Dubrovački dnevnik br. 163

PREVARANTI VREBAJU

Objave oglas za stan u Dubrovniku, uzmu polog i nestanu

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Pexels

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi

oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Osam puta osam

Profesorica matematike pita Ivicu koliko je osam puta osam. Vidno iznerviran pitanjem, Ivica joj odgovara kako je on super napisao zadaću iz Hrvatskog i ona umjesto da ga pohvali za takav uspjeh, sad njega pila s glupim pitanjem. U stvarnoj školi, Ivica bi dobio jedinicu. Plenki nije dobio jedinicu jer se u Parlamentu ne dijele ocjene. Da se dijele, razred bi možda prošlo dvoje ili troje zastupnika i jedva dvoje iz Vlade. Jedinice mogu podijeliti jedino birači na izborima, ali njima se fućka što blebeću oni koje itekako dobro plaćaju iz vlastitog takuina. Upravo zato aktualni sat izgledao je tako kako je izgledao. Inače, na papiru aktualni sat u Parlamentu ima stvarnu i praktičnu demokratsku svrhu i smisao. To je važna dužnost i obveza i za predstavnike izvršne vlasti, ali i za one koji predstavljaju zakonodavnu vlast. Tako je to lijepo zamišljeno! Baš onako gordo i lijepo zvuči.

Posao izvršne vlasti je objasniti svoje poteze, od onih gospodarskih do političkih, kako bi svi zastupnici jednako kao i oni koji biraju zastupnike vidjeli i čuli kako tko, od onih koje su zaokružili na svojim listićima, obavlja svoj posao. Posao za koji su i izabrani, za koji su prisegnuli i za koji su dobro plaćeni. Odavno naša Sabornica nije mjesto koje se može dičiti kulturnim ophođenjem, međusobnim uvažavanjem, odgovornošću i sličnim tricama. Ipak, ono u što se pretvorio aktualac doista je vrijeđanje zdravog razuma birača i jasna poruka da smo samo obične ovce i glasačka mašinerija koja ionako ništa ne razumije pa nema potrebe za drugačijim ophođenjem. Ni na jedno ozbiljno ili neozbiljno pitanje nije odgovoreno. Zašto? Zato što Plenki smatra da može. Po svemu sudeći i može! Dosad mu se ta i takva procjena pokazala uspješnom. Na pita-

Piše Vjera Šuman foto: Patrik Macek/PIXSELL / ilustracija

nja o vrlo ozbiljnim aferama koje danima tresu Hrvatsku, on je odgovarao kako je njegova Vlada napravila puno dobrog građanima Hrvatske. Podijelili su pakete energetske pomoći, povisili mirovine, sve čine na dobrobit građana, a što za to dobiju? Glupa pitanja o tome što je s plinom za cent, što je s Grlić Radmanovim milijunima, jednom riječju uporno pitaju koliko je osam puta osam? Baš su ga snervali.

Kako sad stvari stoje, najbolje ga razumije Zoki. Nekidan je naš Zoki bio u Kanadi i toplo pozvao Hrvate koji žive i rade tamo na povratak u Domovinu. Ako neće oni, nek pošalju svoje nasljednike. Svi su dobrodošli! I onda je rekao ključnu rečenicu zbog koje su se naši u Kanadi debelo zamislili i počeli sanjat o povratku svojim korijenima. „Hrvatska država je, uz sve svoje probleme, danas najsređenija od kada je ima. Unatoč i usprkos svim razmiricama i svađa-

ma, zemlja se posložila, ušli smo u EU i nakon deset godina članstvo poprima zdrave konture“. Eto, kad našeg Plenkija ne hvale zastupnici, kad i narod podmuklo šuti, Zoki je došao kao melem na ranu. Tko će kome, ako ne svoj svome.

Za to vrijeme u Gradu turisti uživaju više nego u Splitu, ne pišaju po portunima i baš su jako pristojni. Ne bauljaju pijani ulicama, ne deru se i ne rade nikakve škerce jer poštuju Grad. To je otprilike sažetak Matovog posta kojim se osvrnuo na splitske probleme koje njihov gradonačelnik ne zna ili ne može riješiti. Jest da je Split puno veći, ali kakve veze to ima? Ili ih pustiš da rade što hoće ili ih ne pustiš. A u Gradu im ne daju gusta. Sve pet, jedino ne razumijem zašto se Mato bavi Splitom. To su teme koje mogu i moraju promišljati oni u Splitu, posebno pred izbore. Jer Split je imao svakakve gradona-

čelnike, od onog s pršutom na čelu i sličnih likova i nikad još nisam čula da se u nas u Gradu bave Splitom. Nikad nisam čula da su kritizirali, recimo, Keruma ili Oparu. Mora bit da je Mata nešto jako snervalo u tom gradu pod Marjanom. S druge strane, ima se razloga veselit jer je baš objavljeno kako je Plenkijeva vlada odobrila HAC-u podizanje kredita za cestu od Dola do Grada. Dobro, izvođača ćemo znat tek dogodine, otprilike pred raspisivanje izbora. Znam da je trenutno geopolitička situacija s Kinezima zategnuta, ali dao nam Bog lijepe sreće da izvođači budu Kinezi, mogli bismo stvarno i dočekati tu cestu. Ovako je sve na dugom štapu. Ali vijest je dobra i stvarno ne znam zašto nitko osim Zokija ne hvali Plenkija za sve dobro što za nas čini. Ma, zamislite molim vas, neki blesani kažu da mu je to posao. Eto, takvi smo mi, nikad zadovoljni. Eto vas.

postoji

Objave savršen oglas, traže polog, a stan se ne može vidjeti – jer zapravo ni ne

Pronaći stan za ugodno podstanarstvo u Dubrovniku je ravno dobitku na lotu, a sad su se javili i dodatni izazovi – lažni oglasi za stanove koje obično nude osobe iz inozemstva

Podstanari se nalaze na raznorazne načine

Narasle su cijene svega – od toaletnog papira do nekretnina. No na ovo drugo su Dubrovčani barem navikli, jer su cijene kvadrata u gradu odavno premašile državni prosjek. Upravo zato rijetki izbjegavaju i maštanja o svoja četiri zida, već se suočeni s realnošću odlučuju na podstanarstvo. No, uz financijski izazov, za postati podstanar u Dubrovniku treba se i pomučiti. Potraga za stanom može trajati mjesecima, a svakako se stanovi u kojima se može obitavati cijele godine traže povećalom, jer ih većina stanodavaca nudi van ljetnih mjeseci, kad nisu u funkciji turističkog apartmana.

A pored svega toga, još jedan od izazova, u zadnje vrijeme učestaliji nego inače, su prevare. Vidljivo je to na Facebook stranici Iznajmljivanje stanova Dubrovnik.

PLATI, PA TI SE RUGAJU

Svako nekoliko, umjesto objave o dostupnim stanovima, na stranici se pojavi upozorenje na prevaru. „Žena iznajmljuje stan, posrednik je navodno. Kad sam ju pitala da dođemo vidjeti stan, blokirala me. Pa či-

sto da drugi netko ne nasjedne. Sramite se“, napisala je jedna sugrađanka nedavno.

Ona, srećom, nije bila prevarena, no mnogi nažalost u očaju traženja stana nasjednu na naizgled dobru priliku.

Tako u drugoj objavi s početka godine sugrađanka piše: „Pazite se ove cure! Prevarantica! Ponudila nam stan, dala broj od navodnog gazde tog stana, tražili su polog od 300 eura unaprijed. Nažalost, mi smo platili da si osiguramo stan i kasnije su nas blokirali i ona i navodni vlasnik tog stana.“

Radi li se o čestoj praksi provjerili smo s administratorom Facebook grupe Iznajmljivanje stanova Dubrovnik Domagojem Mutićem.

„Ono što sam primijetio je da su se u razdoblju prije korone događali pojedinačni slučajevi sa stvarnim vlasnicima stanova. Sam sam bio žrtva jednog pokušaja prevare, koji sam također prijavio na policiju. Koliko se sjećam savjetovali su mi da vlasnicu privatno tužim, bio sam prilično uporan u svojim nastojanjima da vratim svoje novce te sam nakon 2-3 godine to i uspio. Ovo što se događa u posljednje dvije godi-

A pored svih izazova podstanarstva, jedan od sve češćih su prevare - vidljivo je to na Facebook stranici Iznajmljivanje stanova Dubrovnik

Piše Ivana Smilović

Foto: PEXELS, screenshot

ne je organizirani kriminal“, kaže Mutić koji je grupu otvorio kako bi olakšao spajanje iznajmljivača s podstanarima, s obzirom na to kako, prevaru na stranu, pronalaženje primjerenog stana u Dubrovniku predstavlja nešto ravno dobitku na lotu.

Pronaći stan je možda teško, ali biti prevaren je zato puno lakše. Ovako to otprilike izgleda: prevaranti objavljuju oglas za stan, koji izgleda poprilično vjerodostojno. No, prilikom kontakta, glume posrednika ili sami traže polog, ali bez pokazivanja samog stana. „Po mojim saznanjima ti ljudi su uglavnom iz susjednih zemalja. Za jedan slučaj u kojem mi je prijatelj prevaren, takozvani vlasnik je bio iz Srbije. Oni koriste situaciju, svi znamo kako je u gradu s pronalaskom adekvatnog, pa i neadekvatnog stana za stanovanje. Postave oglas s lažnog profila, predstave se kao vlasnici stana koji su trenutno van Hrvatske.

Kažu vam da se već jako puno ljudi javilo na oglas te vas traže neki polog ako želite stan dok oni ne dođu

u Hrvatsku“, objašnjava Mutić.

Po iskustvima, s druge strane linije je neki stariji fini gospodin te ljudi često iz prijeke potrebe uplate novce bez da su uživo pogledali stan, nakon čega im se navodni vlasnik nikad više ne javi, a nerijetko ih i blokira. Oni koji namirišu prevaru ili na nju nasjednu, administratoru grupe javljaju o kome je riječ.

„Ja nakon prijave izbrišem oglas i blokiram profil, ali oni sutradan naprave novi i eto ih nazad“, kaže Mutić i daje nekoliko savjeta kako uočiti lažni oglas.

„Često je to neko tipično hrvatsko ime i prezime tipa

Ivan Horvat ili slično. Često u takvim oglasima iznajmljuje od maja, a ne od svibnja. Stan iz takvog oglasa nikada ne možete pogledati uživo zato što on ne postoji“, objašnjava Mutić.

POLICIJA MOŽE POMOĆI

No što ako u trenutku potrebe ipak nasjednete na takvu prevaru? Nekoliko ih je pisalo o tome na grupi, pa se povela polemika treba li prijavljivati policiji ili ne, uz navode da su „oni tu nemoćni“.

Iz Policijske uprave ipak to demantiraju, navodeći kako su ove godine imali ovakva tri prijavljena slučaja.

Po iskustvima, s druge strane linije je neki stariji fini gospodin te ljudi često iz prijeke potrebe uplate novce bez da su uživo pogledali stan, nakon čega im se navodni vlasnik nikad više ne javi

Mnogi se nađu u neobranom grožđu jer se moraju hitno preseliti

„Policija nakon svake zaprimljene prijave provodi kriminalističko istraživanje koje ima za cilj utvrditi osobe odgovorne za takvo protupravno ponašanje i prijaviti ih nadležnim pravosudnim tijelima. Od tri prijavljena slučaja policija je uspješno razriješila dva, što znači kako policija u takvim slučajevima nije nemoćna i svakako savjetujemo da se taj, kao i svaki drugi oblik prevare, prijavi policiji kako bismo na adekvatan način kazneno pravno reagirali i sankcionirali počinitelje“, objašnjavaju.

A ovogodišnji riješeni slučajevi su bili tipičan primjer prevare koji navodi i administrator grupe Iznajmljivanje stanova Dubrovnik.

„U oba prijavljena slučaja žrtve su bile s područja Dubrovačko-neretvanske županije koje su putem društvene mreže naišle na oglase kojim su privatne osobe nudile u najam svoje navodne stanove na području Dubrovnika. U jednom se slučaju radilo o dvosobnom, a u drugom slučaju o jednosobnom stanu za koje su navodni vlasnici tražili unaprijed plaćanje pologa i tri mjesečne najamnine na što su žrtve pristale i uplatile novac“, objavili su iz policije uz dodatak kako u oba slučaja vlasnici nisu bili s područja Dubrovnika nego s područja Beograda te kako se komunikacija odvijala telefonski ili putem aplikacija za razmjenu poruka. Nakon što bi uplatili novac komunikacija s navodnim vlasnicima se prekidala, zbog čega su oštećeni shvatili kako su prevareni i slučaj prijavili policiji.

„Temeljem zaprimljenih prijava Policijska postaja Dubrovnik je provela kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da je navedene prevare počinila državljanka Srbije u dobi od 42 godine protiv ko-

je je nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku podnesena kaznena prijava za dva kaznena djela prevare“, zaključuju u policiji.

TREBA PRIPAZITI

No najbolje je, naravno, izbjeći cijelu proceduru tako da ne nasjedate na prevaru. Ne treba biti paranoičan, ali oprezan svakako da.

Administrator grupe Iznajmljivanje stanova Dubrovnik naslušao se puno negativnih iskustava, a ovo su njegovi savjeti za izbjegavanje ovih prevara: pogledati stan uživo, obavezno potpisati ugovor, odraditi prijavu, ne davati novce na ruke nego transakcije obavljati isključivo preko računa i naravno, ključ u ruke. „Sve ostale opcije su opcije visokog rizika za obje strane“, kaže Mutić jer naravno kako i stanodavci mogu biti prevareni, o čemu se zapravo i više može čuti. „U smislu prevencije ove vrste prevara savjetujemo građanima da fizički pogledaju stan prije iznajmljivanja te da novac nikako ne uplaćuju unaprijed“, kratko dodaju iz policije.

Zapravo, pri javljanju na oglas, uvijek treba razmišljati ovako: ako nešto izgleda predobro da bi bilo istinito, onda vrlo vjerojatno – ni nije.

Iako neki navode kako su nemoćni, prevare se definitivno trebaju prijaviti policiji

Alarmantni rezultati preventivnih pregleda na Korčuli i Pelješcu: Sumnja na 35 melanoma i 172 karcinoma kože

Podatke je na konferenciji za medije iznio ministar Beroš

U okviru Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma, na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu održana je javnozdravstvena akcija preventivnih pregleda. Ovu javnozdravstvenu akciju organizirali su Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a i Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju

HLZ-a, uz potporu Dubrovačko neretvanske županije i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

U akciji je sudjelovao 21 vrhunski dermatolog iz cijele Hrvatske koji su tri dana, od 14. do 16. rujna, pregledavali stanovnike otoka Korčule i  poluotoka Pelješca s ciljem otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože. Pregledi madeža organizirani su u suradnji s Domom zdravlja

Korčula i Domom zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka. Povodom ove akcije održana je i konferencija za medije u Korčuli.

Ministar Vili Beroš istaknuo je kako i ova akcija dokazuje da zdravstveni sustav služi pacijentima te dodao kako je glavni cilj zdravstvene reforme staviti pacijenta u fokus.

ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI

Za preventivne preglede prijavilo se više od 1700 stanovnika Korčule, Lastova i Pelješca, a na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije su objavljeni rezultati akcije. „U samo tri dana pregledano je čak 1748 građana u javnozdravstvenoj akciji pregleda madeža na Korčuli i Pelješcu. Od svih pregledanih stanovnika, postoji sumnja na 35 melanoma, 172 karcinoma kože i 200 promijenjenih madeža koje je potrebno pratiti. Ovi alarmantni podaci javnozdravstvene akcije razlog su više za

oštri zaokret prema prevenciji kojeg činimo u okviru planiranog Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma, a u smjeru sveobuhvatne reforme zdravstva s pacijentom u fokusu. Ovo je jedna u nizu javnozdravstvenih akcija u kojoj su dermatolozi u sprezi s liječnicima obiteljske medicine ciljano činili iskorak prema pacijentima na udaljenim lokacijama kako bi se na vrijeme otkrile tumorske i druge bolesti, poboljšali ishodi liječenja i u konačnici – spasili životi naših građana“, izjavio je Beroš na konferenciji za medije.

ULAGANJA U ZDRAVSTVO

Zamjenik župana Joško Cebalo zahvalio je Ministarstvu zdravstva, kao i svim liječnicima koji su ovu akciju potaknuli.

‘Dubrovačko-neretvanska županija partner je ove akcije koju smatramo iznimno važnom i vjerujemo da će u vremenu pred

nama ona biti realizirana i u ostalim dijelovima naše županije. Iskoristit ću ovu priliku kako bih naglasio i druge važne projekte i planove koje realiziramo zajedno s Ministarstvom zdravstva, a prvenstveno na korist naših sugrađana. Jedan od njih svakako su novi CT uređaji za domove zdravlja-ovdje u Korčuli te u Metkoviću. Trenutačno je u tijeku javna nabava za navedene uređaje te će oni uvelike pridonijeti povećanju zdravstvene usluge, ali i smanjiti liste čekanja i u Općoj bolnici Dubrovnik. Naravno, posebno smo ponosni na činjenicu da je upravo Dubrovačko-neretvanska županija prva županija u Hrvatskoj u kojoj je uspostavljena hitna helikopterska medicinska služba na čemu zahvaljujemo i Ministarstvu zdravstva, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova. Od uvođenja ove cjelogodišnje službe do danas imamo 922 intervencije“, izjavio je zamjenik župana Joško Cebalo.

Plaža Zaglavak između Trstenika i Žuljane

Jedna od najljepših plaža Županije zatrpana je smećem

Plaža Zaglavak na Pelješcu jedna je od najljepših u Županiji. Nažalost zatrpana je ogromnom količinom otpada koju nanosi jugo

Na potezu od Trstenika do Žuljane nalaze se najljepše plaže Dubrovačko-neretvanske županije. Netaknuta priroda, borova šuma, žali, tirkizna boja mora, ali nije sve tako idilično. Dobar dio njih zatrpan je smećem ponajviše plaža Zaglavak koja je izložena jugu. Gotovo se ne može prostrijeti šugaman od količine otpada.

Taj dio Pelješca spada pod Općinu Orebić. Pitali smo ih zbog čega je plaža zatrpana smećem.

-Plaža Zaglavak je radi svog geografskog položaja podložna čestim onečišćenjima koja stvara jako jugo nanoseći svakojaki otpad s mora. Općina Orebić je mnogo puta čistila navedenu plažu, pa će je tako u uredno stanje dovesti i ovaj put. Razlog što se plaža ovaj put nije očistila navrijeme je taj što nismo mogli pronaći primjerenog izvođača za obavljanje radova – kazali su nam iz Općine Orebić, te dodali:

PODUZETNICI NISU ZAINTERESIRANI

-Dio poduzetnika nije bio zainteresiran za obavljanje tih radova, operativa našeg komunalnog poduzeća radi tehničkih neispravnosti određenih vozila nije bila u mogućnosti odraditi posao, dok je privatni izvođač koji je pristao očistiti plažu, uslijed pojačanog pro -

meta uskim makadamskim putem bio spriječen odraditi posao. Nažalost kada se plaža uredno održava nitko to ne zamjećuje, no kada se jednom ne odradi, svi negoduju. To je razumljivo, stoga se nadamo da ćete nakon ovog objašnjenja, imati razumijevanja zašto se ovaj put kasnilo s čišćenjem plaže – zaključili su iz Općine Orebić. Ponovimo dio njihovog odgovora – kažu kako dio poduzetnika nije bio zainteresiran za obavljanje čišćenja plaže. Nije samo ovo slučaj kod plaže Zaglavak, nego i na brojnim drugim lokacijama diljem Županije uključujući otoke. No već nekoliko godina plaže u okolici Dubrovnika čisti Green Sea Safari, neprofitna udruga koju vode volonteri. Postavlja se pitanje zašto gradovi, općine i Županija sami ne kontaktiraju navedenu udrugu i pitaju koliko novca treba da bi se plaže čistile i bile lijepe, ako već privatni poduzetnici nisu zainteresirani.

Maro Carević koji je pokrenuo hvalevrijedan projekt Green Sea Safarija kaže kako se iz godine u godinu muče s pronalaskom sredstava. -Godinama nas je financirao poznati TV kanal za dokumentarce Viasat History, ali to nije moglo trajati unedogled. Sada se financiramo manjim donacijama. Tako je Grad Du -

Već nekoliko godina plaže u okolici Dubrovnika čisti Green Sea Safari, neprofitna udruga koju vode volonteri. Postavlja se pitanje zašto gradovi, općine i Županija sami ne kontaktiraju navedenu udrugu i pitaju koliko novca treba da bi se plaže čistile i bile lijepe, ako već privatni poduzetnici nisu zainteresirani.

petak, 22. rujna 2023. Dubrovački dnevniK 8 Zaštita okoliša

brovnik dao ove godine sredstva za dvije, tri akcije, ali nije nam to dovoljno da zatvorimo financijsku konstrukciju. Mislim kako bi sredstva trebala ići preko Čistoće. Mi da im kažemo koliko nam sredstava godišnje treba, a oni nam daju, jer sami nemaju logistiku za čišćenje osamljenih plaža i uvala. Nisu to neka ogromna sredstva, bolje rečeno u njihovom godišnjem budžetu to bi bio kikiriki – govori Carević.

TRI SESTRICE ZATRPANE SMEĆEM

Naglašava kako to nije njegova udruga, niti on ima od nje ikakve financijske koristi. -Dapače, ja imam samo troškove. Volio bih da se šira zajednica uključi, jer smatram da je čistoća mora jedna od stvari koje svi mi moramo čuvati. Naravno, kada bismo dobili sredstva još bolje bismo osmislili čitav projekt. Glupo je da se idu čistiti plaže oko Žuljane s polaskom iz Dubrovnika, jer se na tako povećavaju troškovi poput onih za gorivo, a i gubi se vrijeme. Gliser bi trebao biti stacioniran mjesec dana u Dubrovniku, pa recimo mjesec dana u Slanome, pa negdje na Pelješcu ili Mljetu. Primjerice, područje Tri sestrice

je strašno zatrpano smećem, jugo tamo stalno nanosi. Mi smo više puta čistili, ali opet se skupi, tako da treba dolaziti minimalno jednom godišnje – naglašava Carević.

Imao je ideju ove godine očistiti Tri sestrice s velikom grupom od 150 ljudi.

-Stalno sam pokušavao, ali do sada se nije potvrdilo. Možda i uspije do kraja sezone – zaključuje Carević.

Inače, projekt Green Sea Safari je stvarno zamišljen na sjajan način. Turisti i domaći dva, tri sata idu čistiti neku plažu ili uvalu nakon čega odlaze na kupanje. Dobiju lijepi izlet plovilom, a zauzvrat očiste smeće. Troškovi su dnevnica skipera i gorivo što u čitavoj priči nije preveliki izdatak, jer ljudi koji čiste ustvari volontiraju.

Bilo bi sjajno kada bi općine i gradovi Dubrovačko-neretvanske županije prepoznali ovu ideju kao rješenje za čišćenje plaža koje nisu lako pristupačne. Kako vidimo iz odgovora Općine Orebić mnogi nisu zainteresirani za izvođenje tih radova, ali ima i onih koji bi vrlo rado odradili posao.

U čemu je onda problem? Nađite se i dogovorite za dobrobit sviju.

‘Dio poduzetnika

nije bio zainteresiran za obavljanje tih radova, operativa našeg komunalnog poduzeća radi tehničkih neispravnosti određenih vozila nije bila u mogućnosti odraditi posao, dok je privatni izvođač koji je pristao očistiti plažu, uslijed pojačanog prometa uskim makadamskim putem bio spriječen odraditi posao’, kažu iz

Općine Orebić

Plaža Zaglavak ove je godine zatrpana otpadom

ADIO, MILO…

Zauvijek ćeš ostati legenda Grada i jedan od najboljih hrvatskih glazbenika ikada

Napustio nas je Milo Hrnić, no uvijek će živjeti kroz svoje pjesme

Nakon duge i teške bolesti, u subotu, u 78. godini nas je napustio Milo Hrnić, jedan od najvećih hrvatskih glazbenika ikada, legenda Grada i veliki zaljubljenik u svoj rodni Dubrovnik. Ispraćaj je održan na Boninovu tijekom kojeg je klapa ‘Kaše’ izvodila dirljive izvedbe, a sprovod na groblju na Petrači.

Hrnić je prodao više od milijun nosača zvuka, izdao je 20 albuma i preko 200 pjesama. Tri puta je tijekom 80-ih bio pobjednik splitskog festivala s pjesmama ‘Vrati se’, ‘Dalmacijo, ljubav si vječna’ i ‘Dobra večer, prijatelji’, hitovima koji se i danas rado slušaju i pjevaju. Okušao se i u politici te je bio član Gradskog vijeća grada Dubrovnika, prvo kao čelnik HNS-a, a onda kao nezavisni vijećnik.

JEDAN OD NAJBOLJIH

„Mila znam cijeli život. Išao je u školu s mojim starijim bratom. Sjećam se kad se u đardinu Stijepa Merčepa skupljala ekipa prvih ‘Libertasa’. Sjećam se njihovih proba, kad bi izvadili opremu vanka i prašili kao Beatlesi“, emotivno iznosi svoja sjećanja Slobodan Nano Vlašić, radijski novinar, voditelj i glazbenik čija je grupa DaRiva Hrnića pratila na koncertima.

Posebno mu je draga prva pjesma koju je Hrnić snimio za Dubrovačke trubadure. „Mislim kako je ‘Znam da ima jedna staza’ najbolja pjesma koju je Milo snimio, izvrsna je i maestralno je otpjevao. Bio je jedan od najboljih dubrovačkih, ali i hrvatskih pjevača ikada“, smatra Vlašić.

GORAN MRATINOVIĆ

Sprovod je održan na groblju svetog Trojstva na Petrači

AMBASADOR DUBROVNIKA

Ibrica Jusić je kazao kako nisu bili toliki prijatelji da bi jedan u drugoga išli doma, ali su bili kolege i dovoljno dobri da bi popili piće kad bi se sreli na Stradunu i porazgovarali. „Nažalost, svi mi imamo rok trajanja i ljudi nisu ni svjesni da su osuđeni na umiranje. Bio mi je dobar kolega, bio je frontmen grupe ‘Libertas’ u kojoj je bio i moj mlađi brat Mujica, zajedno su putovali po svije-

tu. Pamtit ću ga kao dobrog glazbenika, sjajnog pjevača“, istaknuo je Jusić.

Milo Hrnić se okušao i kao političar. Prvo je bio HNS-ov vijećnik u Gradskom vijeću, a potom i nezavisni.

„Bio je aktivan u Vijeću i član pobjedničkog tima 2009. godine kad je pobijedila naša koalicija u Gradu. On nije bio samo glazbenik i pjevač, nego čovjek koji je Dubrovnik nosio u srcu, koji mu je dao svoje pjesme, i to ne samo Dubrovniku, nego i cijeloj regiji. Njegove pjesme su dubrovačke himne, pjevaju o Gradu, o ljepoti, užitku…“, izjavio je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić s kojim je surađivao na političkom planu u Gradu. Prigodnim riječima od Hrnića se oprostio i gradonačelnik Mato Franković.

„Njegove pjesme zauvijek će ostati urezane u našim srcima i mislima jer je gospar Milo u svakom stihu i tonu znao pobuditi emociju. Itekako je volio svoj Dubrovnik, što je pokazao i svojom aktivnošću kao gradski vijećnik. S pravom proglašen legendom hrvatske estrade, ali ipak za nas je on uvijek bio i uvijek će biti naš dragi Milo, čovjek iz Grada koji je najviše volio svoju obitelj, prijatelje, glazbu i vjernu publiku“, objavio je Franković na društvenim mrežama.

Adio, gospar Milo! Vječno ćeš živjeti kroz svoje pjesme.

Ispraćaj na Boninovu

Obnovljeni Knežev dvor na Lopudu otvorio svoja vrata

Grad Dubrovnik donirao namještaj osnovnim školama u Petrinji

Obnovljeni Knežev dvor na Lopudu otvorio je svoja vrata prošle subote, a otvorenju su prisustvovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, upravitelj Zaklade Caboga Stiftung Ivo Felner, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković i predsjednik DPDS-a Vedran Kosović koji je Ivu Felneru uručio medalju donatora. Prostor je blagoslovio dubrovački biskup Roko Glasnović. Gradonačelnik Mato Franković se osvrnuo na veliku važnost Društva prijatelja dubrovačke starine u očuvanju kulturne baštine grada, a što se još jednom pokazalo u trenutku kada se Knežev dvor na Lopudu našao na tržištu nekretnina. Te 2019., u dogovoru s  Gradom Dubrovnikom, Društvo prijatelja dubrovačke starine donijelo je  odluku o njegovoj kupnji za koju je izdvojeno 2 milijuna eura.

Uslijedila je donacija Zaklade Caboga

Stiftung u iznosu od dodatnih 2 milijuna eura, što je omogućilo  obnovu ovog

vrijednog primjerka kulturne baštine iz

vremena Dubrovačke Republike. Knežev dvor na Lopudu je izgrađen nakon osnivanja Lopudske knežije 1456. godine, a gradnja mu je završena 1508. godine i to nakon što je Republika otkupila crkveno zemljište. Kada je kupljen prije četiri godine bio je u jako lošem stanju, ruševina bez krova. No zahvaljujući svim uključenima u obnovu i svesrdnoj financijskoj pomoći Zaklade, rekonstruiran je izgled iz doba pada Republike. Predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera arhitekture druge polovice 15. stoljeća na ovom području.

Obnovljeni kompleks, kao očuvana povijesna baština, sada je otvoren javnosti, donoseći ujedno priču o pomorskoj tradiciji Dubrovnika. Bit će vrijedan dio turističke ponude, u skladu s nastojanjima Grada Dubrovnika da se posjetitelji iz samog centra grada preusmjere na bližu okolicu, uključujući i Elafite, koji svaki pojedinačno, ali osobito svi zajedno, mogu puno ponuditi u tom smislu.

Grad Dubrovnik i Osnovna škola Marina Getaldića donirali su školski namještaj Osnovnoj školi Mate Lovraka Petrinja te Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića Petrinja.

Naime, Silvana Bjelovučić, ravnateljica OŠ Marina Getaldića i predsjednica Ogranka Dubrovačko-neretvanske županije Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, pokrenula je inicijativu da očuvani rabljeni namještaj škole donira školama s potresom pogođenog područja  Sisačko-moslavačke županije. Školski namještaj obuhvaća oko 120 klupa, 60 stolica te 18 ergonomskih stolica koje su opremljene pokretnim stolom.

U akciji je također sudjelovala Sisačko-moslavačka županija koja je organizirala prijevoz do Petrinje, kao i komunalni redari Petrinje te djelatnici Osnovne škole Mate Lovraka Petrinja  i Srednje škole Petrinja koji su sudjelovali u prijevozu, istovaru i slaganju namještaja.   Podsjetimo, OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije (objekt u Ulici Ilije Sarake i zgrada Centar) također je dobila donaciju od Zaklade Caboga Stiftung. Ukupno ulaganje u obnovu i adaptaciju te opremanje OŠ Marina Getaldića iznosi 2.5 milijuna eura.

petak, 22. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Foto: O.š. Mate Lovraka Petrinja

Svečano otvorena nova škola u povijesnoj jezgri

U obnovljenoj i uređenoj palači u Ulici Ilije Sarake u povijesnoj jezgri grada svečano je prošlog petka otvorena nova školska zgrada, kao sastavni dio OŠ Marina Getaldića, čime je ova škola s početkom nastavne godine prešla u jednosmjensku nastavu. Veliki je to doprinos i očuvanju života u zidinama, koje su ovom investicijom dobile šest novih razrednih odjeljenja. Na svečanosti su sudjelovali izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković, biskup Roko Glasnović i predsjednik zaklade Caboga Stiftung Ivo Felner, ravnateljica škole Silvana Bjelovučić, učiteljice i učitelji te djeca koja su izvela prigodan program. Ukupno ulaganje u obnovu i adaptaciju te opremanje OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije, objekt u Ulici Ilije Sarake i zgrada Centar, iznosi 2,5 milijuna eura, a financirano je donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Palaču je, za potrebe organi-

ziranja osnovne škole, Gradu na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija. Za potrebe razredne nastave, od 1. do 3. razreda, uređeno je šest učionica i potrebni popratni prostori. U sklopu istog projekta adaptirana je i opremljena i zgrada Centar gdje se prostor prilagodio za veće učenike, od 4. do 8. razreda. Radove na obnovi, adaptaciji i uređenju Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije izvela je tvrtka Alfaplan građenje d.o.o., dok je nadzor bila zadužena tvrtka Struktura projekt. U realizaciji ovog projekta značajna je bila suradnja s Ministarstvom kulture i medija RH te s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.

Potpisan ugovor o izradi

konzervatorske podloge za prostor

kulturno povijesne cjeline Dubrovnika

Ugovor o izradi konzervatorske podloge za prostor kulturno povijesne cjeline Dubrovnika u ponedjeljak su u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu potpisale ministrica kulture i medija

Nina Obuljen Koržinek i Katarina Horvat Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti kao izrađivača podloge. Izrada konzervatorske podloge za prostor svjetskog dobra Dubrovnika jedna je od temeljnih aktivnosti Plana upravljanja kojom će se ispuniti

Pokrenut postupak javne nabave za sanaciju Mosta Ombla

cilj očuvanja i održavanja svjetskog dobra u skladu s Izvanrednom univerzalnom vrijednosti, a služit će kao podloga za izradu Urbanističkog plana uređenja povijesne cjeline svjetskog dobra. Obzirom na detaljnost, obuhvat i metodologiju, dovršetak izrade planiran je do veljače 2026. godine. Nakon provedbe postupka javne nabave, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske ugovorilo je izradu 60 konzervatorskih podloga

za zaštićene kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a među njima za povijesne cjeline Cavtata, Stona i Korčule. Riječ je o investiciji u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u vrijednosti od  10.750.545 eura, namijenjenoj izradi konzervatorskih podloga za najsloženije kulturno-povijesne cjeline, uključujući i one koje se nalaze na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

Nakon što je završeno prethodno savjetovanje za dokumentaciju o nabavi, danas je pokrenut i postupak nabave za izvođenje radova sanacije Mosta Ombla. Rok za dostavu ponuda je 06. listopada, nakon čega slijedi postupak odabira izvođača, a potom i izvođenje radova.

Projekt sanacije Mosta Ombla, kojeg je izradio Građevinski fakultet u Splitu, predvidio je obnovu površinskog sloja, dok se u samu konstrukciju mosta, koja je u jako dobrom stanju, neće dirati. Uklonit će se asfaltni zastor, betonske ploče, dilatacije, izraditi nove armirano-betonske ploče, nova hidroizolacija mosta te izvesti novi asfaltni zastor, kao i sanacija nogostupa i pješačke ograde. Procijenjena vrijednost ovih radova je oko 500.000,00 eura, a sredstva su osigurana u ovogodišnjem proračunu. Sukladno projektu, očekivano trajanje radova je 90 dana. Sami radovi morat će se izvoditi u vrijeme manjeg intenziteta bura, kada su u punoj funkciji alternativni pravci preko Mosta dr. Franja Tuđmana, s obzirom da će za vrijeme trajanja radova promet Mostom Ombla biti u potpunosti zatvoren.

INCIDENT NA GRUŠKOJ NOĆI

Pijani Britanac je bježeći od policije napravio 2,5 tisuće eura štete na vozilima , a vlasnike ostavio na cjedilu

Obavezao se platiti štetu na vozilima, zavlačio je vlasnike, a onda jednostavno napustio Hrvatsku. Kako nam kaže vlasnica vozila – sad mu možemo staviti ‘soli na rep’

Glavna karakteristika domaćina trebala bi biti poštovanje prema gostu, a glavna karakteristika gosta bila bi poštovanje prema kući u koju je došao. Primjenjivo je to na obične, međuljudske odnose, ali i posjete destinacijama – domaćin bi trebao dobro ugostiti turista, i to tako da se on ne osjeća nesigurno, pokradeno ili zakinuto za nešto. A gost bi trebao pokazati poštovanje prema svemu onome što uživa.

Teorijski tu nema ništa sporno, ali problemi, kao i uvijek, nastaju u praksi. Ovog ljeta medijski su prostor punile vijesti o hordama turista koji ne pokazuju nikakvo poštovanje prema destinaciji koju su posjetili. Pri tom se skakalo u stoljetne fontane, vršilo malu, pa i veliku nuždu gdje god se stiglo, ležalo u vlastitoj povraćotini u teškim alkoholiziranim stanjima… Prizori su se uglavnom vezivali uz Split, no nije ih manjkalo ni u Dubrovniku. Postoje oni koji smatraju kako turistima treba svašta nešto dopustiti jer su to ipak ‘oni zbog kojih lokalci imaju od čega živjeti’. No obično se to zagovara do trenutka dok njihovo razulareno ponašanje ne počne utjecati direktno na njih, na njihovo zdravlje ili na imovinu. Upravo ovo posljednje se dogodilo jednoj Dubrovkinji kojoj je pijani Britanac polomio dva vozila, a što se dogodilo, opisala je za Dubrovački dnevnik.

‘NASTALA JE BUKA, SVI SMO

IZAŠLI NA BALKONE’

„Tijekom gruške noći, jedan se Britanac toli -

ko napio da je polomio tri vozila na Nuncijati. Od toga su dva moja, a jedno je susjedovo. Kod mog jednog vozila nije bilo prevelike štete pa sam je zanemarila, a kod drugog je bilo. O svemu postoji zapisnik jer je tu štetu i počinio bježeći od policije koja ga je mrtvog pijanog skupila s puta i išla ga odvesti do apartmana“, započinje Dubrovkinja čiji su podaci poznati redakciji.

Piše Ivona Butjer Mratinović Hrvoje Jelavic/PIXSELL ,

„To je pijanac od nekih barem 150 kila koji im je počeo bježati, a onda se i bacio na naša vozila na kojima je napravio štetu. To je bio toliko jak udarac da je probudio pola susjedstva!

Mama, koja je spavala na kauču od balkona, skočila je kad je čula udarac. Nije znala što se događa, vidjela je policiju na parkingu koja je krenula trčati prema našim vozilima. Među ostalim, htjeli su i vidjeti je li u redu i je li udario glavom. Svi smo izašli na balkone“

Uspjeli su ga dovesti na veliki parking oko 3:30 ujutro, no kad su otvorili vrata vozila, muškarac je počeo bježati, prema opisivanju Dubrovkinje.

„To je pijanac od nekih barem 150 kila koji im je počeo bježati, a onda se i bacio na naša vozila na kojima je napravio štetu. To je bio toliko jak udarac da je probudio pola susjedstva! Mama, koja je spavala na kauču od balkona, skočila je kad je čula udarac. Nije znala što se događa, vidjela je policiju na parkingu koja je krenula trčati prema našim vozilima. Među ostalim, htjeli su i vidjeti je li u redu i je li udario glavom. Svi smo izašli na balkone“, opisuje vlasnica dvaju vozila na koja se bacio pijani turist.

PIJAN JE GOVORIO DA JE U IRSKOJ

Kako opisuje, on je tada vikao kako je kriv i kako zna što je napravio te kako će platiti štetu koju je izazvao. Kaže kako je ujutro kontaktirana od strane policije, kako su oni razgovarali s njegovom suprugom i kako su voljni platiti štetu.

Turist se javio oko podne, ponovio je kako zna što je napravio, a ponovno su se trebali čuti navečer kako bi zajedno pošli na procjenu štete na vozilima.

„Nisam htjela da ispadne da nešto izmišljam ili da lažem oko iznosa pa sam htjela da to odradimo zajedno“, opisuje Dubrovkinja. No, navečer se turist nije javio pa ga je ona kontaktirala, a on je odgovorio kako je u Ir-

skoj, premda je još bio u Dubrovniku.

„Bila sam sigurna kako je opet pijan i kako nema pojma o čemu govori. Pošli smo do njegovog apartmana, otvorila je njegova supruga, a mi smo joj predložili da ona pođe s nama do auto kuće. Ona je rekla kako nema problema, kako nam vjeruje i predložila da samo dođemo ujutro do apartmana s računima, a kako će oni podmiriti troškove“, prepričava čitateljica.

‘JE LI TO KOD VAS PRORADILA POHLEPA?’

To se nije dogodilo jer se ni turist ni njegova supruga više nisu javljali na pozive. No procjenu štete od auto kuće je dobila pa je račune poslala na mobitel Britanca, što ga je razljutilo. Naime, procijenjena ukupna šteta iznosi oko dvije tisuće eura.

„Bezobrazno je izjavio – je li to kod vas proradila pohlepa? Nisam izmislila te cijene, takve su kakve su, gospodin iz auto kuće nam je dao predračun“, govori Dubrovkinja. Naposljetku je kontaktirala i vlasnika apartmana koji se obratio turistu kojega je to razbjesnilo. Kazao je kako je to pljačka, kako su prenapuhali cijene, kako on može dati svega 200 ili 300 eura i kako je njegov sin automehaničar u Velikoj Britaniji u kojoj je sve skuplje nego u Dubrovniku i kako bi on to popravio za najviše 200 eura.

„Zgrožena sam ovakvim ponašanjem i ovakvim zakonima. Kako bih dobila uvid u zapisnik, trebala bih uzeti odvjetnika i goniti oso-

Druga strana turizma 15

Dubrovački dnevniK petak, 22. rujna 2023.

bu privatnom tužbom, vući se godinama po sudu, kako mi je objašnjeno. Uz to što je trošak, nemam se vremena baviti tim procedurama jer doma imam bebu od niti godinu dana“, požalila se Dubrovkinja. Kako kaže, kad turisti naprave štetu i napuste državu, ‘može im se samo staviti soli na rep’, a njena je želja bila da se upozori na ovaj problem.

„Zaštićeni su kao lički medvjedi. Je li normalno da pojedini turisti dolaze u Hrvatsku, pijani lome okolo, razbijaju, izazivaju štetu ljudima, ponekad i u tisućama eura i prolaze nekažnjeno? Pojedinci se toliko bahate, lome, urliču i ne znam što sve ne… I, naravno, prolaze nekažnjeno jer većina ljudi nema snage, živaca, novca ni vremena goniti ih po drugim državama. Pitam se – da je obratna situacija i da je netko iz Hrvatske došao u Veliku Britaniju i tako se ponaša, kako bi prošao?“, kaže Dubrovkinja koja dodaje kako ni vlasnicima apartmana vrlo često nije nimalo lako jer ne znaju koga primaju u svoje stambene jedinice.

KAKO SE MOGU ZAŠTITITI VLASNICI APARTMANA

Međutim, kad se radi o apartmanima, sve je dosta dobro pokriveno. Kako nam kaže privatna iznajmljivačica Katija Guljelmović, sve ozbiljne agencije koje su posrednici pri iznajmljivanju apartmanskih jedinica imaju tzv. damage deposit. Riječ je o klauzuli prema kojoj su dužni uplatiti depozit na dan dolaska u slučaju štete. Ako se gost ne složi oko iznosa, onda ga vlasniku podmiruje agencija, a pro -

blem dalje rješava s gostom.

Na pitanje je li i sama imala neugodnih situacija u vili koju iznajmljuje, Guljelmović odgovara kako joj se to dogodilo samo jedanput.

INDIJCI POLOMILI RADNU PLOČU

„U 10 ili 11 godina, samo smo imali jedan takav slučaj, i to kad su gosti iz Indije slomili radnu ploču. Oni su pokušavali to sakriti, no sreća je da smo to ipak primijetili“, izjavila je Guljelmović.

Potom su se obratili posredniku pri iznajmljivanju, a on ih je našao na aerodromu i kazao kako neće nigdje dok ne plate štetu koju su napravili.

Određene klauzule uvode i stranice za iznajmljivanje hotelskih i apartmanskih jedinica. Tako iznajmljivači putem Airbnb-a imaju mogućnost uplate godišnjeg iznosa za slučajeve štete. Dovoljno je samo poslati fotografiju pričinjene štete, a ako se gost složi kako je on počinio, ona se naplati iz osiguranja.

POLICIJA POTVRDILA DOGAĐAJ

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske potvrdili su događaj koji se dogodio na Gruškoj noći.

„Oko 4:00 sati, 3. rujna, na Nuncijati je državljanin Velike Britanije uslijed alkoholiziranosti izgubio ravnotežu i oštetio dva vozila dubrovačkih registarskih oznaka. On se dogovorio s oštećenicima kako će nadoknaditi štetu“, potvrđeno nam je iz policije. Ipak, turist je na dogovor s oštećenicima ‘zaboravio’ i prošao je lišo.

„Tijekom gruške noći, jedan se Britanac toliko napio da je polomio tri vozila na Nuncijati. Od toga su dva moja, a jedno je susjedovo. O svemu postoji zapisnik jer je tu štetu i počinio bježeći od policije koja ga je mrtvog pijanog skupila s puta i išla ga odvesti do apartmana“

PONEDJELJAK, 25.9.

Doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

hobotnica ‘al forno’ S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 26.9.

Doručak dana

chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

SRIJEDA, 27.9.

Doručak dana

zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

ČETVRTAK, 28.9.

Doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 29.9.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 30.9.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Dalmatinska pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

NEDJELJA, 1.10.

Doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Nenad Kišiček, policajac motociklist postaje Prometne policije Dubrovnik:

Njihov posao je iznimno zahtjevan i odgovoran, a za Dubrovački dnevnik ga je opisao motociklist postaje Prometne policije Dubrovnik

Policajac na motociklu teško je stradao sredinom lipnja u Ulici Pera Bakića dok je pokušavao sustići motociklista koji je počinio niz prekršaja. Naime, vozio je bez kacige, nije imao registarsku oznaku, a jurio je ugrožavajući ostale sudionike u prometu. U konačnici je životno ugrozio policijskog djelatnika koji je izgubio nadzor nad motociklom i udario u stup javne rasvjete. Od siline udarca, motocikl se odbio, a policijski službenik je ostao ležati izvan kolnika, bez svijesti. Motociklist za kojim je bio u potjeri, jednostavno se udaljio s mjesta događaja.

Od nesreće je prošlo više od tri mjeseca. Policijski djelatnik je prošao kroz više operacija. Nedavno je pušten iz bolnice, ali njegov oporavak i dalje traje.

A počinitelj, kojemu to nije bilo prvi put kako je divljao po cesti (premda ga je Sud svaki put vrlo blago kaznio), ubrzo je uhićen. I ovaj put je dobio svega tjedan dana zatvora, nakon čega je pušten. Nakon žalbi, izrečena mu je nova kazna od mjesec i pol dana zatvora. Pušten je u kolovozu ove godine.

ŠTO SVE RADE POLICAJCI NA MOTORU

Opisani događaj najbolje dočarava svu odgovornost i zahtjevnost posla kojeg obavljaju policajci motociklisti. Više o njemu, govorio nam je jedno od najprepoznatljivijh lica s dubrovačkih prometnica, Nenad Kišiček, mo -

tociklist postaje Prometne policije Dubrovnik. Rođen je i živio je u Varaždinu, a krajem 2010. godine došao je u postaju PP Dubrovnik. „Sami počeci bili su istovremeno zanimljivi, zbunjujući, napeti, istraživački. Nova sredina, novi posao, novi mentalitet ljudi koji te okružuju, nova klima... Na sve to se trebalo brzo prilagoditi i uklopiti, ali uz veliku ljubav prema policijskom pozivu nije bilo nikakvih zapreka i poteškoća,“ kaže nam Kišiček. No, snašao se brzo i danas već ima jako puno ‘utakmica u nogama’. Zadaće koje obavljaju prometni policajci na motoru su mnogobrojne, a zapravo glavnu ulogu imaju tamo gdje policijsko vozilo ne može brzo ni lako proći – bilo da se radi o potjerama, o prometnoj regulaciji gužvi na cestama, o pratnjama štićenih kolona ili o teškim prometnim nesrećama.

„Prva i osnovna zadaća prometnog policajca na motociklu je zaštita ljudi i imovine. Zatim dolaze sve ostale zadaće s kojima se susrećemo na dnevnoj bazi. To su primjerice dojave o nepropisno parkiranim vozilima koje ometaju normalan tok vozila i pješaka, obavljanje fizičke regulacije prometa, preventivno i represivno djelovanje u prometu, osiguranje mjesta događaja prometne nesreće, obavljanje očevida prometne nesreće, pratnja štićene kolone vozila kod osiguranja štićenih osoba, obilazak i druženje s djecom u

Od siline udarca, motocikl se odbio, a policijski službenik je ostao ležati izvan kolnika, bez svijesti. Motociklist za kojim je bio u potjeri, jednostavno se udaljio s mjesta događaja. Od nesreće je prošlo više od tri mjeseca. Policijski djelatnik je prošao kroz više operacija. Nedavno je pušten iz bolnice, ali njegov oporavak i dalje traje

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNA ARHIVA

‘Na terenu smo često i prije Hitne. Najgore je kad se ne čuju ni plač, ni jauci, a vide se krv i razbijena vozila’

školama i vrtićima u sklopu policijskih preventivnih aktivnosti“, govori nam Kišiček.

DUBROVAČKE PROMETNICE SU JAKO SPECIFIČNE

Biti policijski službenik motociklist ima svoje brojne specifičnosti, posebno kad je pitanju konfiguracija terena i infrastruktura kakva je ona u Dubrovniku. U Dubrovniku su ulice uske, prometne gužve su česte, a u tim okolnostima upravo su policajci motociklisti od iznimne važnosti.

„Osobno sam s privatnim motociklom prošao cijelu Hrvatsku od Prevlake do Vukovara, ali i cijelu Istru, te se uvjerio da je Dubrovačka-neretvanska županija specifična kada su prometnice u pitanju. Kada dođe do zastoja zbog većeg intenziteta prometa, nepropisno parkiranih vozila ili prometne nesreće, najveći izazov mi je što prije doći do mjesta događaja jer se treba motociklom ‘provlačiti’ kroz uske ulice koje su zagušene vozilima, predvidjeti situacije da slučajno neki vozač ili putnik ne bi otvorio vrata ili naglo skrenuo s vozilom u lijevu stranu, jer vozači osobnih vozila u prometu previše ne obraćaju pozornost na mo -

toriste koji im dolaze straga. Upravo to je zadaća motociklista – brzo doći do mjesta događaja na mjestima gdje se ne može provući vozilo“, opisuje ovaj policijski djelatnik.

NA MJESTU DOGAĐAJA PONEKAD I

PRIJE HITNE

Najpotresniji dio tih mnogobrojnih zadaća svakako su teške prometne nesreće na kojima se policajci na motorima često pojavljuju prvi. „Često dolazim prvi na mjesto događaja prometne nesreće, ponekad i prije djelatnika hitne medicinske pomoći. Najgori prizori prometnih nesreća su kada dođete prvi na mjesto događaja u kojim je sudjelovalo više motornih vozila, a ne čujete niti jedan glas, niti plač, niti jaukanje, nego samo vidite oštećena vozila, tragove krvi, tragove otpale plastike i lima. Tada znate da su posljedice najtragičnije. Ali ima i onih prometnih nesreća u kojima na kraju svi sudionici otiđu nasmijani i sretni te ostanu u kontaktu i nauče da im je to bila životna škola. Ja osobno imam jedan prekidač u sebi kada odradim smjenu i skinem uniformu, sve lijepe i ružne slike i posao ostavljam u postaji i ne nosim ih doma“, opisuje Kišiček.

Zadaće koje obavljaju prometni policajci na motoru su mnogobrojne, a zapravo glavnu ulogu imaju tamo gdje policijsko vozilo ne može brzo ni lako proći – bilo da se radi o potjerama, o prometnoj regulaciji gužvi na cestama, o pratnjama štićenih kolona ili o teškim prometnim nesrećama

Nenad Kišiček, motociklist postaje Prometne policije Dubrovnik

I POD ADRENALINOM TIJEKOM POTJERE MISLITI NA SIGURNOST SVIJU

Policajci na motorima često djeluju i kada se radi o prometnim prekršajima, što često uključuje i potjere. Pri tom treba voditi računa o svojoj, ali i sigurnosti ostalih sudionika u prometu te je zbog toga sposobnost brze procjene od iznimne važnosti.

„Istina je da mi motoristi tijekom početka potjere nismo svjesni opasnosti koje nas mogu zadesiti jer nas nosi adrenalin i u tom trenutku previše ne vodimo računa o sebi i onome što nam se može dogoditi nego o vozilu i osobi za kojom je potjera. Prilikom vožnje  postoje granice između brzine i sigurnosti. Treba biti mirne glave i predviđati situacije u prometu koliko je to moguće, imati što više iskustva u vožnji motora, a najvažnije je prepoznati svoje granice i svoje mogućnosti, ali i zbog drugih sudionika u prometu zaustaviti potjeru kada postoji ugroza za njih, imajući na umu da postoje drugi načini kako doći do osobe za kojom je započeta potjera“, napominje policajac. Kaže kako se susretao sa situacijama u  kojima osobe pokušavaju pobjeći u autu ili na motoru i ne žele se zaustaviti, ali ih nije bilo previše.

„Pravovremenom reakcijom bih onemogućio bilo kakvo kretanje vozila u bijeg. Samo mogu naglasiti da su osobe koje su se oglušile na moje zapovijedi i krenule u bijeg isti taj dan završile u postaji Prometne policije na daljnjoj prekršajnoj obradi, nakon čega su na zakonom predviđen način procesuirane“, dodaje Kišiček.

NAJVEĆI IZAZOV SU MLADI MOTOCIKLISTI

Adrenalin je često na vrhuncu, situacije znaju biti jako opasne, no Nenad Kišiček s posebnim žarom govori o svom zanimanju. Zapravo, kaže kako za njega to nije samo zanimanje nego i poziv. Zato vjerojatno i jest izvrstan u njemu.

„Najveći izazovi su mi kako i na koji način mlade motocikliste naučiti o bontonu ponašanja na cesti te im ukazati na pogreške koje rade u prometu, a sve kako bih spriječio njihovo stradavanje u prometu. Najveća prednost moga posla je kada u konačnici vidiš da se rad, trud, savjetovanje isplatilo i urodilo plodom“, zaključuje ovaj prometni službenik koji, uz svoje kolege, u vrlo često jako kaotičnim okolnostima budno motri i hrabro djeluje, zbog sigurnosti sviju nas.

Nesreća u kojoj je teško stradao policajac na motociklu obavljajući dužnost

„Najveći izazovi su mi kako i na koji način mlade motocikliste naučiti o bontonu ponašanja na cesti te im ukazati na pogreške koje rade u prometu, a sve kako bih spriječio njihovo stradavanje u prometu. Najveća prednost moga posla je kada u konačnici vidiš da se rad, trud, savjetovanje isplatilo i urodilo plodom“

petak, 22. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Razgovor

Osmosatno radno vrijeme relikt je daleke prošlosti

U ovakvom kapitalizmu samo budale imaju djecu

Veliki međunarodni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazao je kako se takav koncept rada isplati i zaposlenicima, ali i poslodavcima

Najsmješnije mi je kad današnji poslodavci kukaju kako nitko ne želi raditi. Da, baš su radnici stoka. Ne žele raditi od jutra do mraka bez

slobodnog dana za plaću s kojom u

Lidla možeš kupiti dvije-tri spenze. To nije rad nego robovlasništvo

Smrt je mala maca prema mom najvećem strahu. Oduvijek sam se ponajviše bojao rada. Ne baš rada kao rada, nego radnog mjesta. Biti zatočenik neke firme i šefa bolesnika koji te tjera raditi osam sati dnevno plus prekovremene. Kada tome pridodaš odlazak i dolazak s posla, od dana ti ostane – mrak! Nemaš vremena ni za poštenu sraćku, a kamoli za odgoj djece, hobije, prijatelje… Godina je 2023., a osmosatno radno vrijeme relikt je daleke povijesti, još dok su industrijski dinosauri poput Henryja Forda vozili Zemljom. Prije točno stotinu godina poznati britanski ekonomist J. M. Keynes smatrao je kako će razvojem tehnologije doći do skraćenja radnog tjedna na svega 15 sati, a da ćemo ostatak vremena koristiti za osobni rast i razvoj. Oh kako li je samo stari John Maynard bio u krivu. Čitavo stoljeće je prošlo, a današnji zaposlenik radi više od onoga iz doba prohibicije i Hitlerovog dolaska na vlast.

Jebiga, da bi danas preživio u surovom kapitalizmu modernog doba – gdje najobičnija šupa košta pola milijuna eura – prisiljen je raditi dva ili tri posla. Odradi svoju (ne)normalnu osmosatnu radnu smjenu, pa se ukrca u svoj leasing auto i ostatak dana provede kao vozač Ubera.

ŠTO ČOVJEK MANJE RADI, PRODUKTIVNIJI JE

Rezultat svega je dobro poznat – naš junak će prije ili kasnije biti redovni posjetitelj bolničkih hodnika, a po kojem će se odjelu metiljati, odlučit će genetika. Uglavnom, bolji život od radnika zapadne hemisfere 21. stoljeća imali su rimski robovi koji su se barem mogli nadati da će postati gladijatori, pa će nakratko biti prave pravcate zvijezde na koje će se vlažiti Rimljanke, a možda im se na koncu smiluju, pa im daju slobodu. Istu onu slobodu koju današnji Zapadnjak može dokučiti jedino Eurojackpotom. Znači nikad. No, u posljednje vrijeme ipak stižu optimističnije vijesti. Veliki međunarodni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazao je da se takav koncept rada isplati i zaposlenicima, ali i poslodavcima. Ukratko, produktivnost je ostala ista ili je čak zbog motiviranosti zaposlenika narasla, a njihovo cjelokupno psihofizičko zdravlje im se znatno poboljšalo. Smiješno je što su se ovakva istraživanja uopće provodila – dovoljan je zdravi razum kako bi se logički zaključilo – što čovjek manje radi, produktivniji je. Manje je više, ne samo u radu, nego u svemu ostalom. Balans. Ključ kvalitetnog života i ujedno ključna riječ

Piše Maro Marušić foto Kristina Stedul Fabac/ PIXSELL

koju kapitalistička šizofrenija želi istrijebiti. Najsmješnije mi je kad današnji poslodavci kukaju kako nitko ne želi raditi. Da, baš su radnici stoka. Ne žele raditi od jutra do mraka bez slobodnog dana za plaću s kojom u Lidla možeš kupiti dvije-tri spenze. To nije rad nego robovlasništvo. Doduše, čak je i robovima bilo bolje, jer bar nisu plaćali krov nad glavom. Ukratko, čudo da po ovakvim uvjetima uopće itko radi. Naravno, riječ je o jadnicima koji moraju, jer imaju djecu, pa su prisiljeni pristajati na bilo što.

OKOVI

Ali današnji mladi se neće zajebati kao njihovi starci. Oni djecu neće imati ni u najvećem ludilu strasti, znaju dobro da su to okovi. Pošto neće biti djece, još više neće imati tko raditi, pa će se uvoziti milijuni Indijaca, Nepalaca, Afrikanaca, ali ni oni u budućnosti više neće željeti imati djecu, pa na kraju ap -

solutno nikoga neće biti na planeti.

Ili to, ili će u bližoj budućnosti skroz biti promijenjen sistem rada – radit će se znatno manje za istu ili višu plaću. Ovako kako je sad je skroz neodrživo. Djeca od 18 ili 19 godina tuku sezonu na gliserima, autima, raznim turama kako bi skupili nešto novca za zabavu, jer vani ne mogu izaći bez par stotina eura. I onda im još pribokavaju da su lijeni i ne žele raditi. A istina je da rade puno više od moje generacije. I naravno da neće imati djecu, jer samo budale u današnjem dobu prekomjernog rada imaju potomke.

Za sinove i kćeri treba imati vremena, a kako kad si po cijele dane na poslu? Na poslu na kojem si plaćen manje od tisuću eura, a jebeni King u Studenca dođe 4 eura. Smrt je stvarno mala maca prema ovakvim uvjetima rada. Za plaću s kojom možeš priuštit jedino odjel za gastroenterologiju, opću internu medicinu i(li) psihijatriju.

Djeca od 18 ili 19

godina tuku sezonu na gliserima, autima, raznim turama kako bi skupili nešto novca za zabavu, jer vani ne mogu izaći bez par stotina eura. I onda im još pribokavaju da su lijeni i ne žele raditi. A istina je da rade puno više od moje generacije. I naravno da neće imati djecu, jer samo budale u današnjem dobu prekomjernog

rada imaju potomke

Kronika povijesnih stranputica

Milijunaši se nagulozali na parizer

Dok nam se cijeli svijet divi zbog Šengena i eura, protiv ministra vanjskih poslova s dva prezimena i dva državljanstva, otvoren je postupak pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Kažu, nije prijavio dva milijuna eura na imovinsku karticu.

Ministar priznaje da je zaboravio na prihod od obiteljske firme, uplaćen od prijateljskog Ministarstva poljoprivrede za zbrinjavanje tisuća prasaca i guda zaraženih afričkom kugom.

I to nakon što su drugi stručnjaci s dozvolom za svinjocid, odradili svoj poso.

Tako je država, plativši milijune ministrovoj firmi, zapravo najviše pomogla uzgajivačima ostavivši im lijepo - čiste svinjce.

Nezahvalni svinjari samo kukaju, kako se njih uništava, dok i ministar i lobi uvoznika svinja zadovoljno trljaju ruke. Tvrde, to je sukob interesa za svaku sređenu demokraciju, ali ne i za jednostranačku križarsko-feudalnu tvorevinu. Ma vidi, nema ni prašćarice bez politike.

A neki stariji Slavonci s čudnim smislom za humor navode da žale što nisu pobjegli iz Slavonije, još kad se Tito prvi put požalio da ga boli noga. Ma bi li ovo vragu palo na pamet!?

Od iduće godine, sve bolnice postaju državne, a ne više županijske. Ne zato da ravnatelji svih bolnica budu HDZ-ovci, ni govora, nego radi - bolje organizacije. Resorni ministar je najavio da će sve bit bolje. Osobno može garantirat, reko je ne pojasnivši točno s čime on to može garantirat, ali se podrazumijeva da je to garancija- osobnom imovinom. Znači, ubuduće će Hrvati čekat na preglede u satima , a ne više u mjesecima, lijekovi će bit dostupni svima, i za sve vrste bolesti, a potrebnu pažnju imat će svi, kako dijete s oguljenim koljenom, tako i stari i najteži pacijenti. Sve će bit brže i koštat će manje nego dosad. Milijunaši bi jeli parizer, povijesna je tvrdnja predsjednika Srbije, koji je u studio svoje televizije donio košić s namirnicama i obznanio da Parizer pripada običnom narodu, a ne bogatašima. Jer on, njihov pred-

sjednik, spada u obične ljude i nastavit će skupa s njima pobjeđivati milijunaše, tako što će brinut o običnom čovjeku. A milijunašima ostaje samo sjećanje na dane kad su bili obični ljudi i jeli - parizer. A dok smo se mi zabavljali obraćanjem srpskog predsjednika i parizerom za običan svijet, naša je vlada već preuzela ovu zabavnu programsku franšizu. Pod hitno su sazvali sastanak sa svim većim trgovcima i podsjetili ih da tržišna ekonomija nije za obične ljude, nego za bogate. Pa su zatražili vraćanje cijena košića s namirnicama od prošlog Božića. A ono što su dosad jamili, jamili su. Sezona je skoro gotova.

Borgovci su odma poslušali. Ostali, koji nisu državi maznuli milijarde, nego običnom narodu, slijede ih. Potrošači ne znaju što je sve zbog predizborne promidžbe HDZ-a premijer obećo trgovcima? Ali znaju da od kupaca skuplja jeftine političke poene kako bi ostvario poseban popust prilikom kupovine - biračkog tijela!

USKOK-u je poslana kaznena prijava protiv nepoznatih počinitelja pod sumnjom da su hibridnom akcijom bili umiješani u prošle izbore. Sumnja se da su Rusi krivi za gubitak izbora bivše predsjednice. Bar tako je ona nedavno objasnila engleskim medijima svoj neopravdani gubitak drugoga mandata.

Tako je sadašnji predsjednik, prijatelj Rusa, dobio izbore. Za njezine navode, popularni Njonjo šef Sabora je ustvrdio da to nikako nije prazna priča. S njim se slaže i premijer. A sasvim apolitični građani vjeruju da postoji država koja utječe na izbore u Hrvatskoj. Samo ne misle da je to Rusija, nego Bosna i Hercegovina. A naročito Hercegovina. Osobito dio njihovih građana koji imaju hrvatsko državljanstvo, a ne žive u Hrvatskoj.   Građani Zagreba, imaju dojam da žive u prošlom stoljeću. Još uvijek se voze taksijima s volanima, kojima upravlja - vozač. A vozača ima svakakvih; dok voze pričaju, kukaju, svašta pitaju, stalno telefoniraju. Nekima smrde pepeljare, a neki slušaju narodnjake. A još ni traga robo-taksiju, za kojega je njegovom Stvoritelju isplaćeno 180 milijuni eura, a koji je trebao krenut – lani. A neće ni ove godine. Radi se o projektu Project 3 Mobility, ili kraće P3M, kojega su neznalice već krivo preveli u - 3 pizde materine. Ljudi ne razumiju da takvi procesi traju, pa zločesto komentiraju da će nam se jednoga dana naš čarobnjak javit iz Međugorja, kamo će preko granice proć testirajući baš robo-taksi, a sve već utrtim Mamić-stazama do spasonosnog Gospina zagrljaja, spašavajući tako živu glavu od mučke đubradi iz pravosuđa koja mu radi o glavi.

Piše Mario Klečak

Dubrovački dnevniK

petak, 22. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Sanja, Ana i Roza - nezaboravan će dragoj prijateljici ostati prvi dolazak i Dubrovnika obilazak

Vesko i Ivuša - da nisu šarmeri neka netko ni pomisliti ne pokuša

Stela i Dean - doma sa svojima biti je milina, za par dana opet u Novi Sad, nastavlja se studirati medicina

Matija, Maro i Silva - prošlo je radno ljeto u svom Gradu, valja se vratiti Irskoj, školi i drugačijem radu

Viki i Katarina - majci i kćeri predvečernja šetnja godi, put ih u Uvalu vodi

David, Rita, Perica i Ira - dječica se radovati ne prestaju što najbolju kumu na Svijetu imaju

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vinko, Mi Aleksandra, Davor, Neno, Saša i Mira - što je drago društvo veće, više je i sreće

Michelle Ramonita i Ljiljana - kad se voli posao, na radno mjesto se s veseljem hita

Ivana i Marin - vole se, to i ne skrivaju, kroz Uvalu prođirati uživaju

Ivana, Mara, Ivica, Nika i Safko - lijepo se opustiti i s dragim ljudima družiti

Sedi i Mikael - osmijesi sve govore, zajedno i u igri biti više od zlata vrijedi

Boris i Alena - jedno za drugo uvijek s radošću imaju vremena

Piše Ivo Batričević

‘THE AZUR’ Trebao je biti apsolutni rekorder u broju posjeta

Dubrovniku, ali njegov je vlasnik bankrotirao

Tijekom 2004. godine nas je trebao posjetiti čak 50 puta

Početkom 2004. neugodno je u svijetu putničkog brodarstva odjeknula vijest o stečaju jedne od najpoznatijih brodarskih kompanija - Festival Cruises iz Grčke. U njenoj brojnoj floti tako se na prisilnom vezu u Gibraltaru našao i brod THE AZUR , koji je te godine s planiranih 50 uplovljavanja trebao biti apsolutni rekorder u broju posjeta našemu gradu. Kao novogradnja broj123 u francuskom brodogradilištu Dubigeon Normandie u Nantesu izgrađen je kao putnički trajekt za General Steam Navigation iz Londona koncem 1970. trajekt EAGLE namijenjen prijevozu putnika i vozila iz engleske luke Southampton preko Lisabona do Tangera u Maroku. Pored 740 putnika je mogao prevesti i 270 automobila. Imao je 11609 bruto tona, bio dug 142 metra, a dva Pielstick-Atlantique diesel stroja ukupne snage 16000 kW su mu omogućavala zavidnu br-

zinu od 23 čvora. Na prvu plovidbu je otputovao u svibnju 1971. te tako održavao ovu tjednu liniju ukupno tri godine.

POČECI NISU BILI BAŠ SJAJNI

Očito da posao i nije bio baš posebno uspješan pa je već koncem 1974. raspremljen u luci Falmouth u Engleskoj. Ponovo se sljedeće godine vratio istoj liniji s produžetkom do španjolskog Algecirasa ali kako ni taj pokušaj nije dao dobre rezultate prodan je u prosincu 1975. francuskoj kompaniji Nouvelle Compagnie de Paquebots iz Marseillesa. Pod novim imenom AZUR od ožujka sljedeće godine održava trajektne linije tičući luke: Toulon, Portoferraio, Capri i Marseilles, Casablanca da bi već u travnju bio prebačen na novu liniju kružnih putovanja tičući luke: Toulon, Palermo, La Valletta, Patras, Siracusa, Capri.

Nakon Domovinskog rata sve do stečaja Festival

Cruisesa uplovljavao je u Gruž svakih deset dana na svojim redovitim cjelogodišnjim krstarenjima istočnim Sredozemljem

foto privatni arhiv

Ovaj je brod nebrojeno puta navraćao u grušku luku. Prvi je put u Dubrovnik

AZUR uplovio 12. travnja 1983., potom 22. kolovoza i 21. listopada 1984. te 24. rujna 1985. godine. Od 13. lipnja 1987. počinje kao THE AZUR redovito u sezoni dolaziti u naše vode sve do 11. listopada 1990. kada zbog nadolazećeg rata na neko vrijeme prekida sve

svoje dolaske Bio je jedan od većih putničkih brodova koji su mogli proći kroz Korintski kanal.

KRUZER KOJI JE EVAKUIRAO ARAFATOVE PRISTAŠE

Izgleda da je novi posao ipak dobro krenuo pa je neprikladni trajekt koncem 1981. otpremljen na potpuno preuređenje u brod za kružna putovanja, od kada ima 14700 bruto tona i prima oko 850 putnika i 350 članova posade. Od 1982. iz Toulona kao home porta plovi na kružnim putovanjima s kojih je zanimljiva

epizoda iz 1983. kada je evakuirao pripadnike Arafatovog PLO-a iz Beiruta nakon što su ih iz glavnog libanonskog grada protjerali Izraelci. Poslije uspješne mediteranske sezone 1985. plovi zimi u vodama Kariba, ali je opet nešto krenulo po zlu, pa je sredinom 1986. ponovo prisilno raspremljen u Lisabonu. Nakon pola godine ga kupuje grčki Chandris Line koji ga u luci Salamis još jednom preuređuje za nova krstarenja. U travnju 1987. započinje kružna putovanja iz Venecije pod malo modificiranim imenom THE AZUR , sve do ponovnog

The Azur (Chandris line)

The Azur (Festival Cruises)

Prvi dolazak u grušku luku odrađen je 9. srpnja 2005., da bi bez prekida dolazio u povremene posjete sve do 2014. kada je raspremljen. U grčkoj luci Chalkis ostao je na mrtvom vezu pod imenom ROY STAR do početka 2017. kada je prešao u vlasništvo ruskog Rosmorporta i dobio novo ime KNYAZ VLADIMIR s matičnom lukom u Sochiju. I danas redovito plovi iz luke Sochi prema državi Georgiji i natrag

prisilnog veza u Gibraltaru, kada se nakratko preimenuje u ELOISE . Dobro očuvani i na tržištu izvrsno prihvaćeni brod vrlo brzo nalazi kupca, ovaj put izraelski Mano Maritime koji ga opet preuređuje i daje mu novo ime

ROYAL IRIS

NAVRAĆAO NAM JE NEBROJENO PUTA

Ovaj je brod nebrojeno puta navraćao u grušku luku. Prvi je put u Dubrovnik AZUR uplovio

12. travnja 1983., potom 22. kolovoza i 21. listopada 1984. te 24. rujna 1985. godine. Od 13. lipnja 1987. počinje kao THE AZUR redovito u sezoni dolaziti u naše vode sve do 11. listopada 1990. kada zbog nadolazećeg rata na neko vrijeme prekida sve svoje dolaske. Nakon Domovinskog rata sve do stečaja Festival Crui -

sesa uplovljavao je u Gruž svakih deset dana na svojim redovitim cjelogodišnjim krstarenjima istočnim Sredozemljem. Kako je novi vlasnik, izraelski Mano Maritime, kroz program brodova THE IRIS i THE JASMINE već imao ponudu našega grada u organizaciji svojih kružnih putovanja Sredozemljem, tako je istim stopama nastavio i ROYAL IRIS .

Prvi dolazak u grušku luku odrađen je 9. srpnja 2005., da bi bez prekida dolazio u povremene posjete sve do 2014. kada je raspremljen. U grčkoj luci Chalkis ostao je na mrtvom vezu pod imenom ROY STAR do početka 2017. kada je prešao u vlasništvo ruskog Rosmorporta i dobio novo ime KNYAZ VLADIMIR s matičnom lukom u Sochiju. I danas redovito plovi iz luke Sochi prema državi Georgiji i natrag.

Royal Iris (Mano Cruises)

Royal Iris (Mano Cruises)

Royal Iris (Mano Cruises)

UHIĆEN JE

Krao glisere s veza pa ih vozao dok ne bi ostao bez goriva

Mladome V.R. ovo je postao ‘modus operandi’, a policiji je poznat još od ovog proljeća kada je ukrao plovilo u Zatonu

Dubrovačka policija je pronašla mladića koji pod okriljem noći krade glisere s veza, a potom ih provoza po dubrovačkom akvatoriju dok ne ostane bez goriva. Kako doznaje Dubrovački dnevnik, mladome V.R. ovo je postao ‘modus operandi’, a policiji je poznat još od ovog proljeća kada je ukrao plovilo u Zatonu.  Naime, iz dubrovačke policije jutros su izvijestili kako je nakon kriminalističkog istraživanja 21-godišnjak osumnjičen za tri kaznena djela. Radi se o dva kaznena djela neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i jednom kaznenom djelu krađe.

Isti taj mladić V.R . kako doznaje Dubrovački dnevnik, ovoga proljeća je uhićen u akciji u Zatonu kada je također sudjelovao u krađi plovila. Plovilo je tada ukrao s veza na Rijeci dubrovačkoj, a uz njega je tada uhićen još jedan mladić i djevojka. Plovilo su uočili građani što je policiji pomoglo u hvatanju kradljivca, ali i vraćanja plovila vlasniku.

Ovoga kolovoza prebacio je svoje ilegalne ‘operacije’ s Rijeke dubrovačke u grad i plovila krao s veza na užem gradskom području.

“Utvrđeno je kako je osumnjičeni u noći s 24. na 25. kolovoza ove godine odvezao plovilo koje se nalazilo uredno privezano na vezu u Dubrovniku i koristio plovilo vozeći se po dubrovačkom akvatoriju pri čemu je potrošio oko 130 litara pogonskog goriva, nakon čega je plovilo uredno vratio na vez odakle ga je prvotno uzeo.

Potom je 8. rujna ove godine odvezao drugo plovilo koje se nalazilo uredno privezano na

vezu u Dubrovniku. Plovilo su istog dana pronašli policijski službenici Postaje pomorske policije Dubrovnik kod otoka Lopuda  kada je utvrđeno da ga je osumnjičeni tamo ostavio nakon što je potrošio svo pogonsko gorivo koje se nalazilo u plovilu, oko 250 litara.

Osim toga, sumnjiči se da je, radeći kao zaposlenik jednog ugostiteljskog objekta na području Dubrovnika, otuđio novčanik jedne od gošći ugostiteljskog objekta koja ga je slučajno zaboravila uzeti sa stola. U novčaniku su se nalazili osobni i bankovni dokumenti i manji novčani iznos. Osumnjičeni V.R. je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske“, obavijestila je policija.

Utvrđeno je kako je osumnjičeni u noći s 24. na 25. kolovoza ove godine odvezao plovilo koje se nalazilo uredno privezano na vezu u Dubrovniku i koristio plovilo vozeći se po dubrovačkom akvatoriju pri čemu je potrošio oko 130 litara pogonskog goriva, nakon čega je plovilo uredno vratio na vez odakle ga je prvotno uzeo. Potom je 8. rujna ove godine odvezao drugo plovilo…

Dubrovački dnevniK petak, 22. rujna 2023.

Foto: Dubrovački dnevnik

Amerikanac Javon Levi u dresu KK Dubrovnika i drugu

sezonu

zaredom: Zbog

ljudi oko mene se bilo lako

prilagoditi ovom gradu

Američki playmaker Javon Levi prošlog je ljeta pojačao redove Dubrovnika. Rođen je 1998. godine u njemačkom Heidelbergu. Odrastao je u Teksasu, gdje je nastupao za razna sveučilišta, sve do poziva iz Dubrovnika. Bio je jedan od najboljih igrača Prve muške lige u sezoni 22./23., kada je dubrovački klub izborio povratak u najveći rang nakon deset godina. U intervjuu za Dubrovački Dnevnik prokomentirao je prošlu sezonu, povratak u Dubrovnik i nove ambicije, ali i život, mentalitet, jezik, hranu…

Javon, prošle sezone si bio jedan od ključnih igrača KK Dubrovnika u borbi za Premijer ligu, u čemu ste svi skupa uspjeli. Je li onda bila teška odluka vratiti se u Dubrovnik drugu sezonu zaredom?

Nije bila toliko teška odluka. Istina, imao sam neke druge ponude, ali sam osjećao da je ovo najbolja prilika za mene. Premijer liga, kemija u momčadi, trener... Sve skupa jedna lijepa priča koja se izgradila prošle sezone i zato sam htio ostati.

Jesi li osjećao kao da imaš nedovršenog posla u Dubrovniku? Znao si kako je velika ambicija kluba plasman u najveći rang, a sada kada se to dogodilo, šteta bi bila u njemu i ne zaigrati.

Naravno da nisam bio vezan vezan uz klub i povratak. Jer ovo je sve također i posao. Osjećam da sam ostvario svoj zadatak- odvesti klub u Premijer ligu prošle sezone. Ne mislim da moram nešto dovršiti ovdje, jer sam prošle sezone ispunio cilj i sve dovršio. Sada imam novi zadatak - pomoći ovoj momčadi ostati u Pre -

mijer ligi, da se u njoj natječe i ostane u njoj u godinama koje dolaze.

Još kratko o prošloj sezoni. Bilo je puno utakmica, kroz regularni dio i drugi dio natjecanja. Ali najviše se pamti ona posljednja, druga utakmica finalne serije protiv Ribole Kaštela, u Kaštel Sućurcu. Tamo se podignuli pehar i tako stavili točku na i nadmoćne sezone u drugom rangu hrvatske košarke.

Kad postaviš cilj u sportu na početku sezone i onda ga na kraju ispuniš, osjećaj je nevjerojatan. Imaš osjećaj kako se apsolutno sve isplatilo. Rad kroz cijelu sezonu. Bio je to pokazatelj kako je sve što smo radili bilo ispravno. Lijepo je bilo vidjeti kako su svi sretni. Od najmlađih, do igrača, svih u klubu.

Kako se osjećaš uoči Premijer lige? Jesi li imalo uzbuđen?

Odlično, moram priznati. Pripremamo se već tjednima, sastavlja se momčad. Mislim da smo se dobro pojačali. Došlo je nekoliko novih igrača. Dojam je kako će se odlično uklopiti. Mislim

Piše Rafael Barkiđija foto dd, kk Dubrovnik, izuzetno.com

Javon Levi je prošle sezone u drugom rangu, Prvoj muškoj ligi, bio najbolji „kradljivac“ lopti – ukupno 101. Bio je i drugi igrač lige po pitanju minutaže. U prosjeku je imao 10 koševa po utakmici, 5.5 asistencija, otprilike toliko i skokova te 3 ukradene lopte po utakmici.

da će sve to biti dobro kada krene prva utakmica. Ne znam puno o Premijer ligi, ali znam da nas očekuje vrlo kompetitivna sezona.

Neke utakmice će u Gospinom polju biti itekako važne, poput onih protiv Cibone, Zadra

ili Splita. Ne nužno rezultatski, već i za ovaj grad i košarku. Jesi li čuo za ova tri kluba, ili bolje pitati, jesi li preko ljeta proučio štogod o njima?

Znam baš o ta tri kluba. Znam da igraju i ABA ligu, koja je vrlo kompetitivna i sudjeluje veći broj država. Jedva čekam baš takve utakmice. Ponavljam, ne znam puno o klubovima, ali mogu osjetiti važnost tih utakmica. Svaki igrač živi za takve utakmice.

Nije bilo lako doći u Dubrovnik. Europska i američka košarka su u potpunosti različite košarke, a uz to si stigao u potpunosti drugačiji mentalitet. Je li ti se bilo teško prilagoditi na sve novo?

Da budem iskren, mentalitet se u potpunosti razlikuje i nisam živio u ovakvom okruženju. Ovo je u potpunosti drugačije, ali nije se bilo teško priviknuti. Najvažnija stvar je da su ljudi ovdje stvarno dobri. Svi su srdačni i svi mi pomažu koliko mogu, svi su pristojni. Zbog ljudi oko mene se bilo lako prilagoditi ovom gradu. I vrlo je siguran grad, ne moraš se ničega ni brinuti ni bojati.

“Sjajan dečko i karakter. Od prvog dana je kliknuo s ekipom. Oduševio je svih svojom energijom i pristupom. Sjajan posao radi za ekipu svojom agresivnošću u obrani i ukradenim loptama. Napredovao je i u fazi napada, zbog čega je i ostao s nama u novim izazovima.“ - trener Ivan Perinčić.

KK Dubrovnik – pobjednik Prve muške lige u sezoni 2022./2023. Druga utakmica finala protiv Ribole Kaštela (74:91, Kaštel Šućurac, 17. svibnja 2023.)

Tjedno nekada odrađujete i po desetak treninga. A što radiš u slobodno vrijeme?

Ne radim puno toga u slobodno vrijeme. Treniramo dva puta dnevno, tako da se preko tjedna nastojim dobro odmoriti, a vikendom budu utakmice. Bio sam u Gradu nekoliko puta, odradio sam cijelu turu s mojim roditeljima kada su došli u posjet. Bio sam i na plaži nekoliko puta. Uglavnom, fokusiran sam na ono što je moj posao. Tako da se u slobodno vrijeme odmaram, kako bih bio što spremniji za obveze s klubom.

Ipak, u slobodno vrijeme moraš nekada i jesti. Je li s tim bilo ikakvih problema, jer ipak se Hrvatska i Teksas razlikuju i po kuhinji?

U sklopu svog smještaja imam uključene obroke, pa jedem gotovo sve. Bio sam u nekoliko restorana. Odličan mi je, zove se nekako… Aha, Taj Mahal. Znam da je to bosanska kuhinja, ali mi se jako svidjela hrana. Što se tiče specifično nekog jela, često naručim ćevape. To mi je najdraže jelo ovdje. Dobar mi je i jedan restoran u Lapadu. Tamo često idem.

A hrvatske cure?

Hahaha…

Imaš li problema s hrvatskim jezikom? Kako ide sporazumijevanje na terenu?

Ne mogu puno govoriti, ali razumijem sve više riječi. Pogotovo u košarci, ali van toga manje. Znam neke brojeve i riječi kojima označavamo akcije, jer ipak sam playmaker. Razumijem ja i neke riječi koje nisu vezane uz košarku, neke fraze poput dobar dan ili hvala.

Ali jasno razumiješ upute trenera Perinčića? Da, većinom. Treniramo dva puta dnevno i dio sam svega, tako da razumijem većinu onoga o čemu se govori. Ali, više od svega, osjećam što se govori. Sam nekada znam što nije bilo dobro na terenu i razumijem upute.

Petrunjela Pavić osvojila broncu na European openu u Sarajevu

Članica Judo kluba Dubrovnik 1966, Petrunjela Pavić, osvojila je brončanu medalju na European openu u Sarajevu.

Pavić je prvo svladala mađarsku judašicu Nicolett Sagi, a zatim je poražena od Crnogorke Jovane Peković. U borbi za broncu je bila uvjerljiva protiv srpske judašice Milice Cvijić, zasluživši time svoju novu europsku medalju u kategoriji do 78 kilograma. Prošlu je osvojila na Europskom kupu u Portugalu, gdje je osvojila zlato krajem kolovoza.

Na European openu u Sarajevu, nastupile su još dvije članice Dubrovni-

ka 1966. Bruna Bilić i Anđela Violić. Uz njih, trener Mateo Semiz. Violić je do 70 kg slavila u prvoj borbi protiv bosansko-hercegovačke judašice Elme Poprzenović, da bi u četvrtfinalu bila poražena od Izraelke Maye Kogan. U repasažu je izgubila od Nijemice Friederike Stolze. Bilić je u kategoriji do 57 kilograma poražena od izraelske natjecateljice Romi Dori.

Pavić je i dalje u utrci za plasman na Olimpijske igre u Parizu sljedećeg ljeta, a iz natjecanja u natjecanje dobrim rezultatima, održava taj san živim.

POLIKLINIKA MARIN MED POČELA JE ŠKOLA. PROVJERITE VID SVOG MALOG ŠKOLARCA!

Prateći potrebe naših sugrađana za dječjim oftalmologom, Poliklinika Marin Med surađuje sa uglednom oftalmologinjom doc.dr.sc.Dobrilom Karlica Utrobičić. Primarijus Karlica Utrobičić specijalistkinja je dječje oftalmologije i strabologije i naglašava važnost pravovremene dijagnostike te liječenja strabizma i slabovidnosti kod djece. Rana dijagnostika omogućuje dalje i normalan razvoj vidne oštrine te samim time i pravilni fizički i psihički razvoj djeteta. Dolaskom ugledne i cijenjene dječje oftalmologinje u Polikliniku Marin Med, roditeljima se omogućuje da svoje dijete pregledaju u mjestu stanovanja, bez odlaska sa djecom u

druge medicinske centre na pregled. Naručite svoje dijete na pregled kod prim. dr. Dobrile Karlica Utrobičić ili kod rezidentne oftalmologinje Poliklinike Marin Med dr. Meri Vučković Mataga.

+385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

Piše Rafael Barkiđija

foto Igor Kralj / Pixsell

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

OKUPATORA SVOG LJUBE

Okupatora svog ljube to su ti Hrvati

Za sramotu spremni čak i za izpriku

Porobljivaču dok svijetu šalje sliku

O tomu absurdu hajde ti to shvati

Vlast nam ovisnička samu sebe blati

Svu Kroešu pokrast koriste priliku

Svoja dobra predat svomu izdajniku

Matoš se u nebu križa krsti pati

Ja već prestadoh se zbog tog snebivati

Najgori će dalje na vrhu sjedati

Manjinci većinu hrvatsku već jašu

Cigani ex Romi ljube Lijepu Našu

Konteso i jutros ideš u baštinu

Mi ljubimo nju i svu nam domovinu

9/9/23

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Zašto žene nose cipele s visokim petama? Da

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pok. Nedjeljka Gustina, 40 € prilaže obitelj Pera Mojaša;

Umjesto cvijeća u spomen na gospara Marka Majčicu, oca naše prijateljice Vesne, 50 € prilažu Anđelka , Ivana Radmila i Tanja;

Umjesto vijenca i u spomen na Albina Zorana Šaut, 60 € daruje brat Feliks Šaut;

Mila Lončarić pomoć u radu 130 €;

Zlatko kovač donacija 10 €;

Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €;

Magdalena Aerlić donacija 200 €;

VALAMAR RIVIERA DD donacija 200 €.

CARITAS

60 eura - DONACIJA u spomen na pokojnu Sonju Đilović, stanari zgrade Od škara 6.

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na dragu gospođu Sonju Đilović,umjesto vijenca prilažu 60 eura,Ana Mage i Patricia Mage Vidak

MASLINA

- Susjedi i prijateljice, u spomen na pok. Tereziju Bodor, umjesto vijenca prilažu 100,00 EUR;

- Toni, umjesto vijenca svom nonu Tinku prilaže 70,00 EUR;

- Obitelj Vlaha i Pave Maslać, u spomen na pok. Stijepa Čulića, umjesto vijenca prilaže 40,00 EUR.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

- Škrabo Kate udruzi donira 100.00 eura

AUTOR: SLAVKO BOVAN

VRSTA SPORTAŠA (mn.)

UDIO, DOPRINOS

VRSTA OBLAKA

ISTOKJUGOISTOK

JELO

AZIJSKI

SPORTSKI BREND

5. I 13. SLOVO ABECEDE

RUDA IRIDIJA

PRIMITIVAN PLUG (mn.)

PRAOTAC TALIJANA

S K A N D I N A V K A

MLADA TENISAČICA NA SLICI

PREPISATI IMOVINU NA DRUGOG VLASNIKA

DOBITAK, ZARADA

OPĆINSKA GEODETSKA UPRAVA AMPER TRGOVAČKO DRUŠTVO GRAD U EGIPTU

RIJEKA U ŠPANJOLSKOJ

TANKA ZRAKA SVJETLA (umanj.)

KAKO SE GOD UZME, TAKO I TAKO

4. I 28. SLOVO ABECEDE

VLADARI, GOSPODARI (grč.)

VODENA ŽIVOTINJA MJESTO KOD OPATIJE

STANOVNICA GRADA U BOSNI TEŠKE PATNJE

NJEN RODNI GRAD KOLIKO IH GOD IMA

DIZALICA

INDUSTRIJA VUNE I KOŽE

GRUBO SUKNO PLAŽA ZA GOLAĆE

MAKEDON. KNJIŽEVNIK MILADINOV

NORVEŠKA ZAPOVJEDNIK ILE U ST. GRČ.

RED VELIKIH GMAZOVA

OŠTAR NAGLASAK KISIK

NJEMAČKA GLUMICA, BRIE

ITALIJA

PEPELJASTOSIVI

TALIJANSKA LUKA NA JADRANU

RUKOMETAŠ VORI

TRENER BLAŽEVIĆ UROCI

BELGIJA

AUTONOMNA POKRAJINA

UŽIVANJE U BIRANIM JELIMA

NA

HRVATSKA VOJSKA ODJEVNI PREDMET

ELEKTRON KRATICA ZA RELIGIJU

KOZAČKI STARJEŠINA NIKAL LITRA RIJEKA U ŠVEDSKOJ

KRIPTON

ŠAHIST, ANATOLIJ RIJEKA U ŠVAJCARSKOJ

AMERICIJ POSLATI POŽURNICU

ISLAMSKA ZAJEDNICA PISAC ŠOPOV RIMSKI: 4

DOBRO RASPOLOŽENJE, ĆEIF (ar.)

JUG FILM ROBERTA DE NIRA

lakoatletičari, ulog, Dubrovnik, cirus, kran, aba, IJI, Visočanka, jestivo, akut, D, Anta, krokodili, ći, n, I, Am, i rit, suri, rala, Trst, Ital, Igor, Ćiro, čini, B, HV, Kr, J, AP, e, Aare, gurmanluk, PTO, Aleuti, maslina, rolka, perla, IZ, IV, Emi l, Pažani, ćef, arizonac, J, radništvo, osa.

AUTO / MOTO

po dogovoru Kontakt: 099 683 3264

Prodajem Seat Cordoba siva iz 2003.g., prvi vlasnik, reg.do 04/24., prešla 71393 km, u odličnom stanju. Cijena 3000 EUR.

Kontakt: 0993510479

Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@ gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel +385994132160.

iznajmljivanje

Iznajmljujem od 01.10. na dulje vrijeme dvosobni stan u Gružu stalno zaposlenim samcima, obvezno nepušačima. Tel. 099 50 44 672.

Iznajmljujem garsonijeru u Gružu, u prizemlju kuće, na duže vrijeme. Kontakt: 020 418 -927, 095 818 2846

PLOVILA

Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/8483565

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem stan u Mostaru (centar) 40m2. Cijena

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m

0916143946

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/ apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 –187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vr-

petak, 22. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

MILO HRNIĆ

Velikom pjevaču, kolegi, suradniku i prijatelju, neka je mirno more i laka hrvatska zemlja.

Djelatnici Croatia Recordsa i CMC televizije

hunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

PRODAJA RAZNO

Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno

Kontakt: 099 851 4586

Poklanjamo LCD monitor

Philips 192 Ei i tipkovnicu.Sve ispravno. Mob 091 9305107.

Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore.

097 670 7137

Potražnje nekoga tko je zainteresiran za drva za ogrijev koja se nalaze u blizini Orašca, koja treba brati zvati na mob 0916143946

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Uređujem okućnice, vrtove, djardine, kosnja trave obre-

zivanja i sl m 0916143946

Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve inf. na 0911472794 . Mokošica.

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 18.09. do 24.09.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 25.09. do 01.10.

preminuli

ANTUN GRČIĆ (1936)

PERO KUŠELJ (1935)

NADA GRČIĆ (1959)

NIKO HILJE (1926)

MILO HRNIĆ (1946)

ELENA KRILE (1957)

TONI FICOVIĆ (1989)

MILJENKO RELJIĆ (1923)

BISERKA RELJIĆ (1932)

LUCA KUKULIĆ (1938)

NADA GLAVOČIĆ (1935)

MIRA DUŽEVIĆ (1933)

POSLJEDNJI POZDRAV

DOBRO NAM DOŠAO, EDDIE!

Dubrovnik ponovno filmska kulisa , stiže nam slavni Oskarovac

Eddie Redmayne, nagrađivani engleski glumac, stiže u Hrvatsku na snimanje nove serije “Šakalov dan”. Poznati glumac snimat će u Hrvatskoj novu britansku seriju “Šakalov dan”, prema istoimenom romanu Frederica Forsytha.

Kako piše Novi list, snimanje počinje 27. rujna, a snimat će se u, Rijeci, Dubrovniku, na Pagu i u središnjoj

Istri. U seriji glume i Lashana Lynch, Adam James, Scott Alexander Young, Hans Peterson i drugi. Eddie igra Ša-

Pozitivci tjedna

kala kojeg angažira OAS , francuska disidentska organizacija, da ubije tadašnjeg predsjednika Charlesa de Gaullea.

Eddieja smo nedavno mogli gledati u Netflixovom hit filmu “The Good Nurse”, a poznat je po ulozi u filmu “The Theory of Everything” u kojem je utjelovio Stephena Hawkinga, i za tu ulogu je nagrađen Oscarom. Hvaljene uloge odigrao je i u filmovima “The Danish Girl”, “Les Miserables” i “Fantastic Beasts”.

Silvana Bjelovučić

Ivo Felner

Petrunjela Pavić

RAVNATELJICA OŠ

MARINA GETALDIĆA upravitelj

Pokrenula je inicijativu u sklopu koje su Grad Dubrovnik i OŠ Marina Getaldića donirali očuvani rabljeni školski namještaj školama s potresom pogođenog područja Sisačko-moslovačke županije.

Zahvaljujući donaciji Zaklade u iznosu od dva milijuna eura, obnovljen je i u subotu otvoren Knežev dvor na Lopudu. Felneru je za ovo djelo posebnu spomen medalju uručio predsjednik DPDS-a Vedran Kosović.

Osvojila je novu europsku medalju i time ostala u utrci za Olimpijske igre sljedećeg ljeta u Parizu. Sarajevo je ugostilo European Open gdje je Pavić osvojila broncu.

petak, 22. rujna 2023. Dubrovački dnevniK