimbenik sigurnosti u prometu, nastojimo svojim angažmanom maksimalno utjecati na sigurnost sudionika u prometu. Naše su mjere usmjerene na sve prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a posebno na tzv. četiri ubojice u prometu, odnosno brzinu, alkohol, mobitel i pojas, ali mišljenja smo da to nije dovoljno. Vjerujemo da na smanjenje tragičnih posljedica najviše može utjecati prometna kultura, odnosno svijest vozača o opasnostima u prometu, o čemu često govorimo kroz naš preventivni angažman koji provodimo putem škola i putem medija“, objašnjavaju iz policije.
Također, u posljednjih nekoliko godina na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske postavljen je veći broj nadzornih kamera koje nadziru najteže prometne prekršaje.
„Dodajmo ovom da je promet, odnosno prevencija prometnih nesreća, jedan od strateških ciljeva ove Policijske uprave već posljednjih nekoliko godina i tako će ostati i dalje“, zaključili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
“Analiza uzroka prometnih nesreća ukazuje da je najčešći uzrok neprilagođena brzina“, kažu iz PU dubrovačko-neretvanske
prometnih nesreća su danas na prilično sličnoj razini kakve su bile i prije 10 godina
Brojke
RAZGOVOR S POVODOM
Oftalmolog dr. Ivan Boras:
Ne bojte se operacije mrene, najgore je čekati i trpjeti loš vid
Poliklinika BoVision obnovila je svoju dijagnostičku aparaturu novim medicinskim uređajima za oftalmologiju. Radi se o kirurškom mikroskopu švicarske kompanije ‘’LEICA – PROVEO 8’’ i novom uređaju ‘’EYESTAR 900’’, prvim takvim u Hrvatskoj. Tim povodom razgovarali smo s oftalmologom dr. Ivanom Borasom koji nam je objasnio koje su prednosti ovih aparata te kako pacijenti mogu dobiti precizniju dijagnozu, a pojasnio je i kada je najbolje odlučiti se za operaciju mrene
Kakve su novosti u operaciji mrene i što donosi nova tehnologija?
Operacija mrene je vrlo tehnološki ovisna operacija. Sretni smo što smo nedavno nabavili kirurški mikroskop švicarske kompanije LEICA – PROVEO 8. Ovaj uređaj značajno olakšava operaciju mrene jer nudi besprijekornu vizualizaciju tijekom operacije. Svaki korak u operaciji postaje jednostavniji, a konačni rezultat za pacijenta jest kraća i sigurnija operacija. Uređaj se također koristi i u operacijama stražnjeg dijela oka tj. retine. Također, u sklopu predoperativne pripreme koristimo novi uređaj EYESTAR 900, prvi takav u Republici Hrvatskoj. Ovaj uređaj detaljno analizira
cijelo oko i pomaže u odabiru prave leće za svakog pacijenta, a čini to uz pomoć umjetne inteligencije. Na taj način možemo pacijentima precizno ukloniti dioptriju, i za daleko, i blizinu odabirom Premium intraokularnih leća.
Što je to mrena ili katarakta i zašto je ona bitna?
Katarakta ili mrena je stanje kada se zamuti naša prirodna leća, koja je inače prozirna. Leća omogućava da se svjetlost koja ulazi u oko usmjerava u centar našeg oka. Dakle leća je iznimno bitan dio našeg oka. Kada se leća zamuti vid slabi i jako pati kvaliteta života. Problem kod mrene je što ona
uvijek napreduje, tj. vid stalno slabi. To može biti brz ili polagan proces. Osoba koja ima mrenu može samo, nažalost, očekivati da će vid biti slabiji.
Kada je najbolje vrijeme za operaciju mrene?
Nekad prije se operacija mrene radila kad je vid bio jako loš, odnosno onda kada bi naša leća bila jako zamućena, govorilo se neka “mrena sazri”. Paradoks cijele situacije jest da bismo mi namjerno pustili pacijenta da izgubi vid ili da vidi jako loše, pa tek onda radili operaciju oka. To se radilo zbog limita u tehnologiji same operacije. Danas je operacija mrene kao i svaka druga operacija u medicini, dakle najbolje je operaciju učiniti na vrijeme odnosno onda kada smetnje u vidu nisu još izražene. Ako se operacija učini navrijeme, kvaliteta života je još uvijek dobra, operacija je kraća i lakša, a komplikacija za vrijeme operacije mrene je manje. Dakle, ako želite i svom oku dobro, učinite operaciju na vrijeme.
Mogu li se operacijom mrene riješiti i drugi očni problemi?
Mogu. Prilikom operacije mrene iz oka se uklanja prirodna zamućena leća i stavlja nova leća. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, moguće je u oko staviti leću kojom ćemo ujedno ukloniti dioptriju. Dakle, ako osoba prije operacije mrene nosi
naočale ili kontaktne leće, one više nisu potrebne nakon operacije. Ugradnjom takozvanih PREMIUM leća moguće je potpuno se riješiti potrebe nošenja naočala. Ove leće su u oku trajne i predstavljaju doživotno rješenje dioptrije, zato je svakako potrebno odabrati najbolje leće.
Za vrijeme operacije mrene, a kod ljudi koji boluju od glaukoma, mogu se izvesti i operacije snižavanja očnog tlaka. Radi se o minimalno invazivnim operativnim zahvatima koji su vrlo sigurni i brzi. Time operacija mrene ujedno postaje i operacija smanjivanja očnog tlaka. Pacijent nakon takve operacije ili uopće više ne treba kapati kapi za glaukom ili ih kapa puno manje.
Što biste poručili pacijentima koji imaju mrenu?
Poručio bih da se ne boje operacije. Operacija je brza, a nakon operacije oporavak vida je brz. Najgore je čekati i trpjeti loš vid. Vid nažalost neće biti bolji i najmudrije je problem riješiti na vrijeme, jer ga je tada najlakše riješiti. Savjetovao bih da razgovarate s vašim oftalmologom o mogućnosti rješavanja dioptrije za vrijeme operacije mrene, a ukoliko bolujete od glaukoma iskoristite operaciju mrene da se ujedno i snizi očni tlak kako bi se nakon operacije kapalo manje kapi ili možda čak prestalo kapati kapi.
U sklopu predoperativne pripreme koristimo novi uređaj EYESTAR 900, prvi takav u Republici Hrvatskoj. Ovaj uređaj detaljno analizira cijelo oko i pomaže u odabiru prave leće za svakog pacijenta, a čini to uz pomoć umjetne inteligencije. Na taj način možemo pacijentima precizno ukloniti dioptriju, i za daleko, i blizinu odabirom Premium intraokularnih leća
Alen Šćuric, zrakoplovni stručnjak
‘Croatia
Airlines diskriminira Dubrovnik ,
a popunjenost Ryanaira zimi će biti odlična’
Alen Šćuric glavni je urednik Zamaaera, portala o zrakoplovstvu. Često piše kako Croatia
Airlines diskriminira Zračnu luku Ruđer Bošković
Alen Šćuric zrakoplovni je stručnjak i glavni urednik portala Zamaaero, vrlo čitanog regionalnog portala o zrakoplovstvu. Među ostalim, popričali smo s njim o svim zanimljivostima koji se tiču dubrovačkog aerodroma.
Dubrovačka zračna luka se napokon refala nakon Covida?
Zanimljivo da je čitava južna regija, ne samo Dubrovnik, imala jako loše rezultate u post covid razdoblju, primjerice Tivat je bio još gori. S druge strane Split i Zadar su imali odlične rezultate. Ovdje ne spada Tirana koja je imala ogromni rast i uspjela je čak preskočiti Beograd.
Moram vas ovdje prekinuti. Dubrovčani su mišljenja da mnogi Albanci koji rade u Zapadnoj Europi skoro uopće ne putuju avionom, nego se kućama isključivo vraćaju automobilima, često voze jako dugo, pa budu umorni i izazivaju prometne nesreće.
Možda je to tako bilo prije, ali se situacija s Covidom jako promijenila. Tirana je po prometu 2019. godine bila daleko iza Zagreba, ali i iza Splita i Dubrovnika, najobičnija seoska zračna lučica. Zbog čega su za vrijeme Covida i poslije imali streloviti rast? Prvo je došao Wizz Air, pa potom i Ryanair, i kada se natječu dva jaka niskotarifna prijevoznika, cijena avionskih karata je niska i putnici to koriste. Također, Albanija je daleko od zapadnih zemalja, treba 24 sata vožnje do nje, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci. U Covidu je trebalo prolaziti
jako puno granica, imati potvrde o cijepljenju, sve je to trajalo i trajalo, pa su Albanci iz svih tih razloga počeli masovno letjeti. Tako je Tirana već 2021. došla na brojke od prije pandemije što nije niti jedna zračna luka. Naravno, nisu putovali samo radnici u inozemstvu. Ovome treba pridodati i inflaciju u Europi, pa su mnogi turisti otkrili Albaniju koja je još uvijek jeftina.
Vratimo se na Dubrovnik. Dubrovnik se do proljeća ove godine nikako nije mogao vratiti na pretpandemijske brojke. Polovica zračnih luka regije se vratila na pretpandemijske brojke, no svih 5 zračnih luka koje su imale više putnika od Dubrovnika (Beograd, Zagreb, Priština, Split i Skopje) su premašili brojke iz 2019. Svi su se pitali što se događa s Dubrovnikom, jer su s četvrtog mjesta regije pali na šesto, prestigli su ga ne samo Priština, nego i Skopje. Uprava se pribrala, te dogovorila Ryanair koji je bio prekretnica.
Jesu li poznati detalji dogovora dubrovačke Zračne luke s Ryanairom? Imaju li benefite, plaćaju li mu se neke subvencije?
Nažalost, ne znamo detalje, jer su poslovna tajna, bez obzira što je Zračna luka Ruđer Bošković u javnom vlasništvu. No Ryanair nigdje ne dolazi ako nije dobio ozbiljne benefite, pa je tako sigurno i u Dubrovniku. Ili su dobili subvencije od aerodroma ili su dobili ekstremno nisku taksu. Primjerice, u Zagrebu uobičajena aerodromska taksa iznosi 19 eura, a Ryanair plaća svega 5.
„Ryanair će i tijekom zime imati odličnu popunjenost letova, čak 90 posto. Ne samo što će oni letjeti, nego i LOT, Turkish, Iberia, Croatia s Frankfurtom, Vueling, što hoće reći da Dubrovnik tijekom zime nikad nije imao više letova. Tu treba dati ogroman respekt Upravi“
Piše Maro Marušić foto Privatni arhiv
„Bit će dovoljno putnika na zimskim linijama ako će biti dovoljno pameti s druge strane, prije svega mislim na autobusne prijevoznike, taksiste, restorane i hotelijere. Ako oni shvate da će raditi s pozitivnom nulom, ali će raditi, tada će Dubrovnik imati turizam. U to će vrijeme doći gosti koji ne vole vrućinu, backpackeri koji nemaju novaca za ljetne cijene, city breakeri, umirovljenici i slično. Domaći će također letjeti tim linijama, jer će se željeti odmoriti nakon naporne sezone“
Zar se primjerice Easy Jet ili neka slična kompanija ne bi trebala buniti na takav povlašteni tretman?
Što se tiče Zagreba, tamo je Ryanair to napravio prilično glatko. Aerodrom je u covidu raspisao natječaj za otvaranje novih linija po aerodromskoj taksi od 5 eura, ali nitko se nije javio osim Ryanaira, pa čak ni Croatia Airlines. Tako da se u slučaju Zagreba nitko ne može buniti. U Nišu i Banja Luci Ryanair plaća takse još niže, samo 1 euro. Naravno, Nišu i Banja Luci je to neisplativo, pa država daje subvencije kako bi se pokrili troškovi. Inače, Ryanair na nekim aerodromima uspije legalno isfurati popust temeljen velikog broja putnika. Što se tiče Dubrovnika, tu nitko ne zna detalje ugovore koji je tajan, ali svakako su oni iskamčili dobre uvjete, inače se ne bi upuštali u čitavu priču. Zračna luka Dubrovnik svakako od putnika Ryanaira zaradi na drugim uslugama, trgovini, ugostiteljskim objektima, rent a caru i slično.
Dobra je stvar što će Ryanair iz Dubrovnika imati i tri zimske linije.
Još bolja je što Ryanair i tijekom zime ima odličnu popunjenost letova, čak 90 posto. Ne samo da će oni letjeti, nego i LOT, Turkish, Iberia, Croatia s Frankfurtom, Vueling, što hoće reći da Dubrovnik tijekom zime nikad nije imao više letova. Tu treba dati ogroman respekt Upravi.
I sad ide ključno pitanje. Što je bilo prije? Kokoš ili jaje? Trebaju li za zimski turizam prvo zimske linije ili turistički sadržaji?
Bit će dovoljno putnika na tim linijama ako će biti dovoljno pameti s druge strane, prije svega mislim na autobusne prijevoznike, taksiste, restorane i hotelijere. Ako oni shvate da će raditi s pozitivnom nulom, ali će raditi, tada će Dubrovnik imati turizam. U to će vrijeme doći gosti koji ne vole vrućinu, backpackeri koji nemaju novaca za ljetne cijene, city breakeri, umirovljenici i slično. Domaći će također letjeti tim linijama, jer će se željeti odmoriti nakon naporne sezone. Ryanair će sigurno imati napunjene avione, a za ove ostale ćemo vidjeti. Moraju sadržaji biti otvoreni inače te linije nemaju smisla. Problem je što dio hotelijera i ugostitelja ne želi raditi, nego odmarati tijekom zime. Ova godina je ključna. Sada postoje linije i ako ne bude sadržaja, sljedećih 10 do 15 godina više neće biti aviona zimi i svi mogu zaboraviti na cjelogodišnji turizam. Dubrovniku bi bilo vrlo važno produžiti sezonu na zimske mjesece, jer ljeti više nema prostora za rast, a da se radi čitavu godinu, ne bi toliki pritisak bio u ljetnim mjesecima. Pronašao bi se bolji balans.
Biste li vi došli u Dubrovnik zimi?
Bio sam prošle godine u Župi dubrovačkoj u jednom lijepom malom hotelu. Oni su bili jedni od rijetkih koji
‘Ryanairovi avioni u zimskim mjesecima imaju popunjenost 90 posto’
„Jedne zime sam bio i u Hotelu Excelsior, iskustvo mi je bilo katastrofalno. Bazen je bio hladan, jacuzzi je radio povremeno, sauna nije radila, a u restoranu su me posluživali srednjoškolci na praksi. Čak mi je i u sobi bilo hladno. Ja sam tipičan turist koji voli otići na kratki city break. Uzmem avion, odem u hotel i ne moram izaći iz njega ako mi je tamo dobro“
su radili zimi, nisu bili puni, ali ni prazni. Jedne zime sam bio i u Hotelu Excelsior, iskustvo mi je bilo katastrofalno. Bazen je bio hladan, jacuzzi je radio povremeno, sauna nije radila, a u restoranu su me posluživali srednjoškolci na praksi. Čak mi je i u sobi bilo hladno. Ja sam tipičan turist koji voli otići na kratki city break. Uzmem avion, odem u hotel i ne moram izaći iz njega ako mi je tamo dobro, tako da mi je posjet Dubrovniku zimi stvarno super. Ali, hoteli moraju imati vrhunsku uslugu i sve sadržaje, a ovo što mi se dogodilo u Excelsioru je stvarno bio užas, jedno od najgorih turističkih iskustava u životu. Da zaključimo, svaka čast Upravi Zračne luke Ruđer Bošković na zimskim linijama, ali ne mogu oni ništa dalje napraviti, odnosno hoće li one još jače zaživjeti ili se brzo ugasiti. Toga moraju biti svjesni svi turistički subjekti u Dubrovniku.
Kako Ryanair može letjeti za takve cijene, a zrakoplovna karta Croatije Airlines od Dubrovnika do Zagreba košta bogatstvo?
Naravno da Croatia Airlines kao legacy prijevoznik ne može imati niske cijene kao niskotarifni prijevoznik, ali svakako bi mogle biti niže. Evo samo ću reći nekoliko primjera zašto low cost kompanije mogu priuštiti jeftine karte, a drugi ne. Niskotarifni prijevoznici znaju kupovati i 200 aviona u komadu, pa na to dobiju ogromne popuste, pa kada ih kasnije prodaju za 7-8 godina čak i zarade na njima. Onda low cost kompanije ne primaju nikakav teret, samim tim avion je lakši i troši manje goriva. Također po avionu imaju manje posade, a nije ih briga ni za presjedanja. Ako vam avion kasni, daljnji letovi su vam propali i neće-
te imati nikakve kompenzacije. Također, low cost u zračnoj luci ostaje samo 25 minuta, dok legacy prijevoznik poput Croatije ostaje 50 minuta, zbog čega niskotarifni prijevoznik odradi jedan dnevni let više. Naravno, politiku prtljage ne treba ni spominjati. Zbog svega ovoga nabrojanog Croatia ne može imati niske cijene kao Ryanair, ali svakako da joj cijene mogu i trebaju biti niže, minimalno duplo, a na nekim linijama i trostruko. Primjerice, tako posluje Air Serbia koja je također u državnom vlasništvu. Naravno, glavni i isključivi krivac je menadžment Croatije Airlines koji je nesposoban, ne samo po pitanju cijene karata, nego i s adekvatnim linijama te brojnim nelogičnostima. Evo, samo jedan primjer. Dubrovnik ima izravnu liniju sa SAD-om. Sigurno bi i dobar dio Zagrepčana letio tom linijom, ali Croatia nije naštimala svoj let iz Zagreba za Dubrovnik kako bi putnici mogli nastaviti dalje za Ameriku. Takvih primjera je jako puno, isto tako ludo je što Zagrepčani ne mogu ujutro doći u Dubrovnik i otići navečer, bez da spavaju.
Logika Croatije je blesava, jer da spuste cijene imali bi više putnika. Naravno, ovako dobar dio Dubrovčana u Zagreb putuje autom, jer im ne žele platiti karte po tim paprenim cijenama. Najluđe od svega jest što Croatia od države dobiva novac za tu liniju, i to vrlo velika sredstva, 3 do 4 milijuna eura. Zato ih je potpuno briga koliko će imati putnika. Bez obzira na sve bit će ‘profitabilni’, jer ih država gura, pa se nitko u menadžmentu ne trudi poboljšati rezultate. To je jedna ogromna tragedija.
Kako Croatiju Airlines dovesti u profitabilnost? Rješenje je vrlo jednostavno, nema izmišljanja tople vode u zračnom prijevozu. Zadnju toplu vodu izmislio je Ryanair još devedesetih godina. Otada nema nikakvih novotarija, jer svatko tko izmišlja, vrlo brzo propadne. Na Croatiju Airlines samo treba preslikati modele drugih država, nema tu nikakve filozofije. Neke države su rekle svojim javnim aviokompanijama, poput primjerice LOT i airBaltic, evo vam sada novac da se dugoročno unormalite, a ako ne uspijete, bankrot i gašenje. Te aviokompanije napravile su plan i u pet godina postale profitabilne. Kako? Zaposlili su novi menadžment čija su primanja vezali uz rezultate. Ako ćete raditi s minusom, imat ćete minimalac, a ako budete profitabilni, možete zaraditi plaću i do milijun eura godišnje. Za usporedbu, prvi operativac Ryanaira Michael O’Leary ima 3 do 3 i pol milijuna eura godišnje plaće. Ljudi tih kompanija su se ubili od posla, ali su zaradili svojih milijun eura. Državi se itekako isplati dati nekom sposobnom milijun eura za vođenje državne avio kompanije, jer je povrat novca okolnim putem višestruk. I ovako država Croatiji sve subvencije plaća u desecima milijuna eura, pa sadašnju Upravu potpuno zaboli za poslovanje. Treba reći dosta, dovesti novi menadžment, dati im plaću po učinku, i ako uspiju super, a ako ne, ugasiti firmu.
Ne rade dobro, a evo su sad kupili nove avione. Kakva je po vama ta odluka? Airbus A220 je neprimjeren za Croatiju Airlines. Prvo
‘Ako Dubrovnik sada zezne, neće imati zimski turizam sljedećih 10-15 godina’
‘U Croatiju Airlines treba dovesti novi menadžment, dati im plaću po učinku, i ako uspiju, super, a ako ne, ugasiti firmu’
„Croatia Airlines ne može imati niske cijene kao Ryanair, ali svakako da joj cijene mogu i trebaju biti niže, minimalno duplo, a na nekim linijama i trostruko. Primjerice, tako posluje Air Serbia koja je također u državnom vlasništvu. Naravno, glavni i isključivi krivac je menadžment Croatije Airlines koji je nesposoban, ne samo po pitanju cijene karata, nego i s adekvatnim linijama te brojnim nelogičnostima“
su preskupi i preveliki za većinu Croatijinih linija uključujući Dubrovnik. Ti avioni imaju 149 mjesta, a do sada nisu mogli na mnogim linijama napuniti ni 76 mjesta. Znači troškovi na novim avionima će enormno porasti. Najluđe je od svega što je za minimalno 50 posto sadašnjih Croatijinih linija ovaj novi avion prevelik, a za leisure linije ljeti premali, jer su na takvim putovanjima česti avioni s preko 200 putnika. Jako, jako loša odluka Uprave Croatije, jer ti avioni nemaju nikakve logike za primjerice Osijek – Minhen ili Zagreb - Sarajevo.
Može li Ryanair teoretski preuzeti liniju Dubrovnik – Zagreb? Lete li oni uopće na domaćim linijama?
Ima puno primjera diljem Europe gdje oni prevoze putnike unutar granica države. Primjerice Ryanair u Italiji drži 55 posto cjelokupnog tržišta i ima više domaćih linija od državnog avioprijevoznika. Zašto onda ne lete Dubrovnik – Zagreb? Prvo jer im je taj let jako kratak. Kod aviona kakve Ryanair ima, isplativost je minimalno sat i pol ili duže. Nije da Ryanair nema tako kratkih linija, ali je njihov broj malen.
Rekli ste da Croatia Airlines prima subvencije za let do Dubrovnika između 3 i 4 milijuna eura godišnje. Ako bi se Ryanairu ponudilo milijun eura, sigurno bi razmislili?
Razmislili bi i za manju svotu, ali Hrvatska nikad ne raspisuje subvenciju za jednu liniju unutar države, nego za sve. Ryanairu se niti jedna linija unutar Hrvatske ne bi isplatila osim Dubrovnik – Zagreb. Sve drugo im je prekratko, zato se oni neće javljati na natječaj države kada se zajedno subvencioniraju svi prijevozi unutar Hrvatske. Oni bi se javili eventualno za jednu liniju, ali u Hrvatskoj nije praksa kao u Francuskoj da se subvencije raspisuju za pojedinačne letove.
Vi ste više puta u svojim kolumnama pisali da Croatia Airlines diskriminira Dubrovnik. Pojasnite. Croatia leti neusporedivo više linija iz Splita, nego iz Dubrovnika, pogotovo zimi. Evo sada Croatia iz Splita zimi leti na sedam linija, a iz Dubrovnika samo na dvije. Split jest veći po broju stanovnika, ali gledajući turistički, Dubrovnik je veći od Splita, pa se čovjek mora zapitati zašto je to tako pogotovo kada znamo da je Dubrovnik isključivo avio destinacija, a Split nije. Ja osobno ne mogu vjerovati kakav Croatia ima odnos prema Dubrovniku. Naravno da je osnovni i glavni razlog nesposoban menadžment, a drugi je što Croatia svoju bazu drži u Zagrebu. No, drugi državni avioprijevoznici, poput primjerice grčkog Aegeana, imaju bazu na više aerodroma. Kad bih ja vodio Croatiju, definitivno bih iz Dubrovnika imao određenu količinu linija, a ne iz Pule ili Zadra. Em, je Dubrovnik turistički biser, em je totalno prometno izoliran. Totalno je apsurdno da Croatia ove godine ima manje linija i putnika s dubrovačkog aerodroma nego prošle. Kako je to moguće? Ryanair ju je po broju putnika na dubrovačkom aerodromu debelo prešišao. Dubrovnik će sveukupno ove godine imati preko tri milijuna putnika, a Croatia Airlines istovremeno pada. Totalno suludo.
Kad već toliko spominjemo menadžment, moramo se osvrnuti na prvog čovjeka Croatije Airlines Jasmina Bajića.
Bajić nije tip kojega je skroz briga, nego je on jednostavno nesposoban. Bajić je onaj susjed kojeg ćete pozvati na kafu i roštilj, ali nećete ga zadužiti da vam tijekom ljeta zalijeva vrt. Inače, on u svojoj poslovnoj karijeri nije bio menadžer, niti je imao ikakvu lidersku funkciju u Croatiji. On jednostavno nema kapacitet za voditi tu kompaniju, tu je početak i kraj priče.
GRAD DUBROVNIKInvesticije u dječje vrtiće i osnovne škole
Više od 27 milijuna eura uloženo je u dubrovačke dječje vrtiće i osnovne škole u sedam godina mandata ove gradske uprave, na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem.
Izgradnjom dvije nove škole, šest od sedam gradskih osnovnih škola u režimu je jednosmjenske nastave. Preostala je još jedna – Osnovna škola Mokošica, čija je građevinska dozvola upravo postala pravomoćna. Radovi na nadogradnji OŠ Mokošica trebali bi započeti krajem 2024. / početkom 2025. godine.
Početak radova ovisit će i o završetku radova na cesti Tamarić.
Sredstva za izgradnju osigurana su putem natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, Grad Dubrovnik već je ranije prijavio projekt nadogradnje OŠ Mokošica i ostvario čak 100% financiranje, odnosno 10.093.680,21 eura bespovratnih sredstava. Rješenjem je planirana dogradnja na mjestu vanjskog igrališta koja će sadržavati ukupno 18 učionica, kabinete, kuhinju s blagovaonicom, školsku knjižnicu, kao i dva vanjska igrališta
na krovu dograđenog dijela škole te ostale prateće prostore i sadržaje. Grad Dubrovnik sustavno radi na unapređenju sustava osnovnoškolskog obrazovanja, a ističu se kontinuirana kapitalna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, programe i uvjete rada. Uz dvije novootvorene škole, Luka Paljetka na Montovjerni i Marina Getaldića u povijesnoj jezgri, također su i energetski obnovljene osnovne škole Marina Držića, Lapad i Ivana Gundulića. Obnovljena je i sportska dvorana OŠ Lapad, a igrališta OŠ Ivana Gundulića adaptirano u novi sportsko-rekreacijski kompleks. Uz radove na OŠ Mokošica, slijedi i rekonstrukciju OŠ Antuna Masle u Orašcu, s dogradnjom školske sportske dvorane.
U aktualnoj pedagoškoj godini Grad Dubrovnik otvorio je čak dva nova vrtića, ukupnog kapaciteta 97 djece. Nakon ‘’Čiope’’ vrata je otvorio i ‘’Cvrčak’’, a Dubrovnik više nema liste čekanja za upis djece u vrtić. S obzirom na činjenicu da su zaposlenici bitan segment, Grad je ove godine dodatno povećao plaće za oko pet posto, kao i hranarinu.
U posljednjih sedam godina otvorena je 21 nova vrtićka/jaslička skupina, odnosno 380 novih mjesta u gradskim vrtićima. Energetski su obnovljeni vrtići Izviđač i Ciciban, koji je prošle godine dobio i novouređeno dvorište s novim spravama za igru.
Vrtić Čiopa
OŠ Antuna Masle projekcija dvorana
Cesta Tamarić radovi
Grad Dubrovnik nastavlja ulaganja u infrastrukturu predškolskog odgoja - osigurana je građevinska dozvola za novi vrtić u Mokošici, pri kraju je i proces ishođenja dozvole za vrtić u Komolcu, a za oba su dobivena bespovratna sredstva za sufinanciranje. Potpisan je i ugovor s Dubrovačkom biskupijom za prostor Biskupskog dvora za dječji vrtić i jaslice te je ujedno prijavljen na posljednji natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, za rekonstrukciju.
SUBVENCIJE ZA UČENIKE I
VRTIĆARCE
Svi učenici osnovnih i srednjih škola s područja grada, od početka ove godine ostvaruju pravo na besplatan mjeseč -
ni pokaz. Vrijednost pokaza za svakog učenika gradskom prijevozniku Libertas d.o.o. plaća Grad Dubrovnik, koji je u svom proračunu osigurao sredstva za ovu namjenu.
Grad ujedno učenicima osnovnih škola financira obrazovne materijale (radne bilježnice, tehničke kutije i likovne mape) te sufinancira nabavu udžbenika srednjoškolcima. Za učeničke i studentske stipendije izdvaja preko 370 tisuća eura godišnje.
U protekloj pedagoškoj/školskoj godini s djecom s teškoćama u razvoju radilo je 116 pomoćnika u nastavi, od toga 72 u dubrovačkim osnovnim školama, a 44 u vrtićima. Rad pomoćnika u školama se djelomično financira uz Europskog socijalnog
fonda, a u vrtićima u potpunosti iz gradskog proračuna. Satnica pomoćnicima u nastavi najviša je u državi, Grad Dubrovnik ju je dva puta povećavao i sad iznosi 7,70 eura bruto.
Dubrovnik je ujedno među najboljim gradovima u Hrvatskoj prema iznosu sufinanciranja cijene vrtića roditeljima. Prosječna cijena koju plaćaju roditelji u dvije gradske vrtićke ustanove iznosi 58,28 eura, iako je mjesečna ekonomska cijena po djetetu 322,52 eura. Tako Grad Dubrovnik mjesečno za razliku u cijeni izdvaja oko 450 tisuća eura. Također, jedan dio roditelja u potpunosti je oslobođen plaćanja vrtića i to za treće dijete u obitelji, djecu 100% invalida te iz obitelji lošeg ekonomskog statusa.
OŠ Mokošica projekcija
OŠ Marin Getaldić nova zgrada otvorenje 2023.
Novi vrtić Čiopa u Solitudu
IVUŠA VUKOVIĆ, MLADI ZNANSTVENIK IZ DUBROVNIKA:
‘U Britaniji se nagrađuju rad i znanje , a ne nepotizam i veze, no nedostaje mi more i Grad’
Nakon studija na prestižnim britanskim visokim učilištima, ovaj mladi Dubrovčanin čini tim znanstvenika koji u britanskom laboratoriju rade na eksperimentima koji se vezuju uz najskuplji lijek na svijetu. O studiranju, poslu i životu u Velikoj Britaniji govori za Dubrovački dnevnik
Naš mladi sugrađanin mr.sc. Ivuša Vuković završio je dubrovačku Privatnu gimnaziju, dok je u Engleskoj završio biološke znanosti na University of Essex te magisterij molekularne biologije i patologije virusa na jednom od najbolje rangiranih sveučilišta u svijetu Imperial College London.
Predavanja su održavana u bolnici St. Mary’s Hospital u kojoj se rađaju članovi kraljevske obitelji i u kojoj je otkriven penicilin kao prvi antibiotik. Mladi je znanstvenik i praksu odradio u Londonu, točnije u najvećem europskom biomedicinskom “Francis Crick Institutu“ gdje je nakon jednog od njegovih gostujućih predavanja imao priliku upoznati poznatog hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića.
Povod za razgovor bili su BREXIT i uvjeti studiranja svih koji žele edukaciju u poticajnoj konkurenciji na nekoj od vodećih svjetskih znanstvenih institucija.
Koje su razlike kod studiranja na našim fakultetima i na visokim učilištima u Londonu?
- Iz priča s kolegama sa sličnih fakulteta u
Zagrebu, Osijeku ili Rijeci zaključio sam kako je primarna razlika hrvatskog i britanskog koncepta organizacija i veća usmjerenost praksi i pomaganju studentima jer su tamošnji profesori jako angažirani i stalo im je do uspjeha studenata. Radi se u grupama od 10 do 15 studenata i nemoguće je da profesor studenta “uzme na pik“ i šikanira niti favorizira: sve je anonimno i pismeno, svi dobiju identične testove i pod šifrom te profesori ne znaju koga ocjenjuju. Mislim da im je tako i lakše… Jako se pazi i strogi su glede prepisivanja koje se na ovim prostorima etabliralo kao “domaći sport“. Tijekom pismenih ispita fakulteti za nadzor zapošljavaju ljude, studenti su međusobno odvojeni, a mobiteli u vrećicama na podu. Na stolu smiju biti samo boce za vodu, ali bez naljepnice kako bi se izbjeglo da na njoj bude bilo što napisano te se baš i ne može prepisivati.
Koliko je studenata na godini i što čeka one koji žele studirati u Britaniji koja više nije dio EU ? Kako je riješen smještaj, ima li studentskih domova i beneficija? -Na prve tri godine su velike grupe s po 200 studenata na svakom smjeru, dok su grupe
U Britaniju sam pošao zbog kvalitetnog programa kakvog nisam našao u Hrvatskoj: nudili su predmete i smjerove koji me zanimaju, dok sam od prijatelja koji taj fakultet studiraju u Zagrebu doznao da se na Biologiji nudi većina predmeta koji su iz programa za – Kemiju! To nema smisla!
Problem je dobiti prvi posao: postoji mnogo oglasa, ali se dobri poslovi brzo popune!
Za takve poslove za samo nekoliko sati
stigne 50 do 100 prijava i natječaj se odmah zatvara da se prijave što prije pregledaju i odabire željeni kadar. Za moju se poziciju prijavilo 400 kandidata, ali sam imao sreću da budem primljen nakon više rundi razgovora
i razredi na magisteriju znatno manje, po 20, 25 studenata. Većina fakulteta ima svoje studentske domove koji su neposredno uz njih ili u blizini. Obično su to kupljeni ili objekti renovirani za potrebe smještaja studenata u male studentske sobe koje se često dijele, a zadnjih su godina sve skuplje. Generalno, na prvoj vam godini fakultet jamči smještaj koji se, naravno, plaća, ali studenti druge godine mogu računati tek na dio smještaja koji nije popunjen! Stoga mnogi studenti s prijateljima nalaze stanove i dijele ih pa sam se i ja tako snašao. Smještaj se plaća tjedno, a cijene su većinom 80-150 funti tjedno, u što je uračunat i trošak komunalije. Minimum standarda je zajamčen i sve funkcionira: nije najnoviji, ali nema straha da vas dočeka raspadnuti namještaj.
INTERES ZA STEM
Ima li razumijevanja za studente lošijeg standarda?
-Fakulteti pojedincima dodjeljuju financij -
ske subvencije za smještaj i život uopće, za što popunjavaju određene formulare. Postoje neke privatne fondacije i organizacije, pretpostavljam i državne, a studenti svakako trebaju kontaktirati tajništvo fakulteta koje ih dalje usmjerava.
Koje fakultete preferiraju hrvatski studenti?
-Najviše žele studirati znanost i programiranje. Osobno, u Britaniju sam pošao zbog kvalitetnog programa kakvog nisam našao u Hrvatskoj: nudili su predmete i smjerove koji me zanimaju, dok sam od prijatelja koji taj fakultet studiraju u Zagrebu doznao da se na Biologiji nudi većina predmeta koji su iz programa za – Kemiju! To nema smisla! Na Sveučilištu u Essexu upoznao sam više studenata iz Zagreba, Rijeke i Splita koji su studirali međunarodne odnose, pravo i prirodne znanosti i s nekima sam postao i prijatelj. Mnogi fakulteti ulažu u STEM (science, technology, engineering i mathematics) gdje se najviše radi s računalima i u laboratorijima i visokom
Volio bih pronaći posao sličan ovom kojeg već radim, da su to tvrtke kao Pliva ili slične. No, u narednom desetljeću želim skupiti još iskustva. Dotad, u Britaniji mi najviše nedostaju obitelj i prijatelji. Ni socijalni život nije baš nešto ekstra: ljudi su dosta užurbani i zaposleni, a za kavu se dogovaraju tjednima unaprijed. Osobno mi nedostaju pogled na more i moj Grad. U Hrvatskoj je najčišće more, a tamo otrovana Temza puna svega i svačega
stopom zaposlenja.
Što je Brexit promijenio za naše studente?
-Posljedica Brexita je znatno manje hrvatskih i studenata iz susjednih zemalja. Sad je otežan i pristup jer je godina fakulteta 9 tisuća funti, a magisteriji su još skuplji uz cijene 10-15 tisuća. Dok su bili u EU, studenti su mogli uzeti lako dostupne državne kredite koji su nudili niže rate povrata kredita, što sam i ja iskoristio. No, toga više nema i u uvjetima skupljeg života svi moraju, sami sve financirati: stanarinu, sve račune i hranu. Iako, sad kad sam došao doma na odmor, usporedba cijena hrane kaže da razlike nisu velike. No, uz životni ritam, posebno u Londonu, sve je skuplje. Ipak, svi koji su pošli trude se izdržati prve tri godine, a dobro je da Brexit nije ukinuo stečena studentska prava nama koji smo se upisali dok je Britanija bila dio EU. Također je olakšano i dobivanje državljanstva ako si došao prije Brexita i živiš pet godina u Britaniji. Prvo prijaviš prebivalište i potom polažeš za državljanstvo, s tim da i to košta oko dvije tisuće funti. Polaže se vrlo detaljan veliki test za kojeg se treba dosta naučiti o ustroju vlasti, kulturi. Ali, ako si odlučio, tad naučiš što treba.
PROJEKTI ZA BUDUĆNOSTI
Je li Hrvatima u Britaniji teško naći posao?
-Uočio sam kako nas, uglavnom, dobro primaju jer su svi koje znam dobri radnici i poslodavci su s njima zadovoljni. Problem je dobiti prvi posao: postoji mnogo oglasa, ali se dobri poslovi brzo popune! Za takve poslove za samo nekoliko sati stigne 50 do 100 prijava i natječaj se odmah zatvara da se prijave što prije pregledaju i odabire željeni kadar. Za moju se poziciju prijavilo 400 kandidata, ali sam imao sreću da budem primljen nakon više rundi razgovora. Od prijave do odgovora prošlo je oko dva mjeseca, nakon čega je započeo dugi proces intervjuiranja koji traje još dva mjeseca! Tako sam posao tražio ukupno četiri mjeseca iako sam u međuvremenu poslao više desetina prijava za poslove. Izuzetno sam zadovoljan što radim kao znanstvenik i pomažem kod eksperimenata u laboratoriju s dvadesetak znanstvenika. To je laboratorij za gensku terapiju i razvija specifične terapije za rijetke genetske bolesti. Jedna od tih terapija za djecu, terapija za metakromatsku leukodistrofiju već je odobrena u SAD -u i većini zemalja, a riječ je o smrtonosnoj urođenoj bolesti neurološkog sustava gdje se djeci tijekom razvoja otežava hod, pada im inteligencija i slabe mišići. Rad na tom lijeku do odobrenja je trajao oko 15 godina i trenutačno je to najskuplja terapija na svijetu. Upravo radimo na terapijama koje će, možda, biti dovršene i priznate za nekih deset godina. Uz to sam angažiran i na projektima istraživanja nekoliko oblika karcinoma i nekih rijetkih autoimunih bolesti koji su tako rijetke da ih u odnosu na populaciju Hrvatske ima samo jedno ili dvoje pacijenata.
Čini se kako ste zadovoljni time što doprinosite nečemu tako vrijednom. Što biste učinili da ste barem nakratko na vlasti u Hrvatskoj? Kako biste zadržali mlade u zemlji?
-Da bi se mladi zadržali u Hrvatskoj ključni su prekid korupcije i nepotizma, reforma obrazovnog sustava u smjeru praktičnih vještina te stvaranje pravednijeg i inovativnijeg tržišta rada koje nagrađuje sposobnosti, a ne veze. Osobno me u inozemstvu najviše privlače poslovi i edukacija. Znanstveni sektor koji me zanima u Hrvatskoj
.Izuzetno sam zadovoljan što radim kao znanstvenik i pomažem kod eksperimenata u laboratoriju s dvadesetak znanstvenika. To je laboratorij za gensku terapiju i razvija specifične terapije za rijetke genetske bolesti. Jedna od tih terapija za djecu, terapija za metakromatsku leukodistrofiju već je odobrena u SAD-u i većini zemalja, a riječ je o smrtonosnoj urođenoj bolesti neurološkog sustava gdje se djeci tijekom razvoja otežava hod, pada im inteligencija i slabe mišići. Rad na tom lijeku do odobrenja je trajao oko 15 godina i trenutačno je to najskuplja terapija na svijetu
nije baš razvijen i ne bih imao priliku raditi neka veća istraživanja te naučiti nešto najsuvremenije. Mladima za život fali mogućnost rješavanja profesionalnog napredovanja i stambenog pitanja koje ni u Britaniji nije lako riješiti, posebno ne u Londonu. Oko njega možda da, a osobno se osjećam privilegiran jer mi je stan dosta blizu radnom mjestu, na tek nekih 30 minuta! Ali, dio ko -
lega putuje na posao i po dva do tri sata! Njima je to sasvim u redu, a nama previše…
Što na takvom tržištu poslodavci čine kako bi zadržali najkvalitetniji kadar?
-Dosta ulažu u razvoj radnika, u usavršavanje i savladavanje novih tehnika. Promoviraju dosta suradnju s drugim kompanijama i znanstvenim institucijama, dosta su korektni i često nas pitaju za mišljenje, što je komunikacija kakvu samo možemo poželjeti. Nema tu primitivne konkurencije i podmetanja, ali ima dosta međusobnog podržavanja.
Nakon svega, što bi bilo presudno za vaš povratak u Hrvatsku?
-Volio bih pronaći posao sličan ovom kojeg već radim, da su to tvrtke kao Pliva ili slične. No, u narednom desetljeću želim skupiti još iskustva. Dotad, u Britaniji mi najviše nedostaju obitelj i prijatelji. Ni socijalni život nije baš nešto ekstra: ljudi su dosta užurbani i zaposleni, a za kavu se dogovaraju tjednima unaprijed. Osobno mi nedostaju pogled na more i moj Grad. U Hrvatskoj je najčišće more, a tamo otrovana Temza puna svega i svačega. Točno je kako ljudi, od doba pandemije kad se počeo uvoditi rad od kuće, manje izlaze u klubove i više se druže na otvorenom. No, u Londonu s 9 milijuna stanovnika, što je više nego dvije Hrvatske, uvijek je živo!
KRONIKA
POVIJESNIH STRANPUTICA
Predizborna politička basna
Novinarka i diplomatkinja svjetskog glasa, Aurora Weiss (naški Zora Bijelić), najavila je predsjedničku kandidaturu potaknuta uvjerenjem da trenutni političari u RH nisu dorasli globalnim izazovima. A Hrvatska treba lidera koji će se s tim izazovima znat nositi.
Na pitanje što misli o ostalim predsjedničkim kandidatima, živopisno je objasnila kako se ‘kobila utrkuje s kornjačama’ , uz napomenu da ona nije - kornjača. „Što li je onda?“, u zraku je ostalo pitanje pristojnih novinara. Gospođa Aurora zasigurno ima dobre preporuke predsjednika Republike Srpske Dodika, kojemu trenutno obavlja dužnost savjetnice. Očito uspješna, kad znamo kako joj je šef posto pravi gospar, političar finih manira i dobrog glasa. Glasa ko stvorenog za pjevanje četničkih pjesama.
Naš državni tajnik gospar Uhlir, nije odgovorio na pitanje novinara je li prvotno zamišljen porez na nekretnine donio isključivo oporezivanje kratkoročnog turističkog najma, nego je umjesto odgovora javnosti objasnio zašto se porez neće plaćat na stanove koje koriste doktori, javni bilježnici, zubari ili advokati. Zato što, tamo njima, sasvim sigurno iza ponoći ni’ko ne dolazi u posjet, nema slavlja ni partijaša, pa ni kršenja kućnog reda. Jer to je po njemu problematika kratkoročnog najma stanova. Sve je objasnio, osim sasvim logične pretpostavke da recimo kod odvjetnika dođe sigurno više kriminalaca nego u bilo čiji apartman.
O istoj temi se raspravljalo na državnoj TV, u emisiji Otvoreno. Naš gradonačelnik je u medijima prepoznat ko stručnjak za poreze pa su ga i ovom prilikom pitali da objasni gledateljstvu spasonosnu odluku o novom, većem porezu, koji treba uvjerit vlasnike nekretnina da umjesto inozemnim turistima, kojima je platežna moć barem 3 puta veća nego nama, stanove afitavaju hrvatskim građanima. Ozarena lica s ekrana, naš se gradonačelnik pohvalio kako će u nas u Gradu bit najveći porez. Što možda neće svih 600 tisuća stanova dovesti na tržište, ali
i deset posto bi bilo dovoljno. Ako to ne upali, komentirali su neki na društvenim mrežama, možda treba probat nagovorit bogate afitaliste, vlasnike apartmana, da regalaju dio imovine, onima koji nemaju. Ako ni to ne bude išlo, preostaje samo - nacionalizacija. Od ovakve perspektive u budućnosti, građane su više dojmili jedino recentni Biblijski potopi koji uništavaju imovinu, a za što ni’ko nije kriv. Gradonačelnik je lijepo upozorio građane da ne izlaze iz doma dok lampa i nebo se na zemlju kalava. A oni uporno voze po gradu, uvjereni da voze amfibije, usput praveći gužvu snimajući razne delumbije, gadne šijune, poplavljenu lapadsku obalu, vodopade niz Ilijinu glavicu. Sve samo da bi optužili gradsku vlast i komunalne službe kako su za sve oni krivi, jer stalno daju dozvole za betoniranje, a onda se čude kako teren nije - upojan. Tako se, kažu, zove vražji beton koji ne upija vodu. Pa onda objašnjenja gradskih stručnjaka o poplavama uzrokovanim višom silom, nehotice navode na očekivanja da Gospodin Bog podnese ostavku. Barem po zapovjednoj odgovornosti! Weekend media festival održan je ovih dana u Rovinju. Među brojnim sudionicima iz medija, IT-ja, sporta i biznisa, pa i ministra turizma, trebao se pojaviti i mistik Braco, hrvatski iscjelitelj svjetskog glasa. No, nakon velikih medijskih kritika, gostovanje je sporazumno - otkazano. Tako je njegovim obožavateljima uskraćen susret s velikim guruom, nasljednikom srpskog iscjelitelja Ivice koji se prije desetak godina nehotice utopio u Južnoafričkoj Republici.
A ovaj naš Braco je inače poznat po tome da liječi ljude pogledom; s nikim ne razgovara, ne postavlja dijagnozu i ne liječi one koji mu u očaju dolaze za pomoć. On jednostavno stoji i gleda! Nakon besplatnih seansi, iscijeljena čeljad iz zahvalnosti tisućama eura plaća njegove knjige i nakit, kažu svjedoci čudotvornih ozdravljenja.
Uz to citiraju i neka zanimljiva poglavlja njegove knjige u kojima savjetu -
je ljudima da puše što više, jer pušenje tjera sotonu iz organizma. Sličnu terapiju preporuča i s kafom. Javnost je podijeljena; dok jedni tvrde da je Braco duhovni učitelj i iscjelitelj, drugi tvrde da je lupež i iscjeditelj , a treći misle da mirita mjesto u - Saboru. I dok pragmatični građani pitaju zašto su ovakvi ‘duhovni učitelji’ na slobodi, ovih je dana objavljeno kako je slobodu izgubio jedan crkveni učitelj . Šest policajaca ga je uhitilo pa pred očima mještana pretreslo crkvu i župni ured svećenika u župi kod Benkovca. Osumnjičen je za seksualno uznemiravanje 16-godišnjakinje, što općenito i nije neki raritet, ali je strategija uhićenja dosad nezabilježena. Prema ugovoru s Vatikanom, uznemiravatelja djece prvo treba prijavit crkvenim vlastima pa tek onda pisat nalog za pretres i uhitit sumnjivca. Tako su i učinili, samo što su crkvene vlasti bile upoznate sa slučajem pet minuta prije pretresa pa je forma zadovoljena, a dokazi nisu navrijeme sklonjeni ili uništeni.
I ovako se očekuje negodovanje mještana koji najčešće osude tinejdžericu koja se usudila blatiti njihovog velečasnog, a nije isključeno ni da ga je izazivala svojom nečednom odjećom.
Nekad su djeca poštovala autoritete i šutjela. Nisu ni znala da se ‘obično’ pipkanje zove - seksualno uznemiravanje.
Piše Mario Klečak
petak, 20. rujna 2024.
Dean, Boris, Ivan i Tonći - nije važno da li Nikon ili Canon nose, onim što svojim kamerama snime se ponose
Davor i Ivanka - dugi i vrući ljetni praznici su završili, i profesori se učenicima u škole vratili
Egon, Luce, Branka i Damej - na autorovoj izložbi fotografije Živjeti Grad mogli su se vidjeti Dubrovnik i Dubrovčani sad i nekad
Slavko, Maja i Niko - sretna vijest je potvrđena, obitelj oduševljena
Jelena, Kristian i Laura - u dobrom i veselom društvu brzo prođe svaka radnog dana ura
Katija, Maroje i Barbara - zajednički rad u DLJI ih je spojio, život ni nakon posla nije razdvojio
Mia Angelina, Maro, Mila, Marina i Lion - uslijed životnih i radnih prilika ne može se svakoga dana snimiti ni slična slika
Haris i Katarina - kratatak i sladak odmor doma, a onda natrag u Hamburg, gdje ih je trbuhom za kruhom odvela sudbina
Damir, Roko i Aljoša - užitak im je i svirati i glazbu slušati
Jadranka i Nikola - uvijek je lijepo Gradom prođirati i prijateljima ljepote Dubrovnika pokazivati
Piše Ivo Batričević
“OCEAN VILLAGE TWO” & “REGAL PRINCESS” Jednom je presudila pandemija Covida, a drugi plovi i danas
Više puta su posjetili Dubrovnik, a Regal Princess je krstila Željezna Lady
Dva velika i vanjskim izgledom zanimljiva putnička kruzera uplovljavala su u grušku luku više puta. Izgrađeni su po ugovorenoj pojedinačnoj cijeni od 277 milijuna američkih dolara narudžbom brodarske kompanije Sitmar Cruises u brodogradilištu Fincantieri u Monfalconeu (Tržić), prvi 1990. kao novogradnja broj 5839 pod imenom CROWN PRINCESS, a drugi 1991. kao novogradnja broj 5840 pod imenom REGAL PRINCESS.
Bili su to brodovi od po 69845 bruto tona, dugi 245 metara, koji su na 11 putničkih paluba mogli prihvatiti do 1910 putnika te 621 člana posade. Četiri MAN- B&W diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 24000 kW omogućavala su im preko dvije pitch propele plovidbu brzinom od 19,5 čvorova. U vrijeme rane faze izgradnje ovih
brodova, uređenih po projektu talijanskog dizajnera Renzo Pianoa, njihov je naručitelj Sitmar Cruises neočekivano 1988. prodan britanskoj P&O grupaciji, a tri su njegova broda prebačena u flotu sestrinske Princess Cruises. CROWN PRINCESS i REGAL PRINCESS su zaplovili na kružnim putovanjima u vodama oko Kariba i prema Aljasci gdje ostaju sve do konca stoljeća.
OCEAN VILLAGE TWO
CROWN PRINCESS je 2002. iznajmljena touroperatoru Seetoursu iz Londona za kojeg sa polaskom iz Hamburga plovi dvije godine sjevernim morima pod imenom A’ROSA BLU, a od 2003. godine je u vlasništvu Carnival Corporationa. Već 2004. potpuno je preuređen za klupski program specijaliziranog njemačkog brodara AIDA za ko-
Ponovo je na dotjerivanju 2007. od kada ima 70285 bruto tona i može prihvatiti 1748 putnika da bi u floti brodarske kompanije Ocean Village zaplovio pod imenom OCEAN VILLAGE TWO. Tek je tada, 2009. prvi put došao i u Dubrovnik
Veliki i izgledom zanimljivi kruzeri
foto PRIVATNI ARHIV
Regal Princess
Regal Princess
REGAL PRINCESS
kojeg je u New Yorku 8. kolovoza 1991. krstila britanska premijerka Margaret Thatcher plovi ljeti oko Aljaske, a zimi u Karibima. Godine
2000. prelazi na južnu hemisferu te iz australske luke
Sydney poduzima kružna putovanja pod imenom PACIFIC SKY. Od 2003. ponovo plovi pod imenom
REGAL PRINCESS i na prvim krstarenjima Sredozemljem naravno posjećuje i grušku luku
jeg nastavlja ploviti pod imenom AIDABLU. Ponovo je na dotjerivanju 2007. od kada ima 70285 bruto tona i može prihvatiti 1748 putnika da bi u floti brodarske kompanije Ocean Village zaplovio pod imenom OCEAN VILLAGE TWO. Tek je tada, 2009. prvi put došao i u Dubrovnik. Koncem iste godine prebačen je u Australiju gdje u floti P&O Australia, zajedno s blizancem, nekadašnjim REGAL PRINCESS, plovi pod novim imenom PACIFIC JEWEL. Tako plovi do 2019. godine kada ga kupuje Zen Cruises koji mu mijenja ime u KARNIKA s matičnom lukom Mumbai, a brod je prilagođen za indijsko tržište. Međutim pandemija COVID - 19 je obustavila sva putovanja te se brod u studenom šalje u indijsko rezalište brodova Alang, a njegovo rezanje započinje 9. ožujka 2021. godine.
REGAL PRINCESS
REGAL PRINCESS kojeg je u New Yorku 8. kolovoza 1991. krstila britanska premijerka Margaret Thatcher plovi ljeti oko Aljaske, a zimi u Karibima. Godine 2000. prelazi na južnu hemisferu te iz australske luke Sydney poduzima kružna putovanja pod imenom PACIFIC SKY. Od 2003. ponovo plovi pod imenom REGAL PRINCESS i na prvim krstarenjima Sredozemljem naravno posjećuje i grušku luku. Iako je bilo planirano da se kasnije pridruži blizancu A’ROSA BLU, ipak je konačno odlučeno da se koncem 2007. vrati u Australiju, u flotu P&O Australia. Tamo odmah mijenja ime u PACIFIC DAWN te poduzima plovidbe prvo iz Sydneya, a potom iz Brisbanea. U studenom 2019. P&O Cruises Australia najavio je da će PACIFIC DAWN biti povučen i zamijenjen većim brodom u travnju 2021. godine. Posljednje putovanje je zakazano za 8. veljače 2021. iz Melbournea u Singapur gdje je brod službeno predan Cruise & Maritime Voyages (CMV), koji ga je namjeravao preimenovati u AMY JOHNSON, po prvoj ženi koja je samostalno letjela od Londona do Australije. Nakon neuspjeha CMV-a u srpnju 2020., 28. rujna 2020. PACIFIC DAWN je prodan Ocean Builders Centralu i preimenovan u SATOSHI (pretpostavljeni tvorac nevidljivog novca Bitcoina). Namjeravali su ga preurediti u plutajuću rezidenciju u Panamskom zaljevu, međutim i taj posao je propao, jer je sve dodatno zakomplicirala pandemija COVID 19. Brod je ponovo prodan kompaniji Wake Asset Co. te ga na kraju 2021. kupuje današnji brodarska kompanija Ambassador Cruise Line i dobiva novo ime AMBIENCE. Preuređenje zapuštenog broda koji se godinama nije održavao zbog pandemije COVID 19 je povjereno Hrvatskom brodogradilištu Viktor Lenac. Nakon završetka svih radova AMBIENCE i danas plovi te je upravo dok ovo pišem završio 11- dnevno kružno putovanje pod nazivom British Isles Discovery s početnom lukom Tilbury- London.
Ocean Village Two
NA TRENINGU ODBOJKAŠICA
Još malo nas dijeli do početka Superlige : „Mi samo želimo dobro igrati”
Ženski odbojkaški klub Dubrovnik vratio se tamo gdje pripada – u najveći rang hrvatske odbojke. Početak sezone zakazan je za prvi vikend listopada, kada će Dubrovkinje povratničku sezonu, otvoriti utakmicom kod aktualnih prvakinja Hrvatske. Prava prilika za posjetiti trening „Žokica” i čuti promišljanja trenera Leonarda Barića
Odbojkašice Dubrovnika prošle su sezone izborile povratak u najveći rang natjecanja, Superligu. Ligaški dio natjecanja u Prvoj ligi završile su s 21 pobjedom i jednim jedinim porazom, čime su bile uvjerljivo prve. No, ni to nije značilo plasman u najveći rang, nego su kroz kvalifikacije protiv superligaša Rijeke došle do cilja. U Rijeci je bilo 3:2, a isto toliko na uzvratu u Dubrovniku. Ciklus je bio i više nego uspješan, a sada kreće novi, superligaški. Očekuju ih puno teže protivnice, a time i utakmice, pa se za novu sezonu pripremaju u petoj brzini. „Nismo se ni previše odmarali. Završili smo 1. srpnja, a počeli 28. srpnja. Trebalo je podebljati trening. Imamo veliku odgovornost. Privukli smo masu ljudi na zadnju utakmicu (op. a. kvalifikacije za Superligu), i mi sada ne smijemo usporiti. Mi moramo ostati na istom nivou na kojem smo bili. Da bismo probali igrati ovakve utakmice, trening mora biti taj koji će pokušati simulirati takve situacije” – istaknuo je riječki strateg na klupi Dubrovkinja, Leonard Barić.
„CILJ JE PRIVUĆI PAŽNJU IGROM”
Odbojkaška Superliga ove sezone broji 10 klubova. Osim Dubrovnika, tu su Mladost, Kaštela, Osijek, Marina Kaštela, Brda, Kelteks Karlovac, Dinamo, Don Bosco i Nebo. Elitno je to društvo u kojima su klubovi koji dominiraju hrvatskom odbojkom, a neki od njih prisutni su i na europskoj sceni. Pitanje upućeno riječkom treneru Leonardu Bariću bilo je o ambicijama kluba u novoj sezoni, s obzirom na renomirane klubove protiv kojih će nastupati.
„Mi samo želimo dobro igrati. To je naša ambicija, dati sve od sebe. Kakav će biti rezultat, to ne može nitko pogoditi, ali da ćemo se potruditi do dobrog rezultata – to sigurno”, rekao je Barić, pa se osvrnuo i na ciklus priprema. „Mi već imamo puno treninga u novom ciklusu, osamdesetak njih. Spremamo se mi itekako, imali smo kontrolne utakmice, imat ćemo ih još. Idemo u dobrom smjeru. Poanta je u tome da u našem rosteru, sve cure budu na dispoziciji. Cilj nam je i da naše mlade djevojke napreduju, i da brzo budu oslonac Dubrovnika”, dodao je.
PRVO, PA „MUŠKO”
Otvaranje sezone? Ni više ni manje nego gostovanje kod Mladosti u Zagrebu. Dakle, kod aktualnih prvakinja Hrvatske i jednog od najtrofejnijih hrvatskih sportskih kolektiva. Početak sezone na rasporedu je 5. listopada. Potom slijedi susret u Dubrovniku protiv Don Bosca, a u trećem kolu gostovanje kod lanjskog finalista – karlovačkog Kelteksa.
„Prvo pa muško. Idemo gore, znamo što je Mladost, institucija. No, puni smo želje za dokazivanjem. Puno vjerujemo u to što smo do sada radili. Vidjeli smo da je naš grad itekako spreman podržati nas u svemu tome. Mislim da smo na dobrom putu da se svi skupa radujemo ove sezone” – kazao je Barić.
OSOVINA ZA SUPERLIGU JE ISTA, UZ
NEKOLIKO NOVIH POJAČANJA
Ostala je Lara Dežulović, ostala je kapetanica
Doris Buzolić. Tu su još Laura Prkačin, Gabrie-
Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija
Riječanin Leonard Barić u klub je stigao početkom 2023. godine. Tada su Dubrovkinje bile na rubu ispadanja iz lige Prve lige, da bi kroz nekoliko utakmica klub osigurao ostanak, a već u idućoj sezoni plasman u Superligu, upisavši samo jedan jedini poraz. Svojim individualnim pristupom svakoj igračici, ali i detaljnom razradom plana treninga i protivnika, postao je predvodnik novog odbojkaškog proljeća u Dubrovniku
la Stipanović, Laura Gnjatović, Matea Vuletić, Manuela Karač, Iva Maslać... Uz, naravno, niz ostalih domaćih mladih igračica. Klub je i dalje u procesu slaganja ekipe za novu sezonu. Prijelazni rok za domaće igračice ja završen, dok se strane igračice i dalje mogu dovesti, i tijekom sezone.
„Mi se želimo pojačati na pozicijama na kojima smo oskudni. Nismo htjeli duplirati mjesta, samo da bismo doveli pojačanje. U tom smjeru razmišljamo. Već u petom mjesecu smo počeli sa slaganjem ekipe, kako bismo mogli ukom-
ponirati igračice radu i svemu. Još uvijek traje prijelazni rok. Ako bude trebalo, posegnut ćemo za novim pojačanjima. Kompletniju sliku imat ćemo kada krene sezona” – pojašnjava trener Barić.
AKO SU PROŠLE SEZONE BILE PUNE TRIBINE...
Nastup Dubrovkinja u najvećem rangu nije tolika nepoznanica. Prvo, teško da može biti, kada u obzir uzmemo da je klub 1998. godine bio na tronu Europe. Zadnji nastup u Superligi imale su u pandemijskim sezonama 20/21 i 21/22, pod vodstvom trenerice Mirjane Vreća. Tada su imale peh igranja pred praznim tribinama. Prošle sezone, usprkos nastupanju u drugom rangu, krenulo je pravo odbojkaško proljeće na tribinama Gospinog polja. Iz utakmice u utakmicu bi privlačile sve više navijača, a vrhunac je bio u Kup susretu protiv superligaša Marine Kaštela, ali i protiv Rijeke u kvalifikacijama za Superligu. Ove sezone u Gospino polje stižu najbolje hrvatske ekipe pa je za očekivati kako će interes za utakmice Dubrovkinja biti još veći. „Fora je u tome da je sada medeni mjesec. A kad liga počne, onda počinje brak. Sa svim svojim nedostacima i pozitivnim stvarima. Ovo je sada milina, no kada počne, to je druga priča. To su drugi odnosi. Mi ćemo sigurno poduzeti sve da budemo jako zanimljivi gledateljima, vjerujte nam” – zaključuje Barić.
Ispunjeno Gospino polje slavi povratak odbojkašica u Superligu, 21. travnja ove godine, nakon druge pobjede protiv Rijeke
NASTAVAK SUĐENJA ZA TRAGEDIJU U PLATU
O izdvajanju nezakonitih dokaza
kao “ploda otrovne voćke“ odlučit
će Visoki kazneni sud RH
O nastavku rasprave odlučit će se kad Županijski sud zaprimi odluku Visokog kaznenog suda RH
Na optuženičkoj klupi Županijskog suda u Dubrovniku, u ponedjeljak su se u nazočnosti svojih branitelja u nastavku sudskog kaznenog postupka ponovno našli okrivljenici za propuste koji su 10. siječnja 2019. godine doveli do tragične smrti zaposlenika Hrvatske elektroprivrede d.d. Mata Maškarića, Ivice Zvrka i Davora Pozniaka.
Pred Sudskim vijećem, kojim je predsjedao sudac Nikša Lučić, našli su se Mato Mišković (71) iz Cavtata, Nikola Rukavina (64) iz Zagreba, Željko Starman (68) iz Zaprešića i Miljenko Vučić (76) iz Slanog te Sonija Pozaić kao predstavnica optužene tvrtke HEP proizvodnja d.o.o. Unatoč dostavljenom pozivu, optuženi Ivica Nuić (48) iz Zagreba nije došao, kao ni njegov dosadašnji branitelj kojeg je ovaj put mijenjao dubrovački odvjetnik Ante Kačić koji se tako našao među odvjetnicima Joškom Čehom, Čedom Prodanovićem, Gordanom Preglejom, Tomislavom Skerlevom i Tomislavom Matićem. Kao što je i najavljeno, umjesto ispitivanja svjedoka, danas se raspravljalo o izdvajanju dijela dokaza za koje obrana smatra da su nezakonito pribavljeni. Tako je odvjetnik Joško, Čeh kao branitelj prvooptuženog Miškovića, zatražio od Vijeća da se prije nastavka rasprave izdvoje vještačenja dr. Tomislava Tomiša i dr. Viktora Milardića iz travnja 2020.godine koje je dostavljeno vještaku Nenadu Papiću u zagrebačkom Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić“ te dopunska vještačenja navedenog centra iz svibnja iste godine. Riječ je, kako je obrazložio odvjetnik Čeh, o internoj istrazi HEP-a ko-
Piše Ahmet Kalajdžić foto AHMET KALAJDŽIĆ
jem ne spori pravo da ih tvrtka koristi za unapređenje poslovanja elektrosustava, ali se rezultati te interne istrage ne mogu koristiti kao dokazna građa. -Toga je kao predstavnik optužbe bio svjestan i zamjenik županijskog državnog odvjetnika kad je rezultate interne istrage izostavio iz dokaznog materijala priloženog uz optužnicu u kojoj se uopće ne poziva na taj materijal. Na nezakonitim se dokazima ne smije temeljiti sudska odluka te su u tom smislu navedena vještačenja postala “plod otrovne voćke“ i treba ih izdvojiti iz spisa. Ti su dokazi ponovljivi i njihovim će se izdvajanjem ponovno moći utvrditi činjenice koje su predmet vještačenja i neće doći ni do kakve obustave postupka i ne protivimo se ponovnoj izradi vještačenja, ali na materijalu koji nije kontaminiran - rekao je Čeh. U sudskim smo kuloarima neslužbeno doznali kako su spomenuta vještačenja, konkretnije vještačenja kabela, rađena na uzorcima za koje DORH niti sud nisu dali nalog za izuzimanje iz prostora strojarnice u Platu, a vještačeni su za potrebe HEP-a. Može se zaključiti kako branitelji nisu protiv vještačenja bilo kojeg materijala, ali isključivo uz valjani pravosudni nalog i to isključivo materijala kojeg prethodno nije bilo tko proučavao više mjeseci, tijekom kojeg razdoblja je takav dokaz mogao biti oštećen odnosno pravno rečeno “kontaminiran“. Čehov su zahtjev podržali i svi ostali branitelji, a odvjetnik Kačić je dodatno zatražio da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje neautentične i tzv. antidatirane odluke, što je utvrđeno i grafološkim vještačenjem, a pre -
ma kojim odlukama je Županijsko državno odvjetništvo optužilo Nuića. No, zamjenik ŽDO Dubrovnik Vlatko Cibilić usprotivio se zahtjevu branitelja Čeha ustvrdivši da su dijelovi kabela izuzeti ne od vještaka ili policije nego uz potvrdu o privremenom oduzetim predmetima, jednako kao dio ostale dokazne građe. Bio je i protiv zahtjeva Kačića jer je kazneni postupak na kojeg se on pozvao još u tijeku i u njemu se odlučuje o nadležnosti. Argumente koje je iznio Cibilić podržali su i zastupnici oštećenika, odvjetnici Hrvoje Tokić i Doris Košta koja je naglasila da “i nezakoniti dokaz može biti dokaz u kaznenom postupku ako se na takvom dokazu sudska odluka ne temelji u odlučujućoj mjeri“. Potom je uslijedila pauza tijekom koje je Sudsko vijeće o zahtjevima obrane glasovanjem odlučilo da se podneseni zahtjevi kao neosnovani odbiju te je podučivši podnositelje o mogućnosti žalbe predsjednik Vijeća naglasio kako u roku tri dana od primitka pisanog rješenja mogu podnijeti žalbu Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, a o nastavku rasprave odlučit će se kad Županijski sud zaprimi odluku Visokog kaznenog suda RH.
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
SVE JE TU PRLJAVO
Sve je tu prljavo opako i gadno
Mrze jedni druge razne neprilike
Vladajuće naše uhljebničke klike
Međusobne mržnje podmeću i jadno
Zaskoče tad jedni druge iznenadno
Konteso tu usred nesloge i vike
Kao u brlogu laveža i skvike
Ničeg nema da bi moglo biti skladno
Ministarstvo svako zakonu sukladno
„Poduzima stalno potrebne korake“
Tē i tomu slične birokratske kvake
U svemu je tomu svako srce gladno
Ljubavi i mržnje možda podjednako
Ne možeš tu ništa nikad i nikako 11/4/22
U KOČANA NA GUMNU TRI KNJIGE
I ove godine, u rujnu, 21. u 19 sati (subota), u Đurinićima, nastavlja se tradicionalno predstavljanje novih Knjiga Stijepa Mijovića Kočana u organizaciji Agroturizma Konavle. Između lanjskoga i ovogodišnjeg predstavljanja U Kočana na gumnu, tiskane su čak tri njegove nove knjige: 101 ZVONIN, soneti, Matica hrvatska, Zagreb, NIKOMU
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
Mladost vjeruje u koješta – starost ni u što.
DVA SKALINA
Umjesto vijenca za pokojnog Igora Žuvelu, 50 € prilažu Vesna i Jure Tadić;
U spomen na pokojnog Igora Žuvelu, 100 € prilažu
Risto Velo i Mato;
Umjesto cvijeća za Igora Žuvelu, 20 € prilaže Marija Čerkić;
Umjesto vijenca za pokojnog Ivicu Cvjetkovića, 30 € prilaže Ankica Jerković; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; Caffe bar Belfast donacija 53 €; Pizzeria Papillon donacija 75 €; Krunoslav Pavić donacija 300 €; humanitarni prilozi
NIJE LAKO, Knjiga druga, basne satire, Karner, Rijeka i ANTEJ PJEVA NA SVOJOJ ZEMLJI, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Donja Lastva, Kočanovi rani radovi u izboru akademika Dukljanske akademije Miraša Martinovića koji će i predstaviti svoj izbor. Uz autora, kratke odlomke pročitat će Mirjana Mijović Kočan, također
književnica, ponaosob aforističarka. To sve neće trajati dulje od sata, nakon čega će naš poznati pjevač Toto Rilović pjevati Kočanove i druge stihove. Slijedi tratamenat i druženje. Očekuje se i ove godine prisustvo gospođe Lončarević, konzulice Republike Hrvatske u Kotoru te gospodina Dekovića, predsjednika HNV CG. (sim)
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
S K A N D I N A V K A
AUTOR: SLAVKO BOVAN GLAZBENIK NA SLICI LUTECIJ PJEVAČ DEDIČ TEK KUPLJEN UNATOČ SVEMU NARODNO SVEUČILIŠTE
TEMELJNO NAČELO MOČVARNI KRAJ, MOČVARA MOĆ, SILA
OTOČJE UZ OBALU SREDNJE AMERIKE RUDA IRIDIJA MALTA G GLAZBENICA NA SLICI
PRAĆENJE MODE MUZEJ U ZAGREBU
GRAĐEVINA ZA ODMOR PLANINARA
NARODI U EUROPI REPUBLIKA
POKAZNA ZAMJENICA
CJELOKUPNA N NJEN INSTRUMENT
ANTIČKA DRŽAVA
RITAM S JAMAJKE
MENT RADIJ TRAČNICE
PLANINA U SJEV. MAKEDONIJI LITRA
UVALA U GLEČERU MORSKA ŽIVOTINJA KOTOR OSUŠENE STABLJIKE ŽITARICA SLOVNIČKO UMIJEĆE
POSJED, POLJOPRIVREDNO DOBRO (mn.)
SLAVNA GIMNASTIČARKA KORBUT
ČUVENI KOŠARKAŠ, LARRY
GLUMICA BEGOVIĆ
EKVATOR
SLOVENSKA PJEVAČICA, MAJDA
JUŽNOAMERIČKA ŽIVOTINJA NACRT MATERIJALA KOJI SE ŠIJE
DUBROVAČKI
U FILIPINIMA
SKANDINAVSKI BOGOVI
HRVATSKI PISAC (1858-1888)
M, planinarski dom, europski narodi, R, sva, Stari Rim, ove, ksi, gitara, šine, Korab, kar, KO, slama, imanja, Olga, ome, Bird, Rb, N, Ena, Sepe, ljama, kroj, AN, A, La, Mati, zvuk, izim, vet, Nikola Tordinac, D, azaleja, Jere, AK, Ina, akter, T, nastanak, rzati, amper, komad, UN, opstati, Uganda.
AUTO / MOTO
Prodajem Mercedes Classic 180C u odličnom stanju. Cijena po dogovoru. Mob: 098/199 2849
Prodajem Kia Suma 1,5/65KW, benzinac. Prešao 99 000 km, registriran do 07/2025. Mob: 098/ 716 346
Prodajem dijelove za Mazdu 323. Mob: 098/923 1116
OPEL MERIVA 1.4 turbo, 88 kW, benzin, 2013. god., prešao 130000 km, ima klimu, registriran do veljače 2025., nove gume, u odličnom stanju. Cijena 7000 EUR. Mob: 098/757 883
PLOVILA
Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649
Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033
Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318
Prodajem preklopne duple skale za barku od rosfraja od 7-12 m. Mob: 098/923 1116
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098/679 111
Iznajmljujem studio apartman, 24 m2 (potpuno opremljen) pored hotela Rixos u periodu od 01.11.2024.01.03.2025. Zaseban ulaz. Mob: 098/ 137 0662
Prodaja / KUPNJA
NEKRETNINA
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Ora-
šac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnomza odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sje-
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vri-
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
ver u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
jednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u
Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četi-
šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623
P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, ško-
ri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511
Prodaje se građevinsko zemlji-
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076
KUPNJA I PRODAJA
RAZNO
Valjak za peglanje BOSCH 85 CM...Očuvan, cijena 350 € 099 377 2297
Prodajem stari buro ladičar. Mob: 098/ 680 725
Prodaje se veliki plinski roštilj (prostor za pečenje: dužina 118 cm, širina 58 cm), pokretni s četiri regulatora za plin. Može se koristiti u ugostiteljstvu ili za roštilj u vrtu. Mob: 098/ 285 502
Prodaje se mašina za cijepanje drva, 27 tona pritisak. Može cijepati u dva položaja, vodoravno i okomito. Mob: 098/ 285 502
Prodajem kapulu za saditi (glavurak), cijena po kg 15 EURa. Mob: 098/ 180 5965
Prodajem palmu za kućne terace ili vrtove. Mob: 099/ 793 5097
mirovini, kome bi odgovarala dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +385 98 5852 51
Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica
Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946
DEŽURNE LJEKARNE
- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 16. 9. do 22.9.
- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 23.9. do 29.9.
la, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem dva automatska pojasa za spašavanje po cijeni jednoga. Mob: 091/ 356 9711
USLUGE RAZNO
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558
U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u
preminuli
FADILA ĐAPO (1948)
ILKA BAJURIN (1947)
IGOR ŽUVELA (1952)
STIJEPO KRISTOVIĆ (1943)
HAMZA KRESO (1932)
DRAGICA KOMLENIĆ (1941)
KATICA MRATOVIĆ (1934)
RADOVAN STANIĆ (1955)
NIKE LONZA (1932)
DRAGAN ŠAIN (1953)
JEDINSTVENA GASTRONOMSKA AVANTURA
Good Food Festival 2024. donosi bogat program:
Od divlje gozbe na Lopudu do FOODravanja!
Dubrovačka jesen ove godine donosi pravo gastronomsko slavlje – Good Food Festival vraća se u svom jedanaestom izdanju, od 7. do 20. listopada 2024., s programom koji će oduševiti sve gurmane i ljubitelje dobre hrane i pića! Pripremite se za dva tjedna vrhunskih okusa, kreativnih radionica, večera s poznatim chefovima, glazbe uživo i niza jedinstvenih doživljaja na najljepšim lokacijama Dubrovnika i okolice
Što vas sve očekuje?
Večera s Hrvojem Zirojevićem Zvijezda festivala je ekskluzivna večera s poznatim chefom Hrvojem Zirojevićem, koja će se održati 12. listopada u Restoranu Dubrovnik. Ovaj vrhunski chef pripremit će posebno kreirane delicije uz pratnju glazbe uživo koju izvodi Zrinka Marinović. Savršena večer za one koji žele uživati u vrhunskoj hrani i atmosferi!
Divlja gozba na Lopudu
Ako volite avanturu i prirodu, nikako ne propustite Divlju gozbu s Dinom Galvagnom na prekrasnom otoku Lopudu 11. listopada, u Konobi Mandrač. Uživajte u autentičnim okusima prirode dok vas kroz radionicu sakupljanja hrane vodi Katija Živković i Jadranka Ničetić. Uz to, glazbenu kulisu pružit će Pero Škobelj, što će cijeli doživljaj učiniti još čarobnijim.
Istarske delicije u Dubrovniku Ljubitelji istarske kuhinje neće htjeti propustiti posebnu večeru u Hotelu Kazbek 10. listopada, gdje će chef Floriana Ružić iz San Rocco Heritage Hotela i Gourmet Restorana pripremiti najbolje od istarskih specijaliteta. Ova jedinstvena večer donosi okus Istre u srce Dubrovnika – savršeno za gurmane koji vole otkrivati nove okuse.
Otok Lokrum – Vinokušnja i piknik Ljubitelji vina i prirode doći će na svoje na otok Lokrum 13. listopada, gdje vas očekuje šetnja maslinikom uz kušanje prirodnih vina. Piknik s pogledom na predivnu prirodu Lokruma upotpunit će ovaj nezaboravni dan.
FOODravanje – Street Food Festival u Lazaretima
Od 10. do 13. listopada, Lazareti će postati mjesto na kojem ćete moći uživati u najboljim street food delicijama uz koncerte popularnih izvođača. Očekuju vas Opća opasnost, Atomsko sklonište, Crvena jabuka i Dino Dvornik Tribute Band. Prava poslastica za ljubitelje ulične hrane i dobre svirke!
Weekend at DBC (Dubrovačka pivovara)
Za one koji vole craft pivo, od 18. do 20. listopada održat će se vikend u Dubrovačkoj pivovari s bogatim programom. Uživajte u street foodu, glazbi uživo i, naravno, vrhunskom pivu u jedinstvenom ambijentu pivovare.
Večera “Na letu iz Pekinga za Rim”
Ljubitelji vegetarijanske i egzotične kuhinje mogu rezervirati svoje mjesto na posebnoj večeri “Na letu iz Pekinga za Rim”, koja će se održati 19. listopada u restoranu Urban & Veggie. Uživajte u kreativnim kombinacijama okusa Istoka i Zapada u inovativnom veganskom meniju koji će vas povesti na putovanje kroz svjetske kuhinje.
Radionice i gastro edukacije
Good Food Festival i ove godine donosi niz zanimljivih radionica, a posebno se ističu one u organizaciji udruge Deša i RCK Dubrovnik. Učite kako pripremiti tjesteninu od rogača, primorske torte, eklere s okusom tradicije i još mnogo toga! Posjetite i HoneyDu Cosmetics i Medardo pogone, te saznajte kako nastaju
kozmetika i delicije na bazi meda.
Tjedan restorana – promotivni meniji u 53 restorana
Odaberite svoj omiljeni restoran i uživajte u posebnim promotivnim menijima u restoranima puna dva tjedna! Čak 53 restorana diljem Dubrovnika, Župe i Konavala nude najbolja jela po pristupačnim cijenama. Savršena prilika da isprobate nešto novo ili uživate u omiljenim jelima po promotivnim cijenama.
Dubrovačka trpeza – humanitarni finale festivala
Veliko finale festivala bit će tradicionalna Dubrovačka trpeza na Stradunu, koja će se održati 20. listopada. Ovaj događaj je tradicionalno humanitarnog karaktera. Ne propustite priliku kušati specijalitete dubrovačkih restorana na jedinstvenoj gastro trpezi u srcu Grada.
Program PLUS! Tijekom festivala očekuju vas i vinokušnje, sajmovi domaćih proizvoda, doručci i slatki programi, koji će dodatno obogatiti ovu gastro manifestaciju.