Dubrovački dnevnik br. 161

JAVNA RASPRAVA

BRZOJ CESTI

Petak, 8. rujna

Petkom i svetkom atento godina IV. / broj 161 / 2023. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

BOLNICI NEDOSTAJE

PREKO STOTINU LIJEČNIKA

stranica 4

Građani, Grad i općine rekli ‘ne!’ stranica 10

KAKO ŽIVE PENZIONERI?

‘’Bolje im je nego kolegama sa sjevera, ali...’’

stranica 14

Mrtvi pijani turisti lome se po Gradu, a jedna nacija prednjači stranica 18

Dubrovački pijanist preplivao Bospor

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Tommy i Studenac su najskuplji i tu činjenicu ne može izbrisati bacanje naše novine u smeće

Nekom

kriminalcu iz Metkovića pala je super ideja na pamet. Doduše, malo ga je ta ideja koštala više, ali bogati, ideje koštaju u realizaciji.

Jedan tjednik je svašta istinito pisao protiv njega, a kako je Metković mala sredina, nije mu baš bilo od interesa da se ta istina dozna. Istina nije uvijek ugodna, i ako čovjek ima priliku, bolje je zataškati nego pustiti da tinta na papiru čovjeku uništi karijeru koju je iz podruma stvarao godinama skrbeći o svojoj dobroj reputaciji. I kad taj neki novinar

što baš mora pisati i napiše to, zadnja crta obrane je plan B.

A plan B je tom čovjeku bio, tom nekom

kriminalcu iz Metkovića, da odmah rano ujutro kupi sve primjerke novina koje su izašle na prodajnim mjestima od Opuzena do Metkovića i da bar tako malo ublaži svoje probleme.

To je i napravio. Novinska kuća bila je zadovoljna jer su mislili da je tiskani medij, inače u izumiranju, doživio svoje zlatno doba u Neretvi i da se poput Feniksa vinuo u zlatno olovno vrijeme nakladništva i tiraže.

Izdanje koje je prethodilo ovom broju kojega upravo držite u ruci, na nekim prodajnim mjestima je proteklog petka doslovno planulo. Naši vjerni čitatelji zatrpali su redakcijski broj pozivima

Piše

Nikša Klečak

kako u Tommyja i Studenca nema njihovih primjeraka.

Nismo ni trenutka dvojili, očito je modus operandi bio jednak ovom metkovskom kriminalcu, ali nismo ništa imali iz crne kronike što bi pogodilo tog Metkovca niti bilo koga drugoga. Ali, imali smo tekst o cijenama u dubrovačkim butigama koji je očigledno pogodio neke trgovačke lance toliko da su neretvanskom metodom pokušali zaustaviti istinu i notornu činjenicu da su skupi ko đavo. Jasno je da svatko ima pravo u svom prostoru diktirati što će biti izloženo, a što ne, ali da i vama čitateljima bude jasno što njima nije, činjenica je također

da mi kao novinska kuća svakog mjeseca plaćamo distribuciju novina u njihovim butigama pa je utoliko nepromišljeno i djetinjasto na razini cijele Županije bacati novine u smeće samo zato što im se ne sviđa istina. Zaključak je teksta Mara Marušića, koji je više dana uspoređivao cijene po butigama, da su DB Kantun Brbora i Prima jeftiniji od velikih trgovačkih lanaca koji uzimaju na tisuće tona robe više od ove dvije dubrovačke butige te ostvaruju marže o kojima ovo dvoje malih može samo sanjati. I babi koja nije našla novinu na kasi, i onome kriminalcu iz Metkovića, i malome djetetu u vrtiću je ja-

sno da su se ovo ljeto u Dubrovniku nabijale enormno visoke cijene kako bi se ubralo enormno visoku dobit na kraju godine. I to je njihovo pravo, nema regulatora koji im je osim mlijeka i kruha uveo neku zabranu povećavanja cijena. Imaju pravo kruh naplatiti i 20 eura, ali i mi imamo pravo o tome pisati. I upravo smo iz toga razloga odlučili privremeno ne distribuirati novinu u butigama gdje nismo dobrodošli zbog našeg pisanja, dok smo one koji ne guše medijsku slobodu govora zamolili da prime dodatne količine kako nitko ne bi ostao bez svježeg izdanja Dubrovačkog dnevnika.

SPORNA TRASA BRZE CESTE

Građani došli s transparentima i zviždaljkama: ‘Ova studija je skup od 800 strana praznog papira koje ne prihvaćamo! ’

Javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš održano je u ponedjeljak, a prisustvovali su mu predstavnici investitora, struke, Grada, Županije, općina, kao i mnogobrojni građani. Prisutni su većinom izrazili protivljenje

trasi brze ceste koja bi prolazila sjevernom stranom Rijeke dubrovačke

Brza cesta od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik jedna je od ključnih tema, a pogotovo u posljednje vrijeme. U utorak je održano javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš na Sveučilišnom kampusu, kojem su prisustvovali predstavnici struke, investitora, Grada, Županije, općina, predstavnici različitih političkih opcija, udruga, ali i mnogobrojna javnost. Sporan je dio trase brze ceste koji bi prolazio sjevernom stranom Rijeke dubrovačke, zbog čega su brojni građani zabrinuti jer tvrde kako bi taj projekt mogao nepovoljno utjecati na izvorište Omble i zaštićeno područje, krajolik i vizure.

Prije samog javnog izlaganja, koje je trajalo šest sati, stanovnici Rijeke dubrovačke došli su pred zgradu Kampusa s megafonom, transparentima, zviždaljkama i majicama kojima su izrazili protivljenje trasi brze ceste, a na samom početku predstavljanja Studije, djeca su donijela bočice zamućene vode na stol izlagateljima.

IZRAĐIVAČ STUDIJE: PROJEKT JE

PRIHVATLJIV ZA OKOLIŠ

Nositelj ovog projekta su Hrvatske ceste, a izrađivač Studije tvrtka DVOKUT-ECRO d.o.o. iz Zagreba. Studiju je predstavio Mario Pokrivač iz spomenute tvrtke koji je prikazao zakonsku proceduru i sve faze postupka. Naveo je

kako će se nakon javne rasprave ići u razmatranje komentara, dopunu Studije, odgovaranje na primjedbe, nakon čega slijedi sjednica Povjerenstva, pa informiranje javnosti. Približna duljina glavne trase je 27 kilometara, a planira se i 20-ak kilometara spojnih cesta.„ Na području kojim prolazi projektirana cesta nije razgranata mreža prometnica, ali ima značajan broj bujica i klanaca i iz tog razloga trasa ima značajan broj objekata“, kazao je Pokrivač i naveo je da se utjecaj testirao na niz faktora, poput stanovništva i zdravlja, tla i slično.

„Za sve utvrđene utjecaje su propisane mjere zaštite“, kazao je Pokrivač.

Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu je sastavni dio studije.

„Prometnica Dubrovnik-Zračna luka uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliš te uz provođenje programa praćenja stanja okoliša, ocjenjuje se prihvatljivim za okoliš“, kazao je Pokrivač, uz sarkastični aplauz okupljenih. Prikazan je i film trase, kao i na Zboru građana, uz dobacivanja i pljesak okupljenih.

Članica Michael Klaus tima Katrin Lisitzin prezentirala je neovisnu studiju, kako bi prikazala savjete što bi trebalo uzeti u obzir prilikom ovakvog zahvata. Istaknula je kako postoje pozitivne i negativne strane utjecaja na okoliš, bilo da se radi o utjecajima na pri -

Prije samog javnog izlaganja, koje je trajalo šest sati, stanovnici Rijeke dubrovačke došli su pred zgradu Kampusa s megafonom, transparentima, zviždaljkama i majicama kojima su izrazili protivljenje trasi brze ceste, a na samom početku predstavljanja Studije, djeca su donijela bočice zamućene vode na stol izlagateljima

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

rodu, bilo na povijesne građevine. Istaknula je kako treba pogledati širi kontekst, a ne samo buffer zonu.

‘GRAD SE JASNO PROTIVI OVOJ TRASI’

Pročelnik Božo Benić prisustvovao je događaju ispred Grada Dubrovnika. „Grad Dubrovnik želi istaknuti da se jasno protivi izgradnji ovako predložene trase kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke. Još od kraja 2016. je to jasno artikulirano kroz različite postupke Grada Dubrovnika“, rekao je Božo Benić, nakon čega se prolomio gromoglasni pljesak. Podsjetimo, Gradsko vijeće je, na inicijativu vijećnika Mara Kristića, usvojilo i deklaraciju kojom izražava protivljenje ovoj trasi brze ceste, a gradonačelnik Mato Franković je više puta istaknuo kako će podržati stavove i želje građana te kako treba razmotriti i druge varijante trase.

„Ono što bih također istaknuo je da gradske službe posljednjih tjedana kontinuirano rade na sastavljanju primjedbi koje će biti dostavljene u roku. Jedan bitan propust – Studija utjecaja na okoliš nije ispitala drugu varijantu koja je bila predložena“, kazao je Benić.

‘NE ŽELIMO DIJELJENJE ŽUPE

NA DVA DIJELA’

Riječ je dobio načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli. „Netko je rekao da ova cesta ne treba nama nego služi tranzitu. Ja se s tim duboko ne slažem. Svi mi koji živimo u Župi dubrovačkoj vidimo što se događa. Uvjeren sam da je cesta nužna potreba svima i da možemo naći zajednički jezik da riješimo probleme na ovaj ili onaj način“, kazao je Nardelli i rekao da je stanje iz godine u godinu sve teže i teže. Apelirao je da se nađe rješenje koje će zadovoljiti i napraviti najmanje štete.

Nardelli je rekao da ova varijanta brze ceste prolazi kroz središnji dio Župe dubrovačke. „Kad govorimo o drugom dijelu Župe, cestom je obuhvaćena trasa koja prolazi ispod naseljenih mjesta i prolazi kroz centar Župe. Ne želimo da se Župa podijeli na dva dijela, to ističemo od samog početka. Cesta je napravljena na visokom nasipu i koja na taj način čini veliku štetu nama koji tamo živimo. Samim zidom je Župa podijeljena na dva dijela“, kazao je Nardelli i naglasio onemogućen pristup zemljištima. Predložio je rješe -

„Grad Dubrovnik

želi istaknuti da se jasno protivi izgradnji ovako predložene trase kroz značajni

krajobraz Rijeke

dubrovačke. Još od kraja 2016. je to jasno artikulirano kroz različite postupke Grada

Dubrovnika“, rekao je Božo Benić, nakon čega se prolomio gromoglasni pljesak

na

–uvrstili u prostorni plan alternativne ceste u Rijeci dubrovačkoj. Da smo mi zaustavili Hidroelektranu Ombla. Mi smo se uvjerili da je to opasnost i oduprli se HEP-u koji je to htio. Nemamo vam se tu što pravdati“, izjavio je Dobroslavić

nje - da se cesta položi na stupove, da tu bude vijadukt, kako bi se život mještanima učinio podnošljivijim.

‘OVO JE FALSIFIKAT!’

‘Grad se protivi ovakvoj trasi’, kazao je Božo Benić

Gradski vijećnik Đuro Capor je kazao kako je naziv ceste falsifikat jer se zove cesta Dubrovnik-Zračna luka, a kako se zapravo ‘servira’ cesta Osojnik – Debeli brijeg. „Ovo je za-

pravo koridor, a ne cesta za lokalce“, kazao je Capor i dodao da cesta ne dolazi do Zračne luke. Prozvao je i IGH za biranje štetnije trase. „Gledali smo kako ste ovu trasu postavili kroz Rijeku dubrovačku i Župu. Vidjeli smo da se spominju nasipi od 17 metara, za koje pretpostavljamo da će biti nasipani kamenjem, a ne obogaćeni zelenilom. A u videu se vidi zelenilo. To je razina falsifikata koju odavno nisam doživio“, kazao je Capor, a s njim se složio konavoski načelnik Božo Lasić. Kazao je kako su uputili prigovore u pisanom obliku.

„Grad Dubrovnik se protivi ovoj trasi, a ako se protivi, ne znam što uopće raspravljate ovdje? Isto me čudi kako Grad Dubrovnik nije prije imao učešće da se to dogovori“, kazao je Lasić i pozvao na mirno rješavanje problema.

‘STAV GRADA JE JEDNAK U KONTINUITETU’ Lasićevo izlaganje je potaknulo predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu na javljanje koji je poručio – stav Grada je jednak u kontinuitetu.

„Na inzistiranje Grada Dubrovnika upisana je alternativna trasa u prostorni plan Županije. Mi želimo brzu cestu, ali ne ovako. Ne mogu vjerovati da je u Dračevom selu netko spustio na 16 metara od kuća brzu cestu. Da je izabrana druga trasa, ovdje nitko iz Grada Dubrovnika ne bi uputio riječ protiv“, kazao je Potrebica.

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

„Napomenut ću da smo mi – tako da vi koji vičete

župana promislite

Stanovnici Rijeke dubrovačke stigli su s transparentima

Ivica Ban je upitao tko je donio političku odluku da se izabere samo ova trasa, odnosno tko je dao nalog izrađivaču Studije na okoliš da se obradi samo ova trasa, jer, kako kaže, netko je morao. No, to je pitanje ostalo neodgovoreno

‘MI SMO SPRIJEČILI I HE OMBLA!’

Župan Nikola Dobroslavić je istaknuo kako je cesta u svim strategijama.

„Ne govorim o trasi nego o cesti. Ona je u našem prostornom planu. Sve je to bilo na raspravama, neću prigovarati jeste li mogli to prije iznijeti, ali sve su bile u javnim raspravama. Donijete su u proceduri koja je predviđena. Sad su na snazi, mogu se i mijenjati. Napomenut ću da smo mi – tako da vi koji vičete na župana promislite – uvrstili u prostorni plan alternativne ceste u Rijeci dubrovačkoj. Da smo mi zaustavili Hidroelektranu Ombla. Mi smo se uvjerili da je to opasnost i oduprli se HEP -u koji je to htio. Nemamo vam se tu što pravdati“, nastavio je župan.

„Nismo birali nikakve trase, čuli ste tko je birao. Birala je Studija izvodljivosti. Nemojte vikati! Je li to stručno, dobro ili nije, možete se potužiti“, dodao je župan.

„Triput smo rekli ne“, začulo se iz publike. „Kako ćemo onda povezati?“, odgovorio je župan.

TKO JE DONIO ODLUKU DA SE ANALIZIRA SAMO JEDNA TRASA CESTE?

Za riječ su se javili brojni građani koji su postavljali pitanja, a uglavnom se radilo o kritikama na račun projekta. Građani tako spominju mogući štetan utjecaj na ekološku mrežu, naglašavajući kako se radi o specifičnom, osjetljivom terenu. Mnogi su ukazali i na propuste u samoj Studiji, ali su i naglasili kako su oni rješivi i kako je potrebno prikupiti do -

datne podatke.

Josip Mikuš s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku je kazao kako nedostaje metodologija obavljenog terenskog rada u Studiji, a naglasio je i da su većinom navedeni zastarjeli izvori iz literature, pa se stječe dojam ‘copy-paste metode’. „O morskom ekosustavu Rijeke dubrovačke nema niti riječi“, naglasio je Mikuš, a dodao da nema ni literaturnih izvora koji se odnosi na ekologiji cesta.

„Kako se mogla raditi Studija na okoliš kad za dva izvora nije urađena studija koja bi odredila zone sanitarne zaštite?“, upitao je odvjetnik Ivica Ban i dodao drugo pitanje vezano za dvije arheološke zone u Petrovom selu.

„Kako se mogla planirati trasa brze ceste kroz sredinu tih arheoloških zona? One se ne mogu izbjeći zbog konfiguraciju terena“, pitao je Ban.

Pitao je tko je donio političku odluku da se izabere samo ova trasa, odnosno tko je dao nalog izrađivaču Studije na okoliš da se obradi samo ova trasa, jer, kako kaže, netko je morao. No, to je pitanje ostalo neodgovoreno.

“Ova Studija je trenutno skup 800 strana praznog papira koju građani Dubrovnika ne prihvaćaju”, kazao je Potrebica.

Podsjetimo, javni uvid u Studiju traje od 16. kolovoza do 14. rujna 2023. godine, svakog radnog dana od 9:00 do 12:00 sati u službenim prostorijama Grada Dubrovnika, Općine Župa Dubrovačka i Općine Konavle.

Prisustvovali su i predstavnici Županije

U OB Dubrovnik po sistematizaciji nedostaje preko sto liječnika , Dom zdravlja problem vidi – u budućnosti

„Mislim da tu medicinari dijele sudbinu sa svim drugim ljudima iz Grada koji bi se htjeli vratiti - odbija ih skupoća života u Gradu“, kaže zasad jedini specijalizant obiteljske medicine Doma zdravlja koji će se vratiti u Grad

Dom zdravlja trenutno je u dobrom stanju što se tiče broja liječnika

Svjesni situacije s nedostatkom liječnika, Dom zdravlja nudi raznorazne beneficije, a plaćaju i najam za stan, no interesa još uvijek manjka

Nedostatak liječnika jedan je od većih problema hrvatskog zdravstva. Sve manje studenata odlučuje se za ovo nekad cijenjeno zanimanje, a oni koji ipak izaberu medicinu, često odlaze preko granice. Manjak kadra nije zaobišao ni Dubrovnik.

„Opća bolnica Dubrovnik trebala bi prema sistematizaciji imati 231 liječnika specijalista, a trenutačno ih zapošljava 122, uz 42 liječnika na specijalizaciji. Nedostajući kadar posebno je izražen na Odjelu anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja te na Odjelu za radiologiju, a nema interesa niti za specijaliste medicinske biokemije“, objašnjavaju nam iz OB Dubrovnik.

No, nije sve tako crno. Nedavno je dubrovačka bolnica raspisala javni natječaj za 43 specijalizacije i uže specijalizacije, a interes je veći od raspisanog broja specijalizacija.

Natječaj je raspisan za po jednog specijalizanta pedijatrije, otorinolaringologije, specijalizanta iz plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, alergologije i kliničke imunologije, dječje i adolescentne psihijatrije, dječje kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, nefrologije, oftalmologije i optometrije, pulmologije i transfuzijske medicine.

Po dvije specijalizacije traže se iz područja hitne medicine, infektologije, kardiologije, anesteziologije, re-

animatologije i intenzivne medicine, opće kirurgije te ortopedije i traumatologije.

Natječaj je raspisan i za troje specijalizanata iz neurologije te patologije i citologije, dok je najviše specijalizacija raspisano za ginekologiju i opstetriciju, čak četiri.

KARDIOLOGIJA – BRZORASTUĆI ODJEL

DUBROVAČKE BOLNICE

„Odjel kardiologije ima šest specijalista i jednu specijalizanticu, a novim natječajem trebao bi dobiti još dvoje zaposlenih. Radi se o brzorastućem odjelu dubrovačke bolnice koji gotovo na dnevnoj bazi ima i veliki broj gostujućih liječnika subspecijalista“, kažu iz OB Dubrovnik i dodaju da dolaskom gostujućih liječnika rješavaju i nedostatak liječničkog kadra kad se radi o pojedinim nedostajućim specijalizacijama. Iako trenutno zapošljava preko sto liječnika specijalista manje nego što bi trebala prema sistematizaciji, u OB Dubrovnik zadržavaju pozitivan stav za budućnost.

„Čak 43 raspisane specijalizacije i subspecijalizacije dio su petogodišnjeg plana rasta i razvoja Opće bolnice Dubrovnik, a s tim ciljem u tijeku je odobrenje za još nekoliko specijalizacija. Do sada je za na-

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović

Branko Bazdan, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik

tječaje iskazan značajan interes, posebno liječnika koji su upravo diplomirali i žele se vratiti u Dubrovnik. Stoga su opravdana očekivanja popunjavanja velike većine raspisanih radnih mjesta za specijalizante i subspecijalizante“, zaključili su.

RAD IZ MIROVINE

Što se tiče Doma zdravlja, situacija s brojem liječnika je trenutno pod kontrolom.

„U primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo dva smjera, jedan je pod Domom zdravlja, odnosno liječnici koji su zaposlenici Doma zdravlja, a drugi su bivši koncesionari, sada privatni liječnici, koji su isto u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u javnom zdravstvu.

Dom zdravlja nema značajnih nedostataka, s obzirom da smo što se pedijatrije tiče popunili sva upražnjena mjesta u mreži. Nedostaje nam jedan ginekolog i jedan obiteljski liječnik kojega smo nadomjestili s jednim našim umirovljenikom u Mokošici“, kazao je ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

„Što se tiče privatnog dijela obiteljskih liječnika, njih po mojim saznanjima ima deset na području koje pokriva Dom zdravlja Dubrovnik, koji rade preko 65 godina, iz mirovine. To će u budućnosti vjerojatno biti problem s obzirom da Dom zdravlja ima jednog specijalizanta i objavljujemo stalno natječaje, ali nam se, nažalost nitko više ne javlja“, kazao je Bazdan i dodao da je, što se tiče Doma zdravlja, po jedan liječnik na specijalizaciji iz pedijatrije i ginekologije.

Inače, Dom zdravlja se borio s nedostatkom kadra neko vrijeme, pa je tako pedijatrija u Mokošici bila bez doktorice, a u radu su se izmjenjivale druge pedijatrice iz Grada.

„To smo riješili i nadam se da će se s novom liječnicom koja je na specijalizaciji već drugu godinu to riješiti i u budućnosti, ako ne bude nekih izvanrednih situacija“, kazao je Bazdan.

Svjesni situacije s nedostatkom liječnika, nude raznorazne beneficije, kaže, sustavno i van sustava, a plaćaju i najam za stan, no interesa još uvijek manjka.

„Po meni ima više razloga. Jedan je što mladi liječnici iz Dubrovnika koji idu na studij, ostaju raditi u Za-

grebu ili većim centrima, jer im se nudi profesionalno brže i veće napredovanje na klinikama. Danas sve više mladih ljudi želi doktorirati. A drugi razlog je skupoća stanovanja u Dubrovniku i evidentno je da se to nekako mora trajno riješiti“, objašnjava Bazdan.

STAMBENO PITANJE KAO GLAVNI PROBLEM

No pored svega, neki još uvijek ustraju u izboru medicine, ali i povratku u Dubrovnik. Jedan od njih je Periša Sekondo, spomenuti jedini specijalizant obiteljske medicine Doma zdravlja Dubrovnik, koji će se uskoro vratiti u Grad.

„Odlučio sam se za taj studij jer su zastupljene prirodne i društvene znanosti, a ima i humanističkih disciplina, pa sam se kao gimnazijalac, kojeg je zanimalo puno toga tijekom srednjoškolskog obrazovanja, odlučio za taj fakultet. Jedan od dodatnih aspekata je naravno pomoć ljudima, a i društveni ugled medicine kao struke je također važan“, kazao je Sekondo. No, pored svega toga, mladi se rijetko odlučuju za medicinski put.

„Mislim da je to zbog toga što puno zahtijeva. Slovi kao jedan od težih fakulteta, a svakako je dugotrajan studij i općenito edukacija nakon studija i mislim da to mnoge ljude odvraća, a i pri upisu se radi selekcija, a onda i na prvoj godini, mislim da tu leži dio razloga. Drugi razlozi bi mogli biti to što medicina unatoč nekom ugledu koji uživa, ne donosi toliko financijski zadovoljavajuće prihode. Premda medicinari u odnosu na prosjek imaju veću plaću. Ali, postoje mnoga zanimanja koja zahtijevaju jednak ili manji angažman, donose puno više na financijskom planu“, objašnjava Sekondo.

A i kad završe studij medicine – rijetki se vrate u Grad. „Mislim da tu medicinari dijele sudbinu sa svim drugim ljudima iz Grada koji bi se htjeli vratiti. Odbija ih skupoća života u Gradu, prvenstveno rješavanje stambenog pitanja. Iako se veći, urbani centri u Hrvatskoj približavaju Dubrovniku. Drugi potencijalni razlozi su to da odlaskom na studij ljudi stvaraju veze – prijateljske, bračne, obiteljske i tamo puštaju korijenje. I teško se nakon izvjesnog vremena odlučiti na povratak doma“, zaključuje Sekondo.

Iako trenutno zapošljava preko sto

liječnika specijalista manje nego što bi trebala prema sistematizaciji, u OB Dubrovnik zadržavaju pozitivan stav za budućnost

GRAD

DuPass ima nove cijene: ‘Ovo je alat kojim ćemo privući goste tijekom zime’

Sredstvo za produljenje sezone

Došlo je do izmjene

cijena Dubrovnik

Passa u iznosima od 15,00 eura za dnevni, 25,00 eura

za trodnevni i 35,00 eura za sedmodnevni Dubrovnik

Pass. Navedene cijene primjenjivat će se samo za mjesece studeni, prosinac, siječanj i veljaču, dok bi za preostale

mjesece u godini cijene ostale iste, odnosno 35,00 eura

za dnevni, 45,00 eura za trodnevni i 55,00 eura za sedmodnevni Dubrovnik Pass

Sjednica Gradskog vijeća, 23. po redu u ovom sazivu, održana je u ponedjeljak, a dvije najvažnije vijesti svakako su povećanje cijene satnice za pomoćnike u nastavi i novi cjenik DuPassa.Satnica za pomoćnike djece s teškoćama u razvoju u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području Grada Dubrovnika povećana je na 7,70 eura bruto. Gradonačelnik Mato Franković je kazao kako će nastavljati povećavati izdavanja za ovo zanimanje.

„Smatram pomoćnike u nastavi vrlo bitnima, zato kontinuiramo ulažemo i još ćemo dodatno podizati tu satnicu. Uskoro ćemo predložiti još jedan model, a kao saborski zastupnik se zalažem da se institucionalno riješi pitanje pomoćnika u nastavi. Imamo ih sve više, a paralelno s time se javlja izazov gdje pronaći pomoćnike u nastavi. Škole koje su nositelji uspješno to rješavaju, a koliko će dugo uspijevati, to je isto pitanje. Oni žele da ih se riješi kroz institucije, da dobiju svoja puna prava i da se tako prepoznaje i vrednuje njihov rad.

Vjerujem kako će resorno Ministarstvo krenuti u tom smjeru i da će im se dati prava koja zaslužuju“, izjavio je. Jasmin Deraković (DDS) je kazao kako bi ovo plemenito zanimanje trebalo postati struka.

Također, došlo je do izmjene cijena Dubrovnik Passa u iznosima od 15,00 eura za dnevni, 25,00 eura za trodnevni i 35,00 eura za sedmodnevni Dubrovnik Pass. Navedene cijene primjenjivat će se samo za mjesece studeni, prosinac, siječanj i veljaču, dok bi za preostale mjesece u godini cijene ostale iste, odnosno

35,00 eura za dnevni, 45,00 eura za trodnevni

i 55,00 eura za sedmodnevni Dubrovnik Pass.  Pročelnica Julijana Antić Brautović je kazala kako se odluka predlaže kao sredstvo za produljenje sezone i privlačenje turista tijekom zime. Vijećnik Andro Vlahušić (nezavisni) kazao je kako bi cijena trebala ostati jednaka, no kako je potrebno smanjiti cijene DuPassa za mlade od sedam do 18 godina kroz cijelu godinu, a na istu razinu koja bi vrijedila za DuPass tijekom zime.

„DuPass je postao snažan element i velika mogućnost za nadogradnje. Uskoro ćemo raditi cijeli niz lepeza DuPassa što će očekivati veću angažiranost svih ostalih, i Libertasa i sl. Svi žele biti dio njega. Moja preporuka je da iduću godinu ostanemo na istim cijenama, a da se onda pripremimo za promišljanja gospara Vlahušića jer mislim da su dobra i mogu financijski doprinijeti Gradu“, izjavio je Franković.

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK 10 Gradsko vijeće

Piše Ivona Butjer Mratinović

Martina Skopljaković imenovana pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove

Temeljem provedenog javnog natječaja, Martina Skopljaković imenovana je pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove.

Prije zaposlenja u gradskoj upravi, Martina Skopljaković je u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje od 2017. do 2023. godine obnašala dužnost predstojnice Područnog ureda u Dubrovniku, za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Po zaposlenju u gradskoj upravi obnašala je dužnost službenice ovlaštene za privremeno obavljanje poslova radnog mjesta pročelnice Upravnog odjela kojim sada upravlja.

Martina Skopljaković osnovnu školu završila je u Dubrovniku, maturirala je u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, a diplomirala na Fakultetu za Turizam i vanjsku trgovinu. Po završetku studija radila je u turističkim agencijama Gulliver Travel i Generalturist, u potonjoj na mjestu voditeljice regije južni Jadran. U tvrtki Dubrovnik ceste radila je kao suradnik za financijske i računovodstvene poslove, a potom i kao voditeljica pravnih, kadrovskih i općih poslova.

U sklopu radova na obnovi, adaptaciji i uređenju novog objekta Osnovne škole Marina Getadlića u povijesnoj jezgri, u Ulici Ilije Sarake, provedeno je uređenje i opremanje zgrade Centar. Dubrovačke školarce je tako u ponedjeljak dočekalo obnovljeno unutarnje i vanjsko sportsko igralište.

Na oba igrališta postavljene su polipropilenske sportske podloge nove generacije koje se zbog svojih karakteristika često koriste upravo u školskim sportskim dvoranama. Ovakve, vodootporne, podloge ističu se kvalitetom materijala i jednostavnim sustavom spajanja što omogućuje da se pojedini dijelovi (ploče) mogu lako ukloniti s površine u slučaju oštećenja, čak i ako se nalaze u sredini sportskog terena. Radove postavljanja je izvela tvrtka KL Sport International d.o.o. iz Karlovca. Investicija, koja je uz materijal, dopremanje i postavljanje podloga, uključivala i uklanjanje dotrajalog parketa iz unutarnje dvorane škole, stajala je 39 tisuća eura te je financirana sredstvima Grada Dubrovnika kao osnivača škole.

Rradovi Vodovoda Dubrovnik na dijelu Tendera 2 EU projekta Aglomeracije Dubrovnik krenuli su u ponedjeljak. Riječ je o radovima iz podgrupe 2.3.2, a koji se odnose na odvodnju i vodoopskrbu naselja Nova Mokošica, Obuljeno, Prijevor i Rožat.

Ukupno je planirano izgraditi i rekonstruirati preko 9 kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje, od čega je 5,1 kilometara izgradnje sekundarne mreže javne odvodnje te gotovo 3,9 kilometara dogradnje vodoopskrbne mreže. „Riječ je o velikom projektu koji obuhvaća izgradnju nedostajućih dijelova mreže, kao i rekonstrukciju dijelova za koje se pokazalo da su neadekvatni trenutnim, ali i budućim potrebama ovog područja. Kako bi se što manje ometalo život građana, radovi će se odvijati u fazama. Tako je prvo predviđeno raditi na području Rožata, a potom će se krenuti s radovima na području Prijevora pa onda dalje po redu“, rekao je povodom najave radova predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić. Ukupno trajanje projekta je 21 mjesec, a vrijednost ovih radova je 3,1 milijuna eura.

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

U dubrovačke osnovne škole u ponedjeljak je krenulo 460 učenika prvih razreda, šezdeset više nego prošle godine. Tim povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i njegovi suradnici, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovali su u programima koje su škole organizirale kako bi pozdravili svoje prvašiće i poželjeli im sretan i uspješan početak formalnog obrazovanja.

Gradonačelnik Mato Franković pozdravio je polaznike prvih razreda i njihove roditelje u OŠ Mokošica. Pritom je roditeljima poručio kako će rekonstrukcijom i dogradnjom OŠ Mokošica ući u sustav nastave u jednoj smjeni te je najavio skori početak radova na izgradnji dvosmjerne spojne ceste Tamarić, zahvata koji uvelike rješava dugogodišnji pro -

Grad Dubrovnik provodi mjeru sufinanciranja troškova

medicinski pomognute oplodnje

Nastavno na Odluku o sufinanciranju troškova medicinski pomognute oplodnje, a koju je Gradsko vijeće donijelo u srpnju, Grad Dubrovnik svojim sugrađanima omogućuje sufinanciranje često visokih troškova navedenih postupaka.

Naime, ovim programom pruža se podrška parovima koji na svom putu do ostvarenja roditeljstva  prolaze kroz postupke medicinski pomognute oplodnje jer troškovi jednog postupka, uključujući smještaj i put u udaljene ustanove, iziskuju visoke izdatke.

metni problem jer će se izgradnjom ove ceste osigurati i uredno prometovanje do škole.

Gradonačelnik je potom pozdravio prvu generacije polaznika OŠ Marina Getaldića i njihove roditelje u novom objektu u Ulici Ilije Sarake. Iskazao je čast što ima priliku sudjelovati u ovom povijesnom trenutku otvaranja nove škole u staroj gradskoj jezgri i uputio zahvalu donatorima Zakladi Caboga Stifung te gosparu Ivu Felneru. Ukupno ulaganje u obnovu i adaptaciju te opremanje OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije (objekt u Ulici Ilije Sarake i zgrada Centar) iznosi 2.5 milijuna eura. šest godina mandata ove gradske uprave u sustav osnovnoškolskog obrazovanja uloženo je 20 milijuna eura, otvorene su dvije nove škole, energetski su obnovljene tri škole te su provedena značajna ulaganja u čitav sustav.

Pravo na sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje u iznosu do 50 posto ukupnih troškova postupka, a najviše 1.600,00 eura,  može se priznati podnositelju zahtjeva koji je iscrpio sve prethodne mogućnosti koje su, sukladno zakonu kojim je uređeno pitanje medicinski pomognute oplodnje, ostvarive na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Svi uvjeti i načini ostvarivanja prava propisani su Odlukom koja se uz obrazac Zahtjeva nalazi na stranicama nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika (LINK), a mogu se preuzeti i ispod ove objave.

Sukladno demografskoj strategiji, Grad Dubrovnik provodi čitav niz mjera pronatalitetne politike, a sve u cilju  poboljšanja demografskih trendova, a program sufinanciranja troškova medicinski pomognute oplodnje jedan je od posljednjih takvih primjera.

U dubrovačkim školama 60 prvašića više , nova škola u povijesnoj jezgri primila prve učenike

TREĆA ŽIVOTNA DOB

KAKO ŽIVE NAŠI PENZIONERI?

„Bolje od kolega sa sjevera, zahvaljujući turizmu, ali mirovine su preniske za ovako skupi život“

U gradu je više od 11 tisuća umirovljenika, a nešto više od dvije tisuće prima najnižu mirovinu. Grad Dubrovnik svojim umirovljenicima isplaćuje božićnice, uskrsnice i socijalne dodatke

Piše Petra Srebrović

FOTO: Goran Mratinović, PIXSELL (Grgo Jelavić, Davor Javorovic, Kristina Stedul Fabac, Patrik Macek

Oni žive od 400 eura mjesečno, svaki cent prebacuju iz ruke u ruku po nekoliko puta prije nego ga potroše, u butigama biraju najjeftiniji prašak za rublje bez obzira pere li ili ne, dobar komad mesa ili ribe im je luksuz, a svaki mjesec na-

novo promišljaju kako platiti zdravstvenu skrb koja im je potrebna, ali ne dolaze na red kad im je potrebno, pa moraju privatno. Tako živi veliki broj hrvatskih umirovljenika. Čini se kao da su ponekad zaboravljeni. Poseb-

U Dubrovniku živi više od 11 tisuća umirovljenika, a oni su u odnosu na svoje ‘kolege’ sa sjevera Hrvatske, ipak u boljoj situaciji. Osim što im Dubrovnik pomaže raznim mjerama poput socijalnih dodataka, božićnica, uskrsnica, besplatnog pokaza i slično, turizam ipak doprinosi njihovom boljem financijskom statusu.

no ljeti, kada je svima fokus na brojevima dolazaka, cijenama u restoranima, nedostatku radne snage, kvaliteti usluge... Tada nerijetko cijene u priobalnim gradovima i dodatno rastu, a umirovljenicima bude još i teže.

POMAŽE IM GRAD, A DOBRO DOĐE I TURIZAM

U Dubrovniku živi više od 11 tisuća umirovljenika, a oni su u odnosu na svoje ‘kolege’ sa sjevera Hrvatske, ipak u boljoj situaciji. Osim što im Grad Dubrovnik pomaže raznim mjerama poput socijalnih dodataka, božićnica, uskrsnica, besplatnog pokaza i slično, turizam ipak doprinosi njihovom boljem financijskom statusu. Tako uz male mirovine, dio njih ima apartmane koje iznajmljuju, ili im djeca rade u turizmu pa ih malo ‘poguraju’ kojim eurom. Dio njih, naravno, nema ništa od toga, pa žive teško.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u srpnju je u Dubrovniku evidentirano 2356 korisnika mirovina koji primaju najnižu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s prosječnom mirovinom u iznosu od 341,90 eura. U Hrvatskoj je u srpnju prosječna mirovina iznosila 414, 97 eura.

Kako bi podebljali kućne budžete, dio umirovljenika nastavlja raditi pola radnog vremena, pa primaju mirovinu i plaću. Tako doskoče problemu malih mirovina, ali jasno je, zdravlje i životne okolnosti to svima ne dopuštaju. Na zadnji dan srpnja u Dubrovniku je evidentirano 558 korisnika mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu.

OVDJE UMIROVLJENICI NEŠTO BOLJE ŽIVE „Ogromna je razlika dubrovačkih umirovljenika od ostalih u Hrvatskoj, na ovom području ipak veći dio njih malo bolje živi jer svi na ovaj ili onaj način imaju nešto od turizma“, iznosi Olga Muratti, predsjednica dubrovačkog HSU-a i glas umirovljenika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. „Dubrovački umirovljenici i putuju, a to je zaista lijepo, ali i jedan pokazatelj standarda. Kada je sezona dobra, djeca nerijetko uplate roditeljima ne-

Iako je česta asocijacija na stariju dob uživanje u unucima i odmor od posla, vrijeme mirovine ima svoje izazove

Dubrovački umirovljenici putuju više od svojih kolega sa sjevera

Oni kojima to zdravlje dopušta bave se sportom i fizičkim aktivnostima kojima održavaju vitalnost i u trećoj životnoj dobi

„Zdravstvena zaštita je problem i tema o kojoj treba voditi računa, jer kada bi besplatna zdravstvena skrb bila dostupnija, onda bi i umirovljenici s novcima koji bi ostajali u budžetu mogli pristojnije živjeti“

Zdravstvena skrb je veliki problem. Sve češće stari pribjegavaju privatnim pregledima, a budžetu ne pomaže ni česta nadoplata za ljekove

živi ispod granice siromaštva, pa nije rijetko vidjeti ih kako skupljaju plastične boce za povrat

ka putovanja, a u unutrašnjosti toga nema. Gore je situacija jako loša, od kolegica i kolega čujem da je zabrinjavajuća“, navodi Muratti.

„Socijalni programi sadašnje vlasti i svih oni prije su dosta dobri. Umirovljenici recimo imaju besplatne autobuse, neke novčane dodatke, različite povlastice i o njima se zaista vodi računa, na različite načine im se nastoji olakšati. Međutim, problem umirovljenika je problem niskih mirovina, izračun mora biti drugačiji“, upozorava.

ZDRAVSTVENA SKRB ‘JEDE’ MIROVINE

„Rekla bih da bi mirovina trebala pratiti prosječnu plaću. Zašto bi umirovljenicima trebalo manje od zaposlenih osoba? Istina je da za neke stvari treba manje izdataka, recimo za garderobu ili hranu, ali s druge strane treba više za liječenje“, pojašnjava Muratti i ističe kako je upravo zdravstvena skrb ozbiljan problem koji ugrožava standard umirovljenika.

„Besplatna zdravstvena skrb je sve manje dostupna, iako je u načelu imamo. Ipak, većinu usluga oni na kraju moraju otići napraviti privatno jer ih ne mogu dobiti onda kada im je potrebno. Ako pogledamo cijenu jednog najobičnijeg privatnog pregleda koji košta 70 eura, to su novci koji su znatan izdatak. S druge strane, ako ostanu u budžetu mogu biti znatna pomoć, ostalo bi onda za kupiti nešto spenze“, upozorava HSU-ova vijećnica.

„Zdravstvena zaštita je problem i tema o kojoj treba voditi računa, jer kada bi besplatna zdravstvena skrb bila dostupnija onda bi i umirovljenici s

Puno umirovljenika u Hrvatskoj

novcima koji bi ostajali u budžetu mogli pristojnije živjeti“, njezin je stav.

„Pogledajmo samo lijekove, pa sve se nadoplaćuje. Kad bismo se i toga oslobodili, onda bi imali više za prehranu recimo. Ne bi to bio beznačajan iznos, već itekako značajan“, ističe.

DOMOVI UMIROVLJENIKA POBOLJŠAT

ĆE SIGURNOST

U Dubrovniku se upravo dovršava novi Dom umirovljenika u Gružu, uskoro bi trebala krenuti gradnja i još jednoga ispod Medareva. Potonji bi trebao omogućiti priuštiviju skrb, ali i konačno riješiti du-

gogodišnji problem nedostatnog kapaciteta u dubrovačkim domovima za starije i nemoćne zbog čega se nerijetko naši ljudi zbrinjavaju u domovima preko granice.

„Domovi neće toliko poboljšati standard nego sigurnost umirovljenika i njihovih obitelji. Dom u Gružu će biti i skup, jer jednostavno mora biti tako, mali je kapacitet, pa i prihodi, a rashodi isti. No, važno je graditi domove jer oni pružaju sigurnost, veliki je danas problem čak i za financijski dobrostojeće obitelji jer je teško naći osobu koja bi skrbila o starijima, a onda im često treba smještaj što je dodatan problem“, pojašnjava naša sugovornica. Pravi iskorak za Dubrovnik bit će novi dom koji će se graditi ispod Medareva, smatra Muratti.

„Tih 200 ležajeva riješit će puno problema. Drugačije je kada se čovjek osjeća sigurno. Mnogi se brinu što će kada ne budu više mogli sami, svjesni su da njihova djeca moraju živjeti svoje živote i čuvati posao pa se neće moći brinuti o njima. Kada znaju da će imati mogućnost otići u dom, to im puno znači“, pojašnjava i dodaje kako je plaćanje zapravo rijetko problem jer rodbina uglavnom pomogne podmiriti ono što od mirovine nedostaje za punu cijenu doma, stoga je kapacitet najvažnije pitanje.

„Svijest da ih u nekom trenutku čeka dom daje i jednu dozu bezbrižnosti jer skida veliki teret misli što i kako će ako onemoćaju, postanu nepokretni i slično. Kada je čovjek bezbrižan, onda se i osjeća bolje pa je i zdravstveno vitalniji.

Pitanje niskih mirovina je nešto na što ne možemo utjecati puno, ali na drugo možemo. Stoga domovi, sigurnost i zdravstvena zaštita moraju biti broj jedan“, zaključuje u razgovoru za Dubrovački dnevnik, Olga Muratti.

„Rekla bih da bi mirovina trebala pratiti prosječnu plaću. Zašto bi umirovljenicima trebalo manje nego zaposlenim osobama? Istina je da za neke stvari treba manje izdataka, recimo za garderobu ili hranu, ali s druge strane treba više za liječenje“

Olga Muratti za govornicom Gradskog vijeća

Veliki je problem pronaći osobe koje bi brinule o starijima i njegovale ih

KAO PUŠTENI S LANCA

Pijani turisti lome se po gradu , nitko ne kontrolira tko im toči alkohol

Pijana djevojka iz Australije u kritičnom je stanju nakon što je pala preko zida, a situacije su to koje se u Dubrovniku događaju

svake godine. Mogu li se tragedije spriječiti odbijanjem točenja i prodaje alkohola pijanim osobama, kako to nalaže zakon?

Australski par nedavno je pao sa zida na Pilama, prilikom čega su zadobili teške tjelesne ozljede. Muškarac (34) je hitno operiran, a djevojka (26) je u trenutku pisanja ovog napisa još uvijek životno ugrožena, u induciranoj je komi te se nalazi na odjelu intenzivne njege u Općoj bolnici Dubrovnik.

Kako je Dubrovački dnevnik već pisao, par se čak nije ni ‘verao’ po kamenoj ogradi nego se djevojka naslonila na muškarca, prilikom čega su izgubili ravnotežu i pali. To ni ne čudi jer su bili prilično alkoholizirani. On je u krvi imao 2,10 promila alkohola u krvi, a ona čak tri!

SLIČNE SITUACIJE SVAKE GODINE

„Tijekom ljeta nam redovito dolaze u Opću bolnicu Dubrovnik. Radi se o padovima sa stijena, ozljedama zadobivenima u prijevoznim sredstvima, bilo da su auti ili brodovi, ozljedama vezanima uz morske aktivnosti poput kupanja ili skakanja u more, odnosno onima koje su zadobivene na kopnu, na našem krškom terenu. Česte su i ozljede zadobivene u sukobima s drugim osobama“, izjavio je dr. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik.

Podsjeća kako ovo nije prvi put da je neki turist pao i zadobio teške tjelesne ozljede i bio životno ugrožen. Situacije su to koje redovito viđaju.

„Sličnih situacija imamo svako ljeto, sa sličnim ozljedama slične težine koje su zadobivene na

način sličan onome koji se nedavno dogodio na Pilama“, izjavio je dr. Bekić.

Kaže kako su ti turisti u trenutku nesreće uglavnom bili u alkoholiziranim stanjima, no nacije konkretno nije htio spominjati.

„Istina je kako određene nacije ipak prednjače, dok se kod ostalih to uopće ne događa“, dodao je.

AUSTRALCI PREDNJAČE U ALKOHOLIZIRANJU

No, neslužbeni izvori nam govore kako se većinom tu radi upravo o Australcima koji najčešće završe u bolnici zbog teškog alkoholiziranog stanja i s teškim ozljedama. Naravno kako je nepoželjno generalizirati, no to su činjenice, a internacionalna analiza i anketa objavljena 2021. godine pod nazivom Global Drugs Survey pokazala je kako Australci u pijanom stanju provode više vremena nego stanovnici drugih zemalja.

U istraživanju je sudjelovalo 32 022 ljudi iz 22 zemlje te je zaključeno kako Australci piju do potpuno pijanog stanja prosječno 27 puta godišnje, što je gotovo duplo od globalnog prosjeka. Istraživanje je pokazalo i kako piju dva puta tjedno, a kako se jednom u 14 dana prekomjerno napiju. Prema analizi, od njih češće piju jedino Francuzi.

Također, u anketi su Australci utrostručili globalni prosjek traženja hitne pomoći zbog ispi -

„Sličnih situacija imamo svako ljeto, sa sličnim ozljedama slične težine koje su zadobivene na način sličan onome koji se nedavno dogodio na Pilama“, izjavio je dr. Bekić. Kaže kako su ti turisti u trenutku nesreće uglavnom bili u alkoholiziranim stanjima, no nacije konkretno nije htio spominjati.

Piše Ivona Butjer Mratinović

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

„Naravno kako se svi moramo držati zakonskih odredbi, posebno one o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima. Svaki poslodavac takav način rada trebao bi svojim djelatnicima sugerirati, a potom i kontrolirati je li se to primjenjuje u poslovanju. Uvijek ima odstupanja u svemu, no vjerujem kako se većina ljudi ipak drži zakonskih odredbi u svim djelatnostima i u svakom kontekstu“, kazala je Farčić

Opis pod sliku: Zid preko kojeg je pala Australka koja se bori za život

janja alkohola, pri čemu je njihov prosjek 3,9 posto, a globalni 1,2. Kako se navodi u istraživanju, situacija se dodatno pogoršala tijekom pandemije Covida-19, pogotovo kod osoba koje su bile anksiozne zbog novonastale situacije.

TKO IM TOČI ALKOHOL?

Naravno kako je u svemu navedenome ključna osobna odgovornost pojedinca, no nije jedina odgovornost. Za konkretan slučaj se zapravo ne zna je li se par napio u apartmanu ili u ugostiteljskom objektu, što ipak čini razliku, pa i onu zakonsku.

Naime, prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, određeno je kako tko daje alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku ispod 16 godina, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200 do tisuću eura. Takvo što se odnosi na trgovce, ali i ugostitelje. Koliko se ova odredba zakona primjenjuje ili ne primjenjuje, može se vidjeti navečer diljem grada. Hrpa osoba pod utjecajem alkohola uživa u alkoholu i takvi pijani bez problema naručuju i dobivaju nova pića, što vlasnicima ugostiteljskih objekata stvara dodatni prihod. Uglavnom budu kažnjeni onda kad se dogodi neki drugi

prekršaj ili čak kazneno djelo koje onda upućuje kako su već pijanim osobama točili alkohol. No, vrijedi spomenuti i kako je takvo što teško dokazati. Ugostitelj uvijek može kazati kako mu se osoba nije činila pijana i kako je njegov osobni dojam bio drugačiji.

NAJVEĆA ODGOVORNOST JE NA POJEDINCU

„Naravno kako se svi moramo držati zakonskih odredbi, posebno one o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima. Svaki poslodavac takav način rada trebao bi svojim djelatnicima sugerirati, a potom i kontrolirati je li se to primjenjuje u poslovanju. Uvijek ima odstupanja u svemu, no vjerujem kako se većina ljudi ipak drži zakonskih odredbi u svim djelatnostima i u svakom kontekstu“, kazala je Nikolina Farčić, predsjednica Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.

Smatra kako ugostitelji i trgovci nisu mogli doprinijeti da se tragedije poput ove koja se dogodila na Pilama ne dogode te kako za njih ne mogu biti odgovorni. Naglašava i kako je u svemu ipak ključna osobna odgovornost – radi se o punoljetnim osobama koje moraju biti odgovorne za sebe.

Pijanist i suvlasnik Love bara Vladimir Milenković preplivao Bospor

‘Sve je bilo puno meduza, struja je snažnija nego u Jadranu, ali kad trka krene, sve zaboraviš i imaš samo jedan cilj’

Hajdemo krenut s Love barom koji se nalazi u prostorima TUP-a. Grad Dubrovnik je nedavno kupio tvornicu, bolje rečeno njene nekretnine. Kako bi po vama trebao izgledati kompleks u budućnosti?

Imam neka svoja razmišljanja, ali ostavljam mogućnost i da nisu najbolja. Uglavnom, smatram da bi bilo idealno napraviti nekakav spoj kulture i gastronomije. Primjerice, koncerti, amaterska kazališta i neki štandovi koji bi nudili razne kuhinje. Organizacija različitih festivala, likovnih izložbi, ukratko, kreativna industrija. Slično se događalo diljem Europe unutar napuštenih industrijskih kompleksa, recimo u Kopenhagenu imamo sjajan primjer. Danas se tamo u prostorima stare tvornice nude razni gastro specijaliteti plus male craft pivovare, organiziraju se koncerti, sve je puno ljudi, stalno se nešto događa. A ta tvornica je bila u puno gorem stanju nego što je danas TUP

Tko bi tom organizacijom trebao upravljati?

Neka gradska firma ili...?

Naravno da bi gradske firme trebale biti uključene i da bi se dio novca trebao namaknuti iz EU fondova.

Isto tako Grad je taj koji treba reći što bi htio, pa u suradnji s poduzetnicima izgurati čitavu ideju. Nebitno sad je li riječ o filmskom studiju ili čemu već, ali misao vodilja bi trebala biti ideje koje bi ljude aktivirale da izlaze i međusobno se druže. Prvenstveno domaći, a onda i turisti. Kako god, TUP bi mogao uz dobru viziju lokalnom stanovništvu donijeti svijetlu budućnost.

Ostavimo sad TUP i okrenimo se plivanju zbog čega smo se i našli. Plivate i zimi? Je li s odijelom?

Ne (smijeh). Prije tri godine prvi sam put odlučio produžiti kupanje i na zimske mjesece. Volim pokušati neke nove stvari, izlaziti iz komfor zone. Uostalom, to sam učinio i s Love barom kada sam se 2019. godine odlučio vratiti u Dubrovnik. Naravno, u početku mi

je bilo jako hladno. Krenuo sam prvo s hladnim tušem da se pomalo navikavam. I onda mi je postepeno sve bilo lakše i lakše dok naposljetku nisam počeo plivati zimi, i to bez odijela. Uvijek sam volio plivati ljeti i bilo bi mi tužno kada bi negdje u jesen plivanje završilo. Tako da je ovo bilo i svojevrsno produženje sezone. Na kraju se dobije imunitet, a osjećaj je fenomenalan. Tijelo procirkulira nakon kupanja i napuni se svježom energijom. Svi mogu doći do ovoga uz vježbu.

Jeste li koristili neke tehnike? Danas su jako popularne one Wima Hofa.

Gledao sam i njegove tehnike, ali čitava ta filozofija je puno dublja. Ide i u meditaciju, svjesno disanje, što je super, ali ja sam to radio na neki svoj način. Uostalom temperatura mora kod nas zimi je puno veća od onih za koje se koriste Hofove metode. To je prilično ekstremno, znam momke iz Grada koji to rade i skidam im kapu. Nisam ja tome ni blizu (smijeh), samo plivam na nešto hladnijim temperaturama. Ali to je tako u Dubrovniku oduvijek. Vazda je bilo onih koji su se kupali i plivali cijelu godinu.

Koliko zimi plivate?

Manje nego ljeti, otprilike oko 45 minuta. Tada počnem osjećati da me hladnoća umara i prestanem zbog straha od ozljeda i hipotermije. Kad izađem iz mora odradim neku tjelovježbu da se zagrijem. Znači zimi otplivam oko 2 do 3 kilometra, cijelu Uvalu Lapad. Ne znam točno, jer nisam imao sat, tek sam ga sad nabavio (smijeh).

Idete li zimi samo kada je sunce ili i po oblačnom, kiši, vjetru?

Naš sugrađanin Vladimir Milenković prije dva tjedna preplivao je Bospor u dužini od 6,5 kilometara. To je bio povod za naš razgovor, iako se s njim može pričati o raznim temama. Po zanimanju je pijanist, a suvlasnik je i Love bara, ponajboljeg mjesta za izlaske u Dubrovniku Piše Maro Marušić foto Osobni arhiv

U početku sam išao samo dok je bilo lijepo, ali kasni-

‘Prije tri godine prvi sam put odlučio produžiti kupanje i na zimske mjesece. Volim pokušati neke nove stvari, izlaziti iz komfor zone. Uostalom, to sam učinio i s Love barom kada sam se 2019. godine odlučio vratiti u Dubrovnik. Naravno u početku mi je bilo jako hladno’

‘Dužina mu je 6,5 kilometara, iako sam ja plivao 7 kilometara jer me odnijela struja. Strašno me privukla činjenica da ću plivati iz Azije u Europu, odnosno čitava povijesna važnost te lokacije i tog grada. Nevjerojatan je osjećaj dok plivaš gledati vizure

je po svim vremenskim uvjetima. I kiši, i buri, i jugu. Ne idem samo kada ekstremno puše ili pada ogromna kiša. Prvi put sam se ludo osjećao kada sam po kiši išao plivati, ali bio mi je svojevrstan izazov. Sreli su me ljudi kod Hotela Dubrovnik Palace, i mislili da sam ronio, ali kada sam im rekao da sam plivao, gledali su me kao da sam poludio. Paradoksalno je da je čovjek sve zdraviji što se više kupa po lošijim uvjetima. Hladnoća i cirkulacija zimi pozitivno utječu na imunitet i cjelokupno zdravlje.

Jeste li se u djetinjstvu bavili plivanjem?

Znate li tehniku?

Kao mali sam nešto trenirao i tu sam svladao tehniku, a kasnije sam nastavio amaterski plivati. Tek sam u posljednje vrijeme počeo proučavati nove tehnike plivanja koje nisu klasične, a pomažu kod velikih daljina. Dosta sam proučavao Adama Walkera koji je svojevremeno plivao 17 sati bez prestanka između havajskih otočja. Imao sam dobru klasičnu tehniku plivanja, ali sam shvatio da na daljinskom plivanju u nekom trenutku počnem osjećati veliki umor. Uglavnom, razlika u tehnici je da Walker koristi zamahe iz bokova, a ne iz prsa i ramena, i da se tijelo više rotira nego kod klasične tehnike plivanja. Na engleskom oni to zovu ‘core power’. Nastoji se štedjeti energija prilikom pokreta. U početku mi se bilo teško prešaltati na tu novu tehniku dok ne postane automatska. Počeo sam je implementirati samo dva mjeseca prije Bosporskog maratona, pa me bilo malo strah hoću li uspjeti. Na kraju sam izgurao, iako sam dio plivao i klasičnom tehnikom.

Što je s prehranom? Jeste li kao legendarni Slovenac Martin Strel koji se gura alkoholom, ili se zdravo hranite i uzimate suplemente?

Živim poprilično hedonistički, ne mogu se pohvaliti najzdravijom prehranom (smijeh). Uzimam neke osnovne suplemente. Ali, naravno, popit ću, izaći vani, pojesti brzu hranu… Na kraju se ipak sve nalazi u glavi. Ako odlučiš, uspjet ćeš.

Zašto baš Bospor? Kako vam je on pao napamet?

To je samo nastavak izazova. Kad već toliko plivam, da napravim daljnji iskorak. U zadnjih godinu dana Istanbul sam posjetio tri puta i vidio sam da tamo imaju taj maraton. Pravo ime mu je Interkontinental maraton što je samo po sebi ludo, plivati s jednog kontinenta na drugi. Dužina mu je 6,5 kilometara, iako sam ja plivao 7 kilometara jer me odnijela struja. Strašno me privukla činjenica da ću plivati iz Azije u Europu, odnosno čitava povijesna važnost te lokacije i tog grada. Nevjerojatan je osjećaj dok plivaš gledati vizure Istanbula, njegovu veličinu, impozantnost, važnost kroz stoljeća. Ne pliva se direktno s jedne strane na drugu, jer je ona kraća (oko 2 kilometra), nego cik-cak. Krene se prvo prema Crnom moru, pa se kasnije zaokreće prema Mramornom.

Struja je jača nego kod nas?

Puno jača nego u Jadranskom moru. Dobro da sam se pripremao kraj Palacea, jer je tamo struja u Dubrovniku najjača, ali ovdje je još snažnija, kao da plivaš u rijeci. Nisam dovoljno pazio, pa me odvukla s rute. Morao sam se iskobeljati. Doduše dio rute sam prošao

Istanbula, njegovu veličinu, impozantnost, važnost kroz stoljeća’

‘Volio bih jednom preplivati Gibraltar’

‘Volio bih preplivati Gibraltar. Takve lude lokacije, spojevi kultura i civilizacija me pale. Nisam siguran je li postoji službeni maraton ili se može nešto pojedinačno organizirat.

Dužina je oko 13 kilometara’

i s povoljnom strujom koja me gurala, ali ona kasnije ne ide prema cilju, pa te zato može zeznuti. Nikad nisam ni približno osjetio takvu struju bilo gdje na Jadranu. Osim toga, Bospor nije slan kao naše more, pa mi je trebalo dobrih petnaestak minuta da se naviknem. Imao sam osjećaj da mi je tehnika skroz pogrešna i da nekako plivam ukoso. Bilo je strašno puno meduza, nikad tako nešto nisam vidio. Tako da je na početku osjećaj bio pomalo jezovit. Ali kada trka krene i adrenalin proradi, samo ideš, ne obazireš se na ništa. Ni na struju, ni na meduze, nego samo imaš jedan cilj – završiti maraton. Nije Bospor baš najljepše mjesto za kupanje na svijetu (smijeh).

Kakav je osjećaj bio na startu?

Zbog moga bioritma bio sam pomalo izgubljen. Obično plivam kasnije popodne, a trka je bila rano ujutro. Tako da sam uspio zaboraviti čepiće za uši, a nisam ponio ni energetski gel. Pojeo sam samo dvije male baklave (smijeh). Slabo sam se i zagrijao, nisam baš bio primjer nekog vrhunskog sportaša (smijeh). Inače svlačionice su u Europi, pa vas brodovima voze na azijsku stranu odakle kreće trka. No jednom kada sve počne, ni vaš nejutarnji bioritam vas neće zaustaviti u naumu.

Što je s brodovima? Zatvori se promet koji se inače na tom dijelu neprekidno odvija?

Da, zatvori se prolaz brodovima. Inače, organizacija je sjajna. Cijelim putem vas prate spasilačke brodice. Možete uzeti i okrjepu na njima, iako ja nisam. Inače, ljudi iz cijelog svijeta dolaze zbog ovog spektakla. Ove godine je održan trideset i neki po redu, ali vjerojatno se i tijekom povijesti plivalo. Uostalom, sigurno su i razne vojske preplivavale kanal, nisu se sigurno svi prebacivali s brodovima. Sve vam to prolazi kroz glavu. Kako su Perzijanci nekoć prolazili ovuda, kako je Aleksandar Veliki započeo pohod, pa kasnije Rimsko carstvo, Turci i sve ostalo.

Koja ja temperatura Bospora?

Oko 22, a na mjestima gdje je struja najjača i manje, čak 18. Upozorili su nas da ako osjetimo hladnoću, da je to povoljna struja. Nekima ta nagla promjena temperature stisne mišiće, pa ih uhvati grč. Bospor je nimalo benigni kanal (smijeh).

Ali uspjeli ste, sad je iza vas. Imate li neke sljedeće planove?

Volio bih preplivati Gibraltar. Takve lude lokacije, spojevi kultura i civilizacija me pale. Nisam siguran je li postoji službeni maraton ili se može nešto pojedinačno organizirati. Dužina je oko 13 kilometara.

Svaka čast na plivačkom pothvatu, ali vi ste prije svega vrhunski pijanist. Gdje ste studirali?

Studirao sam jazz na Newpark Academy of Music u Dublinu (inače podružnica čuvenog bostonskog Berklee College of Music op.a.). Otišao sam tamo prije svega zbog engleskog jezika, nisam želio ići u Graz i učiti njemački iz početka, iako sam i tamo položio prijemni. Također, Dublin je u to vrijeme, a pričamo o prvim godinama ovog stoljeća, bio lud grad s puno studenata iz svih krajeva svijeta. Privuklo me sve to, otišao sam i položio prijemni, dobio malu stipendiju, iznajmio stan i krenuo u novi život. Meni je cijelo to studiranje bilo više kao odskočna daska, jer se nikad nisam vezivao za konvencionalno školovanje. Isto kao i u plivanju, uvijek sam bio neki underground. Na kraju je to ispalo dobro po mene, jer sam se sljedećih 20 godina profesionalno bavio muzikom.

Bavite li se i sada?

Da, sviram, ali ne toliko. Nakon što sam se 2019. vratio u Dubrovnik Love bar je prioritet. Zajedno s bratom Markom i Doris Kosović, osim zajedničkog vođenja Love bara, imamo jedan muzički projekt na kojem radimo već godinama. Objavljivali smo na Spotifyju i Suncloudu. Ovdje radimo i puno produkcije, nije samo klasična svirka s live bendom što sam prije radio. Dobro mi je došao mali odmak od glazbe. Zadnje što sam radio bilo je kao muzički direktor (klavirist u orkestru) za Royal Caribbean International, odnosno njihove orkestre u teatrima po najvećim kruzerima. Imaju ogromne teatre s jako velikom produkcijom u kojima izvode najpoznatije svjetske mjuzikle. To me dosta iscrpilo i uzelo mi energije, pa mi je odmak dobro došao. Iza sam imao puno ponuda, ali došlo je vrijeme pandemije, nije se moglo putovati, pa od svega nije bilo ništa.

Love bar i jest u biti samo nastavak glazbene karijere.

Da, usko je to vezano. Nastojimo imati kvalitetan program, a poznanstva iz svijeta glazbe pomažu u tome. Uostalom, prošao sam cijeli svijet, upoznao svakakve osobnosti, s nekima razvio prijateljstva. To čitavo iskustvo sada pomaže u vođenju Love bara. Gledamo da čitava priča bude na kvalitetnom nivou, od izgleda samog prostora do glazbenih nastupa.

Uvijek se govori(lo) da je u Dubrovnik teže dovesti izvođače zbog skupoće. Je li to istina?

Ne bih se složio. Ljudima je čast doći u Dubrovnik, pa čak i po nižoj cijeni kada su negdje u okolici. Ovaj grad je privlačan za sve umjetnike. Svi skupa to trebamo iskoristiti. I politika, i poduzetnici, u zajedničkoj sinergiji.

Šibenik je dobar primjer toga?

Šibenik je odličan primjer kako se može.

‘Bospor nije slan kao Jadran’

PONEDJELJAK, 11.9.

Doručak dana

Poširana jaja s dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

UTORAK, 12.9.

Doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SRIJEDA, 13.9.

Doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

ČETVRTAK, 14.9.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

PETAK, 15.9.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SUBOTA, 16.9.

Doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

NEDJELJA, 17.9.

Doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Kronika povijesnih stranputica

Bube su u glavi...

Predsjednika nogometnog saveza Španjolske su suspendirali, jer je prilikom dodjele zlatnih medalja njegovoj ženskoj momčadi, trijumfalno poljubio kapetanicu momčadi u usta, a ostale samo onako ovlaš, po ušima. Navodno se to nije svidjelo ni publici ni igračici, a španjolska ministrica za rodnu jednakost je to nazvala seksualnim nasiljem. Zamisli ti, oni imaju Ministarstvo za rodnu jednakost! In tanto, uspaljenom Španjolcu kažu sportski znalci, ovo nije prvo seksualno nasilje. Ljubi on i ostale igračice sličnih tjelesnih atributa, ili ih ‘hvata’ po terenu i nosa u naramku ili na krkače, držeći ih za noge. A onda to zove zagrijavanjem pred trening. Mo’š mislit! Prije bi to moglo zvat - predigra. I to nije sve. Jedan tamošnji lijevi političar ima video u kojemu se zločesti predsjednik hita rukama za jaja, u počasnoj loži, pred kraljicom i maloljetnom princezom. Ma bi li to hudoba paklena učinila?

Neki naši ljubitelji sportskih kundurarija, brane ga i uspoređuju s našom Kolindom, koja je upadala u svlačionice našim vatrenima i ushićeno skakala po polugolim šampionima. I nisu je suspendirali. Sreća njena, što mi nemamo takvo ministarstvo.

Od prošle sedmice USKOK provodi izvide u splitskoj Elektro-Dalmaciji. Ne u vezi nelegalne izgradnje vile predsjednika Uprave HEP-a, nego radi priključka struje za istu, a po prijavi radnika rukovoditelja, koji je degradiran u običnog radnika. I neka mu! Tom meštru izgleda nije jasno da čovjek, u 21. stoljeću ne može živjet u vili bez struje. Pa kako bi grij’o bazen?

A kako je struja spojena na ilegalnu vilu, samo se može nagađat. Vjerojatno kabelom, misle neki pragmatičari, a prema onoj mudroj, kako je bolji gram iskustva, nego tovar teorija.

Zlomisleći pak komentiraju, kako čovjeku treba struja, ako za ništa drugo, onda kad bude rušio vilu. Bivša upraviteljica HAZU-a u Dubrovniku, doktorica, znanstvenica, povjesničarka i sveučilišna profesorica, ovih je dana u javnosti branila dubrovačku književnost od lupetanja i svojatanja srpskih desnih književnih umotvora iz Beograda. Sve bi prošlo skoro neprimijećeno, da svoje srpske kolege (ljudska bića), naša gospođa nije nazvala bubama, koje treba gazit i prije nego ti preplave cijelu kuću. Jer onda je teško; bilo da gaziš po njima, da ih pališ plamenikom ili truješ otrovom. Kad se tako nešto uvuče u kuću, ili se trebaš ozbiljno borit’, ili napustit kuću! Stručnjaci vjeruju, da će njezina knjiga, već nazvana bestseler ‘Bube napadaju’, bit prodana u milijun primjeraka. Autoricu će navodno predložit za godišnju nagradu Grada, jer je svojom argumentiranom poetskom snagom  skarambež metafore, obranila dubrovačku književnost. A neki se sjećaju slične ‘bubastične’ izjave našega predsjednika države, koji je Srbe nazv’o muhama i šakom jada. Isto metaforički, naravno. Ali vjerujući nauci, vrijedno je zapam-

tit, kako su bube među rijetkim stvorenjima koje će preživjeti čak i nakonatomskog rata. U Hlebinama, rodnom selu naivnog slikarstva, mještani odlučili išćerat romsku obitelj, dan nakon što su ovi pošteno kupili kuću za 11 tisuća eura. Krenula je pobuna uz snažnu podršku HDZ-ove načelnice. Ona je ustvrdila, da su roditelji domicilne djece u strahu poslat dijete u vrtić, jer znaju, što se sve može dogoditi. Pa nisu oni baš - Generalići.

I sve to baš u vrijeme kad hrvatska javnost doznaje kako se u našoj zemlji uspješno integriraju indijski, nepalski, filipinski radnici. Ni’ko ih ne dira, vrijedni su i zahvalni, baš k’o nekad naši preci, kad su svojim gastarbajterskim doprinosom, pomagali Njemačkoj da postane bogata zemlja.

A s Romima ne ide i ne ide. I nije da nam zakon nije naložio kako treba poštivat etničke raznolikosti baš svih manjina. Nije sporno ni da su oni ljudi k’o i mi. Nikako! Veseljaci, pjevači glazbenici, hedonisti. Mora bit da je problem u većinskom stanovništvu, financijski nesposobnom realizirati više od 1,5 djeteta, dok spomenuta populacija producira bar 3 puta više potomaka. Uz zahvalnost državi za pristojnu socijalnu pomoć poneki priznaju da, osim sa smetlišta, oni poduzetniji pokupe još ponešto prodaje vrijedno, najčešće iz tuđega đardina, dalekovoda, željezničke pruge. Pa još kažu (čast iznimkama), ali većina njih djecu šalju u školu, samo kad im doma radi nečega smetaju. A kako uglavnom žive u izoliranim getima, teško je evidentirat i rođenja, a kamoli dob djece koja se udaju i žene puno prije nego što dobiju vozačku dozvolu, a prema nepisanim zakonima, već s 12 godina. I kad će onda imat vremena za školu.

A kamoli se integrirat.

Piše Mario Klečak

utijavanje na hladno

Blentavi puk i neuki pučani

Prošli paket vladinih mjera za preživljavanje domaćinstvima i poduzetnicima dolazi svom kraju pa se očekuje novi, koji je Plenki najavio, ali tajanstveno, bez detalja o tome što će sadržavati taj novi vladin plan. Traži od dosadnih novinara još malo strpljenja do idućeg tjedna pa ćemo svi znati koliko će nas koštati struja i plin i kako ćemo izgurati zimu. Što se inflacije tiče i problema s dizanjem cijena, odnosno marža trgovačkih lanaca, e tu se ne može ništa učiniti jer, kako kaže Plenki: „ Pokažite mi državu koja je uvela porez na marže. To ne postoji!“ I u pravu je, nema poreza na marže, ali itekako ima poreza na ekstra profit i uvele su ga već brojne EU države, jednako kao što smo ga i mi uveli na početku rata u Ukrajini. Ali, sad ga nemamo. Nemamo ga u vremenu u kojem su se ti ekstra profiti enormno povećali u odnosu na prijašnje godine, i to svim najvećim sudionicima koji generiraju inflaciju od energetskog sektora, prije svega uvoznicima i preprodavačima nafte i plina, preko trgovačkih lanaca, do inovativnih majstora visokih profita - banka.

Svi navedeni su u ovo vrijeme inflacije zgrnuli više nego ikad, obavijeni velovima poslovnih tajni i većom zaštićenošću od ličkog mrkog medvjeda. U tišini u kojoj se mi zabavljamo poskupljenjem šalice kave za dvadeset centi u kvartovskom kafiću, dok inspekcije agilno obilaze frizere, pekare i buregdžinice i raspaljuju im drastične kazne ako su krešili za dvadeset i sedam centa. Tako rade Mikulićevi vri-

jedni inspektori. Uvede li se zakon za ekstra profit, bit će zanimljivo pratiti hoće li PPD platiti porez na enormnu dobit od plina kupljenog za cent. Ili je PPD, sasvim očekivano, neka potpuno druga i drugačija priča koja nije tema?

Za to vrijeme guverner Narodne banke lucidno je zaključio kako su najveći razlog visoke inflacije sve veće plaće hrvatskih građana. U tu kategoriju, naravno, ne spadaju enormne plaće, kako njegova, tako ni njegovih brojnih vice guvernera, ali i cijele svite iz Narodne banke koja ni na koji način ne štiti hrvatske građane od pohlepe i marifetluka koje izvode sve velike i male banke na hrvatskom tlu, ali ne i u hrvatskom vlasništvu.

Umeđuvremenu, u Gradu se održavaju Javne rasprave o trasi brze ceste, odnosno, o Studiji utjecaja na okoliš, koja je baš prigodno izrađena za tu jednu jedinu trasu koja ide preko Omble i s kojom se nitko razuman ne može složiti. Od tri moguće varijante koje su bile naznačene kao opcije, neki genije odlučio je da se ide baš s prijedlogom koji drastično narušava vizuru Grada, ali jednako tako ugrožava vitalne resurse Grada. Nitko nije zadovoljan, ni Grad, ni Župljani, ni Konavljani, ali priča se uporno gura dalje. Na pitanje jednog od brojnih frustriranih građana o osobi koja je donijela odluku da se radi baš ta trasa, zbog čega je onda Studija naručena isključivo za tu trasu, odgovora nije bilo. Taj nepoznat netko je, eto, odlučio, a vi sad bez veze, pilate s pitanjima. Tko je taj fantomski vizionar, bitanga ili obični kalkulant i ne-

znalica, po svemu sudeći nećemo još saznati. Ma baš pilate bez veze. Što tu nije jasno. Lijepo je rečeno kako je tako odlučeno. Da li u visokim visinama Banskih dvora, predsjedništvu stranke na vlasti ili u županovom uredu nije pitanje koje se postavlja.

Ipak, doći će i to, ma koliko tako blentavo i djetinjasto šutjeli o tome. Tko je pri tom smatrao relevantnima podatke o broju prometa iz 2017., koji se najmanje utrostručio, posebno nakon izgradnje Pelješkog mosta, isto je tako nejasno. Pa dajte molim vas, što blentavi puk i neuki obični pučani imaju pitati ili znati o tome. O nekoj budućoj viziji i mogućem broju vozila u prometu – ni riječi. No, kako stvari nikad nisu onakve kakve se čine, još će puno vode proteći Omblom prije stvarnih radova. Svi još dobro pamtimo višestruka lažna otvaranja radova na Pelješkom mostu pa ispada kako je baš to, u ovoj situaciji, nekako utješno. S obzirom na iduću višestruko izbornu godinu moći će nam reći kako čine sve, ali baš sve kako bi Grad napokon dobio brzu cestu do Čilipa. Iako se ovdje uopće ne radi o brzoj cesti do Čilipa. No, to su detalji koji ionako nikoga od onih koji su cijelu ovu trasu ovako blesavo postavili ni najmanje ne zanimaju. Pare su sjele, što za trasu, što za izradu Studije i svi sretni i zadovoljni. Možda za pet, šest ili deset godina pokušaju ponovno. Tako to funkcionira u Lijepoj našoj. I zato, ne dajte se snervati, nego uživajte na plažama koje su sad taman popunjene po skladu i mjeri čovjeka. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Najbolja favela na planeti

Štikovica pobijedila u izboru za Mess svijeta!

Štikovica je u velikom finalu izbora za Mess svijeta pobijedila favorizirane favele Južne Amerike

– Rocinhu i Villu 31

Posljednji put se pogledala u ogledalo. I bješe zadovoljna viđenim.

-Sad je sve u Božjim rukama. Neka On odluči –reče i pusti sve niz Miljacku lijepe materine, iako ona sama dolazi s juga Hrvatske. Ali, nemojmo se lagati, ona predstavlja ne samo Lijepu našu, nego i Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju…

-Trandže i gospodo – reče (u)voditelj spektakularne ceremonije, neki svjetski Branko Uvodić

- na redu je veliko finale velikog izbora za Mess svijeta.

Aplauz se prolomio Kristalnom dvoranom Cape Towna. Svi su u publici bili na iglama, iako nitko u svoje slobodno vrijeme nije narkoman. Ne samo da je južnoafrička publika bila uzbuđena kao toranj tinejdžera koji posjećuje Khalifu (Miu Khalifu, a ne Burj Khalifu, da ne bi bilo zabune), nego je i bilijunski auditorij pred malim ekranima buljio bez treptanja u mat odijelo voditelja koji će svaki čas predstaviti najbolje.

Aplauz i zvižduci prolomili su se urbijem et orbijem. Dio

Zemljana smatrao je da je Štikovica

zasluženo ponijela titulu najbolje

svjetske favele dok su drugi vjerovali da je stručni žiri ubio et orobio Rocinhu i

Villu 31

-Dame i spodobo – reče voditelj spektakularne ceremonije, neki svjetski Mirko Fodor – kao što znate, nekoliko stotina natjecateljica krenulo je u bitku za titulu Mess svijeta, ali u grandissimo finale plasiralo se samo njih tri. Uskoro ćemo ih predstavit. Ostanite s nama, vraćamo se odmah nakon kratkih reklama.

Marc Zuckerberg versus Elon Musk. Cage battle, thrilla in vanilla, fight ‘til dark, blood in mud, cooooomiiiiiiing sooooooon. Leeeets geeet reaaaaadyyyyyyy tooooooooooooo ruuuuuuuuuuuumbleeeeeeeeeeeeee

-Lezbe i gospodo – reče voditelj spektakularne ceremonije, neki svjetski Duško Ćurlić – Prva finalistica dolazi iz Brazila, zove se Rocinha.

ADRIANO NA KALAŠNJIKOVU

Aplauz se prolomio Kristalnom dvoranom Cape Towna. Svi su u Rocinhi bili na iglama. Jedi-

no nije Adriano, bivši napadač Intera. On je bio na kalašnjikovu.

-Dame i gayspodo – reče suvoditeljica spektakularne ceremonije, neka svjetska Daniela Trbović – Druga finalistica dolazi iz Argentine, zove se Villa 31, iako je Argentinci zovu Viša Trenta i Uno, ali oprostit ćemo im, jer im španjolski nije jača strana. Aplauz se prolomio Down Townom Buenos Airesa. Svi su u Villi 31 bili na iglama još otkako su skontali da se tako više uštedi, nego kada se uzima na nos. Jedino je Diego Armando Maradona mogao na nos, njemu je svejedno štedi li se ili ne.

-Dame i gospodo – reče suvoditeljica spektakularne ceremonije, neka svjetska Barbara Kolar – treća finalistica dolazi iz Hrvatske, zove se Štikovica. Aplauz se prolomio Štikovicom, a bogme i Zatonom, sve do kuće Slavice Radić Ecclestone. Svi su u Štikovici, a bogme i Lozici, bili na iglama još otkako je gradonačelnik Mato Franković najavio projekt aglomeracije. Da je uveo (govna u) kanalizaciju, ništa od ovog velikog finala ne bi bilo. Štikovicu je skroz pojela trema. Zna da nije favorit. Bilo da je riječ o Miss ili Mess svijeta, najbolji tradicionalno dolaze iz Južne Amerike, zato kladionice gotovo nikad u ponudi nemaju ovakve izbore. Čak i kada se bira Miss BumBum, najbolja guza Trećeg kamenčića od Sunca, jedino je pitanje hoće li pobjednica doći iz Venecuele, Paragvaja ili Čilea, i hoće li se prezivati Guzman?

Na pozornicu se popeo predsjednik žirija noseći u ruci kuvertu s imenom pobjednika. Stao je pred mikrofon, malčice se zakašljao, pa krenuo u sami vrhunac, krešendo ovog izbora:

-Kao što znate došli smo do samog kraja natjecanja za Mess svijeta, za najbolju ovogodišnju favelu planeta Zemlje. Konkurencija je bila brutalna

– hrpa indijskih, afričkih, južnoameričkih, indokineskih favela koje su godinama pri samom vrhu izbora, a u posljednje vrijeme čitav Mediteran je sve konkurentniji. Tako ove godine u samom fi-

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

nalu, uz legendarne bivše pobjednike Rocinhu i Villu 31, imamo malo poznatu Štikovicu iz Hrvatske koja se posljednjih godina itekako potrudila postati svjetski poznata favela. Čestitamo!

Klap, klap, klap, klap, klap, odzvonila je jeka Kristalnom dvoranom, a onda Predsjednik nastavi:

MANJAK NORMALNOG ŽIVOTA

-Stručni žiri nakon dugog vijećanja donio je svoj sud. Nije bilo nimalo lako, ali kriteriji su jasni. Gledajući sve te stavke u izboru za najbolju svjetsku favelu, a to je prije svega manjak estetike i manjak svega ostalog za normalan život, došli smo do jedinog mogućeg zaključka – pobjednik ovogodišnjeg izbora za Mess svijeta jest –ŠTIIIIIIIIIKOOOOOOOOOVIIIIIICAAAAAAA!

Aplauz i zvižduci prolomili su se urbijem et orbijem. Dio Zemljana smatrao je da je Štikovica zasluženo ponijela titulu najbolje svjetske favele dok su drugi vjerovali da je stručni žiri ubio et orobio Rocinhu i Villu 31. Adriano je pak bio toliko ljut da je podno Crista Redentora propucao nekoliko televizija svojim kalašnjikovom, a zna se kakav shooting ima legendarni Imperator. Od predsjednika žirija se zahtijevalo da dodatno pojasni kako Štikovica, brate, može biti ružnija od

najružnije favele Rio de Janeira i najneuglednije ville miserie Buenos Airesa.

-Senjora i senjores – stao je objašnjavati predsjednik žirija – nemojte da vas tirkiza Jadranskog mora omete kod Štikovice. Ona je, zaista, ružna k’o pas na posteljici od avokada, pogledajte samo ove nove zgrade što je dodatno nagrđuju. Doduše, nije to presudilo, jer su i Rocinha i Villa 31 ružne k’o noć, i to polarna. Ono što je kod Štikovice presudilo je manjak bilo čega potrebnog za život. Vidite, čak u Rocinhi možete naći školu, u Villi 31 ima, ne biste vjerovali, i vrtić, dok u Štikovici nema ničega, razumijete? Također, u Rocinhi ima i sportski centar s bazenom gdje djeca, zamislite, u faveli mogu trenirati plivanje, džudo i razne druge sportove, dok u Štikovici bazeni služe jedino za turističke svrhe.

-Znači u Štikovici nema ni mala butižica? Ne mogu se kupiti ni acai bobice? – upita neki favelaš iz Rija.

-U Štikovici se ne može kupiti ništa ispod 300-400 tisuća eura – zakesi se predsjednik žirija – To je cijena tamošnjeg života u faveli. Smijeh se prolomio Kristalnom dvoranom Cape Towna. Svi su u publici bili na ciglama. Favelskim. Bar(em) jednom u životu. Ali ni približno skupim kao u Štikovici, hahahhahahhahahhahahhahahha.

Štikovicu je skroz pojela trema. Zna da nije favorit. Bilo da je riječ o Miss ili Mess svijeta, najbolji tradicionalno dolaze iz Južne Amerike, zato kladionice gotovo nikad u ponudi nemaju ovakve izbore. Čak i kada se bira Miss BumBum, najbolja guza Trećeg kamenčića od Sunca, jedino je pitanje hoće li pobjednica doći iz

Venecuele, Paragvaja ili Čilea, i hoće li se prezivati Guzman?

Luksuzni, carski putnički kruzer

Piše Ivo Batričević

Meteor, jedan od prvih kruzera u svijetu, posjetio nas je daleke 1906. godine

Skončao je u Drugom svjetskom ratu u savezničkom bombardiranju

Prema pisanju tadašnjeg lokalnog tiska, 20. svibnja 1930. u Dubrovnik je doplovila velika norveška luksuzna jahta METEOR, s kojom je u jednodnevni posjet našemu Gradu doputovalo 138 putnika i 132 člana posade. Iako je svojim atraktivnim izgledom ovaj brod doista najviše i sličio jahti, radilo se ipak o putničkom kruzeru koji je među prvima u svijetu konstruiran i namijenjen isključivo za kružna putovanja. METEOR je za njemačkog brodara Hamburg - America Line (Hapag) s navoza hamburškog brodogradilišta Blohm & Voss kao novogradnja broj 170. porinut u more 15. ožujka 1904., a na prvo kružno putovanje iz

Hamburga prema norveškim fjordovima zaplovio je 3. lipnja iste godine. Imao je 3717 bruto tona, bio dug 112 metara te je mogao ugostiti do 300 putnika. Parni pogonski strojevi trostruke ekspanzije ukupne snage 1550 KS omogućavali su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 11 čvorova. U ugodnoj i luksuznoj atmosferi ovoga skladnoga broda znali su često uživati i pripadnici njemačke carske obitelji Hohenzollern, među njima i sam car Wilhelm II osobno.

RATNI PLIJEN BRITANACA

METEOR je prvi puta posjetio Dubrovnik 7. ožuj-

METEOR je prvi puta posjetio Dubrovnik 7. ožujka 1906. kada je s njim u jednodnevnu posjetu našemu Gradu doputovalo 214 putnika. Ovamo se vraćao još sedam puta i to jednom godišnje sve do 10. lipnja 1912. kada je posljednji put pred nastupajuću svjetsku ratnu kataklizmu doplovio sa 180 njemačkih turista

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

foto privatni arhiv

Nekadašnji luksuzni carski putnički kruzer dočekao je kraj rata u tadašnjoj njemačkoj luci Pillau, današnjem ruskom Baltijsku u baltičkoj kalinjingradskoj enklavi. Tu je 9. ožujka 1945. u savezničkom bombardiranju luke i grada pogođen te je brzo potonuo povukavši sa sobom u smrt 4 člana norveške posade i 20 njemačkih vojnika

ka 1906. kada je s njim u jednodnevnu posjetu našemu Gradu doputovalo 214 putnika. Ovamo se vraćao još sedam puta i to jednom godišnje sve do 10. lipnja 1912. kada je posljednji put pred nastupajuću svjetsku ratnu kataklizmu doplovio sa 180 njemačkih turista. Za vrijeme Prvog svjetskog rata METEOR služi u luci Eckernfoerdeu za smještaj mornara i opskrbu njemačkih podmornica, a njegovim završetkom kao ratni plijen pada u ruke Britancima. U floti brodarske kompanije Royal Mail Line plovi između 1919. i 1922.

Tada je prodan norveškom brodaru Det Bergenske Dampskibsselskab (Bergen Staeamship Company) koji ga nastavlja koristiti na brojnim kružnim putovanjima većinom po norveškim fjordovima, a povremeno i Sredozemljem. U jednom takvom putovanju pod norveškom zastavom uspio je 1930. doploviti i do Dubrovnika. U brodogradilištu Laksevag je 1935. kompletno rekonstruiran, kada je u sve putničke kabine uvedena topla i hladna voda. Naravno, i komfor je poboljšan pa se od tada na njemu moglo ugostiti samo 205 putnika. Međutim, sudbina se još jednom poigrala s ovim brodom. METEOR se u vrijeme početka njemačke okupacije Norveške koncem travnja 1940. našao u matičnoj luci

Bergen gdje su ga se ponovo uspjeli dokopati njegovi prvi vlasnici.

BROD BOLNICA

Za njemačku okupacijsku vojsku u Drugom svjetskom ratu služio je kao brod bolnica pod imenom LAZARETSCHIFF METEOR, a od svibnja 1942. prvo kao ROSTOCK, a potom i kao ADMIRAL POLARKUESTE Unatoč svim ovim službenim imenima, u internoj mornaričkoj komunikaciji bio je poznat isključivo kao METEOR II. Cijelo vrijeme rata njime je upravljala norveška posada od oko 70 mornara i časnika.

Nekadašnji luksuzni carski putnički kruzer dočekao je kraj rata u tadašnjoj njemačkoj luci Pillau, današnjem ruskom Baltijsku u baltičkoj kalinjingradskoj enklavi. Tu je 9. ožujka 1945. u savezničkom bombardiranju luke i grada pogođen te je brzo potonuo povukavši sa sobom u smrt 4 člana norveške posade i 20 njemačkih vojnika. Škrti sovjetski pomorski izvori nigdje ne spominju što se nakon potonuća dogodilo s brodom METEOR. Tako je pod ipak pomalo tajnovitim okolnostima s morskih prostranstava nestao jedan skladni putnički kruzer, koji je među prvima na svijetu bio namijenjen isključivo brodskim kružnim putovanjima.

30 Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Marija, Aida i Dalia - prijateljice se opustile i (pra)starom kolegi snimanje za Dubrovački Dnevnik dopustile

Džemo i Maro - vrsni trubač i skladatelj njeguju dugogodišnje prijateljstvo staro

Ema i Eva - jedva su početak nove školske godine dočekale, u Muzičkoj školi omiljene instrumente cello i violinu upisale

Frano i Jurica - Hard Rock Cafe Dubrovnik im je radna poveznica Enver, Kristo i Dijaz - uz osvježenje im godi i pogled na krajobraz

Ana i Nino - već godinama za Novu TV javljanjima iz Dubrovnika surađuju skladno i fino

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

godina je prošlo od mature 4a Gimnazije Dubrovnik. U Marini Frappa proslavili su Najka Mirković, Goran Hrnić, Nila Tulić Šikić, Ana Astić Knego, Lana Milošević Đerek, Iskra Vlahušić Valjalo, Vanda Lopižić Richters, Maro Matana, Mislav Burđelez, Zrinko Kamber, Nela Kesovija Nožica, Neti Magaš Vragolov, Ivana Šapro-Hvar, Maja Divizić Mekiš, Nikša Vrhovac i Doris Šarić -Kukuljica (Snimio: čitatelj)

Veke, Nikša, Picula, Marc i Srđan - ovo prijateljsko “Vijeće umoljenih” ispred Kneževa Dvora ne “zasjeda” svaki dan

45

Jakov, Jadranka, Mara i Iris - godi kad ih iz Šipčina obiteljska šetnja u Uvalu vodi

Hadže i Hadžira - zajedno su uvijek puni ljubavi i mira

Jelena i Hrvoje - kad dođu u Grad prođirati do Porporele prvo je

Nataša i Lidija - zajedno im na predstave i koncerte ići prija

ZAKAŽITE PREGLED KOD DERMATOLOGA U POLIKLINICI MARIN MED

POSVETITE VIŠE PAŽNJE SVOJOJ KOŽI

Koža je vrlo složen i ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela. Služi nam kao zaštita od od negativnih utjecaja iz okoline- mehaničkih,kemijskih i bioloških štetnih utjecaja, dehidracije, štetnog sunčevog zračenja i patogenih mikroorganizama, ima aktivnu ulogu u imunološkom sustavu i štiti nas od bolesti... Briga o zdravlju kože stoga je iznimno važna!

Ambulantni tim Poliklinike Marin Med odnedavno je ojačan još jednim stručnjakom – dr. Tomislavom Vlahinićem, specijalistom dermatologije i venerologije. Da bi koža bila

i ostala zdrava nužna je odgovarajuća briga i preventivni pregledi.

Dr. Vlahinić pacijente u Poliklinici Marin Med prima srijedom i četvrtkom, po prethodnoj narudžbi na telefone:

+385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

Dubrovnik Racing juri prema duploj kruni, ali na putu mu stoje osječki klub te Konavle Racing! A puno toga se pita i Ragusu …

Prvenstvo Hrvatske na brdskim stazama, ali i onim kružnim, došlo je u završnu fazu. I ove će godine niz uspjeha ispisati automobilisti s juga Hrvatske.

Piše Rafael Barkiđija foto Dubrovnik Racing, Grgo Jelavić / Pixsell

Auto klub Dubrovnik Racing branitelj je klupskog naslova prvaka Hrvatske na kružnim stazama. Na predzadnjoj destinaciji sezone, austrijskom Salzburgringu (2. i 3. rujna), stigli su do pojedinačnih naslova. Maro Franić državni je prvak Divizije 3, a Frano Dubreta Divizije 6. Zadnja utrka kružne sezone vozi se 11. i 12. studenog na Grobniku. Tada će „pasti“ odluka o klupskom prvaku Hrvatske i najboljem timu, ali i preostalim pojedinačnim kategorijama.

DUBROVNIK RACINGU JOŠ MALO NEDOSTAJE, A S NESTRPLJENJEM ZADNJE UTRKE ČEKA I RAGUSA RACING

U klupskom poretku Prvenstva Hrvatske na kružnim stazama, vodeći je Dubrovnik Racing s 818 bodova, a prvi mu je pratitelj AKK Slavonija i Baranja Racing Team, 735 bodova. Dubrovnik Racing je jednom nogom kročio prema klupskom naslovu, no, to tek mora potvrditi u dvije utrke na Grobniku. Što se tiče poretka timova, za prvo mjesto

u zadnje dvije utrke borit će se Euromarine Das Racing Team (650) i Becker Print & Promo (591). Posebno zanimljivo će biti u Diviziji 4, u kojoj sva četiri natjecatelja imaju 59 bodova. Marin Božičević (Slavonija i Baranja), Luka Dubreta (Dubrovnik Racing), Nikola Vatović (Ragusa Racing) te Ivica Marić (Slavonija i Baranja). Što se tiče Divizije 1, vodeći je uoči zadnjih utrka Luka Blažević s 181 bodom (Ragusa Racing), a do naslova u Diviziji s drugog mjesta može još i Sandro Babić (Saint Cristopher Racing Team, 132 boda). Odluka se čeka i u Diviziji 7, gdje je zasad prvoplasirani Nikola Radnjić (Dubrovnik Racing).

DOK SE PRVENSTVO HRVATSKE NA KRUŽNIM

STAZAMA PRVI PUT ODRŽAVALO NA SALZBURGRINGU, U ISTO VRIJEME BIO JE BRDSKI SPEKTAKL U ILIRSKOJ BISTRICI

Dvije važne utrke sezone kruga i brda u istom vikendu. Jedna, kružna, u Salzburgu, a druga, brdska, u Ilirskoj Bistrici. S juga Slovenije stigle su ta-

Zadnja utrka sezone Prvenstva Hrvatske na brdskim stazama i ove će godine, već tradicionalno, biti u Dubrovniku. Nagrada Dubrovnika, Memorijal Željko Đuratović, trofej Dubravko Čikor, na rasporedu je od 6. do 8. listopada, od mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja.

kođer lijepe vijesti za dubrovački automobilizam. Saša Radola, Marino Poprat i Laszlo Szasz, sva trojica iz Dubrovnik Racinga, stigli su do pojedinačnih naslova prvaka Hrvatske u svojim grupa-

ma. Ukupni pobjednik brdske utrke u Ilirskoj Bistrici bio je Mađar koji nastupa za Dubrovnik Racing, Laszlo Szasz.

U borbi za klupski naslov brdskog prvaka Hrvatske su dva naša kluba. AK Konavle Racing je bio pobjednik u Ilirskoj Bistrici, ali je i dalje drugi u ukupnom poretku s 347 bodova. Prvi je Dubrovnik Racing s 387.

Do kraja brdske sezone ostale su još dvije utrke: Buzet (15.-17. rujna) te već tradicionalno Dubrovnik, kao zadnja brdska utrka sezone. Nagrada Dubrovnika, Memorijal Željko Đuratović, trofej Dubravko Čikor, održat će se u vikendu 6., 7. i 8. listopada. Treću godinu zaredom na stazi od mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja. Tu će se riješiti pitanje klupskog prvaka, ali i preostalih pojedinačnih plasmana. Branitelj naslova na brdu je AK Župa Dubrovačka, koja u momčadskom poretku ove sezone ne konkurira za vrh, ali Marijo Barović i Deni Kmetović i dalje mogu u Grupi 6 do naslova, kao i članovi AK Konavle Ivan i Niko Pulić te Božo Jovanović u svojim grupama.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SAMAC SRED SVEMIRA*

„Samac sred svemira“ eno vidi gore

Čempres na vrh brda tu me s nebom tvore

Noćne munje snažno nježno svijetle zore

Bistrìne daljìne oblaci i more

Otvaram odatle sve druge obzore

Mjesec slušam zvijezde kometi što zbore

Galaksije sve se odjednom otvore

I slutim i trpim vlastite ponore

Konteso pogledaj nebeske čadore

Tamo te sad vodim to nam spire bore

Arhivirat ćemo sve ove prizore

Čempres i jablana te rijetke uzore

Vladare prezirem opake zlotvore

Ne trpim nad sobom nikakve nadzore

18/6/23

*Neznatno preinačen dio stiha Matoševa

zvonina Notturno

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Novac, što je više u uporabi – sve više vrijedi, a žena – sve manje.

humanitarni prilozi

MASLINA

Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Braco i Nela, u spomen na dragog Tinka (Martina) Kovačevića, umjesto cvijeća prilaže 50,00 EUR;

- Gerty i Ava s obitelji, u spomen na dragog Tinka (Martina) Kovačevića, umjesto cvijeća prilažu 50,00 EUR;

- Ivo, Mirjana, Zorica, Lidija, Nada, Luči, Dube, Zoran, Marija i Ljube,

u spomen gđe. Jasne Lasić mame naše Ivane prilažu 100,00 EUR.

CARITAS

U spomen na našu dragu prijateljicu Sonju Đilović umjesto cvijeća 60 eura prilažu Katija i Dada.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne.

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

Članice DEŠE Dubrovnik umjesto cvijeća uplaćuju 120 eura

Društvu povodom smrti drage članice Marije Matijević

U spomen na našu dragu školsku kolegicu Anu Butigan umjesto cvijeća prilažu 90 eura Kate, Gordana, Maruška, Davorka, Marina, Radmila, Luce, Katija i Rade.

Umjesto vijenca u spomen na Vinka i Jelenu Mioč 40 eura za potrebe udruge prilažu obitelj Salmić i Kulušić

S K A N D I N A V K A

AUTOR: SLAVKO BOVAN JELOVNIK ŽENSKO IME, ETELA LATINSKO MUŠKO IME ROMAN PISCA NA SLICI POEN U KARATEU

DECIMALNI SUSTAV MJERENJA

STANOVNICI

AFRIČKE DRŽAVE

NEKA OSOBA

13. I 16. SLOVO ABECEDE

POGODAK U JEDNOM SPORTU

OSOBNA IMENA UZETA IZ MITOLOGIJE

PISAC NA SLICI

PAPIN PRIHOD PODIZATI POKLOPAC

POLJE ZA PAŠU KISIK

4. I 17. SLOVO ABECEDE VRSTA VAGE ŽENSKO IME, INOSLAVA

ISTRESANJE NEČEGA SIPKOG URUGVAJ GRAD U HRVATSKOJ TRENUTAK AKTINIJ GRAD U SLOVENIJI

EUROPSKI NAROD

LUKA U ALŽIRU

POSEBNO, ZASEBNO ZATVOR, HAPS

ŽENSKO IME ISTA SLOVA

AVENIJA ODABRANIK

PORTUGAL P PISAC NA SLICI JE I

POZADI STARA MJERA ZA TEKUĆINU

KARLOVAC UNATOČ SVEMU GRAD U ŠVEDSKOJ

OD MILJA ČITAČ TEKSTOVA NA RADIJU OBLIK KRIVIH NOGU

MILOVKA DUBOKO MJESTO U RIJECI KAMEN

PADNO DRVO RIJEKA U NORVE-

VRSTA TKANINE VEZNIK

OD

U PRIMORJU DELNICE GL. GRAD AZERBAJDŽANA CIPELE BEZ VEZICA

U INDIJI (anagram: ZORA) VRSTA KUKCA PJEVAČICA, RITA ŽENSKO IME, EMILIJA

KOZAČKI STARJEŠINA (mn.)

ZA RIBOLOV (mn.)

iznajmljivanje

Iznajmljujem od 01.10. na dulje vrijeme dvosobni stan u Gružu starijim stalno zaposlenim samcima, obvezno nepušačima. Tel. 099 50 44 672.

PLOVILA

Prodajem barku DAMOR, 3m s papučom, skalicom, veslima te zimskom i ljetnom tendom. Mob: 098 906 6021

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u Zagrebu (st rogi centar) 78 m2, 2850 EUR m2. Mob: 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt

099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupao-

nicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175

kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

AGROTURIZAM KONAVLE poziva vas

na druženje i predstavljanje knjiga U KOČANA NA GUMNU, Gornji Đurinići 12 na Malu Gospu, 8. rujna 2023. u 19 sati,

Knjige Stijepa Mijovića Kočana TAKO JE KAKO JE s predgovorom akademika Josipa Muselimovića, izdanje Kvarner, Rijeka i STIJEPO OBAD u suautorstvu s akademikom Josipom Pečarićem, Stimirio, Zagreb kratko će predstaviti Mirjana i Stijepo Mijović Kočan

Prije i nakon toga tratavanje!

DOBRO NAM DOŠLI!

- ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

PRODAJA RAZNO

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

Prodajem modne lutke za bu-

tike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodajem aluminijsku persijanu 120x220. Super povoljno! 0923239595

USLUGE RAZNO

Odgovorna i pažljiva njegovateljica s iskustvom nudi 24 h pomoći starijim ženskim osobama na području Dubrovnika. Plaća prema dogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Mob: 098 277 363

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zo-

vite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem dvorišta i vrtove, sadim cvijeće, kosim travu, orezujem živicu. Mob. 0997439019, 0957221346

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina,

agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , košnja trave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 04.09. do 10.09.

- LJEKARNA”GRUŽ “

od 11.09. do 17.09.

preminuli

ZDENKA BISTRIĆ (1950)

IRINA MILJAS (1936)

MIROSLAVA KUŠELJ (1932)

FAHIRA DILBEROVIĆ (1933)

MARIO NENADA (1980)

ANDRO SUKURICA (1940)

KATE BOTICA (1940)

PETER ANTHONY

CVJETANOVICH (1943)

MARKO PALJETAK (1942)

ZORKA ROŽANKOVIĆ (1931)

NADA PREBISALIĆ (1937)

MARE ĐEVOIĆ (1939)

Čolić je za doček , a zabavljat će vas i Prljavci, Rozga, Gibonni, Parni valjak…

Dubrovački zimski festival, ove godine ‘okrugli’ deseti, čeka vas u punom sjaju!

ji će u Dubrovniku izvesti njihove najveće hitove. Za ljubitelje electro popa na ovogodišnjem programu rezerviran je misteriozni glazbeni duo Nipplepeople.

Pravu senzaciju priređuje ovogodišnji, jubilarni 10. Dubrovački zimski festival - spektakularni doček Nove godine uz nastup glazbene legende i jedne od najvećih zvijezda regije, Zdravka Čolića, kao i više od 20 koncerata na više gradskih lokacija.

Novi vizuali, novi dekorativni elementi i puno iznenađenja očekuje sve posjetitelje, uz bogati glazbeni, zabavni, gastronomski i dječji program, koji i ove godina započinje s finskim Djedom Mrazom. Pripreme su u završnoj fazi, a promocija već kreće, sve s ciljem privlačenja Dubrovčana, ali i brojnih gostiju u grad pod Srđem tijekom prosinca.

Sjajna glazbena imena izmjenjivat će se na atraktivnoj i mnogima najdražoj pozornici, Stradunu. Početak Dubro-

vačkog zimskog festivala u svom jubilarnom 10. izdanju kreće s legendarnim hrvatskim rokerima, omiljenim Prljavi kazalištem, a po prvi put ove godine DZF će imati  završnicu za pamćenje -  6. siječnja 2024. uz koncert Jelene Rozge.

U Gradu će tijekom prosinca nastupiti ponajbolji hrvatski i regionalni glazbenici pa će se publika zabaviti uz koncerte Gibonnija, 4 tenora, Tomislava Bralića i klape Intrade, Parnog valjka, klape Šufit i nezaobilazno glazbeno ime hrvatske estrade, Antu Gela i bend, koji će se pobrinuti za sjajnu atmosferu u večeri prije Nove godine, u noći dočeka, ali i podnevnog dočeka za najmlađe. Poseban scenski spektakl priredit će Queen Sensation, tribute bend posvećen legendarnoj grupi Queen, ko-

Advent na Vojnoviću kojeg organizira i financira Studentski centar Dubrovnik bit će obogaćen nastupima grupe Dalmatino, potom Bosutskih bećara, a za dobar ugođaj tijekom zimskih mjeseci pobrinut će se i Vojko V, Mate Bulić, Zsa Zsa, Jole, Adi Šoše, Matko i Brane… Omiljeni dječji programi – Stanica sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, te programi u najvećem gradskom naselju Mokošica čine okosnicu programa za najmlađe kojima je namijenjeno i niz programa dubrovačkih kulturnih ustanova. Prigodne izložbe, božićni koncerti, među kojima se ističe dubrovački Božićni koncert 22. prosinca i Novogodišnji koncert na Stradunu 1. siječnja, kazališne predstave za sve generacije, Torta Party i ostali programi  začinit će adventske dane i iščekivanje Božića i Dočeka Nove godine. Poseban program iznenađenja priprema se i u Gružu – u TUP-u će se kreirati zanimljivi, digitalni i interaktivni  sadržaji za djecu i mlade uz prateću gastro ponudu.

Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s kulturnim ustanovama i javnim poduzećima pripremaju široki spektar događanja za građane i posjetitelje svih uzrasta. Dubrovački zimski festival, ove godine ‘okrugli’ deseti, čeka vas u punom sjaju!

40 Zadnja petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK