Dubrovački dnevnik br. 187

ALARMANTNO Nedostaje nam 50 liječnika , a medicinske

sestre čiste apartmane

Koja će dubrovačka imena na liste? stranica 8

Vedran Levi: Nažalost, koncertna ponuda Dubrovnika neće biti bolja u skorije vrijeme stranica 20

U gradskoj vijećnici poispadali kosturi iz ormara stranica

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Milanović je s defibrilatorom SDP vratio u politički život

SANJIN STRUKIC/PIXSELL

Ništatog petka ujutro nije dalo naslutiti kako to neće biti još jedna mirna uvertira u odmor od tjedna. Dobro, predsjednik Milanović je objavio datum izbora. Karakteran kakav jest, izbore je najavio za srijedu, kako ljudi koji idu nedjeljom na misu ne bi slomili nogu žureći na izbore s nedjeljnog poslanja. No, onda je u popodnevnim satima uslijedio šok. Peđa Grbin je organizirao konferenciju za novinare. Onako zanimljiv, pun života i elana. Pravo je pitanje što je obećao da će biti na presici kad je onoliko medija došlo popratiti njega samoga. Moguće da ih je namamio kolačima ili burekom. I onda je on nešto govorio, nitko ga nije ništa slušao, a tamo u daljini prema kamerama i gorostasnom predsjedniku SDP-a prilazi Zoran Milanović. S obzirom na karakter predsjednika, sudeći prema njegovoj gestikulaciji, nije bilo jasno hoće li tuči Grbina ili novinare. Nitko se nije nadao da će se dogoditi ono što se dogodilo, a svi znamo što se dogodilo taj dan, i dan iza, i onaj tamo iza. Toliko je živopisnih stvari bilo da je i Ustavni sud morao zasjedati i očitovati se. Zoran Milanović na konferenciju za novina-

re nije došao kao kandidat za premijera SDP-a, nego kao doktor u vozilu hitne pomoći s defibrilatorom. Stranku, koja je proteklih osam godina umirala od učmalosti, nerada, nezainteresiranosti za sudjelovanjem u javnom životu, privremeno je oživio elektrošokovima. Otkucaji su koliko - toliko stabilni, adrenalin radi, rejting se diže, sjedište SDP-a na Ibleru ponovno je nakrcano ljudima koji tradicionalno, ali u ovom desetljeću nikad brojniji nahrupljuju na odbore u potrazi za što boljim mjestima stranačkih lista. I to je takav gad, kako kod njih, tako i kod ostalih posebno u vremenu društvenih mreža. ‘Rijeke pravde’, ‘Gotov je’, ‘Dosta je bilo’ samo su neke od parola simpatizera s ljevice koji su par sati tražili lozinke za Facebook i Twitter jer ih tamo nije bilo godinama, samo kako bi se čuo i njihov glas i kako bi neki šef stranačke organizacije vidio da su živi.

Idućih

dana kroje se izborne liste, a to su sastanci na kojima se napetosti režu nožem. Nositelji su uglavnom već poznati. HDZ-ovu listu nosit će Branko Bačić, aktualni ministar i potpredsjednik Vlade,

Piše Nikša Klečak FOTO: ILUSTRACIJA/

a SDP će predvoditi bivši ministar i bivši potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić. Iza njih je gužva jer je mala bara, a puno krokodila. Posebno kada u tu baru upliva i nemali broj koalicijskih krokodila. Ivica Puljak je tako u pregovorima s Peđom Grbinom svojoj ženi Marijani dogovorio drugo mjesto na listi, odmah iza Ostojića. Sebe je stavio na zadnje mjesto pa se nada kako će preferencijalnim glasovima ipak doći do mjesta u Saboru. U SDP-u je Dubrovnik godinama bio zanemaren pred Korčulom. Ljetovanja visokopozicioniranih SDP-ovaca na Korčuli, čašćenje po restoranima, riba, vino…uvijek su nekako bili dobro honorirani pa je Dubrovnik često bivao izigran, a korčulanski kandidati imali su prednost. Saborski zastupnici SDP-a iz Dubrovnika u deset saziva mogu se svesti na tek jednu saborsku zastupnicu. Tako je i proteklih tjedana visilo u zraku hoće li opet itko iz dubrovačke organizacije završiti na izglednom mjestu jer je načelnica Vele Luke također predložena i pikirala je to neko izgledno mjesto. Kako će se situacija rasplesti nije poznato jer je kreiranje stranačkih lista kao burza dionica, može biti visoko, a može biti nisko. Gra-

donačelnik Ploča Mišo Krstičević navodno bi se trebao naći na visokom trećem mjestu i velika je vjerojatnosti da će postati saborski zastupnik. Uz mjesto gradonačelnika na kojem volontira, gdje mu cijeli posao radi zamjenik dok on radi u Splitu, eto još jednog radnog mjesta na kojega neće dolaziti.

UHDZ-u je jednako napeto. Iz naše Županije na listu navodno ide pet kandidata, dok iz Dubrovnika po nekim predviđanjima očekujemo tri kandidata. Među njima je i gradonačelnik Mato Franković koji i po anketama koje su provođene u ovoj izbornoj jedinici kotira kao najpopularniji HDZ-ovac.

Kada se utvrde liste, par dana će trebati onima koje stranke nisu prepoznale da ‘dođu sebi’, a onda da svi krenu u kampanju i odrade najbolje što mogu za svoje stranke i na kraju krajeva za same sebe. Ako se pobijedi, ima još pozicija koje stoje otvorene.

Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija tradicionalno su daleko od oltara, a nacionalne politike analiziraju se kroz realizirano ili obećano u lokalu. U Dubrovačko – neretvanskoj županiji HDZ i Plenković tražit će povjerenje birača na

temelju kapitalnih projekata koje su realizirali. Generalno, Plenkovićevi ministri kojih se riješio ili kojih se morao riješiti su mu bili grozni, ali se mora biti objektivan i reći da je naša Županija u njegova dva mandata dobila više nego u mandatima svih ostalih predsjednika vlada zajedno. Pelješki most, pristupne ceste, aglomeracije, brojni infrastrukturni projekti samo su neki od argumenata HDZ-a kojima će ovoga puta tražiti povjerenje glasača. Vlada Zorana Milanovića zaslužna je velikim dijelom za izgradnju dubrovačkog aerodroma europskim sredstvima, ali je loše kadrovirala pa dan danas Zračna luka Dubrovnik plaća milijunske penale Europi jer netko nije slučajno ili namjerno radio svoj posao. O Marini Frapi i potezima Siniše Hajdaša Dončića u mandatu Zorana Milanovića ne treba niti razgovarati jer je sve objašnjeno.

Divno bi bilo, a možda bi bilo previše tražiti, kada bi se ova nacionalna naguravanja kap stišala i kada bismo čuli sve nositelje i stranke, kakvi su im programi i ljudi, posebno oni novi koje ne poznamo pa da definiramo svoj glas na nekoj zdravoj osnovi, a ne po sloganima i pjesmama.

GORUĆI PROBLEM

HOĆE LI NAS IMATI TKO LIJEČITI? Dubrovniku

nedostaje više od 50 liječnika, i medicinskih sestara je sve manje: ‘I one idu u turizam!’

Trenutno je u Hrvatskoj najviše liječnika po glavi stanovnika, ali oni nisu svugdje jednako raspoređeni i koncentrirani. Dubrovnik je obično prvi na udaru ovog problema, a sve je manje i medicinskih sestara koje rade u drugim strukama

Nedostatak liječnika u Dubrovniku stara je tema, ali i problem na koji stalno treba podsjećati i ukazivati. To je pitanje ponovno aktualizirano nakon što je u javnosti odjeknula vijest kako je Dubrovnik ostao bez jedine mikrobiologinje koju je imao, a koja je pošla raditi u inozemstvo.

Na snazi je trenutno ono što se popularno naziva ‘gašenje požara’. Dakle, taj posao će dolaziti raditi kolege iz drugih zavoda, a u Zavod za javno zdrav-

stvo Dubrovačko-neretvanske županije tek bi za dvije godine trebala doći specijalizantica.

NE POMAŽE NI BESPLATAN STAN

Kako je već rečeno u medijima, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije raspisao je natječaj za navedeno radno mjesto, no nitko se nije javio. Nuđene su i dodatne pogodnosti, poput stana na korištenje, no ni to nije bilo dovolj-

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

Od Opće bolnice, do Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu – ljudi nedostaje posvuda. Problem je to koji se vuče već godinama, požar koji plamti i prijeti uništenjem

Posljednjih godina postoji i trend da se nakon odrađenog školovanja medicinske sestre okreću turizmu ili obavljanju kozmetičkih usluga poput manikure i šminkanja

Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik

Dubrovniku nedo

staje 50-ak liječnika, a ravnatelj OB

Dubrovnik, Marijo Bekić govori kako medicinski kadar daje sve od sebe kako pacijenti to ne bi primijetili u svakodnevnom radu.

biolog u Dubrovnik.

Usluge se i dalje pružaju i pacijenti dobivaju zdravstvenu njegu no pitanje je dokad će se iznalaziti kratkoročna rješenja i dokad će se problemi privremeno sanirati umjesto provođenja sustavnih mjera i reformi s nacionalne razine. U protivnom, zaista nije pogrešno, a ni pretjerano zapitati se –hoće li nas naposljetku imati tko liječiti?

U BOLNICI NEDOSTAJE 50-AK LIJEČNIKA

Idealna situacija već godinama nije ni u Općoj bolnici Dubrovnik koja se, barem po kvaliteti, ali i raznovrsnosti pruženih usluga, smješta među najbolje u Hrvatskoj. Ipak, susreće se s određenim problemima s kojima se druge bolnice ne susreću – ogroman broj stanovnika joj gravitira, najbliži klinički bolnički centar je onaj u Splitu, koji je prilično udaljen, a u ljetnom periodu godine broj ljudi koji boravi u gradu, a onda i u bolnici, se zbog turi-

Na Zavodu za hitnu medicinu ljeti često ima dovoljan broj doktora jer se tada ne raspisuju specijalizacije

stičkih kretanja višestruko povećava. Cijeli sustav još uvijek funkcionira zbog entuzijazma i predanosti zaposlenika u bolnici koji ulažu nadljudske napore u svoj rad.

„Nedostaje anesteziologa, radiologa, biokemičara… Ti ljudi zaista daju sve od sebe da se taj nedostatak ne primijeti u svakodnevnom radu“, odgovara ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić na pitanje kojih liječnika nedostaje u bolnici. Na pitanje koliko liječnika nedostaje, on kaže kako je to 50-ak.

„Primjerice, imamo 10 anesteziologa. No, tu su dežurstva, ambulanta, odjeli, operativni program, tzv. besplatan porod, dakle jako puno posla za koji bi ih trebalo biti dvostruko od postojećeg broja. Postoje određeni propisani normativi i jednostavnim izračunom je moguće doći do precizne brojke koliko nam nedostaje liječnika, odnosno medicinskih sestara i tehničara“, izjavio je dr. Bekić.

Medicinske sestre u Dubrovniku i u Slavoniji imaju jednake plaće, s time da su troškovi života, a prvenstveno stanovanja u Dubrovniku višestruko veći.

Njima je stoga postalo neisplativije i teže raditi i živjeti u Dubrovniku nego u Slavoniji.

POTICAJNA STANOGRADNJA I VEĆE PLAĆE Kompleksan je to problem koji bi trebalo rješavati sustavno i na više razina. Ravnatelj dubrovačke bolnice predlaže dva rješenja za koja vjeruje kako bi donekle mogla ublažiti ovaj problem.

„To su naravno poticajna stanogradnja i povećanje plaća. To je problem koji traje desetljećima, dijelom i zbog toga što su sve grane struke približno jednako valorizirane. Dakle, propisane su jednake plaće za grane u kojima postoji višak liječnika, doduše višak nemamo u Dubrovniku, ali postoji u kliničkim centrima, kao i za one u kojima ih nedostaje. Kao što je već rečeno, postoje normativi i znamo koliko i kojih liječnika nam nedostaje, kao i medicinskih sestara i tehničara. Prema tome je potrebno napraviti računicu pa ako postoji manjak mikrobiologa, trebalo bi im osigurati veće plaće i rad bez dežurstava. Tako bi se donekle potaklo mlade liječnike da se odlučuju na baš tu specijalizaciju“, izjavio je dr. Bekić.

‘LAKO SE MOŽE DOGODITI DA NAM SE

PREPOLOVI BROJ DOKTORA’

Isti problem već godinama muči i Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije. Javlja se periodično. Ljeti je obično nešto bolja situacija, zimi nešto lošija, no konstantno je na korak do velikih problema jer je samo pitanje vremena kad će određeni liječnik poći na specijalizaciju, a samim tim i iz hitne medicine. Sada je pred Zavodom ponovno zahtjevan period.

„Nama uskoro određeni broj liječnika ide na specijalizacije i lako se može dogoditi da nam se prepolovi broj doktora. Nedostaje ih u Čilipima i Blatu, ostalo je zasad u redu pokriveno, no postoje određene najave kako bi ih iz Dubrovnika moglo uskoro poći četvero, iz Metkovića dvoje, troje… Natječaji se raspisuju, no trenutno se na njih nit-

ko ne javlja“, kaže Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ.

KAKO POPUNITI TIMOVE KOJI SE PREUZIMAJU OD DOMOVA ZDRAVLJA?

Novost je i kako bi Zavod trebao preuzeti timove od domova zdravlja te ustrojiti sanitetski prijevoz, no nije siguran kako će se popuniti timovi s obzirom na to kako, uz liječnike, nedostaje i medicinskih sestara i tehničara.

„Neizvjesno je kako će to HZZO na kraju ugovoriti. Baš sam oko ovog problema popunjavanja timova nedavno poslao dopis uz pitanje možemo li preuzeti timove u ovom broju koji imamo. Ako se bude inzistiralo na potpunim timovima, nedostajat će ih četvrtina“, izjavio je Lulić.

Nije to problem koji muči jedino Dubrovnik. U Rijeci nema dovoljnog broja medicinskih sestara kako bi se kompletiralo 10 timova, isti problemi muče i Šibenik, pa i Slavoniju. Ostaje nada kako će se situacija popraviti na ljeto, s novim diplomiranim doktorima.

‘OVO JE POŽAR I TREBA GA GASITI’

Pitamo u čemu vidi rješenje problema kroničnog nedostatka liječnika u zavodima za hitnu medicinu koja je zapravo prva linija pružanja zdravstvene skrbi, uz obiteljske liječnike.

„Problem je u velikom broju kliničkih specijalizacija koje se popunjavaju iz naših redova. Kad bismo

Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ

Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ

Najbolja oprema i moderne bolnice neće značiti ništa ako u njima ne bude imao tko raditi

imali jednog nedostajućeg liječnika, to bi bilo lako, no nama se u redovitim intervalima stalno ponavlja problem više nedostajućih doktora. Nudili smo određena rješenja, a čak je i sam ministar bio predlagao da mladi liječnici, nakon završetka fakulteta, godinu ili godinu i po’ dana prvo moraju raditi u primarnoj medicini. Tad je nastala velika pobuna, govorili su kako je to samo gašenje požara. No, da, ovo je požar i treba ga gasiti“, izjavio je Lulić. Kako kaže, ljeti je nešto bolja situacija jer se radi o periodu kada liječnici diplomiraju, a ako nema raspisanih specijalizacija, onda se javljaju za posao u Zavodu.

NIKAD VIŠE LIJEČNIKA NA BROJ STANOVNIKA, ALI… Netočna je, tvrdi Lulić, teza kako liječnika nedostaje. Kako kaže, trenutno je u Hrvatskoj najviše liječnika po glavi stanovnika, ali oni nisu svugdje jednako raspoređeni i koncentrirani.

„Prvi klinički bolnički centar je od Dubrovnika dosta udaljen. S druge strane, neke regije, poput Slavonije, imaju puno bolnica na relativno malom području. Zagreb ima 13 bolnica, od toga dva klinička bolnička centra, pa dvije kliničke bolnice koje su dva kilometra udaljene jedna od druge… Ima puno odjela, jako puno specijalizanata i specijalizacija… Nikad nije lijepo nešto ukidati, ne kažem ni kako bi trebalo, ali bi svakako trebao sve to dobro posložiti, izračunati i vidjeti što je svrhovito, a što nije. Dakle, nikada u povijesti u Hrvatskoj nije bilo više liječnika, a u Dubrovniku ih ipak nedostaje najviše i obično smo prvi na udaru“, smatra Lulić.

MEDICINSKE SESTRE ZAVRŠE SREDNJU

PA ČINE MANIKURU

Uz liječnike, sve je manje medicinskih sestara. Sve je više onih koje završe srednju Medicinsku školu, a onda zarađuju baveći se manikurom, pedikurom i šminkanjem. Dobar dio njih odlazi u turizam, otvaraju apartmane ili ih održavaju. Prven-

stveni razlog je velika odgovornost koju nije pratila i jednako visoka plaća, zbog čega svi pozdravljaju najavljena povećanja. Sada, kada imaju veće plaće, možda će se više njih odlučivati za rad u zdravstvenom sustavu.

Lulić podsjeća kako je deficit medicinskih sestara, Dubrovnik jedno vrijeme rješavao djelatnicama koje su ovdje dolazile raditi iz Slavonije, no to odavno više nije slučaj. Naime, medicinske sestre u Dubrovniku i u Slavoniji imaju jednake plaće, s time da su troškovi života, a prvenstveno stanovanja u Dubrovniku višestruko veći. Medicinskim sestrama stoga je postalo neisplativije i teže raditi i živjeti u Dubrovniku nego u Slavoniji. Ovo je još jedna tužna priča i gorući problem Dubrovnika koji je odavno odlična i prepoznata destinacija, ali bi morao ostati i grad koji će biti ugodan i dobar za življenje svima onima koji nisu naslijedili apartmane i koji ne žele raditi u turizmu. Jer Dubrovniku trebaju i oni koji će građane liječiti, koji će ih podučavati, koji će ih informirati, njegovati i taj rad treba biti adekvatno cijenjen i vrednovan.

Danas u Hrvatskoj imamo zapravo dovoljan broj liječnika, međutim oni su koncentrirani u kliničkim bolnicama, dok se Opće bolnice i Zavodi nose s problemom nedostatka kadra

Dubrovniku nedostaje 50-ak liječnika

Parlamentarni izbori 2024.

SASTAVLJAJU SE LISTE

Tko će Dubrovčane predstavljati u Saboru?

Dubrovnik je zanemaren po pitanju odabira kandidata prilikom sastavljanja kandidacijskih lista. Posebno se to odnosi na SDP koji je u protekle 33 godine imao samo jednu saborsku zastupnicu iz Grada. Aktualni gradonačelnik bio je jedini saborski zastupnik iz Dubrovnika u prethodnom sazivu.

U odnedavno raspuštenom devetom sazivu Sabora, Dubrovnik i Dubrovčane, kao i sve žitelje Dubrovačko-neretvanske županije, predstavljao je samo jedan saborski zastupnik - gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Brojna su mišljenja kako je Dubrovnik zanemaren po pitanju odabira kandidata prilikom sastavljanja izbornih lista. Posebno se to odnosi na SDP koji je u protekle 33 godine imao samo jednu saborsku zastupnicu iz Dubrovnika, Tatjanu Šimac Bonačić. Deseta izborna jedinica, i s jednog, i s drugog političkog aspekta rijetko je bila predstavljana ljudima koji žive južnije od Splitsko – dalmatinske županije, a sada bi ipak prekrojavanjem izbornih jedinica situacija mogla biti nešto pogodnija za našu Dubrovačko –neretvansku županiju.

Primjera radi, kako doznajemo, iz redova HDZ-a omjer kandidata u našoj izbornoj jedinici je 9:5 umjesto omjera 10:4 u korist kandidata iz Splitsko – dalmatinskog HDZ-a, kako je to bilo prije četiri godine. Ako prilikom sastavljanja lista gledamo apetite iz pojedinih stranačkih organizacija, a tome pridodamo i to da prilikom sastavljanja lista treba voditi računa i o uravnoteženoj zastupljenosti žena, onda je jasno da su utjecajnim političkim čelnicima stranaka telefoni užareni, a rokovi koji su zakonski definirani im baš ne idu na ruku.

Hrvatska demokratska zajednica tradicionalno je zatvorena po pitanju informacija o kandidatima iz stranke kojima se raspolaže, no prema onome što se neslužbeno na kapaljku može saznati je da će se na listi za X. izbornu jedinicu iz naše Županije, pored Branka Bačića koji je nositelj, naći gradonačelnici Dubrovnika i Metkovića, Mato Franković i Dalibor Milan, državna tajnica Ministarstva regio-

nalnog razvoja i EU fondova Zrinka Raguž, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Blaž Pezo, ali i konavoski načelnik Božo Lasić. Kako se može načuti, na listi nema Marije Vučković, aktualne ministrice poljoprivrede.

Za razliku od vladajućeg HDZ-a koji nije predizborno koalirao niti s jednom strankom, SDP prilikom sastavljanja lista mora uračunati i koalicijske partnere. Tako će se na izglednoj poziciji uz nositelja Ranka Ostojića naći i Marijana Puljak iz stranke Centar. Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević i predsjednik Županijskog odbora SDP-a trebao bi se naći na trećem mjestu. Gradonačelnica Supetra Ivana Marković bi tako zauzela četvrto mjesto, dok bi peto mjesto trebalo pripasti ili dubrovačkoj vijećnici Aniti Bonačić Obradović ili aktualnoj gradonačelnici Vele Luke Katarini Gugić. Iz naše županije svoje mjesto će tu još naći i gradonačelni-

Tatjana Šimac Bonačić bila je jedina saborska

zastupnica SDP-a iz Dubrovnika u posljednje 33 godine.

Piše Nikša Klečak foto Patrik Macek/pixsell, Sanjin Strukic/pixsell

Mato Franković bio

je jedini saborski zastupnik iz Dubrovnika u proteklom sazivu.

ca Korčule Nika Silić Maroević. Splitski gradonačelnik Ivica Puljak trebao bi biti na začelju liste, odakle bi ga do saborske fotelje mogli dovesti preferencijalni glasovi. Za očekivati je kako bi na ovoj li-

sti svoje mjesto trebala naći i dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević iz stranke Centar. Kandidate na listi kao i redoslijed kandidata moraju utvrditi i izglasati članovi Glavnog odbora SDP-a koji će se sastati u ponedjeljak u Zagrebu.

Stranka Možemo! sa strankom Srđ je Grad također izlazi na izbore u x. izbornoj jedinici, a za očekivati je kako će na listi biti više imena iz Dubrovnika, poput Đura Capora, Marka Giljače, Petre Marčinko i ostalih istaknutih članova stranke. Izlazak na izbore u x. izbornoj jedinici najavio je i Most, kao i Domovinski pokret.

Preferencijalno glasovanje građanima omogućuje da zaokruživanjem imena i prezimena kandidata s bilo kojeg mjesta na listi daju prednost u odnosu na ostale čime im povećavaju šansu za izgledna mjesta i ulazak u Sabor. U danima koji slijede političke stranke najavit će svoje konačne odluke oko izbornih lista, a građanima ostaje dobro ih proučiti i na izborima donijeti odluku o tome tko bi ih trebao predstavljati u Hrvatskom saboru naredne četiri godine.

GRADSKO VIJEĆE

‘’KRIMINAL NAD

KRIMINALIMA’’

Na burnoj

sjednici poispadali kosturi iz

ormara oko Lapadske obale

Grad diže kredit za gradnju novog Doma umirovljenika, razgovaralo se o prometu i pomorskom dobru, a u žustroj raspravi su spomenuti grijesi iz prošlosti aktualnih vijećnika i događaji o kojima se godinama pričalo ispod glasa.

Prošlog utorka održala se 30. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Kao i obično, sjednica je počela s vijećničkim pitanjima o važnim temama.

Vijećnik ( DDS) Jasmin Deraković je potegnuo

pitanje spremnosti Grada za uvođenje zone posebnog prometnog režima od Ilijine glavice do Boninova.

„Provedena je javna nabava i počelo se s izvođenjem tehničkih rješenja. Iako je odluka

Gradski vijećnici izglasali su dizanje kredita za financiranje izgradnje Doma umirovljenika ispod bolnice. Riječ je o kapitalnom projektu nemjerljive važnosti za podizanje kvalitete života građana, posebno onih treće životne dobi.

Piše Petra Srebrović

foto Goran Mratinović/DD

Maro Kristić još je jednom pokrenuo pitanje sporta i problema u Dubrovačkom savezu športova

Ovu sezonu na

Pilama će biti postavljeni stupići, lanci, rampa, ali i zaštitari kako bi se onemogućio taksijima pristup mjestima za autobuse, ali i zaštitilo komunalne redare koji su bili izloženi nasilnim pojedincima.

prošla javno savjetovanje, još nije došla na Gradsko vijeće jer nam nedostaje suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Dobili smo dvije odbijenice, iako smo već nakon prve odradili sastanak i objasnili im sve. Ipak, oni tvrde kako se uvođenjem zone po -

sebnog prometnog režima ukida liberalizacija autotaksi tržišta. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je pak rekla kako to nije točno, jer bi ukidanje liberalizacije značilo favoriziranje samo jednog prijevoznika, što ovdje nije slučaj“, rekao je gradonačelnik Maro Franković dodajući kako bi se nakon sastanaka s ministrom Butkovićem, u travnju zona mogla naći na Gradskom vijeću.

„Naravno, imam i varijantu B spremnu, a to bi bilo proglašenje pješačkom zonom od Ilijine glavice do Boninova, iako se nadam da do toga neće doći“, otkrio je Franković.

I DALJE AKTUALNI PROBLEMI U SPORTU

Vijećnik Maro Kristić je aktualizirao ranije razgovore o Dubrovačkom savezu športova. „Vjerovao sam kako će poštivati naše zaključke“, kazao je Kristić referirajući se na održanu tematsku sjednicu Gradskog vijeća kada su donesene preporuke za uvođenje više transparentnosti u Dubrovački savez športova, kroz izradu kodeksa časti, proširenje Izvršnog odbora, objavljivanje financijskih izvje -

Olga Muratti je upozorila kako je važno pitanje cijena novog Doma umirovljenika i financijske pomoći onima koji neće moći platiti skrb

Komunalni redari proći će edukaciju za postupanje na pomorskom dobru kako bi mogli na mjestu djelovati i sankcionirati kršenje propisa. Dio je to usvojene Strategije upravljanja pomorskim dobrom za naredne četiri godine.

šća klubova, utvrđivanja maksimalne visine članarine i besplatnog prijevoza za djecu. „Svima su nam se nasmijali u facu i nastavili po svome, niti su proširili Izvršni odbor, niti je iti jedan klub prilagodio članarine po zaključku, a niti se novac određen za sufinanciranje troškova prijevoza troši po dogovoru. Jedina stvar koju su vrlo perfidno provukli, misleći da su svi glupi i naivni, je uređenje Statuta, odnosno načina kako izvući novce koji se namaknu od komercijalne manifestacije ‘Dumotion’, a sve kako na posebnom računu ne bi ostalo ništa jer bi ga u suprotnom morali utrošiti na djelatnost Saveza“, kazao je Kristić i pozvao Skupštinu DSŠ na raspuštanje Izvršnog odbora i promjene Statuta, u skladu s ranije donesenim zaključcima. Franković je ustvrdio kako se zaključci Gradskog vijeća moraju izvršiti i poručio kako će zatražiti pisano očitovanje Saveza. „Želimo da se promijeni Izvršni odbor Dubrovačkog saveza športova, jer su se neki ljudi tamo ukiselili, zabetonirali i zarobili Savez“, rekao je gradonačelnik.

GRAD DIŽE KREDIT ZA DOM ISPOD BOLNICE

Vijećnik Ivan Cetinić ( KLGB Ivica Roko) je pitao u kakvoj je fazi projekt braniteljskog naselja na Nuncijati i što će biti ove sezone s ‘neredom’ na Pilama.

„Izradili smo idejni projekt objekata, ceste i infrastrukture na Nuncijati i prezentirat ćemo ga javnosti idući tjedan. Riječ je o vizualu zgrada i naselja, što je ključno za daljnje isho -

đenje građevinskih dozvola“, rekao je Franković, nakon čega se referirao i na pitanje Pila u ovoj sezoni. „Ove ćemo godine imati zaštitare jer smo vidjeli kako su ljudi skloni nasilju. Bit će postavljeni stupići, lanci i zaštitari kako taksi izvršitelji ne bi mogli doći do mjesta za autobuse, ali i rampa za one koji bi pokušali proći naprijed pa se vratiti ‘u rikverc’“, odgovorio je Franković. Vijećnici su izglasali podizanje kredita od 5.876.000,00 eura kao jedan dio financiranja za realizaciju projekta izgradnje Doma za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik. Dom će imati 275 mjesta i restoran, liječničku ordinaciju, prostore za fizikalnu terapiju i druženje. Usvojen je i Plan upravljanja pomorskim dobrom za naredne četiri godine. Ključno je što će komunalni redari proći edukaciju koja će im omogućiti djelovanje na pomorskom dobru i sankcioniranje prekršitelja, a time se u konačnici jedinicama lokalne samouprave u potpunosti omogućava održavanje reda i upravljanje pomorskim dobrom na svom području.

NA RASPRAVI O LAPADSKOJ OBALI

POISPADALE KOSTI IZ ORMARA

Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić zatražio je od gradonačelnika micanje automobila sa šetnice na Lapadskoj obali, a to je onda pokrenulo burnu raspravu koja je u prvi plan stavila temu o kojoj se niz godina govorilo ispod glasa.

Vijećnik Ivan Cetinić aktualizirao je pitanje braniteljskog naselja na Nuncijati i nereda na Pilama

Razgovaralo se na sjednici i o Vlahušićevim ‘grijesima iz prošlosti’

Dubrovački

Pero Vićan je gradonačelniku poručio da treba kupiti Marinu Frapu kako bi je srušio

Žustra rasprava se

razvila oko marine

Frapa i Lapadske obale, a gradonačelnik Franković je ustvrdio kako je „Siniša Hajdaš Dončić ucijenio Vlahušića - ili ćeš ugasiti Luku Dubrovnik, ili ćeš ostaviti mog prijatelja Franja Pašalića na miru

„Vi znate da je krivac tome Siniša Hajdaš Dončić. Iako je jedan od osnovnih uvjeta za dodjelu koncesije na području marine Gruž bio usklađenost natječajne dokumentacije s UPUom gruški akvatorij, resorno ministarstvo pod predsjedanjem Hajdaša Dončića dodjeljuje koncesiju tvrtki Marina Frapa, čija dokumentacija koja nije bila u skladu s UPU -om. Luka Dubrovnik, na čelu s Božo Memedom podnosi žalbu i sud poništava odluku o odabiru koncesionara. Što tada radi ministarstvo? Donosi novu odluku o dodjeli koncesije, ignorirajući Upravni sud u Splitu. Dokumentacija te tvrtke nikad nije trebala biti uzeta na razmatranje, to je kriminal nad kriminalom neviđeni!“, jasno je poručio Franković i pojasnio kako je koncesija dodijeljena na temelju činjenica što UPU gruški akvatorij nije bio zakonski ispravan s obzirom da je prateće objekte recepcije i sanitarnog čvora marine predvidio u privatnom objektu, hotelu Lapad, a prema pravilniku nautičkog turizma oni moraju biti na pomorskom dobru.

„Ministarstvo je trebalo poništiti natječaj, naložiti izmjenu UPU -a i onda raspisati novi natječaj, ali oni su protuzakonito izabrali koncesionara koji nije ispunio osnovne uvjete natječaja“, kazao je Franković pa iznio kako je sve tako prošlo jer se Božo Memed, odnosno Luka Dubrovnik nisu žalili na drugi odabir.

„Njemu je bilo zabranjeno da se žali! Podsjetit ću na skup Zorana Milanovića u Du -

brovniku, kada se Memed dignuo na noge i rekao mu – ‘sram te bilo, izdao si Dubrovnik’“, iznio je Franković i dodao kako se sve što je izrekao bazira na dokumentima „do kojih je jako teško došao“. „Vaš krimen je što ste zaprijetili Božu Memedu da se ne smije žaliti“, poručio je Franković Vlahušiću pa dalje objasnio kako je u svemu intrigantno i kako je ‘gat B’ marine izgrađen bez popratne komunalne infrastrukture, zaključujući kako je protivno zakonu dodijeljena koncesija i izdana građevinska dozvola. Vlahušić je u svom govoru kazao kako je Marina Frapa dala višu ponudu na natječaju od Luke Dubrovnik. „Vlada je donijela odluku da se koncesija ne izdaje sukladno UPU , nego GUP -u, a u isto to vrijeme Luka Dubrovnik traži koncesiju na 30 godina. Morali smo pristati ili ratovati s njima i zbog toga ugasiti Luku Dubrovnik“, iznio je Vlahušić, onda je reagirao gradonačelnik.

„Vas je Siniša Hajdaš Dončić direktno ucijenio i rekao – ili ćeš ugasiti Luku Dubrovnik, ili ćeš ostaviti mog prijatelja Franja Pašalića na miru“, rekao je Franković dodajući kako neće špekulirati već da je DORH taj koji razmišlja o tome.

Zatim je vijećnik Pero Vićan ( DDS) u svom govoru zaključio kako je izgradnja marine Frapa jedna od najvećih sramota u gradu i pozvao gradonačelnika da, ako se ikad za to steknu financijski uvjeti, kupi marinu kako bi je srušio.

SASTANAK S VODIČIMA Od 1.

travnja započinje kontrola korištenja audio uređaja

za grupe preko 20 osoba

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić i direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković sastali su se s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik, Ceha vodiča Hrvatske obrtnička komore Dubrovnik i turističkih agencija na temu provođenja mjera u sklopu projekta Poštujmo Grad, kao i Odluke o komunalnom redu koja propisuje da su za vođenje grupe preko 20 osoba u povijesnoj jezgri obvezni audio uređaji. Sastanku su nazočili i pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Matilda Krile Prkoča i voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo Hrvoje Seko.

Zamjenica Tepšić podsjetila je kako je odluka stupila na snagu prošle godine, međutim ostavljeno je duže razdoblje za prilagodbu te od 1. travnja komunalno redarstvo započinje sankcioniranje prekršitelja. Kazna iznosi 660 eura za pravnu osobu, a odgovornost za provedbu odluke je na organizatoru putovanja koji je dužan za svoju grupu pribaviti tražene uređaje.

„Naši komunalni redari već su započeli kontrolu i usmeno upozoravaju. Vrijeme za prilagodbu organizatorima je bilo zaista dugo i mislim da nećemo imati nikakvih problema. Sigurni smo da će primjena ove Odluke doprinijeti kvalitetnijem i jednostavnijem obavljanju posla vodiča, a ujedno i smanjenje buke u povijesnoj jezgri koja je i u dnevnim satima vrlo izražena’’, kazala je zamjenica Tepšić, zahvalivši se na suradnji strukovnim udrugama vodiča i agencijama u provedbi projekta Poštujmo Grad.

Bilo je riječi i o promotivnom filmu projekta Poštujmo Grad, kao i dokumentu ‘Sugestije za kretanje vodiča i grupa po staroj gradskoj jezgri Dubrovnika’, koji je sačinjen još 2019. godine u suradnji strukovnih udruga vodiča, TZ-a Dubrovnika i gradskih službi, koji za cilj ima urediti kretanje grupa po gradu kako bi se i na taj način izbjegavale gužve i koncentracija velikog broja turista na pojedinim lokacijama. U izradi su i nove zastavice za vodiče s prepoznatljivim logotipima i simbolima grada.

Gradonačelnik predstavio dubrovačka Smart City rješenja u funkciji građana

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je na konferenciji Smart Cities koja se održala u organizaciji tvrtke Lider media d.o.o. održala u

Tom prigodom gradonačelnik Franković je prezentirao projekt Smart City Dubrovnik s naglascima na sve ono što je koristeći se, između ostalog, inovativnim pametnim rješenjima, Grad Dubrovnik postigao upravljajući svojim turizmom na održiv i odgovoran način i kako je došao do titule šampiona, ne samo hrvatskog, nego i svjetskog turizma.

„Smatram da Smart City alati gradskoj upravi omogućuju upravljanje destinacijom s jedne strane, dok s druge strane potiču maksimalnu uključenost građana i izravnu komunikaciju s njima jer se njihov glas mora jasno čuti“, rekao je gradonačelnik osvrnuvši se na inovativni dubrovački model participativnog budžetiranja koji je proveden prošle godine, dok se projekti odabrani od strane građana izvode u ovogodišnjem proračunskom razdoblju. Gradonačelnik je također rekao da je dugoročni cilj gradske uprave postići da građani putem ovakvih modela i alata kreiraju čak i do 60 posto proračuna. Podsjetio je kako dubrovački „Vox Populi“ predstavlja prvi online model u Hrvatskoj kojem se pristupa jedinstvenom prijavom putem sustava e-Građani, čime je omogućeno svim građanima direktno sudjelovanje u odabiru/glasovanju za predložene projekte, a ne samo onima koji su nazočili radionici, javnoj raspravi ili slično.    Grad Dubrovnik dvostruki je nacionalni prvak u primjeni Smart City rješenja. Jedan od posljednjih projekata je digitalizirana dubrovačka kartica Dubrovnik Pass koja, osim što ruši rekorde u prodaji, gradskoj upravi omogućuje upravljanje tokovima posjetitelja i njihovu disperziju. Ističu se i drugi alati poput Smart parkinga, Bus Web Shopa, komunalne aplikacije Dubrovačko oko, brojača posjetitelja ili aplikacije za predviđanje gužvi.

Kreće uređenje i opremanje vanjskih

sportskih

igrališta u Gospinom polju

Gradu Dubrovniku odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 199.084,00 eura za uređenje i opremanje vanjskog sportskog igrališta u Gospinom polju. Projektom se planira renovacija vanjskog igrališta podijeljenog na dva dijela – nogometno i košarkaško, smještenog uz samu Sportsku dvoranu, s ciljem unapređenja sportske infrastrukture Grada i osiguranja adekvatnih uvjeta za trenažni proces sportskih klubova. U sklopu projekta planira se urediti dio vanjskog igrališta namijenjenog za nogomet na način da se na postojećem terenu zamijeni dotrajala i krpana umjetna trava. Potrebno je formirati prostor klupe za igrače uz teren na sredini zapadnog dijela tribina, srediti zid koji čini okvir igrališta, kao i betonske tribine na koje se trebaju postaviti plastične klupe. Planirana je i zamjena dotrajale ograde oko terena, kao i visoke ograde iznad južnog dijela igrališta te zamjena dotrajalih i oštećenih golova. Kako bi teren bio kompletno definiran treba ga se označiti za igru malog nogometa i rukometa.

Također, dio vanjskog betonskog košarkaškog igrališta potrebno je obložiti antistres oblogom (tartan) te ga ocrtati u

teren za košarku i teren za odbojku i/ili badminton. Nova ograda se planira zamijeniti na cijelom obuhvatu zbog dotrajalosti postojeće.

Ukupna površina zahvata iznosi 2875 metara četvornih i objedinjuje sportsko igralište za mali nogomet dimenzija 55x36 metara, s tribinama i reflektorima, kao i vanjski teren za košarku dimenzija 28x14 metara s nenatkrivenim tribinama sa zapadne strane. Pristup vanjskom igralištu i tribinama već je prilagođen osobama s invaliditetom.

Početak radova očekuje se u drugoj polovici 2024., a predviđeno vrijeme izvođenja radova, koji uključuju rušenja, zemljane, betonske, zidarske, obrtničke, elektroinstalacijske i druge radove je šest mjeseci.

Projekt je prijavljen na Javni poziv Ministarstva turizma i sporta za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini. Ukupna vrijednost projekta s PDV-om iznosi 291.983,85 eura, od čega je 68% doprinos Ministarstva u iznosu od 199.084,00 eura, dok preostalih 92.899,85 eura osigurava Grad Dubrovnik iz vlastitih sredstava.

Rekonstruirana

Tržnica Gruž dobila uporabnu dozvolu

U srijedu je ishođena uporabna dozvola za tržnicu Gruž. Sanitat Dubrovnik d.o.o. kao investitor projekta cjelovite rekonstrukcije središnje gradske tržnice ishodio je uporabnu dozvolu.

Ishodovanje uporabne dozvole prate aktivnosti kako bi se sve pripremilo za povratak prodavača i skori početak rada obnovljene tržnice

POVIJESNI DAN ZA VELU LUKU

Potpisan ugovor za projekt rekonstrukcije Kalosa

U Veloj Luci je održana svečanost potpisivanja ugovora za projekt rekonstrukcije, prenamjene i uređenja kompleksa specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos u funkciji lječilišnog i wellness turizma.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te ravnateljica Specijalne bolnice Damira Bojić, potpisale su ugovor vrijedan 8,44 milijuna eura bespovratnih sredstava, a svečanosti potpisivanja su nazočili potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić. „Po prvi puta Vlada je za razvoj zdravstvenog turizma iz EU sredstava i državnog proračuna osigurala bespovratna sredstva u iznosu većem od 130 milijuna eura i to za 13 projekata diljem Hrvatske. Zadovoljstvo mi je što se na toj karti projekata našao i projekt Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos te će se izgradnjom novog lječilišnog hotela kao i dodat-

nih sadržaja, podići kvaliteta pružanja medicinskih usluga i stvoriti kvalitetniji uvjeti rada za sve zaposlenike. Čitav projekt doprinijet će i novoj reprezentativnijoj vizuri Vela Luke čime postajemo konkurentniji i kao turistička destinacija“, rekla je ministrica Brnjac prilikom potpisa. Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako će Dubrovačko-neretvanska županija, uz ovaj projekt, realizirati i energetsku obnovu preostalog dijela Kalosa, i to iz Integriranog teritorijalnog programa za otoke, vrijednu 1,6 milijuna eura. Potpredsjednik Vlade Branko Bačić čestitao je i Ministarstvu turizma i sporta i Dubrovačko-neretvanskoj županiji na provedbi ovog projekta. „Riječ je o investiciji koja će prvenstveno doprinijeti kvaliteti usluge ovdje u Kalosu, ali

- Ugovor vrijedan 8,44 milijuna eura bespovratnih sredstava potpisale su ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i ravnateljica Kalosa Damira Bojić

- Rekonstrukcijom postojećeg objekta, Specijalna bolnica Kalos će dobiti lječilišni hotel sa svim sadržajima potrebnim za kategorizaciju 4 zvjezdice.

i poboljšati uvjete, kako za pacijente, tako i za sve vrijedne djelatnike ove Specijalne bolnice koja je izuzetno bitna za Velu Luku, ali i cijelu Korčulu i Dubrovačko-neretvansku županiju“, poručio je ministar Bačić. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju KALOS započela je s radom 1972. godine kao Zavod za medicinsku rehabilitaciju, a 1994. godine postaje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju te je jedina usko specijalizirana ustanova na prostorima Dalmacije koja ima prostor-

ne i kadrovske uvjete te razrađene programe za medicinsku rehabilitaciju teže pokretnih i nepokretnih bolesnika i cerebralno oštećene djece.

Rekonstrukcijom postojećeg objekta, Specijalna bolnica Kalos će dobiti lječilišni hotel sa svim sadržajima koji su potrebni za kategorizaciju 4 zvjezdice. Predviđena je izvedba tzv. „inteligentnih“ soba, a između ostalog uredit će se i kuhinja, restoran i recepcija te izvršiti rekonstrukcija postojećeg vanjskog bazena s tribinama.

Nebojša Stojčić izabran za rektora Sveučilišta u Dubrovniku

Mandatno razdoblje od četiri godine počinje 1. listopada, kada ističe mandat aktualnom rektoru Nikši Burumu

Članovi Senata Sveučilišta u Dubrovniku su tajnim glasovanjem izabrali Nebojšu Stojčića za novog rektora Sveučilišta u Dubrovniku. Četverogodišnji mandat preuzima 1. listopada od Nikše Buruma koji je rektor Sveučilišta u Dubrovniku posljednjih osam godina.

„Kvalitetno obrazovanje studenata, promicanje znanstvene izvrsnosti i aktivan doprinos zajednici temelji su na kojima gradimo budućnost Sveučilišta od njegovog osnutka. Vrijeme pred nama donosi nove izazove (...), a naša sposobnost prilagodbe promjenama, uz istovremeno očuvanje naših temeljnih vrijednosti, zahtijevat će iznalaženje inovativnih pristupa privlačenju i zadržavanju studenata, iskorištavanje sinergijskih prednosti koje nudi naš integrirani ustroj, daljnji rad na internacionalizaciji, izgradnji brenda, jačanje suradnje s lokalnom zajednicom te pomicanje granica znanstvene izvrsnosti“, naveo je Stojčić u svom programu za ovo mandatno razdoblje.

JAČANJE ULOGE SVEUČILIŠTA U DRUŠTVU

„Moja kandidatura nije samo izraz profesionalnih ambicija, već odražava duboku posvećenost misiji i viziji naše institucije. Vjerujem da, zajedno s predanim zaposlenicima Sveučilišta, mogu usmjeriti našu akademsku zajednicu prema ostvarivanju novih visina u akademskoj izvrsnosti, inovacijama u istraživanju i obrazovanju, te jačanju naše uloge u društvu.

Konsenzus među rektorom, njegovim timom, voditeljima sastavnica, te svim zaposlenicima Sveučilišta potrebno je usmjeriti na promicanje Sveučilišta kao međunarodno prepoznate institucije otvorene za suradnju koja kontinuirano postavlja nove standarde u znanstvenoj

izvrsnosti, provodi nastavne programe koji su prilagođeni potrebama studenata i aktivno doprinosi društvenom razvoju kroz svoju društvenu misiju”, zaključio je Stojčić.

DVA PUTA PROČELNIK PA I PROREKTOR

Prof. dr. sc. Nebojša Stojčić je redoviti profesor Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Doktorsku disertaciju obranio je 2011. godine na Staffordshire University, UK s izravnom dodjelom naslova, među pet najboljih studenata. Dva je puta biran za pročelnika Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, a od 2017. godine imenovan je za prorektora za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku. Tijekom njegovog mandata Sveučilište u Dubrovniku nekoliko je puta na međunarodnim ljestvicama akademske izvrsnosti rangirano na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj prema kriteriju financijske održivosti. Koordinator je uspostave prva tri dvojna diplomska studija (double degree) na javnim visokim učilištima iz polja ekonomije u Republici Hrvatskoj između Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Palermu. Koordinator je izrade i voditelj sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju, združenog studija Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji se izvodi na hrvatskom i engleskom jeziku i na kojemu danas studiraju studenti s tri kontinenta.

IZNIMNO PREPOZNATA USPJEŠNA KARIJERA

Osnivač je i voditelj poslovno-istraživačkog centra CREDO Sveučilišta u Dubrovniku. U manje od četiri godine postojanja CREDO je iz nacio-

-Stojčić iza sebe ima impozantan životopis, a osim što je od 2017. prorektor za poslovanje Sveučilišta, već je u dva navrata pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

nalnih i međunarodnih kompetitivnih fondova te kroz suradnju s gospodarstvom privukao 15 znanstvenih i stručnih projekata ugovorene vrijednosti za Sveučilište u Dubrovniku veće od 800.000 EUR.

Kao koordinator, viši stručnjak i istraživač sudjelovao je u više od 30 znanstvenih i stručnih projekata financiranih kroz programe Svjetske Banke, Obzor 2020, Erasmus+, Europskog socijalnog fonda, Interreg, Hrvatske zaklade za znanost i drugih. Prof. dr. sc. Stojčić je jedini hrvatski autor čija je istraživanja Europska komisija višekratno uvrštavala u svoje kvartalne preporuke znanstvene literature za kreatore javnih politika u području inovacija i istraživanja. Bibliografska baza Web of Science SSCI/SCI ubraja ga među tri najproduktivnija hrvatska autora u polju ekonomije (business and economics) za razdoblje 2013-2023. Glavni je urednik časopisa Ekonomska misao i praksa Sveučilišta u Dubrovniku koji je pod njegovim vodstvom dobio prvi čimbenik odjeka (impact factor) u bazi Web of Science, te je primljen u bibliografsku bazu Scopus.

Aktivno je sudjelovao u oblikovanju javnih politika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

kao član niza povjerenstava Rektorskog zbora, Radne skupine za analizu stanja i izradu prijedloga unapređenja zakonodavnog okvira sustava znanosti i visokog obrazovanja te Radne skupine za programsko financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Potpredsjednik je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, najvišeg stručnog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. Dobitnik je niza priznanja Sveučilišta u Dubrovniku za najvišu znanstvenu produktivnost, citiranost, doprinos popularizaciji znanosti te najvišu ugovorenu vrijednost projekata. Njegova istraživanja objavljivana su u nizu vodećih svjetskih znanstvenih časopisa u područjima ekonomije inovacija, urbane i regionalne ekonomije i turizma kao što su Research Policy, Technovation, Regional Studies, Annals of Tourism Research, Tourism Management, European Economic Review i dr. Pod njegovim mentorstvom obranjeno je 5 doktorskih disertacija u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Hrvatskoj, a bio je mentor i 29 završnih i diplomskih radova.

- Mandat će preuzeti od dosadašnjeg rektora Nikše Buruma i novu dužnost početi obavljati 1. listopada

Nebojša Stojčić i Nikša Burum - novi i stari rektor

Vedran Levi, koncertni fotograf

‘Nažalost, ne vidim da će se u skorije vrijeme koncertna ponuda

Dubrovnika promijeniti’

O lokalnoj glazbenoj sceni popričali smo s organizatorom izložbe plakata dubrovačkih autorskih bendova, Vedranom Levijem

Piše Maro Marušić foto Osobni arhiv

„Šibenik je sjajan primjer kako se može. Važno je da je prostor dosljedan nekoliko godina, a ne da se odmah nakon godinu, dvije, ako se pojavi neki minus, okrene komercijalnijoj priči. Šteta što se priča Orsule nije nadograđivala prema šibenskoj, očito nije bilo političke želje i volje. Šibenik je isto tako prvih godina radio s minusom, ali bila je ekipa koja je nastavila gurati“

Vedran Levi zaposlen je u Dubrovačkim knjižnicama, a ujedno je i koncertni fotograf. Čitav njegov život usko je vezan uz glazbu. U petak, 22. ožujka u Lazaretima je otvorio izložbu plakata raznih gitarijada i samostalnih koncerata na kojima su nastupali autorski dubrovački bendovi, a koje je godinama skupljao. Prije otvorenja izložbe razgovarali smo o dubrovačkoj glazbenoj sceni nekad, ali i danas.

Recite nam nešto više o samoj izložbi. Ja sam organizator s Dubrovačkom baštinom. Iako sam mnoge nastupe ovjekovječio fotoaparatom, bit će izloženi plakati, a ne fotografije. Izložba će trajati tjedan dana. Nadam se da je ovo samo početak šire priče o dubrovačkim autorskim bendovima, ali o tom potom, ne bih sad izlazio dalje s detaljima. Moram istaknuti Nikšu Selmanija koji mi je puno pomogao, a i sam je dugogodišnji dio dubrovačke glazbene scene kroz bendove Valetudo i Coma Baby. On će također sudjelovati na otvorenju izložbe, a zahvaljujem se i sponzorima Dubrovnik Beer Company i Habitatu. Spletom okolnosti skupljam plakate od početka devedesetih, i prije nekoliko godina pojavila mi se ideja da ih izložim javnosti.

Kako vas je uopće privukla glazba?

Jeste li i sami nešto svirali?

Svirao sam bas gitaru jedno kratko vrijeme, točnije pokušavao svirati. Riječ je bila o jednoj maloj

dubrovačkoj grupi koja je odradila svega par nastupa. Problem je bio što mene jako puno toga interesira, a da bi dobro svirao, moraš se isključivo tome posvetiti. Imao sam i brojne druge interese, pa sam odustao od sviranja, ali cijeli sam život blizu glazbe. Puštao sam muziku na radiju, u noćnim klubovima kao DJ, radio sam u CD shopu, te u Glazbenom odjelu Dubrovačkih knjižnica, a već 18 godina se bavim koncertnom fotografijom.

Vi ste 75. godište. Jeste li uspjeli doživjeti Zelenu naranču?

Ne sasvim. Bio sam tamo svega nekoliko puta. Kasnije, jasno, odlazio sam u Otok. Zelena naranča je stvarno bilo kultno mjesto. Baš takav neki prostor danas jako nedostaje Gradu. Početkom devedesetih najviše sam izlazio u Lazarete, bilo je tamo zaista sjajnih koncerata. Inače, u cijelu dubrovačku glazbenu scenu uveo me Alan Lasić koji je sa mnom išao u razred u Elektrotehniku. Također, moj susjed Nikša Valjalo u to je vrijeme bio gitarist Kazne za uši. Oni su mi pokazali svijet dubrovačkih bendova i muzike općenito.

U to je vrijeme bilo puno više alternativne scene nego danas. Zašto?

Vremena se mijenjaju. Prednost današnjeg vremena jest tehnologija. Onda nije bilo lako napraviti ni demo snimku, a kamoli album. Danas se to može u vlastitoj sobi i zvuči odlično. Svjedoci smo vremena instant kulture, daj sve odmah i sada, a

ništa ne može preko noći. Da bi nešto bilo dobro, treba uložiti jako puno vremena. Naravno, onda su se ljudi kroz bendove družili, nije bilo interneta, ni društvenih mreža. Pomagalo je i što nije bilo turizma, pa nitko nije svirao gaže po hotelima kao što je danas slučaj. Mogli su ispoljiti svu svoju kreativnost. Zanimljivo, ni onda nije bilo lako naći prostor za sviranje. Garaže su u to vrijeme bile garaže, pa se najviše vježbalo po atomskim sklo-

ništima, a zanimljivo je da se puno sviralo i u Hotelu Kompas nakon što su otišle izbjeglice. Ljudi su se snalazili na razne načine. Primjerice, Andro Vidak je složio mali prostor za svirku u svom stanu u Gružu. Kasnije je došao Orlando u Staroj bolnici, pa je bilo lakše, iako u to vrijeme i opada broj bendova. Pričamo o prvom desetljeću novog milenija. Osamdesete i devedesete ipak su bile zlatno doba alternative.

Dobar dio zasluga za alternativu ide i Crnoj udovici. Oni su uspjeli, pa su bili putokaz i drugima da se mogu probiti iz Dubrovnika na širu scenu. Kasnije je njihov put ponovio i Silente. Zajedničko im je što iza njihovog proboja stoji jako puno rada.

Spomenuli ste Orlando. Tamo je bio sjajan program, puno odličnih bendova, a onda se sve ugasilo. Koji je razlog?

Ne znam detalje, pa je jako teško izrijekom nešto tvrditi. Mogu samo kazati moje mišljenje, a to jest da se sklopilo nekoliko uzroka. Bilo je amaterizma što se tiče vođenja poslovnih knjiga, šank je bio problem, kao i neke zakonske regulative, a imali su i dugova prema ZAMP-u. U jednom trenutku se sve raspalo, dio ljudi je otišao u Zagreb. Kako god, priča dok je trajala je bila sjajna s masu dobrih koncerata. U to se vrijeme moglo gerilski dosta toga odraditi. Uostalom, tako su se održavali i partiji na Belvedereu, a danas je organizacija koncerata puno kompliciranija nego onda. Tu leži dio odgovora zašto je danas manje ponude nego nekoć.

„Jedan od prvih plakata kojeg imam, datira iz 1993. godine. Riječ je o dvodnevnoj gitarijadi dubrovačkih bendova. Pazite, dvodnevnoj, eto koliko ih je onda bilo. Svirali su, da spomenem samo neke, Atlantida, Kazna za uši, Think Pink i brojni drugi… U drugoj polovici devedesetih pojavili su se novi bendovi poput Puppy, what’s your name, Aluminijska doza, Booyaka, Krozazid, Lešinari…“

„Pomagalo je i što nije bilo turizma, pa nitko nije svirao gaže po hotelima kao što je danas slučaj. Mogli su ispoljiti svu svoju kreativnost. Zanimljivo, ni onda nije bilo lako naći prostor za sviranje. Garaže su u to vrijeme bile garaže, pa se najviše vježbalo po atomskim skloništima, a zanimljivo da se puno sviralo i u Hotelu Kompas“

Isto tako, puno više se pazi na sigurnost, potrebno je osiguranje, protupožarna zaštita, svašta nešto što iziskuje veće troškove nego u ono vrijeme.

Nakon smanjenja intenziteta Orlanda, slijedi pad alternativne scene.

Živjela je još neko vrijeme kroz Orsulu. Andro Vidak napravio je fenomenalnu priču koju je trebalo nadograditi jednom koncertnom dvoranom kapaciteta do tisuću ljudi. Ne treba biti velika, recimo nešto kao Tvornica u Zagrebu. Da se takva koncertna dvorana napravila, scena bi se nastavila razvijati, jer je za nove generacije alternativaca potrebna glazbena edukacija. Nažalost, izgubio se kontinuitet. Mladi danas nemaju naviku ići na koncert, a pogotovo ga platiti. Toj svijesti pridonijeli su i besplatni koncerti tijekom trajanja Zimskog festivala. Također, velika je razlika, gledajući sadašnje i ondašnje vrijeme, što mladi danas slušaju sve. Netko može ići i na koncert metal benda, a onda sutra na narodnjake. U naše vrijeme je tako nešto bilo nezamislivo.

Može li se u prostoru TUP-a napraviti neki koncertni prostor?

Teoretski može, samo bi kod gradnje valjalo paziti na akustiku, da je zvuk dobar, a ne samo da su četiri zida kao u zagrebačkoj Močvari. Tamo na Savi nekad znaju biti dobri koncerti, ali zna biti i užasan zvuk.

Dobro, da se pojavi neki dobar koncertni prostor, bi li današnji mladi mogli opet zavoljeti alterna - tivniju glazbu?

Bi, samo ne ide to preko noći. Treba vremena, ljudi koji će povući cijelu priču, ali i spremnost društva da se ide u tom smjeru. Šibenik je sjajan primjer kako se može. Važno je da je prostor dosljedan nekoliko godina, a ne da se odmah nakon godinu, dvije, ako se pojavi neki minus, okrene komercijalnijoj priči. Šteta što se priča Orsule nije nadograđivala prema šibenskoj, očito nije bilo političke želje i volje. Šibenik je isto tako prvih godina radio s minusom, ali bila je ekipa koja je nastavila gurati i danas čitava ta scena sama sebe plaća, a politika joj čuva leđa, ako se dogodi neki financijski problem.

Vidite li vi u bližoj budućnosti nekakav iskorak Dubrovnika ka sceni koju smo imali osamdesetih i devedesetih?

Iskreno, nisam previše optimističan. Trebalo bi biti volje na svim razinama, politika, organizatori, pu-

blika… Ako se želja slučajno pojavi, i sam sam voljan sudjelovati i podržati, dati neki svoj obol. Sada nažalost ne vidim da će se nešto značajno u skorije vrijeme promijeniti. Trebalo bi sve početi ispočetka, a to nikad nije ni jednostavno, ni lako. Tu bi iskru trebala upaliti mlađa ekipa, a ja ju trenutno ne vidim. Daj Bože da sam u krivu. Doduše, nitko ništa ne može pokrenuti sam. Koncerti i festivali egzistiraju na leđima čitave zajednice, postepeno se stvara svojevrstan brend. Recimo, Nikšić ima dva simpatična festivala, doduše jedan je u posljednje vrijeme malo opao. U našoj okolici je i Tjentište, odličan festival, a i Kotor je dobar primjer.

Hajdemo na vedrije teme. Prisjetimo se nekih bendova iz devedesetih.

Jedan od prvih plakata kojeg imam, datira iz 1993. godine. Riječ je o dvodnevnoj gitarijadi dubrovačkih bendova. Pazite, dvodnevnoj, eto koliko ih je onda bilo. Svirali su, da spomenem samo neke, Atlantida, Kazna za uši, Think Pink i brojni drugi… U drugoj polovici devedesetih pojavili su se novi bendovi poput Puppy, what’s your name, Aluminijska doza, Booyaka, Krozazid, Lešinari… Pregršt, stvarno pregršt sjajnih bendova. Ima i danas bendova, samo nažalost nema prostora gdje bi mogli u kontinuitetu nastupati kao ovi gore nabrojeni, evo spomenimo samo Embassy 516 ili Izae. Kreativu nekim mladim bendovima uništava i što ljeti dio njih svira gaže za turiste. Te su gaže dobro plaćene, ali ne ostaje im vremena za stvaranje svoje muzike. Ima i sjajnih priča, poput Otpisanimatora koji paralelno radi glazbu i djeluje u nekoj drugoj struci što nikako nije lako. Nikako ne smijemo zaboraviti ni Marušku Sambrailo i ostale organizatore Puntižele. Taj župski festival dao je puno prilike baš mladim bendovima. Neki od njih tamo su po prvi put zasvirali pred publikom.

Vidimo se na izložbi.

Svakako dođite. Bit će i dva glazbena gosta iznenađenja, neću vam sad otkriti o kome se radi.

PONEDJELJAK, 25.3. doručak dana

AMERIČKE PALAČINKE sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK, 26.3. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SRIJEDA, 27.3. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK , 28.3. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 29.3. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 30.3. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA, 31.3.

doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

Legalizacija ‘žutog’ itekako bi pomogla narkomanskim ovisnicima

Vlada pokreće akciju

‘ Kupite heroina , spasite susjedovog sina!’

Vama, dragim čitateljima, ovo napisano zvuči kao da je autor na nekoj drogi. Ne heroinu, ali bar LSD-ju ili dobrom, starom THC-u. Čuj to da Vlada planira legalizaciju heroina. Svašta glupoga Vlada može planirati, ali nikad, ama baš nikad ne bi legalno stavila na tržište nešto što izaziva tešku ovisnost i uništava obitelji, je li tako?

-Legalizacija heroina – slavodobitno je, baš poput profesora Baltazara, uzviknuo premijer – riješila bi brojne naše probleme.

Ministri ga pogledaše u čudu. Očnim kontaktom zatražiše nastavak izlaganja.

-Prema našim temeljito provedenim izračunima, od poreza i drugih nameta na heroin, godišnje bismo u proračun slili velikih 310 milijuna eura – naglasi premijer, pa namigne i doda – dobro svi znamo da je hrvatski proračun tradicionalno prenapregnut, a ova bi nam lova sjajno došla.

-Šta s tih dodatnih 310 milijuna eura? – upita potpredsjednik Vlade – zašto nam oni trebaju, gdje ćemo ih usmjeriti?

-Kako gdje? – iznenadi se premijer – pa za liječenje narkomanskih ovisnosti. A ono što ostane…

-A ono što ostane – uleti sad ravnatelj Porezne uprave – usmjerilo bi se za organizacije koje se bore protiv zlouporaba droga i svih drugih oblika ovisnosti od alkoholizma preko kockanja, pa nadalje.

-A ako još ostane – nasmije se premijer – tim bi se novcem financirala socijalna i humanitarna djelatnost, potrebe osoba s invaliditetom, ulagalo bi se u razvoj tehničke kulture i kulture općenito, u izvaninstitucionalno obrazovanje djece i mladih te organizacija za razvoj civilnog društva.

-Pa to zvuči sjajno – oduševi se ministrica kulture – ako ovaj plan uspije, ja sam za to da se prodaja heroina što više potiče, kako bi bilo što više novca za sve ovo nabrojeno.

HEROINSKA NOGOMETNA LIGA

-Tako je – potvrdi jedan od premijerskih uguza –

treba dobro izreklamirati ovu našu nakanu. Postaviti velike plakate, snimiti ekonomsko propagandni program, biti sponzor nogometa, pa preimenovati HNL iz Hrvatske nogometne lige u Heroinsku nogometnu ligu…

-Da, da, da… - razlije osmijeh premijer – sve je ovo sjajno, ali ipak treba ponešto opreza. Heroin, kako da kažem, nije baš brokula. Ja bih da donesemo zakon gdje se dop ne smije prodavati u trafikama blizu škola i fakulteta kako bismo zaštitili djecu.

-Slažemo se! Treba djecu zaštiti – povikaše u jedan glas ministri i ministrice – A što je s trafikama blizu stambenih zgrada, recimo u njihovom prizemlju?

-Tu bismo dopustili prodaju heroina, djeca se danas ionako ne igraju ispred zgrada. Po cijele dane vise na računalima i tabletima – umiri ih premijer.

-Onda smo sve dogovorili – vikne u isti glas kabinet Vlade – Moramo pomoći narkomanima, skinuti ih s igli, a da bismo u tome uspjeli potreban nam je novac od prodaje heroina. Stoga odmah krećemo u akciju ‘Kupite heroina, spasite susjedovog sina’!

-Je li to ‘Kupite heroina’ gramatički točno? – upita ministrica kulture – ili bi trebalo ‘Kupite heroin’.

-Ajde ne cjepidlači – reče joj ministar infrastrukture – Nije gramatički točno ni ‘Ubi Srbina’, pa se shvaća što se hoće.

Možda i vi sami u obitelji imate nekog kockara. Oni koji su se susreli s tom pošasti itekako znaju kakav je vrag rulet, poker ili automat. Za razliku od heroina, gdje đanki u pravilu završi na ulici, kod kocke često čitava obitelj postane beskućnik. A stvari bi bile još mnogo gore da premijer, ministri i ministrice ne vode računa o kockarskim računima

Vama, dragim čitateljima, ovo napisano zvuči kao da je autor na nekoj drogi. Ne heroinu, ali bar LSDju ili dobrom, starom THC-u. Čuj to da Vlada planira legalizaciju heroina. Svašta glupoga Vlada može planirati, ali nikad, ama baš nikad ne bi legal-

24 Kolumna Škura bura

no stavila na tržište nešto što izaziva tešku ovisnost i uništava obitelji, je li tako? Pa najbolje smo vidjeli dobre namjere Vlade tijekom korone. Samo su željeli da nam zdravlje bude dobro, nije im bilo bitno ni što će lockdown prouzročiti suludu i nezapamćenu inflaciju. Iduća dva tjedna su ključna, sjećate se.

Ovo za legalizaciju heroina, priznat ću, slagao sam. Vlada ne planira dopustiti igle i smeđi prah po trafikama. Da, taj sam prvi dio slagao, ali ovo da se Vlada itekako brine za zdravlje građana, e to ne lažem! Pustimo sad koronu koja je prošlost, okrenimo se sadašnjosti gdje ću vam dokazati da Politika itekako mari za stvari s kojima se nije lako hvatati u koštac, a tiču se zdravlja nacije.

KOCKA NIJE CVJETAČA

Možda i vi sami u obitelji imate nekog kockara. Oni koji su se susreli s tom pošasti itekako znaju kakav je vrag rulet, poker ili automat. Za razliku od heroina, gdje đanki u pravilu završi na ulici, kod kocke često čitava obitelj postane beskućnik. A stvari bi bile još mnogo gore da premijer, ministri i ministrice ne vode računa o kockarskim računima. Prošle je godine Hrvatska država od poreza i nameta na kocku utržila u proračun velikih 310 milijuna eura. Iz Porezne uprave naglašavaju kako se prihod od igara na sreću raspoređuje za financi-

ranje programa organizacija koje promiču razvoj sporta i bore se protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti od alkoholizma, preko kockanja, pa nadalje. S onim što ostane financira se socijalna i humanitarna djelatnost, potrebe osoba s invaliditetom, ulaže se u razvoj tehničke kulture i kulture općenito, u izvaninstitucionalno obrazovanje djece i mladih te organizacija za razvoj civilnog društva. Drugim riječima, najveći dio novca, između pola i tri četvrtine od ukupnog poreza igara na sreću, pokazuje analiza Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, potroši se na liječenje ovisnosti. Porez od ruleta, znači, prvenstveno služi kako bi se liječili đankiji o ruletu.

Naravno, kocka nije cvjetača. Hrvatskim je zakonima zabranjeno otvarati automat klubove blizu škola i fakulteta kako bi se zaštitila djeca, ali mogu, recimo, u prizemljima stambenih zgrada. No, djeca se danas ionako ne igraju ispred zgrada. Po cijele dane vise na računalima i tabletima.

Ekonomsko propagandni program za rulete, automate i kladionice puca sa svih strana – plakata, televizijskih reklama, a Hrvatska nogometna liga zove se SuperSport HNL, naravno po najpoznatijoj hrvatskoj kladionici.

Svašta glupoga Vlada može planirati, ali nikad, ama baš nikad ne bi legalno stavila na tržište nešto što izaziva tešku ovisnost i uništava obitelji, je li tako?

Drugim riječima, najveći dio novca, između pola i tri četvrtine od ukupnog poreza igara na sreću, pokazuje analiza Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, potroši se na liječenje ovisnosti. Porez od ruleta, znači, prvenstveno služi kako bi se liječili đankiji o ruletu

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Svjetski dan cirkusa

Predsjednik Ustavnog suda dobio je poziv na prisegu novog šefa DORH-a, ali ni on niti i’ko drugi s Ustavnog suda, nije bio prisutan tom saborskom slavlju pravne države. Nisu rekli što ih je spriječilo, ali se priča da suci osjećaju - susramlje. A sigurno još pamte, kako je njih slavljenik nekoć optužio za uzimanje mita, kad su ono malo omekšali u slučaju Sanader. Ova predstava teatra pravne države, uopće ga se nije dojmila. Zna on da bi družini stranački istrgovanih sudaca, u svojevrsnoj predizbornoj kampanji pametno bilo zauzet neutralan stav kako bi i nakon izbora zadržali tapecirane stolice pod svojim guzicama. A ‘ko ne bi, reci pravo? Baš k’o i dugogodišnji vlasnik stolice predsjednika Sabora, koji je raspustio zasjedanje Sabora uz novi izborni slogan: nije u šoldima sve, glasajte za HDZ!

Nakon klizišta na Pantovčaku, ništa više neće bit isto. Umjesto poruke da Zemlja puca po šavovima, naš predsjednik je tektonske poremećaje simbolično shvatio k’o prst sudbine, koji izaziva otklizavanje HDZ-a s vlasti. Odlučio je osedlat konje, pa je prvo donio Odluku o raspisivanju izbora za srijedu 17. travnja. Uspio je običnu srijedu pretvorit u neradni dan i time odvojit ritual mise od onoga političkoga, a ujedno otežat izbornu logistiku u dijaspori, koja srijedom radi. Onda je uvjerio Grbina, da on i nije baš Božji dar za premijera, pa je tako za sebe dobio mjesto nositelja liste u Zagrebu, posljedično i premijersko mjesto. Ako to i ne prođe, opet će ga izabrat za premijera, a on će do tad bit predsjednik države i borit se za našu budućnost. I samo oni koji umru danas, neće viđet naše bolje sutra.

HDZ-ovu sadašnjem premijeru, sve je bilo jako zabavno. Prema njegovoj tvrdnji, džokej Zoki sedla konje, koji su dokazani

gubitnici! Dva puta je jah’o na čelu te gubitničke konjice. A što se izabranog datuma izbora tiče, poklapa se sa Svjetskim danom Cirkusa

Na društvenim mrežama su se rugali skupu HDZ-a, na kojem premijer, k’o bokser uz pjesmu Eye of the Tiger, diže u zrak ruke sa stisnutim pestima, gromoglasno podržavajući borbu protiv korupcije. Kažu neki glazbenici, više bi mu pristajala pjesma - vrapci i komarci. Ujedinjeno Kraljevstvo je odahnulo. Ovih dana ih je obradovala pojava princeze Kate, u šetnji sa svojim princem. Nakon smrti kraljice, problema s mlađim princem, koji je u egzilu u Americi, kraljeve teške zdravstvene dijagnoze, svima je bilo sumnjivo predugo odsustvo princeze starijega mu sina, a nakon operacije. Nacija je bila jako zabrinuta. Već su se pitali, a ‘ko čuva lavove?

A s Kube stižu slike sramežljivih uličnih protuvladinih prosvjeda. Tisuće građana idu ulicama i kukaju kako su gladni i nemaju struje veći dio dana i noći. Vlada prijeti obračunom s unutarnjim neprijateljem revolucije, kojeg podmićuje američka CIA, kako bi izdali svoju državu. Ne shvaćaju prosvjednici amateri da je pohlepni kapitalizam kriv što su gladni i u mraku. Nije li prirodno da djeca komunizma budu grobari kapitalizma? Prije tri godine isto su imali slične protuzakonite prosvjede, pa su mnogi završili u zatvoru. Tom prilikom, narodni tribuni, američki plaćenici su dobili 25 godina. Još prije 250 godina je smišljena mudrost o revoluciji koja jede - svoju djecu. Ni ukrajinskoj djeci nije puno lakše. Njihovu grobaru Putinu ni’ko ništa ne može, ni nakon sankcija, prijetnji, propalih pučeva, fatalnih dijagnoza, (zamalo i sprovoda) i namještenih izbora. Ovog vikenda je iznova pobijedio na još jednim ‘izborima’ za predsjednika Rusije. Dobio

je još jedan šestogodišnji mandat, što ga ostavlja na vlasti najmanje do 2030. godine.

Postoje indicije da je taj sve živahniji vladar, zapravo misterija znanosti. Sumnja se da je on star preko 250 godina. Rodio se s nekim defektom, pa zato ne može nikako umrijet. Često pada u depresije, osjeća se krivim; svi oko njega se boje smrti i očajnički se nadaju lijeku protiv nje, a on sve zdraviji i mlađi. Od Francuske revolucije pa na ovamo, u svom dugom životu, nagled’o se on mnogih povijesnih državnih pljački, nasluš’o se gadnih laži političara. Naravno da o tome ne smije nikome govorit, jer će ga Ruski Ustavni sud proglasit nesposobnim, ako ne i ludim, pa mu zagropat duge rukave na leđima. Tajna koju krije ne da mu ni spavat, pa bi se nekad najradije ubio. Jedino ga sprječava to što mu je stara majka još - živa. Ne ona koja je lani tobože pokopana, nego njegova prava, biološka majka. Ovu mračnu tajnu navodno je otkrio samo svom psihijatru, koji je nedavno nehotice pao sa svoga balkona, na 27 katu. Očevici kobnog pada čuli su, s potpuno uništene haube nove Lade, samo nešto kao: Vladimir Metuzalem… ughhh. Ipak to nije baš neki znanstveni dokaz.

Piše Vjera Šuman

Je li bolje ‘Glasajte za nas’ ili ‘Za

nas glasajte’?

Nemam pojma kako smo odjednom dospjeli u totalno ratno stanje. Puca se iz svih oružja, iza svakog kantuna se izvlače duge cijevi. Ratuje se na svim društvenim mrežama, u tv studijima. Spominje se izvanredno stanje. Ustavni sud je donio svoj pravorijek, ali ga je predsjednik Ustavnog suda objavio prijetećim tonom, bez imalo suzdržanog govora kakav je uobičajen za nekog neutralnog i hladne glave, što je neki obrazac ponašanja kakav treba koristiti ova naša najviša institucija. Odluka ovog suda bila je očekivana i normalna, ali cijela retorika pokazala je do koje mjere je taj sud, točnije njegov predsjednik, osobno, zainteresirana strana. Primirje se ne nazire, nego se iz dana u dan intenziviraju pripreme za bitku svih bitaka. Prvu bombu je bacio Zoki i onda je krenulo na svim frontovima. Što ostaje pristojnim građanima koji nisu skloni ispaljivat’ vatru i sudjelovati u takvim posve nadrealnim udarima sa svih strana? Jedna jedina dobra vijest je da su izbori brzo, pa se do tog 17. najbolje pokrit po ušima. Što drugo?

Nekako mi je došlo žao Grmoje, danima se pripremao objaviti kandidaturu za premijera i baš tog dana kojega je izabrao, jednim potezom Zoki mu je uništio nastup. Nitko nije ni primijetio da se kandidirao. Baš nema sreće. Na sve to neki lakrdijaš mu je osmislio spot u kojem se obraća građanima promijenjenim nježnim glasom, patetično do te mjere da pomisliš kako se radi o parodiji izbornih spotova. Što se slogana tiče, ni Grmojin, ali ni ostali nisu nimalo bolji, ma od koga prepisani. Nekako podsjećaju na Izetovu seriju ‘Lud, zbunjen, normalan’, u kojoj idu na izbore i, čini mi se, Dino Mehmeda Mujkić se žali kako cijelu noć nije spavao smišljajući slogan. Najveću dilemu imao je između: ‘Glasajte za nas!’ ili ‘ Za nas glasajte!’ Slične muke imali su, i HDZ, i Most, i SDP, ali i svi ostali. Dosad još nismo vidjeli priču s dobrim sloganom. Sve je, manje više, kao da smo zapeli u devedesetima. Može biti da i jesmo. Jer, ako izgleda kao patka, hoda kao patka, onda i jest patka!

Ipak ima i dobrih vijesti, Hrvati vole tarapanu i čini se da su, ako je vjero-

vati anketama, dobili jaču motivaciju za izlazak na izbore. Koga god birali, najvažnije je pokazati da izlazimo na izbore jer su za nas itekako važni. Izlaznost u Hrvatskoj je enormno mala, zadnja zbog Covida je bila ispod 50 posto, ali ni četiri godine ranije nije bila značajno veća. Teorija kako su ‘’svi isti’’ odgovara najviše onima koji su na vlasti i žele tamo i ostati. Što žele i kako razmišljaju građani potrebno je pokazati izlaskom na izbore i zaokružiti, ali i prekrižiti. I to je poruka. Ovo pred - izborno bojno polje morat ćemo izdržati, ali ne dajte se smesti. Jedino je ispravno upravo ono što sami želimo ili vjerujemo. Tko god pobijedi, mi mu dajemo legitimitet. Što se pak njih tiče, neka nastave s fajtom, proći će brzo. Došlo nam je proljeće, sunce je sve jače, a kamenice sve deblje. Treba li još koji razlog za poći do Stona i gustati uz pravu frešku deliciju, uz čašu plavca i fatat malo D vitamina na suncu. Gustajte sa svojim dragima, a bitke pustite njima. Nek se razvaljuju koliko hoće. Ničija nije dovijeka. Eto vas.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Kristo, Mirjana i Miro - nema šanse da bi im netko priliku za druženje stornir’o

Branko, Ana, Iris, Ivana i Lucija - predah godi i u nedjeljnoopuštenoj prigodi

Ivica, Marita, Lota, Dragica i Katarina - sred šetnice se opušta društvo s Montovjerne i Hladnice

Elena, Laki, Anđela, Dragica i Sarazajedno biti vrijedi više od hrpe para

Rafael i Maja - “Požuri, mama, moramo ići, nećemo u kino Sloboda na početak crtića stići!”

Branko i Jenneth - udvoje je toplije i lakše, ljubav im paše

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Natalija i Milicasestricu jako voli sestrica

Ani i Senija - unučica čini život dodatno ljepšim i sretnim

Draško i Marija - na Porporeli osvježavaju i burica i morska arija

Lucija, Luka, Mateo i Lucijana - “nevidljivi” mališan je u kolicima bezbrižno snio, voljen i svima mio

Nikolina, Rina i Josipa - i u irskom pub kafiću pričaju svoju dubrovačku djevojačku priču

Gabrijela, Jelena, Šimun, Tonći i Bella - na okupu u neradni dan ljubimac i obitelj cijela

“FEDOR SHALYAPIN”, “LEONID SOBINOV” i njihova braća blizanci različitih sudbina, svoj su vijek započeli i završili svi na na istom mjestu

Brodovi blizanci posjećivali su Dubrovnik sedamdesetih i osamdesetih, “FEDOR SHALYAPIN” 12, a “LEONID SOBINOV” dva puta

U

naručio

Građeni kao putnički brodovi za prekooceansku liniju

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

škotskom brodogradilištu John Brown & Co. Ltd, Clydebank britanski je brodar Cunard sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća

četiri istovjetna putnička broda klase Saxonia za održavanje prekooceanske linije za Kanadu. Imali su po 21700 bruto tona, bili

Leonid Sobinov (kartolina)

Blizance je na dražbi 1973. kupila tajnovita malteška, a zapravo sovjetska kompanija Nikroie Maritime Corporation koja ih iznajmljuje u Sovjetski Savez. Od tada FRANCONIA plovi za Dalekoistočnu kompaniju Far Eastern Shipping Company (FESCO) iz Vladivostoka s novim imenom

FEDOR SHALYPIN, a CARMANIA za crnomorsku kompaniju Black Sea Shipping Company (BLASCO) iz Kijeva kao LEONID SOBINOV.

19,5 čvorova. Mogli su prihvatiti 125 putnika u prvom i 800 putnika u turističkom razredu. Prvi brod SAXONIA , po kojem je serija i dobi -

dugi 185 i široki 24,5 metara. Četiri DRG parne turbine ukupne snage 24500 KS omogućavale su im preko dvije propele brzinu od

RMS Ivernia (kartolina)

Fedor Shalyapin

la ime, zaplovio je 1954. Sljedeće godine su mu se pridružili IVERNIA i CARINTHIA , a 1956. i SYLVANIA . Na liniji do New Yorka i Montreala novi Cunardovi lajneri uspješno plove do 1962., kada definitivno gube transatlantsku konkurenciju sa sve modernijim zrakoplovima.

SMJEŠTAJ RADNIKA U IRAKU

CARINTHIA je raspremljena već 1967. i prodana brodarskoj kompaniji Sitmar Line-u za kojeg prvo plovi pod imenom FAIRLAND, a potom i FAIRSEA . Nakon što je vjerno služila brojnim gospodarima, konačno se kao CHINA SEA DISCOVERY koristi za privremeni smještaj stranih radnika u Iraku. Početkom 2006. izrezana je u indijskom rezalištu brodova Alang. Iste 1967. godine Sitmaru je prodana i SYLVANIA koja mijenja ime u FAIRWIND.

Od 1988. je DAWN PRINCESS i konačno od 1993. nama dobro poznati ALBATROS, izrezan 2004. također u Alangu. Cunard modernizira preostala dva broda koji počinju ploviti na kružnim putovanjima. IVERNIA postaje FRANCONIA, dok SAXONIA mijenja ime u CARMANIA. Nažalost, posao se nije najbolje odvijao pa su brodovi 1971. raspremljeni u luci Southampton te nakon pola godine prebačeni na ušće rijeke Fal.

KUPNJA TAJNOVITE MALTEŠKE TVRTKE

Blizance je na dražbi 1973. kupila tajnovita malteška, a zapravo sovjetska kompanija Nikroie Maritime Corporation koja ih iznajmljuje u Sovjetski Savez. Od tada FRANCONIA plo-

vi za Dalekoistočnu kompaniju Far Eastern Shipping Company ( FESCO) iz Vladivostoka s novim imenom FEDOR SHALYPIN , a CARMANIA za crnomorsku kompaniju Black Sea Shipping Company ( BLASCO) iz Kijeva kao LEONID SOBINOV. Prvih godina oba broda plove na kružnim putovanjima u vodama oko Australije i Južnog Pacifika. U vrijeme tzv. Angolske krize korišteni su za prijevoz kubanskih trupa iz Havane u Angolu.

U Sredozemlje dolaze tek koncem sedamdesetih godina. U Dubrovnik prvo dolazi LEONID SOBINOV dana 31. kolovoza 1978. i 12. srpnja 1979., što su mu ovdje bile i jedine posjete. FEDOR SHALYAPIN prvi put uplovljava u grušku luku 8. listopada 1982. Nastavlja dolaziti po tri puta godišnje 1983.,1984. i 1986., a nakon posljednjih uplovljavanja 13. lipnja i 19. rujna 1987. ovamo se više nikada nije vratio. LEONID SOBINOV je raspremljen 1995. u ukrajinskom Ilichevsku da bi 1999. bio konačno izrezan u indijskom rezalištu brodova Alang. FEDOR SHALYAPIN je raspremljen u istoj luci 1996. Na put za indijsko rezalište Alang zaplovio je u siječnju 2004. pod imenom SALONA (prije odlaska u rezalište brodovi obično mijenjaju imena), gdje je uz bok broda blizanca ALBATROS, nekadašnje SYLVANIE, uskoro i skončao život u hrpi starog željeza. Tako su u škotskom Clydebanku na istom mjestu rođena sva četiri nekadašnja Cunardova broda blizanca i u istom indijskom rezalištu su završili svoje zanimljive plovidbe u kojima su pod raznim imenima veoma često znali posjećivati i Dubrovnik.

Fedor Shalyapin (kartolina)

Košarka

Dubrovnik srušio Cedevitu , slijede još tri poslastice protiv momčadi s vrha

U 25. kolu FAVBET premijer lige košarkaši Dubrovnika pobijedili su Cedevitu Junior u Gospinom polju rezultatom 66:55. To je prva pobjeda Dubrovčana ove sezone protiv neke od momčadi iz „top pet” najvećeg ranga.

Na krilima sjajne, energične obrane, Dubrovnik je od samog početka nametnuo svoj ritam utakmice. U prvoj četvrtini dolaze i do 10 poena prednosti (144), a rezultat je na poluvremenu 36-25. Dubrovčani su uspjeli svesti Cedevitu na samo 25 poena. U nastavku utakmice Dubrovnik odlazi i na 15 poena prednosti (40-25, 49-34). Momčad iz Zagreba teško je dolazila do koša. Ipak, uspjeli su tek krajem treće četvrtine uhvatiti zaostatak i doći na osam poena manjka (49-41). S tim se rezultatom ušlo u zadnjih deset minuta.

Uspjela je Cedevita smanjiti na 49-45, pa je četristotinjak gledatelja u Gospinom polju gledalo pravu dramu u zadnjoj četvrtini. Ukazao se tada Roko Gizdavčić, koji s dvije trice vraća Dubrovnik u lijepo vodstvo (55-47). No, do kraja je bilo još dugih šest minuta. Smireni Dubrovnik nije pao pod pritiskom, već se vraća u dvoznamenkasto vodstvo (60:50). Bilo je to premalo vremena za ikakav preokret. Kakva pobjeda momčadi Ivana Perinčića, i to 12. ove sezone. Cedeviti je ovo deveti poraz uz 16 pobjeda.

U redovima Dubrovnika istaknuo se Tomislav Cvitković s 20 poena. Petar Dubelj i Javon Levi imali su 11 poena. Levi uz to 8 asistencija i 3 ukradene lopte.

“Čestitam igračima, oni su daleko najzaslužniji za ovu pobjedu. Stvarno su bili perfektni od prve sekunde. Njihov pristup i energija su bili možda na najvišem nivou ove sezone, što nam je donijelo prvu pobjedu protiv ekipe iznad nas. U za-

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija

dnje dvije godine rade čuda, puno toga dobrog su napravili. Ovo im je nagrada za sav trud i rad u zadnje dvije godine. Ali nećemo tu stati. Ali idemo dalje, kratko odmor, pa pripreme za teško gostovanje kod Cibone” - rekao je trener Dubrovnika Ivan Perinčić, i jasno istaknuo: “Sveli smo Cedevitu na 55 poena. Obrana je ključ, u svakoj utakmici, a danas su stvarno bili perfektni. Čestitam i Cedeviti Junior na fer i korektnoj borbi”.

PET UTAKMICA ZAREDOM PROTIV NAJBOLJIH

PET PREMIJER LIGE

Treći krug najvećeg ranga Dubrovnik je počeo pobjedom protiv posljednjeplasiranog Bosca (93-72).

Centar Dubrovnika

Tomislav Cvitković postigao je 20 poena protiv Cedevite Junior

Nakon toga, raspored im je dodijelio čak pet utakmica protiv najboljih pet ekipa. U Zagrebu su poraženi od Dinama (87-70), pa je kolo nakon toga „pala” Cedevita Junior.

U sljedećem kolu, u nedjelju od 20:30, momčad Ivana Perinčića gostuje kod Cibone, trenutno trećeplasirane momčadi tablice koja je ove sezone

upisala šest poraza. Potom u vikendu 29.-31. ožujka, u Gospino polje stiže aktualni doprvak – Split. Zadnja u nizu najtežih utakmica bit će gostovanje kod Zadra, aktualnog prvaka Hrvatske i trenutno četvrtoplasirane momčadi ABA lige. Taj je susret na rasporedu 3. travnja.

Dubrovnik je trenutno šesti. Upisali su 12 pobjeda i 13 poraza, koliko ima i Zabok na sedmom mjestu. Do kraja trećeg kruga vodit će se velika bitka za šesto mjesto. Prvih osam vodi u doigravanje, no sedmo i osmo bi u četvrtfinalu značilo susret protiv Zadra ili Splita. Sedmo protiv Cibone, koja je ove sezone u nekoliko navrata pokazala svoje slabosti. No, nakon Zadra, a do kraja regularnog (ligaškog) dijela, bit će tu još pet vrlo važnih susreta za Dubrovnik. Kod kuće DepoLink Škrljevo, Alkar i Šibenka, a Zabok i Dubrava u Gostima. Susreti u kojima će Dubrovnik tražiti pobjede, a protiv Cedevite se pokazalo kako se poneki bod može „iščupati” i protiv najboljih momčadi.

Odbojkašice Dubrovnika potvrdile

naslov pobjednica Prve ženske lige, najveći rang je sve bliži!

„Žokice” su u 19. kolu Prve lige, inače drugog ranga natjecanja, pobijedile Veliku Goricu na gostovanju rezultatom 3:0. To im je 18. pobjeda ove sezone uz jedan jedini poraz.

Do kraja ligaškog dijela ostala su još tri kola. Sada je jasno kako više nitko ne može prestići Dubrovkinje na tablici. No, prvo mjesto im ne donosi Superligu, već ih očekuju kvalifikacije za povratak u najveći rang, u kojem su zadnji put nastupale u sezoni 21./22. Naravno, nakon što odigraju tri preostala susreta u kojem će se tražiti što bolji ostanak u formi. „To i jest bio naš cilj, osigurati kvalifikacije. Ulazimo spremne u te kvalifikacije. U svakom sportu, tko bude prvak, taj ide u viši rang. No, ove godine se promijenio pravilnik. Pobjednik prve lige mora igrati kvalifikacije s desetim od 12 ekipa u Superligi. Jedan težak put pred nama, ali nadam se da će zbog svega toga, nama biti slađe” – rekla je kapetanica Dubrovnika, Sinjanka Doris Buzolić, koja je u klub stigla 2019. godine. Finalna serija igrat će se na dvije pobjede. Prednost domaćeg terena ima ekipa iz Superlige. Početak doigravanja je u vikendu 13.-14. travnja. Dubrovkinje sada čekaju protivnika, odnosno, desetoplasiranu ekipu iz najvećeg ranga. U Superligi su do kraja ostala još dva kola, ali kako stvari sada stoje, desetoplasirane ekipe mogu biti Don Bosco, Brda i Enna Vukovar. „U samoj srži ekipe sve lijepo funkcionira. I na terenu i van terena. Ima nas sa svih strana. Jedna cura

iz Brazila, jedna iz Srbije, ja sam došla iz Sinja, a tu je naravno niz domaćih igračica. Sve se nekako poklopilo, pa sve to lijepo funkcionira” – istaknula je Buzolić, koja se prisjetila svojih početaka u Dubrovniku, kada se igrala Superliga: „U početku je ta misija za mene bila nezamisliva. Tada sam igrala za Sinj, Dubrovnik nas je izbacio u kvalifikacijama za Superligu. Dubrovnik mi je tada ponudio dolazak, a još mi je mama od tu. Jedna lijepa priča i moram reći da sam jako sretna što sam došla”.

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Rafael Barkiđija

ODBOJKA

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

U NAŠEMU VRTU

U našemu vrtu sa desetog kata

Slavlje premaljeća mami uzdisaje

Forzicija žuto muzicira pa je

I ostalo cvijeće žutila kantata

Ono ovdje vlada sada nema rata

Sunce ranog jutra bujnost žutoj daje

Festival svjetlosti k nebu izpraćaje

Usmjeruje vrt je naš aristokrata

Sav u zlatno žutoj odori on pjeva

Premda u nijemosti žuti slap se slijeva

Preko ruba zgrade i cijeloga kvarta

Konteso uživam sjaj još jednog marta

Možda mog posljednjeg Ti njeguj privide

Pred prozorom našim martovske nam íde

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Griješiti je ljudski – reče umjetna inteligencija i isključi bateriju.

humanitarni prilozi

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Umjesto cvijeća za pok. Điva Novaković Nikica Novaković prilaže 30€

dva skalina

U znak sjećanja na tetku Anu Lončar, umjesto vjenca, 60 € prilažu Mare Malenica i Željko Lončar s obiteljima; Za susujedu Anu Lončar, umjesto vijenca, 75 € prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 11.

U spomen na pok.mariju Prkačin, majku našeg kolege Antonija Prkačin, 100 € prilažu djelatnici BUGOVINE d.o.o.

U spomen na Stijepa Hrticu, umjesto cvijeća, 50 € prilaže obitelj Ljuba i Dragane Šarić; U spomen na pok. Anu Garvan, majku naše susjede Lidije Mlinarić, umjesto cvijeća 90 € prilažu obitelji: Škrabo, Cvjetković, Majkovica, Brbora, Vodopić i Ljubišić; U spomen na dragu babu Anku Garvan, umjesto vijenca, 150 € prilaže unuka Ana s obitelji; U spomen na pok. Điva Novakovića, 40 € prilaže Ivan Obad; Andrej Pančevski donacija 30 €;

Caritas Dubrovačke Biskupije

U spomen na pok. Mata i Lucu Krilanović prilažu Pavo i Nikola Krilanović s obitelji- 50 eura

centar maslina

- Ina Koprivec, u spomen na pok. Vesnu Dalmatin prilaže 30,00 EUR;- Kolegice i kolege iz poslovnice centrala Dubrovnik, u spomen na oca naše kolegice Aide Obradović prilažu 100,00 EUR;- Zlatko Kovač, dar korisnicima Centra 10,62 EUR;- Tonko Đurić, dar korisnicima Centra 200,00EUR.

S K A N D I N A V K A

AUTOR: SLAVKO BOVAN DOKUMENTARNI FILM NOVINARKE NA SLICI

LEĆA U OPTIČKOM INSTRUMENTU GRAĐANSTVO, PUK ZAMORITI

FRANCUSKI NOGOMETAŠ YORO ČEŠKA AFIRMACIJA RAŠID OD MILJA ISTOK ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE MIRISNO SREDSTVO

KRATICA ZA COMMON ENGLISH BIBLE

FRANCUSKA GLUMICA HUOOERT

NOVINARKA NA SLICI

PISMENA POTVRDA O ISPRAVNOSTI

POPULARIZIRANJE

POZNAT NASELJENI

SVIJET KOD STARIH GRKA

BAKLJONOŠA

GLUMICA BLASI (peto slovo: Y)

PORTUGALSKI NOGOMETAŠ

POSTOLJE KIPA ENERGIJA JEDINICA

FOSILNO GORIVO

GRAD U RUSIJI

OBLAST UZ VODU (mn.)

KRATICA ZA OTROVNO

TEŠKA KOVINA

PRIVRED. DRUŠTVO

5.

EGIPATSKI BOG PLESA DJELO I. ANDRIĆA

Teba, miom, N, Ru, ćo, A, Afak, Enis, žad, njive, etos, ecer, Pava, gar, Zoltan Ilin, R, ilal, ulje, ići, AK, Atair, pisma ,

AUTO / MOTO

Prodajem, Mercedes Benz, Blue Tec, C-klasa, limuzina 4/5, diesel motor 2150 ccm, 120 kW/160 KS, automatic 7 brzina, 2/2015, ccc 81.000km, reg.do 9/2024, norma isp. plinova Euro 6, garažiran, redovno servisiran. Dodatne informacije na tel. 099/206 - 76 60 od 9 - 20 sati. Cijena 22.000 €.

Prodajem Fiat 126 “PEGLICA”. Mob: 099 493 4134

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111

Iznajmljujem garsonjeru na Gornjem konalu, (soba, kuhinja i banja). Cijena 350 eura. Za sve informacije zvati na 099 634 9536

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem trosobni stan od 65 metara kvadratnih u Lapadu, u zgradi Mercedesa, na odličnoj poziciji. Parking uključen. Cijena: 4000 eura za kvadratni metar. Zvati na: 092/337-5466

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Br-

gatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail:

dalmates@gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom.

Mob: 091/160-189

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnine -

ured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno

SUH,Podružnica

Dubrovnik, organizira odlazak na terapije u Lječilište Topusko od 02.04. do 24.04.2024.godine.

Pozivaju se zainteresirani

članovi da se prijave putem telefona (358-615) ili osobno u prostoriji SUH- a (ul. Josipa

Kosora 30- ponedjeljak, srijeda i petak od 09-11 sati).

mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

bu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem domaće patate liseta s dostavom. Mob; 099 507 4000

Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179

USLUGE RAZNO

Lekcije i sve vrste prijevoda nudi profesorica engleskog i španjolskog s dugogodišnjim iskustvom. Mob: 098 912 8484

Profesor s dugogodišnjim iskustvom u podučavanju daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 092136084

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 18.3. do 24.3.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 25.3. do 31.3.

preminuli

IVA NJIRIĆ (1955)

MARIJA PEROVIĆ

STANA BJELANOVIĆ (1933)

MILICA ĐURAŠ (1950)

ĐIVO NOVAKOVIĆ (1969)

ŽELJKA KRALJEVIĆ

ANE LONČAR (1935)

ĐURO MASLAĆ (1935)

NIKO BRBORA (1930)

69 M2 - 225.000 €

www.angelusnekretnine.hr

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili so-

Prodaje se sivi kutni trosjed na razvlačenje u odličnom stanju. Cijena 50 EUR. Mob: 091 567 2683

Prodajem novu kišnu pelerinu, br.44, marka Scotch&Soda. Mob: 098 994 5618

NIKE PIVČIĆ

ANA BODUL (1956)

NIKO BEGO (1957)

STJEPAN HRTICA (1938)

ZORAN MILUTINOVIĆ (1946)

PETAR MUHOBERAC (1941)

TOMO KUŠT (1937)

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik

Na najljepšim lokacijama Grada zasjala su pengana

jaja

Nešto više od tjedan dana ostalo je do Uskrsa, a Grad je ukrašen tradicionalnim penganim jajima.

Pred svaki blagdan, pa tako i pred Uskrs, Dubrovnik se oblači u prigodno ruho koje na lica sugrađana uvijek izmami osmijeh. Posebno je to li-

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

jepo kada je ruho satkano od tradicije i baštine našeg kraja, kao što je jaje pengano pčelinjim voskom i bojano u kori luka.