Dubrovački dnevnik br. 194

stranica 4

Mnogi stanovi nemaju uporabnu dozvolu, agencije to prešućuju stranica 18

Foto:

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Rim tim TAGI DIM

Piše Vjera Šuman

Luka Stanzl/PIXSELL

Rim Tim Tagi Dim ujedinio je Hrvatsku gotovo toliko koliko su dosad mogli jedino Vatreni. U tom radosnom ozračju s pokretima ruke gore – dolje, bruse se detalji oko podjele plijena u Banskim dvorima. Ruke su dogovorene, ministarstva riješena, sad su na redu samo lijepi trenuci slatkog natezanja oko toga koliko državnih tajnika i direktora državnih poduzeća će uzeti DP. Već su dogovorena dva nova ministarstva. Razdvajanje ministarstva energetike i gospodarstva, ali i ministarstvo demografije. Naša Dube se u Europi bavi demografijom pa što ne bi i ovdje to imali? Nema koristi, ali ni štete. Energetika, poljoprivreda i demografija pripali su DP-u pa Radić kao i njegov pajdo Vujnovac mogu proslaviti. Naravno, skromno i radno kako i priliči! Energetika će biti pod njihovom kontrolom pa i mi možemo mirno spavati. Neće više biti ružnih afera poput one s plinom za cent jer će Vujnovac moći legalno doći do plina za manje od pola centa. S duge strane, mi koji živimo na Gornjem gradu, imamo se

razloga veseliti ovoj novoj kombinaciji vlade. Plenki već tri godine objašnjava kako za one odurne ograde oko crkve sv. Marka nije kriv on, nego treba pitati tipa iz DP-a, koji je idejni otac onog zadojenog budalaša koji je pucao u Banske dvore. E sad je taj ‘idejni otac’ pregovarač i član užeg vodstva DP -a. Dakle, više nema opasnosti i ograde mogu otići u ropotarnicu povijesti. Yes!

Ako ništa, Turudić neće imati posla oko nekakvih plinskih, naftnih i ne daj Bože HEP-ovih afera. Ostat će mu više vremena za dovođenje novinara u red, iako prije toga još mora izmaknuti Ministarstvo kulture iz ralja europske tužiteljice, koja se baš uzjogunila zbog onog vražjeg 3D snimanja koje se, naravno, potpuno bez razloga približilo Plenkijevom ‘suhom zlatu’ i našoj, ni krivoj ni dužnoj, Čićovoj maloj! Pred vladajućom većinom, točnije pred Plenkijem, je još samo jedan pomalo izazovan detalj donošenja potpisa nadrkanom predsjedniku na brvno, što će svakako dodatno na koji dan

zabaviti naciju. Nema sumnje da Zoki ima spremnu seriju izjava za razveseljavanje i rasplamsavanje rata između dva brda, kako je i red i običaj i kako se od njega očekuje. Jednako kao što mora sazvati sjednicu Sabora jer su mu planovi A,B,C ili koji već plan po redu, propali. Vidjet ćemo, ako je išta naučio od Plenkija, to će prikazati kao svoju pobjedu.

Pravi šef DP -a, Radić, izašao je i s idejom o plaćama državnih dužnosnika koje, po njemu, moraju biti drastično veće. Zgodno je to objasnio kako ni Dinamo ne bi tako dobro igrao da kupuje jeftine igrače. Hajduk nije ni spomenuo. Samo kažem, tek toliko na znanje našem Jugu koji je, prema rezultatima, zdušno navijao za sadašnju većinu u Saboru. Dakle, ako hoćeš vrhunske igrače, to moraš i platiti. Lo-

gično. E sad, sama ideja nije loša, samo je pitanje koje to vrhunske igrače kani privući Radić. Iskreno, i četverostruko veće plaće ministrima bile bi za Hrvatsku znatno jeftinije od enormnih krađa koje se broje milijunima eura. Kad bi Vlada kupovala samo vrhunske igrače, kako stvari stoje, poglavito u DP-ovim resursima, a ni HDZov bazen nije baš perspektivan, morali bi uvoziti ministre iz Japana, Kine i pokojeg iz Singapura. Pa majku mu staru, nije ni Japan tako daleko, što nam dokazuje i naš Tutanj koji uživa obilazeći Zemlju izlazećeg sunca.

Po svemu sudeći, u Gradu se ne trebaju brinuti jer Plenki ne da Čićovu malu pa zasad nema opasnosti glede promjene naziva Igara. Jer po DP-u ‘Srbi se, bre igraju’, dok se u nas to zove festival. E, sad, nemam pojma ho -

će li se dosadašnje igranje klinaca po dječjim igralištima preimenovati u festanje ili možda dečki iz DP smisle nešto inventivnije. Za pravo reć, i oni bi trebali koristiti usluge profesora Hrvatskog jezika jer im ne ide baš najbolje. Svaka druga rečenica bi im bila išarana crvenom profesorskom penkalom. Ali dobro, za učenje nikad nije kasno. Štoviše, u trendu je cjeloživotno učenje. Po svemu ispada kako je jezik najvažniji hrvatski problem. Blago nama. Nema veze, vrag odnio i igranje. S druge strane, zašto ne? U skladu s Držićem, okrenimo pamet na komediju! U tom smislu jedva čekamo kako će proći naš Rim Tim Tagi Dim u subotu navečer. Nadamo se najboljem, vježbamo ples i jednako tako vjerujemo kako će nova vlada dobro uvježbati i odraditi Rim Tim Tagi Dim. Eto vas.

DESTINACIJA, ALI I MJESTO ZA ŽIVOT

KOLIKO TURIZMA GRAD MOŽE

PODNIJETI? Broj stanovnika

unutar zidina ušao ‘u crveno’, imamo veliki problem s iznajmljivanjem ‘na crno’!

Studija prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada

Dubrovnika predstavljena je javnosti te je dala odgovore na kojoj razini

popunjenosti je Grad. Jasna je smjernica što treba napraviti kako ne bismo ušli ‘u crveno’ odnosno kako ne bismo postali žrtve turizma

U Dubrovniku se turizam događa ili se njime upravlja? Pitanje je to koje se ponavlja zadnjih 10-ak godina. Potakle su ga velike gužve kojima se svjedočilo kroz 2015. ili 2016. godinu kad su se na ulazu u Grad znali stvarati ‘čepovi’, gužve u prometu, dolasci brodova na kruzerskim putovanjima. Koliko Grad toga može podnijeti?

Odgovor na to pitanje trebao bi biti poznat do kraja 2026. godine, kada bi u primjeni trebala biti sveobuhvatna Strategija koja bi do tada trebala biti izrađena i vrijediti do 2031. godine. Ona bi trebala dati konkretne smjernice i odgovore vezane uz upravljanje turizmom Grada. A kako bi se znalo koliko Grad može podnijeti i u kojem bi se smjeru trebalo ići, potrebno je za početak znati na čemu je on sada, koliko njegovih kapaciteta je iskorišteno, koliko je toga preostalo i što može bolje. Odgovore na ta pitanja dala je Studija prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada Dubrovnika koju je izradilo Sveučilište u Dubrovniku, a naručitelj je Grad Dubrovnik.

DNEVNIM IZLETNICIMA I ‘KRUZERAŠIMA’

TREBA UPRAVLJATI

Studija je dala odgovore na to koliko gostiju prođe kroz Grad, kakvi su trendovi, koliko je tu apartmana, restorana, stolova i stolica, ali i stanovnika, koje su njihove boljke, kako

promišljaju o turizmu, kakvi su kapaciteti Grada po pitanju vodoopskrbe i električne energije. Uspoređujući razdoblje do 2017. do 2022. godine, pokazala je porast broja gostiju koji prolaze kroz povijesnu jezgru. Tako je kroz Grad 2019. godine prošlo nešto manje od milijun posjetitelja, dok je 2022. godine taj broj porastao za četvrtinu! Gledajući s aspekta dnevnih posjeta, u Gradu je 2019. godine je taj prosjek iznosio 2.732 posjetitelja dnevno, dok se 2022. godine taj broj popeo na 3.448.

Promatrajući različite kategorije gostiju, postavlja se pitanje njihove potrošnje. Koji gosti najmanje troše, koji stvaraju najveću gužvu, a od kojih destinacija ima najveći benefit? Pitanja su to koja postavljaju brojne svjetske destinacije pa je na tom tragu i Venecija nedavno uvela naplatu ulaza u centar za jednodnevne izletnike.

„Naš zaključak je kako dnevni posjetitelji, izletnici, imaju najmanji doprinos prema cijelom gospodarstvu grada jer tu ne noće. Grad bi u budućnosti svakako trebao iskoristiti alate koji su mu na raspolaganju jer gostu koji plaća noćenje i boravišnu pristojbu umanjujemo doživljaj destinacije zbog onih gostiju koji dolaze ovdje na izlet, a noće drugdje. Oni prolaze ‘ispod radara’, njima se ne upravlja“, izjavio je Nino Dubretić, osnivač i direktor agencije Direct Booker i član Turističkog vijeća kojem je također Studija predstavljena prije

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

no što je stigla na dnevni red Gradskog vijeća. Drži kako je ona sveobuhvatna i detaljna te kako je obradila brojne aspekte važne za upravljanje turizmom na održiv način. Mišljenje dijeli i Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik, koja također naglašava kako je važno upravljati izletnicima i gostima s kruzera koji se u destinaciji ne zadržavaju puno. „Analiza je detaljna, vjerodostojna je i odrađena je stručno te je kao takva odlična polazišna točka za daljnje analize. Ona ukazuje kako smo već na 70,80 posto iskorištenosti kapaciteta po svim segmentima, od infrastrukture električne energije, preko popunjenosti javnog prijevoza, do mogućnosti broja ljudi koji može biti u Gradu. Jasno je kako je potreban jasan plan kako bismo izbjegli neželjene scenarije, poput toga da nam počne iskakati vodovodna ili električna mreža, ili da nam se dogode masovne gužve. Jedan od segmenata kojim bi trebalo upravljati jesu izletnici i gosti s kruzera. Tu mogu biti korisna IT rješenja koja bi goste u realnom vremenu usmjeravala na mjesta na kojima u datom trenutku nema velikih gužvi. Naravno kako kretanja svih kategorija gosta u budućnosti treba pratiti kroz određeno vrijeme, i to kroz troškovnu i prihodovnu stranu pa sukladno tome poduzimati neke konkretnije poteze“, izjavila je Trojić.

‘IMAMO VELIKI PROBLEM’

Zanimljivo je Studija dala i odgovore koji se odnose na smještajne kapacitete u Gradu. Tako je po-

kazala kako se na dubrovačkom području pod zaštitom UNESCO-a nalazi 1.575 smještajnih jedinica s 4.373 kreveta. Preko 90 posto tih kapaciteta nalazi se unutar samih zidina gdje je nešto više od 1400 objekata s gotovo četiri tisuće kreveta. Studija nije dala odgovore koliko je smještajnih jedinica na području Gradskog kotara Pile-Kono, ali je zaključak na temelju razgovora kako je taj broj uglavnom nepromijenjen. No, to se ne može kazati i za kapacitete unutar zidina gdje je u petogodišnjem razdoblju broj smještajnih jedinica i kreveta porastao gotovo za dvostruko!

Na području pod zaštitom UNESCO-a, posluju dva hotela koja u promatranom razdoblju nisu povećavala svoje kapacitete, a prevladavaju apartmani te nekomercijalni smještaj. Zajedno tako čine čak 99 posto svih smještajnih kapaciteta tog područja! Ono što iznenađuje je ogroman porast broja nekomercijalnog smještaja, kako u Gradu, tako i na širem gradskom području.

„Taj porast je ekstreman, a podaci su brutalni! Nijedan drugi segment nije toliko promijenjen u pet godina kao ovaj. Imamo situaciju da u hotelskom smještaju u 2022. godini imamo 12 tisuća kreveta, a u nekomercijalnom 10 tisuća, dakle nisu prijavljeni kao privatni iznajmljivači. Kad pogledate taj podatak o 10 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju koji nitko ne zahvaća, koji opterećuju komunalnu infrastrukturu, nemaju nikakvih davanja, a njihovi gosti čine jedan dio gužve u gradu, tada znate kako bi se netko ovim pitanjem zaista

Sve je više gosta hrli unutar zidina

trebao ozbiljnije pozabaviti. U pet godina broj takvih smještajnih kapaciteta porastao za tisuću, s približno četiri tisuće kreveta. Ova Studija je ukazala kako imamo problem! To nisu privatni iznajmljivači, to su vlasnici kapaciteta koji ne plaćaju ništa i čine ogroman udio. Vjerujem kako je veći dio toga ‘na crno’“, izjavila je Trojić.

Kako je navedeno u Studiji, zanimljivo je kako dio objekata u pojedinim dijelovima godine ne ostvaruju nikakvu popunjenost te je tijekom zimskih mjeseci takvih objekata preko 90 posto, a i u srcu sezone čine oko četvrtinu objekata sa smještajnim kapacitetima. Budući da se radi o službeno evidentiranim smještajnim kapacitetima, može se pretpostaviti kako se ti kapaciteti izdaju mimo službenih evidencija ili miruju s ciljem aktiviranja u budućnosti.

ŠTO MOŽE BITI NA STRADUNU?

Kad se govori o ugostiteljskim objektima, Studija je pokazala kako ih je na području pod zaštitom UNESCO-a 151. Gotovo 50 posto svih objekata čine restorani, potom slijede ‘kafići’ s oko 22 posto udjela. Na taverne otpada 11 posto, bistroe 7 posto, na fast foodove tek četiri posto (zabilježeno je tek sedam restorana brze hrane), a na pizzerije nešto manje od četiri posto. U Dubrovniku su navedena i tri noćna kluba. Većina ugostiteljskih objekata, njih 78 posto, je koncentrirana na području od Prijekog do Ulice od Puča, prema Jezuitima i Porporeli. Na području Grada je i oko pet tisuća stolica, a najveća gustoća stolova i stolica je na istočnom dijelu Straduna, Gundulićevoj i Bunićevoj poljani te ulicama Prijeko i Iza Roka. Zanimljivo je kako je na Stradunu smješteno tek pet posto svih ugostiteljskih objekata.

Gradski vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) mišljenja je kako bi na Stradunu, pa i po pitanju trgovina, trebalo napraviti selekciju.

„Trebalo bi se znati koje butige tu mogu biti smještene. Po meni bi to trebalo izgledati respektabilno i to bi trebale biti marke. Ne nužno one najskuplje, ali svakako ne mjesta na kojima se prodaju kineski suveniri i koje izgledaju kao buvljak. Kako imamo zonu posebnog prometnog režima, tako bismo trebali imati i točno propisano što može biti na Stradunu. Bilo bi dobro dati određeni rok prilagodbe od recimo pet godina i započeti neku novu priču, a ne da svatko može otvoriti što god želi. To mogu recimo biti Zara, Benetton, Kraš... Tako bi sve to puno ljepše i bolje izgledalo, kao što je u bilo kojoj drugoj destinaciji – zna se što je glavna ulica i kako bi trebala izgledati. I to bi onda radilo svih 12 mjeseci“ izjavio je Raguž.

DOKUMENT KOJI JE TREBALO IZRADITI

PUNO RANIJE

Uz brojeve turista, apartmana, kafića, restorana,

stolica i stolova, Studija se pozabavila i brojem stanovnika koji žive u Gradu, a čiji broj je kroz desetljeća rapidno pao. Minimalan broj stanovnika Grada u studenom 2019. godine je bio 885, a maksimalan 1266. U istom razdoblju 2023. godine, minimalan broj stanovnika je 824, a maksimalan 1253, što potvrđuje daljnji pad. Zanimljivo je kako je u ožujku 2020. godine, tijekom pandemije i u vremenu gotovo potpunog izostanka turističkih kretanja u Gradu, minimalan broj stanovnika unutar zidina iznosio 1107, a maksimalan 1239..

„Sami podaci koji su izneseni u procjeni pokazuju da je Grad odavno u ‘crvenom’ kada je u pitanju razuman odnos između komercijalne eksploatacije baštine i održivog gospodarenja istom koje jamči kvalitetu života preostalog stanovništva. Potvrđuje to i izraziti depopulacijski trend, koji najbolje simbolizira naš neuspjeh u upravljanju procesima u turizmu. Naposljetku, ostaje dojam da odluke donosimo sa zakašnjenjem i preko koljena, jer smo kroz protekle godine pustili da se previše toga događa bez kontrole. Umjesto trke za brojkama i profitom, trebalo je pažljivije birati prioritete i otvorenije i iskrenije razgovarati o problemima, no to ne znači da se stvari ne mogu popraviti i da ne treba biti optimist. Upravo stoga i često predlažem tematske sjednice o svim važnim temama za zajednicu i zalažem se za široki konsenzus po pitanju važnih tema, a kontrola procesa vezanih uz očuvanje povijesne baštine i života unutar iste to svakako jest“, izjavio je vijećnik Maro Kristić koji pozdravlja Studiju za koju tvrdi kako je kvalitetan dokument i pohvaljuje izrađivača.

„No, da bi podaci koji su prikazani u ovom dokumentu mogli poslužiti kao temelj za ozbiljne aktivnosti u smislu očuvanja povijesne baštine i života unutar zidina, umjesto skupljanja prašine u nekom od ormara gradske uprave, trebalo ga je izraditi puno ranije, na samom početku procesa izrade i usvajanja Plana upravljanja povijesnom jezgrom. Dakle, on je uz druge relevantne dokumente trebao biti temelj za njegovu izradu. Jednako tako, ovaj dokument s obzirom na njegovu sadržajnost trebao je poslužiti kao vrlo važan input u oblikovanju kvalitetne odluke o uvođenju zone posebnog prometnog režima, jer obiluje podacima koji su korisni u strateškom suočavanju s ugrozama kojima je izložena povijesna baština kada je u pitanju promet u pokretu i promet u mirovanju“, smatra Kristić.

GRAĐANINU TREBA OBJASNITI ŠTO KONKRETNO IMA OD TURIZMA

Studija je obuhvatila i anketu koja pokazuje mišljenje stanovnika o turizmu i u kojem se smjeru kreće. Logično, turistička kretanja manje smetaju onim stanovnicima koji direktno zarađuju od turizma i njime se bave, ali su se i jedni i drugi slo-

Grad s preko 150 ugostiteljskih objekata i pet tisuća stolica

žili kako su potrebne strože kontrole i ograničenja, primjerice po pitanju minimalnih higijenskih uvjeta za ugostiteljske objekte ili po pitanju broja novih koncesija.

„Oko 40 posto stanovnika govori da im turizam ne smeta, oko 30 posto njih da im smeta, ostatak je neodlučan. Žao mi je što Studija nije uvrstila podatak o potrošnji turista u destinaciji i kako to utječe na proračun Grada. Mislim kako bi stanovnicima Grada bilo lakše ‘progutati’ te gužve tijekom ljeta kad bi znali koje su njihove direktne koristi od turizma, mada sam mišljenja kako turizam u Gradu treba bolje regulirati i organizirati. Dakle, sasvim je normalno da se prosječan građanin pita što on konkretno ima od toga. Primjerice, mogao bi se otvoriti fond za stanove za dugoročni najam, za mlade obitelji, za deficitarna zanimanja, za liječnike koji bi došli u Dubrovnik, a koji bi se financirao od turizma. Turizam bi se mogao iskoristiti za bolji standard odnosno nadstandard naših sugrađana“, izjavila je gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP).

U tom smislu navodi kako je nelogično da je ‘Grad prije sedam ili osam godina zarađivao više od najma javnih površina i nekretnina nego sad, kad imamo 20 posto više turista i cijene u ugostiteljskim objektima koje su narasle za više od 50 posto’.

Smatra kako je Studija sadržajan dokument, no kako je previdjela dati neke konkretne odgovore i brojke te kako je puno segmenata koji se odnose na pretpostavke.

„Dotakla se i pitanja parkinga što predstavlja jedan od ključnih ograničenja za stanovnike, a znamo kakva je situacija s garažama. Također, predviđa i dio opterećenja prometnih gužvi prebaciti

na javnog prijevoznika, a znamo kako je broj zaposlenih vozača u Libertasu s 210 pao na 130 pa se bojim da bi to onda bilo i preveliko opterećenje za Libertas“, izjavila je Bonačić Obradović.

‘APARTMANE NE TREBA ZABRANITI, INVESTIRANJE ZADRŽAVA MLADE’

Jedna od najvećih ‘majstorija’ svih popularnih destinacija, koje su ujedno i gradovi za življenje, je pomiriti ta dva polariteta. Kako da nešto ostane grad, a ujedno bude i destinacija? Upravo to je temeljni cilj ovog dokumenta.

U tom nastojanju, Grad Dubrovnik promišlja o alatima koji bi spriječili scenarij u kojem bi se Grad pretvorio u muzej, a građani u potpunosti preselili na periferiju. U paketu mjera, stanove unutar zidina u svom vlasništvu naseljava domaćim stanovništvom te se pokušava ograničiti broj apartmana u stambenim zonama. Osnivač agencije ‘Direct Booker’ Nino Dubretić pokazuje drugu stranu priče – mlade će u gradu zadržati mogućnost zarade. „Moje mišljenje je kako iznajmljivanje u Gradu treba ograničiti, ali ne i zabraniti jer treba dopustiti da se dubrovački kapital ‘vrti’ unutar Dubrovnika. Ako takvo nešto zabranite, ne vidim da će se dogoditi ništa drugo nego da će taj novac otići drugdje. Može se ograničiti po broju smještajnih jedinica, po OIB-u, ali nikako ne zabranjivati ljudima da dođu do svog prvog apartmana jer upravo to zadržava mlade u nekoj sredini – investiranje“ izjavio je Dubretić i dao jedan sasvim drugi pogled na ovu temu. A to i jest bit – promišljanje, analiziranje, ali i suprotstavljanje različitih mišljenja koji bi dali konačne odgovore na temu o kojoj doslovno život Grada i ovisi.

PROMET SE ZAUVIJEK

MIJENJA

Uskoro ćemo oko Grada uz

restrikcije i propusnice, manjim gužvama nadaju se i žurne službe: „Sada je sve na improvizaciji i snalažljivosti vozača!“

Promet oko Grada zauvijek bi se trebao promijeniti nakon što je u Zakon o prometu i sigurnosti na cestama, na inicijativu dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, omogućeno uvođenje tzv. zona posebnog prometnog režima. Jedna takva bit će uvedena i u Dubrovniku, u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Hitna: „Promet je veliki problem, ali su naši vozači toliko snalažljivi da čovjek ne može vjerovati kako oni uspiju prolaziti kroz kolone. Kada imamo intervenciju u Gradu ogroman je gužva kako u prometu oko Grada, tako i u samom Gradu“.

Promet oko Grada ogroman je problem u Dubrovniku već dugo. Kompleksna je to tema koja je zahtijevala godine promišljanja i iznalaženja rješenja koja bi poboljšala postojeću situaciju. Hoće li nova Odluka o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila oko Grada biti to rješenje rješenje koje će konačno smanjiti ogromne gužv na uskim ulicama od Zagrebačke do Ulice branitelja Dubrovnika, tek će se vidjeti po njenoj implementaciji.

Oko Grada svakodnevno cirkulira tisuće unajmljenih automobila koje voze turisti, autobusa, taksi vozila, vozila građana povijesne jezgre, ljudi koji rade u Gradu... Svi oni, uskoro neće moći na jednak način prolaziti ovim dijelom, odnosno postojat će različite restrikcije ovisno o kategoriji vozila i osoba, što pravnih što fizičkih.

UVODE SE PROPUSNICE

Oko Grada će se voziti s propusnicama, a sve će biti regulirano kroz sustav tehničkog uređenja prometa putem elektroničkih sustava i video nadzora te informacijskom strukturom, a prometni sustav bi se trebao primjenjivati u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenog, s iznimkom prve godine kada bi to ipak bila testna faza. Propusnice se definiraju bojom, a svaka nosi specifičnosti koje se odnose na regulirane korisnike.

CRVENA OZNAKA – Oznaka za osobe/vozila koja u pravilu nemaju pravo ulaza, prometovanja i izlaza iz područja užeg središta Grada Dubrovnika, odnosi se to na vozila bez propusnica.

ZELENA PROPUSNICA – Osobe/vozila koji imaju pravo ulaza, prometovanja i izlaza iz područja užeg središta Grada Dubrovnika jer se na iste odnosi izuzeće. Riječ je uglavnom o vozilima žurnih službi, dostavnih službi, Libertasa, Sanitata i slično.

PLAVA PROPUSNICA – Vozila s propusnicom čiji vlasnici, odnosno ovlašteni korisnici, žive na užem području Grada duže od jedne godine (a uže središte Grada se u smislu ove Odluke smatra dio zone prometa oko Grada, odnosno gradskih kotareva Grad, Pile – Kono, Ploče iza Grada, ili jednostavnije od Zagrebačke ulice prema Zlatnom potoku i do Boninova). Oni mogu nesmetano i bez restrikcija prometovati zonom posebnog prometnog režima.

ŽUTA PROPUSNICA – Odnosi se na vozila čiji vlasnici (fizičke osobe) imaju osiguran parking za vozilo, bilo da je to PPK (povlaštena parkirna karta), plaćen i rezerviran parking na Žičari ili Pilama ili vlastito parking mjesto/garaža.

SMEĐA PROPUSNICA – Odnosi se na pravne, fizičke osobe – obrtnike koji imaju PPK (dodajmo kako prema odredbama Sanitata prijevoznici ne mogu dobiti PPK) ili unaprijed plaćen i rezerviran parking na Žičari, Pilama ili vlastiti parking/garažu. Promet oko Grada promijenit će tako puno toga za građane, turiste i poduzetnike, ali promijenit će puno toga, nadaju se u pozitivnom smjeru, za žurne službe.

KRILANOVIĆ: U SRCU SMO GUŽVE I JEDINI PROBLEM DUBROVAČKIH VATROGASACA JE PROMET Zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci, Stjepko Krilanović naglašava kako pozdravlja svaku inicijativu koja za cilj ima smanjiti prometni kaos koji se u sezoni događa oko Grada. Razumljivo je to kada znamo kako se postaja vatrogasaca nalazi na Buži.

„Mi smo zapravo u srcu gužve i svaka inicijativa koja će poboljšati ovu situaciju je nama jako dobra. Ako bude manje gužve Zagrebačkom ulicom pa preko Pila i Ulicom branitelja Dubrovnika, imat ćemo bolju komunikaciju prema ostalim dijelovima grada. Mi sada željno iščekujemo kako će se na kraju pokazati ova inicijativa gradonačelnika. U svakom slučaju, jedan od najvećih problema nas kao vatrogasaca nisu ni ljudi ni oprema, nego pozicija na kojoj se nalazimo. U budućnosti, prema našim procjenama ugroženosti od poža-

ra, mi i dalje ostajemo tu, ali se nadamo kako ćemo, prema novom GUP-u, biti izmješteni na područje Ilijine glavice, odnosno na magistralu. Onda bismo obuhvaćali sav dio grada s te postaje, a na Buži bi ostala ispostava koja bi brinula o Gradu do Zlatnog potoka“, iznosi Krilanović. Iako su vatrogasci neophodni u neposrednoj blizini gradske jezgre, neophodno je i da iz svoje postaje imaju brzu i jednostavnu komunikaciju prema drugim dijelovima grada. A kako se sezona u Dubrovniku neprestano produžuje, čemu svjedočimo i ove godine kada su gužve u travnju bile kao nekada prije u lipnju, to znači i kako se vrijeme u godini kada su oko Grada gužve - produžuje. Iako građani kada čuju ili uoče sirene reagiraju odgovorno i pokušavaju stvoriti koridor, nekada je to zaista zahtjevno i gotovo nemoguće u uvjetima tog dijela grada. Ipak, usprkos svim tim izazovima, vrijeme odaziva Dubrovačkih vatrogasaca na intervencije može biti pohvalno.

„Vrlo je teško to Zagrebačkom ulicom, na par mjesta imamo mogućnost obilaska gužve ili na autobusnim stanicama, ali u špici sezone i to bude zauzeto zaustavljanjima. Na dijelu Iza grada i oko Minčete se čak i penjemo na trotoar ako se uvjerimo kako nema pješaka i da je to sigurno. Na kraju je sve to improvizacija. Zbog tih situacija je svako rasterećenje ovog dijela grada za nas značajno jer bi poboljšalo i intervencije“, zaključuje Krilanović.

Vatrogasci: „Mi smo zapravo u srcu gužve i svaka inicijativa koja će poboljšati ovu situaciju je nama jako dobra. Ako bude manje gužve Zagrebačkom ulicom pa preko Pila i Ulicom branitelja Dubrovnika, imat ćemo bolju komunikaciju prema ostalim dijelovima grada“.

„Mišljenja smo da će ograničenje prometa temeljem donesene Odluke doprinijeti manjem intenzitetu prometa  u navedenim ulicama te smanjenju prometnih gužvi na području Pila“.

LULIĆ: SREĆA JE ŠTO MOŽEMO NIZ BONINOVO, ALI TO

NIJE UVIJEK RJEŠENJE

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić ističe kako se posljednjih dana događa i da se pola sata čeka u kolonama oko Grada, ali u tom slučaju hitna ima mogućnost korištenja alternativnog pravca preko Čingrije niz Boninovo, kuda voze autobusi Libertasa.

„Promet je veliki problem, ali su naši vozači toliko snalažljivi da čovjek ne može vjerovati kako oni uspiju prolaziti kroz kolone. Kada imamo intervenciju u Gradu, ogromna je gužva kako u prometu oko Grada, tako i u samom Gradu. Iz gradskog kotara su nam zato predlagali manje automobile ili motore, ali ne bi ni to pomoglo jer problem nije niti u konopu niti u širini ulaza, jednostavno je veliki broj ljudi na postojeći kapacitet“, iznosi Lulić i dodaje kako bi se više trebalo razmišljati o situacijama koje mogu zaista biti veliki problem, poput potreba za hitnom evakuacijom i slično.

„Nadamo se kako će nam ova odluka pomoći u intervencijama kroz smanjenje gužvi. Ne znam hoće li se to dogoditi ove godine, odnosno hoće li se uspjeti implementirati i provesti, ali mora se nešto poduzeti jer nema smisla niti civilima čekati dva sata u gužvama, a kamoli interventnim službama“, zaključio je Lulić.

petak, 10. svibnja 2024.

POLICIJA:

POLICIJA ĆE I DALJE

REGULIRATI PROMET PO POTREBI, ALI GUŽVI ĆE BITI MANJE

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su naglasili kako su izdali suglasnost Gradu Dubrovniku na prijedlog Odluke o novom prometovanju oko Grada.

„Policija svakodnevno postupa temeljem policijskih ovlasti, procjene i prioriteta, te ostvaruje suradnju s prometnim redarstvom Grada Dubrovnika, radeći na ubrzanju i većoj protočnosti prometa na svim gradskim prometnicama, pa tako i u Zagrebačkoj ulici i Ulici branitelja Dubrovnika, uključujući i šire područje Pila“, navode iz policije i dodaju kako su „mišljenja da će ograničenje prometa temeljem donesene Odluke doprinijeti manjem intenzitetu prometa  u navedenim ulicama, te smanjenju prometnih gužvi na području Pila“.

Ipak, to ne znači da policajci neće i dalje po potrebi regulirati promet na Ilijinoj glavici i Pilama, u trenucima najvećih gužvi.

„Policija će i dalje, posebno tijekom turističke sezone i očekivanih gužvi na gradskim prometnicama, raditi na protočnosti i usmjeravanju prometa, pri čemu će kao i dosad surađivati sa svim relevantnim čimbenicima Grada Dubrovnika nadležnim za promet“, zaključili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Napustio nas je legendarni profesor Đuro Benić , ispratio je generacije dubrovačkih ekonomista

Prof. emeritus dr. sc. Đuro Benić, legendarni profesor Sveučilišta u Dubrovniku, preminuo je u 73. godini života. Od 1983. do 1990. neprekidno je bio angažiran u nastavnom procesu na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku gdje je zasnovao radni odnos 1990. godine. Na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu izabran je 1988. u znanstvenonastavno zvanje asistenta, 1990. u zvanje docenta, 1993. u zvanje izvanrednog profesora, 1998. u zvanje redovitog profesora, a 2003. u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomije, znanstvena grana opća ekonomija, predmeti Osnove ekonomije i Mikroekonomija. Od 1996. do 2005. godine bio je voditelj predmeta Makroekonomija.

Na Sveučilištu u Dubrovniku, Odjel za

ekonomiju i poslovnu ekonomiju na prijediplomskom studiju bio je voditelj na predmetima Uvod u ekonomiju, Mikroe-

konomija 1., Mikroekonomija 2., Makroekonomija 1. i Povijest ekonomske teorije i metode. Od 2005. do 2008. na prijediplomskom studiju je bio voditelj predmeta Makroekonomija 2., a na diplomskom studiju na predmetima Primijenjena mikroekonomija i Teorija poduzeća te voditelj predmeta Osnove ekonomije na Odjelu za akvakulturu, Odjelu za komunikologiju i na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo. Bio je nastavnik i na preddiplomskim i diplomskim studijima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Prof. emeritus dr. sc. Đuro Benić nastavu je izvodio na 55 poslijediplomskih i doktorskih studija u zemlji i inozemstvu, a u mirovinu odlazi 1. listopada 2020. godine nakon nepunih 47 godina radnog staža.

TUŽNA VIJEST

PONEDJELJAK, 13.5. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 14.5. doručak dana Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

SRIJEDA, 15.5. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

ČETVRTAK , 16.5. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 17.5. doručak dana

Chia puding

sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 18.5. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

NEDJELJA, 19.5. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

PRETRESENE AKTUALNOSTI

Franković: ‘Dubinu’ nitko nije istjerao, tri puta im se izlazilo u susret!

Na sjednici Gradskog vijeća govorilo se o TUP-u, viziji place, kružnom toku na Batali…

Sjednica Gradskog vijeća održana je u utorak, a u sklopu točke dnevnog reda Vijećnička pitanja, pretresene su brojne gradske aktualnosti. Odgovarajući na pitanja vijećnika Željka Raguža (DUSTRA) oko dodjele koncesijskih odobrenja koja je u tijeku i koja se može javno pratiti na stranicama Grada, Franković je kazao nešto više o iznosima, ali i progovorio o ogromnom interesu ponuditelja.

„Interes je ogroman. Za kajake smo prije imali 1000 eura godišnju koncesiju, a sada ponude idu preko 50 tisuća eura za godišnju koncesiju za 10 kajaka! Vidimo što će to značiti za prihode od kajaka, ali vidimo i nelogičnosti. Vidjeli smo da je najveći iznos za plažu ispred hotela Bellevue ponudila firma iz Slovenije, pa ispod Maestrala ista ta tvrtka, kao i za plažu ispred hotela Neptun. Nakon što budu otvorene sve ponude, ići će se u pregled valjanosti dokumentacije i tek ćemo tad utvrditi tko je najbolji ponuditelj. Onda se donosi odluka koja ide na GV te će ono morati usvojiti svaku koncesiju. Kad to završi, onda postoji rok žalbe. Žalba odgađa izvršenje, ono čega se ja bojim da jedan dio koncesionara neće moći raditi ove godine. U ovom trenutku se na razini Hrvatske tisuće postupaka vodi. To je uistinu izazovno. Na osnovu ponuda koje su stigle, vidimo koliko su mali iznosi prije bili“, kazao je Franković.

PLAŽA U UVALI SUMARTIN OVE

SEZONE PRAZNA

Vijećnik Teo Grbić (HDZ) povukao je pitanje neriješenog pitanja koncesije na plaži u Uvali Sumartin, zbog čega će to područje, po svemu sudeći, ovog ljeta biti neiskorišteno. „Velik broj naših sugrađana, kad je vidio da se

na plaži ostavlja velika količina smeća, izražavao je negodovanje i svi su optuživali Grad iako se radi o području kojem gospodari jedan drugi pravni subjekt. Pričekali smo da vidimo, ali ni koncesionar ni davatelj koncesije nisu riješiti pitanje pa smo dali nalog Čistoći da održava prostor čistim i očisti ga. Ono što je najveći problem je što postoji sudski pravorijek od jedne institucije, a dvije su različite presude. Sad se događa pravni vakuum gdje koncesionar tvrdi da ne zna je li koncesionar ili nije, pošto je isti sud donio po istom pitanju dva različita pravorijeka. Davatelj koncesije smatra da su oni koncesionari. Srce sezone ćemo dočekati s neuređenom plažom, višestruka šteta za destinaciju“, odgovorio je Franković.

NAJESEN KREĆU RADOVI NA KRUŽNOM

TOKU NA BATALI

Jasmin Deraković (DDS) upitao je kad će se krenuti u izgradnju kružnog toka na Batali, na što je Franković kazao kako su postojali određeni imovinsko-pravni problemi, no kako je to sada riješeno te kako će na ljeto biti raspisana javna nabava, a početak radova se očekuje najesen. Derakovića je zanimao i projekt implementacije sustava gospodarenja otpadom.

„Podzemni spremnici su stigli, Čistoća i Upravnim odjelom za urbanizam s UO za komunalne poslove provode sve postupke kako bismo najesen počeli s ugradnjom. Jedan dio će biti ugrađen oko povijesne jezgre, drugi dio u Mokošici, preostali dio na području Lapada. Pilot projekt će započeti po prvi puta u Mokošici jer će ona skoro imati sve podzemne spremnike. Sustav otpadomjera će biti postavljen na podzemne spremnike i onda idemo korak po korak. Do kra-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

„Ispoštovali smo njihove zahtjeve. Prošlo je vremensko razdoblje, nisu uspjeli vratiti dugove, drugi put došli kod mene, opet smo produljili i izašli im u susret, došli su i treći put… Rekao sam da imaju previše prostora i da malo pomalo plaćaju dug koji je danas na 38 tisuća eura. Tri puta smo im izašli u susret! Tu naši ljudi očito nisu išli iz nekih razloga, očito nije bilo financijske isplativosti, ali trebalo je biti pošten i odustati, a ne govoriti kako ih je netko istjerao“, izjavio je Franković.

ja godine ćemo započeti s tim sustavom“, izjavio je Franković.

PLACA ĆE BITI ŽIVO OKUPLJALIŠTE

I POPODNE

Vijećnika Iva Lučića je zanimalo kad će se krenuti s izgradnjom spomen-obilježja poginuloj djeci u Domovinskom ratu.

„Što se tiče spomen obilježja poginuloj djeci u Domovinskom ratu, odabrali smo rješenje i održali sastanak gdje su predstavnici obitelji iskazali određene sugestije dodatnog oplemenjivanja projekta. Arhitekti su to prihvatili i očekujemo njihovo konačno rješenje. Volio bih kad bismo do kraja godine započeli s realizacijom projekta. Broj posjetitelja za spomen-sobu branitelja je nevjerojatan, odlučili smo ugraditi brojač. Dnevno je to, po procjenama, oko 700 ljudi. Prolistajte Knjigu utisaka, jedan Amerikanac je ostavio medaljon na zastavi na kojem piše ‘hvala vam što ste služili domovini’. Vučić i ekipa se mogu truditi koliko god žele, njihova šarena laža ne može proći jer se ovdje vidi što se dogodilo“, odgovorio je Franković.

Vijećnika Vlahušića je zanimalo hoće li se obistiniti najave kako će placa i u poslijepodnevnim satima biti mjesto susreta i života građana, a povukao je i pitanje skupih avionskih karata Croatia Airlinesa te ih usporedio s iznimno nižim kartama ostalih avioprijevoznika iz Dubrovnika za europske destinacije.

„Nakon završetka projekta place, jasno je da se tamo mora nešto događati i u popodnevnim satima. Zato ćemo najesen počet s aktivnostima i razvijat ćemo programe i natječaje. Javljaju se već proizvođači koji žele imati programe popodne, ali mogu i kulturna događanja i sl. Prostor parka prema TUP-u i s placom treba u budućnosti sagledavati kao cjelinu. Nadam se da ćemo

kroz novi program ishoditi što više sredstava pa krenuti u realizaciju tunela, Gruž bi doživio novu vizuru, tu bi bila šetnica, a ne cesta. Grad bi dobio po prvi put veliku rivu, pa prema Lapadskoj obali“, složio se Franković s Vlahušićem pa potom komentirao i cijene avionskih karata. „Imamo dvije nevjerojatne situacije – prva je skupoća karte, a druga nemogućnost dobivanja iste. Od lipnja pa nadalje je nemoguće bukirati kartu. Mi ćemo skoro odraditi sastanak s CA jer mislim kako nije korektno penalizirati građane Grada. Grad je subvencionirao avioprijevoz, a oni su digli cijene karte za subvenciju. Grad je za taj program platio 11 milijuna kuna. Ne znam koliko košta jedan avion, puno je skuplji, ali barem smo im kupili rep. Moramo pronaći novi model, ne možemo davati subvenciju, a da oni na tome zarađuju. Ne može biti da je Ryanairu isplativo voziti za 30 eura do Rima, a Croatiji treba platiti do Zagreba 150 eura“, kazao je Franković.

‘TUP ĆE BITI OPLEMENJEN SADRŽAJIMA’

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) postavio je pitanje oko vizije TUP-a, ali i zatvaranje ‘Dubine’.

„Naravno da će TUP ostati kakav je i sada, ali oplemenjen sadržajem. Jedan od prvih je obiteljski centar, pri kraju je investicija. Druga investicija je nova velika knjižnica – znanstvena knjižnica i depo u prizemlju, a na katu knjižnica i javna čitaonica. Odnedavno u okviru TUP-a imamo ‘Kolarine’, lutkarsku udrugu također, značajan broj vezanih udruga koje djeluju na tom području pa je on već sad centar kulturnih i kreativnih industrija. Što se tiče ‘Dubine’, neugodno sam iznenađen. Vlasnici ‘Dubine’ su došli kod mene i rekli da imaju problem s plaćanjem računa, tražili reprogram duga, ispoštovali smo njihove zahtjeve. Prošlo je vremensko razdoblje, nisu uspjeli vratiti dugove, drugi put došli kod mene, opet smo produljili i izašli im u susret, došli su i treći put… Rekao sam da imaju previše prostora i da malo pomalo plaćaju dug koji je danas na 38 tisuća eura. Tri puta smo im izašli u susret! Tu naši ljudi očito nisu išli iz nekih razloga, očito nije bilo financijske isplativosti, ali trebalo je biti pošten i odustati, a ne govoriti kako ih je netko istjerao“, izjavio je Franković.

Na sjednici je usvojena Strategija pametnog grada za Grad Dubrovnik. “Trenutno se radi na sustavu rezervacija, u budućnosti će biti obveza da se pri kupnji Dubrovnik Passa odmah rezervira i termin”, objasnio je Franković.

Na sjednici je usvojen Zaključak o postavljanju spomen-obilježja poginulom vatrogascu Goranu Komlencu u dvorištu OŠ Antun Masle u Orašcu. Također, na sjednici su podnijeta i izvješća o radu javnih ustanova u kulturi te su sva i usvojena.

Proširena i u potpunosti

uređena cesta Dubravica - Trsteno

Nakon što je krajem prošle godine sanirana i asfaltirana nerazvrstana cesta Dubravica – Trsteno, sada je završeno i izvođenje betonskih pasica na ovoj dionici u dužini od gotovo 5 kilometra. Ovim i prethodnim radovima širenja i asfaltiranja cesta je s tri i pol proširena na pet metara. Završene radove jučer poslijepodne obišao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima.

‘’Zadnji je put ova cesta uređivana prije 38 godina. Sada proširena i uređena prometnica omogućuje dvosmjerno odvijanje prometa. Investicijom smo približili najudaljenije mjesto Grada Dubrovnika Dubravicu, a cilj nam je urediti i cestu do Majkova”, kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Radovi izgradnje betonskih pasica s obje strane ceste, prosječne širine pola metra, vrijedni su 292.340,00 eura bez PDV-a, odnosno 365.425,00 eura s PDV-om. Izvela ih je tvrtka Platanus d.o.o. prema dinamičkom sustavu pojačanog održavanja prometnica. Nadzor je provela tvrtka Aedificator d.o.o.. Radovi su počeli 26. ožujka 2024., a završeni su i prije ugovorenog roka od 45 dana.

REVITALIZACIJA POVIJESNE

JEZGRE Dvije obitelji s ukupno devetoro djece uselit će u gradske stanove, uručeni ključevi

U sklopu jedinstvenog programa Dubrovačke stanogradnje i sukladno prvom hrvatskom Planu upravljanja povijesnom jezgrom, dvije višečlane obitelji uselit će u gradske stanove u povijesnoj jezgri. Temeljem provedenog javnog natječaja za utvrđivanje Liste reda prvenstva o davanju stanova u najam na području povijesne jezgre za obitelji s više djece, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas ključeve stanova korisnicima koji su to pravo ostvarili natječajem: Damiru Mujanoviću i Alvini Gorinjac Čarapina. Obitelj Mujanović ima osam članova kućanstva, dok obitelj Gorinjac Čarapina ima pet članova te će u povijesnu jezgru uskoro useliti devetoro djece.

Napreduju radovi na obnovi Opskrbnog centra u Novoj Mokošici

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji pročelnice Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijete Hladilo i direktora Domouprave Dubrovnik d.d. Pera Milkovića te predstavnika izvođača radova obišao je u srijedu radove na obnovi Opskrbnog centra u Novoj Mokošici vrijedne 573.662,55 eura.

Naime, Grad Dubrovnik, u suradnji s Domoupravom Dubrovnik, pristupio je investiciji obnove Opskrbnog centra u svrhu poboljšanja zajedničkih dijelova zgrada i uređenja površina javne namjene s naglaskom na sigurnost građana i korisnika. Suvlasnici objekta Opskrbni centar osigurali su sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova objekta u iznosu od 73.999,39 eura, dok Grad Dubrovnik iz proračuna osigurava 499.663,16 eura za uređenje površina javne namjene.

Gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo napretkom radova na Opskrbnom centru kao središtu Mokošice naglasivši da se već sanacijom javne površine na gornjoj etaži osigurao presta-

nak vlaženja objekata što je problem koji je godinama opterećivao prostore vrtića, knjižnice i druge.

Naime, u I. fazi sanacije obnove, koja je završena, na gornjoj terasi objekta uklonjeni su stari slojevi do zdrave betonske AB ploče, napravljena je nova hidro i termo izolacija. Ugrađene su keramičke pločice te je saniran dio fasadnih zidova. U tijeku su radovi na sanaciji II. faze (donji dio objekta). Nakon što se pristupilo uklanjanju slojeva poda uočeno je ulegnuće terena te se pristupilo radovima sanacije koji su i dalje u tijeku. Izrađen je dio novih instalacija oborinskih voda i dio novih kanalizacijskih instalacija, šahtova za potrebe prespoja te je nasut teren. U tijeku je izrada novih AB ploča, dobava i ugradnja kamenih ploča i sanacija u donjem dijelu fasadnih zidova što će ujedno biti i završni radovi.

Očekuje se da će radovi u cijelosti biti završeni u roku od dva mjeseca. Takav rok je postavljen jer je kroz čitavo vrijeme izvođenja radova sanacije Opskrbni centar otvoren za sve građane.

Gradonačelnik Franković u obilasku radova na izgradnji spojne ceste Tamarić

Radove na izgradnji dvosmjerne spojne ceste Tamarić koja će uvelike unaprijediti funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice u ponedjeljak je obišao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima.

Na gradilištu su završeni radovi na izradi 53 pilota, kao i armiranobetonski potporni zid na pilotima kod Osnovne škole Mokošica u dužini od 60 metara. Izgrađen je dio armiranobetonskih potpornih zidova uz susjedne parcele te izmještanje instalacija u dvorištu škole, a u tijeku su radovi na izgradnji upornjaka mosnog prijelaza.

„Riječ je o ključnom infrastrukturnom projektu u Mokošici koji će osigurati u budućnosti normalnu komunikaciju do škole, a istovremeno će osigurati svim stanovima Ulice Bartola Kašića puno lakši, jednostavni život i komunikaciju do njihovih stanova. Projekt je, kao što vidite, u visokoj fazi, no postoji jedno područje koje je iznimno zahtjevno. Potrebno je izraditi prelaz potoka Tamarić i spojit se sa drugim dijelom ceste. Započeli su radovi na izgradnji fekalne i oborinske odvodnje“, kazao je gradonačelnik Franković te najavio kako će projekt biti završen u ugovorenom

roku od godinu dana, odnosno u listopadu ove godine.

Duga gotovo 900 metara, spojna cesta Tamarić spajat će Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Njenom izgradnjom rasteretit će se postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Osigurat će se uredno prometovanje do škole te time riješiti dugogodišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica.

Izgradnja ceste značajna je i zbog planirane nadogradnje i rekonstrukcije OŠ Mokošica, čime će ova škola, koja je posljednja u dvosmjenskom režimu nastave, ući u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Izgradnja ceste omogućit će i uvođenje autobusne linije do škole što će povećati i prometnu sigurnost u Ulici Bartola Kašića. Od ukupne duljine zahvata 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, dok je nova prometnica dužine 620 metara. Radove ukupne vrijednosti 2.782.071,63 eura bez PDV-a, odnosno 3.477.589,54 eura s PDV-om, izvodi  zajednica ponuditelja Texo gradnja d.o.o. i Colas Hrvatska d.d.

KEKS PAY BEZ NAKNADE Grad Dubrovnik, Vodovod i

Čistoća

uveli

uslugu plaćanja računa aplikacijom

Plaćanje komunalnih usluga Grada Dubrovnika te društava Vodovod i Čistoća odnedavno je moguće putem KEKS Pay mobilne aplikacije na način da građani putem aplikacije primaju račune digitalno i plaćaju ih bez naknada. Ova mogućnost predstavljena je na konferenciji za novinare.

‘’Čast mi je i zadovoljstvo što je Grad Dubrovnik postao dio KEKS obitelji i što ćemo našim sugrađanima olakšati plaćanje komunalnih usluga. Ono što je bitno je da to njih neće koštati ništa i nije vezano za banku. Olakšava se komunikacija što se tiče računa, vidljivo je online, lakše je praćenje. Odlučili smo se pridružiti tome jer želimo biti dostupniji i kroz ovaj online sustav. Želja nam je da se u Keks obitelj pridruže i druge tvrtke, prvenstveno Sanitat sa svojim PPK i Libertas Dubrovnik s mjesečnim pokazima, mislim da bi to bilo dobro“, kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Za korištenje usluge plaćanja računa bez naknade potrebno je na mobitel instalirati besplatnu aplikaciju KEKS Pay, zatim odabrati opciju „KEKS Pay režije“, pratiti jednostavne upute te dodati u aplikaciju svoju debitnu ili kreditnu karticu bilo koje banke (Visa, Mastercard®, Maestro® ili Diners Club) s koje će korisnik ubuduće plaćati pristigle račune u trenutku kada to poželi.

Korisnicima ove usluge računi ne stižu na kućnu adresu, već ih u KEKS Pay primaju digitalno i u PDF formatu, a po želji i na e-mail. Nakon plaćanja računa, potvrda o izvršenoj uplati korisnik aplikacije automatski prima na svoj na e-mail. Sve transakcije su korisnicima u KEKS Payu dostupni 11 godina, a pripadajući računi u PDF formatu najmanje dvije. U tom smislu KEKS Pay predstavlja ujedno arhivu računa koja je korisnicima uvijek dostupna, pa čak i ako deinstaliraju aplikaciju i kasnije ponovno instaliraju. Korisnik od usluge „KEKS Pay režije“ po želji može odustati u bilo kojem trenutku.

Samo što je prije nekoliko dana premijer pojasnio kako ne pristaje na etiketu koruptivnog HDZ-a, uhićen je još jedan u nizu njegovih kadrova. Prva se oglasila ministrica kulture koja je naglasila da je ‘zgrožena’, ali da slučaj njenog pomoćnika ne može biti njezina politička ili zapovjedna odgovornost, jer je uhićeni suradnik u Ministarstvu zaposlen već 20 godina te ona nije mogla znat što on tamo radi. Njome je čista savjest. Prema nekima, čista savjest je samo znak nejasnog pamćenja, što je sutradan potvrdio i premijer izjavom kako je Nina suho zlato, pa će bit i u novoj vladi. Dokad će rasti cijena zlatu, ne zna se, ali padat sigurno neće. Tako dragocjeni kadrovi mogu se slobodno zalijepit dvokomponentnim ljepilom za fotelje. Ostaje za vidjet čime će zalijepit njezina bivšeg pomoćnika, a sad već i bivšeg glavnog konzervatora u Upravi za zaštitu kulturne baštine, koji je izgleda konzerviro svoju karijeru zbog 39 tisuća eura, ukoliko slučajno europski tužitelji nisu izostavili nekoliko nula iza zareza. Čelnik Domovinskog pokreta u prvim danima pobjedničke ekstaze je već bio posegnuo za Ministarstvom branitelja, ko stvorenog za legendarnog domoljuba s čekićem Peđu, kojega je šira javnost upoznala kad je 2013. razbio dvojezičnu ploču s ćiriličnim natpisom na zgradi vukovarske policije. Premda se predstavlja ko pripadnik srpske nacionalne manjine, ćirilica mu smeta, a na listi onoga što mu smeta je i Srpska pravoslavna crkva. Zato mu je cilj uspostava autokefalne Hrvatske pravoslavne crkve, slične onoj koja je osnovana zakonskom odredbom poglavnika Ante Pavelića 6. lipnja 1942. godine, tijekom djelovanja Nezavisne Države Hrvatske. Osim grba udruge koji je skoro pljunuti onaj iz NDH, Peđina udruga, čini se, promovira i starohrvatske pozdrave, koji se u javnosti ‘greškom’ nazivaju - fašističkim.  I ove prve subote u mjesecu, na trgovima hrvatskih gradova deseci molitelja na koljenima su vapili Bogu za neprikosnoveni autoritet muškaraca u familiji. Tvrdeći da ovi ženomrsci iza svojih molitava skrivaju morbidne nakane, nasuprot njih su

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Suho zlato

prosvjednici odlučili vježbati jogu i izvoditi cirkuske točke s raznim pomagalima.

Preporučili su im, da ako već mole, neka mole za zdravlje svih ljudi. Pa ako Božja Milost ženama ikad oprosti Biblijsku jabuku razdora, možda će i neke muške izliječit od kronične mizoginije.

Jadranski opservatorij za digitalne medije, objavio je rezultate istraživanja o vjerovanju Hrvata u teorije zavjere. Kažu, najviše vjeruju osobe desne ideološke orijentacije, mlađi i neobrazovani, a među hrvatskim biračima prednjače glasači Mosta i Domovinskog pokreta.

Najpopularnija teorija zavjere je da bez obzira ‘ko je na čelu svjetskih vlada, medija, korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, ko što su ratovi i ekonomske krize. U tu teoriju vjeruje više od 40 posto ispitanika, a slijede teorije zavjere o velikim farmaceutskim tvrtkama, koje namjerno šire razne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova. Onda teorije o tome kako se cijelo čovječanstvo preko Interneta tajno prati i neovlašteno nadzire. Kako i ne bi; kome ne bi bila sumnjiva sve češća traženja računala od korisnika da dokažu kako - nisu roboti? Kud ovo vodi? Osobito nakon korone, namnožile su se i zavjere o štetnosti cjepiva, o masonima i iluminatima, tajnoj organizaciji koja nameće novi svjetski poredak, i upravlja državama. Nije zanemariva ni zadnja od popularnih teorija zavjere, ona o chemtrailsima. Tobože, flitaju nas nekakvim otrovima iz putničkih aviona. Ali možda još zanimlji-

vije od ovih podataka je i taj što 70 posto ispitanih vjeruje u svemoćnog, dobronamjernog gospodina Boga, koji s neba, valjda preko weba, upravlja svime pa tako i tom super tajnom skupinom svjetskih vladara iz sjene. Da nam nazavisni političar, gospar Kolakušić na HRT-u nije objasnio čemu služi zastupnik u EU parlamentu, mnogi bi od nas procijenili da je to radi nezasluženih osam tisuća eura mjesečno.

Ali srećom nije tako. Nego zato, poučio nas je on, što su na najvećoj političkoj pozornici u svijetu tamošnji vođe zastranil ipa da Hrvatska ne bi dalje propadala zbog njihove loše politike, on odustaje od saborske fotelje i sprema se iznova žrtvovat, na još jedan petogodišnji mandat. Eto, prije samo nekoliko dana pokazo je svoju hrabrost tako što se usprotivio europskoj direktivi protiv nasilja nad ženama, uključujući sakaćenje ženskih spolnih organa i prisilne brakove. Naš bivši sudac, gospar Kolakušić, bio je - suzdržan.

Nema sumnje da će Hrvati na izbore u lipnju pohrlit u velikom broju. Osobito oni koji se sjećaju kako je ovom rasnom političaru ovo već drugi put da odustaje od bavljenja domaćom politikom pa domoljubno bira Europski parlament. Kad ga već nezahvalni birači nisu izabrali za predsjednika države 2020., radi čega bi se bio vratio od tamo i prije isteka mandata.

Na po uha u autobusu slušam vic nepoznatog komičara o Bosancu, Srbinu i Romu, koji se sastaju kako bi izabrali vlast u Hrvatskoj! A onda autobus staje, njih dva izađu…. nisam uhitio kraj.

Piše Mario Klečak

Dubrovački dnevniK

Brojne zgrade iz Jugoslavije nisu skroz čiste

‘Sramota je što dubrovačke agencije prešućuju činjenicu

da nekretnina nema uporabnu dozvolu ’

Brojne nekretnine, posebno zgrade rađene u Jugoslaviji nikad nisu dobile uporabnu dozvolu. Nije se to tada previše gledalo, niti je stanarima bilo važno, a tako bi ostalo sve do danas da zakonodavac nije donio odluku prema kojoj nekretnina mora imati uporabnu dozvolu da bi se stavila u turistički pogon

Nedavno smo pisali kako se od ove godine više neće moći produžiti privremena dozvola za iznajmljivanje apartmana turistima. Naime, moći će nastaviti raditi samo oni apartmani s trajnom dozvolom, a ona, među ostalim, ovisi je li nekretnina ima uporabnu dozvolu. Zanimljivo, ali brojne nekretnine, posebno zgrade rađene u Jugoslaviji nikad nisu dobile uporabnu dozvolu. Nije se to tada previše gledalo, niti je stanarima bilo važno, a tako bi ostalo sve do danas da zakonodavac nije donio odluku prema kojoj nekretnina mora imati uporabnu dozvolu da bi se stavila u turistički pogon. Nakon objave našeg teksta, nekoliko građana nam se javilo sa svojim iskustvima. Jako su ljuti na dubrovačke agencije za nekretnine koje im prilikom kupnje stanja nisu spomenule da nekretnina nema uporabnu dozvolu. -Kupili smo stan na Kineskom zidu na Montovjerni u zgradi koja nikad nije dobila uporabnu dozvolu. Agenti za nekretnine nijednom nam nisu spomenuli činjenicu da, ustvari, nekretnina nije legalna, iako su tvrdili da ima sve uredne papire – govori nam jedan sugrađanin svoje iskustvo.

VLASNIŠTVO ČISTO, NEKRETNINA

ILEGALNA

To što je agencija za nekretnine kazivala

da su papiri čisti, tiče se vlasništva. Te dvije stvari treba gledati odvojeno. Jedno je čisto vlasništvo nad nekretninom, a drugo je li ona legalna, odnosno ima li uporabnu dozvolu. Naime, u zemljišnim knjigama se vlasništvo može bez problema upisati bez uporabne dozvole i tu nema spora, no s druge strane njen nedostatak znači da nekretnina nije skroz legalna i da se kao takva ne može iznajmljivati turistima. Naravno, nitko tu ilegalnu nekretninu neće srušiti, ali njena stvarna vrijednost nije jednaka sa ili bez uporabne dozvole.

-To nas najviše ljuti. Valjda bi cijena nekretnine trebala biti manja, ako nema uporabne dozvole. Ali svi o tome šute, i bivši vlasnik, i agencija za nekretnine. Nažalost, čovjek u današnje vrijeme mora biti apsolutni stručnjak za sve, nikome se ne može vjerovati, pa tako ni agencijama za nekretnine koje za svoj nerad uzimaju ogromne provizije – ljut je ovaj kupac nekretnine.

Obratili smo se Matu Alaviji iz tvrtke Alavija nekretnine d.o.o. te ga pitali zašto agencije prešućuju neimanje uporabne dozvole.

-Ne znam za druge agencije, mogu samo pričati o mojoj. Ja sam svakom mom klijentu naglasio ako nekretnina nema uporabnu dozvolu. Recimo, zgrade u Sedam smrtnih grijeha nemaju uporabnu dozvolu. Nema ni Ki -

„Kupili smo stan na Kineskom zidu na Montovjerni u zgradi koja nikad nije dobila uporabnu dozvolu. Agenti za nekretnine nijednom nam nisu spomenuli činjenicu da, ustvari, nekretnina nije legalna, iako su tvrdili da ima sve uredne papire“, priča nam jedan sugrađanin svoje iskustvo

neski zid. Nije bilo ni u Mokošici, u naselju Naš dom, ali oni su u međuvremenu za dio zgrada pribavili uporabnu dozvolu. Također, ni cijelo naselje u Čokolinu nema uporabnu dozvolu. Svi ti stanovi ne mogu imati apartmane, to je istina. Problem je ako agencija to ne kaže – ističe Alavija.

DUŽNOST NAGLASITI NEIMANJE

UPORABNE DOZVOLE

Dodaje da je dužnost agenata za nekretnine naglasiti taj nedostatak.

-Ako nema uporabne dozvole, nekretnina nije skroz do kraja uredna bez obzira na čisto vlasništvo. Međutim, sve te zgrade imaju pravomoćne građevinske dozvole i čim je to tako, znači da nije nelegalno. Svi su ti stanovi etažirani, no ne mogu se iznajmljivati turistima, jer nemaju uporabnu dozvolu. Ovo pravilo vrijedi od 1. siječnja 2014. godine. Prije toga se moglo iznajmljivati bez uporabne dozvole, zato te zgrade dugi niz godina nisu ni tražile. Nažalost, mnogi predstavnici stanara nisu bili svjesni ovog problema – zaključuje Alavija. No, sve one nekretnine koje nemaju uporab -

nu dozvolu, još uvijek je mogu pokušati ishoditi. Postupak je taj da se zatraži građevinska dozvola u Državnom arhivu i tamo se pronađe svoj stan. Ako u međuvremenu nije došlo do preinaka poput zatvaranja balkona ili lođe, nakon što se ishodila građevinska dozvola, može se u nadležnom Uodjelu Grada Dubrovnika zatražiti dobivanje uporabne dozvole. Oni će izaći na teren, i ako utvrde da je stan i dalje sukladan građevinskoj dozvoli, dat će uporabnu. Alavija naglašava da se u nekim slučajevima ovi postupci mogu primijeniti pojedinačno za neke stanove unutar zgrada, no za neke druge vrijedi samo u slučaju čitave zgrade.

Kako god, žalosno je što mnoge agencije za nekretnine ne ističu ovaj problem. Stanovi su ionako skupi, a cijena bi im zasigurno morala biti znatno manja ako nema uporabne dozvole i ako se ne može iznajmljivati turistima. Mnogi su tako preplatili svoje stanove i nitko ni za što ne odgovara. Zaista, živimo u vremenu kada se nikome ne može ništa vjerovati i kada osoba mora biti stručnjak za sve kako je ne bi nasamarili.

„Valjda bi cijena nekretnine trebala biti manja, ako nema uporabne dozvole. Ali svi o tome šute, i bivši vlasnik, i agencija za nekretnine. Nažalost, čovjek u današnje vrijeme mora biti apsolutni stručnjak za sve, nikome se ne može vjerovati, pa tako i agencijama za nekretnine koje za svoj nerad uzimaju ogromne provizije“

NAJTROFEJNIJI HRVATSKI SPORTAŠ, A SAD I PJEVAČ

Mihovil Španja o sudjelovanju u emisiji

Zvijezde pjevaju:

„Ekipa je bila kao da smo na ekskurziji

Prag-Beč-Budimpešta!“

Bez treme, a s puno užitka, Mihovil Španja je pjevao i dopjevao sve do finala emisije Zvijezde pjevaju, a osvojio je „srebro“

Iako nije pobijedio, definitivno je osvojio srca publike! Ova rečenica je možda klišej, ali itekako vrijedi za Mihovila Španju, paraolimpijca i najtrofejnijeg hrvatskog sportaša, koji je svim svojim uspjesima pridodao jedan za njega sasvim neobičan - s mentorom Goranom Boškovićem ostao je drugi u emisiji Zvijezde pjevaju. Za Dubrovački dnevnik je ispričao više o tom iskustvu, a i otkrio gdje bi mogao sljedeći put zapjevati.

Imate iskustva u natjecanjima, ali ovo je ipak nešto posebno, kakvi su vam dojmovi?

Predivno iskustvo! Prije svega, ovo je natjecanje prvi put u mom slučaju revijalnog karaktera, tako da nikakvu kompetitivnu osobinu za mene to nije imalo. Isključivo jako dobra zabava, učenje od onih od kojih možeš naučiti puno, ne samo od mentora kojeg sam imao, Gorana. On je osim što je jedan vrhunski glazbenik također i kompletna ličnost. Baš mi je drago, prije svega zbog njega, da sam prihvatio tu ulogu, biti dijelom takvog jednog showa. Iz današnje perspektive, par dana iza, uz sve ono što smo prošli, tu cestovnu udaljenost, koju imamo i ja i on – s obzirom da je on iz Osijeka, a ja iz Dubrovnika, nije mi krivo što smo se malo više fizički potrudili kako bismo mogli uživati u svih šest emisija! Iako, na početku, kome je palo na pamet (me-

Dobra atmosfera protezala se od proba do nastupa

ni najmanje), da ćemo na kraju biti u šestoj emisiji, u onom velikom finalu, uz bok jednom Igoru Barberiću? On je, naravno uz svoju mentoricu Ivanu Kindl, definitivno od početka toliko izdominirao pozornicom da mi je bila velika čast biti uz njega i biti jedan od prvih koji mu je baš iskreno i od srca čestitao na pobjedi.

„Sigurno da to pjevanje nije uvijek bilo po „slovu struke“, međutim to nije bila moja ambicija ni želja, niti je na kraju krajeva to karakter emisije Zvijezde pjevaju“

Razgovarala: Ivana Smilović foto Instagram (Mihovil Španja, Goran Bošković), Dario Njavro/HRT

Uršula Tolj je napravila najbolji potez medijske karijere kad nas je spojila, kaže Mihovil o izboru mentora

Jeste li imali tremu prije nastupa?

Ne! Tu tremu nisam imao ni dok sam se bavio sportom. Tako da se to pretočilo i u ovaj show. Imao sam samo želju da dio koji smo imali za probe što profesionalnije i odgovornije odradim. A

kad je došao moment da izađemo na scenu, tu smo zaista maksimalno uživali, što se moglo i vidjeti iz našeg govora tijela i naše energije koje smo pretočili u glazbu i u naše pjevanje. Sigurno da to pjevanje nije uvijek bilo po „slovu struke“, međutim to nije bila moja ambicija ni želja, niti je na kraju krajeva to karakter emisije Zvijezde pjevaju. Ona je isključivo zabavnog karaktera i mislim da smo taj dio odradili baš vrhunski.

I sami kažete, možda nije bio pogođen svaki ton, ali za vas su svi komentirali da ste pjevali s dušom.

Jesam. Bilo je devet pjesama i sigurno je da se kroz njih moglo točno ocijeniti gdje sam posao, što se pjevačkog dijela tiče, odradio jako dobro. Kod nekih to nije baš ispalo najbolje, međutim kod svih pjesama od početka do kraja je bila prisutna energija, emocija, želja da se tu emociju prenese i na pozornicu, a i publici. Publika je to valorizirala kroz svoje glasove i kroz podršku nama od početka do kraja i ovim putem im zahvaljujem svima, ne samo mojim dragim sugrađanima nego ljudima u cijeloj Hrvatskoj koje smo uspjeli zabaviti i kojima smo uspjeli donijeti osmijehe na lice. Ja se nadam da će se ova emisija nastaviti i dalje jer je cilj zabaviti publiku, cilj nije samo naučiti dobro pjevati. Na kraju krajeva, ni u publici nisu svi glazbeni pedagozi, nego su publika ljudi

„Toliko

je bilo bezbrižno, niti u jednom momentu nitko od nas se nije osjećao kao natjecatelj.“

Duo koji će se pamtiti - Mihovil Španja i Goran Bošković

„Baš mi je bila velika privilegija biti dijelom svega toga i počašćen sam zaista, bez imalo nekakve patetike, što sam bio dijelom te jedne lijepe priče koja je završila pravedno i ugodno i uhu i oku“

kojima fali malo smijeha i bezbrižnosti.

Pjevali ste zaista raznolike pjesme, koja vam je bila najposebnija?

Vrlo je lako izdvojiti koja mi je bila najposebnija, to je ta zadnja, ‘Kad mi dođeš ti’. Na neki način, to je bila moja intimna pobjeda, što sam uspio doći do momenta u kojem pjevam pjesmu svog života. Dakle, pjesmu koja mi je obilježila život, točnije rođenje našeg sina, mene i moje supruge Jelene. Drago mi je što kod nje nisam ispao iz tonaliteta, s obzirom na to kako se radilo o tako jednoj za mene teškoj i emotivnoj situaciji. A ono što mi je jako drago da smo uspjeli dobro odraditi je pjesma Kića Slabinca, s obzirom da Goran dolazi iz Slavonije, a to je jedna od slavonskih himni. Žiri se čak složio kako je taj etno izričaj naših pjesama, ne samo mene, nego i mojih kolega, bio najveći hit svih žanrova koje smo pjevali u emisijama.

Više puta ste naglasili da je riječ o zabavnom, a ne kompetitivnom iskustvu, ali moram pitati – kakva je bila ovogodišnja ekipa?

Ekipa je bila kao da smo na ekskurziji Prag-Beč-Budimpešta. Mislim da smo tako svi djelovali. Takav je bio osjećaj, kad znaš da nakon Budimpešte ideš doma. Toliko je bilo bezbrižno, niti u jednom momentu nitko od nas se nije osjećao kao natjecatelj.

Mislim da je zato bilo toliko zabavno. S moje strane, bilo je i crnog humora, koji je jako potreban kako bi ljude malo rasteretio i pomogao nam da se ne zamaramo time što nam neke pjesme ne odgovaraju tonalitetom. Na kraju krajeva, nitko od nas ne dolazi iz svijeta pjevanja i glazbe. Možda je nekome bilo to bliže nego meni, s obzirom na to kako ja dolazim isključivo iz „kućne radinosti“ i kako sam ja ispod tuša, u vrtu, s prijateljima isključivo grleno pjevao – ako je to Goran uspio promijeniti, učinio je ogromnu stvar. To ćemo vidjeti u sljedećim zabavama. (smijeh) Ali su i kolege i mentori, svi koji su na bilo koji način bili dijelom 13. sezone su baš bili na razini. I kao pjevači, glazbenici, a prvenstveno kao osobe.

Posebno moramo istaknuti vašeg mentora Gorana Boškovića, tijekom cijele emisije je bilo vidljivo da ste baš „kliknuli“. Mislim da je tu Uršula Tolj napravila možda najbolji potez svoje medijske karijere, da je uspjela spojiti ljude koji su automatski „kliknuli“. Ne samo u smislu toga što smo se vrlo lako dogovarali i za izvođenje pjesama, i za probe, nego što smo i izvan toga svijeta funkcionirali kao osobe koje su sličnih životnih apetita. I on je obiteljska osoba, čovjek koji ima uspješan brak, koji je zadovoljan svojim životom, tako da smo vrlo lako našli zajednički jezik. Nismo imali prevelike pjevačke apetite. Opet moram reći, u ovoj sezoni od početka niti u jednom momentu nisam osjetio kako mi nešto moramo. Nije ovo bio ni San Remo, ni Dora, niti je to bila želja onih koji su nas doveli sve skupa u ovu sezonu, nego su željeli da naučimo puno, da ipak na pozornici pjevamo uredno. Da to ne bude nešto što je na bilo koji način negledljivo, neslušljivo, a mislim kako nije bilo nijedno od toga dvoje.

Jedan od posebnijih trenutaka je bio i kad ste proslavili 40. rođendan na pozornici.

Jest, to je možda bio „highlight“ sezone, kad su mi na pozornicu na probi izašli svi oni s tortom, čestitali. Poslije se to nastavilo u emisiji kad je Marko Tolja zajedno s ostalim članovima žirija i svom publikom otpjevao „Sretan rođendan“. To su te neke stvari koje teško zaboraviš, a dovoljno govore o ljudima s kojima sam se susretao svih tih mjesec dana.

Hoće li onda ovo biti iskustvo koje ćete pamtiti cijeli život?

Da mogu, ponovio bih ga! Ali s obzirom na to kako se ne mogu ponoviti natjecatelji koji su već nastupili, ništa od toga. (smijeh) Baš mi je bila velika privilegija biti dijelom svega toga i počašćen sam zaista, bez imalo nekakve patetike, što sam bio dijelom te jedne lijepe priče koja je završila pravedno i ugodno i uhu i oku.

Mihovil je bio jedan od prvih koji je Igoru Barberiću čestitao na pobjedi

Priča se da bi moglo biti i nekih daljnjih nastupa.

Moram vidjeti kako Goran diše s obzirom na to kako sam mu na temelju naših nastupa omogućio rasprodane nastupe širom Hrvatske… Šala-mala! Ali bit će prilike sigurno. Hoće li to biti u privatnom angažmanu ili u manjem društvu, to ćemo još vidjeti. Dobio je poziv u Dubrovnik, pa i na Pilarsku noć, na sto godina Penatura, vidjet ćemo hoće li se uspjeti oduprijeti tom pozivu. U slučaju da ne dođe, siguran sam da ćemo mi poći po njega!

Onda ćete mu se morati pridružiti na nastupu!

Ma moramo otpjevati barem himnu Penatura. Nećemo biti bolji od Sebe, ali vjerujem da ćemo ga dobro ‘skinuti’. (smijeh)

Koji su vam daljnji planovi, vraćate se regularnim obavezama?

Da, sad se vraćamo u jednu normalnu kolotečinu, mali je krenuo ponovno u vrtić i nastavljamo tamo gdje smo stali prije mjesec dana.

Hoće li vam nedostajati pjevanje?

Ne, jer to radim svaki dan. Susjedi su svjesni da moje pjevanje nije završilo zajedno s 13. sezonom!

Jedan od posebnijih trenutaka bila je proslava 40. rođendana, koja se nastavila i u emisiji uživo

Noćni život Grada je baš onakav kakav zaslužujemo

Za zatvaranje ‘Dubine’ krivi su Dubrovčani

Dubina je od samog početka imala puno problema. Trebala se otvoriti 2020. godine, ali korona je sve zeznula. Čekalo se dugih dvije godine da se ukinu mjere, a kada se to napokon dogodilo, izostala je podrška Dubrovčana. Organizatori su se jako trudili, imali su sjajan program, koji nije bio dovoljno prihvaćen od publike

Noćni klub Dubina u TUP -u zatvara svoja vrata. Kako su naglasili, politika nije podržala njihovu viziju odnosno nije ih uvrstila u projekt Novi Europski Bauhaus. Nakon njihove objave brojni Dubrovčani na društvenim su mrežama istaknuli nezadovoljstvo ovim scenarijem. Kukaju i leleču da se tek sada neće moći nigdje izaći u noćni provod. Postavlja se pitanje tko je ustvari kriv za ovu tužnu vijest? Politika ili Dubrovčani? Zaista ne znam što novo vodstvo TUP-a smjera sa starim industrijskim kompleksom. Više puta sam od njih pokušavao dobiti odgovore, ali lakše bi mi masoni objašnjavali njihovu opsjednutost pregačama i sličnim igračkama, nego Nikolina Farčić i ostali što kane s TUP -om. Ponavljam, zaista ne znam kakva je njihova vizija – ide li u smjeru kulture ili čiste komercijale – no ono što sa sigurnošću mogu tvrditi jest da su za zatvaranje Dubine jako velikim dijelom krivi upravo oni građani koji sada na Facebooku plaču nad zatvaranjem.

PUNO PROBLEMA OD SAMIH POČETAKA

Dubina je od samog početka imala puno problema. Trebala se otvoriti 2020. godine, ali korona je sve zeznula. Čekalo se dugih dvije godine da se ukinu mjere, a kada se to napokon dogodilo, izostala je podrška Dubrovčana. Organizatori su se jako trudili, imali su sjajan program, koji nije bio dovoljno prihvaćen od publike. Kao primjer uzet ću koncert legendarnog Lake. Bosanski Baby Lasagna razvalio je nastupom, a u publici smo bili ja i još

pet ljudi. Nažalost, nije ovo jedini primjer. Puno koncerata u Dubini prošlo je slično. Skupila bi se svega nekolicina, iako ljudi godinama kukaju da nemaju gdje izaći. Nije Dubina usamljeni primjer, ne moramo ići daleko. Ista stvar je i s Love barom te Dubrovačkom pivovarom. I oni nakon što su krenuli s radom organizirali su pregršt izvrsnih koncerata, no publika ih nije podržala. Recimo koncert Ivana Grobenskog u Dubrovačkoj pivovari najbolji je primjer ovoga o čemu govorim. Vrhunski izvođač, vrhunska mjuza, a ljudi ga uopće ne slušaju. Došli su u DBC jesti hamburger i piti pivo, glazba im je važna kao veličina sise radijske porno glumice. Bila je tu i Aklea Neon, njena glazba diže iz mrtvih, da nikad nisi čuo nijednu njenu stvar, moraš plesati, ali ne bi čovjek vjerovao, jedini tko se bacakao na podiju Pivovare bio sam ja. Sve se slično događalo i u Love baru. Odlični koncerti, a publika mrtva kao komarac po marčanoj buri. Naposljetku su organizatori shvatili da nema nikakvog smisla dovoditi izvođače i raditi koncerte. Svirao netko ili ne svirao, ljudima koji dolaze nije važno. Njih jedino interesira nažderati se i nalokati. Nije stvar u tome da organizatori gube novac na koncerte, nego im naprosto bude neugodno pred glazbenicima. Doveli su ih u naš grad, a onda ih je sram kada shvate da građane zaboli za glazbenu umjetnost. Što bi se onda mučili?

Isto što vrijedi za politiku, vrijedi i za noćni život Dubrovnika. Dobiješ ono što si zaslužio. Da građani Dubrovnika hoće doom me -

Mi smo zaista mrtva zajednica fizički živih ljudi, ali duhovno mrtvih zombi štakora. Politika samo udovoljava onome što mi hoćemo, a hoćemo Severinu, Thompsona i cajke. U Šibeniku tamošnji HDZ podržava urbanu kulturu, dolazi Sigur Ros i ostale svjetske zvijezde, znači može se kad se hoće. U nas se ne želi

Piše Maro Marušić foto Dubina

tal, onda bi doom metal i dobili. Da hoće punk, bilo bi punka. Nije problem da nema ničega, nego je problem što Dubrovčane apsolutno ništa ne interesira. Ja to poštujem, no nije mi jasno zašto ljudi kukaju kako se nema gdje izaći. Točno je onako kako treba biti. Moj prijatelj Josh na svom Facebook profilu dao je točnu dijagnozu stanja Dubrovnika.

DUHOVNI ZOMBI ŠTAKORI

-Ovaj naš “grad” je bio življi i potentniji duhom u teškom poraću devedesetih, nego u ovome današnjem navodnom materijalnom obilju svega osim sadržaja i smisla, eutanazija i istovremeno imitacija života, kulisa za održavanje statusa quo turizma i pripadajućih prihoda. Mrtva zajednica fizički živih ljudi koji preživljavaju, a u stvari duhovnih zombi štakora. Myself included, čisto da se razumijemo. Nitko nije nevin i čistih ruku – napisao je Josh.

Mi smo zaista mrtva zajednica fizički živih ljudi, ali duhovno mrtvih zombi štakora. Politika samo udovoljava onome što mi hoćemo, a hoćemo Severinu, Thompsona i cajke. U Šibeniku tamošnji HDZ podržava urbanu kulturu, dolazi Sigur Ros i ostale svjetske zvijezde,

znači može se kad se hoće. U nas se ne želi. Nama je vrhunac alternative nastup ABBA tribute benda u Lazaretima. Bio je svojevremeno na Orsuli vrhunski world music festival, ali nitko ga nije pohodio, čak nije bila ni neka atmosfera na legendarnoj Morcheebi u Solitudu, vjerojatno najvećem koncertu održanom u Dubrovniku ikad. Dubrovnik (i bogme Split) su odraz današnjeg bolesnog vremena u kojem živimo. Instant kulture u kojoj je jedini smisao objavljivanje fotki i videa na Instagramu, lažnog brzog života u kojem dubina i smisao nisu važni, nego samo površno doživljavanje (materijalnih) stvari. Na ničemu nije fokus, sve brzo dosadi. Možda baš zbog toga pub kvizovi cvjetaju kao nikad. Oni su čisti odraz današnjeg vremena u kojem prosječni čovjek o svemu zna sve, a u biti ne zna ništa. U Dubrovniku ima kviz ekipa kao nikad prije. Nemojte me krivo shvatiti. Volim kvizove od malih nogu, no oni bi se u kafićima trebali održavati ponedjeljkom ili utorkom, a ne petkom navečer kao nekakvi vrhunci provoda. No valjda ljudi tako žele, pa to i imaju. Točno ono što zaslužujemo. Kako je sjajno zaključio Josh, nitko nije nevin i čistih ruku.

Isto što vrijedi za politiku, vrijedi i za noćni život Dubrovnika. Dobiješ ono što si zaslužio. Da građani Dubrovnika hoće doom metal, onda bi doom metal i dobili. Da hoće punk, bilo bi punka. Nije problem da nema ničega, nego je problem što Dubrovčane apsolutno ništa ne interesira. Ja to poštujem, no nije mi jasno zašto ljudi kukaju kako se nema gdje izaći

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Anamarija i Ivica - blaženi je neradni dan, obitelj može mirno zajedno poći van

Maria, Belen i Ivana Maria - godi iz Zagreba doma doći, pa na ljepotama Dubrovnika s Porporele odmarati oči

Vlaho i Minđo - dva prijatelja stara imaju povoda za par dobrih komentara

Ivona,

Dada i Neda - kćer voljenu majku uvijek rado pored sebe gleda

Rafael,

Picula i Drago - kad su se sreli i proćakulli bilo im je drago

Mira i Enes - što je godište zajedništva veće, više je i ljubavi i sreće

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Stefani i Bruno - pored tog što su zajedno veseli ih i što stol nisu čekali puno

Srđan i Igor - i na fotografiju je razgovor “skrenuo” na način prirodan

i Nevio

Ana i Orsat - uvijek u skladu, u životu i na radu

Leo, Božena, Diego i Ante - hoće li oba mališana i sportske gene naslijediti od tate

Lucija i Nikša - lijep je njihov Molunat, al’ je lijepo i Gradom “prolutat”

Željko

- hrabri palčić, dječak i veliki sportaš i ove je godine sudionik DU Motion utrke bio

DETALJI IZ POVIJESTI

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

Kako se u Dubrovniku

razvijala Pomorska vojna

akademija i njena plovila

za obuku časničkog kadra

Akademija je imala trnovit put, čak se i ukidala, a danas je dio Mornaričkoga školskog centra u Splitu

Pomorska vojna akademija u Dubrovniku, ustanova za školovanje i usavršavanje časničkoga kadra ratne mornarice, osnovana 1923. godine. Iako dubrovačka povijest javnog obrazovanja seže u 18. stoljeće, kada je osnovano plemićko učilište za navigaciju i trgovinu, zasebno obrazovanje kadra ratne mornarice nije postojalo, nego se provodilo zajedno s obrazovanjem trgovačkoga kadra. Godine 1852. otvorena je, prva javna nautička škola, poslije više puta reorganizirana (Pomorska akademija od 1922., Viša pomorska škola od 1959.), a zasebno školovanje mornaričkoga kadra započelo je tek osnivanjem Pomorske vojne akademije.

Akademija je osnovana na gruškom polju. Osnivač je bilo Ministarstvo vojske i mornarice kraljevine SHS, a od 1926. djelovala je pod zapovjedništvom ratne mornarice. Akademiju je moglo upisati građanstvo sa završenom srednjom školom i položenim ispitom zrelosti, a uz položen prijamni ispit. Školovanje je trajalo tri godine, a nastavni je plan obuhvaćao 34 kolegija. Uz stručne kolegije, pitom -

P arobrod Sitnica- Jadranska straža, za mjesec lipanj 1925. god.

ci su polazili kulturnu i društvenu izobrazbu. Tijekom druge godine krstarilo se Sredozemljem, a praktična nastava održavala se na školskim brodovima: parobrod Sitnica, laka krstarica Dalmacija, minonosac Orao, minolovac D-2, jedrilica Dubravka i kuteri za obuku veslanja. Kadeti su nakon završetka školovanja i položena ispita postajali poručnici kor-

Tijekom druge

godine krstarilo se Sredozemljem, a praktična nastava održavala se na školskim brodovima: parobrod Sitnica, laka krstarica Dalmacija, minonosac Orao, minolovac D-2, jedrilica Dubravka i kuteri za obuku veslanja

vete te su bili raspoređeni na ratne brodove. Od 1934. poručnici su tijekom službe odabirali užu specijalnost (artiljerija, torpedno-minerska struka, podmorničarstvo, zrakoplovstvo, radiotelegrafija, hidrografija itd.), koja se stjecala na posebnim časničkim jednogodišnjim tečajevima u sklopu stručnih škola i ustanova. Tako je u sklopu Akademije od 1935. bio dostupan Viši informativni tečaj namijenjen višim pomorskim časnicima koji nisu dovršili redovito školovanje, a osposobljavali su se u operativno-taktičkoj pomorskoj ratnoj vještini i stožernoj službi. Iz toga tečaja razvijala se Viša škola Pomorske vojne akademije (1937.), u trajanju dvije godine, za polaznike čina poručnika bojnoga broda koji su se osposobljavali za zapovjedno-stožerne dužnosti. Višu školu završio je tek jedan naraštaj u kojem je bilo časnika, dok drugi naraštaj od pet časnika zbog ratnih okolnosti nije dovršio školovanje.

Tijekom Dugog svjetskog rata, 1941. Akademija je ukinuta jer tada stvorena NDH nije imala prava na vlastitu ratnu mornaricu (Rimski ugovori). Akademiju je završilo 396 časnika, većinom Hrvata i Slovenaca. Za polaznike bivše Pomorske vojne akademije organizirano je školovanje u Sisku, kojim su završili započeto školovanje. Pomorsku vojnu akademiju završili su među ostalima: Josip Černy, Anton Simović, Stjepan Vekarić, a Juraj Justinijanović je ondje profesor nacrtne geometrije i vi -

še matematike. Vojnopomorsko školovanje u Dubrovniku ponovno je uspostavljeno 1946. osnutkom Vojnopomorskoga učilišta za redovno školovanje pitomaca za aktivne časnike. Zbog nedostatnog kapaciteta, 1947. učilište je preseljeno u Divulje. Osnutkom Vojnopomorskog školskog centra u Divuljama 1951. naziv je promijenjen u Vojnopomorska akademija, a od 1972. dio je Mornaričkoga školskog centra u Splitu.

ŠKOLSKI BRODOVI

Parobrod SITNICA izgrađen je u Trstu pod imenom NAJADE za potrebe Austro - Ugarske ratne mornarice. Uvršten je u klasu pomoćnih brodova, a službeno je bio brod za prijevoz vode za opskrbu većih brodova flote (Wassertender). Imao je 554 tone deplasmana, bio je dug 48 i širok 7,8 metara te je mogao ploviti

Pomorska vojna akademija u Dubrovniku

Parobrod Sitnica pod zastavom JRM

Pomorsku vojnu

akademiju završili su među ostalima:

Josip Černy, Anton Simović, Stjepan Vekarić, a Juraj Justinijanović je ondje profesor nacrtne geometrije i više matematike

brzinom od 9 čvorova. Bio je naoružan s dva topa od 47 mm. Za vrijeme službe u floti Austrougarske mornarice je obavljao i hidrografska istraživanja, a tijekom Prvog svjetskog rata je bio stacioniram u svojoj bazi te nije sudjelovao u ratnim operacijama. Poslije raspada Austro-Ugarske prilikom podjele flote je dodijeljen Kraljevini SHS te dobiva i novo ime SITNICA . Od osnutka Pomorske vojne akademije u Dubrovniku, bio je glavni brod za obuku kadeta do dolaska krstarice DALMACIJA te je osim kraćih putovanja poduzimao i plovidbe Mediteranom do Bejruta i Aleksandrije. Iza 1928. služi kao matica za podmornice te opslužuje podmornice HRABRI i NEBOJŠA . Dana 17. travnja 1941. je u Tivtu zarobljen te plovi u talijanskoj službi pod imenom CURZOLA . Vraćen je 23. studenog 1943. u JKRM te mu je vraćeno staro ime SITNICA . Nakon Drugog svjetskog rata plovi za JRM pod imenom MINER i oznakom PB -21, a 1962. je rashodovan i izrezan.

Parobrod SITNICA (ST) i minonosac ORAO (OA)

Krstarica DALMACIJA je kao novogradnja porinuta u more 18. srpnja 1899. godine u brodogradilištu AG Weseru u Bremenu kao laka krstarica imena NIOBE . Bila je to druga od 10 brodova klase Gazelle, prve i najbrojnije klase

pravih lakih krstarica koje je Njemačka izgradila. U lipnju 1900. godine NIOBE je bila potpuno opremljena i počela je s probnim vožnjama. Bila je duga na vodenoj liniji 104 i široka 11,8 metara, imala je 2650 tona deplasmana (težina broda). Bila je izgrađena od najboljeg čelika koji je imao posebnu osobinu, za ono vrijeme revolucionarnu. Predviđeno je da osim dužnosti u domaćim morima, zastupa njemačke interese u dalekim toplim morima, posebno u Istočnoj Aziji i Polineziji. S brzinom od 22 čvora u ono vrijeme, bila je zaista brz brod. Imala je dva parna stroja trostruke ekspanzije, svaki po 4 cilindra, koji su davali ukupnu snagu od 9000 KS . Naoružanje NIOBE sastojalo se od 10 topova kalibra 105 mm i nekoliko brzometnih topova kalibra 50 i 37 mm. Osim toga brod je imao dvije podvodne torpedne cijevi kalibra 450 mm. Brzometni topovi i torpedne cijevi uskoro su bili uklonjeni, jer nisu odgovarali modernom napretku naoružanja. Nakon primanja u službu 1900. služi prvo kao flotna krstarica, nakon čega je u kolonijalnoj službi na Dalekom istoku i Polineziji (1906. -1909.). S izbijanjem Prvog svjetskog rata NIOBE je bila zastarjela te je poslana u raspremu. Dana 24. lipnja 1925. prodana je Kraljevini SHS te je dobila novo ime DALMACIJA . Nakon preuređenja, krstarica je služila kao školski brod, a između dva rata uglavnom je plovila u povremenim školskim krstarenjima istočnim i zapadnim Mediteranom. Flota Kraljevine se dolaskom Drugog svjetskog rata raspala politički i vojno, a DALMACIJU i najveći dio flote zarobili su Talijani nakon 17. travnja 1941. te su je preimenovali u CATTARO. Kapitulacija Italije je zatekla u Puli gdje su je 11. rujna 1943. zaplijenili Nijemci te su joj vratili njeno staro ime NIOBE . Dana 19. prosinca 1943. nasukala se na pješčani sprud u uvali Sv. Ante na južnom dijelu otoka Silbe. Tijekom noći 22. prosinca1943. engleski torpedni čamci MTB 298 i MTB 276 su je dodatno pogodili s dva torpeda. Smrtno je stradalo 17 članova posade, a 16 teško ranjeno. Krstarica je time trajno bila onesposobljena i bila je napuštena od posade. Za nju je rat bio završen i ostavljena je tako nasukana da lagano trune sve do 1952. godine kada je olupinu Brodospas iz Splita odvukao u rezalište.

Minonosac ORAO Kraljevine Jugoslavije izgrađen je 1918., a kupljen od Njemačke 1920.. Imao je standardnu istisninu 330 tona (težina broda), dužinu 58,5 i širinu 7 metara. Bio je naoružan s dva topa od 84 mm, a parostroj snage 1361 kW (1850 KS) mu je davao brzinu od 15 čvorova. Opsluživao ga je 71 član posade, a brodovi u istoj klasi su bili: Jastreb, Galeb, Labud, Kobac i Sokol. U travanjskom ratu 1941. zaplijenili ga Talijani u Splitu i nazvali VERGADA. Simpatizeri NOR-a 15. listopada 1941. u brodogradilištu su ga teško oštetili. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. vraćen je Kraljevskoj ratnoj mornarici na Mal-

ti, a uskoro je zaplovio pod zastavom JRM-a. Od studenog 1945. nosio je ime PIONIR, a od svibnja 1945. dobio je ime ZELENGORA i mornaričku oznaku M-21. Tijekom godina brod je sve manje plovio zbog dotrajalosti te je zamijenjen novijim, a na kraju je otpisan i brisan iz flotne liste JRM-a 1962. godine.

Što se tiče MINOPOLAGAČA D-2, ratna mornarica Kraljevine SHS je 1931. završila gradnju pet minopolagača istisnine 130 tona (težina broda), duljine 30 i širine 8 metara. Zvali su se: Malinska, Marjan, Meljine, Mljet i Mosor.

Jedrilicu DUBRAVKA često vidimo na starijim fotografijama i kartolinama vezanu uz vojnu plutaču u Gružu na Batali, a služila je za obuku jedrenja i mornarskih vještina. Dubravka je preuređena 1955. za školsku svrhu te je svoje plovidbe obavljala u sastavu Brodarske podoficirske škole do 1964. kad je rashodovana.

KUTERE za obuku veslanja vidimo na fotografiji uz školski brod SITNICU. Kako kuteri nisu imali nikakve oznake, pretpostavljam kako su ukidanjem Vojnopomorskoga učilišta 1947. prebačeni u Split ili poklonjeni Pomorskom Tehnikumu u Dubrovniku koja će se od 1953. zvati Srednja pomorska škola (danas Pomorsko - tehnička škola Dubrovnik). Kuteri za obuku veslanja učenika Srednje pomorske škole u Dubrovniku su bili u upotrebi do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Izvor dijela teksta je Leksikografski zavod Miroslav Krleža/ Hrvatska tehnička enciklopedija / autor teksta K. Kužić. Fotografije su iz osobne kolekcije te iz časopisa Jadranska straža.

Laka krstarica Dalmacija u plovidbi pored otoka Dakse

Jedrilica Dubravka

ZAVRŠENA SJAJNA SEZONA

Dubrovnik dobro namučio Žute u

čevrtfinalu:

„Fantastična

grupa

mladih ljudi, koja ima karakter, koja

se ne predaje, koja je budućnost”

Kada se sve zbroji, Košarkaški klub Dubrovnik je u povratničkoj sezoni odigrao 35 utakmica. Upisali su 15 pobjeda i 20 poraza. Odigrali su i jedan susret u Kupu Krešimira Ćosića, koji im je u osmini finala dodijelio favorizirani Zadar. Bilo je tu fenomenalnih utakmica, pogotovo u Gospinom polju, gdje su one najjače momčadi, do pobjede dolazile ne baš lagano

Košarkaški klub Dubrovnik nakon deset godina izbivanja vratio se u najveći rang hrvatske košarke. Kao i većina klubova, koji dožive promociju u rang više, jedan od glavnih ciljeva bio je ostanak u istoj. U tom su cilju uspjeli igrači trenera Ivana Perinčića. No, nadodali su i još jedan veliki uspjeh povratničke sezone. Naime, u regularnom dijelu FAVBET Premijer lige, nakon 33 utakmice, završili su kao sedmoplasirana momčad (15 pobjeda, 18 poraza). Vodilo ih je to u doigravanje za prvaka, točnije u četvrtfinale, gdje su snage odmjerili s aktualnim doprvakom Splitom. Igralo se tko prije do dvije pobjede. Splitski Žuti su, kako je i bilo očekivano, uspjeli izboriti plasman u polufinale. Prvo su slavili na Gripama (100-78), a potom i u uzvratu u Gospinom polju (74-82). Iako rezultat ne sugerira tako, dubrovački su košarkaši Splićanima zadali dosta muka. Pogotovo u drugoj utakmici u Dubrovniku. Split je u toj drugoj utakmici imao +18 (27-45) početkom treće četvrtine, što je Dubrovnik u zadnjoj dionici uspio neutralizirati na potpuno izjednačenje (65-65). Ipak, tada se ukazao Amerikanac Shorter, koji rješava pitanje pobjednika, a time i prolaznika u polufinale. Dubrovčanima je vrlo malo nedostajalo da izbore majstoricu četvrtfinala na Gripama.

“Ponosan sam na igrače kako su se vratili u drugom poluvremenu, kako su odradili tih 20 minuta. Opet nas je koštala možda jedna rupa u drugoj četvrtini gdje su oni napravili seriju 14 poena. Pokazali smo karakter, vratili se, bilo je na jednu loptu, međutim presudila je individualna kvaliteta i širina rostera igrača

Splita. Ja stvarno mogu biti ponosan na igrače koji su dali svoj maksimum. Nakon ovakve utakmice ne možeš ništa zamjeriti, stvarno su dali sve do zadnje” – rekao je Zadranin Ivan Perinčić, koji „crveno-bijele” vodi malo više od dvije godine. Jedan je od najzaslužnijih za košarkaško proljeće u Dubrovniku.

VRHUNSKA IZVEDBA DUBROVNIKA

KROZ CIJELU SEZONU

KK Dubrovnik je prošle sezone osvojio Prvu ligu (drugi rang natjecanja), i to na vrlo uvjerljiv način. Izborili su time plasman u Premijer ligu. Već od prvih utakmica se vidjelo kako se u Gospinom polju misli ozbiljno. Sezona je prolazila, Dubrovnik se držao sredine tablice, na kojem je na kraju i završio uoči doigravanja. Valja istaknuti da su tri kola prije kraja bili u igri i za šesto mjesto, što bi ih vodilo na ove sezone nešto lakšeg protivnika – Cibonu. No, kako su istaknuli u dubrovačkom klubu odmah nakon Splita, nema razloga za žaljenje.

“Možemo biti ponosni na sve što smo napravili u zadnje dvije godine. Stvarno sam presretan kada vidim da su napravili iskorak, u odnosu na prvi dan kad smo počeli zajedno raditi. To je jedan put i nastavak za dalje. Sada ćemo se dobro odmoriti, sjesti i pokušati posložiti za stvari za sljedeću sezonu. Vidjeli smo što nam treba da bismo napravili korak više u sljedećoj. Ovo je bilo fenomenalno iskustvo za svih, za igrače, za upravu, za klub, za trenera” – istaknuo je Perinčić. Kada se sve zbroji, Košarkaški klub Dubrovnik je u po-

Piše Rafael Barkiđija foto Foto Adria

vratničkoj sezoni odigrao 35 utakmica. Upisali su 15 pobjeda i 20 poraza. Odigrali su i jedan susret u Kupu Krešimira Ćosića, koji im je u osmini finala dodijelio favorizirani Zadar. Bilo je tu fenomenalnih utakmica, pogotovo u Gospinom polju, gdje su mnoge favorizirane momčadi do pobjede dolazile ne baš lagano. Ostat će upamćeno kako je Dubrovnik uspio srušiti ekipu iz top 5 FAVBET Premijer lige, Cedevitu Junior. Bilo je tu i odličnih pobjeda protiv Dubrave, Alkara, što je dodatno pobudilo interes dubrovačke publike. “Zahvaljujem i upravi kluba na fantastičnoj suradnji tijekom cijele godine. I na povjerenju što su mi dali da vodimo ovaj tim. Mislim da možemo uzdignute glave završiti ovu sezonu. Ja sam stvarno ponosan i sve zasluge idu igračima. Petnaest pobjeda u povratničkoj sezoni je ogroman broj. Njima idu stvarno sve zasluge. Od najstarijeg, kapetana Vodopije, do najmlađega, sve što su napravili. Hvala im i što su me trpili. Nije to bilo lako cijelu godinu, ali stvarno su bi-

li divni. Fantastična grupa mladih ljudi, koja ima karakter, koja se ne predaje. I to je ono što je veliki dobitak za budućnost” – zaključio je zadarski strateg na klupi Dubrovnika.

Bilo je kroz sezonu i individualnih postignuća. Filip Vujičić je u prvom mjesecu igranja, listopadu 2023., osvojio titulu MVP-a mjeseca FAVBET Premijer lige. Bio je to veliki vjetar u leđa i njemu i klubu. Petar Dubelj je uz Vujičića jedan od najefikasnijih igrača u ligi. Dubrovnikov Amerikanac Javon Levi najbolji je „kradljivac” lopti u ligi, iako je playmaker, njegov je učinak u obrani vrlo značajan. Sve skupa, Dubrovnik je jedna od najboljih obrambenih momčadi lige, što je i glavna filozofija igre trenera Ivana Perinčića. Nova sezona počinje krajem rujna ili početkom listopada, a do tada, slijede pune ruke posla i za Upravu i predsjednika Boža Koprivicu, ali i za igrače i trenera, kada krenu pripreme. S koliko izmijenjenim rosterom, znat će se na ljeto.

Filip Vujičić, MVP FAVBET Premijer lige za listopad 2023.

Duel Amerikanaca – Dubrovnikov Javon Levi i Splitov Shannon Shorter

VATERPOLO

Slijede tjedni odluke: Jugaši love dva preostala, ali

i najvažnija trofeja sezone

Jadran Split drugi put u povijesti ili Jug Adriatic osiguranje 18. put? Odgovor će biti poznat u narednih mjesec dana. Kreće finalna serija vaterpolskog Prvenstva Hrvatske. Novi prvak bit će momčad koja prije dođe do tri pobjede. Splićani imaju prednost domaćeg terena, tako da je prvi susret na rasporedu u Splitu u petak (10. svibnja) od 19 sati. Potom slijedi dvotjedna pauza zbog odigravanja Eurokupa i Lige prvaka, pa se serija nastavlja u Dubrovniku 24. svibnja. Treći ogled igra se u Splitu (28. svibnja), a eventualna četvrta i peta utakmica su na rasporedu 31. svibnja i 5. lipnja. Jadran i Jug su ove sezone izjednačeni i u pobjedama i u trofejima. Sreli su se četiri puta. Dvije pobjede pripale su Jugašima (finale Kupa i Regionalna liga), dok su dvije pripale Jadranu (finale Superkupa i Regionalna liga).

Momčad trenera Vjekoslava Kobešćaka ima pune ruke posla, jer u međuvremenu sudjeluje na završnici vaterpolskog Eurokupa. Domaćin je riječko Primorje i bazen Kantrida, gdje će se susresti četiri momčadi. Jugaši u polufinalu ovog drugog po rangu jakosnog natjecanja u Europi, imaju španjolski Sabadell. Drugi polufinalni par su domaćin, Primorje EB i njemački Spandau 04. Polufinalni ogledi na rasporedu su u petak (17. svibnja), dok je finalni dan u subotu (18. svibnja). Još se čeka potvrda točnih termina, a ovisit će i o eventualnom nositelju TV prava na završnicu LEN Eurokupa.

Ragusa napravila spektakl u polufinalu , sada love četvrti uzastopni naslov

Košarkašice Raguse izborile su četvrto uzastopno finale Premijer ženske lige. I više nego zasluženo, jer polufinalna je serija protiv požeškog Plamena, pružila pravu dramu s čak tri gostujuće pobjede. Serija se igrala na dvije pobjede, odlučivala je treća utakmica, majstorica. U prvom susretu Dubrovkinje su u Požegi uzele pobjedu (7477), da bi Plamene istom mjerom uzvratile u Gospinom polju (59-80). U trećoj utakmici, majsto -

rici u Požegi, opet gostujuće slavlje, opet pobjeda Raguse (76-81). Do pobjede su došle u trećoj četvrtini, kada postižu 30 poena, a požešku su ekipu svele na osam.

U finalu će, na tri pobjede, igrati protiv zagrebačke Trešnjevke, koja ga je izborila također nakon majstorice, i to protiv gradskog rivala Medveščaka. Dubrovkinje love četvrti uzastopni naslov prvakinja Lijepe Naše. U prošla tri redom su osvajale pro -

tiv Medveščaka, Plamena, a prošle sezone upravo protiv Trešnjevke, tako da ove sezone gledamo reprizu lanjske finalne serije. Košarkašice Cvetane Matić tada su bile i više nego uvjerljive, slaveći s 3:0 u seriji. Prva utakmica na rasporedu je u Zagrebu, u utorak (14. svibnja) od 18 sati. Druga je na rasporedu u subotu (18. svinja) u Gospinom polju od 20 sati. Termini treće utakmice i eventualnih ostalih ogleda bit će poznati naknadno.

KOŠARKA (Ž)

SVAKI TJEDAN

zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

IMA DANA KADA

Ima dana kada sve ide od ruke

Od ruke iz glave iz misli i svega

Stvara se odjednom nešto ni iz čega

Bez napora vidna bez grča bez muke

Nisu riječi bol ni radost ni poruke

Nego sustav mene i mojega ega

Od rođenja takva posve drukčijega

Također nijesu ni nagoni struke

Nastaju bez bilo koje preporuke

Sebe ostvarujem svaku riječ dok pišem

U tišini mojoj bez ikoje buke

I sretan što tu sam − živ sam još i dišem

Konteso pročitaj smiješak na pomolu

Kaže „dobar je“ no juha je na stolu

26/3/23

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

Znamo kako je Bog mudro stvorio ženu. Dok je stvarao muškarca još je vježbao.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na dragu nenu Rasemu Zubović, 40 € prilaže obitelj Zorana Čengije;

Umjesto cvijeća za dragu rasemu Zubović, 40 € prilaže obitelj Njirić;

U spomen na pok. Nikolu (Nika ) Pavlović, 40 € prilaže Ivela Stanović;

U sjećanje na dragu gospođu Slavicu Jelić, 100 € prilažu Nikša i Marina Viđen s djecom;

Umjesto vijenca za pok. Đura Benića, 50 e prilažu Mira i Nikola Pavlović;

Zvonimir Pulić donacija 50 €;

Caffe Bar Belfast donacija 60 €;

Pizzeria Papillon donacija 85 €;Maja Sršen donacija 13,27 €;

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

U spomen - umjesto cvijeća za pok. Ivanku Lazić 40 eura prilaže Ambroz Čivljak

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Cvijeta Knego prilaže 15 EUR-a

CENTAR MASLINA

Ina Koprivec, u spomen na pok. Terezu Marić, umjesto cvijeća prilaže 30,00 EUR;

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AUTOR: SLAVKO BOVAN

NA OTOKU NA SLICI JE

TVRDO DRVO, EBANOVINA

NOVOSTI

MUZA LIRIKE, ERATO

ŠIRI

PROSTOR DINARSKOG GORJA

DRUGI, OSTALI

POSUDA ZA KISELI KUPUS

K A N D I N A V K A

NA OTOKU NA SLICI JE PADALINA, PADAVINA STROPNA GREDA

GLUMICA EKBERG NORVEŠKA NAZIV ČEŠKA REPUBLIKA

PRISVOJNI PRIDJEV OD IMENA NASELJA GLUMICA DABETIĆ

PROMATRAČ LJUBAVNIH PAROVA

RATNA MORNARICA

AMERIČKI GLUMAC HANKS DUBROVAČKI DNEVNIK

REZULTAT ODUZIMANJA

KNJIŽEVNIK, AUGUST

VLADAR U STAROJ GRČKOJ

JEZERO NA OTOKU NA SLICI GRAD U JAPANU

SKRIVANJETAJNE

INDUSTRIJA TEPIHA

EUR. KOZM. AGENCIJA

RIJEKA U RUSIJI

OTOK U IRSKOM MORU ABAKUS

ZEMALJSKI ODBOR

EKSPERT U OTOLOGIJI

OPAKA BOLEST ISTOK

EKSCES

BAKTERIJE TEMPO ARGON O OTOK NA SLICI

U ŠIKARI UTABAN GAŽENJEM, LAZINA NAŠ NEKADAŠNJI

Botanički vrt, š, eban, Mrtvo more, novine, EKA, Man, Erata, utaja, ZO, Dinaridi, ebola, ini, atakirati, kaca, koki, T, Ar, laz, il, H, do, g, nono, Igor, skan, N, Te, krtut, ojed, aut, raž, omiljenost, arap, P, čudo neviđeno, alat, rezon ator, tarifa, Ora, Ist, Irina, Anar, nto, ja, asanacija, č.

AUTO / MOTO

Opel Corsa 1.2 99. godište, u voznom stanju. Može i za dijelove, ali u cijelosti. nije registrirana. 097/661 6033

Prodavam Mercedes170 A, 2004.g, prešao 195000 km. Mob: 097/ 661 60 33

Prodajem WW Polo 1,2, 47kw, benzinac, metalik boja, 2004,g. Prešao 130000km u dobrom stanju, neregistriran. Mob: 098 363 160

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem trosobni stan od 65 metara kvadratnih u Lapadu, u zgradi Mercedesa, na odličnoj poziciji. Parking uključen. Cijena: 4000 eura za kvadratni metar. Zvati na: 092/337-5466

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemlji-

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Kontakt: 095 466 2211 Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

šte 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled

na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemlji-

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Udruga antifašista Dubrovnik dana 23. svibnja (četvrtak) 2024. godine u 19,00 sati organizira promociju knjige “Tito” prof. dr. sc. Iva Goldsteina. Promocija će se održati u prostorijama Udruge antifašista Dubrovnik, Splitski put 10 u Dubrovniku. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemlji-

šte s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem zamrzivač 400 I Gorenje. Korišteno jednu sezonu. Cijena 300 eur. Mob: 098 188 2410

Prodajem trodijelna aluminijska vrata s ugrađenim termoizolacijskim staklom i dva oberlihta. Dimenzija 235x207 cm. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091

5173

Prodajem zamrzivač 400 I Gorenje. Korišteno jednu sezonu. Cijena 300 eur. Mob: 098 188 2410

Prodajem sušilicu rublja 7kg Gorenje. Jednu sezonu korištena. Cijena 600 eur. Mob: 098 188 2410

USLUGE RAZNO

Tražim radnika za rad u vrtu. Posao uključuje okopavanje, plijevljenje korova, košenje trave mašinom, ispuhivanje lišća, Polijevanje i odnošenje otpada. Tri dana tjedno, po tri sata, ujutro! Plaćanje mjesečno. Kontakt: 020425768

Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 1418h)

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 6.5. do 12.5.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 13.5. do 19.5.

preminuli

RASEMA ZUBOVIĆ (1932)

STANE ŠIMUNOVIĆ (1932)

IZET GREBOVIĆ (1937)

STANE LAZAREVIĆ (1935)

VIDE PRKAČIN (1926)

JELE BUHOLOV (1944)

MATO MATIČEVIĆ (1949)

MARGARITA KANJUO (1937)

NIKOLINA ČERJAN (1950)

ĐURO BENIĆ (1950)

ZORAN VUČUREVIĆ (1955)

KATE PUHIĆ (1935)

SLAVICA JELIĆ (1929)

LUKA KRALJEVIĆ (1950)

LJEPOTICA IZ NAŠEG KRAJA

Nova Miss Universe Hrvatske je Zrinka Čorić te će predstavljati Hrvatsku na 73. izboru koje se ove godine održava u Meksiku.

Prva pratilja je Marta Leković, druga Lana Vuković, a treća Claudia Mihoković. Sofya Kotava proglašena je četvrtom pratiljom, a za Miss simpatičnosti izabrana je Lana Vuković.

Zrinka ima 22 godine i dolazi iz Dubrovnika. Završila je Srednju medicinsku školu. Kaže da je, unatoč rizicima, uvijek pokušala slušati sebe te na taj način učiti nositi se usponima i padovima koji su je doveli do većeg samopouzdanja. Kroz modu i fotografiju Zrinka pronalazi inspiraciju za sve, a u slobodno vrijeme bavi se fitnes treningom, čitanjem knjiga moderne psihologije, a putovanja joj daju osjećaj slobode i stvaraju uvijek nove uspomene.

Zrinka se često uključuje u razne humanitarne akcije gdje pomaže djeci, odraslima te brizi za okoliš. Ranije je naglasila da bi se kao Miss Universe Hrvatske zalagala za podizanje svijesti i brige o mentalnom zdravlju i smanjenju stigme povezane s tim problemom te za osnaživanje žena i djevojaka i poticanje u ostvarenju njihovog punog potencijala, liderstva, obrazovanja, rada na samopouzdanju.

Dubrovkinja Zrinka

predstavljat će Hrvatsku na