Dubrovački dnevnik br. 202 by Dubrovački dnevnik

Petak, 5. srpnja Petkom i svetkom atento godina V. / broj 202 / 2024. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

stranica 12

Dubrovnik bilježi najveći skok broja gostiju u Hrvatskoj, u Zračnoj luci srušen rekord

stranica 2 „Prva utakmica na Porporeli, a nakon toga - veni vidi vici” stranica 32 ‘Dubrovačke ugostitelje nikad ne vidim na placi u Gružu!’ stranica 16

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Lucija Komaić

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

SEZONA JE ODLIČNA!

Dubrovnik bilježi najveći skok

broja gostiju u

Hrvatskoj,

u Zračnoj

luci srušen rekord

Dalmatinski gradovi bilježe porast broja noćenja, no ne kao Dubrovnik. Istra je na istim brojkama kao lani, a Rovinj je čak u padu

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovnik ove godine bilježi najveći porast u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, među hrvatskim turističkim divovima. U brojkama, od početka godine do 24. lipnja zabilježeno je 506.198 dolazaka, što je 15 posto više nego lani u istom periodu te je ostvareno 1.477.871 noćenja, odnosno 18 posto više nego lani, stoji u odgovoru Turističke zajednice grada Dubrovnika na naš novinarski upit.

Upit smo poslali i ostalim turističkim zajednicama. Kako nam je odgovoreno iz šibenske, Grad Šibenik od početka godine do 26. lipnja bilježi 10 posto više dolazaka i osam posto više noćenja u odnosu na isti period lani. Zadar bilježi porast od 18 posto u dolascima odnosno 16 posto u noćenjima, odgovoreno nam je iz njihove turističke zajednice. Porast bilježi i glavni grad, i to 12 posto u dolascima i osam posto u noćenjima, kako su nam odgovorili iz Turističke zajednice grada Zagreba. Upit smo poslali TZ Split.

„Prema podacima sustava eVisitor obrađenim na dan 1. srpnja 2024., koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i ne-

komercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. na području grada Splita ostvareno je 369.397 dolazaka i 1.020.238 noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je ostvareno 329.203 dolazaka i 951.582 noćenja, predstavlja porast od 12,2 posto u dolascima i 7,2 posto u noćenjima“, odgovorili su iz TZ grada Splita.

Iz makarske Turističke zajednice odgovorili su nam kako je u prvih šest mjeseci zabilježen rast od pet posto u dolascima i preko dva posto u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje lani.

ISTRA NA ISTIM BROJKAMA, U ROVINJU ČAK I PAD

No, zanimljivi su podaci iz Istre koja je, uz Dubrovnik, perjanica hrvatskog turizma. Dok Dubrovnik bilježi ogroman skok, Istra je na istim brojkama kao i prošle godine u dolascima, a u noćenjima bilježi zanemariv pad od jedan posto.

„U dosadašnjem dijelu godine zaključno s 27. lipnja, u Istri imamo 1,7 milijun dolazaka (in-

„Razgovarala sam s kolegama iz većih dalmatinskih gradova i govore kako se to osjeća i u hotelskom i privatnom smještaju. Dosad su imali dobru popunjenost, ali jer su spustili cijene. Držim kako je ova situacija rezultat strukture smještaja. Naime, kod nas su hoteli uglavnom visokokategornici i privlačimo klijentelu više platežne moći koja je manje osjetljiva na inflaciju i pad standarda, dok je kod njih puno više zastupljen privatni smještaj i smještaj s tri zvjezdice, što predstavlja i strukturu gostiju koja je osjetljivija na pad životnog standarda“, objasnila je Trojić

dex 100) te 7,8 milijuna noćenja (index 99)“, odgovoreno nam je iz Turističke zajednice Istre. Grad Poreč, jedna od omiljenih destinacija Istre, također zasad ostvaruje iste rezultate kao i lani u ovo doba.

„Prema najnovijim podacima iz sustava eVisitor, Poreč je s danom 26. lipnja ostvario magičnu brojku od milijun turističkih noćenja, što se poklapa s rezultatom iz istog dana protekle godine. Ovi turistički rezultati jasno potvrđuje stabilnost turističke ponude u gradu Poreču. Od početka 2024. godine pa do 26. lipnja, na području Turističke zajednice grada Poreča ostvareno je ukupno 1.011.931 noćenja i 234.897 dolazaka, što predstavlja identičan rezultat kao i 2023. godine“, stoji u njihovom odgovoru. Navode kako su najzastupljeniji gosti oni iz Njemačke, no ipak ih je 15 posto manje nego lani u istom razdoblju, dok su se gosti iz Slovenije zadržali na prošlogodišnjem nivou. Najveći rast bilježe gosti iz Slovenije, za 17 posto u noćenjima, a Hrvata je ove godine u Poreču za tri posto više. Gostiju iz Italije je, navode, za devet posto manje nego lani. „U segmentu smještaja, najviše noćenja ostvareno je u hotelskom smještaju s povećanjem od tri posto, dok je u objektima u domaćinstvu zabilježen pad od 12 posto. Kampovi su na prošlogodišnjim brojkama, dok nekomercijalni smještaj bilježi pad od tri posto. Trenutno je u Poreču više od 20.000 gostiju“, odgo -

vorili su nam krajem lipnja iz TZ grada Poreča na naš upit.

Međutim, najposjećeniji istarski grad i omiljena istarska destinacija Rovinj ove godine bilježi turistički pad u odnosu na prošlu godinu, sudeći po dosadašnjim podacima.

„Prema podacima sustava eVisitor, od početka godine do 27. lipnja, evidentirano je 1.264.843 noćenja, što je dva posto manje u odnosu na isti period u prošloj godini. Ova su noćenja ostvarena sa ukupno 274.380 dolazaka, što je tri posto manje u odnosu na isti period prethodne godine“, odgovorili su iz rovinjske Turističke zajednice.

Najviše je Nijemaca koji čine preko 30 posto posjetitelja Rovinja, no ujedno ih je 11 posto manje nego lani. Slijede Austrijanci koji bilježe povećanje od jedan posto, potom domaći gosti kojih je šest posto manje, Slovenci kojih je jedan posto više, a potom i Srbi kojih je čak 35 posto više u Rovinju nego lani.

„Najviše noćenja ostvareno je u kampovima (39 posto), s padom od tri posto u odnosu na prošlu godinu, zatim u hotelima (31 posto), s povećanjem od tri posto u odnosu na lani, u privatnom smještaju (18 posto), uz pad od tri posto i, za kraj, u turističkim naseljima (9 posto), koji su na prošlogodišnjem nivou. Trenutno u našoj destinaciji boravi 25.905 gostiju, najviše iz Njemačke, Austrije i Poljske“, stoji u odgovoru rovinjske TZ

Ove su godine svi pohrlili u Grad

„Generalno je odlična! Definitivno se osjeća porast broja gostiju u prvih šest mjeseci u odnosu na prošlu godinu. Sve se to u prvom redu dogodilo zbog novih zračnih linija, tu prvenstveno mislim na Ryanair. Konkretne brojke ćemo iznijeti i analizirati ih u narednom tjednu, no članovi Grupe generalno primjećuju u svom poslovanju kako je sezona odlična i to je neki zaključak –povećanje je barem 10 posto, kako u dolascima, tako i noćenjima, a naposljetku i prihodima“, izjavio je Marić

Kako se dogodilo da Dubrovnik među svim turističkim gradovima u Hrvatskoj bilježi najveći skok u broju gostiju, dok je Istra na istim brojkama, a Rovinj čak u padu?

„Istra ima dobru i veliku bazu, a treba podsjetiti i kako nije imala padove tijekom covid godina, čak su stabilno rasli. Naše tržište se dulje oporavljalo i tek smo se sada približili brojkama iz 2019. godine, a oni su cijelo vrijeme bili stabilni“, podsjeća Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik.

Dubrovnik je avio destinacija, dok u Istru gosti pretežno dolaze automobilima i kampovima. Tijekom pandemijskih godina, avio promet je doživio najteži udarac, letovi koji su najskuplji vid putovanja su se otkazivali kako bi se granice neke države zatvorile, dok su gosti najčešće putovali svojim automobilima, prvenstveno jer su se u njima osjećali najsigurnijima, a rizik otkazivanja putovanja je bio najmanji. Zanimljivo je, kaže Trojić, i kako dalmatinski gradovi bilježe ‘rupe’ u rezervacijama za lipanj i srpanj.

No, Dubrovniku se ove godine dogodilo i još jedno vrlo važno pojačanje.

„To je Ryanair. Sasvim sigurno je i to vrlo važan čimbenik zbog kojeg je došlo do povećanja broja dolazaka i noćenja“, napominje Trojić dodavši kako je sezona počela dosta ranije. No, postoje kritike kako Ryanairom dolaze gosti niže platežne moći i kako jedu po butigama i u apartmanima te u destinaciji uglavnom

RYANAIR UČINIO SVOJE

Zanimljivi su podaci iz Istre koja je, uz Dubrovnik, perjanica hrvatskog turizma. Dok Dubrovnik bilježi ogroman skok, Istra je na istim brojkama kao i prošle godine u dolascima, a u noćenjima bilježi zanemariv pad od jedan posto.

ne troše previše.

Lipanj je također bio uspješan, za oko 25 posto nego lanjski, a toliko otprilike iznosi i rast broja putnika u Zračnoj luci Dubrovnik od siječnja do srpnja ove godine u odnosu na isti period lani. Međutim, još je zanimljiviji podatak kako je turistički lipanj za oko tri posto bolji od za Zračnu luku Dubrovnik rekordnog lipnja 2019. godine!

„Jednim dijelom to jest tako, no nije u potpunosti točno. Rekla bih kako Ryanairom dolazi ‘miješano’ društvo. Sasvim sigurno su tu oni gosti koji, da nije Ryanaira, ne bi mogli doći u Dubrovnik. Onda kupe povoljnu kartu i hrane se u butizi. U privatnom smještaju je zabilježen rast u noćenjima od preko 30 posto, a u hotelskom manji, oko 15 posto, čemu je doprinio i Ryanair. Međutim, tu su sasvim sigurno i putnici s visokim budžetom koji će manje dati za sami let, a više će potrošiti u destinaciji“, izjavila je Trojić.

POVEĆANI I PRIHODI

Gosti koji putuju Ryanairom rado odsjedaju i u dubrovačkih hotelima, visokokategornicima. Matko Marić, potpredsjednik Strukovne grupe hotelijera pri Županijskoj komori Dubrovnik, kaže kako vjeruje kako je ipak mit to kako Ryanairom dolaze samo gosti slabije platežne moći.

„Trenutno nemam konkretne brojke koliko gostiju koji putuju Ryanairom odsjeda u dubrovačkim hotelima, ali ih definitivno ima. To su razni gosti različitih profila koji dolaze raznim avioprijevoznicima. Onaj koji je došao niskotarifnom kompanijom, nije nužno došao jer ne može i ne želi potrošiti u destinaciji. On samo ne želi puno potrošiti na avionsku kartu“, kazao je Matić.

Kakva je sezona u dubrovačkim hotelima?

„Generalno je odlična! Definitivno se osjeća porast broja gostiju u prvih šest mjeseci u odnosu na prošlu godinu. Sve se to u prvom redu do-

godilo zbog novih zračnih linija, tu prvenstveno mislim na Ryanair. Konkretne brojke ćemo iznijeti i analizirati ih u narednom tjednu, no članovi Grupe generalno primjećuju u svom poslovanju kako je sezona odlična i to je neki zaključak – povećanje je barem 10 posto, kako u dolascima, tako i noćenjima, a naposljetku i prihodima“, izjavio je Marić.

U ZRAČNOJ LUCI U LIPNJU VIŠE PUTNIKA NEGO REKORDNE 2019. GODINE

Kakva je sezona sjajno zrcali Zračna luka Dubrovnik jer Dubrovnik je prvenstveno avio destinacija. Prema podacima koje su nam dostavili, u prvih pet mjeseci ove godine preko Zračne luke je prošlo 661 288 putnika, a lani u istom periodu prošle godine 525 712. Lipanj je također bio uspješan, za oko 25 posto nego lanjski, a toliko otprilike iznosi i rast broja putnika od siječnja do srpnja ove godine u odnosu na isti period lani. Međutim, još je zanimljiviji podatak kako je turistički lipanj za oko tri posto bolji od za Zračnu luku Dubrovnik rekordnog lipnja 2019. godine!

Istina je kako se uspjeh turizma neke destinacije ne mjeri samo ‘prebrojavanjem glava’, ali brojke ipak nešto pokazuju, a to je da smo gostima itekako atraktivni. Istina je i to kako je najvažnije zapravo koliko gosti potroše, a na potrošnju bi ih trebao ‘natjerati’ sadržaj i to je možda odgovor u kom smjeru Dubrovnik treba ići – što ponuditi gostima i kako ih zadržati što je dulje moguće u Gradu. Dobru bazu imamo, ostalo je na nama!

Rovinj bilježi pad broja gostiju

PREVAROM DO UNOSNIH EU FONDOVA

Proširena istraga oko

smokava na Jakljanu , riječka poduzetnica lažirala papire za zemljište u vlasništvu

Dubrovačke biskupije?

Agencija je na temelju lažnih zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti

Ured europskog javnog tužitelja ( EPPO) u Zagrebu donio je odluku o proširenju istrage koja je otvorena protiv četiri okrivljenika i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i pranja novca, i to zbog sumnje u još jednu subvencijsku prijevaru koju su počinili jedna od okrivljenih osoba i još jedno trgovačko društvo, objavljeno je u priopćenju u srijedu. Podsjetimo, u listopadu 2023. godine, EPPO u Zagrebu je pokrenuo istragu u vezi s dodjelom bespovratnih EU sredstava za poljoprivredu u vrijednosti od 2,5 milijuna eura. Riječka poduzetnica V.G . je za nasade smokvi na Jakljanu se javila na natječaj, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi joj je isplatila 1,5 milijun eura premda su, prema procjeni vještaka, oni vrijedili tek nešto više od milijun kuna.

MALVERZACIJA ‘ TEŠKA’ 1,5 MILIJUN EURA

Dakle, na teret joj se stavlja kako je umjesto spomenutog iznosa, u projekt uložila svega milijun kuna, a ostatak je stavila u špag te kako su sredstva dobivena temeljem lažiranja podataka. Ostalim osumnjičenicima na teret se stavlja kako su joj pomagali u toj namjeri te kako je počinjena malverzacija ‘teška’ 1,5 milijun eura.

Europski tužitelji su počeli provjeravati nasade na Jakljanu, nakon što je općinski vijećnik Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara protiv poduzetnice podnio kaznenu prijavu. Upravo zahvaljujući tome, europski su tužitelji došli do sumnjivog projekta, a ključni je dokaz snimka zemljišta dronom koju su napravili.

MULJANJE S VLASNIŠTVOM

Međutim, sada je otkriveno da je ista riječka poduzetnica počinila još jednu subvencijsku prijevaru, i to podnošenjem lažne prijave za izravna plaćanja kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav ( IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR -a, u ime drugog trgovačkog društva. Obzirom da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena osoba stvorila privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu. Nakon toga, u razdoblju između svibnja 2019. i srpnja 2021. godine, ta je okrivljena osoba podnije -

Obzirom da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena osoba stvorila privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu

la Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke. Agencija je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6.839,33 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885,91 eura. U daljnjem tijeku istrage provest će se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela.

Inače, već se pisalo kako je okrivljenica zemljište dobila od Dubrovačke biskupije na

rok od 30 godina te kako je za njega plaćala oko dvije tisuće eura godišnje.

MOZARA: DRAGO MI JE ŠTO ISTRAGA

NIJE STALA

Općinski vijećnik Općine Dubrovačko primorje i predstavnik Nezavisne liste mladih kazao je kako mu je drago što istraga nije stala. Zadovoljstvo mi je što EEPO u suradnji s našom policijom detaljno češlja sve malverzacije povezane s osumnjičenicom i njenom tvrtkom Ševelj d.o.o.. Ponosan sam što je naša prijava, za koju se nisam nadao da će je itko uopće pročitati, završila na radnom stolu EPPO -a i rezultirala stvarnim suzbijanjem korupcije. Još nas čeka puno posla, još je puno sudionika koji su za sada prošli neokrznuti u ovom slučaju, pa tako i u našoj maloj općini. Ne sumnjam da je sve ovo dosad samo početak jedne velike sage, veselim se daljnjoj suradnji i s nestrpljenjem očekujem nove akcije EPPO !“, izjavio je Mozara za Dubrovački dnevnik koji je upozoravao i na navodne malverzacije spomenute poduzetnice s nasadima i u Općini Dubrovačko primorje.

Agencija je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6.839,33 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885,91 eura. U daljnjem tijeku istrage provest će se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela

APEL SUGRAĐANIMA Čuvajmo opremu za

osobe s invaliditetom

Grad Dubrovnik ulaže znatne napore u izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u svim područjima života, po čemu je kao primjer dobre prakse prepoznat na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Sukladno odredbama gradske Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, Grad Dubrovnik svake godine na početku kupališne sezone postavlja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama, snoseći sve izdatke nabave, servisiranja, održavanja i možebitnih kvarova.

Nažalost, postoje neodgovorni pojedinci koji nepažnjom, a ponekad i namjerno, oštećuju dizala na plažama, što onemogućuje njihovo korištenje, kako našim sugrađanima, tako i gostima koji su osobe s invaliditetom.

Pozivamo sve sugrađane i goste da u okviru svojih mogućnosti spriječe devastaciju dizala za osobe s invaliditetom te da sve slučajeve devastacije prijave dubrovačkoj Policijskoj upravi, stoji u apelu Grada.

Završeno glasovanje u sklopu

2024. – građani odabrali najbolje projekte za realizaciju u 2025. godini

Završeno glasovanje u sklopu Participativnog budžetiranja 2024. – građani odabrali najbolje projekte za realizaciju u 2025. godini

Završen je proces glasovanja u sklopu projekta Participativno budžetiranje 2024. u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu. Pojedinačne vrijednosti projekata koji će se realizirati iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.

Podsjetimo, ova inicijativa omogućuje građanima aktivno sudjelovanje u odlučivanju o raspodjeli dijela gradskog proračuna. Tijekom travnja i svibnja 2024.

godine građani su predali ukupno 133 projektna prijedloga kroz 25 radionica. Nakon tehničke analize, 82 prijedloga zadovoljila su kriterije prihvatljivosti definirane modelom projekta Participativno budžetiranje te uključeni u proces glasovanja. Glasovanje je trajalo od 17. do 30. lipnja 2024. putem NIAS sustava e-Građani po čemu je Grad Dubrovnik jedinstven u Republici Hrvatskoj. Glasovanju su mogli pristupiti svi registrirani građani s vjerodajnicom niske razine sigurnosti. Niže navodimo pobjedničke prijedloge, uz napomenu da je za mjesni odbor Lopud glasovanje produljeno do 14. srpnja 2024. godine. Svi stanovnici koji još nisu iskoristili svoje pravo glasa, pozivaju se da to učine do navedenog datuma. Među projektima odabranim od strane građana isti-

če se uređenje parka Bogišić, uređenje igrališta/ parka u Ulici Bruna Bušića, projektiranje parkinga u Gružu (Parkirko), postavljanje česmi za pitku vodu na potezu od JK Orsan duljinom šetnice oko Babina kuka do Uvale Lapad, postavljanje informativnih strata na frekventnim lokacijama kojima bi se posjetitelje Grada upozoravalo o visini kazne u slučaju nepoštivanja javnog reda i mira, jaružanje Omble, uređenje pješačke sraze Tamarić, pješačka “magistrala” od OŠ Luka Paljetka do Sportske dvorane u Gospinom polju, uređenje zgrada MO Gromača, Ljubač i Mravinjac, uređenje dječjeg igrališta Osojnik, dizalica za barke u Trstenome, subvencioniranje cjelodnevnog vrtića u Suđurđu, uređenje doma mladeži u Orašcu i brojni drugi.

Franković sa suradnicima odao počast braniteljima iz Imotskog stradalima u obrani Dubrovnika

U Trstenom je u utorak odana počast hrvatskim braniteljima iz Imotskog stradalima u obrani Dubrovnika i hrvatskog juga u Domovinskom ratu. Ujedno je obilježena 27. obljetnica podizanja spomen obilježja i 32. obljetnica deblokade Golubova kamena.

Stradalim braniteljima s područja Imotske krajine poklonili su se gradonačelnik Grada Dubrovnika

Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, zamjenica gradonačelnica Jelka Tepšić, pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić, ali i gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, predstavnici Dubrovačko-neretvan-

ske županije i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja RH, Ivan Vukić kao i izaslanik ministra obrane RH Ante Damić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je ovom prilikom iskazao duboku zahvalu i poštovanje prema svim imotskim sokolovima za obol koji su ostavili i koji je osigurao slobodu i mir dubrovačkog i hrvatskog puka. Naime, gradovi Dubrovnik i Imotski nose titulu gradova prijatelja a njihovo prijateljstvo je postojano, duboko prožeto, povijesno utemeljeno i njegovano pogotovo u najtežim trenucima obilježenima patnjama i boli

Završeni

radovi na novoj trasi javne rasvjete u Sustjepanu

kada su Imoćani jugu Hrvatske bili čvrsti oslonac pokazavši svoju neustrašivost i srčanost.

-!Iznimno je važno istaknuti veliku žrtvu imotskih branitelja. Naime, kao što znate, na dubrovačkom području poginulo je 36 branitelja s područja Imotskog, a najveći obol dali su na Golubovu kamenu. To je bila ključna točka jer uspostava sigurnosti bez osvajanja istog ne bi bila moguća. Na ovaj način odajemo poštovanje svim tim mladim ljudima koji su za slobodu i za hrvatski Dubrovnik dali ono najvrjednije što su mogli –a to je vlastiti život”, poručio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

U cijelosti su završeni radovi na postavljanju nove trase javne rasvjete u ulici Jurja Lumbura u Sustjepanu u ukupnoj dužini od 226 metara, od crkve svetog Stjepana prema groblju. Polaganje instalacija izvodilo se dvostrukim zasijecanjem armirano-betonske podloge u cijeloj dužini dok je u spomenutoj ulici izrađeno sedam temelja za sedam stupnih mjesta s ukupno osam svjetiljki u LED tehnologiji.

Podsjetimo, ovim zahvatom koji je iniciran od strane građana Gradskog kotare Gruž cijela je ulica osvijetljena po EU propisima i direktivama o svjetlosnom onečišćenju.

Ukupni trošak navedene investicije iznosio je 21.884,15 eura.

BIT ĆE DOSTUPNI TIJEKOM SRPNJA I KOLOVOZA

Potpisani ugovori o zajedničkom financiranju dodatnih medicinskih

timova u turističkoj sezoni

U cilju povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s predstavnicima lokalne samouprave

U palači Ranjina župan Nikola Dobroslavić potpisao je prošlog tjedna Ugovore o zajedničkom financiranju dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni 2024. godine s općinama i nadležnim Domovima zdravlja. U cilju povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko-neretvanska županija je kao koordinator projekta odredila lokaciju i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite. Dodatni medicinski timovi će se organizirati tijekom srpnja i kolovoza 2024. godine, i to:

Područje grada Dubrovnika

Dubrovačko-neretvanska županija će također i ove godine financirati dva dodatna medicinska tima pri Domu zdravlja Dubrovnik, a koji se odnose na ambulantu u Staroj gradskoj jezgri i za područje otoka Lopuda. Tim će činiti liječnik i medicinska sestra/tehničar.

Općina Mljet

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Mljet zajednički će financirati jedan (1) dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik (ambulanta Mljet) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Ston

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Ston zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik (ambulanta Ston) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Grad Korčula i Općina Lumbarda

Dubrovačko-neretvanska županija, Grad

Korčula i Općina Lumbarda zajednički će financirati dva dodatna medicinska tima pri Domu zdravlja Korčula u Korčuli kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Orebić

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Orebić zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Korčula (ambulanta Orebić) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Trpanj

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Trpanj zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Korčula (ambulanta Trpanj) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Grad Ploče

Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Ploče kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Vela Luka

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Vela Luka zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja “Dr.

Ante Franulović” Vela Luka kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Lastovo

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Lastovo zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka (ambulanta Lastovo) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Općina Slivno

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Slivno zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Metković kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Grad Opuzen

Dubrovačko-neretvanska županija će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Metković (ambulanta Opuzen) kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Za navedeni model utrošit će se ukupno 105.188 eura.

U tom iznosu Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje s 52.340 eura, Ministarstvo turizma i sporta s iznosom od 27.294 eura, gradovi i općine sudjeluju sa sveukupnim iznosom od 25.554 eura.

PONEDJELJAK, 8.7. doručak dana

Poširana jaja s dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 9.7. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

SRIJEDA, 10.7. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

ČETVRTAK , 11.7. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

PETAK, 12.7. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 13.7. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA, 14.7. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NOVA ODLUKA

Odzvonilo je naslaganim praznim ležaljkama, ilegalnim frižiderima i neredu, pomorski redari obavljat će nenajavljene nadzore plaža!

Provjerili smo je li se Grad pripremio, što će sve raditi pomorski redari ovog ljeta i koliko će ih obilaziti plaže i otoke

Brinut će se redari i o tome kako koncesionari čiste i održavaju područje kojim gospodare

„Grad je dužan štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra te poduzeti sve radnje radi sprječavanja nezakonitog postupanja, samovlasnog zauzeća, devastacije pomorskog dobra i nezakonitog nasipavanja“, stoji u Odluci o redu na pomorskom dobru grada

Dubrovnika, a sve to od ove će godine osiguravati i pomorski redari.

Novi je to pojam koji se pojavljuje u Odluci Grada Dubrovnika, a koji je na jugu Hrvatske već odavno potreban. Da su pomorski redari potrebni jasno je svake godine po brojnim

Grad je dužan putem pomorskog redara jedanput mjesečno izvršiti nadzor pomorskog dobra na svom području radi utvrđenja nezakonitog građenja ili drugog oštećenja pomorskog dobra, ali i po svakoj prijavi bilo koje osobe.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Jedanput mjesečno provodit će se nenajavljeni nadzori

U Uvali Lapad još uvijek nema ležaljki, a pomorski redari imat će pune ruke posla oko zahtjeva za čišćenjem područja ‘Sunseta’

Iz gradske uprave su za Dubrovački dnevnik potvrdili kako je obuku za pomorske redare završilo osam djelatnika Grada.

prijavama građana o nezakonitom zauzimanju pomorskog dobra postavljenim praznim ležaljkama, po pritužbama kako su koncesionari s plaža tjerali lokalce sa šugamanima kako ne bi ometali turiste na ležaljkama, po nebrizi za koncesioniranim područjem koje je dano na gospodarenje različitim poslovnim subjektima i tako dalje.

More i obala jedan su od najvažnijih, ako ne i najvažniji resurs grada podno Srđa, pa je i pravilno upravljanje, odnosno nadzor nad

tim resursom ključan, zato su i svi gradski vijećnici Grada Dubrovnika pozdravili uvođenje pomorskih redara.

ŠTO ĆE POMORSKI REDARI RADITI?

Kao što je poznato, koncesionari i ovlaštenici dozvole na određenom pomorskom dobru, dužni su sredstva koja koriste za obavljanje djelatnosti održavati urednima i ispravnima te se brinuti da nemaju oštećenja zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi,

Do sada smo često gledali prizore naslaganih praznih ležaljki koje čekaju turiste, ali to bi trebala biti stvar prošlosti

Sve dotrajale, uništene predmete, koji predstavljaju i opasnost, morat će se uklanjati. U takve bi skoro mogli spadati i nakaradne drvene konstrukcije koje nagriza zub vremena i nebrige

Oni mogu uklanjati protupravno postavljene predmete, zabraniti obavljanje radova i djelatnosti, narediti vraćanje površine u prvobitno stanje, narediti čišćenje ili popravke opreme na plaži, narediti zabranu upotrebe izvora buke, pa i naplatiti novčanu kaznu te predložiti pokretanje prekršajnog postupka.

imovinu veće vrijednosti ili okoliš. Ako to ne rade, pomorski redar će im naložiti otklanjanje uočenih problema ili će, ako to oni ne naprave, pomorski redar naložiti trećoj osobi rješavanje problema na trošak koncesionara ili ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru. Isto tako, ako bilo tko na pomorsko dobro stavi predmete ili objekte kojima tamo nije mjesto, pomorski redari će naložiti uklanjanje istih ili će organizirati uklanjanje po trošku korisnika. Recimo, ako bi netko ilegalno postavio frižider sa sladoledima ili ležaljke negdje na plaži, u teoriji neće biti zapreke da se sve to odmah ukloni, a pomorsko dobro oslobodi od takve okupacije, jer redari sada imaju takve ovlasti. Vlasnici predmeta će zatim imati mjesec dana da ih preuzmu, ali će prije toga morati platiti troškove postupka, prijevoza i čuvanja predmeta.

OSTAVLJENE PRIKOLICE, NEREGISTRIRANI MOTORI, RASPADNUTE BARKE... Svega toga, u pravilu više ne bi trebalo biti u neposrednoj blizini plaža, a čemu se može svjedočiti s vremena na vrijeme na ponekim plažama, poput one u Solitudu. Na Mandraču nije rijetkost vidjeti ostavljene prikolice, dotrajale čamce, slomljene suncobrane i slično. Naime, pomorski redari moći će naložiti uklanjanje dotrajalog i oštećenog vozila i plovila koji se nalaze na pomorskom dobru, uz obvezu od tri dana za uklanjanje.

Isto tako, pomorski redari će u slučaju onečišćenja pomorskog dobra, bilo da je ono nastalo uslijed nevremena ili nekom drugom situacijom, naložiti koncesionaru ili ovlašteniku dozvole na pomorskom dobru izvanredno čišćenje.

katanci, ograde... Ništa neće smijeti biti prepreka građanima da dođu na pomorsko dobro

Konopi,

Pomorski redari posebno će morati paziti da građanima koncesionari ne bi zabranjivali pristup pomorskom dobru

Pomorski redari, dakle, imaju zaista značajne ovlasti. Jedino što ostaje je – provedba. Ako ona ne ‘zašteka’, ovu bismo sezonu, ali i sve iduće, konačno mogli imati pravi red na plažama, a ne samovolju kakvoj smo do sada, povremeno, ali ne i rijetko, svjedočili.

REDARI SU PROŠLI OBUKE

Iz gradske uprave su za Dubrovački dnevnik potvrdili kako je obuku za pomorske redare završilo osam djelatnika Grada.

Grad smo pitali imaju li dovoljno komunalnih redara, s obzirom na to da će i oni imati ovlasti djelovati kao pomorski redari i jesu li zbog toga povećali broj zaposlenih komunalnih redara.

„Nakon provedenog natječaja ovaj su tjedan s radom započela dva nova komunalna redara, upravo zbog povećane potrebe za djelatnicima u komunalnom redarstvu, a s obzirom na povećanje opsega posla. Svi od ranije zaposleni komunalni redari Grada Dubrovnika, osim jednog redara koji ide u starosnu mirovinu kroz mjesec dana, prošli su obuku za pomorske redare“, odgovorili su iz gradske uprave.

Pomorske redare prepoznat ćete po službenoj odori, a imat će i iskaznice. U provedbi nadzora oni mogu pregledavati dokumente poput osobne iskaznice, izvoda iz sudskog registra i slično i tako utvrditi identitet osoba prilikom nadzora; imaju pravo uzimati izjave radi pribavljanja dokaza, utvrditi činjenično stanje fotografiranjem i videozapisom te zatražiti pisanim putem od stranke točne podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru.

NENAJAVLJENI NADZORI

Upravo ti nadzori jedan su od ključnih novi -

teta koji se počinju primjenjivati od ovog ljeta. Naime, Grad je dužan putem pomorskog redara jedanput mjesečno izvršiti nadzor pomorskog dobra na svom području radi utvrđenja nezakonitog građenja ili drugog oštećenja pomorskog dobra, ali i po svakoj prijavi bilo koje osobe.

„Mjesečni obilasci i provjere pomorskog dobra bit će nenajavljeni, a sukladno potrebi i mogućnostima svakako će se obilaziti i otoci“, potvrdili su iz gradske uprave. Ako pomorski redar prilikom nadzora utvrdi bilo kakvo kršenje pravila i propisa, dužan je o tome obavijestiti nadležne inspekcije, lučku kapetaniju i druga tijela po potrebi. On je obvezan i pokrenuti upravni postupak, a žalbe se onda mogu izjaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, međutim žalbe ne odgađaju izvršenje rješenja pomorskog redara. Pomorski redari, dakle, imaju zaista značajne ovlasti. Oni mogu uklanjati protupravno postavljene predmete, zabraniti obavljanje radova i djelatnosti, narediti vraćanje površine u prvobitno stanje, narediti čišćenje ili popravke opreme na plaži, narediti zabranu upotrebe izvora buke, pa i naplatiti novčanu kaznu te predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Jedino što ostaje je – provedba. Ako ona ne ‘zašteka’, ovu bismo sezonu, ali i sve iduće, konačno mogli imati pravi red na plažama, a ne samovolju kakvoj smo do sada, povremeno, ali ne i rijetko, svjedočili.

U posjetu konavoskom OPG-u

‘Dubrovačke ugostitelje nikad ne vidim na placi u Gružu!’

Posjetili smo OPG Mirjane Vukić u Konavlima koja svoje proizvode prodaje na placi u Gružu

Piše Maro Marušić

foto Maro Marušić i Goran Mratinović

Mnogi Dubrovčani uopće nisu svjesni kakvu privilegiju imaju što na placi mogu kupovati svježe voće i povrće od malih proizvođača. Naime, tako što je gotovo nezamislivo u većim gradovima Europe gdje zelenilo u pravilu stiže od velikih firmi. Jedna od tih malih proizvođača je i Mirjana Vukić koja sa svojim suprugom Perom u Konavlima uzgaja brojne kulture koje su baš sada u punom cvatu. Posjetili smo je na njihovoj ze-

mlji nedaleko Lovorna u srcu Konavoskog polja. Dok s Mirjanom šetamo prema njenim parcelama u oči nam opada zapušteno Konavosko polje puno drače i korova. Pitamo je zašto je to tako, je li problem u imovinsko-pravnim odnosima?

-Ma kakvi – spremno odgovara Mirjana – to je manji problem. Polje je zapušteno, jer je poljoprivreda teška. Lakše je raditi na aerodromu i nešto iznajmljivati turistima nego po cijele da-

Vukići sade brojne voćke

ne biti na zemlji. Pogotovo mladi ne žele raditi. Bojim se da u budućnosti na placi u Gružu više neće biti svježih proizvoda, jer neće imati tko saditi.

No ima i drugih razloga zašto se ne uzgaja. Život odnese ljude na sve strane ne pitajući ih previše. I Mirjanina djeca trenutno nemaju veze s poljoprivredom. U Zagrebu su završili fakultete i,

‘Konavosko polje je zapušteno, jer je poljoprivreda teška. Lakše je raditi na aerodromu i nešto iznajmljivati turistima nego po cijele dane biti na zemlji. Pogotovo mladi ne žele raditi. Bojim se da u budućnosti na placi u Gružu više neće biti svježih proizvoda, jer neće imati tko saditi’

Mirjana Vukić na banku u Gružu

Pomadore iziskuju puno truda

‘Koristimo samo dozvoljene preparate što više pazeći da bude eko zaštita. Ipak žalosno je što u Dubrovniku uopće ne postoji laboratorijska kontrola koja bi tu i tamo testirala proizvode na tržnici kako bi otkrila koriste li proizvođači dozvoljena ili zabranjena sredstva’

logično, ostali. Tijekom ljeta dođu u Konavle i pomažu roditeljima na zemlji.

VODA NIJE PROBLEM

-Vidjet ćemo što će biti u budućnosti. Hoće li ostati u Zagrebu ili se vratiti. Život je nepredvidiv – ka-

že mudro Mirjana. Približavamo se njenim plastenicima, punima pomadora, a među ostalim, i posebno cijenjene sorte volovsko srce. Tik do plastenika prolazi potočić hladan kao Putin dok šalje vojnike u rat. -Mnogi neupućeni misle da je voda problem u Konavoskom polju, ali to nije istina. Iz ovog potoka svi mogu navodnjavati svoje parcele, a ta se voda ne plaća. Općina je to omogućila. Voda je hladna čak i tijekom ljetnih mjeseci. Boca koja se unutra ubaci ohladi se vrlo brzo – govori nam Mirjana. Nastavljamo dalje i dolazimo do voćki - jabuka, krušaka, breskvi. Da bi voćka dala prve plodove potrebno je oko pet godina. Ovog ljeta Mirjana će svojim kupcima po prvi put ponuditi kruške. -Kruške su zahtjevnije od jabuka jer kraće traju. Inače pomadore zahtijevaju najviše brige. Zanimljivo, masline nikad nisu dobro uspijevale u Konavoskom polju, možda jer je riječ o kotlini, pa znaju biti niske temperature – objašnjava nam ova vrijedna žena.

IMA DIVLJIH SVINJA, ALI NEMA POSKOKA No zato ima divljih svinja koje se vole pogostiti svakojakim plodovima. Stoga je Mirjanin suprug podigao ogradu kako bi ih spriječio u smrtnom grijehu neumjerenog jela. Divljih svinja ima, ali zato nema poskoka. Vukići su desetljećima u polju, a nikad nisu vidjeli otrovnicu. Naravno tu su kukci i ptice koji se također goste, ali to nije loša vijest za Mirjanine kupce, jer znači da svoje proizvode ne prska otrovima.

‘Kruške su zahtjevnije od jabuka’

‘Inflacija je prorijedila kupce na placi u Gružu, posebno umirovljenike. Sve je manje ljudi. Jedino dođu petkom i(li) subotom. Ostalim danima tržnica je dosta prazna, nema ni prodavača.

Dođe i nešto turista, oni se ne žale na cijene’

-Koristimo samo ono što je dozvoljeno što više pazeći da bude eko zaštita – govori mi Mirjana dok grize u jabuku bez da ju je prala – ipak žalosno je što u Dubrovniku uopće ne postoji laboratorijska kontrola koja bi tu i tamo testirala proizvode na kako bi otkrila koriste li proizvođači dozvoljena ili zabranjena sredstva.

Postoje li barem nekakve inspekcije koje dolaze na placu u Gružu?

-Postoje, ali i one su rijetke. Možda jednom ili dvaput godišnje. Provjeravaju je li prodavači imaju registrirane OPG-ove i to je manje-više to. Ne gledaju ni je li se proizvodi prskaju zabranjenim pesticidima, ni li je riječ o preprodaji. Samo im je važno da je registriran OPG – priča nam o nelogičnosti sustava.

Vukići kažu da se od poljoprivrede može živjeti, ali da posao nije nimalo lagan. Mirjana se svako jutro diže u 4 sata.

-Onda odlazim na tržnicu u Gruž, ljeti svaki dan, zimi rjeđe i tamo sam do 11. Vratim se kući u Konavle, pa se malo odmorim, i onda u polje. Navečer legnem oko 22 i spavam svega 6 sati. Ali to mi je dovoljno – kaže ova vitalna žena u odličnoj formi.

Njenoj vitalnosti sigurno pomaže fizički rad, voće i povrće kojim se hrani kao i boravak na suncu, odnosno vitamin D. A dobro je i što nema šefa nad glavom, odnosno nema tu vrstu stresa. S druge strane, jedna tuča može uništiti puno truda.

Interesira nas koliko je inflacija prorijedila kupce u Gružu.

-Poprilično. Posebno umirovljenike. Sve je manje ljudi. Jedino dođu petkom i(li) subotom. Ostalim danima placa je dosta prazna, nema ni prodavača. Dođe i nešto turista, oni se ne žale na cijene.

A dolaze li dubrovački ugostitelji?

-Ne! Njih je gotovo nemoguće vidjeti. Oni sve nabavljaju na veliko.

Kako god, možemo još uvijek biti sretni što na placi u Gružu postoje proizvodi s bojom i mirisom. Možda zaista u budućnosti nestane i toga, a možda se trendovi okrenu pa bude još više. Tržnica nije samo kupnja poljoprivrednih proizvoda, nego i mjesto druženja, sve ono što mediteranski grad čini živim, a što u moderno doba nestaje. Uživajmo dok traje.

Prvi grad na svijetu koji je implementirao pametne ceste

Taksisti su najpametniji vozači u Dubrovniku, a žene najgluplje

Najkraće rečeno pametne ceste, kako im i sam naziv kaže, mjere pamet na cesti. Pamet vozača. U najkraćem mogućem vremenu pametna cesta izbacuje koliki je kvocijent inteligencije vozača koji je koristi, odnosno za svega nekoliko sekundi dobiju se potpuno precizni znanstveni podaci je li osoba koja upravlja vozilom pametna ili glupa

Dubrovnik s okolicom ima stanovnika kao omanji šangajski neboder, pa opet svjetskoj kulturi dao je lijepi obol. Nije ovo bezvezna lokalpatriotska ocjena, nego tako kažu međunarodne organizacije. Gradska jezgra je pod zaštitom UNESCO-a, isto kao i Festa svetog Vlaha, a pod planetarno blago uvršteni su i stećci u Konavlima.

Sva ova kultura potječe iz davne prošlosti, no i u suvremeno doba Dubrovnik je opet pionir u raznim dosezima, ovoga puta na području tehnologije. Naime, malo je poznato, čak i domicilnom stanovništvu, da je grad pod Srđem prvi na svijetu implementirao pametne ceste. Što su to uopće pametne ceste i tko ih je smislio, odnosno kako rade i čemu služe?

DESNA TRAKA

Ovu revolucionarnu ideju razradili su najpametniji prometni stručnjaci na čelu s najpametnijim prometnim stručnjakom Androm Vlahušićem. Cijeli jedan mandat na čelu Grada, Vlahušić je potrošio kako bi donio revoluciju na dubrovačke prometnice. Sjećate se toga, pola gradskog proračuna Vlahušić je stukao kako bi otkupio kuće po Ilijinoj glavici i napravio tamo novo križanje. Mnogi su kritizirali tadašnjeg gradonačelnika govoreći da ko-

ji kurac Andro toliko para troši na gradnju takvog raskrižja kada onu skroz desnu traku – iz smjera Župe prema Sedam smrtnih grijeha i Šipčinama –neće koristiti gotovo nitko. Bit će potpuno prazna, a vozila će se gomilati na skretanju iz smjera Župe prema staroj gradskoj jezgri. Eh, kako su samo ljudi samo glupi, jer ne razumiju Vlahušića.

Istina jest da se vozila gomilaju na skretanju prema Gradu i da je ona skroz desno traka gotovo uvijek prazna, ali Vlahušić je baš to htio, jer upravo tu i jest kvaka. Dok glupi vozači gmile u koloni, oni pametni ih prešišaju preko prazne trake, pa se žmigavcem uključe na početak kolone. Heureka! Eto preciznih podataka o kvocijentu inteligencije vozača po kojem ispada da je prosječni taksist genijalac, a prosječna žena glupača.

Vlahušić i ostali prometni majstori nisu se zaustavili samo na Ilijinoj glavici, nego su pametne ceste implementirali i na mnoga druga mjesta. Dole kraj Pemove remize postoje dvije trake prema Gružu. Glupi vozači čekaju u lijevoj dok ih pametni prestižu desnim trakom.

Isto imamo i kod parkića u Gružu iz smjera Hotela Petka. Glupaci se gomilaju u desnoj traci, a oni vozači s kvocijentom inteligencije preko stotke prelaze ih lijevom stranom, pa se uključe žmigavcem desno. Dok izvode taj manevar smiješak im se razlijeva licem, a sebi u bradu mrmljaju kako li su samo pametni jer ne moraju čekati pod ovim zvizdanom. Također i na Batali u smjeru robne kuće. Glupake ćete prepoznati, jer su lijevo, a pametnjakovići su u desnom kraku.

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Istina jest da se vozila gomilaju na skretanju prema

Gradu i da je ona skroz desno traka gotovo uvijek prazna, ali Vlahušić je baš to htio. Upravo tu i jest kvaka. Dok glupi vozači gmile u koloni, oni pametni ih prešišaju preko prazne trake pa se žmigavcem uključe na početak kolone. Heureka!

Pametne ceste

samo su lijepi nastavak politike hrvatskih i dubrovačkih stranaka kojima je mjerenje inteligencije svojih građana top prioritet. Vratimo se petnaestak godina unatrag kako bismo vidjeli što je prethodilo pametnim cestama. Tada se, naime, provodio projekt pametne gradnje

Pametne ceste samo su lijepi nastavak politike hrvatskih i dubrovačkih stranaka kojima je mjerenje inteligencije svojih građana top prioritet. Vratimo se petnaestak godina unatrag kako bismo vidjeli što je prethodilo pametnim cestama. Tada se, naime, provodio projekt pametne gradnje. Najkraće rečeno pametna gradnja, kako joj i sam naziv kaže, mjeri pamet graditelja. U najkraćem vremenskom razdoblju, pametna gradnja pokazuje je li građevinar glup ili pametan. Naime, pametan građevinar gradio je ilegalne kuće, ili širio postojeće ne pitajući za prostorne planove i građevinske dozvole, jer je znao da mu nitko nikad neće srušiti građevinu, štoviše da će u budućnosti doći neki političar koji će je legalizirati. I stvarno je taj političar došao, eto kako su bili pametni ilegalni graditelji. Zvao se je Zoran Milanović i preko noći je legalizirao sve nelegalno izgrađene objekte po Hrvatskoj i Dubrovniku. Dobili smo znanstvenu brojku od preko stotinu tisuća pametnih osoba koji su u hipu dobili vrijednu imovinu. S druge strane glupaci su željeli graditi legalno, pa mnogi nisu uspjeli doći do papira i ostali su kratkih rukava, pardon kratkih kvadrata.

PAMETNI VEZOVI

Još jedan hvalevrijedan projekt koji mjeri pamet i glupost hrvatskih i dubrovačkih građana i dalje je na snazi, a zove se pametni vezovi. Najkraće rečeno, pametni vezovi, kako im i sam naziv kaže, mjere pamet vlasnika vezova. Doduše vlasnik je kriva riječ, jer se ne može ništa po-

sjedovati na moru, ali upravo tu i jest kvaka. Korisnik veza ponaša se kao vlasnik. U staroj gradskoj luci svoj vez koji koristi iznajmljuje za lijepu lovu gliserima i drugim turističkim plovilima. Oni u Rijeci dubrovačkoj još su pametniji. Salili su muliće i iznajmljuju ih vlasnicima plovila iako po zakonu uopće ne mogu biti vlasnici tih vezova. Kako genijalno! S druge strane glupake ćete prepoznati na listama čekanja za vezove. Više od 20 godina glupak se nalazi na dvjestotom mjestu za vez i ne miče otamo. Neki čak i padaju na listama čekanja umjesto da se dižu. Ne bi da su spolovilo sredovječnog gunđala.

Lijepo smo mi sve ovo nabrojali, ali postavlja se pitanje zašto je uopće važno znati je li građanin glup ili pametan? Zašto su svi ovi projekti koji mjere inteligenciju građana uopće bitni? Živimo u doba surovog liberalnog kapitalizma koji počiva na teoriji Charlesa Darwina. Samo oni najžilaviji i najsnalažljiviji opstaju. Eto, zato je to važno. Glupak koji nema vez nema veze ni o ekonomiji. Ne zna se prilagoditi tržištu, ne potiče rast ekonomije. Svi oni koji su lijepo izgradili nelegalne građevine sada tamo imaju apartmane i tako potiču ekonomski rast, a glupak koji je čekao papire i nije izgradio ništa samo je teret državi, jer je socijalni slučaj. Pametan će se uvijek snaći, sredit će vez, pa ga iznajmit, proširit dio kuće, pa ju iznajmit, prestići čitavu kolonu, pa će tako imati dodatnog vremena za još jednu turu s aerodroma. A glupak je neprilagođen, evolucijski isprdak. Što prije nestane, bolje za ekonomiju.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Asteroid ko Markov trg

Tehnološki napredak 20. stoljeća bio je fascinantan, ali i pomalo zbunjujući. Recimo na primjer, Amerikanci su već 1969. radi političkog prestiža nad Rusijom, poslali ljude na Mjesec. Za ostatak čovječanstva koji su ostali na Zemlji, tek pred kraj stoljeća izumili su rote na valižama. Takvi su eto bili prioriteti. U još naprednijem 21. stoljeću, naš Mate je izgradio najbrži električni auto na svijetu za bogataše, a tek ovih dana i robo taksi za obične građane. Istina, na predstavljanju naš Mate nije imo sreće. Jer, kad je pred premijerom i njegovom balicom mobitelom naručio taksi, on - ni makac. A probali su to sto puta prije svečanog testa! Razlog - kočnice su toliko dobre da ne daju autu da krene. Ništa to nije zasmetalo premijeru koji je sjedeći u taksiju pohvalio komfora. Mogo je mijenjat mirise i igrat igrice na iznimno velikom ekranu. Ostalo, eto, nije uspjelo. Priča se da Mate nije uspio ni u braku. Mnogi još pamte raskošno crkveno vjenčanje prije tri godine. Osobito pamte pečenog vola od 800 kila. Ali eto, Mati i Kati nije se dalo čekat dok ih smrt ne rastavi. Jednom eminentnom zagrebačkom taksistu, u cijeloj priči, žao jedino - vola. Po njemu, što veći vol, to kraći brak. I dok Hrvati nikome ne opraštaju uspjeh, pa u doko lici vole sve komentirat, dotle mediji ne prestaju s pitanjima. Zašto se rastaju? Ako je istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji njegova žena, nije valjda da iza neuspješnoga stoji - tuđa žena? Je li se žena miješala u njegov ljubavni život, ili se Mati ispraznila baterija? Ili je to ‘ko fol razvod’, za smišljeno prepisivanje imovine… Ko pokojni Bandić. Hoće li Kate dobit otpremninu iz fonda EU? Ili će Mate i Kate pare da vrate?

U nas u Gradu, predsjednik Gradskog vijeća, nakon izvješća gradonačelnika, oštro je kritiziro ne poštivanje zabrane bučnih radova u visokoj sezo ni od strane odgovornih iz hotela Argentine koji smetaju građanima i njihovim gostima. Inspektori, istina, naplate kaznu, ali prije nego zamaknu iza kantuna, bageri iznova navale. Ne razumiju građani da su inspektori preopterećeni kontrolom reda i zabranama, pa moraju dalje; kontrolat glasnu glazbu, buku i čednost u Gradu, oduzimat prekobrojne trpeze na javnim površinama. A uskoro, nakon zabrane novih apartmana u Gradu, ali i u višestambenim zgradama van Grada, uvalit će im još posla. I tako, dok se građani – iznajmljivači neumjereno bogate, hotela fali, pa će potomci sirotih iseljenika (vlasnici hotela), dobit još veću podršku novog Ministarstva demografije i useljeništva, kojega vodi resorni ministar, dipl. teolog i vjeroučitelj.

iznutra punom srpskih boja i Orlova, a onda su saznali da vlasnik nije omiljeni Arapin, nego mrski Hrvat iz Njemačke. Neki su htjeli i odustat od putovanja. Još uvijek je u tijeku istraga o detaljima; čiji je bio kerozin? Koje nacionalnosti je bio pilot, čiji sok se pio u avionu? Ovo ni David Coperfield nije mogo izvest u najboljim danima; uđeš u njemački, a izađeš u hrvatskom avionu.

I dok brojni mladi Srbi nemaju ništa protiv šahovnice radeći u nas na moru, u njihovoj domovini, zbog vožnje u ‘ustaškom avionu’, traže se demoni iz šahovnice koji su urekli ‘bele orlove’. Od orlova ostadoše samo - vrapčići. Nego, kad smo kod Srbije i pernatih grabljivica, u skupštinskom gnijezdu Crne Gore, uz malešna jaja crnogorskih ptića, našlo se i kukavičje jaje iz Srbije. Izlegla se velika kukavica koja po defaultu sve male opozicijske ptiće baca iz gnijezda. Tako se izlegla Srpska Rezolucija o genocidu u Jasenovcu koja se nije smjela izleć u parlamentu Srbije, kako se ne bi zaustavio europski put te zemlje. A dobrosusjedski odnosi Crne Gore i Hrvatske i crnogorski put u Europu, čekat će neko novo gniježđenje, isključivo njihovih, endemskih ptica.

U Americi najnovije dvojbe Demokrata o tome treba li se njihov vremešni i pomalo zamantrani predsjednik opet kandidirat na novim izborima. Vjeruje se da će ga Trump glatko pobijedit. Cijeli svijet se već odavno pita je li moguće da usred najveće ratne opasnosti na globusu, ni Demokrati ni Republikanci najjače zemlje svijeta, nemaju nijednog drugog kandidata, osim senilca i lažljivca. I onda se svi čude da su istočnjačke despocije digle glavu, čekajući mogućnost stvaranja nove svjetske podjele i sfera utjecaja. Radikalizam raste, a dobra vremena su iza nas. Nažalost, ta dobra vremena su stvorila loše političke vođe. Sad loše vođe stvaraju loša vremena, koja traže jake vođe. U protivnom će novi Neron zapalit Rim (svijet).

Ako je neka utjeha, moglo je bit i gore, da nas je npr. pogodio asteroid 2024 MK promjera velikog nebodera. Iz Domovinskog pokreta bi to nazvali prijetnjom tisućljetnoj opstojnosti Hrvata. O toj prijetnji smo doznali samo dva dana prije. Stručnjaci su procijenili da će proć na sigurnoj udaljenosti od 300 tisuća kilometara. Što se veličine asteroida tiče, procijenili su da taman stane na Markov Trg. Zasigurno bi pokvario sezonu turističkih posjeta našim državnim institucijama.

Samo ispadanje Srpske nogometne reprezentacije s Eura nije toliko tragično primljena u Beogradu koliko afera ili skandal izazvan organizacijom njihova leta avionom. Umjesto da lete pod znakom orla Air Serbie, arapskog vlasnika, avion im je bio skockan šahovnicom i registriran u - Zagrebu. Predsjednik Srbije je to doživio ko bombu u avionu. Bio vidno uznemiren, očajan čak, a igrači prevareni, jer su ušli u njemački avion,

A odlukom UEFA-e, nizozemski nogometni sudac više neće sudit u Njemačkoj. Kažu, ionako mu je bilo vrijeme da ode s talijanskim bračnim drugom na more. Zasigurno ne Jadransko! Iako ga nisu izbacili zbog suđenja Hrvatskoj, opće raspoloženje u nas je da je on kriv što su nam ga Talijani zabili. I zato što je Luka izgrizo - novi dres. Apropo dresa, neki pažljivi promatrači tvrde da je navedenom sucu ispod sudačke majice virio talijanski dres. Kažu, da Talijani nisu zabili u onih 8 minuta, on bi vjerojatno produžio još minutu, dvije, sve dok ne zabiju. Sve se na koncu svodi na – zabijanje!

petak, 5. srpnja 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Frano i Lukša - školski se prijatelji ne mogu vidjeti svaki dan, prvi u Sustjepanu, drugi u Kanadi ima stalni život i stan

Svoju najdražu Preparandiju su školske godine 1963/1964 završili, 60 godina od mature u svojoj dragoj učiteljskoj školi prošle subote proslavili - Anica Hajdić Bezek, Jasna Onofri Rilović, Anka Mišić Čačić, Mahmud Karastanović, Petrica Tasovac Obradović, Luce Kušelj Čeprnjić, Ilona Kiss Hajdić, Marija Čokljat, Slobodanka Uskoković Hrustić, Anka Ljubimir Iveković, Kristina Jerić Milošević, Marija Tedeski Brailo, Tereza Begović Ljubimir, Ivanka Baljković Dadić i Miodrag Kiro Kirigin

Ivo, Viktor, Robert i Dina - prva ovogodišnja koncertna večer na Orsuli bila je poslastica i milina

Frano, Noa i Đivo - mladosti je i puno kondicije za duge šetnje prirodno dano

Lovro, Nikša i Vito - braća i mladi košarkaši, društvo slavnog reprezentativca ih raduje, a ne straši

Nika, David i Nikoleta - maturanti ETŠ, priznanja su posebna zaslužili, dajemo vam na znanje, u sredini je učenik generacije, lijevo najbolja na natjecanjima iz engleskog sve 4 godine, desno nagrađena za četverogodišnji marljivi rad i zalaganje

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nikola, Mateosz i Nina - prijatelji se raduju kad ih “spoje” ljeto u Dubrovniku i blagonaklona sudbina

Dubravko i Vinka - lijepo ih je vidjeti kako blistaju, jedno drugom ljubav i radost daju

Slavko, Sanja, Sanja i Vedran - koncert njihove najdraže Maje, Rambo Amadeusa, Krunoslava, Zvonimira, Tea i Ivana na Orsuli je bio odličan i nezaboravan

Ivanka i Veselko - rođaci su veseli što su se sreli i osvježiti pod tendom Gradske uspjeli

Nikolina i Andrijana - subotnja noć je idealna za opušteni izlazak poslije savjesno odrađenog radnog dana

“FINNSTAR”

Pod različitim imenima je bio najveći

trajekt na svijetu, zanimljivi kruzer, ali

i brod-kasino

Njegov put od Finlandije do Golden Princessa

Zaplovio je na redovnoj pruzi

Helsinki - Copenhagen - Travemuende u floti brodara

Finland Steamship Company (Finska Angfartygs Ab)

25. svibnja 1967. s 1000 putnika i 320 automobila razmještenih na devet paluba. Bio je u to vrijeme najveći trajekt na svijetu i najbrži na Baltiku

FINSKI KRUZER

U tim je plovidbama prvi put posjetio Gruž 16. travnja 1979. godine na proputovanju prema Veneciji te u povratku 18. travnja kada je otplovio prema Pireju. Ponovo se najesen vraća 26. rujna i 15. listopada da bi posljednji put 3. travnja 1980. doplovio u Dubrovnik na svom 11-dnevnom uskršnjem putovanju s polaskom iz Barcelone 28. ožujka tičući luke: Messina, Katakolon, Itea, Korint, Naufplion, Pirej, Ithaca, Dubrovnik, Krf i Tunis

sinkiju svečano je 25. kolovoza 1966. porinuta u more novogradnja broj 383, putnički trajekt imena FINLANDIA od 8583 bruto tona, dug 153 i širok 20 metara. Četiri Wartsilla-Sulzer glavna pogonska stroja ukupne snage 12060 kW omogućavali su mu preko četiri propele plovidbu brzinom od 22 čvora. Zaplovio je na redovnoj pruzi Helsinki - Copenhagen - Travemuende u floti brodara Finland Steamship Company (Finska Angfartygs Ab) 25. svibnja 1967. s 1000 putnika i 320 automobila razmještenih na devet paluba. Bio je u to vrijeme najveći trajekt na svijetu i najbrži na Baltiku.

FINLANDIA POSTALA FINNSTAR

FINLANDIA je 1975. dobila novog vlasnika, brodarsku kompaniju Finnlines, ali je još neko vrijeme zadržala staro ime i plovila je na istim prugama. Međutim, dolaskom komfornijih i bržih trajekata, uskoro je raspremljena da bi koncem 1978. godine u brodogradilištu Wartsilla Turku potpuno preuređena u brod za kružna putovanja. U tom preuređenju brodu su ugradili stabilizatore protiv jačih ljuljanja broda te su ih mogli uvlačiti u trup broda.

Od siječnja sljedeće godine, pod novim imenom FINNSTAR započinje za Finnlines poduzimati i prva krstarenja zapadnom obalom Afrike zimi, Baltikom do Lenjingrada i Tallina ljeti, a u proljeće i jesen u zakupu Hapag-Lloyda Sredozemljem i norveškim fjordovima.

POSJETI DUBROVNIKU

Dobro zamišljeni posao se nažalost slabo razvijao, pa je FINNSTAR već u rujnu 1980. raspremljen na mrtvom vezu u francuskom Toulonu gdje ostaje sve do svibnja sljedeće godine. Potom odlazi na Daleki Istok i tu pod raznim imenima plovi sve do 1995. godine kada započinje krstariti po Karibima u Costinoj

Finnstar

Još je tri puta doživio potpunu rekonstrukciju, prvi put 1982. u Aalborgu u Danskoj kada je produljen za tri metra, ima 12456 bruto tona i može prihvatiti 515 putnika i 173 člana posade, ponovo 1988. u Singapuru te konačno 2000. u Hong Kongu. Ovaj put je preuređen u brod-casino s novim imenom GOLDEN PRINCESS u vlasništvu kompanije Eurasia International kojemu služi te kao ploveća kockarnica u zaljevu Hong Konga

floti sljedeće tri godine kao COSTA PLAYA . Od 1998. plovi u vodama oko Hong Konga.

ČESTO MIJENJANJE VLASNIKA I IMENA

Mijenjajući vlasnike, brod često mijenja i ime: 1978. u FINNSTAR , 1981. INNSTAR , 1982. PEARL OF SCANDINAVIA , 1988. OCEAN PEARL , 1994. PEARL , 1995. COSTA PLAYA , 1998. ORIENTAL PEARL , 1999. JOY WAWE te konačno od 2000. GOLDEN PRINCESS

Costa Playa

PREVARA

Napravila lažne profile na društvenim mrežama pa prevarila dvoje

Dubrovčana i otela im tisuće eura!

Novac je uplaćivan na bankovni račun 63-godišnjakinje koja je, kako bi prikrila trag njegovog nezakonitog podrijetla, podizala uplaćeni novac i nosila ga u mjenjačnice gdje je za vrijednost novca kupovala kriptovalute

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Korčula, Policijske postaje Ston i Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 63-godišnjakinja se sumnjiči za dva kaznena djela prijevare i dva kaznena djela pranja novca.

Naime, policija je krajem siječnja ove godine zaprimila kaznenu prijavu 61-godišnjaka za kazneno djelo prijevare, a sredinom ožujka za isto kazneno djelo zaprimljena je kaznena prijava 72-godišnjakinje.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su oštećeni kontaktirani putem lažnih profila na društvenim mrežama. Nakon duže komunikacije i uspostavljenog povjerenja, od oštećenog 61-godišnjaka se tražila uplata 2.000,00 eura zbog navodnih problema na poslu, dok je 72-godišnjakinja dove-

dena u zabludu kako je osvojila nagradni paket od 75.000,00 eura i dva skupocjena ručna sata, ali je paket sa spomenutom nagradom zastao na granici te je potrebno uplatiti novčani iznos carinjenja kako bi joj paket bio dostavljen. Oštećena je tako u tri navrata uplatila ukupan novčani iznos od 8.200,00 eura.

Spomenuti novac je uplaćivan na bankovni račun 63-godišnjakinje koja je, kako bi prikrila trag njegovog nezakonitog podrijetla, podizala uplaćeni novac i nosila ga u mjenjačnice gdje je za vrijednost novca kupovala kriptovalute koje je uplaćivala, policiji za sada, nepoznatoj osobi, pri čemu bi za sebe zadržavala iznos od 5 do10 posto.

Osumnjičena je kazneno prijavljena nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Nakon duže komunikacije i uspostavljenog povjerenja, od oštećenog 61-godišnjaka se tražila uplata 2.000,00 eura zbog navodnih problema na poslu, dok je 72-godišnjakinja dovedena u zabludu kako je osvojila nagradni paket od 75.000,00 eura i dva skupocjena ručna sata, ali je paket sa spomenutom nagradom zastao na granici te je potrebno uplatiti novčani iznos carinjenja kako bi joj paket bio dostavljen. Oštećena je tako u tri navrata uplatila ukupan novčani iznos od 8.200,00 eura

INCIDENTI KRAJEM TRAVNJA

Luku Vidaka je djelatnica

Povjerenstva

prijavila policiji, nakon toga ga zbog prijetnje smrću prijavio i Lukša Glavinja

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, 40-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku PU DN te mu je određena mjera opreza i zabrane približavanja 66-godišnjaku

Gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća izvijestio je javnost kako je jedna osoba zbog natječaja za dozvole za pomorsko dobro prijetila djelatnici Povjerenstva. Dubrovački dnevnik doznaje kako je riječ o Luki Vidaku koji se povezuje s kajacima u Pilama. Kako doznajemo, djelatnica je događaj prijavila policiji te je iznijela kako je Vidak negodovao oko natječaja, aludirajući kako se pojedini zahtjevi otvaraju ranije te kako je više puta ponovio kako ‘posljedice neće biti dobre’. Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske potvrdili su kako su zaprimili prijavu o ovom događaju. „Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je 26. travnja zaprimila prijavu 44-godišnjakinje koja je prijavila 40-godišnjaka za prijetnju. Nakon zaprimljene prijave, nadležna policijska postaja je provela kriminalističko istraživanje, u sklopu kojeg su obavljene i konzultacije s DORH-om koji je zauzeo stav kako iz navedenog događaja ne proizlaze elementi kaznenog djela. No, policija je u svakom slučaju razgovarala s prijavljenom osobom i upozorila je na ponašanje“, rečeno nam je iz PU DN.

No, na tome nije sve stalo. Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje kako se Vidaku na teret stavlja kako je nekoliko dana nakon ovog događaja uputio prijetnje Lukši Glavinji, direktoru Marina Cavtat & Resorta. Prema prijavi, Vidaku se na teret stavlja kako je prijetio smrću, kako Glavinji, tako i njegovoj obitelji te smo Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj uputili upit vezan uz ovaj događaj koji se dogodio svega nekoliko dana nakon prijave djelatnice Povjerenstva. „Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj je 66-godišnjak 2. svibnja prijavio kazneno djelo prijetnje koja je upućena 30. travnja od strane 40-godišnjaka. U prijavi je naveo kako mu je 40-godiš-

njak uputio ozbiljne prijetnje smrću, kako njemu, tako i članovima njegove obitelji. Razlog su nesuglasice u imovinsko-pravnom sporu oko zemljišta u Cavtatu. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, 40-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku PU DN te mu je određena mjera opreza i zabrane približavanja 66-godišnjaku“, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Zanimljivo je kako je tijekom ispitivanja, Vidak naveo i kako je Glavinja njemu prijetio smrću, a ta je prijava proslijeđena DORH-u na mišljenje i proces još traje.

Dubrovački dnevnik kontaktirao je Vidaka koji se očitovao o ovim događajima.

“Ja, Luka Vidak, nisam jedan od ponuditelja u predmetnom natječaju za dozvole na pomorskom dobru koji spominjete.

Također, moja firma koje sam vlasnik i direktor, nije ponuditelj u predmetnom natječaju za dozvole na pomorskom dobru koji spominjete.

Nisam prijetio djelatnici Povjerenstva za dozvole na pomorskom dobru. Da je to tako možete provjeriti i s nadležnim Državnim odvjetništvom koje u takvim situacijama vodi postupak. Tvrditi suprotno je kleveta.

Mogu vam potvrditi da se vodi kazneni postupak protiv Lukše Glavinje. U tom kaznenom postupku (zbog izrečenih prijetnji) je gosp. Lukša Glavinja osoba koju se tereti za počinjenje kaznenog dijela prijetnje, a na moju štetu. Obzirom da sam oštećenik u tom postupku, nije mi dozvoljeno javno govoriti o postupku koji se vodi protiv gosp. Lukše Glavinje iz Cavtata. Mogu vam potvrditi da je moja obitelj izložena dugogodišnjem pritisku od strane mešetara nekretninama, a sve u cilju da nas se prisili prodati obiteljsku djedovinu”, stoji u Vidakovom odgovoru.

Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje kako se Vidaku na teret stavlja kako je nekoliko dana nakon ovog događaja uputio prijetnje Lukši Glavinji, direktoru Marina Cavtat & Resorta. Prema prijavi, Vidaku se na teret stavlja kako je prijetio smrću, kako Glavinji, tako i njegovoj obitelji

PRVIH 100 GODINA!

Najtrofejniji hrvatski klub

proslavio stoti rođendan:

„Prva

utakmica na Porporeli, a nakon toga - veni vidi vici”

Gradski Porat ugostio je u četvrtak, 27. lipnja, svečanu akademiju Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje, koja je okupila sadašnja i bivša imena dubrovačkog velikana i hrvatskog vaterpola, državni vrh, ali i goste iz dubrovačkog sporta. Dodijeljene su nagrade brojnim pojedincima za doprinos u radu Juga u proteklim godinama. Prikazan je i polusatni film autora Tončija Vlašića. Program su vodili Darija Milunadra Žanetić i Mislav Ćimić, uz nastup klape Kaše

„Vaterpolski klub Jug svoju prvu utakmicu odigrao je 28. lipnja 1924. na Porporeli. Protivnik je bio Penatur, a završilo je 3:0 za Jug. Sva tri pogotka postigao je Mirko Braida i tako ušao u povijest kao prvi strijelac kluba. Već sljedeće, 1925. godine, u svom prvom nastupu na državnom Prvenstvu igranom u Splitu, Jug osvaja prvi naslov državnog prvaka. Gruška riva bila je mala za primiti sve Dubrovčane koji su došli skupa s Jugašima proslaviti prvi naslov prvaka u povijesti dubrovačkog sporta” - zapisano je tako u bogatoj Jugovoj arhivi. Označilo je to formalni početak ove stogodišnje priče.

No, početak same ideje vezuje se uz prosinac 1923., što je i godina koja stoji na Jugovom grbu. Tada je pri istoimenom sportskom društvu utemeljena vaterpolska sekcija. Ime Jug predložio je Zdenko Šapro. Osnivači vaterpolskog kluba Jug su Rudi Reš, poznati plivač sa Suška, uz pomoć Dubrovčana Pera Kolića i Tonča Nardellija. Vaterpolo se u samom početku igrao na improviziranom igralištu na kupalištu Danče, gdje su osim vaterpola, organizirana i plivačka natjecanja. Tijekom zime nije se igralo.

“Sto godina izvrsnosti, uspjeha i tradicije, a teško je pričati bez da se osvrnemo na vizionare koji su prvi osnovali klub. Prva utakmica na Porporeli – nakon toga krenulo je veni vidi vici, sve ostalo je povijest. I dan danas baštinimo njihovu ostavštinu

kojom su utrli put našim postignućima i uspjesima. Jug nije samo sportski klub, on je simbol grada, simbol uspjeha, ali i tradicije i prijateljstva. Počevši od Porta pa do Gruža, gledali smo generacije i generacije naših igrača kako skaču u bazen izazova i izranjaju pobjednički” - rekao je predsjednik VK Jug AO Tomislav Dumančić.

DOBRO ZNANA, ALI NAPOMINJANJA

VRIJEDNA PRIČA

Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje danas je jedan od najtrofejnijih hrvatskih sportskih kolektiva. U bogatoj sportskoj povijesti osvojili su čak 71 trofej. Od tog valja izdvojiti 39 naslova prvaka države, 18 državnih kupova, četiri Lige prvaka i dva Eurokupa. Kroz sve te uspješne klupske godine, valja izdvojiti i silni reprezentativni učinak igrača poniklih u Jugu, koji su ostavili trag kroz sve bivše države i sisteme. Ostalo je tako do dana današnjeg – Jug je kolijevka hrvatskog vaterpola, a uspjesi hrvatske vaterpolske reprezentacije nezamislivi su, pa i nemogući, bez Dubrovčana u sastavu.

“Sto godina postojanja Vaterpolskog kluba Jug svjedočanstvo je o predanosti i strasti svih onih koji su doprinijeli njegovom uspjehu. Ovaj klub nije samo sportska institucija, već je i simbol izvrsnosti i sportskog duha koji je nadahnuo generacije

Pišu Rafael Barkiđija, Karla Kolunđija Foto: VK Jug arhiva, Goran Mratinović

i igrača i trenera. Ova svečanost nije samo prilika da se osvrnemo na prošlost, već da pogledamo i u budućnost. Mi svi vjerujemo kako će ova djeca koja danas treniraju u Gružu, ispisati stranice ovog kluba” - kazao je predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza Mladen Drnasin.

“U našem gradu mi kao da smo naučeni kako je normalno da među nama šetaju naši sugrađani osvajači olimpijskih zlata ili svjetskih i europskih odličja, ali mnogi gradovi u svijetu se ne mogu pohvaliti tim i takvim uspjesima. Mi smo privilegirani jer se u jednom dijelu naše povijesti određeni entuzijasti odlučili organizirati jedan sjajan klub. Upravo je taj klub Jug primjer časnog, poštenog i konstantnog služenja, promišljanja i promicanja ovog grada” - naglasio je gradonačelnik Mato Franković. I on, kao i svi uzvanici, u bijeloj košulji. Jasan je dress-code u Gružu na tribinama, a obavezno i u Portu.

GDJE JE DANAS JUG?

U sezoni za nama klub iz Gruža osvojio je naslov pobjednika domaćeg Kupa, uz to i Eurokup. Domaće Prvenstvo ostalo je u rukama splitskog Ja-

drana, koji je kroz nekoliko posljednjih godina okupio financije, a time i neke od ponajboljih imena iz hrvatskog i europskog vaterpola. Nastalo je među ostalim i kao posljedica problema u zagrebačkoj Mladosti. Tada se puno toga preselilo u Split.

Možemo još malo unatrag. Sezonu prije, 2022./2023., Jug je osvojio Regionalnu ligu, Kup i Superkup. Naravno, osvajanje trofeja dubrovačkog kluba nije novost, no valja u obzir uzeti u kakvim su okolnostima uzeti ti trofeji. Prije svega, situacija se na vaterpolskom tržištu dosta promijenila. Pojedini europski klubovi poput Pro Recca, Ferencvaroša, Novog Beograda, uz mnoge druge financijske „bljeskove” kroz godine, imaju puno veće klupske blagajne. Kolektivi iz manjih sredina poput Dubrovnika, gdje uz to sve nema previše sponzora i sjedišta kompanija koje bi to mogle, teže konkuriraju. Primoralo je to dubrovački klub na mnoge ulazne transfere, kao posljedica mnogih izlaznih. Usprkos mnogim stranim imenima i novim igračima, trener Vjekoslav Kobešćak posložio je momčad s pobjedničkim mentalitetom, koja je nastavila puniti klupske vitrine. Upravo to potvrđuje kako je Dubrovnik ostao konkurentna sredina u europskom i svjetskom vaterpolu.

„Svakako da u posljednje vrijeme je Jadran preuzeo primat, prije svega financijski. Oni su zasluženo osvojili zadnja dva Prvenstva. Nadam se da ćemo dogodine to vratiti u Dubrovnik. Izgubili smo dosta s nekim odlascima poput Lorena Fatovića. S druge strane, neka su se pojačanja pokazala kao vrlo dobra. Nisu to pojačanja kao nekada Perrone, Janović, Ivović, Molnar... Sigurno je problem financijske prirode. Kada smo dovodili te igrače, bila je drugačija financijska slika. Ova dva trofeja ove sezone, Kup i Eurokup, nisu nešto što skroz zadovoljava Jug. Svi bismo mi htjeli naslov prvaka Hrvatske i Europe, ali moramo biti realni. Trener Kobešćak je sve to dobro ukomponirao. Što se tiče sljedeće sezone, ponavljam, želim da se naslov vrati u Dubrovnik. Trebalo bi za to doći i do financijskih injekcija. Jadran se pojačao, doveli su Bijača. No, pojačala se i Mladost, koja je dove-

la pet igrača iz Jadrana. Oni također pucaju na naslov prvaka. Bit će interesantno vidjeti kako će Jug reagirati na sve to” – rekao je velikan ovog sporta Veselin Đuho.

Nova klupska sezona počinje najesen. Cilj Juga je zadržati što više sadašnjih igrača, a uz to, dovesti i pokoje pojačanje. Za sada je stigao mladi centar iz Mladosti Branimir Herceg. Odavno nije bila situacija da su u domaćem Prvenstvu čak tri konkurentna kluba. Ne treba zanemariti ni Primorje ni Solaris. No, valja istaknuti, sve ovo dolazi na repertoar tek nakon što završe Olimpijske igre, na kojima hrvatski vaterpolisti traže novu medalju. Treću na velikim natjecanjima u ovoj godini. Srebro na Euru u Hrvatskoj, zlato na Svjetskom prvenstvu u Katru, a što donosi Pariz, znat ćemo u kolovozu. I tada će djeca dubrovačkog kluba biti dio olimpijske priče.

VK Dubrovački veterani, prvaci Europe do 50 godina, Beograd 2024: Maro Balić, Mario Bijač, Alen Bošković, Deni Marinković, Željko Mage, Maro Šušić, Božo Lujo, Antun Paskojević, Željko Margaretić, Božo Perić, Miho Klaić, Jug Bašica, Božo Koprivica, Olaf John. Trener Goran Turajlić.

FORMA JE PROLAZNA, KLASA

JE VJEČNA

Dubrovački veterani obranili

naslov vaterpolskih prvaka Europe, obranu im je donijela – dobra obrana

U Beogradu je održano Europsko prvenstvo za veterane, a za sjajne vijesti ponovno se pobrinula ekipa iz Dubrovnika, VK Dubrovački veterani, u kategoriji preko 50 godina

Poraz u prvom kolu od mađarskog BVSC-a 10:9, zatim pobjeda protiv makedonskog Vardara 21-9. Potom je u polufinalu „pao” španjolski Real Canoe s 8-3, da bi ih u finalu dočekao prvi protivnik turnira. Bila je to prava osveta, jer Dubrovčani pobjeđuju s 11-3. Time su obranili naslov prvaka Europe, kojeg su prethodno osvojili u Rimu 2022. godine.

„Jako dobro finale, odigrano po dogovoru. Pobijedili smo, obranili smo naslov što je još teže nego osvojiti. Odigrali smo jednu pravu mušku utakmi-

Piše Rafael Barkiđija foto VK Dubrovački veterani

cu i svi su dali sto posto, što se i vidjelo po rezultatu. Mi smo inače poznati po jako dobroj obrani, a napad učini svoje. Mi smo u prvoj utakmici odigrali jako lošu obranu, a kako je odmicao turnir, bili smo sve bolji. Već godinama imamo istu ekipu i ozbiljno se radi. Svatko svakoga zna jako dobro” – rekao je Maro Šušić, jedan od igrača Dubrovačkih veterana.

Pozamašna je lista osvojenih trofeja ovog kluba. Imaju četiri svjetska zlata, dva europska i jedno s veteranskih

Olimpijskih igara u Australiji 2009. godine. Uz to još imaju sedam medalja sa svjetskih i europskih smotri. Jasno je da to ne može biti bez dobrog kontinuiranog, konkretnog rada. „Tijekom cijele godine na repertoaru su teretanica, tenis, neke aktivnosti. Onda idemo na pripreme u bazen nekoliko mjeseci. Svi misle da je veteranski sport, ono, došli se malo kupat. Zna se kako se vaterpolo igra. Tu se mora plivati i u obranu i u napad, tu nema nikakvog zabušavanja. I ostale ekipe dolaze spremne” – ističe Šušić.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

ORAO SAMUJEM

Orao samujem u visini gore

Nebeski planktoni to moja je hrana

Stog nikad ne slijećem tako je od rana

Djetinjstva do danas nebesa me tvore

Kontinenti svi i oceani more

Svačije i svako i sa sviju strana

Vidljivi i jasni moć ta mi je dana

U pogledu imam dolje sve prostore

Narode jezike vjere im mrmore

Svaki svoju ali ja svakoju čujem

Konteso s visina svaku razlikujem

Znam da upinju se e da me obore

Vjerski vlastodržci koji me tek slute

Dronove im ništim čuvam božje pute

25/6/24

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

Dragoj profesorici Ani Rihter, umjesto vijenca 30 € prilaže obitelj Uroda;

U spomen na Grgura Grgurevića 20 € prilažu obitelj Garvan i Mlinarić;

U spomen na Grgura Grgurevića 50 € prilaže obitelj Jelke Cvjetković;

U spomen na Grgura Grgurevića 50 € prilaže obitelj Vlaha Paskovića;

U spomen na Grgura Grgurevića 50 € prilaže obitelj Đura Antunovića; Umjesto cvijeća za pok. Grgura Grgurevića, 50 € prilaže Marica Raminelli;

U spomen na Grgura Grgurevića, 30 e prilaže obitelj Irene Krile;

U spomen na Grgura Grgurevića, 30 e prilaže obitelj Zorana Vodopije;

Umjesto cvijeća za dragog Vlaha Kesoviju, 50 € prilažu Ana i Ramiz; Umjesto cvijeća, u spomen na Maju Bosanac, 50 € prilaže Klara Burić; Umjesto cvijeća, u spomen na Maju Bosanac, 100 € prilažu Dube, Pave, Jelena, Maja i Anita;

U spomen na pok. oca kolegice Amalije Gilja, 53,09 € prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Jelena Darijević donacija 70 €;

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE

DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

U spomen na našu dragu rodicu Anku Rihter, umjesto cvijeća 50 eura prilažu Lile i Branko Kirigin

U spomen na pokojnog Vlaha Kesoviju, umjesto cvijeća,50 eura za potrebe udruge, prilaže Davorka Matičević

Za našeg dobrog Pera Jovića umjesto vijenca dajemo prilog od 100 eura za potrebe udruge, obitelj Kortizija

S K A N D I N A V K A

AUTOR: SLAVKO BOVAN NESIGURNOST AMERICIJ SPORTAŠ NA SLICI AUSTRIJA

NAJAMNI RADNIK

AUSTRALSKA PTICA TRKAČICA

ITALIJA

TALIJAN. TELEVIZIJA

GLUMICA PIOVANI

VRLO HLADNO KORALJNI OTOK

ZGRADA U KOJOJ SE MELJU ŽITARICE NEON

POSEBAN GOVOR NEKOG KRAJA (mn.) KOSTI PRSNOG KOŠA

FRANCUSKI NOGOMETAŠ, NICOLAS

IZBOR HRVATSKE PJESME ZA EUROSONG NORVEŠKA INDUSTRIJA TEPIHA MORE IZMEĐU EUROPE I AZIJE

VELIKA RIJEKA U AZIJI

PRASTANOVNICI ŠPANJOLSKE EL. NABIJEN ATOM

BODLJA BLAGAJNIK

NEODIMIJ ČINJENICE (lat.)

MEĐUNAR PLIVAČKO NATJECANJE U DUBROVNIKU KLUB SPORTAŠA NA SLICI

VUJADIN OD MILJA

VISOKO LISTOPADNO DRVO (mn.)

GLUMICA BEGOVIĆ ANTIKVARNICA

BACAČICA KOPLJA KOLAK

NEPER Č. N. GRAD U KANADI

OVOJ, OVITAK

INDIJSKA GLUMICA, ANAIKA (anagram: OSTI)

JEDNOGODIŠNJI ŽDRIJEBAC AMPER

ŠATORSKO NASELJE DUŠIK

POLJSKI PISAC STERN

ŽENSKI INDIJSKI OGRTAČ

ALT

EVENTUALNO PRINCIP

TELEPRINTER AR ZAČINSKA BILJKA

RATAR S PLUGOM

PSIHOANALITIČAR, OTTO TUNIS KALIJ VRSTA ŠKOLJKE

RADNIK

TOVLJENJE GRANA FIZIKE

TALIJANSKI NOGOMETNI SUDAC, DANIELE FR. KOŠ. KLUB GRAD U TURSKOJ

RIMSKI: 7 GRČKA BOŽICA PLODNOSTI

REKVIZIT GRAD U GRČKOJ

GLUMAC TERRY GRAD U CRNOJ GORI

KRALJ U ŠAHU JAMAC (mn.) PORTUGAL JAPANSKI GLUMAC (anagram: RUNI) NEUTRON

RJEŠENJE: najamni radnici, emu, ledeno, trn, I, RAI, Iberi, nd, Zlatni Orlando, Vujo, omak, kamp, jablani, Anatol, Ena, sari, Sara, A, ev, N, čn, TP, A, omot, orač, Soti, Rank, TN, K, VII, tov, disk, Orsato, Asvel, l, Petrovac na Moru, Tarik, daire, UB, Ilijada, titraj, K, garanti, Rinu, Apatinac, nateg.

AUTO / MOTO

OPEL MERIVA 1.4 turbo, 88 kW, benzin, 2013. god., prešao 130000 km, ima klimu, registriran do veljače 2025., nove gume, u odličnom stanju. Cijena 7000 EUR. Mob: 098/757 883

Prodajem motor KTM Duke III 690. Prešao 13500 km, kao nov, garažiran. Nove gume i akumulator - bez greške. Potrošnja 3,5 lit. Dodaci: štitnici, vilica, držač mobitela i USB utičnica. Savršen prigradski motor. Cijena 5100 eura. HR - nije uvoz. Kontakt: 091/560 3810.

Hyundai Accent 2000. godište, prešao 150,000 km. Prodajem. Mob: 091 614 3946

Daewoo Lanos, 2000. godina, registracija istekla, prešao 150,000 km, druga vlasnica, u dobrom stanju osim boje. Prodajem. 091 614 3946.

PLOVILA

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098/679 111

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZATON - DVOSOBAN

STAN U IZGRADNJI

69 M2 - 225.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

ru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Br-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem kuću u Rožatu, 119 kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovo-

relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

gatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2,

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika

(Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo

manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem 100m² bilećkog kamena, visina 20 cm, Mob: 097/661 6033

Poklanjam očuvan radni stol dimenzija 130x60 cm. Mob: 098/868 065

Prodajem novu masivnu fotelju. Mob. 099 493 4134.

Prodajem 4 aluminijske felge, 16 cola s 5 rupa. Mob. 098 178 9787.

Povoljno prodajem dvoja balkonskih vrata s persijanama, PVC stolarija - visina 217 cm, širina 117 cm, te više radijatora s priključcima. Cijena po dogovoru. Mob. 091 501 6202.

Povoljno prodajem 4 ljetne gume Fulda Ecocontrol HP2, 185x65/15. Gume prošle 200 km, proizvodnja 01/2024. Cijena 190 eura. Mob. 098 285 563.

osobni odnosi

Muškarac, 54 god. traži žensku osobu do 55 god. za druženje u diskreciji. Poruke slati na Whats app 097/638 2802

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što

ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 1.7. do 7.7.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 8. 7. do 14.7.

preminuli

KATE LAHALO (1938)

MARIJA DRAGOJEVIĆ (1945)

MARA PALI (1937)

ANTUN SRIJENSE (1935)

JELE DADIĆ (1942)

IVANKA NJIRIĆ (1938)

NIKO ĐURIĆ (1954)

VLAHO KESOVIJA (1946)

MATO BUJAK (1950)

ALEKSANDAR STOJANOV (1934)

MIHO DOLIĆ (1966)

BALDO ZVJERKOVIĆ (1934)

PERO GLAVIĆ (1927)

RUŽA DELALIJA (1932)

NOVO PRIZNANJE

Dubrovnik na top listi najtraženijih odredišta

za obiteljska ljetovanja na Bookingu

Dubrovnik je jedno od deset najpopularnijih ljetnih odredišta u ovoj godini za obiteljska putovanja, na globalnoj listi jedne od najvećih rezervacijskih platformi Booking.com. Listu predvode Drač u Albaniji i marokanski Tangier i Marrakech, priopćili su iz Bookinga.

Lista je sastavljena na temelju istraživanja o trendovima obiteljskih ljetnih odmora, provedenog online anketiranjem još u srpnju 2023. na uzorku od gotovo 28 tisuća odraslih osoba iz 33 zemlje svijeta koji planiraju putovati poslovno ili iz razonode u idućih

12 do 24 mjeseca, među kojima je bilo i oko 500 ispitanih u Hrvatskoj. Dubrovnik se na toj listi našao na osmom mjestu za obiteljske ljetne odmore 2024., a prva tri, albansko i marokanska odredišta, slijede Destin na Floridi, Sevilla i Palma de Mallorca u Španjolskoj, Tokio u Japanu, dok su iza Dubrovnika Madrid (Španjolska) i Bangkok na Tajlandu.

Booking.com je priopćio i da su pretrage smještaja za obitelji za ljetnu sezonu putovanja 2024. porasle 8 posto u odnosu na 2023., a pretraživanja

letova na globalnoj razini za čak 21 posto, što po njima znači i snažan interes za putovanjima obitelji ovog ljeta. Obitelji traže odlične plaže, ukusnu domaću kuhinju i kulturne doživljaje, a oko 60 posto ispitanih naveli su da žele na ljetovanju kvalitetno provesti vrijeme, i to im je, uz istinsko opuštanje te otkrivanje novih mjesta, najveća motivacija za putovanja.

To se, kažu iz Booking.coma, dobro poklapa i s popularnim odredištima za ovo ljeto, koja uključuju plaže, lokalnu kuhinju i kulturnu ponudu, ali i mogućnosti zabave za cijelu obitelj.