Dubrovacki dnevnik br. 207

Petak, 23. kolovoza

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

JE LI GOSTIMA ‘ZMIJA

U ŠPAGU’? Potrošnja otkrila kakva je doista sezona u Gradu

stranica 4

Tomislav Dumančić:

Imamo nove

razvojne planove

za Babin Kuk!

stranica 16

Njihove države odbijaju pomoći, a u našem Ministarstvu muk

stranica 10

Kako je moguće da vozači Libertasa imaju beneficirani radni staž, a vozači Hitne ne?

stranica 20

Sve dulje ostaju u gradu i poprilično troše

stranica 8

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić / PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Pusti me stat!

Piše Vjera Šuman foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Rat i raskol kod ‘Imovinaca’ počeo je i prije nego se očekivalo. Penava je odlučio postati jedan i jedini, najvažniji faktor ‘Imovinaca’. Snervali su ga svi redom, od novinara do političara, koji stalno nešto baljezgaju kako je Radić predsjednik iz sjene i kako je on taj koji upravlja ovom genijalnom strankom. Strankom, koja ima i svog predstavnika u EU parlamentu. Jednog i jedinog izuzetnog Bartulicu, kojeg, srećom po njegovu sirotu dobru mu majčicu, ona više ne mora uzdržavati. Cijeli taj cirkus u DP-u Plenki promatra kao ne jako bitnu nogometnu utakmicu i, ruku na srce, fućka mu se tko će pobijediti. Koji god, ionako će mu utrčati u zagrljaj pa mu ostaje samo s umjerenim zanimanjem promatrati utakmicu na terenu. Jednako toliko interesa pokazuje i za podizanje istrage protiv udružene zločinačke na čelu sa Škugorom, iz afere ‘Plin tebi, a lovica meni, tati, mami i pokojnom pajdu’. I tako je preko 160 milijuna eura popapala maca, dok ekipa u Ini, od Uprave preko Nadzornog odbora do mađarskih šefova, nije baš ni-

šta primijetila. Operacija je mogla trajati u miru dovijeka, da nije bilo tog nesretnog revnog bankovnog službenika. Što se tiče plina za cent i Vujnovčevih marifetluka, Uskok još nije došao do toga. Što je i logično, ne može se ići preko vlastitih granica. Previše po Hrvatsku ‘značajnih’ lopova, a premalo beznačajnih i potplaćenih istražitelja. Tako je, kako je!

USDP -u će uskoro birati novog predsjednika što donosi mr’cu uzbuđenja u tu posve dosadnu i umrtvljenu stranku, koju je Zoki odavno gotovo eutanazirao. Uzbuđenje je ipak, kako se čini, samo na van. Javljaju se neki, pa čak i zanimljivi kandidati, ali vrh stranke računa na kontinuitet pod nazivom ‘pusti me stat’ i u tom smislu zdušno podržavaju taj kontinuitet u liku i djelu Siniše Hajdaš Dončića, negdašnjeg Zokijevog ministra prometa, koji se baš nije proslavio. Ali koji jest? Vidjet ćemo kuda će ih sve to dovesti, ali kako stvari zasad stoje, male su šanse da netko stvarno prodrma i probudi najveću oporbenu stranku i napravi je pravom i vjerodostojnom

oporbom.

Za to vrijeme svi mediji pišu i govore o tome kako je Hrvatska turistički sve manje konkurentna jer su previsoke cijene, točnije nesrazmjer vrijednosti za novac. Uspoređuju se cijene sladoleda, pizze, paste i ribe na štetu Hrvatske. Je li to zaista tako? Naravno da uvijek ima onih koji love u mutnom, ali to nije samo hrvatska specifičnost. Samo kratki pregled cijena hrane u našim trgovinama u usporedbi s istim artiklima u Italiji, Austriji ili Grčkoj pokazuje kako su cijene ‘nasvirane’ u našim trgovinama i kako ugostitelji, hotelijeri ili vlasnici pansiona ne kupuju hranu u navedenim susjednim turističkim konkurentima, nego u Hrvatskoj! Tako, nažalost, i svi mi ostali. Za usporedbu, PDV-a na ugostiteljske usluge je u Hrvatskoj 25 posto dok je u navedenim zemljama

od devet do 14 posto. Porezi na plaće također su manji, što im omogućava bolje platiti radnika pa imaju malo manje problema s radnom snagom. Sve su to stvari s kojima se bore oni koji rade u nažalost jedinoj ‘industriji’, na koju se Hrvatska previše oslanja. Lako je sanjati o ekskluzivi i takvim gostima, ali pravi ekskluzivni gosti traže ekskluzivu na svakom koraku, od potpune privatne plaže do sadržaja koje nemamo. Realno, imamo sreće jer imamo jedan Dubrovnik koji nema problema s popunjenošću ili Rovinj koji se isto tako dobro drži. Ozbiljnu i realnu strategiju turizma jednako kao i urbanizma, godinama nemamo pa se radi kako se radi i gradi se kako se gradi.

Don Robert je održao zadnju misu u sv. Mihajla prije preseljenja u Trsteno. Trsteno, s puno manje duša

i manje posla. Čini se kako u crkvenoj hijerarhiji, jednako kao i u našoj politici, nije dobro ‘dignuti glavu’, raditi puno, stalno smišljati nove projekte, dovoditi u crkvenu zajednicu sve više i više mladih, koji s gustom sudjeluju u brojnim humanim i humanitarnim akcijama u njegovoj režiji. I crkvenim vrhovima draža je metoda ‘pusti me stat’. Poznavajući ga, možda će konačno uroditi plodom teška i sumorna borba ljudi u Trstenom za barem usporivače brzine, kamere i/ili semafore, koji bi osigurali ljudima bez nogostupa, uz ogroman promet i prevelike brzine, malo manje straha za svoju djecu, ali i sve svoje bližnje. Koliko se godina uzaludno bore i mole sve, od gradskih vlasti do Hrvatskih cesta! Rezultat broje u poginulim ili stradalim! Ako ništa, sad su dobili nekog koji uz molitvu i djeluje. Itekako djeluje. Eto vas.

TURIZAM NAŠ SVAGDAŠNJI

JE LI GOSTIMA ‘ZMIJA U ŠPAGU’?

Potrošnja ista kao i lani,

u predsezoni dolaze bogatiji gosti, a struka upozorava: ‘Mi miritamo biti skupi, ali moramo biti i kvalitetni!’

Sve se više uvažava stav kako uspjeh sezone ne treba mjeriti ‘prebrojavanjem’ glava nego potrošnjom gostiju. Provjerili smo koliko gosti troše ove godine, je li istina kako su im supermarketi novi restorani i zašto neki ugostitelji bilježe ogroman pad

Dubrovačko-neretvanska županija jedina je priobalna hrvatska županija koja je u srpnju zabilježila blagi turistički rast u odnosu na prošlu godinu. U prvih šest mjeseci, Dubrovnik je zabilježio i najveći porast noćenja u odnosu na ostale popularne hrvatske destinacije, a mnogi razlog vide u uvođenju značajnog broja Ryanairovih direktnih linija prema i iz europskih turističkih središta. Kad se u obzir uzme razdoblje od 1. siječnja do kraja srpnja, Dubrovačko-neretvanska županija je ove godine ostvarila porast od 12 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje lani. No, sve se više uvažava stav kako uspjeh sezone ne treba mjeriti ‘prebrojavanjem’ glava nego potrošnjom gostiju. Nakon što su stigli turistički podaci kako se u Hrvatskoj u srpnju bilježi blagi pad broja gostiju, počele su se povlačiti teorije o krahu sezone i postavljati pitanja – jesmo li postali preskupi, kakva nam je ponuda i nudimo li onaj dobro poznati ‘value for money’ odnosno vrijednost za novac. U svemu tome se počelo povlačiti i logično pitanje, a to je koliko gosti troše. I pojedini dionici u dubrovačkom turizmu požalili su se kako gosti ‘ne troše kao prije’, kako hotelski kapaciteti usred sezone nisu

potpuno popunjeni, kako ima i praznih vila i apartmana, kako se sad puno češće hrane po apartmanima hranom koju kupuju po butigama i trgovačkim lancima, a ne po lokalima. Dio njih tvrdi kako je Ryanair doveo ‘lošije’ goste, dakle goste niže platežne moći koji žele uštedjeti na svemu, pa možda i na onome na čemu nužno ne bi trebali.

GOSTI TROŠE KAO I LANI, ALI VIŠE

U PREDSEZONI

Kako bismo provjerili ove podatke, Dubrovački dnevnik je analizirao broj izdanih fiskalnih računa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sektoru smještaja i pružanja usluge hrane i pića. Vrijedi pri tom spomenuti kako je uvid u stvarnu potrošnju gostiju nemoguće provjeriti, kad se uzmu u obzir nefiskalizirani računi kojih u ugostiteljstvu i turizmu ne manjka, a i nemoguće je razgraničiti što je od toga potrošnja lokalnog stanovništva, a što gostiju. Uostalom, gosti koriste i ostale usluge kojima se službe i domaći, poput usluge taksija ili frizera, no kao službeni pokazatelji se uglavnom uzimaju stavke pružanja smještaja odnosno usluge hrane i pića koje ipak prvenstveno koriste turisti. U prvih sedam mjeseci u Dubrovačko-nere -

U prvih sedam mjeseci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdano je 11.552.248 računa u spomenutim sektorima, a u istom razdoblju lani 10.211.779, što je porast od 13,13 posto. Taj postotak jednak je i zabilježenom rastu broja turista u odnosu na lani, što je jasan pokazatelj kako turisti ove godine zapravo troše jednako kao što su trošili i lani

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

„Sezona je ukupno bolja nego lani. Krenula je ranije nego lani, već krajem ožujka. Uslijedili su odličan travanj i svibanj. Potom je uslijedio lipanj u kojem je zabilježen slabiji rast gostiju, vjerojatno i zbog Europskog nogometnog prvenstva koje se tad održavalo u Njemačkoj. Dakle, tad je jedan dio gostiju nedostajao. I ove godine se dogodila srpanjska rupa. U kolovozu su tradicionalno stigli gosti slabije platežne moći, to je tako svake godine“ U predsezoni i posezoni stižu gosti više platežne moći

tvanskoj županiji izdano je 11.552.248 računa u spomenutim sektorima, a u istom razdoblju lani 10.211.779, što je porast od 13,13 posto. Taj postotak jednak je i zabilježenom rastu broja turista u odnosu na lani, što je jasan pokazatelj kako turisti ove godine zapravo troše jednako kao što su trošili i lani. Kad se govori o vrijednosti izdanih računa, u prvih sedam mjeseci lanjske godine su izdani računi u vrijednosti nešto većoj od 332,5 milijuna eura, dok je ove godine ta vrijednost dosegla nešto više od 372 milijuna eura, što je porast od oko 15 posto. Međutim, vrijednost izdanih računa nešto je nevjerodostojniji podatak od broja računa jer u obzir treba uzeti i tekuću inflaciju te porast cijena.

Promatrajući po mjesecima, porast broja izdanih računa tj. potrošnja gostiju zabilježena je u svakom pojedinom mjesecu ove godine u odnosu na lani, a najsnažniji je upravo u predsezoni, dakle travnju i svibnju, dok

je ta razlika u špici sezone bitno manja. Porast potrošnje u predsezoni je oko 22 posto.

‘SIGURAN SAM KAKO SLIJEDI SJAJNA POSEZONA’

Kakva su im iskustva ‘na terenu’ upitali smo i dubrovačke ugostitelje. Vlasnik bistra Bacchus, Vedran Tršić, govori nam kako je njegovo iskustvo da je ova godina ipak bolja od lanjske, i po broju posjetitelja, ali i po potrošnji.

„Sezona je ukupno bolja nego lani. Krenula je ranije nego lani, već krajem ožujka. Uslijedili su odličan travanj i svibanj. Potom je uslijedio lipanj u kojem je zabilježen slabiji rast gostiju, vjerojatno i zbog Europskog nogometnog prvenstva koje se tad održavalo u Njemačkoj. Dakle, tad je jedan dio gostiju nedostajao. I ove godine se dogodila srpanjska rupa. U kolovozu su tradicionalno stigli gosti slabije platežne moći, to je tako svake godine. Tad su najveće temperature,

„Mnogi su neopravdano podigli cijene, za koju ne nude uslugu koja bi trebala biti na nekoj razini. Razlika je između ugostitelja koji plaćaju najam za prostor i onih koji uslugu nude u vlastitom prostoru. Također, razlika je i radi li objekt samo tijekom sezone ili cijelu godinu. Troškovi su u tim situacijama bitno drugačiji pa bi onda trebale biti i cijene“

najveće gužve i najviše cijene, sve ono što bolji gosti zaobilaze“, govori nam Tršić dodavši kako je sasvim siguran da će uslijediti odlična posezona, dakle rujan i listopad. Tvrdi kako je u pred, ali i posezoni bolja potrošnja gostiju, pa i zbog same vrste posjetitelja za koje kaže kako su bolje platežne moći od onih koji dolaze u samoj špici sezone.

„Mi radimo jednu specifičnu priču, a to su doručci. Danas ćemo ih možda imati 30-ak, a znali smo ih u predsezoni imati po 50. To su jednostavno različiti gosti, s drugačijim budžetom, navikama i životnim standardom“, kazao je Tršić.

NUDIMO LI VRIJEDNOST ZA NOVAC?

Jedan dubrovački ugostitelj, koji je htio biti anoniman, nema optimističnu prognozu kad je riječ o hrvatskom, pa i turizmu na krajnjem jugu Hrvatske.

„Moj stav je da idemo u krivom smjeru – od gostiju koje privlačimo, preko cijena, do ponude. Po meni čak nije problem ni sam Grad, jer on je najvrjedniji i logično je da je sam centar skuplji od ostatka. Problem je što su Korčula, Pelješac i Primorje postali skuplji od Grada“, govori nam dubrovački ugostitelj. Smatra kako će doći do pada potrošnje, a kao uzrok vidi nesrazmjer cijene i kvalitete koja se nudi.

„Mnogi su neopravdano podigli cijene, za koju ne nude uslugu koja bi trebala biti na nekoj razini. Razlika je između ugostitelja koji plaćaju najam za prostor i onih koji uslugu nude u vlastitom prostoru. Također, razlika je i radi li objekt samo tijekom sezone ili cijelu godinu. Troškovi su u tim situacijama bitno drugačiji pa bi onda trebale biti i cijene“, govori nam ugostitelj koji napominje kako se ni na dubrovačkom području, kao ni u ostatku Hrvatske, više ne nudi vrijednost za novac pa smatra kako će to doći na naplatu u nekom budućem razdoblju. Kako kaže, ne pomaže ni činjenica što je u Europi recesija.

„Taj pad je po meni neminovan i smatram kako će se dogoditi, najvjerojatnije već iduće sezone. Gosti gledaju uštedjeti na svemu, prije su, karikiram, jeli pet dana u restoranima, a dva su kuhali u svojoj smještajnoj jedinici. Sad se taj odnos promijenio, sad pet dana kuhaju u apartmanu ili vili, a dva dana jedu vanka“, kaže nam ovaj ugostitelj. Slaže se kako u špici sezone stižu gosti koji ostvaruju slabiju potrošnju.

„U kolovozu dolaze gostiju najslabije platežne moći, no sezona u Dubrovniku više ne traje tri, četiri mjeseca nego sedam, osam mjeseci. Ja uvijek podvlačim računicu na kraju

godine i gledam kakva je bila sezona. Sezona je zasad bolja nego lani, travanj, svibanj i lipanj su bili odlični, u srpnju i kolovozu nam je bila slabija potrošnja nego lani, ali za nekih pet posto slabija. To si mogu priuštiti“, izjavio je dubrovački ugostitelj.

‘ALARMANTNO SMO UPOZORAVALI DA SE NE IGRA S CIJENAMA’ Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić kaže kako se ove godine u turističkom smislu nije dogodilo baš ništa vanredno, ništa što turistički analitičari već nisu predviđali u kontekstu Dubrovnika, ali i ostatka Hrvatske.

„Poanta priče jest ta kako je na sezonu utjecalo Europsko nogometno prvenstvo, ali su utjecale i Olimpijske igre koje su donijele tu srpanjsku rupu. To smo znali i najavljivali već u veljači. Govorilo se kako je u Njemačkoj, ali i Velikoj Britaniji recesija, stoga smo alarmantno upozoravali ljude da se ne igraju s cijenama i povećanjem te kako moraju imati određenu dodanu vrijednost kako bi mogli opravdati povećanje. U suprotnom se događa zakon tržišta – kad se prijeđe određena točka porasta cijene, počinje se smanjivati potražnja jer gosti više ne mogu podnijeti taj porast. Zbog toga se nekim pružateljima usluga dogodio značajan pad i trebali bi analizirati kako je do toga došlo te mijenjati politiku poslovanja“, govori nam Trojić. Napominje kako su svi oni koji su zabilježili pad potražnje do 30 ili 40 posto, a takvi dionici u turizmu postoje, trebali to navrijeme primijetiti i onda shodno tome i reagirati. „Ne možemo kukati kako nam netko nešto nije dao. Mi smo na slobodnom tržištu, a na slobodnom tržištu treba vidjeti i predvidjeti trendove te im se navrijeme prilagoditi. Mi se ponašamo kao da je turizam nešto što mora rasti, ali se turizam ponaša kao svaka druga djelatnost i potpada pod zakonitosti tržišta. Odgovoran subjekt dakle mora voditi računa o trendovima kako bi opstao. U posljednjih 15 godina smo imali situaciju konstantnog rasta koji se događao i zbog nekih vanjskih utjecaja zbog kojih smo postali kolateralni dobitnici; konkurencija je imala određene krize, požare, u pandemiji smo se dobro snašli... Imali smo tu konstantnu uzlaznu putanju zbog čega se stvorio prividni dojam kako turizam ne može ništa drugo nego rasti. No istina je da svaka gospodarska grana ima svoje ciklično kretanje – nekad pada, nekad raste, nekad stagnira“, upozorava Trojić.

Slično tvrdi i kad se radi o cijenama, no kako

„Mi miritamo biti skupi, ali pri tom moramo biti kvalitetni. Onaj koji nešto što je loše pokušava skupo prodati, na kraju će platiti dvostruko. No, nažalost, platit će i cijela destinacija“

s poskupljenjima i snižavanjem cijena ipak treba oprezno.

„Ne znači kako cijena vazda mora rasti. Ona nekada može i pasti, ali ne znači kako će zauvijek ostati niska i kako neće ponovno rasti. No, treba voditi mudru politiku cijena. Nisam za to da govorimo kako smo skupi. Mi miritamo biti skupi, ali pri tom moramo biti kvalitetni. Onaj koji nešto što je loše pokušava skupo prodati, na kraju će platiti dvostruko. No, nažalost, platit će i cijela destinacija. Dakle, politiku cijena treba voditi jako oprezno i pametno, ne dizati cijene naglo, pa i zbog toga što ih je onda kasnije jako nezgodno spuštati“, poručuje Trojić. Pojam skupoće konstantno se provlači kroz teorije o turističkoj sezoni, u posljednje vrijeme posebno u kontekstu Hrvatske, a oduvijek posebno u kontekstu Dubrovnika. No, skupoća je širok pojam. Turisti imaju različite preferencije, različite profile i različitu

Neki tvrde kako turisti sve manje jedu u restoranima, a sve češće u svojim smještajnim jedinicama

platežnu moć. Ono što je za nečiji špag nedostižno, za nečiji drugi je gotovo svakodnevica. Međutim, nijedan gost, bez obzira na platežnu moć, ne želi davati određenu svotu novca za uslugu ili proizvod za koji je procijenio kako to ne mirita. U tom smislu je možda ovo pravi trenutak za razmisliti kojim smjerom želimo da turizam ide – u smjeru skuplje destinacije koja njeguje i uslugu na visokoj razini, što Dubrovnik uz dodatna poboljšanja lako može ostvariti jer već ima prirodnu ljepotu, čisto more, iznimno vrijednu baštinu i bogato iskustvo vezano uz turističku i ugostiteljsku djelatnost, ili u smjeru destinacije koja ne nudi visokokvalitetnu uslugu, ali je onda i propisno vrednuje nižom cijenom. Jedini smjer koji se u nijednom scneariju ne može ostvariti jest nerealno podizanje cijene uz spuštanje kvalitete usluge, što gost lako prepoznaje, a onda i kažnjava.

NI OVE GODINE NISU IZOSTALI SJAJNI REZULTATI

Nautičari obožavaju

Dubrovnik , ostaju sve dulje i poprilično troše

Gosti stižu iz svih krajeva svijeta, od SAD-a do UK-a, a zanimljivo, ima i naših sunarodnjaka Hrvata koji odlučuju odmor provesti u Dubrovniku, na brodovima

Nautički turizam jedna je od značajnih grana turizma u Dubrovniku. Osim što su to gosti čija je platežna moć veća, važni su i jer sudjeluju u disperziji i smanjenju gužvi na najnapućenijim mjestima. Oni se često u vrijeme ‘navale’ otisnu u neke mirnije vale, posjećuju otoke, obiteljske restorane... U odnosu na prošlu godinu, u lukama na području grada Dubrovnika u srpnju je ostvareno više noćenja. Iako je broj dolazaka nešto manji, sve to govori u prilog smanjenju najvećih gužvi na vrhuncu sezone, a produženju vremena boravka.

U dubrovačkoj ACI marini u srpnju ove godine ostvareni su bolji rezultati u odnosu na prošlu godinu, a koliko je to dobar rezultat govori činjenica da je i prošla godina već bila okarakterizirana kao odlična. Naime, rast se ovog srpnja bilježi u noćenjima, dok je dolazaka 400-tinjak manje, tako je ostvaren 3251 dolazak i 24438 noćenja. Imajući na umu ove brojke, jasno je kako se gosti u nautičkom turizmu u Dubrovniku zadržavaju duže nego oni koji odsjedaju u hotelima i apartmanima, pa su tako ovdje prosječno i više od tjedan dana, a duljina odsjedanja ima konstantnu tendenciju rasta. Što se tiče gostiju, oni su iz svih krajeva svijeta, a zanimljivo, ima i naših sunarodnjaka Hrvata koji odlučuju odmor provesti u Dubrovniku, na brodovima. Tako ih je samo u srpnju stiglo oko tisuću, a ostvarili su gotovo 7000 noćenja. Puno je i Amerikanaca čiji je prosječni boravak najduži, pa iznosi i po deset dana, što zapravo i nije začuđujuće kada znamo kako je najam plovila u SAD-u značajno skuplji nego što je to slučaj na Mediteranu. Osim Amerikanaca, vjerni gosti su i Britanci koji u prosjeku ostaju se-

dam do osam dana.

Iz najvećeg lanca marina na Mediteranu i regionalnog predvodnika nautičkog turizma, ACI-ja navode kako u prvih šest mjeseci 2024. godine bilježe nastavak stabilnog poslovanja.

„Možemo reći da smo u prvoj polovici 2024. godine na razini cijelog sustava od 22 marine ostvarili standardne, odnosno očekivane rezultate za to doba godine“, ističu iz ACI-ja i dodaju kako su, iako su ove godine minimalno korigirali cijene, manje od same stope inflacije, poslovni prihodi prvog polugodišta iznosili 15,6 milijuna eura, odnosno zabilježili su rast od 8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

„Što se tiče dubrovačke regije sve tri ACI marine dubrovačke regije (Korčula, „Veljko Barbieri“ i Dubrovnik) ostvarile su dobre rezultate te su sve tri marine ostvarile veće ukupne prihode u prvom polugodištu u usporedbi s istim razdobljem prošle godine što je dokaz da je ACI svojim komercijalnim uvjetima uspješno odgovorio konkurenciji te procijenio stanje na trži-

U odnosu na prošlu godinu, u lukama na području grada Dubrovnika u srpnju je ostvareno više noćenja. Iako je broj dolazaka nešto manji, sve to govori u prilog smanjenju najvećih gužvi na vrhuncu sezone, a produženju vremena boravka.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

štu“, istaknuli su. Napominju i kako se zbog Europskog prvenstva i održanih Olimpijskih igara te krize koja se događa u Njemačkoj, osjetila manja frekventnost u određenim periodima, no ističu kako mogu reći da je nautički turizam stabilan i da je riječ o zapravo uobičajenim amplitudama.

„Prema zadnjem istraživanju i javno dostupnim podacima, iz 2022. godine koje je provelo Tomas nautika, nautičari na plovidbi ostvaruju u prosjeku osam noćenja, a prosječni izdaci na plovidbu, koji uključuju izdatke vezane uz plovilo, izdatke za početnu opskrbu plovila i ostale izdatke tijekom boravka u marinama/lukama i destinacijama iznosili su 1.491 eura po osobi. Također provedenim istraživanjem utvrđeno je da su nautičari tijekom boravka u marini/luci, odnosno destinaciji izrazito aktivni gosti, svi odlaze u restorane, a gotovo svi i u kupnju, što govori u prilog da su nautičari gosti bolje platežne moći“, kazali su iz ACI-ja. Ipak, konačne brojke još uvijek nisu dostupne javnosti, no podaci iz sustava eVisitor jasno daju do znanja kako je i 2024. godina sezona odličnih brojki i dokaz kvalitete dubrovačkog turizma. „Kao dioničko društvo koje kotira na Burzi o rezultatima same sezone još ne smijemo govoriti, sve do objave financijskog izvješća za treći kvartal tj. za srpanj, kolovoz i rujan, ali možemo reći da smo zadovoljni trenutnim stanjem u našim marinama te s optimizmom gledamo prema nastavku sezone i kraju godine“, zaključili su.

Puno je Amerikanaca čiji je prosječni boravak najduži, pa iznosi i po deset dana, što zapravo i nije začuđujuće kada znamo kako je najam plovila u SAD-u značajno skuplji nego što je to slučaj na Mediteranu. Osim Amerikanaca, vjerni gosti su i Britanci koji u prosjeku ostaju sedam do osam dana.

KOBNA D8

Albanci i Kosovari ubijaju ljude na cesti , njihove

države

odbile komentirati, a

i u našem Ministarstvu muk

Niti jedan ministar, pa niti Butković, nisu našli svrsishodno prokomentirati tragičnu nesreću koja se dogodila u Solinama, nisu našli bitnim komentirati ogroman problem prometa na magistrali niti ponuditi rješenja, obećati stanovnicima hrvatskog juga da će

na svojim cestama biti sigurni

Dubrovčane je 15. kolovoza potresla vijest o strašnoj prometnoj nesreći u 5,50 sati u mjestu Soline, gdje je život izgubila vozačica taksija, Anđelka Radoš. Do prometne nesreće je došlo kada je 40-godišnji Kosovar, u automobilu slovenskih tablica, prešao u suprotnu traku i udario u automobil koji je vozila Radoš. U nesreći je ozlijeđeno i dvoje Poljaka koje je Radoš vozila, ozlijeđen je i muškarac koji je uzrokovao prometnu nesreću, te putnici iz njegovog vozila, također državljani Kosova, njih troje od kojih jedno dijete. To je samo jedna u nizu prometnih nesreća koja je zabilježena ovog ljeta na dubrovačkom području, u kojima krivnju najčešće snose državljani Albanije i Kosova. Ova je nesreća za posljedicu imala tragičan gubitak života, stoga je bila kap koja je prelila čašu stanovnicima hrvatskog juga. Vožnju po magistrali se sada naziva ‘ruskim ruletom’, a brojni profesionalni vozači odbijaju voziti u ranim jutarnjim satima, jer tada gužve nema, ceste su čiste i prohodne, a vozači iz spomenutih zemalja divljaju na cesti.

MINISTARSTVO ŠUTI

O svemu smo pitali i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Tražili smo ih odgovore od resornog ministra na probleme koje muče Dubrovčane desetljećima, koji ostaju ‘samo problemi juga’, zaboravljeni od svih onih čiji životi nisu ugroženi u prometu oko Dubrovnika.

„Je li ministar Butković, odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upoznato s činjenicom ka-

ko na jugu Hrvatske postoji konstantni strah od izlaska na magistralu u najprometnijim vikendima srpnja i kolovoza, kada brojni vozači u tranzitu prema/ iz Albanije i Kosova prolaze cestom D8, često vozeći neispavani, bez stajanja, pretječući na nepreglednim pravcima, prelazeći preko punih crta u kolonama i slično? Svake godine nekoliko puta dogode se prometne nesreće sa smrtnim posljedicama, koje mahom izazivaju vozači albanske i kosovske nacionalnosti, u automobilima EU registarskih oznaka. Što Ministarstvo radi ili će raditi kako bi povećalo sigurnost prometa na cesti D8 od Ploča do Crne Gore? Što se trenutno događa s projektom brze ceste i kada ga Dubrovčani konačno mogu očekivati realiziranog?“, sve smo to pitali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, i ostali bez odgovora. Iz Ministarstva niti slova.

Osim Dubrovačkog dnevnika, Ministarstvu su pisali i brojni građani Dubrovnika, potaknuti apelom Humanitarnog udruženja taksi i uber vozača Dubrovnika. Tražili su hitna rješenja prometa na jugu Hrvatske, ali i oni su ostali bez odgovora. „Želimo postaviti važno pitanje odgovornima, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini: do kada planirate ignorirati problem koji albanski gastarbajteri uzrokuju na našim cestama? Koliko dugo ćete dozvoljavati da naši kolege i sugrađani ginu na ulicama zbog nesavjesne vožnje onih koji, čini se, nisu čuli za pojam odmora? Rješenja postoje, ali zašto ih ne implementirate? Ta cesta je stara 60 godina, koliko vam vreme-

Niti jedan ministar, pa niti Butković, nisu našli svrsishodno prokomentirati tragičnu nesreću koja se dogodila u Solinama, nisu našli bitnim komentirati ogroman problem prometa na magistrali niti ponuditi rješenja, obećati stanovnicima hrvatskog juga da će na svojim cestama biti sigurni

Piše Petra Srebrović foto Dubrovački dnevnik

na treba da izgradite dionicu autoputa ili brze ceste za ove vozače u tranzitu? Izvadite statistiku i objavite koliko je prometnih nesreća prouzročilo nespavanje albanskih gastarbajtera i koliko su nevinih života oduzeli proteklih godina. Koliko još majki mora poginuti na ovim cestama? Koliko još djece mora prerano ostati bez roditelja?“, pisali su dubrovački taksisti i brojni drugi Dubrovčani Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. U znak prosvjeda zbog opasnih situacija u prometu, ali i u znak pijeteta prema obitelji prerano preminule kolegice, u vrijeme sprovoda su ugasili svoje aplikacije, parkirali automobile i nisu pružali autotaksi usluge.

ALBANIJA ŠUTI

Nakon što je iz Ministarstva ‘zagrmila’ tišina, Dubrovački dnevnik je pisao i albanskom ministru vanjskih poslova, Igliju Hasaniju, s molbom da svojim sugrađanima pošalje poruku i pozove ih na odgovorno ponašanje u prometu, posebno na dionici od Ploča do Karasovića.

„Molimo vas da pošaljete poruku svojim sugrađanima koji u ljetnim mjesecima putuju u svoju domovinu –Albaniju, prolaze jugom Hrvatske i prečesto uzrokuju prometne nesreće. Poznat je problem višesatne vožnje bez zaustavljanja i nedovoljnog sna, što stvara strah među lokalnim stanovništvom. Ruta kojom se kreću je D8, koja prolazi pored brojnih manjih mjesta. Samo ove godine bilo je mnogo nesreća u kojima su sudjelovali Albanci, od kojih je jedna završila tragič-

no - dvoje mladih poginulo je na predjelu Ratac (D8), kod Dubrovnika. Želimo dati svoj doprinos u pokušaju da naš rodni grad i državu učinimo sigurnijim mjestom za naše građane, kao i za one koji prolaze ovim područjem, stoga vas molimo da pošaljete poruku vašim državljanima, potaknite ih da prave pauze u vožnji i da poštuju prometna pravila“, pisali smo albanskom ministru Hasaniju, i ostali bez odgovora.

KOSOVO ŠUTI

Istu smo poruku uputili i Doniki Gërvalli-Schwarz, kosovskoj ministrici vanjskih poslova. Naveli smo i tragičnu nesreću u kojoj je poginula Anđelka Radoš, a skrivio ju je državljanin Kosova. I od nje smo zatražili da se obrati svojim sunarodnjacima, i da pokušamo zajedničkim naporima učiniti D8 sigurnijom za sve nacije. Kosovska ministrica također je odabrala šutati, baš kao i njeni kolege iz Albanije i Hrvatske. Iz njihovih kabineta nije izašao čak niti izraz sućuti prema obitelji poginule.

Šutnja koja dolazi iz svih odgovornih ‘kabineta’ pokazuje koliko je ovaj problem neprepoznat dalje od hrvatskog juga. Nitko od odgovornih nije dao makar obećanje kako će se brza cesta ‘pogurati’, kako će se staviti na prvo mjesto liste prioriteta, nije na ceste poslan veći broj policajaca, nisu pooštrene kazne za divljanja na cesti, nisu osmišljena odmorišta na kritičnim dionicama, nije poslana niti jedna poruka utjehe građanima koji su u strahu. Ta šutnja pokazuje i kako s razlogom magistrala ostaje cesta straha.

Niti albanski ministar vanjskih poslova, niti kosovska ministrica nisu izrazili sućuti obiteljima koje su poginule krivnjom njihovih državljana. Nisu pristali niti poslati poruku svojim sunarodnjacima i pozvati ih na odgovorno ponašanje u prometu kroz Hrvatsku

Izgrađen nogostup

između magistrale i šetnice na Rijeci dubrovačkoj

Završeni su radovi na izgradnji pješačke staze koja povezuje ulice Uz jadransku cestu i Na moru u Mokošici čime se osigurala pješačka komunikacija stanovnicima Nove Mokošice i Mokošice kao prolaz prema omiljenoj šetnici uz rijeku. Nogostup je širine 2,5 metra i dužine oko 60 metara, a ukupna vrijednost radova bila je 18.000 eura s PDV-om. Radove je izvela dubrovačka tvrtka Via group d.o.o.

Osnovnoškolcima i ove godine besplatni udžbenici i radne bilježnice, srednjoškolcima sufinanciranje

sukladno Pravilniku

Grad Dubrovnik okončao je postupak nabave udžbenika i radnih bilježnica za učenike osnovnih škola Grada Dubrovnika.

Kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je u oba slučaja tvrtka Narodne Novine d.d. sa sjedištem u Zagrebu, s cijenom ponude od je 206.044,05 eura za udžbenike te 209.243,87 eura za radne bilježnice.

Udžbenike financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a radne bilježnice osigurava Grad Dubrovnik u svom proračunu. Rok isporuke knjiga školama je 2. rujna 2024.

Grad Dubrovnik osigurava i sredstva za subvencioniranje udžbenika za srednje škole. Pravo na subvenciju ostvaruju djeca koja potječu iz obitelji s troje i više djece te djeca čije obitelji ostvaruju pravo na dječji doplatak, uz uvjet prebivališta na području Grada Dubrovnika. Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu stvarnog troška, a najviše do 133 eura, uz predočenje računa i preostale potrebne dokumentacije. Zahtjev za subvencioniranje udžbenika za srednje škole podnosi se Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo do 31. listopada 2024.

Ljetnikovac Crijević

Pucić dobio novi krov

U okviru energetske obnove ljetnikovca Crijević Pucić, koja je u tijeku, već su završeni radovi na krovištu zgrade. Nakon demontaže postojećeg pokrova i drvene podkonstrukcije, izvedena je nova drvena podkonstrukcija, hidroizolacija te pokrov kupom kanalicom u skladu s konzervatorskim smjernicama. Ujedno je odrađena i hidroizolacija  kanala oborinske odvodnje.

Postavljene su i unutarnje instalacije za sustav grijanja i hlađenja putem dizalice topline, uklonjene fu-

ge na pročeljima zgrade i demontirana postojeća rasvjeta.

Uz potpunu obnovu krovišta projektom je predviđena i toplinska izolacija stropa prema tavanu, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom i ugradnja dizalice topline zrak-voda za potrebe grijanja i hlađenja cjelokupnog prostora zgrade.

Vrijednost investicije je 592.512,61 eura, od če -

ga je većina bespovratnih sredstava - 479.492,42 eura, osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Preostali iznos od 113.020,19 eura osigurava Grad Dubrovnik iz ovogodišnjeg proračuna. Rok završetka projekta je 23. ožujka 2025.

Provedenom energetskom obnovom doći će do znatnog poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade, a druga faza projekta obuhvatit će i unutarnje uređenje prostora, kojem je vlasnik i korisnik Dubrovački simfonijski orkestar.

Budući dnevni boravak

Grada : Radovi na knjižnici u

TUP-u vrijednoj milijun

i pol eura napreduju prema zadanom planu

Grad Dubrovnik gradi jednu od najmodernijih knjižnica u Hrvatskoj, a radovi napreduju prema zadanom planu. Do sada, na gradilištu je izvedena podna ploča prizemlja te su provedene pripadajuće instalacije. Završeno je i bojanje stropa na katu te je iskopan šaht za vodomjerno okno. Također, izvedeno je pjeskarenje cigli na zidovima koje će se zadržati u izvornom obliku, a trenutno se vrše pripremne radnje za izgradnju sprinkler bazena.

Ovaj projekt vrijedan preko 1,5 milijun eura u potpunosti financiran sredstvima iz gradskog proračuna transformirat će dio postojećeg industrijskog kompleksa u gradskom vlasništvu u omiljeno mjesto brojnih zaljubljenika u literaturu. “Vjerujem kako će ovaj prostor posta-

ti pravi dnevni boravak Grada prije svega jer je to dio naše misije rekonstrukcije bivšeg industrijskog kompleksa u Gružu u novi kulturni, kreativni i društveni centar Dubrovnika što će, vjerujem prepoznati sve generacije. Dubrovnik će ovom knjižnicom dobiti novo mjesto dnevnog okupljanja kao i prostor koji će omogućiti raznovrstan multimedijski sadržaj  – kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Riječ je o 700 četvornih metara prostora kao i pripadajućem okolišu u kompleksu TUP -a. Nositelj ovog projekta su Dubrovačke knjižnice, a u preuređene prostore preselit će gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica dok će u suterenu bit depo Znanstvene knjižnice za građu koji je trenutno smješten u ljetnikovcu Skočibuha.

NASTAVAK

ULAGANJA

Počeli radovi na uređenju i opremanju vanjskih sportskih terena u Gospinom polju

Uklanjanjem dotrajale zaštitne ograde i umjetne trave na nogometnom igralištu započela je renovacija sklopa vanjskih igrališta smještenih uz Sportsku dvoranu u Gospinom polju.

Radovi se kao dio kontinuiranog investicijskog ciklusa izvode s ciljem unapređenje sportske infrastrukture Grada i osiguranja adekvatnih uvjeta za trenažni proces sportskih klubova te je sufinancirana bespovratnom sredstvima u visini 60 posto investicije.

„Prvi teren je nogometni teren za treninge i U8 kategoriju. Zamijenit će se umjetna trava, formirat će se prostor za klupe za igrače. Uredit će se zid i betonske tribine na koje će se staviti plastične klupe. Zamijenit će se i dotrajale ograde, ali i golovi. Drugi teren će se urediti za košarku, ali i za odbojku i badminton. Bit će više sportova, jer su mnogi klubovi istaknuli kako im treba i vanjski teren za trenažni proces ljeti“, istaknuo je gradonačelnik Mato Franković prilikom potpisa ugovora s odabranim izvođačem radova, tvrtkom Edel sport d.o.o..

PONEDJELJAK, 26.8. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK, 27.8. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA, 28.8. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

ČETVRTAK, 29.8. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 30.8. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 31.8. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

NEDJELJA, 1.9. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Tomislav Dumančić, regionalni direktor Valamara

Valamar i Imperial uložili 73 milijuna eura u Dubrovnik: ‘Imamo nove razvojne planove za Babin Kuk’

Babin kuk bi u budućnosti trebao dobiti veliki kongresni centar i novo eko ljetovalište uz nastavak ulaganja u kvalitetu i raznolike sadržaje otvorene lokalnoj zajednici, pod pretpostavkom da se ostvari nagodba s Gradom Dubrovnikom kojom će se riješiti dugogodišnji sporovi

Turistička sezona ulazi u svoj vrhunac. Kakvo je stanje s Dubrovnikom i vašim hotelima u toj destinaciji?

Rezultati Valamara za prvih šest mjeseci 2024. godine pokazuju dobar početak sezone koja bi trebala donijeti potpuni oporavak destinacije Dubrovnik. Veći broj letova i raniji uskršnji blagdani u odnosu na prošlu godinu pozitivno su utjecali na rast noćenja i prihoda.. Zadovoljni smo najavom bookinga na dubrovačkom području za cijelu sezonu.

Česte su diskusije o negativnim stranama turizma u Dubrovniku, o kruzerima i apartmanizaciji. Kako vi gledate na razvoj destinacije Dubrovnik? U što se trebamo usmjeriti?

U Dubrovniku imamo ono što nema niti jedna druga destinacija na hrvatskoj obali - hotele visoke kategorije, odnosno najviše hotela s pet zvjezdica, te neprocjenjivu povijesnu i kulturnu baštinu zbog koje smo među top pet destinacija globalno. To su snage na kojima trebamo graditi naš turizam. Valamar će upravo zato nastaviti značajno ulagati u hotele i kampove visoke dodane vrijednosti koji stvaraju nova bolja radna mjesta i druge pozitivne doprinose destinaciji, kao što su do-

bar posao u turizmu, kvaliteta života za građane i općenito održivi razvoj. Valamar razvija odmorišni turizam koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, s fokusom na ulaganjima u kvalitetu proizvoda i usluga, u zaposlenike, lokalnu hranu, obnovljive zelene izvore energije, očuvanje prirode i unaprjeđenje javnih plaža i sadržaja dostupnih svima.

Koje ste investicije u posljednjih godinu dana realizirali u destinaciji Dubrovnik?

U posljednjih godinu dana realizirane su značajne investicije s ciljem podizanja kvalitete turističke ponude. Hotel Tirena prošao je kroz potpunu rekonstrukciju, nakon čega je dobio i četvrtu zvjezdicu, dok su u Valamar Lacromi preuređene sobe i apartmani, restorani, barovi te hotelski wellness centar s prostranim unutarnjim bazenom.

U Club Dubrovnik Sunny Hotelu preuređene su 103 sobe, uređeni su javni prostori te vanjski bazen s novim toboganom.

Izgradili smo i Maro World, najveći obiteljsko zabavni centar na Jadranu s površinom od 1.800 m2, opremljen brojnim edukativno-zabavnim sadržajima za djecu svih uzrasta, u kojem ćemo od jeseni pokrenuti programe i za djecu iz Grada.

Kolika je vrijednost ostvarenih investicija koje ste naveli?

Valamar i Imperial su u posljednjih deset godina uložili 73 milijuna eura u destinaciju Dubrovnik, što uključuje i ulaganja u plaže i sadržaje na Babinu kuku. U 2023. godini, u destinaciji Dubrovnik realizirane su investicije u ukupnom iznosu od 32 milijuna eura kroz ulaganja Imperial Riviere. Valamar ima dugoročno strateško partnerstvo s AZ mirovinskim fondovima kroz Imperial Rivieru, a upravo razvojni projekti u Dubrovniku čine okosnicu dosadašnjih i budućih ulaganja.

Koji su daljnji razvojni planovi Valamara u destinaciji Dubrovnik?

Valamar je do sada u hrvatski turizam uložio oko milijardu eura. Kroz strategiju razvoja poslovanja Valamara do 2026. godine najavili smo i novi plan ulaganja od 450 milijuna eura. I u Dubrovniku planiramo nastaviti ulagati u novu ponudu i podizanje kvalitete usluga i proizvoda, a posebnu pažnju treba posvetiti i razvoju što bolje javne turističke infrastrukture, kao što su šetnice, biciklističke i trim

staze, outdoor fitness te novi multifunkcionalni centar s hotelom i velikom podzemnom garažom.

Kada planirate započeti s realizacijom navedenih investicija?

U ovom trenutku ne možemo govoriti o konkretnom vremenskom razdoblju jer je ključno prethodno urediti prostorno-plansku dokumentaciju i, jednako tako bitno, urediti imovinsko-pravna pitanja s Gradom Dubrovnikom. Kako bi daljnja ulaganja zasigurno doprinijela ne samo gospodarskom rastu poslovanja, već i jačanju destinacijske ponude Grada Dubrovnika, iznimno je važno da se otvorena pitanja razriješe u što kraćem roku, a nemamo razloga sumnjati da ćemo u tome imati podršku središnje državne vlasti te regionalne i lokalne samouprave. Ukoliko se te pretpostavke ostvare kroz godinu do dvije, investicije bi bilo moguće pokrenuti ubrzo nakon toga.

Spominjete i gradnju novog eko ljetovališta u Dubrovniku. O čemu je točno riječ?

Upravo tako. Promišljamo o izgradnji novog održi-

vog obiteljskog ljetovališta s ukupno 200 smještajnih jedinica poštujući najviše standarde zelene gradnje, što uključuje ekološki prihvatljive materijale s minimalnim utjecajem na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije i visoku razinu energetske učinkovitosti.

U Dubrovniku se već godinama povlači pitanje nedostatka prostora koji bi mogao zadovoljiti potrebe kongresnog turizma i pomoći u produljenju sezone u cijeloj regiji. Koji su planovi Valamara po tom pitanju?

Ono što Dubrovniku kao destinaciji nedostaje jest moderan kongresni centar koji bi privlačio goste u pred i post sezoni. Dosadašnje analize pokazale su da je upravo Babin kuk dobra lokacija za jedan takav multifunkcionalni prostor kapaciteta 3000 sjedala. Realizacija takvog projekta je od iznimne dugoročne važnosti za cijelu destinaciju i on mora imati snažnu podršku regionalne i lokalne samouprave, svih hotelijera i ostalih dionika u Dubrovniku.

Naš je plan da projekt bude dostupan svima, stoga bismo željeli da se realizira u modelu javno-privatnog partnerstva. Naime, izgradnja jednog takvog centra s vrhunskim sadržajima učvrstila bi poziciju Dubrovnika kao vodećeg kongresnog i event odredišta u ovom dijelu Europe.

Jedan od ključnih izazova turističke industrije, osim vremenskih uvjeta, jest i radna snaga, točnije zaposlenici. Kako ste riješili ovaj izazov nedostatka radne snage?

U visokoj sezoni Valamar zapošljava više od 8,000 djelatnika od čega je oko 80 posto domicilnih zaposlenika, na što smo osobito ponosni. I ove godine nastavili smo sa značajnim ulaga-

njima u zaposlenike te povećali osnovnu plaću za više od 5.000 djelatnika. Primanja za stručne pozicije – kuhara, konobara, recepcionara i niz drugih pozicija u hotelima, kampovima i ljetovalištima u vrhu sezone iznose između 1.400 i 2.000 eura neto. Sobarice, pomoćni kuhari, pomoćni konobari, kuhinjski radnici, serviri i ostala radna mjesta u vrhu sezone primaju između 1.000 i 1.300 eura.

U Kući Valamar u Dubrovniku, izgrađenoj prije dvije godine i smještajnog kapaciteta za 445 osoba, zaposlenike očekuju moderno uređeni prostori u kojima je sve prilagođeno potrebama radnika. Tu su i brojni programi nagrađivanja poput 13. plaće i nagrada za sezonu, ali i benefiti poput programa Krov nad glavom kojim se stalnim zaposlenicima i stalnim sezoncima nudi mogućnost ostvarenja dodatka za najam stana u iznosu do 500 eura mjesečno. Sve navedeno je razlog zbog kojeg je Valamar već dugi niz godina prepoznat kao najbolji poslodavac u turizmu.

Pored svih ovih ulaganja u svoje objekte i zaposlenike, možete li izdvojiti neka ulaganja Valamara u lokalnu infrastrukturu?

Valamar kontinuirano ulaže u uređenje plaža, šetnica, biciklističkih staza i drugih javno dostupnih sadržaja otvorenih lokalnoj zajednici tijekom cijele godine. Svi smo iznimno ponosni na taj dio našeg poslovanja.

U destinaciji Dubrovnik izdvojio bih donaciju novom gradskom dječjem vrtiću u zgradi poslovnog prostora Gospodarskog centra u Solitudu, gdje se ujedno nalazi i naša Kuća Valamar. Nove prostore vrtića ‘’Čiopa’’, kojima Grad Dubrovnik osigurava smještaj pet novih jasličkih skupina ukupnog kapaciteta do 60 djece, opremili smo opremom i igračkama. Također, podupiremo niz lokalnih kulturnih i sportskih inicijativa, među kojima je i partnerstvo s VK Jug Adriatic Osiguranje, Ženskim košarkaškim klubom Ragusa, Malonogometnim klub Square te sponzorstvo Midsummer Scene festivala, zajedničkog projekta Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Dokle se stiglo s izmjenama prostornog plana i u kojoj je fazi spor s Gradom Dubrovnikom? Krenimo od početka. Trenutno važeći prostorni plan na području Babinog kuka omogućuje Valamaru gradnju turističkog naselja od oko 400 novih turističkih apartmana. Mi smo u Valamaru shvatili da to nije smjer u kojem želimo razvijati svoje poslovanje u Dubrovniku, koji je ionako prenapučen apartmanima, pa smo stoga i predložili izmjenu prostornog plana kako bismo umjesto tih 400 apartmana izgradili ljetovalište u prirodi, koje bi slijedilo načela održive

gradnje i koje bi se uklopilo u mediteransko raslinje Babinog kuka. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je krajem kolovoza 2021. donijelo odluku o izradi ciljanih izmjena i dopuna PPU- i GUP-a Grada Dubrovnika i UPU-a Babin kuk. S obzirom na to da je u tijeku postupak izrade općih izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika, ta dva postupka su sada objedinjena te se u dogledno vrijeme očekuje njihovo usvajanje, nakon čega bi se proveo postupak usklađenja UPU-a Babin kuk s tim novim planom. Vjerujemo kako bi se ovi planovi mogli usvojiti do konca iduće godine, što bi nam onda otvorilo put za pripremu investicija. Što se tiče spora s Gradom Dubrovnikom, koji je u tijeku već 15 godina, u lipnju 2022. donesena je prvostupanjska presuda protiv koje su žalbe podnijeli i Valamar i Grad Dubrovnik, a o čemu drugostupanjski sud još nije odlučio. Radi se o složenom sporu koji je zasigurno zahtjevan za rješavanje i sucima kojima je dodijeljen. Međutim, smatramo da je partnerski odnos s lokalnom zajednicom i rješavanje spora mirnim putem du-

goročno u obostranom interesu, čime bi se, kako sam već prethodno naveo, stvorili preduvjeti za realizaciju budućih ulaganja na Babinu kuku.

Možete li nam reći malo više o tom sporu te je li već bilo pokušaja nagodbe?

Kako predmet nije pravomoćno okončan, ne mogu ga komentirati. Međutim, vjerujemo kako je objema stranama u interesu usmjeriti energiju na mirno rješenje spora, nego li trošiti energiju i novac na dugotrajne sudske postupke, koji su u konačnici prepreka za pripremu ideja za rast i razvoj destinacijske ponude.

Ukoliko se pristupi konkretnom postupku sklapanja nagodbe, lokalna će zajednica imati priliku sudjelovati kroz javne objave prijedloga odluka. Smatram da su dosadašnje investicije pokazale da Valamar kontinuirano doprinosi stvaranju turizma visoke vrijednosti u Dubrovniku, kao i da je za takve projekte podrška lokalne zajednice od velike važnosti. Stoga s optimizmom gledam na moguće mirno rješenje spora koje bi stvorilo preduvjete za daljnja ulaganja u naš grad.

U Hrvatskoj djelatnici na 43 radna mjesta imaju dodatne mjesece

Kako je moguće da vozači Libertasa imaju beneficirani radni staž , a vozači Hitne pomoći ne?

Djelatnici Hitne pomoći rade u vrlo stresnim okolnostima koje im lako mogu pogoršati zdravlje, no ipak nemaju beneficirani radni staž

Cijelo ovo ljeto, nažalost, svjedočimo brojnim prometnim nesrećama na dubrovačkom području među kojima su i one sa smrtnim ishodima. Prvi koji stižu do unesrećenih su vozila Hitne pomoći. Svakakvih muka se ti ljudi nagledaju u svojim karijerama, pa stoga nevjerojatno zvuči da djelatnici Hitne pomoći (vozači, doktori, medicinske sestre) nemaju beneficirani radni staž. S druge strane, vozači javnog gradskog prijevoza Libertas imaju tu privilegiju. Kako je moguće da vozači Hitne pomoći nemaju, a vozači Libertasa imaju beneficirani radni staž? S tim pitanjem smo se obratili Ministarstvu zdravstva.

-Da bi se za neko mjesto utvrdio staž s povećanim trajanjem potrebno je izraditi detaljnu stručnu dokumentaciju koja se dostavlja ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav, a potom isto ministarstvo pribavlja mišljenje specijaliziranih znanstvenih ili stručnih ustanova. Shodno navedenome, beneficirani radni staž u domeni je Ministarstva rada – kazali su nam iz Ministarstva zdravstva.

Stoga smo se obratili Ministarstvu rada.

POZITIVNO MIŠLJENJE

-Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem utvrđena su radna mjesta i zanimanja na kojima se osiguranicima staž osiguranja računa s povećanim trajanjem u okviru općeg mirovinskoga sustava, ali i postupak utvrđivanja novih radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž računa s povećanim trajanjem. Prema Zakonu, poticaj za utvrđivanje radnog mjesta na kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem može dati poslodavac ili sindikat pri čemu mora priložiti stručnu dokumentaciju, odnosno elaborat izrađen u skladu s Pravilnikom o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem, a troškove izrade elaborata snosi davatelj poticaja – kažu nam iz Ministarstva rada, te dodaju: Stručna dokumentacija se dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje potom mora pribaviti mišljenje specijalizirane stručne ustanove, odnosno Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ako

S obzirom na inflaciju i ogroman rast cijena, pitanje je isplati li se danas uopće beneficirani radni staž

stručna ustanova da pozitivno mišljenje o opravdanosti poticaja, Ministarstvo predlaže dopune Zakona radi uvrštavanja novog radnog mjesta. Prema tome, ako djelatnici hitne medicine preko svojeg sindikata (ili poslodavca) daju poticaj za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem zajedno s potrebnom dokumentacijom te stručnjaci medicine rada ocjene kako je poticaj opravdan, nema zapreka da se dopuni Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Međutim, samo Ministarstvo ne može bez stručnog mišljenja nadležne ustanove administrativno odlučivati o pravu na staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Potom su se osvrnuli na vozače javnog prijevoza.

-Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se osiguranicima na radnom mjestu vozača autobusa u javnom gradskom prijevozu jer je prilikom revizije tog radnog mjesta izrađena stručna dokumentacija na temelju koje je stručna ustanova utvrdila kako se radi o za zdravlje i radnu sposobnost štetnom radnom mjestu. Napominjemo da su se djelatnici hitne medicine u više navrata obraćali Ministarstvu vezano uz ovu tematiku te su njihovi predstavnici upoznati s propisanom procedurom utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem u okviru općeg mirovinskoga sustava – zaključuju u Ministarstvu rada. Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, kaže nam da se vo-

U Hrvatskoj pravo na beneficirani radni staž imaju sveukupno 43 radna mjesta, među ostalim, oni koji rade u željezarama, ljevaonicama, proizvodnji stakla, brodogradnji, naftnoj industriji, kamenolomu, montaži industrijskih postrojenja. Neka od zanimanja koja također imaju beneficirani radni staž su plesači, balerine, baletani, operni pjevači, nastavnici letenja i padobranstva, piloti i kabinska posada zrakoplova, kontrolori zračnog prometa, ronioci, dimnjačari…

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Marko Lukunić/PIXSELL

Najparadoksalnije

od svega jest što možda mnogi uopće ni ne žele beneficirani radni staž. S obzirom na inflaciju i brutalan rast životnih troškova, dolazimo do apsurda – beneficirani radni staž može dovesti osobu do siromaštva, jer jednom kada ode u penziju neće smjeti raditi nikakav posao, a već sada živimo u vremenu kada je za normalan život potrebno raditi dva ili više poslova

zači Hitnih pomoći preko svojih sindikata bore za dobivanje beneficiranog radnog staža.

-Da bi neko zanimanje dobilo beneficirani radni staž potrebno je ispuniti čitavu propisanu proceduru, odnosno koliko je bilo ozljeda na radu, koliko profesionalnih oboljenja, koliko je posao ustvari stresan po zdravlje radnika i onda temeljem toga Ministarstvo rada to zanimanje može uvrstiti pod one za koje važi beneficirani radni staž. Moje osobno mišljenje jest da bi vozači Hitne pomoći trebali imati beneficirani radni staž baš kao što ga imaju vatrogasci ili policajci. Možda ga uskoro i dobiju – govori Lulić. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević godinama se bori da svi djelatnici Hitne pomoći, a ne samo vozači, imaju beneficirani radni staž.

-Proceduru podnošenja zahtjeva za beneficirani radni staž djelatnika Hitne medicinske službe mogu pokrenuti samo sindikati i županijski zavodi za hitnu medicinu, a u čemu imaju potporu nas i resornog Ministarstva. Naša je želja da se to ustvari što prije – kaže Grba Bujević.

PARADOKS BENEFICIRANOG RADNOG STAŽA

Inače, u Hrvatskoj pravo na beneficirani radni staž imaju sveukupno 43 radna mjesta, među ostalim, oni koji rade u željezarama, ljevaonicama, proizvodnji stakla, brodogradnji, naftnoj industriji, kamenolomu, montaži industrijskih postrojenja... Neka od zanimanja koja također imaju beneficirani radni staž su plesači, balerine, baletani, operni pjevači, nastavnici

letenja i padobranstva, piloti i kabinska posada zrakoplova, kontrolori zračnog prometa, ronioci, dimnjačari… Kad smo već spominjali vozače Libertasa valja kazati da oni na odrađenih 12 mjeseci, dobiju dodatna dva mjeseca radnog staža.

Svim ovim nabrojenim poslovima zajedničko je da ih je teško i zahtjevno obavljati u šezdesetim godinama, no kada čovjek malo bolje razmisli, koji to uopće posao osoba može normalno raditi sa 60 i kusur godina? Što god netko radio u ovom surovom kapitalizmu, posebno ako dolazi iz privatnog sektora, izrauban je do sredine četrdesetih, a kamoli ne do sredine šezdesetih.

No najparadoksalnije od svega jest što možda mnogi uopće ni ne žele beneficirani radni staž. Naime, ako osoba ode u mirovinu preko beneficiranog radnog staža, prema zakonu ne smije raditi ni skraćeno radno vrijeme (koje sada iznosi četiri sata za umirovljenike), ni ništa drugo poput imanja obrta. Drugim riječima, ako vozači Hitne pomoći sutra dobiju pravo na beneficirani radni staž, jednom kada odu u penziju, neće moći voziti ni Uber, ni ikakve druge turističke transfere.

S obzirom na inflaciju i brutalan rast životnih troškova, dolazimo do apsurda – beneficirani radni staž može dovesti osobu do siromaštva, jer jednom kada ode u penziju neće smjeti raditi nikakav posao, a već sada živimo u vremenu kada je za normalan život potrebno raditi dva ili više poslova. Ono što je do jučer bila privilegija, danas bi mogao postati uteg. Zaista svjedočimo ludim vremenima.

AVANTURA

ŽIVOTA

Iz Dubrovnika do Tajlanda,

pa lagano na Novi Zeland

Ovaj

mladi par odlučio je razmišljati izvan okvira i pustiti da ih život nosi

Od sanjarenja do ostvarenja sna dovoljan je jedan mali, ali opet ogroman korak. Znaju to najbolje Klara Šćepanović i Đani Cumeljan, koji su se odlučili iz Dubrovnika otisnuti na „working holiday“ na Novi Zeland

Klara Šćepanović rođena je u Engleskoj, ali je posao prije dvije godine doveo u Dubrovnik. Tu je, sad bi se moglo reći i sudbinski, upoznala Đanija Cumeljana. Zajedno su radili u engleskoj firmi na aerodromu, najčešće se susretali vikendom, a u pauzama koje im je pružalo kašnjenje letova pričali o tome kako žele putovati. „Tu smo kliknuli. Bila je zanimljiva situacija, rekao sam joj – tražim nekoga tko će sa mnom na kraj svijeta, a ona je rekla odmah: Ja ću!“, smije se Đani, javljajući se s ‘kraja svijeta’, odnosno s Novog Zelanda. „Kroz godine čujete kako je vanka, ali nikad ne znaš dok se ne uvjeriš sam. Išli smo provjeriti kakve su nam opcije i našli smo vizu za working holiday, koja je veoma jednostavna za dobiti. Čeka se možda tri dana, a košta oko 150 eura. Ima limit rada tri mjeseca za jednog poslodavca, kako bi se steklo što više iskustva rada u različitim sektorima. Kolegica nam je također preporučila Novi Zeland, rekla je da bila tu i da se oduševila. Promislili smo da je malo daleko, ali i da ćemo još vidjeti. Planirali smo gdje ćemo provesti zimu, htjeli smo negdje gdje je toplo. Jer svaku sezonu rintamo, pa ljeto proleti i nikad ga nemamo vremena iskoristiti“, pričaju Klara i Đani. Kako je Đani prije pet godina bio na Tajlandu, predložio je da se otisnu tamo, zato što je predivno, ali i cjenovno jako pristupačno. Išli su s osmero prijatelja, od kojih su neki ostali dulje, a neki kraće. Klara i Đani ostali su skoro dva mjeseca, a obišli su i

Kambodžu i Vijetnam. „Krajem siječnja razmišljali smo što ćemo, hoćemo li se vratiti doma. Ali što ćemo doma? Nije još počela sezona, možda bolje poći negdje vanka i probati raditi. Ako ne, u najgorem slučaju izguštati se još malo i onda se vratiti doma. Kako nam je taj Novi Zeland zapeo za oko, malo smo istražili, vidjeli da

“Bila je zanimljiva situacija, rekao sam joj – tražim nekoga tko će sa mnom na kraj svijeta, a ona je rekla odmah: Ja ću!“, smije se Đani,

Piše Ivana Smilović foto Privatni album

“Šetali smo i prošli kraj Sky Towera, to je najveći toranj na Novom Zelandu.

Vidjeli smo kako ljudi skaču od gore i ja sam rekao – to je to! Ušao sam unutra, pričao s radnicima, raspitivao se o situaciji. Nisu tražili radnike, ali rekao sam da me zovu čim se otvori prva prilika. Ostavio sam im svoj CV i nakon tri tjedna su me zvali, što sam jedva dočekao jer mi je bilo dosta rada u restoranu, to mi je čak bio prvi put da radim kao konobar”

je standard života u redu. Jest, riječ je o jednoj od najskupljih zemalja, ali kad smo došli ovdje vidjeli smo da nije ništa posebno skuplje. Šok je bio nakon Azije, ali Dubrovnik je ipak skup i nekako smo navikli na visoke cijene. Svugdje gdje je lijepo je skupo!“, govori par koji se odlučio ravno iz Azije poći na Novi Zeland, pa i zbog toga im je to bilo isplativije. „Jedan od razloga zašto smo se odlučili otići sada iz Dubrovnika jest taj što u cijelom svijetu vlada inflacija, a u Dubrovniku je to pogoršalo uvođenje eura, gdje su svi morali promijeniti cjenike i povećali cijene. Dubrovnik je trenutno u situaciji gdje se plaće moraju povećati, mora se sve to izbalansirati, pa smo razmišljali – hoćemo li istrpjeti tu prilagodbu ili ćemo poći, pa se vratiti kad se to sve izbalansira? Dubrovnik pruža dobre uvjete i zaradu ako imaš dovoljno iskustva i stvarno imamo dovoljno turista ako imaš volju i plan, može se čak zara-

diti više nego vanka. Ali smatramo da je dobro vidjeti malo svijeta, skupiti iskustva i onda se vratiti doma i postaviti se malo bolje. Kad nema mame i tate, moraš se snaći sam i vrlo brzo se oslobodiš“, govore Klara i Đani. Išli su s motom „što bude, bit će“, neopterećeni, jer su znali da se, ako se ne snađu, jednostavno mogu vratiti doma. Na put su otišli s dvoje prijatelja, ali su se našli u malo škakljivoj situaciji, prvenstveno jer su htjeli biti spontani te nisu puno istražili, a spontanost nekad dođe s cijenom. Čuli su da će im otprilike trebati dva tjedna za pronaći posao i stan, međutim, kad su oni kročili u Auckland, baš je počinjao fakultet i tisuće studenata je došlo tražiti stan u isto vrijeme, pa su bili „osuđeni“ na 20tak dana hotela. No, posao su našli relativno brzo, za početak – u restoranu.

„SKAKAO JE SVAKI DAN!“

„A onda sam ja našao jedan jako zabavan posao. Šetali smo i prošli kraj Sky Towera, to je najveći toranj na Novom Zelandu. Vidjeli smo kako ljudi skaču od gore i ja sam rekao – to je to! Ušao sam unutra, pričao s radnicima, raspitivao se o situaciji. Nisu tražili radnike, ali rekao sam da me zovu čim se otvori prva prilika. Ostavio sam im svoj CV i nakon tri tjedna su me zvali, što sam jedva dočekao jer mi je bilo dosta rada u restoranu, to mi je čak bio prvi put da radim kao konobar. Nije bilo loše, ali ima puno zabavnijih poslova. Tako sam počeo raditi na Sky Toweru za AJ Hackett, firmu koja se prva počela baviti komercijalnim bungee jumpingom na Novom

„Svi su pristupačni. Na primjer, došao je čovjek dati ponudu za popraviti krov, međutim bila je malo prevelika za vlasnike. Onda je rekao da će doći jedan dan pokazati kako to možemo sami napraviti. Rekao je - popit ćemo pivu, poći ćemo na ribanje, sve ću ti objasniti. Dok bi te netko skinuo s dnevnog reda, ovdje stvarno žele objasniti, iako nemaju neke koristi od toga”

Zelandu, to je bilo baš uzbudljivo“, kaže Đani, dok Klara uz smijeh dobacuje: „Skakao je svaki dan!“. U Aucklandu su proveli ljeto, a onda su se u lipnju uputili na južni dio otoka, koji je udaljen otprilike 1500 kilometara. Objašnjavaju da je to „kao da idete iz Dubrovnika za Pariz“. Trebalo im je 25 sati vožnje, koju su podijelili na tri dana. A zanimljivo je da su putovanje odradili u kamperu.

„Trebao nam je auto, ali mi je kolega rekao da je ovdje jako popularno kampiranje. Navodno jako puno ima besplatnih kampova. Zapravo, 25 posto površine Novog Zelanda su nacionalni parkovi i zaštićeni parkovi prirode, koji imaju besplatne kampove koji su opremljeni s WC-ima, tuševima… Stvarno dosta ljudi kampira, a nama je to u početku bilo neshvatljivo, jer smo uvijek imali stav prema kamperima i smatrali smo da nije to baš to lako, ali odlučili smo probati. Riječ je i o jednoj dobroj prilici jer se može jako dobro i zaraditi na kamperima – kupite kamper na zimu, prodate ga na ljeto i možete dosta zaraditi. Zato što je oko sto tisuća working holiday viza odobreno svake godine“, kaže Đani i objašnjava da je nakon korone bilo jako teško naći radnike, pa su kvote povećane i jako veliki broj mladih ljudi se odlučuje isprobati život na Novom Zelandu.

Dosta njih je čulo i za „van life“, što je jako pristupačni način putovanja, jer se izbjegavaju hoteli i hosteli, a zanimljivo je da su ljeti kamperi puno skuplji. Tako da primjerice kamper koji košta 15 tisuća dolara, zimi možete naći za 4-5 tisuća. „Došli smo dolje i svi su čuli da je zimi najbolje poći na južni otok i dolje je bilo na tisuće ljudi koji su tražili posao. Što ćemo sad? Još je bilo hladno, -3… Shvatili smo da nije idealna situacija“, pričaju Đani i Klara, koja se prijavila za rad u slastičarni gdje su joj rekli da je prijavljeno još 150 ljudi.

RESTAURACIJA HOSTELA VLASTITIM RUKAMA

No par se vrlo brzo odlučio prilagoditi situaciji i raditi nešto korisno. S obzirom da u Dubrovniku rade kat kuće, shvatili su da je najbolje naći posao vezan za renovaciju.

„Baš je izašla objava na Facebooku da neki investitor restaurira stari hostel i da traže nekoga tko će biti tu, pomagati. Radilo se o Bay of Islands, što je bilo daleko, 1700 kilometara udaljeno, ali gledali smo to kao avanturu. Oduševili smo se kad smo stigli. Ovo je „backpacker heaven“, prepuno je pješčanih plaža. Iako je ovdje zima, ovo je najtopliji dio Novog Zelanda, pa se ljudi i kupaju“, govore Đani i Klara. Ispostavilo se da hostel restauriraju dva starija para, s bogatim iskustvom. Jedan par se bavi preprodajom kuća, cijeli život se sele s mjesta na mjesto, a otkrili su im da su počeli s kombijem. „Trebao im je netko od povjerenja tko će tu biti 24 sata, brinuti se da sve prođe po planu. Mi smo napravili tako dobar plan da su se oni oduševili i pitali nas bismo li ozbiljnije radove počeli sami rješavati, a mi smo rekli – zašto ne? Dobro se poklopilo jer je ovaj drugi par, koji su isto investitori, drži hostele 30 godina, a on radi u građevini. Tako da nam je došao tri-četiri dana objasniti što treba, čuli smo se s njime više puta i krenuli u renovaciju! Doveli smo i prijatelje da nam pomognu, dali su nam potpunu slobodu da radimo što hoćemo. Ima nas osam, atmosfera je odlična. Imamo bar kojeg smo prvo renovirali, zanimljivo je da je tu bio najpoznatiji disko u cijelom gradu“, kažu i naglašavaju da su naučili biti transparentni, pa im je zahvaljujući detaljnom planu dato toliko povjerenje.

Usput se uče i renovaciji, a plan im je tome se po-

Naučili su uživati u malim stvarima i ne vezivati se za materijalne stvari. Tako će prije uživati u pikniku na plaži, nego u večeri u luksuznom restoranu. Puno je iskustava koja su stekli, a koja će utjecati ne samo na njihov profesionalni, već i na privatni život.

svetiti još dva do tri mjeseca. Fleksibilni su, tako da mogu početi raditi ujutro, popodne, kako god im odgovara, bitno da slijede svoj plan. Što se tiče odnosa zajednice prema pridošlicama, kažu da su svi jako dragi i spremni pomoći.

„Svi su pristupačni. Na primjer, došao je čovjek dati ponudu za popraviti krov, međutim bila je malo prevelika za vlasnike. Onda je rekao da će doći jedan dan pokazati kako to možemo sami napraviti. Rekao je - popit ćemo pivu, poći ćemo na ribanje, sve ću ti objasniti. Dok bi te netko skinuo s dnevnog reda, ovdje stvarno žele objasniti, iako nemaju neke koristi od toga. Rekao je da mu je draže nekoga nešto naučiti nego nekome naplatiti. Baš predivno iskustvo, navikneš se na dobre ljude“, govori Đani, dok Klara dodaje da su postali – najbolji prijatelji!

„CILJ JE VRATITI SE DOMA“

Nije sve, naravno, bilo med i mlijeko, ali ovaj mladi par objašnjava da je sve onako – kako se postavite. Smatraju da svi imaju različita iskustva na Novom Zelandu jer puno toga ovisi o onome što sami nudite. Tako s njima trenutno surađuju i ljudi u sklopu „working for accomodation“, gdje mijenjaju 12 sati rada za sedam dana smještaja. No, oni ih se usput trude i naučiti svemu što sami znaju, tako da je to iskustvo – neprocjenjivo.

Na ovom putu, Đani i Klara imaju podršku obitelji. „Meni su doma rekli – bravo, idi! Baba i đedo su komentirali da je malo daleko. Ali mama je rekla da uživamo dok možemo“, kaže Klara. Đani objašnjava da su bili malo zabrinuti, poglavito zbog daljine, ali čim im je pokazao kako je lijepo i sigurno, onda su se opustili i poželjeli mu sreću, ali i da se što prije vrati.

„Nisam nikada imao namjeru poći da bih ostao negdje. Cilj mi je pokupiti iskustvo, donijeti doma i prenijeti to znanje mlađim generacijama i da od našeg rada napravimo bolje. Jest bolja zarada, ali ništa to nije važno kad nisi doma. Doma je doma!“, kaže Đani.

Plan im je odraditi još nekoliko mjeseci, nakon toga još malo putovati, a vratiti se u Dubrovnik za Božić. Nakon toga će se vjerojatno zaputiti u Kanadu, gdje planiraju raditi godinu dana, ali i putovati. Planiraju posjetiti SAD, a možda i Južnu Ameriku, sve do konačnog povratka u Dubrovnik. Iako kažu uz smijeh – Europa nam je onda blizu!

A mnogi mladi sad razmišljaju o radu „preko granice“, ali im se teško odlučiti, a za njih ovaj mladi par ima motivacijske riječi.

„Mene uvijek gura ona – nije mene mati rodila da stojim na jednom mjestu!“, smije se Đani.

„Zašto ne? Teško jest i morate razmisliti da imate dovoljna financijska sredstva da možete pokriti nepredviđene situacije. Nikad ne znate što vam se može dogoditi, uvijek uzmite osiguranje jer ovdje na primjer, ako završite u doktora, 150 eura je samo da vas doktor vidi“, dodaje.

A uz ovo sve, naučili su uživati u malim stvarima i ne vezivati se za materijalne stvari. Tako će prije uživati u pikniku na plaži, nego u večeri u luksuznom restoranu. Puno je iskustava koja su stekli, a koja će utjecati ne samo na njihov profesionalni, već i na privatni život.

Nije se lako odlučiti na taj korak, ali ovaj mladi par je odličan primjer da ako o tome razmišljate, samo se morate baciti u avanturu. Jer tko zna, možda vas odvede i do bungee jumpinga na Novom Zelandu.

Izvedena posljednja premijera na ovogodišnjim Igrama

Posljednja dramska premijera 75. Dubrovačkih ljetnih igara, Oluja Williama Shakespearea u režiji i adaptaciji Vita Taufera te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, izvedena je u utorak navečer na Lokrumu pred brojnom publikom.

Uz redatelja Vita Taufera i dramaturginju Vesnu Đikanović, koji su ujedno i autori adaptacije, autorski tim predstave čine

scenografkinja Andreja Rondović, kostimograf Alan Hranitelj, autori glazbe Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, oblikovatelj svjetla Vesna Kolarec, koreograf Leo Mujić te inspicijentica Stella Švacov Miletić. Asistentice kostimografa su Ana Trischler i Ana Roko. Za adaptaciju dijalekta pobrinula se Senka Bulić.  Glumačku podjelu čine: Luka Peroš kao Prospero, Dušan Gojić kao Alonso, Siniša

Ružić kao Stefano, Frano Dijak kao Kaliban, Filip Šovagović kao Gonzalo, Sven Šestak kao Trinculo, Marinko Leš kao Antonio, Ružica Maurus kao Miranda, Robert Španić kao Sebastijan,  Adrian Pezdirc kao Ariel, Lovro Rimac kao Ferdinand, Edi Jertec kao kapetan, a Bojan Beribaka, Marko Capor, Matia Pijević i Denis Tomić kao mornari, vilenjaci i duhovi.

‘OLUJA’ NA LOKRUMU

foto GORAN MRATINOVIĆ

Stigla je i Matija Vuica

Za glazbu su bili zaduženi Mrle iz

Leta 3 i njegova Ivanka

POSVETA PUCCINIJU

Koncertom Opera gala

se u nedjelju zatvaraju obljetničke Igre

Nastupit će svjetske zvijezde operne scene Obljetničke 75. Dubrovačke ljetne igre tradicionalno se zatvaraju 25. kolovoza koncertom Opera gala, u prekrasnom ambijentu ispred Katedrale

Simfonijskim orkestrom će ravnati najpoznatiji hrvatski dirigent, maestro Ivan Repušić. Uz Orekstar će nastupiti i svjetske operne zvijezde: bugarska sopranistica Sonya Yoncheva, Maltežanin Joseph Calleja, jedan od prvih tenora svijeta, te bas-bariton Ante Jerkunica, jedan od naših najtraženiji opernih pjevača koji nastupa na najvećim pozornicama, od Pariza do New Yorka.

Koncert je posvećen 100. obljetnici velike legende operne scene Giacoma Puccinija.

PROGRAM:

Giuseppe Verdi: Nabucco – Uvertira

Giuseppe Verdi: Il trovatore (Trubadur) - arija Leonore “Ta-

cea la notte placida”

Giuseppe Verdi: Un ballo in maschera (Krabuljni ples) –arija Riccarda, „Forse la soglia attinse”

Gioachino Rossini: Il barbiere di Siviglia (Seviljski brijač) – arija Don Basilija, „La calunnia”

Jules Massenet: Le Cid – arija Rodriga, „Ah! Tout est bien fini”

Giacomo Puccini: Le Villi (Vile) – arija Anne, „Se come voi piccina”

Petar Iljič Čajkovski: Jevgenij Onjegin – arija kneza Gremina, „Ljubvi vsje vozrasti pakorni”

Charles Gounod: Faust – Valcer

Charles Gounod: Faust – duet Fausta i Mefista, „À moi, les plaisirs”

Giacomo Puccini: Madama Butterfly – arija Cio-Cio-San,

„Un bel dì vedremo”

Giacomo Puccini: Manon Lescaut – Intermezzo iz 3. čina

Giacomo Puccini: Tosca – duet Tosce i Cavaradossija iz 1. čina

Giacomo Puccini: Le Villi (Vile) –„La Tregenda”

Giacomo Puccini: Tosca – arija Cavaradossija, „E lucevan le stelle”

Giacomo Puccini: Tosca – arija Tosce, „Vissi d’arte”

Otasi quatqua tenihiciaes dolut aped ere con elit, sus ipsam diamusdandi cust, is magnis dit omnimus. Beatur, volluptate asperorepro molupta sperum si similliquam re et idebissin non eos aut excerspis nestis etur?

Piše Lorem Ipsum foto lorem ipsum

petak, 23. kolovoza 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

“Predstavnici” 8. c su bili - Dube Vidosavljević, Katarina Šilje, Viktorija Marušić, Sanja Tomšić, Florina Glasnović, Aleksandra Babić, razrednica Bosiljka Andrijić, Natalija Kralj, Jelica Tudeško, Nikolina Vukovac, Franica Buconić, Jelka Sentović, Zdravka Gavrić, Ivana Šulić, Igor Martinović, Melko Mijalić, Ivo Zorić, Mario Šutalo, Igor Đanić i Branimir Petrak, te Neđo Ajvazovski, koji je stigao poslije poziranja

Zadnji, po abecedi, ali ne i najmanje važni, su bivši učenici 8. d razreda - Alen Stupin, Viktorija Delić, Marija Violić, Vesna Kovačić, Marija Knego, Marija Kola, Silvia Berbat, Jadranka Gavrić, Katija Vuić , Ivan Majstorović, Boženko Đevoić, Nikola Brkan, Cvijeto Crnčević, Božo Koprivica, Hrvoje Ljepotica i Robert Kužnin

Petar i Andro - veliki vaterpolist i važan reprezentativac je sa sinčićem na dočeku bio, velikom olimpijskom uspjehu svojih prijatelja i suigrača se veselio

U Pivnici su proslavili 35 godina od mature Ekonomske škole - Gordana Krmek (Previšić), Božena Bušić ( Ivanović), Željka Krmek (Laptalo), Stanka Perić (Zvono), Marija Jurišić (Ramić), Zrinka Margaretić (Barišić), Renata Barbijer (Prnjat), Jasmina Hadžimahović (Prastalo), Jele Balija (Ćebo), Marijela Curić (Bonić), Marija Damjanović (Bilić), Nikica Bilić (Kovačević), Jasmina Rudan (Dilberović), Marija Salečić (Milić), Katarina Pavlović (Dražeta), Silvana Ujdur (Bilan), Ivan Krmek i Maro Mijoč

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Pivnica je nedjeljne večeri, 11. kolovoza bila puna veselja. Ispunila se zajedno proslaviti 40 godina od završetka osnovne škole Miše Simoni sva četiri razreda želja.

Iz 8. a su došli - Dinko Cvjetović, Ivana Trostman, Nikolina Kraljević, Eva Janet Maltarić, Jelena Dileo, Orsat Haklička, Inga Jelavić, Marija Maslač, Slavica Abjanić, Mara Kolić, Vedrana Popara, Nancy Ficović, Štefi Miloslavić, Mato Miloglav, Maro Market, Tadija Gečević, Denis Milošević, Krešimir Macan, Dragan Hamović i Vinko Asić, a naknadno se pridružio i Marko Dabrović

Maro, Marko, Toni, Marko i Loren - dubrovački srebrni vaterpolisti su se s Olimpijade u Parizu vratili, svoj Dubrovnik na dočeku ispred crkve svetog Vlaha razveselili

Tomislav i Elena - ljubav prema vaterpolu i domovini se uči i razvija od malena

8. b su se rado prisjetili - Nikša Mojaš, Paulina Kostopeč, Slavica Abjanić, Anesa Karamehmedović, Marija Maslać, Božena Astić, Ivana Milat, Katija Perušina, Varina Jurica, Marina Vuličević, Mare Šoletić, Bela Mačai, Antonio Burmas, Tadija Gečević, Dinko Vidoš, Ivica Čokljat, Ante Ševelj i Saša Radić

NAŠI

ČESTI POSJETITELJI

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

BRODOVI ‘WINDSTAR CRUISESA’

Luksuzni kruzeri redovito posjećuju Dubrovnik, na jednom

je sniman i holivudski megahit

Svih šest Windstar Cruises brodova za kružna putovanja imaju visoki luksuz te su kategorizirani s četiri zvjezdice, od pet mogućih

joj floti ima šest manjih brodova za luksuzna kružna putovanja, osnovan je 1984. u Seattleu, Washingtonu pod imenom Windstar Sail Cruises. Prvi njihov kruzer, novogradnja WIND STAR, isporučen je 1986. godine u francuskom brodogradilištu Société Nouvelle des Ateliers et Chantiers du Havre, a slijede ga brodovi blizanci 1987. WIND SONG te 1988. i WIND SPIRIT. Bili su to motorni jedrenjaci od po 5307 bruto tona, dugi 134 metra, koji su mogli prihvatiti 148 putnika i 90 članova posade. Pored glavnog pogonskog stroja ukupne snage 3150 kW imali su i četiri jarbola s kompjutorski kontroliranim jedrima.

POŽAR, A ONDA I POTONUĆE

Nažalost, WIND SONG je neočekivano potonuo 2002.

godine, nakon požara u strojarnici za vrijeme krstarenja morima Francuske Polinezije, ali na svu sreću bez ljudskih žrtava. Projekt izgradnje dva veća motorna jedrenjaka u istom brodogradilištu je zapeo nakon što je brodarska kompanija Holland America Line 1987. kupila prvu polovicu dionica Windstar Sail Cruisesa, a sljedeće 1988. godine i drugu. Međutim, i sam Holland America Line je doživio istu sudbinu jer je 1989. prešao u vlasništvo moćne brodarske grupacije Carnival Corporation & plc, a s njima i Windstar Sail Cruises. Ranije naručeni brodovi WIND SURF i WIND SAGA su već bili u izgradnji u Le Havreu, pa je kompliciranu vlasničku i kreditnu zavrzlamu riješila francuska vlada kreditiranjem dovršetka oba broda, ali za francuskog organizatora putovanja Club Méditerranée.

Zaplovili su 1989. pod imenima CLUB MED I i CLUB MED

Svih šest Windstar Cruises brodova za kružna putovanja imaju visoki luksuz te su kategorizirani s četiri zvjezdice (od pet mogućih). Svi oni redovito, od samih početaka do danas, na svojim krstarenjima posjećuju naš grad

Wind Spirit

Wind Star

Zanimljivo je

kako je na brodu

SEABOURN LEGEND 1997. sniman poznati film

Brzina 2 (Speed 2: Cruise Control) s popularnom glumicom Sandrom Bullock. Radnja filma se vrti oko luksuznog kruzera kojeg su oteli otmičari, a policajac i njegova djevojka pokušavaju razriješiti talačku krizu

214 članova posade. Na koncu, kako nije bilo dovoljno novca za kupnju oba broda, Windstar Cruises je 1998. preuzeo samo CLUB MED I i dao mu novo ime

WIND SURF. Drugi njihov nesuđeni brod, CLUB MED II i danas plovi za brodarsku kompaniju Club Med pod nepromijenjenim imenom.

MOĆNI CARNIVAL SE RIJEŠIO WINDSTAR

SAIL CRUISESA

U svibnju 2014. Windstar Cruises kupuje polovni brod SEABOURN BREEZE, a u svibnju sljedeće godine i druga dva: SEABOURN PRIDE i SEABOURN LEGEND, izgrađenim između 1988. i 1990. u njemačkom brodogradilištu Schichau Seebeckwerft Bremerhaven. Imaju po 9.975 bruto tona, dugi su 135 metara, a mogu ugostiti 212 putnika i 164 člana posade. Dobili su i nova imena: STAR BREEZE, STAR PRIDE i STAR LEGEND Velika i moćna brodska grupacija Carnival Corporation & plc se u ožujku 2007. odlučila riješiti i prodati Windstar Sail Cruises koji je danas privatna kompa-

nija u vlasništvu The Anschutz Corporation, Denver Colorado i pod upravom njihove podružnice Xanterra Parks G Resorts. Windstar Cruises (promjena imena bez riječi Sail) je koncem 2018. objavio 250 milijuna američkih dolara težak projekt rekonstrukcije i produženja svoja tri kruzera STAR BREEZE, STAR PRIDE i STAR LEGEND. Tijekom 2020. su ih prerezali napola u brodogradilištu Fincantieri Palermo, a potom su im ubacili i zavarili već dovršene nove brodske sekcije. Tako su produženi za dodatnih 26 metara, a smještajni kapaciteti s povećani sa 212 na 312 putnika. Svih šest Windstar Cruises brodova za kružna putovanja imaju visoki luksuz te su kategorizirani s četiri zvjezdice (od pet mogućih). Svi oni redovito, od samih početaka do danas, na svojim krstarenjima posjećuju naš grad.

Zanimljivo je kako je na brodu SEABOURN LEGEND 1997. sniman poznati film Brzina 2 (Speed 2: Cruise Control) s popularnom glumicom Sandrom Bullock. Radnja filma se vrti oko luksuznog kruzera kojeg su oteli otmičari, a policajac i njegova djevojka pokušavaju razriješiti talačku krizu.

Seabourn Pride

Seabourn Legend

Jugaši doznali put kojim moraju ići do elite – grupne

faze Lige prvaka

Tek što je završila reprezentativna sezona, odnosno nadmetanja nacionalnih vrsta na Olimpijskim igrama, u vaterpolu započinje nova klupska sezona. U Zagrebu je održan ždrijeb skupina Lige prvaka, ali i kvalifikacijskog dijela za isto nadmetanje. Jug Adriatic osiguranje i zagrebačka Mladost idu u kvalifikacije, dok splitski Jadran kao prvak Hrvatske, ide direktno u grupnu fazu Lige prvaka

„Sve je to lijepo, ali, ajmo mi ponovno u Ligu prvaka. Tamo pripadamo” – rekao je tako trener Jug Adriatic osiguranja Vjekoslav Kobešćak nakon osvajanja Eurokupa u Rijeci u svibnju. Tada su svladali domaćina, Primorje, rezultatom 12:6. U polufinalu su, prije toga, pobijedili španjolski Sabadell. Bio im je to drugi naslov pobjednika ovog natjecanja. Međutim, valja podsjetiti kako su Jugaši u Eurokup prošle sezone dospjeli nakon ispadanja iz grupne faze Lige prvaka. Talijanski i europski prvak Pro Recco i grčki prvak Olympiacos tada su bili prevelik zalogaj za klub iz Gruža.

U skupini su još bili s Dinamom iz Tbilisija, kojeg su rutinski svladali dva puta. Bilo je to dovoljno za treće mjesto, a time i plasman u osminu finala Eurokupa.

U Ligu prvaka su prošle godine, s obzirom na promjenu formata natjecanja, dospjeli kvalifikacijama. Jug nakon nekoliko godina nije imao direktni poziv u Ligu prvaka, tzv. wild card. U kvalifikacijama su bili uvjerljivi protiv mađarskog OSC-a, francuskog Tourcoinga i Dinama iz Bukurešta. Igralo se u Gružu. Povijest će se ponoviti i ove godine, barem se tako nadaju u Gružu.

Piše Rafel Barkiđija Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Jugaši su u sezoni 2023./2024. osvojili Kup Hrvatske i Eurokup

Liga prvaka ponovno se traži pred domaćim navijačima, ovaj put utakmica više Tek što je završila reprezentativna sezona, odnosno nadmetanja nacionalnih vrsta na Olimpijskim igrama, u vaterpolu započinje nova klupska sezona. U Zagrebu je održan ždrijeb skupina Lige prvaka, ali i kvalifikacijskog dijela za isto nadmetanje. Jug Adriatic osiguranje i zagrebačka Mladost idu u kvalifikacije, dok splitski Jadran kao prvak Hrvatske, ide direktno u grupnu fazu Lige prvaka.

Kvalifikacijske skupine igraju se od 13. do 15. rujna. Jugaši su ždrijebom određeni u kvalifikacijsku skupinu A. Samo pobjednici skupina idu u grupnu fazu Lige prvaka. Domaćin grupe A bit će upravo Jug i bazen u Gružu. Ples kuglica dodijelio im je četiri protivnika, dakle, utakmica više s obzirom na prošle kvalifikacije. Uz bok im stoje Jadran Herceg Novi, Barcelona, Dinamo Bukurešt i Banja Luka. Uz dužno poštovanje svakoj momčadi, koja se nađe u kvalifikacijama za ovo elitno natjecanje, hercegnovski Jadran je svakako protivnik na kojeg će se najviše „baciti oko”. Iako u zadnjih nekoliko godina ne spadaju u sam vrh svjetskog vaterpola, itekako mogu pomrsiti račune Dubrovčanima.

Već se zna i skupina Lige prvaka, u koju bi Jugaši išli u slučaju prolaska. Bila bi to grupa C, gdje su Barceloneta trenera Elvisa Fatovića, Marseille i Vašaš. Iako je prvi zadatak uopće proći kvalifikacije za Ligu prvaka, ovdje možemo nakratko „preskočiti” taj dio, i zamisliti da je Jug izborio Ligu prvaka. Barceloneta bi zasigurno bila najteži protivnik skupine, dok su Marseille i Vašaš momčadi kojima Jug itekako može parirati, pa bi ove sezone ambicije i prolasku skupine bile realnije nego lani.

U istoj grupi Lige prvaka bi se mogla naći dva hrvatska kluba

Splitski Jadran, koji u novu sezonu kreće pojačan s Markom Bijačem na vratima, upao je u grupu B. Tamo ga čeka aktualni prvak Europe, koji je skinuo Pro Recco s trona, a to je Ferencvaroš. Podsjetit ćemo kako Recco ove sezone ne igra Ligu prvaka, s obzirom na odlazak dugogodišnjeg vlasnika Volpija, a time i kapitala iz kluba. Osim Ferencvaroša, tu su još gruzijski Dinamo Tbilisi i pobjednik kvalifikacijske grupe B. A u kvalifikacijskoj grupi B je upravo – zagrebačka Mladost. U društvu je Radničkog iz Kragujevca, koji će biti domaćin turnira, te grčkog Vouliagmenija i mađarskog BVSC-a iz Budimpešte. Gledajući na prvu, Mladostaše očekuje nešto teži zadatak u kvalifikacijama, negoli Jug. No, puno će pozornosti biti uprto u Žapce, s obzirom na to da se nakon tri godine izbivanja, vraćaju na velika vrata elitnog vaterpola.

PREMIJERLIGAŠKE BRIGE

Košarkaši Dubrovnika u izmijenjenom sastavu čekaju

spektakl na otvaranju nove sezone

Ako je igdje bilo prometno ovog ljeta, onda je to na adresi Liechtensteinov put 10, gdje je sjedište KK Dubrovnik

Piše Rafel Barkiđija

Foto: Pixsell, BC Priviedza

Zvižduk Zadranina, trenera Dubrovnika Ivana Perinčića, označio je početak priprema, a time i nove sezone za ovog premijerligaša iz Gospinog polja. Košarkaška bajka traje od prošle sezone, kada su Dubrovčani nakon deset godina, izborili povratak u najveći rang – Premijer ligu. I bili su najugodnije iznenađenje elitnog razreda hrvatske košarke. Nakon 33 kola, bili su na sedmom mjestu. Ne samo da su izborili ostanak, nego su u povratničkoj sezoni izborili i doigravanje. U četvrtfinalu su išli na aktualnog doprvaka, Split, kojem su pružili itekakav otpor u dvije utakmice. Split je kasnije došao do finala sa Zadrom, u kojem je Zadar obranio naslov prvaka.

Valja posložiti novi roster u malo više od mjesec dana

Ako je igdje bilo prometno ovog ljeta, onda je to na adresi Liechtensteinov put 10, gdje je sjedište KK Dubrovnik. Najveća „transfer bomba” svakako je odlazak jednog od najboljih igarača, beka Filipa Vujičića, u redove Šibenke. Osim njega, od crveno-bijelog dresa rastao se i Amerikanac, razigravač Javon Levi. Tu valja dodati i odlazak krila Gvida Guština te još jednog beka, Filipovog brata, Jakova Vujičića. No, nije bilo prometno u samo jednom smjeru. Klub su pojačala četiri nova imena. Tražila se zamjena za Levija, a stigao je novi Amerikanac – Xavier Rhodes. Prije dolaska u grad podno Srđa, nastupao je u slovačkoj ligi za klub BC Prievidza. Tamo je prošle sezone bio najbolji kradljivac lopti, ali i drugi najbolji asistent. Tražila se potom karika i u realizaciji, ono što je „ponestalo” odlaskom Filipa Vujičića. Klub su pojačali bekovi Ivan Gulin i Lovro Buljević, ali i krilo Andrija Bla-

tančić. Buljević je nastupao za Zabok, Dubravu i Cibonu. Gulin je igrao za Šibenku i Škrljevo, dok je Blatančić igrao za Alkar, ali i niz klubova diljem Europe. Jednako važni su i novi-stari ugovori u klubu. I dalje ostaju dva centra, kapetan Ivan Vodopija i Tomislav Cvitković, bekovi Petar Dubelj, Roko Gizdavčić i Lovre Klarić, krilo Filip Kalajžić, ali i niz igrača iz mlađih pogona kluba.

Prva utakmica, prvi pravi ispit, a isto tako i druga utakmica

U prostorijama HKS-a u Zagrebu izvučeni su natjecateljski brojevi klubova FAVBET Premijer lige za sezonu 2024/25. Novu sezonu, u vikendu 27.29. rujna, košarkaši Dubrovnika otvaraju domaćim susretom protiv Cibone. Kolo nakon (4.-6. listopada) gostuju kod aktualnog doprvaka, KK Split. U trećem kolu dolazi novopečeni premijerligaš – KK Kvarner (11.-13. listopada). Kod aktualnog prvaka, Zadra, gostuju u 7. kolu, koje je na rasporedu u vikendu 1.-3. studenog. Zadar u Gospino polje stiže 22. siječnja. Split u Gospino polje stiže u vikendu 20.- 22. prosinca. I ove godine igra se po sistemu, tri kruga (svatko sa svakim tri puta), nakon čega prvih osam ide u doigravanje.

Xavier Rhodes, Lovro Buljević, Ivan Gulin, Andrija Blatančić

PROSTITUCIJA

Dvije Brazilke i Španjolka nudile seksualne usluge , bile su smještene u Gružu

Dva slučaja prostitucije zabilježena su početkom ovog mjeseca na području Gruža u kojima su sankcionirane dvije državljanke Brazila i jedna Španjolka.

Kako doznajemo, u prvom slučaju se radi o državljankama Brazila u dobi od 25 godina.

One su bile smještene u stanu u Ulici Andrije Hebranga, a svoje su usluge oglasile na internetskoj stranici. Jedan sat ‘druženja’ naplaćivale su po 200 eura.

U drugom, odvojenom slučaju kažnjena je Španjolka u dobi od 26 godina, koja je bila smještena u Ulici Ivana Gorana Kovačića, također u Gružu. Svoje usluge je oglašavala na isti način, a sat druženja naplaćivala je

350 eura.

U ovakvim slučajevima u kojima se ne radi o organiziranoj prostituciji, dakle djevojke djeluju same, one prekršajno odgovaraju, što znači kako plate manju novčanu kaznu. No, ujedno im se izdaje i rješenje o protjerivanju i zabrani ulaska i boravka u Hrvatsku u vremenskom razdoblju od dvije godine. U prijevodu, te djevojke na dvije godine ne mogu biti u Hrvatskoj i tu nuditi svoje usluge.  Izvori govore i kako su djevojke koje nude svoje seksualne usluge često smještene baš na području Gruža, ali i kako svoje usluge nude i izvan stanova u kojima su smještene, po različitim lokacijama u gradu.

U prvom slučaju se radi o državljankama Brazila u dobi od 25 godina. One su bile smještene u stanu u Ulici Andrije Hebranga, a svoje su usluge oglasile na internetskoj stranici. Jedan sat ‘druženja’ naplaćivale su po 200 eura. U drugom, odvojenom slučaju kažnjena je Španjolka u dobi od 26 godina, koja je bila smještena u Ulici Ivana Gorana Kovačića, također u Gružu. Svoje usluge je oglašavala na isti način, a sat druženja naplaćivala je 350 eura

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Ljetno pravdoljublje

Lučka uprava Dubrovnik sa svojim koncesionarom Lukom Dubrovnik d.d. na području autobusnog kolodvora provodi red. Tako su i lučke vlasti, uz gradsko poglavarstvo, nakanili redu naučit svoje nedisciplinirane građane.

Postavljene su rampe, pa na kolodvor, osim naravno autobusa, mogu samo zaslužni, taksisti, vjerojatno još poneki drugi provjereni građani i vozila Hitne pomoći. Direktor Luke Dubrovnik je fino objasnio kako je rampa postavljena iz sigurnosnih razloga, a na sugestiju Pomorske policije. A policija tvrdi da je navedeni prostor otvoreno lučko područje te u ovom slučaju nije imala nikakvih sigurnosnih zahtjeva. Građani odma misle da ne’ko gadno laže! A zapravo, ne voli čeljad red; misle da svi trebaju autom baš do perona vozit svoju djecu s njihovim valižama na studije. Ili ispraćat svoje stare s njihovim dijagnozama u Zagreb, na servisiranje. A mogu lijepo platit parkiranje petsto metara prije, pa s najmilijima i njihovim bagajom lijepo prošetat do autobusa. A vratit se mogu s Hitnom pomoći, ne daj Bože toplotnog udara. Oni lukaviji mogu mukte u Konzuma, jer tamo nema sigurnosnih ugroza. Pa usput učinit malu spenzu. Može ih to koštat dva’est, tri’est eura, ali zato parking ne moraju platit. Oni još lukaviji i sretniji, ako su u rodu s važnijim tamošnjim djelatnikom, karticu za rampu, taj novi statusni simbol, mogu dobit preko veze.

A to što nekima izgleda da nas rampama, ogradama, žicom i zabranama drže u kavezu s propusnicama, to nije točno. Isto tako je i onima s međunarodne strane sigurnosne ograde. Samo što su oni tamo iz obijesti, a mi iz nevolje.

Prva ovogodišnja grupa, koju čini 120 ročnica i ročnika, stigla je u petak u Požegu na dobrovoljno vojno osposobljavanje, izvijestilo je Ministarstvo obrane. Bojnu za temeljnu vojnu obuku čine 11 djevojaka i 109 mladića, koji će u idućih osam tjedana proći obuku temeljnih vojnih vještina. A ako ih to pogusta, bit će im to prvi korak do profesionalne vojne karijere i preduvjet za karijeru vojnikinje ili vojnika u Hrvatskoj voj-

sci, ističe Ministarstvo. Ispada win-win situacija za svih; Tik - tok generacija kešira 700 eurića plaće mjesečno za razgibavanja po vojarni, a NATO dokaz da Hrvatska sije rasadnik vojnika.

Mladi ročnici su već prvi dan bili oduševljeni. Mladom Matiji je to novi izazov, a sinjorini Josipi je glavni motiv ljubav prema domovini. Svim prisutnim roditeljima je srce bilo…. ovoliko. Ljubav prema domovini nisu baš pokazali svi Hrvati uglas. Jedni kažu da umjesto omogućavanja boljeg radnog okruženja i budućnosti, država omladini nudi puške.

Drugi, s kroničnim napadima priziva savjesti misle da mladost treba doć na vlast, pa mobilizirat i vlast i one stare domoljube. Jer, ni’ko nije premlad, a osobito prestar, da položi život na oltar domovine za naše bogataše i njihovu imovinu!

Napose su bili oštri ona zlopamtila herojske obrane tekovina privatizacije; rasprodaje telekoma, Ine, banaka, Plive, hotela, tvornica uz pomoć elitnih HDZ postrojbi. Ono, kad su neki dobili metak, a drugi tvornice za 1 kunu i mjesto u vladi. Pravi domoljubi.

A vodeći domoljub Domovinskog pokreta i predsjednik stranke gospar Penava, o kandidaturama za unutarstranačke izbore objašnjava da ako netko iz DP-a neće u prve redove, ko njegov bivši prijatelj Radić, ne može ni upravljati strankom, jer stranku ne mogu voditi marionete. Čudilo bi ga kad bi i’ko glaso za bilo koga, osim za njega. Neki disonantni tonovi iz stranke upućuju da bi se baš to moglo dogodit. Šuška se da je mlađahni Penava i 90-ih bio poznat po prvim redovima, ali u Zagrebu, dok su njegovi vršnjaci ginuli u Vukovaru. Kažu, došlo je vrijeme obračuna u DP- u između Radića, sudionika rata, osnivača stranke i bogatog poduzetnika, i Penave, trenutnog predsjednika, talentiranog profesora Tjelesnog u srednjoj školi. Neka bolji pobjedi! Osim ratničkih izjava, iz Rusije dolazi i jedna iz područja medicine. Drugarica Popova, šefica ruskog nadzornog tijela za zaštitu zdravlja je umirila svoje zemljake izjavom da u Rusiji ne postoji rizik od širenja

majmunskih boginja jer u njih nema homoseksualaca.

Objasnila je da Rusija njeguje tradicionalne vrijednosti, a zahvaljujući njihovu predsjedniku Ras-Putinu, suzbijena su LGBTQ+ prava, a vrhovni sud je čak i međunarodni LGBTQ+ pokret označio kao “ekstremističku organizaciju”. Tako je Rusija postala prva zemlja na planeti u kojoj žive samo heteroseksualci.

Neki opozicijski aktivisti su, po cijenu da padnu s balkona, anonimno komentirali kako rastavljeni predsjednik ima troje vanbračne, nepriznate djece, ali mu to ne smeta da bude čuvar i branitelj tradicionalnih vrijednosti. U zemlji gdje se ne zna ima li više kroničnih pjančina među muškarcima ili ženama.

U predmetu Vjetroelektrane, protiv Josipe Rimac, Visoki kazneni sud je tijekom zime, odlukom jednog vijeća, , a potvrdio zakonitost dokaza poruka s mobitela. Ovih dana, usred ljeta, kad se svi odmaraju pa i sudovi, drugo vijeće istog suda je donijelo potpuno suprotnu odluku; žalbe su usvojene i o dokazima će se morati ponovno odlučivati. Sad kad su suci dobili ogromna povećanja plaća od Vlade, ni toplinski valovi ih ne ometaju u ljetnom pravdoljublju. Iako javnost ne smije komentirat odluke suda, neki prognoziraju presedan; na sljedećem ročištu sudac bi mogo tražit - izuzeće optužene. Slijedom toga, ova lipota od prijateljice, bivšeg suca zvanog radost, mogla lako dobiti još i odštetu zbog duševne boli. Aktualna potpredsjednica Europske komisije, naša omiljena bivša gradonačelnica, ponovno je nominirana za članicu izvršnog tijela EU na temelju svojih enormnih rezultata i političkog legitimiteta, ali još nam neće reć kojim će resorom upravljati, objavio je naš premijer. Nagađa se, da se radi o poljoprivredi, pa će nam, ako Bog da, nakon demografije, sredit i zoologiju. Naš premijer je odlučio učinit nešto korisno za društvo i državu, izabravši mladu, sposobnu stranačku kolegicu, vještog pregovarača, strpljivu, elokventnu, višejezičnu političarku, koja će se usred Bruxellesa borit za interese hrvatskih seljaka.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

LJETNA KIŠA TO JE

Ljetna kiša to je ona koja zvoni

Kapi skaču pločnik odjednom pun vode

Smokve još nezrele snažno dišu plode

A da ne pokisne svak žustro se skloni

Mi ne postupismo tako ko svi oni

Kapi svježe kiše na ljubav navode

Puno uživanje iskonske slobode

Konteso sjeti se što će nam zakloni

Rekli smo na plaži posve sami goli

Sa usana kišu pijem ti niz tijelo

Cijedi se ugodna ludi smo zacijelo

To zrno ludosti danas vrijedi zlata

Jer bili smo ptice vrlo rijetka jata

Obzire odklanja onaj koji voli

5/7/21

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Ne sjedimo mi skrštenih ruku. Ako ne aplaudiramo, onda ili molimo ili se križamo.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen, umjesto cvijeća za pok. Esa Čokljat 30 € prilaže obitelj Davora Nakić;

U spomen na Bora Radulovića, 40 € prilažu Veronika, Stela, Mirjana i Branka;

U spomen na Bora Radulovića, umjesto cvijeća 80 € prilažu Miho Soljačić i Jerka Kalinić;

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ

Marijana Carević uplatila je 555 €. Zahvala kolegama iz Hilton Imperial koji su potpomogli ovu akciju.

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Donacija „u spomen“, darovao Zoran Đurasović, 50€ U sjećanje na pokojnu profesoricu Milicu (Micu) Jovanović umjesto cvijeća donaciju uplatio Ambroz Čivljak.

Centar maslina

Maturanti Ekonomske škole, generacija 1979, povodom 45. godišnjice mature, u spomen na svoje preminule kolege prilažu 320,00 EUR.

Ana i Jasminka, u spomen našoj dragoj prijateljici iz mladosti Mladenki Roko Fabris, umjesto cvijeća prilažu 100,00 EUR; Vinka Burmas s obitelji, u spomen na pok. rodicu Seku Laptalo prilaže 30,00 EUR.

Udruga za Down sindrom DNŽ

U spomen na dragu tetu Ozanu Batinić, 70€ prilaže obitelj Davora Lučića

U spomen na dragu tetku Ozanu Batinić, 40€ prilaže

Mirjana Batinić s djecom

Umjesto cvijeća za Esada Čokljata brata našeg susjeda Mirsa, 60€ prilažu obitelj Musić i Nevenka

JEDAN OD NAJPRESTIŽNIJIH FESTIVALA U HRVATSKOJ UTEMELJEN 1950 GODINE

DANSKA

KRATICA ZA KOLA ZA SPAVANJE I RUČAVANJE

K A N D I N A V K A

AUTOR: ERO HRVATSKI KNJIŽEVNIK REPUBLIKA POHVALNE PJESME KOJI SE ODNOSI NA BORCE PRILIČNO NISKI OSOBNA ZAMJENICA DUBROVAČKI DNEVNIK

PROBIJANJE

TALOG OD KAVE

USNA DUPLJA DAVALAC DONACIJE LOKALITET FESTIVALA

TOVNO

PILE ZA PEČENJE (mn.)

TEŽAK METAL BILIJARSKI ŠTAP RADIJUS

ZOOLOŠKI VRT

TAL. LJETOVALIŠTE

ZVJEZDO-

OBLAST S RAZVIJE-

ŽELJEZNI KLIN KOJI DRŽI KOTAČ ZAPREŽNIH KOLA

TRIJEM SA STUPOVIMA BOBIČASTO VOĆE RAZRED DIVAN, SOFA

BOJA U KARTAMA OBOR ZA STOKU

U NIZOZEMSKOJ (sir!)

GIMNASTIČARKA KORBUT KAMION OD 2 TONE

LOKALITET FESTIVALA NEČUJAN KORAK KOJI PRIPADAJU NAMA

2. I 3. SAMOGLASNIK

GLUMICA VRSTA NAPITKA SLOŽENO SLOVO GLUMICA SAVINA PROST BROJ TRAG NA PODLOZI PRASTANOVNICI BALKANA

17. I 1. SLOVO ABECEDE LISTIĆ SP. PROGNOZE

TESLA NOVAC U J. KOREJI

NA

LIJEKOVI

BIJELA BOJA KRATICA ZA INTERNAC. KONTROL. KOMISIJA KRATICA

DK, proboj, karo, usta, donator,

brojleri, olovo, R, zoo, astronom, OR, kvočka, Nina, vinarski kraj, N, amoniti, Edam, čivija, Olga, lja, Knežev dvor, tap, ei, Ana Vilenica, lj, Ija, otisak, R, etr, citat, šema, Trst, lokalitet, nikotin , e, amara, IKK, BIC, granje, Revelin, emanati.

AUTO / MOTO

Prodajem Kia Suma 1,5/65KW, benzinac. Prešao 99 000 km, registriran do 07/2025. Mob: 098/ 716 346

Prodajem dijelove za Mazdu 323. Mob: 098/923 1116

OPEL MERIVA 1.4 turbo, 88 kW, benzin, 2013. god., prešao 130000 km, ima klimu, registriran do veljače 2025., nove gume, u odličnom stanju. Cijena 7000 EUR. Mob: 098/757 883

PLOVILA

Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318

Prodajem preklopne duple skale za barku od rosfraja od 7-12 m. Mob: 098/923 1116

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098/679 111

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Građevinsko zemljište 3000m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristu-

pni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZATON - DVOSOBAN

STAN U IZGRADNJI

69 M2 - 225.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodajem novu obiteljsku

kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem kuću u Rožatu, 119

sko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevin-

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevin-

6351

Idući broj Dubrovačkog dnevnika potražite na prodajnim mjestima 23. kolovoza. Rok za dostavu malih oglasa je 21. kolovoza. Aktualne vijesti pratite na: www.dubrovackidnevnik.hr

ska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000

eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i

nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem palmu za kućne terace ili vrtove. Mob: 099/ 793 5097

Prodajem valjak za peglanje BOSCH 85 cm, očuvan. Cijena 350 EUR. Mob: 099/377 2297

Prodajem dva automatska pojasa za spašavanje po cijeni jednoga. Mob: 091/ 356 9711

Prodajem valjak za peglanje BOSCH 85 cm, očuvan. Cijena 350 EUR. Mob: 099/377 2297

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757. Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 19. 8. do 25.8.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 26.8. do 1.9.

preminuli

MARIJA BARIŠIĆ (1935) NADA PULJIĆ (1943)

ZORAN SKOČIBUŠIĆ (1964)

ĐOVANA VODNICA (1955)

BOŽIDAR VUJOVIĆ (1929)

MILAN TIKVICA (1946)

JERKO MATANA (1958)

IVO ĐURĐEVIĆ – TOMAŠ (1938)

NIKO MUSLADIN (1941)

IVAN DABELIĆ (1942)

NOVI BROJ DUBROVAČKOG DNEVNIKA 23. KOLOVOZA

OMILJENI SVEĆENICI

Don Robert Ćibarić se oprostio od župe sv. Mihajla, don Miho Litić s vjernicima Kliševa slavio svoju zadnju

misu prije umirovljenja

Tekst i foto: Željko Tutnjević, Karla Kolunđija

Don Robert Ćibarić, omiljeni župnik župe sv. Mihajla, svoju posljednju misu na toj poziciji vodio je prošlu nedjelju. Don Robert je zahvalio svim vjernicima župe, suradnicima, članovima ekonomskog i pastoralnog vijeća, molitvene zajednice, zbora, časnoj Veselki, ministrantima, don Ivu...

“Davao sam svoj maksimum, ako nešto nije bilo uredu s moje strane ne-

mojte mi zamjeriti i oprostite. Ovih dana mi je teško zbog starijih koji me zovu, ali uvijek me možete nazvati i obratiti mi se i dalje. Nastavit ćemo se družiti, svi ste dobrodošli, a mene čekaju novi izazovi”, rekao je don Robert okupljenim vjernicima.

Svečano i dirljivo je bilo i u Kliševu. U 86. godini života don Miho Litić, župnik Župe svetog Mihovila Kliševo, ustanov-

ljene 1620. godine, je nakon više od četvrt stoljeća službe u Dubrovačkom primorju, sa svojim župljanima slavio zadnju misu pred umirovljenje. Rodom je iz Dubravke u Konavlima, a u Kliševu je u pravom smislu te riječi ko doma, voli ljude i ljudi vole njega. Svoga Konavljanina njegovi Primorci jako poštuju i vole, pa su mu priredili čak dva ispraćaja u mirovinu.