Dubrovački dnevnik br. 160

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Aktivizam je jedno, pametno upravljanje nešto posve drugo

Piše Vjera Šuman

foto: JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

Nakon Bandićevog odlaska bila sam uvjerena kako gore od onog što smo imali nije moguće. Pa čak i danas vjerujem kako je to u najvećem dijelu točno. Barem u onom dijelu koji i jest bio glavna odlika vladavine pokojnog dugogodišnjeg vladara Zagreba. U korupciji, mitu, pljačkanju i devastaciji Zagreba na svim razinama. Ali sve više očajnih i ljutih Zagrepčana zaziva Bandića, iznervirani nepodnošljivim stanjem čistoće grada, cirkusa s odvozom smeća, beskorisnim porukama u aplikaciji ‘odvoz smeća’, povratkom pantagana koje trče oko pretrpanih kontejnera, dok trava doseže visinu od metra do metra i po’ u nekim dijelovima jer je ili prevruće ili previše vlage i kiše, pa onda opet previše sunca. A to sve po riječima, gradonačelnika Zagreba, ometa kosilice, kosače ili koga i što već. Zagrebački kvartovi, jednako kao i njegovi prekrasni parkovi, pretvaraju se u zapuštene i smećem zatrpane šikare, okružene oštećenim drvećem, ali i zgradama s kojih otpadaju dijelovi krovova, zidova i žbuke. Najvećim djelom od posljedica potresa, ali i nedavne oluje koja je protutnjala Zagrebom.

Uz sve to, grad je veliko gradilište jer se ubrzano radi na državnom kulturnom dobru koje se sanira i/ili rekonstruira iz EU fondova. Rokovi za potrošnju tog novca su pred istjecanjem i grad je prepun radnika iz Turske, Nepala i Filipina. Uglavnom zato što oni nemaju nikakva uređena radnička prava pa ih građevinari mogu iskorištavati do mile volje, dok im ne pobjegnu. Trenutno uredno rade i nedjeljom. Ni Crkva ni Vlada na to nemaju primjedbi. Što se tiče oštećenih krovova od nevremena, kiša koja ovih dana intenzivno pada ulazi u zgrade i dodatno ih oštećuje. Odmah nakon nevremena, od čega je prošlo gotovo mjesec i po’ dana, Tomašević je poručio svim svojim podanicima da prijave štete na zgradama jer grad će pomoći u saniranju. Puni nade, Zagrepčani su prijavili pa im je na kućne adrese stigla komisija koja je pregledala štetu i pritom ih obavijestila kako gradonačelnik još nije pronašao način kako će to financirati, zbog čega je najbolje da sami zovu krovopokrivače i plate, ali i ‘neka uzmu račun pa ćemo vidjeti kako će se to onda riješiti’.

Ali stvari nisu baš tako jednostavne. Pronaći krovopokrivača u jeku radova u Zagrebu i na Banovini, nemoguća je misija. Možeš naći samo nekog na crno da se popne na krov i kako tako stavi crjepove. Plaćanje solarno. Za to vrijeme gradonačelnik je još u fazi razmišljanja, a sve češće u dubokoj kontemplaciji. Od aktivističkog ležanja u Varšavskoj do upravljanja Zagrebom prošlo je podosta godina i puno se toga dogodilo što je pokazalo kako aktivizam i upravljanje jednostavno nisu kontaktibilni. Jedno je sigurno, aktivistički pristup stvarima potpuno se razlikuje od upravljanja gradom ili državom po pravilima i zakonima koji su nerijetko katastrofalni, ali obvezuju. Cijela ekipa oko Tomaševića uglavnom je njegova sekta aktivista koja blage veze nema kako riješiti nagomilane probleme. Uglavnom stanu iza gradonačelnika i u tupilu bulje u kame -

ru. Zasad, djelomično, znaju kako ne bi. „Morti bu došlo!“, rekli bi Zagorci.

Zašto vas pilam sa zagrebačkim problemima? Zato što mi se čini kako i ovdje u Gradu treba imati na umu kako aktivizam jest itekako potreban, rekla bih i neophodan, posebno u ovako birokratiziranoj i stranački umreženoj zemlji s vlašću koja demokraciju smatra samo nužnim zlom. Ali sasvim je sigurno kako aktivizam, ni onaj nenasilan, a pogotovo ne onaj nasilan, neće riješiti baš nijedan problem na način koji je sukladan dostojanstvu svakog čovjeka, pa i onog koji se ogriješio o zakone. Što je nažalost u nas vrlo relativna kategorija. Jer dok god ne postoje valjano i temeljito postavljena pravila, koja se ne mogu tumačiti ovako ili onako, koja se ne kose s drugim zakonima, recimo onom o zaštićenom kulturnom dobru, nego samo upravo onako kako je u jasnom i kvalitet-

nom zakonu ili pravilu propisano, dotle može i ovako, i onako. I onda je otvoren prostor svakom divljaštvu, uništavanju imovine, nepoštivanju pravila, pa ako hoćete i huliganizmu. I s jedne i s druge strane.Takve stvari nikad ne vode civilizacijskom pomaku nabolje , kao ni skladu kojem su upravo u Gradu njegovi stvoritelji težili. Nažalost, kod nas se sve pretvara u incident ili u slučaj. Ili nekog obožavamo i dižemo u nebesa, ili ga zabijamo macom u glavu. Između ne postoji. Iz jednostavnog razloga što sustav ne funkcionira ni na kojoj razini. Ili možda ipak ponegdje funkcionira? Kako god, ponovno sam na Jugu i neopisiv osjećaj radosti preplavio me kad sam ugledala kontejnere jedan do drugog zatvorenih poklopca. Uredno ispražnjeni. Bez aplikacije. I oni za staklo, plastiku i za komunalni otpad. Blagi Bože, zar je to tako komplicirano ? Eto vas.

Proizvođači znatno podignuli cijene, a nova poskupljenja nas čekaju već u rujnu

Male butige u Dubrovniku imaju jeftinije cijene od Studenca i Tommyja, iako nemaju popust u nabavi!

Prije nekoliko brojeva Dubrovački dnevnik napravio je priču o cijenama u dubrovačkim trgovinama. Ovoga puta provjerili smo cijene i u malim butigama te ih usporedili s velikim korporacijama. Zaključak je vrlo zanimljiv – cijene u malim butigama su niže nego u Studenca i Tommyja te više-manje jednake u usporedbi s drugim velikim trgovačkim lancima

Regenerator za kosu od Loreala najjeftiniji je upravo u najmanjoj butizi – Primi na Ilijinoj glavici. Košta 3,78 eura dok je istom proizvodu cijena u Tommyja 4,59, a u Studenca čak 5,25

Prije nekoliko brojeva Dubrovački dnevnik napravio je priču o cijenama u dubrovačkim trgovinama. Pošto smo svjedoci ogromnog rasta cijena kao posljedice inflacije zbog korona mjera i tiskanja novca, te rata u Ukrajini i uvođenja eura, odlučili smo to istraživanje dodatno proširiti. Ovoga puta provjerili smo cijene i u malim butigama te ih usporedili s velikim korporacijama.

Zaključak je vrlo zanimljiv – cijene u malim butigama su niže nego u Studenca i Tommyja, te više-manje jednake u usporedbi s drugim velikim trgovačkim lancima.

Legendarna Prima na Ilijinoj glavici posluje trideset i kusur godina. Jedna je od rijetkih malih butiga koja je opstala na užem području Dubrovnika. I dan danas tamo rade domaći ljudi,

a atmosfera je kao nekad – kupci se u toj butizi osjećaju kao doma. Što je najzanimljivije, cijene su itekako povoljne. Primjerice, regenerator za kosu od Loreala najjeftiniji je upravo u najmanjoj butizi. Košta 3,78 eura dok je istom proizvodu cijena u Tommyja 4,59, a u Studenca čak 5,25. Valja napomenuti da smo cijene u Studenca provjeravali u njihovom hipermarketu u Vukovarskoj što hoće reći da su one na ostalim lokacijama zasigurno i veće.

PRIMA I BRBORA KONKURENTNI

S OSTALIMA

Nadalje, cijena paste za zube Signal u Prime dođe 2,99 eura, a najjeftinija je u Konzuma 2,79, pa onda u Kauflanda 2,89, dok joj je najveća ci-

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

Regenerator od Loreala u Prime jeftiniji je za euro i pol nego u Studenca

Butige Studenca su najskuplje u Dubrovniku

jena u Studenca i iznosi 3,85. Također feta sir Dukatos od 250 grama u Prime košta 4,57 dok je u Studenca najskuplji s cijenom 5,09. U Lidlu ovog proizvoda nema, a njihova Milbona feta sir od 200 grama dođe 3,29. Od svih proizvoda koje smo analizirali, u Prime je jedino najskuplja Jamnica od litre i po’, i to neznatno. Cijene mineralne vode svuda su više-manje jednake. U Primi je 1,12 eura dok je najjeftinija u Konzumu i Lidlu i dođe 0,93.

Zanimljivo kako osim Prime povoljne cijene ima još jedna butiga koja ne spada pod velike trgovačke lance. Riječ je o DB Kantun koji je popularniji pod nazivom Brbora, a nalazi se u Lapadu. U Brbore i Prime cijena mlijeka Z’bregov od litre s 2,8 posto mliječne masti iznosi 0,98 eura dok je najskuplje u Studenca – 1,15. U Brbore je daleko najpovoljnija cijena kilograma mjendula – 9,28, a, pogađate, najskuplja je u Studenca s 10,75. Također i kod kilograma kukumara Brbora je najpovoljniji – 1,65, a najskuplji je Tommy s 2,18. Kod ostalih su kukumari oko 2 eura. U Brbore su i tikvice najjeftinije. Cijena ovog proizvoda je na njihovim policama 1,63 eura, dok je cijena paprike babure svuda jednaka i iznosi 2 eura. Eva sardine u maslinovom ulju od 100 grama

u Brbore su 1,74 eura, a u Tommyja 2,34. Najpovoljnija cijena kilograma sira gaude jest u Lidla – 10,60. Lidl prednjači i po drugim cijenama mliječnih proizvoda. Proteinski puding u Lidlu dođe 1,19 eura, a najskuplji je u Tommyja (1,39). U Tommyja je najskuplja i cijena Nescafe Crema od 95g – 6,49 eura, a najjeftinija je u Kauflanda - 5,79 (Lidl ovaj proizvod nema).

Vino Žlahtina najjeftinije je u Brbore 6,60 eura, a najskuplje u Studenca – čak 7,85 što je razlika od skoro deset kuna. Zaključak je jasan –Dubrovčani bez straha po novčanik slobodno mogu kupovati po malim butigama, a ako žele ponešto uštedjeti, najbolje je izbjegavati prvenstveno Studenac, a potom i Tommy (analizirali smo onaj u Lapadu, možda su na drugim mjestima cijene povoljnije). Vlasnika Prime Nikša Zvonu zamolili smo za komentar čitave priče.

MALIMA TREBA MALO, VELIKIMA PUNO

-Ne bih sada preduboko ulazio u cijelu tematiku i komentirao cijene ostalih. Mogu samo kazati da je ovaj današnji rad Prime isti kao i posljednjih tri desetljeća i više. Nikada nismo nabijali marže, a nadam se kako i kupci to dalje prepoznaju i rado nam se vraćaju. Što se tiče rasta

Vino Žlahtina

najjeftinije je u Brbore 6,60 eura, a najskuplje u Studenca – čak 7,85

što je razlika od skoro deset kuna. Zaključak je jasan – Dubrovčani bez straha po novčanik

slobodno mogu kupovati po malim butigama, a ako

žele ponešto uštedjeti, najbolje je da izbjegavaju prvenstveno Studenac, a potom i Tommy

Vino Žlahtina u Brbore dođe 6,60 eura, a u Studenca 7,85

‘Malima treba malo, velikima treba puno, zato oni imaju više marže. Imaju više zaposlenika, kancelarije, druge troškove, a male butige rade domaćinski, obiteljski. Doduše, one imaju povoljnije cijene u nabavi od nas malih. Dobiju popust na količinu i do 15 posto. Valja naglasiti kako su proizvođači znatno podigli cijene, mogu slobodno kazati, nerealno. Osim toga, dižu cijene ili je ostavljaju jednaku, a smanjuju gramažu’, kaže Ivo Brbora

cijena, mogu samo kazati kako dobar dio leži na proizvođačima, a ne trgovcima, primjerice Podravka je podignula cijene više nego duplo, a iz Atlantic grupe najavljuje se novo poskupljenje za 1. rujna – kazao nam je Nikša Zvone. Zazvali smo i Iva Brboru, vlasnika DB Kantuna. On kaže kako su male butige u Dubrovniku konkurentne velikima jer rade s manjim maržama.

-Malima treba malo, velikima treba puno, zato oni imaju više marže. Imaju više zaposlenika, kancelarije, druge troškove, a male butige rade domaćinski, obiteljski. Doduše, one imaju povoljnije cijene u nabavi od nas malih. Dobiju popust na količinu i do 15 posto. Valja naglasiti kako su proizvođači znatno podigli cijene, mogu slobodno kazati, nerealno. Osim toga, dižu cijene ili je ostavljaju jednaku, a istovremeno smanjuju gramažu. Iskoristili su činjenicu što ljudi moraju jesti. S druge strane cijene odjeće nisu narasle. Najgora posljedica rasta cijena je to što će ljudi manje jesti zdravu hranu što će neminovno dovoditi do bolesti – ističe Brbora.

Pitamo ga bi li država trebala smanjivati poreze na zdravu hranu, a podizati na nezdravu.

-Naša butiga nastoji kupovati voće i povrće od domaćih proizvođača, OPG-ova, a minimalno iz uvoza. Na taj način želimo podržati domaću proizvodnju. Da je sreće, država bi podržavala proizvodnju zdrave hrane, a demotivirala

poreznom politikom nezdravu prehranu. Ovako dominira uvozni lobi – zaključuje Ivo Brbora.

NEREALNO PODIZANJE CIJENA ILI…?

Ekonomistu Nebojšu Stojčića pitamo kako je moguće da veliki imaju iste cijene kao manje butige, a istovremeno imaju popust u nabavi i znatno veći priljev kupaca.

-To je pitanje cjenovne politike svakog poslovnog subjekta, odnosno njegove procjene reakcije potražnje na promjene cijena – kazao nam je Stojčić.

Što možemo iz svega zaključiti? Jesu li veliki zajedno s proizvođačima nerealno podigli cijene na valu inflacije i uvođenja eura? Vjerojatno jesu više nego što je bilo potrebno. Ali, kao što Brbora kaže, ljudi moraju jesti, pa će nastaviti kupovati. Doduše, sada će vjerojatno kupovati manje kvalitetnu hranu što će opet rezultirati porastom bolesti.

Zanimljivo kako će trgovci uvijek podignuti cijene kada poskupi gorivo, ali kada ono znatno pojeftini, cijene neće spustiti. Tu leži dobar dio odgovora na ovaj ogroman rast cijena proizvoda kojem svjedočimo posljednjih godinu dana. Tko preživi, pričat će! Dotad jedino što svi mi možemo napraviti jest bojkotirati one preskupe i nedovoljno kvalitetne. Ako već plaćamo velike iznose, neka barem bude riječ o zdravoj namirnici od lokalnog proizvođača.

Tommy u Lapadu je među najskupljim butigama u gradu

OBAVITE VAŽAN PREGLED U POLIKLINICI MARIN MED

ZNATE LI DA KONTROLA MADEŽA IMA „SVOJU“ ABECEDU?

Pregledajte svoje madeže. ABCDE pravila daju smjernice kada treba potražiti mišljenje stručnjaka:

A (asymmetry) - označava asimetriju promjene-što znači da madež gubi svoj pravilan okruglasti ili elipsoidni oblik

B (border) - promatraju se rubovi koji dobivaju nazubljen ili nepravilan oblik

C (color) - promjena boje koja je bila jednolična u različite nijanse od svijetlosmeđe do crne boje

D (diameter) - promjer promjene koji je veći od 6 mm

E (evolution) - iznenadan rast „mirne“ promjene

Ako primijetite da kod madeža dolazi do gore navedenih promjena,svakako se naručite na pregled kod našeg dermatologa dr. Tomislava Vlahinića. Rano otkrivanje i liječenje značajno doprinosi boljoj prognozi liječenja i izlječenja!

+385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

nije problem ako gost

Na temu zašto je statistika lošija i treba li uopće težiti rekordima od prije četiri godine, razgovarali smo s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić, potpredsjednicom Strukovne grupe turističkih agencija i vlasnicom turističke agencije

Dominium Travel Slavicom Grkeš te generalnim direktorom Hotela Lero Srđanom Pujom

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN

Svake godine s dolaskom rujna podvlači se crta te se pobrojavaju podaci i sastavljaju statistike vezane uz samo srce turističke sezone i sezonu uopće. Za ovu su najave bile rekordne zbog turistički odličnog Uskrsnog vikenda, ali i zbog tada sjajnih najava i rezervacija. Sad je jasno kako se te najave nisu obistinile; sezona 2023. nije nadmašila rekordnu sezonu 2019. godine.

Štoviše, ta 2019. godina se već neko vrijeme ne spominje kao referentna nego se podaci od ove sezone uspoređuju s prošlogodišnjima. Prema podacima koje je poslala Turistička zajednica grada Dubrovnika, od 1. siječnja do 26. kolovoza, Dubrovnik bilježi 20 posto više dolazaka i 10 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, u samom srcu sezone zabilježeni su i datumi kad je dolazaka i noćenja bilo manje nego istih datuma prošle godine.

Na temu zašto je statistika takva i treba li uopće težiti rekordima od prije četiri godine, razgovarali smo s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić, potpredsjednicom Strukovne grupe turističkih agencija i vlasnicom turističke agencije

Dominium Travel Slavicom Grkeš te generalnim direktorom Hotela Lero Srđanom Pujom.

‘REKORDNA 2019. JE BILA NELJUDSKA’

„Općenito ne bih podilazila temama praćenja

‘’Cijena

dobije kvalitetnu uslugu , a možda nam loš marketing smješta konkurencija’’

fizičkih pokazatelja i brojkama iz 2019. godine, naprosto i zbog toga što će svi djelatnici u turizmu kazati kako je bila neljudska. Ona nam ne bi trebala biti referentna. Treba voditi računa o kvalitativnim elementima, ali i potrošnji“, mišljenja je Trojić dodavši – fizički pokazatelji su nešto što je važno za destinacije masovnog turizma, a mi smo tu lekciju odavno savladali i trebalo bi težiti ka održivosti.

„Naime, masovni turizam je nešto što jede glavni resurs i uništava kvalitetu života, kako lokalnog stanovništva, tako i turista. Treba se fokusirati na popunjenost kapaciteta, ali u smislu da se ona događa u jednom duljem periodu, a ne samo u periodu od tri ili četiri mjeseca. Mnogi bi voljeli u srpnju i kolovozu imati 17 milijuna turista, ali to nije normalan ni zdrav pristup za destinaciju. Turizam bi se trebao događati na jedan održiv način, a gosti raspoređivati kroz godinu dana. Ili barem 10 mjeseci“, govori Trojić.

U prijevodu, nije nužno važno koliko gostiju imamo nego koliko oni troše te kakav turizam ima utjecaj po stanovnike Dubrovnika, ali i posjetitelje jer uz velike je gužve teško

uživati u destinaciji.

KAKAV SMJEŠTAJ, TAKAV GOST

Predsjednica ŽK Dubrovnik tvrdi da ne smatra kako je ova sezona bila loša poslovnim subjektima koji tvrde kako su zadovoljni financijskim aspektima, pri tom naglasivši kako ne misli na privatne iznajmljivače.

„Možda je u ugostiteljskim objektima ostvarena nešto lošija potrošnja gostiju“, dodaje Trojić. Pitamo je smatra li kako je to rezultat smanjene kupovne moći gostiju s emitivnih tržišta zbog inflacije ili se pak radi o slabijoj kvaliteti naše usluge i lošijem sadržaju. „Mislim kako oboje utječe na slabiju potrošnju tih gostiju, ali prvenstveno mislim kako je to zbog inflacije i krize. Naša emitivna tržišta su Velika Britanija, Italija, Njemačka, Francuska i kod gostiju s tih područja bilježi se lošija potrošnja, a osnovni razlog treba uvijek tražiti u strukturi smještaja, pri tom ne mislim na hotelski smještaj“, govori Trojić koja napominje kako upravo kvaliteta smještaja diktira kakve goste privlačimo u destinaciju.

„Najveći udio u strukturi smještaja otpada na privatni smještaj s tri zvjezdice. Takav smještaj privlači goste od ‘tri ili četiri zvjezdice’, dakle goste koji su cjenovno osjetljivi u vrijeme krize“, tvrdi Trojić.

Dalje jedno vuče drugo i stvara se domino efekt. Kako objašnjava Trojić, gost iz smještaja od tri zvjezdice neće jesti u restoranu niti će se ostvariti veća potrošnja.

„Ako je većina gostiju u apartmanima s tri zvjezdice, veliki dio njih će se hraniti u pekarama ili restoranima brze hrane. Zašto nam ugostiteljski objekti iz standardnih objekata prelaze u ‘fast food’? Pa jer je potražnja za tim ekstremna. Ne treba nam veliki broj visokokvalitetnih restorana jer je manje takvih gostiju. Struktura smještaja definira strukturu gostiju“, napominje Trojić.

GERILSKA KAMPANJA U MEDIJIMA

Svake sezone se povlači i pitanje cijena na hrvatskoj obali, a ove godine možda i nešto češće nego prije. Trojić smatra kako se zapravo radi o gerilskoj kampanji konkurencije. „Zapadni Mediteran je nešto skuplji od Istočnog, a mi smo u sredini, i cjenovno, i geografski. Zadnjih nekoliko mjeseci svjedoci smo gerilske kampanje, očito konkurenata i turoperatora, koji sustavno bacaju ljagu na hrvatski turizam. Na nama je da se borimo, nije nam uskraćen taj mehanizam. Degutantno je da se u stranim, a onda i hrvatskim medijima govori o cijenama. Cijene nisu i ne mogu biti tema, tema može biti jedino omjer cijene i

Nikolina Trojić: Ako je većina gostiju u apartmanima s tri zvjezdice, veliki dio njih će se hraniti u pekarama ili restoranima brze hrane. Zašto nam ugostiteljski objekti iz standardnih objekata prelaze u ‘fast food’? Pa jer je potražnja za tim ekstremna. Ne treba nam veliki broj visokokvalitetnih restorana jer je manje takvih gostiju. Struktura smještaja definira strukturu gostiju

Slavica Grkeš: Prošle godine smo prvo rasprodali luksuzni smještaj, ove godine prvo prodajemo prosjek. Općenita ekonomska slika u Europi

očito nije dobra, mada nikad ne bih rekla kako smo skupi jer znam

koliko iza svakog turističkog posla stoji ljudi, rada, sati, novca, uloga, nepostojanja slobodnog vremena, situacija koje se odmah moraju riješiti, troškova zime i perioda kada ovdje nema nikoga

kvalitete. Dok kupaca za nešto ima, onda to nešto nije skupo“, izjavila je Trojić.

Pitamo je kakav je, prema njenom mišljenju, omjer cijene i kvalitete u Dubrovniku.

„Teško je generalizirati. Mislim kako brojni subjekti itekako vode računa o razini kvalitete, ali i kako ima onih koji su pokušali ‘ušićariti’ i iskoristiti trenutak promjene valute i inflaciju. Međutim gosta ne zanima cijena ako je dobio kvalitetnu uslugu. Moramo se boriti, ali kvalitetom. Dati gostu priliku da se oduševi“, govori Trojić.

NIJE SVE BILO PUNO, ALI ZBOG PORASTA

BROJA KREVETA

Slavica Grkeš kaže kako je sezona bila najavljivana kao rekordna, čemu su se prilagodile ponude i cijene, uz rast ulaznih cijena radi poskupljenja odnosno inflacije i promjene valute u euro.

„Junački smo ušli u sezonu i tako smo je odrađivali sve do kraja svibnja. Kroz lipanj se počeo mijenjati intenzitet ulaska rezervacija i samih upita. Privatni smještaj se nekako ‘izvukao’, zbog manjih troškova, mogla se korigirati cijena i gađati last minute. Ove godine nismo imali onaj momenat kada je sve puno. U svakom momentu na portalima se moglo naći više stotina slobodnih smještajnih jedinica, što je isključivo zbog velike ponude i velikog rasta broja kreveta“, govori Grkeš. Kao najveći problem navodi sezonalnost tj. kratki period u kojem je potrebno odraditi što više kako bi se pokrili troškovi tijekom zime,

kad gostiju nema, ali troškova ima.

„Svi mi bismo bili sretniji kad bismo imali sezonu tijekom cijele godine, a samim time i ritam života i planiranje poslovanja. Ovakve sezone su neljudske, samim time što jednostavno dan nema dovoljno radnih sati u ovih nekoliko mjeseci u kojima trebamo zaraditi toliko kako bismo pokrili troškove tijekom cijele godine. Kad bismo “raduckali” 10, 11 mjeseci godišnje, to bi bilo zdravo i održivo. Nije održivost smanjivanje broja gostiju u glavnoj sezoni, bez povećanja broja gostiju van sezone“, govori Grkeš.

PROŠLE GODINE PRVO LUKSUZNI SMJEŠTAJ, OVE PRVO PROSJEK

Sezonalnost je, navodi Grkeš, glavni problem i kod same ponude.

„Ponuda nam je isključivo sezonska. Rekla bih kako je to do cijene najmova poslovnih prostora gdje bi se nudile neke druge aktivnosti van sezone, ukoliko je loše vrijeme. Imamo sunce, more, kulturu, no gosti traže doživljaj, zabavu, dostupnost, suživot s domaćima, a toga nema. Na kraju ovakvog sezonskog radnog dana, rijetko tko može pružati ekstra doživljaj gostima. Prijateljica mi dolazi u posjet iz Manchestera krajem rujna, a avionsku kartu je platila 520 eura. I to je užasno, te cijene avionskih karata koje utječu na ukupni budžet onih koji bi dolazili, vjerojatno izabiru pristupačnije destinacije“, govori Grkeš. Dodaje i kako za ovu godinu vrijede drugačiji trendovi kod potraživanja smještaja nego lani.

Srđan Pujo: Ako gost nešto skupo plati, a ne dobije to što je tražio, onda imamo problem.

Problem je kad apartmančići smješteni u garažama traže 200 ili 300 eura za noć. Mi imamo 140 zaposlenika i cijeli jedan pogon pa je logično da će u ovim okolnostima

doći do nekakvog

poskupljenja

od 10 posto, ali apartman nema

neko opravdanje

za dizanje cijena

za 70 ili sto posto

„Prošle godine smo prvo rasprodali luksuzni smještaj, ove godine prvo prodajemo prosjek. Općenita ekonomska slika u Europi očito nije dobra, mada nikad ne bih rekla kako smo skupi jer znam koliko iza svakog turističkog posla stoji ljudi, rada, sati, novca, uloga, nepostojanja slobodnog vremena, situacija koje se odmah moraju riješiti, troškova zime i perioda kada ovdje nema nikoga. Pohvaljujem svaki hotel, smještaj, aktivnost i ugostiteljski objekt koji odluči ostati otvoren preko zime da onima koji su zalutali bar malo Grad izgleda živ“, zaključuje Grkeš.

NIJE PROBLEM CIJENA NEGO KAD GOST NE DOBIJE TO ŠTO JE PLATIO

Inflacija je dovela do porasta cijena. Neki su iskoristili priliku za nerealna poskupljenja, no ima i pozitivnih primjera, a među njima je i Hotel Lero.

„Nismo ‘divljali’ s cijenama. Što se tiče prihoda, da nije bilo porasta troškova, koji su zaista ogromni, bilježili bismo i bolju situaciju nego turistički rekordne 2019. godine, no ovako smo tu negdje, na razini 2019.“, govori nam Srđan Pujo, generalni direktor hotela.

Kako kaže, tijekom trajanja korona krize su dva puta podizali plaće djelatnicima, a i troškovi nabave su 60 posto veći nego lani. No, gosti su nagradili njihov trud pa je popunjenost hotela odlična.

„Popunjenost kapaciteta sve do 1. studenoga je na nekih 95 posto. Kad se sve zbroji, ova sezona nam je bolja, ali je zbog rasta troško -

va dobit tu negdje“, kaže Pujo.

Na pitanje kakav je po njegovom mišljenju omjer cijene i kvalitete u Dubrovniku, Pujo navodi kako Dubrovnik ima klijentelu kakvu najveći dio Hrvatske nema i kako su ti gosti spremni platiti za doživljaj.

„No, ako gost nešto skupo plati, a ne dobije to što je tražio, onda imamo problem. Problem je kad apartmančići smješteni u garažama traže 200 ili 300 eura za noć. Mi imamo 140 zaposlenika i cijeli jedan pogon pa je logično da će u ovim okolnostima doći do nekakvog poskupljenja od 10 posto, ali apartman nema neko opravdanje za dizanje cijena za 70 ili sto posto“, kaže Pujo dodavši kako ne smatra kako je Dubrovnik, koji ima svoje ljepote, kulturu, bogatu baštinu i ponudu, izašao iz svog cjenovnog razreda, ali kako dobar dio hrvatske obale jest.

„Postoje mjesta koja imaju samo sunce i more i koja su postala preskupa za svoju klijentelu koja im dolazi tu po 30 godina i drže cijene kao Dubrovnik. Ti gosti tu više neće doći, a Amerikanac i Britanac tu ne dolaze jer nemaju interesa doći“, zaključuje Pujo. Do sljedeće sezone, ova bi mogla poslužiti kao pouka. Dubrovnik ima bogatu baštinu, ljepotu i ogromnu povijesnu vrijednost. Sve ono što su njegovi građani naslijedili, iznimno je vrijedno. Sada vrijedi čuvati tu vrijednost i dodatno je oplemenjivati, a takav će pristup sasvim sigurno pozdraviti i gosti. I nitko tada neće pitati koliko nešto košta, sve dok za ono što je platio, dobiva ono što je tražio.

Bez pristiglih ponuda za izvođenje radova uređenja igrališta na Šipanu

ZAPLOVILA “LACROMA” Dubrovnik dobio prvi hrvatski putnički brod na hibridni pogon sufinanciran

EU sredstvima

Nakon što nije pristigla ni jedna ponuda u postupku javne nabave za izvođenje radova na dječjem igralištu u mjestu Suđurađ na otoku Šipanu, Grad Dubrovnik pokrenut će ograničeni postupak nabave.

Nabava se odnosi na izvedbu radova

I. faze igrališta Suđurađ na nekretnini ukupne površine 1705 metara kvadratnih, a koja je Gradu u svrhu uređenja sportskog i dječje igrališta prethodno ustupljena Odlukom Vlade Republike Hrvatske o darovanju nekretnine.

Za ovu prvu fazu Gradu Dubrovniku prethodno su, kroz Program razvoja otoka u 2023., odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 76.000,00 eura. Procijenjena vrijednost nabave za prvu fazu iznosi 106.000,00 eura bez PDV-a.

Predmet II. faze projekta odnosi se na uređenje parka i izvedbu sportskog igrališta uz dječje igralište na istoj parceli.

„Lacroma“, prvi hibridni putnički brod izgrađen u hrvatskom brodogradilištu, koji će povezivati Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom, predstavljen je prošlog petka u luci Gruž uz otvorenje nove brodske linije Gruž-Trsteno-Lokrum. Gradonačelnik Mato Franković u svom je obraćanju naglasio tri pojma koja, rekao je, najbolje dočaravaju ovaj događaj. –„Ti pojmovi su – održivost, prvi i europski fondovi jer odražavaju naš rad i nastojanja u posljednjih šest godina i ono na čemu temeljimo upravljanje“, rekao je gradonačelnik podsjetivši kako je Dubrovnik prvi hrvatski grad koji je u upravljanje turizmom uveo postulate održivosti i uspješno ih primjenjuje. Podsjetio je kako se ova gradska uprava 2017. odlučila za maksimalno korištenje dostupnih fondova Europske unije s ciljem poboljšanja kvalitete života svojih građana. Zahvalio je svima koji su bili uključeni u realizaciju ovog projekta.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, ujedno imenovana kumom broda, kazala je, između ostalog, da se nabavka hibridnog broda Lacroma s inauguracijom novog turističkog proi-

zvoda izravno naslanja na strateški projekt Grada Dubrovnika „Poštujmo Grad“ jer utječe na disperziju gostiju. Prigodno su se još obratili ravnateljica JU Rezervat Lokrum Nikolina Grković, voditelj tehničkog odjela brodogradilišta Dalmont Robert Miletić, akademkinja Nella Lonza te voditeljica Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku, a nazočio je i župan Nikola Dobroslavić. Riječi blagoslova izrekao je fra Ante Gavranović. Hibridni katamaran „Lacroma“ dug je 15 metara, kapaciteta je 50 putnika i posada, maksimalne brzine do 18 čvorova, a prilagođen je osobama s invaliditetom. Izgrađen je u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici u okviru projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Naručitelj izgradnje je Javna ustanova Rezervat Lokrum, dok je suglasnost za zaključenje ugovora o javnoj nabavci broda s najpovoljnijim ponuditeljem, društvom Dalmont d.o.o., a temeljem provedenog postupka javne nabave, dalo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Ugovorena vrijednost nabavke broda iznosi 1.155.527 eura s PDV-om.

petak, 1. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Gradu suglasnost Ministarstva za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Mokošica

Franković s predstavnicima sindikata Čistoće, započeli pregovori o novom kolektivnom ugovoru

Grad Dubrovnik zaprimio je suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske na idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Mokošica, kojim se potvrđuje da je isto izrađeno u skladu s normativima Ministarstva. Predmetnim zahvatom osiguravaju se infrastrukturni uvjeti za prelazak Osnovne škole Mokošica u jednu smjenu. Naime, nakon završetka novog objekta OŠ Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake kojim i ova škola prelazi u jednosmjenski režim nastave, OŠ Mokošica je posljednja dubrovačka škola u kojoj se nastava odvija u dvije smjene. Rekonstrukcijom i dogradnjom novih 18 učionica s kapacitetom 28 učenika po učionici, knjižnice, blagovaonice i kuhinje s pratećim sadržajima OŠ Mokošica moći će primiti 952 učenika u 34 razred -

na odjeljenja prema režimu nastave u jednoj smjeni.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja također navodi da je rekonstrukciju i nadogradnju škole prema idejnom rješenju moguće financirati bespovratnim sredstvima iz Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“ Ministarstva i to u postotku od 100 %.

Grad Dubrovnik sustavno radi na unapređenju sustava osnovnoškolskog obrazovanja, a ističe se kontinuirana kapitalna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, programe i uvjete rada. Pri tome osiguranje uvjeta za odvijanje nastave u jednoj smjeni treba istaknuti kao primarni strateški cilj.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sastao se prošlog petka s predsjednicom Uprave društva Čistoća Dubrovnik Mihaelom Mikulandrom i novoizabranim predstavnicima sindikata navedenog društva.

Na sastanku je dogovoreno otvaranje kolektivnog pregovaranja oko novog kolektivnog ugovora s ciljem povećanja radnih uvjeta i materijalnih prava djelatnika Čistoće Dubrovnik s naglaskom na  povećanje primanja i drugih prava djelatnika operativnog sektora društva, poput vozača i čistača.

Na ovaj način želi se postići ravnoteža u politici plaća ove gradske komunalne tvrtke i adekvatno honorirati djelatnike koji obavljaju težak posao održavanja čistoće gradskih ulica i površina.

Pregovori o novom kolektivnom ugovoru nastavit će se tijekom rujna, a cilj je prvi segment dogovoriti već u listopadu, dok će se preostala pitanja definirati početkom iduće godine.

BURNA RASPRAVA OKO BRZE CESTE

Franković: Bit će onako kako žele građani, uz narod sam bio, uz narod ću i ostati

Zbor građana okupio oko 450 zainteresiranih

Zbor građana na temu trase brze ceste održao se ove srijede u Mokošici i okupio oko 450 građana, a na zboru su bili prisutni gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, ali i predsjednik

Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić uz ostale predstavnike, kao što su Pavao Kristek i Mario Pokrivač iz IGH

Uvodno je Franković naglasio želju da se u konstruktivnom razgovoru čuje glas naroda i sve što tišti stanovnike Mokošice i Komolca.

VAŽNOST PROJEKTA

Josip Škorić iz Hrvatskih cesta rekao je da je Zbor građana neuobičajen te da su prvi put na takvom događaju, ali zbog važnosti projekta koji će iznositi više od 400 milijuna eura, ne žele nikome nametati rješenja, pogotovo jer se radi o javnim novcima. Okupljenima je prikazana video vizualizacija projekta koja je izazvala negodovanja i dobacivanja okupljenih građana, a nakon toga je projekt detaljno predstavljen, uz analizu prometa koja je pokazala opterećenje između Ilijine glavice i Župe skoro sto posto, dok to u sezoni daleko prelazi kapacitete. Problem zahtijeva žurno rješenje.

ČETIRI KORIDORA

Za novu trasu razmatrana su četiri moguća koridora koja počinju u čvoru Osojnik. Predstavljena je opcija uz postojeći most, koja ima svoje probleme – nema prostora za spoj na postojeću cestovnu mrežu, nije moguć nastavak trase kroz Župu dubrovačku. Razmatrala se opcija da se postojeći most ruši, a izgradi novi koji bi bio za četverotračni promet, no onda bi se promet vratio na županijsku cestu u Rijeci dubrovačkoj, što je neprihvatljivo. Također, nije moguć nastavak trase kroz Župu dubrovačku, a HIA je ove opcije ocijenila negativno.

OPCIJE POKRAJ OMBLE

Što se tiče opcija po sredini, koridor je potrošen,

Josip Škorić iz

moguće uz znatno smanjenje brzine prometovanja, neadekvatan je spoj na cestovnu mrežu, ne može se nastaviti trasa kroz Župu dubrovačku, a HIA također ni to ne prihvaća. Dvije su opcije kod Omble, uzvodno i nizvodno. Opcija uzvodno nije prihvatljiva, zbog ugroze okoliša, a nizvodno jest, kako kažu, jer ne ugrožava izvor, moguć je nastavak kroz Župu dubrovačku, omogućuje brzi spoj s Ilijine glavice na brzu cestu, kao i spoj ostalih naselja u Rijeci dubrovačkoj i zaleđu Srđa.

IMA LI POLITIČKIH PRITISAKA?

Nakon predstavljanja analiza, uslijedila je rasprava. Stanovnicu Rijeke dubrovačke, Katarinu Matović, ispred građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike zanimalo je što su se dogovorili gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić i je li se pritom radilo o političkim pritiscima. Franković je rekao da misli da ga jako dobro poznaju i da se njegov stav ne mijenja.

„Jesam li vam rekao, a rekao je i gospodin Škorić –bit će što narod kaže! Ništa nećemo na silu. Nitko vam ovdje nije neprijatelj, jer da smo neprijatelji, ne bismo sjedali ovdje, nego bismo se gledali preko nišana“, kazao je Franković i objasnio kako je i sam stanovnik Rijeke dubrovačke te da je uz narod bio i da će uz narod ostati.

Hrvatskih cesta rekao je da je Zbor građana neuobičajen te da su prvi put na takvom događaju, ali zbog važnosti projekta koji će iznositi više od 400 milijuna eura, ne žele nikome nametati rješenja, pogotovo jer se radi o javnim novcima.

Piše Ivana Smilović/ IBM/LK

PRIMJEDBE GRAĐANA

Miho Storelli kazao je da nam treba brza cesta, ali da ne mora ići ovim putem, jer će se zagaditi ono što je preostalo bukom. Ivica Ban je dao primjedbu da se nije moglo raditi Studiju utjecaja na okoliš prije nego što su utvrđene zone sanitarne zaštite te da Studija nije napravljena u skladu s uredbom o izradi takvih studija, jer se u studiji mora obrazložiti zašto je odabrana varijanta koja je odabrana. Andro Vlahušić je ponudio svoja rješenja, rekavši da se na ovu cestu nitko ne može spojiti i da treba zaustaviti priču na Osojniku. Maro Kristić je podsjetio na Deklaraciju Gradskog vijeća kojoj se zabranjuje gradnja iznad izvorišta Rijeke dubrovačke. Stručnjak iz Instituta IGH naglasio je prednosti koje će brza cesta mještanima, kao i u samoj prezentaciji. Rekao je da će svakodnevni život biti brži i kvalitetniji. U nekoliko navrata čula su se dobacivanja iz publike koja je gradonačelnik Franković zaustavljao uz objašnjenje kako su čelnici Hrvatskih cesta tu upravo zato što ne žele raditi ništa protiv interesa građana. Najavio je i mogući referendum.

IZVORI VODE, POTENCIJALNA ZAGAĐENJA

Matko Saltarić osvrnuo se na probleme Dračevog sela i Prijevora. Tvrdi da će kamenje završiti u Rijeci dubrovačkoj, kad se bude probijao put kroz stijene. Naveo je i da se trasom sijeku dva izvora. Anita Bonačić Obradović, vijećnica SDP-a, rezimirala je kako imamo Deklaraciju, imamo stav lokalnih političara tako da je o ovoj trasi nepotrebno više raspravljati. Tomo Kristović, predsjednik GK Komolac, je posta-

vio pitanje županu – hoće li poštovati Deklaraciju Gradskog vijeća. Davor Rudenjak rekao je kako postoji ugroza od zagađenja, ne samo bukom, već i svjetlosno zagađenje.

„U Studiji utjecaja na okoliš su utvrđene mjere za zaštitu od buke, svjetlosnih zagađenja, ali i mjere za zaštitu zraka. Za sve povijesne građevine su također utvrđene mjere zaštite“, kazali su stručnjaci. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je da mora izreći jasan i nedvosmislen stav, osobito kao dijete Mokošice. Naglasio je kako razumije sumnju sugrađana kad dovode u pitanje izradu bilo kakve Studije te da projekt treba podijeliti u dva dijela, da se napravi cesta iz Dubrovnika do aerodroma, a ovaj drugi dio da se razmotre druge opcije.

„Možemo se popeti na čičimak, ali mi podršku u kraju nećemo dobiti“, kazao je Potrebica i dodao da se olako odbacio koridor dva.

„Nipošto građani Dubrovnika, a pogotovo Župe dubrovačke ne žele četverotračnu cestu koju gospodin Potrebica predlaže jer ona siječe prostor“, dodao je Capor i rekao da je očekivao bolji projekt od Hrvatskih cesta.

Građani su rekli da nema smisla raspravljati cijelo vrijeme o jednoj trasi. Pitali su zašto se koridor 2 ne uzima u obzir, a to je trasa koja bi spajala Most Franja Tuđmana, išla kroz tunel, pa na Brgat i kroz Župu dubrovačku.

„Stanovnici Rijeke dubrovačke izrekli su svoj stav. Važno je da su taj stav čuli u Hrvatskim cestama, da su to čuli stručnjaci koji su izradili studije i to je to, glas naroda se čuo. Da je to ono što ste rekli, da je nametnuto, toga ne bi bilo“, rekao je gradonačel-

Okupljenima je prikazana video vizualizacija projekta koja je izazvala negodovanja i dobacivanja okupljenih građana.

nik Franković.

NAJČEŠĆE JE VERBALNO NASILJE

Sve više žrtava prijavljuje obiteljsko nasilje u Županiji, ne treba šutjeti jer izlaza uvijek ima!

Obiteljsko nasilje nekima je, nažalost, svakodnevica. Postoje različite procedure kojima se nasilje pokušava spriječiti, a žrtve potaknuti da ga ni u kojem slučaju ne trpe

Obiteljsko je nasilje, nažalost, uvijek aktualna tema. Nekad je, ipak, aktualnija nego inače. Svi su čuli za stravični slučaj u Bosni i Hercegovini - 11. kolovoza Nermin Sulejmanović ubio je nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović. Ubojstvo je prenosio uživo na Instagramu, u krvavom pohodu ubio još dvije osobe, a na kraju presudio i sam sebi.

Naknadno su „isplivale“ informacije da je Nizama prijavljivala ubojicu zbog obiteljskog nasilja. Ipak, nije mu određena zabrana pristupa. Pokrenulo je to pitanje o djelotvornosti državnih institucija – ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u susjednim državama.

Pokrenuo se i val prosvjeda. U Gradačcu, gdje se dogodilo ubojstvo, okupilo se mnoštvo žena, a uslijedili su prosvjedi i u drugim gradovima. Stravičan zločin aktivirao je i ženske udruge u Hrvatskoj, koje su organizirale akciju pod nazivom „Sigurnost žena je sigurnost države“. Žene su prosvjedovale u nizu hrvatskih gradova, pa tako i u Dubrovniku, iako to u gradu zapravo nije bilo planirano.

„TO JE KAO ŽELJEZNI KAVEZ IZ KOJEG

SE NE MOŽE IZAĆI“

Prosvjed je održan u ponedjeljak, 21. kolovoza, a na njega su se odazvale tek četiri žene. “Spontano smo se okupile tu, u trenutku kad je objavljena prva lista gradova u kojima će se održati skupovi podrške ženama žrtvama nasilja i kad smo shvatili da Dubrovnik nije na listi. To je zapravo pomalo tužno s obzirom na svjetsku poznatost Dubrovnika, na

značaj Dubrovnika kroz povijest. Trebao bi biti na karti osviještenosti o nasilju općenito, a ovdje apostrofirano na nasilju na ženama”, kazala je tada Velinka Buljan iz spontano organizirane grupe žena koja se odlučila priključiti akciji.

„Prostor za djelovanje i unapređenje na cijelom jugu Hrvatske je izuzetno velik jer mislim da to treba početi prvenstveno od svijesti zajednice i možda žena, jer sam dojma gledajući okolinu i slučajeve da one nemaju apsolutno nikakvo povjerenje, pa često uopće ne traže pomoć jer misle kako je to uzaludno, kako će si samo zakomplicirati situaciju. Evo primjerice, zamislite samo kako je žrtvama nasilja svakog dana se probuditi i živjeti u kućnoj atmosferi tjeskobe. To je kao željezni kavez iz kojeg se ne može izaći, tako da osobe trebaju psihološku potporu”, objasnila je tada Buljan.

OBITELJSKO NASILJE NE ZAOBILAZI NI JUG

No zašto se tako malo žena odazvalo na prosvjed? Zar obiteljskog nasilja nema u Dubrovniku? Provjerili smo u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. Prema njihovim podacima, evidentirano je ukupno 114 događaja obiteljskog nasilja tijekom ove godine.

„Najveći broj događaja, njih 94, može se okarakterizirati kao, uvjetno rečeno, blaži oblik nasilja, koji je rezultirao podnošenjem prekršajne prijave protiv počinitelja, dok se preostali dio prijava odnosi na obiteljsko nasilje gdje je počinitelj kazneno prijavljen“, pojaš -

samo kako je žrtvama nasilja svakog dana se probuditi i živjeti u kućnoj atmosferi tjeskobe. To je kao željezni kavez iz kojeg se ne može izaći, tako da osobe trebaju psihološku potporu“

Piše Ivana Smilović foto Pexels/Ilustracija

petak, 1. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

„Zamislite

njavaju iz Policijske uprave.

Govorilo se i kako će korona donijeti povećani broj slučajeva obiteljskog nasilja, no takvo što nije evidentirano u našoj Policijskoj upravi.

Ali bilježi se trend porasta prijava obiteljskog nasilja u posljednjih nekoliko godina.

„Iako se s godinama bilježi povećanje obiteljskog nasilja u najširem smislu riječi, moramo istaknuti kako razlog tome velikim dijelom leži u činjenici da se svijest o važnosti prijavljivanja obiteljskog nasilja s godinama povećala te se oštećene osobe puno hrabrije odlučuju prijaviti obiteljsko nasilje, nego je to bio slučaj prethodnih godina“, pojašnjavaju iz Policijske uprave, a dodaju kako je također važno naglasiti kako se u najvećem broju prijavljenih slučajeva ipak radi o verbalnom nasilju i prijetnjama, dok se slučajevi teškog fizičkog nasilja uistinu rijetko bilježe.

PRIJAVITI ILI NE, PITANJE JE SAD

Mnoge žene oklijevaju kad se radi o prijavi obiteljskog nasilja, bilo zbog straha, bilo zbog srama. Rijetki znaju kako uopće teče sama procedura.

„U svim slučajevima obiteljskog nasilja policija

postupa žurno i bez odgode. Osnovna zadaća je zaštiti žrtvu od daljeg nasilja i spriječiti nasilnika u svom nasilnom ponašanju. Žrtva se obavještava o njenim pravima i ustupaju joj se podaci ureda za podršku i zaštitu žrtava. Ukoliko je nasilju nazočno dijete, s njim je potrebno razgovarati ili ga, kao žrtvu nasilja, žurno zbrinuti i odmah tražiti dolazak i intervenciju socijalnog radnika“, objašnjavaju iz Policijske uprave kako teče sama procedura. Također, od nasilnika se oduzima oružje koje posjeduje legalno ili ilegalno, a kada se utvrdi činjenično stanje, protiv nasilnika se podnosi odgovarajuća prijava prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu, pri čemu se sucu predlaže izricanje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema nasilniku, dok je samo kažnjavanje u nadležnosti pravosudnih tijela.

Kada su ispunjeni zakonski uvjeti, policija nasilnika privodi Prekršajnom sudu ili pritvorskom nadzorniku, a o njegovom eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu. U konačnici, o svom postupanju policija dostavlja izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-prav-

„Iako se s godinama bilježi povećanje obiteljskog nasilja u najširem smislu riječi, moramo istaknuti da razlog tome, velikim dijelom leži u činjenici da se svijest o važnosti prijavljivanja obiteljskog nasilja s godinama povećala te se oštećene osobe puno hrabrije odlučuju prijaviti obiteljsko nasilje, nego je to bio slučaj prethodnih godina“, pojašnjavaju iz Policijske uprave

Tijekom boravka u Skloništu korisnicima se pruža odgovarajuća

podrška i stručna pomoć psihologa i socijalnog radnika. Podrška uključuje aktivnosti vezane

uz upis djeteta u vrtić, školu, osiguravanje zdravstvene skrbi, razne radionice za osnaživanje korisnika kao i druge radnje

potrebne za uključivanje u život zajednice

ne zaštite. Postupanje policije je uvijek isto, bez obzira na ranije prijave obiteljskog nasilja s razlikom da se kod ponovljenog slučaja obiteljskog nasilja sud službenom bilješkom obavještava o svim ranijim policijskim intervencijama kako bi se ta okolnost uzela u obzir kod izricanja kazne. „Dodajmo ovom da policija kod svih slučajeva obiteljskog nasilja u kojima su utvrđena obilježja kaznenog djela, u svom prijedlogu kažnjavanja prema nadležnom sudu traži istražni zatvor za počinitelja radi prevencije ponavljanja djela“, rekli su u Policijskoj upravi. Naglasili su i važnost prijavljivanja svakog oblika obiteljskog nasilja, jer se jedino na takav način može zaustaviti.

Ukoliko ste žrtva ili svjedok nasilja, a postoji potreba za online prijavljivanjem ili anonimnim prijavanjem, to se može učiniti preko online aplikacije Red Button.

IZLAZ UVIJEK POSTOJI

U posebno teškim slučajevima, postoji nužnost smještanja žrtava nasilja u Sigurnu kuću, koju je, prema podacima Dubrovačko-neretvanske županije od početka projekta koristilo 13 osoba iz županije, ali i cijele Republike Hrvatske. Korisnici mogu biti i muškarci i žene, koji su žrtve nasilja u obitelji, sami ili s maloljetnom djecom. Smještaj u Sklonište realizira se po prijavi nasilja policiji ili nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ukoliko je kapacitet popunjen, kontaktiraju se druge sigurne kuće u Hrvatskoj.

brovačke biskupije od veljače 2021. godine, a sredstvima koje je osigurala Vlada RH , provodi projekt „Josipov dom – Osiguravanje Sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji“. Navedeni projekt je pri samom završetku“, kazali su u Županiji.

Žrtve sve manje šute o obiteljskom nasilju

„Sa željom da se osigura još bolje i trajnije rješenje Županija s partnerom Caritasom Du -

Žrtve se mogu javiti za pomoć i putem telefona Sigurne kuće 091 605 4668, mail adrese info@sigurnakuca-dnz.hr, a detaljne informacije o proceduri ulaska u Sigurnu kuću nalaze se i na web stranici sigurnakuca-dnz.hr. Tijekom boravka u Skloništu korisnicima se pruža odgovarajuća podrška i stručna pomoć psihologa i socijalnog radnika. Podrška uključuje aktivnosti vezane uz upis djeteta u vrtić, školu, osiguravanje zdravstvene skrbi, razne radionice za osnaživanje korisnika kao i druge radnje potrebne za uključivanje u život zajednice.

„Dubrovačko-neretvanska županija aktivno radi na prevenciji obiteljskog nasilja kroz redovan rad Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kroz obilježavanje važnih datuma i obljetnica, te organiziranja edukacija, predavanja i skupova. Važno je napomenuti da projekt Josipov dom ima za svrhu uz spomenute aktivnosti i podizanje svijesti javnosti o neprihvatljivosti nasilja zbog čega su uključena i djeca od predškolske dobi“, objašnjavaju u Županiji. „Uz Dubrovačko-neretvansku županiju, problematikom prevencije obiteljskog nasilja, u prvom redu bave se Područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, policija, Odjel za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Obiteljski centar Područne službe Dubrovačko-neretvanske, Obiteljsko savjetovalište Caritasa Dubrovačke biskupije, te udruge od kojih ističemo udruge DEŠA i Feniks“, kazali su u Županiji.

Dubrovačka policija rijetko kad bilježi slučajeve težeg fizičkog nasilja

PONEDJELJAK, 4.9.

Doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK, 5.9.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselnog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

SRIJEDA, 6.9.

Doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Prženi plodovi mora s tempurom

Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

ČETVRTAK, 7.9.

Doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

PETAK, 8.9.

Doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Crni fettuccini s morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 9.9.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 10.9.

Doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni

Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

U POLJU, S FAMILIJAMA, ALI VEĆINOM RADNO Provjerili smo kako ljeto provode dubrovački političari

Pitali smo aktere dubrovačke političke scene imaju li vremena za godišnje odmore, uspiju li se ljeti opustiti uz more i kako provode vruće dane

U turističkom gradu kao što je Dubrovnik ne stižu baš svi uživati u svim čarima ljeta. Iako je velika privilegija živjeti na moru pa ne treba štedjeti za ljetovanja, i taj život nosi neke posebnosti. Velika orijentiranost ka turizmu znači i veliki vremenski ulog kako bi se ispoštovale sve obveze i gostima stvorio što bolji doživljaj grada. Brojne djelatnosti koje nisu direktno turističke, su uz turizam vezane pa se mnogi Dubrovčani ljeti ne kupaju koliko bi željeli, a i godišnji odmori su im krat-

ki ili nepostojeći. Ima, s druge strane, i onih čija priroda posla dopušta puno više odmora u ljetnim mjesecima.

Žive li dubrovački političari ljeti kao ‘običan puk’, stižu li se okupati, odlaze li na godišnje odmore, kako ljeto vole provoditi i koje su njihove ‘poste’, doznali smo u razgovorima.

GRADONAČELNIK I ŽUPAN KRATKO

‘ POBJEGNU ’ IZ GRADA

Dva čelna čovjeka, dubrovački gradonačel -

Piše Petra Srebrović FOTO: Goran Mratinović/ DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

Mato Franković Nikola Dobroslavić

nik i župan, većinu ljeta provode radno. Ipak, u brzom tempu brojnih projekata i upravljanja gradom, odnosno županijom, nešto dana uspiju odvojiti i za odmor. Godišnje odmore tako vole provesti u obiteljskoj atmosferi i blizu svojih korijena. Već godinama uživaju u miru izvan grada, gdje je život puno sporiji. Zapravo i ne čude njihove preferencije za mirom s obzirom na užurbani tempo političke svakodnevnice.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković

godišnji odmor proveo je na Pelješcu u obiteljskoj kući. Njegov ljetni odmor trajao je osam dana sredinom kolovoza.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić u pravilu početkom kolovoza uzima godišnji odmor, kada i svi pročelnici koriste dio svog godišnjeg odmora, i 15-ak dana ne dolazi u ured. To vrijeme, kao i uvijek do sada, provodi u svojoj kući u Slanome. ‘Baterije puni’ druženjem s obitelji, djecom i unucima, ali osim toga, svakodnevno pliva i pješači.

‘NE MOGU OČEKIVATI OD LJUDI DA

RADE SEZONU, A DA JA POĐEM’

Predsjednik Gradskog vijeća i ravnatelj Studentskog centra Marko Potrebica, kaže, ljeti za neke značajnije i duže godišnje odmore nema vremena. Ljeto provodi u gradu, većinom na radnom mjestu.

„Bio sam ovog ljeta četiri dana na godišnjem odmoru kada sam pošao na regatu s veteranima Veslačkog kluba. Svi drugi dani su radni“, govori Potrebica i dodaje kako u Studentskom domu imaju nešto turista, iako bi bio sretniji da ih je više.

„Činjenica jest da ne mogu očekivati od ljudi da rade sezonu, a da ja pođem 15 dana, to jednostavno tako ne ide“, poručio je Potrebica i dodao kako ipak vikendima uživa u Dubrovačkom primorju, pa se tamo malo odmori od obaveza.

GODIŠNJI NI U PLANU, ALI ZA ‘BANJU’

SE NAĐE VREMENA

Nezavisni gradski vijećnik i pomoćnik direktorice gradske komunalne tvrtke Čistoća, Maro Kristić, na godišnjem ovog ljeta nije bio, niti ga planira.

Andro Vlahušić

Đuro Capor Marko Potrebica

„Trenutno sam zauzet u Čistoći na evidenciji korisnika, puno smo se oko toga angažirali, pa nemam vremena za godišnji odmor. Nakon posla se kupam, uglavnom je to na Copacabani ili na Dančama. Što se odmora tiče, ništa prije zime“, kaže Kristić.

‘RADIM 18 SATI DNEVNO, SPAVAM ŠEST’

DDS -ova gradska vijećnica i vlasnica turističke agencije, Slavica Grkeš, očekivano, ljeti nema vremena za predah.

„Moje ljeto ukratko izgleda tako da radim 18

sati dnevno, a spavam šest“, sasvim iskreno kaže Grkeš, koja kao i svi turistički djelatnici, krajem kolovoza postaje posebno umorna od tempa dubrovačke sezone.

„Ne kupam se uglavnom nikako, uspjela sam dva puta ‘pobjeći’ malo barkom, ali ostalo je sve samo posao, posao i posao. Još kad počne škola, ma uvijek je nešto, tempo je jednostavno takav. Mi moramo biti stalno dostupni, od jutra do sutra da se bilo što dogodi. Čini mi se kao da smo zatvorenici sami sebi“, kazala je Grkeš koja o odmoru za sada i ne razmišlja.

Slavica Grkeš Željko Raguž

Maro Kristić

NOVE/STARE ULOGE NE DOPUŠTAJU

PUNO ODMORA

Predsjednik Dustre, gradski vijećnik i direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž, „vratio se u pelene“ nakon što je njegova obitelj narasla za dva nova člana, a s bebama, zna se –odmora nema.

„S obzirom na novonastalu situaciju i blizance, sada nam je malo ‘gužvovito doma’. Tu smo supruga, ja i petero djece pa nema posebnog godišnjeg odmora. ‘Čoknem’ ponekad dan ili dva kada stignem, rascjepkam ga zapravo kako mi posao i kućne obaveze nalažu. Ma i to je meni odlično ljeto i godišnji kad volimo djecu. Iz Dubrovnika nismo nigdje išli, stalno sam u gradu“, rekao je Raguž.

UZ OBITELJ NA OTOKU

Predsjednica dubrovačkog HSU -a i gradska vijećnica Olga Muratti ljeto provodi na Šipanu, a u grad dolazi samo po potrebi.

„Meni ljeto predstavlja okupljanje cijele familije, pa mi dani prolaze u kuhanju. To su ‘slatke brige’ i ono što me raduje, nije mi teško! Izjutra sam doma i tome se posvetim, a kasnije popodne se kupam. Pazim na vrijeme koje naravno utječe na zdravlje. Unučad su moja zanimacija“, poručila je Muratti.

MALO GRAD, MALO VRT, MALO PLANINA

Gradski vijećnik, umirovljeni saborski zastupnik i liječnik, Andro Vlahušić, govori kako njegov ljetni odmor ima tri cjeline.

„Prva je cjelina grad i plaže. Kupam se na Mandraču pa navečer šetam po Gradu. Druga cjelina je deset dana planinarenja, a treća cjelina je Imotica i vrt, smokve, pomadore, kuća na selu...“, govori Vlahušić i dodaje kako pu -

no čita. Ovog ljeta pak ga je zainteresirala literatura o izazovima umjetne inteligencije.

U POJU

Gradski vijećnik stranke Srđ je Grad i profesor povijesti u dubrovačkoj Gimnaziji, Đuro Capor, kaže, ljeto provodi više radno, i to u polju. „Cijelo ljeto sam u gradu, baš i ne putujem. Moje ljeto i godišnji su više radni na relaciji Dubrovnik – Konavle. Moji u Konavlima imaju poljoprivredu pa onda tamo radim jutrima, popodne se okupam i tako uglavnom prolaze dani“, rekao je Capor.

UZ DJECU UVIJEK IMA OBAVEZA, A MALO

ODMORA

Gradska vijećnica SDP -a i doktorica dentalne medicine, Anita Bonačić Obradović kao majka troje djece baš i nema vremena za puno odmora, a djeci se trudi pokazati što više plaža na Jadranu.

„Nemam baš neku ‘postu’, ako bi baš morala istaknuti to bi bio Mandrač, ali jako volim pokazivati ljepote naše županije. Tako smo u zadnje vrijeme bili na Pasjači i uvali Marčuleti na Pelješcu, a posjetili smo i uvale Brača i Visa. Vrlo rado odem i na Lokrum jer sam tamo provodila djetinjstvo i najljepše dane pa mi je srcu drago“, kazala je Bonačić Obradović i zaključila kako imamo puno lijepoga u čemu se može uživati.

Olga Muratti

Anita Bonačić Obradović

Kronika povijesnih stranputica

Mekano spuštanje

Indijska znanost potaknuta mudrim političkim vođama, uključila se u svjetsku trku i lansirala svemirsku letjelicu na Mjesec. Tako je Indija postala četvrta svemirska sila, koja se na Mjesec meko spustila, a prva na južnom polu Zemljina prirodnog satelita. Prije Amerikanaca!? Dosta čeljadi se čudi, kako su Amerikanci prije 50 godina meko spustili posadu na Mjesec, a danas je čudo ako spuste praznu letjelicu, pa neki misle da su ga svima nama - spustili. Jer otkako je umro autor filma Odiseja u svemiru, Kubrick, Ameri se nisu spustili na Mjesec. Altroke Indijci.

A građani Indije, ponosni potomci te drevne civilizacije, iako drže do svoje tradicije, ipak bi radije mijenjali svijetlu budućnost, za kakvu takvu – sadašnjost. Kažu, njih nekoliko stotina milijuna bili bi sretniji, da ih je država uključila u komunalne tekovine vodovoda, kanalizacije, plina i ostalih blagodati zemaljskog života, nego u svemirsku trku. Ruku na srce, prije nego što tamo gore sretnu vanzemaljce, moraju doma uvesti naviku korištenje zahoda i kupatila, a odviknut se obavljanja istoga po rijekama, poljima i šumama. A na ta mjesta izmjestit pantagane, majmune i krave, koji sad slobodno šeću gradovima.

Ako je vjerovat Ustavu, kad država ne funkcionira, obaveza građana je uzet pravdu u svoje ruke.

Poznati dubrovački borac protiv vjetrenjača, opet je jednoj od njih podrez’o krila, tako što je prešeg’o dio ograde i zida na pomorskom dobru kod Ville Elite. Prisutna publika je bila oduševljena ovim eventom, uz primjedbu, da svi uzurpatori u Gradu ne mogu izgradit onoliko nezakonitoga, koliko sam Igor po zakonu može - obalit. Naravno uz malu potporu javnosti, ali i donatora barem - polovnoga bagera. A nadležne bi gradske komunalne službe mogle bespravnim graditeljima poslat račun za obavljene radove. Na način, kako obično zaprijete običnim građanima, kad im

grana iz đardina, preko zida preraste desetak cenata.

Glavna pokretačka snaga udruge U ime obitelji, doktorica Željka, u Hrvatskoj je poznata po skromnosti, poniznosti, bogobojaznosti i promicanju kršćanskih vrijednosti. Pri tome joj pomažu mnogi, a osobito šest njezinih najbližih suradnika. Boreći se tako za tradicionalne vrijednosti, osnovali su i novu humanitarnu organizaciju Marijini obroci. Cilj im je kažu, omogućit ljudima da ponude svoj novac, proizvode, vještine ili molitve, gladnima u svijetu i okolici. A oni će im to naravno proslijedit. Kako bi sve to mogli koordinirat, njih sedam je u središnjoj Istri počelo gradnju 7 luksuznih vila sa sedam neizbježnih - bazena. Vjerojatno novi model krstionice! A čovječanstvo mislilo da samo majka Tereza mirita kanonizaciju.  U manje od dva mjeseca, morska kornjača je ugrizla petnaestak kupača oko Čiova kod Trogira. Vjeruje se iz osvete, što su je neke dvije razigrane babe dodirivale, preokretale i fundavale. Ali za vraga, nije ugrizla njih, nego potpuno nedužne kupače i to odozada i s bande osvetnički, što dokazuje da je ugrizeni nisu ni vidjeli, pa s razlogom negoduju.

Profesor sa Studija mora Sveučilišta u Splitu, ne razumije negodovanje dijela javnosti, koja uporno zahtjeva, da se ta situacija riješi. Kaže on, rješenje je jednostavno; ako vas prisustvo kornjače u moru smeta ili straši, nemojte ići u more. Nota bene, mudri profesur vjeruje da je lakše tisućama ljudi ne ulazit u more u jeku toplinskih valova, nego njegovim stručnjacima uhvatit ludu kornjaču i odvest je na debelo mora, da se tamo grize sa sebi ravnima.

Većina komentatora, kojima je ljetovanje na moru nedostižno, javno podržavaju Ninju glavatu kornjaču, morske pse, Orke ubojice, divovske lignje i Krakena, u susretu s turističkom gamadi. Potvrđeno je da je u avionskoj nesreći poginuo vlasnik privatne ruske vojske, veliki domoljub i prvotno čuveni Putinov kuhar. Upućeni sumnjaju da mu je to skuh’o onaj, kojemu je on godinama kuh’o. Uvijek inovativan vođa, čiji neprijatelji učestalo i neoprezno padaju kroz prozore s visokih katova, truju se čudnom hranom ili se na druge načine samoubijaju. Rušenje privatnog aviona je veliki napredak za rusku tajnu službu i to je teško nadmašit. Osim, rušenjem komercijalnog aviona punog neistomišljenika.

Piše Mario Klečak

Dubrovački dnevniK

Osnovni i ključni problem modernog novinarstva jest što je besplatno

Čitatelj i novinar, glup i gluplji

Čitatelji godinama seru kako je novinarstvo loše - s čim se potpuno slažem – ali nitko od tih glupaka nije svjestan zašto je to tako – zato, idioti, jer vam je stejk od prometne nesreće besplatan.

S druge strane, jedini koji su gluplji od čitatelja su – novinari

-Kako mislite trebam platit’? – pitao sam konobara jednog restorana unutar auto kampa nedaleko Dubrovnika.

-Lijepo. Ovo ovdje vam je račun, na njemu su brojevi, ti brojevi označavaju količinu eura koju mi morate dati, jer ste jeli ručak. Ako se ne sjećate, stejk od tune – objasnio mi je ljubazno konobar.

-Znam što je račun – pogledao sam ga mrko – ali da ‘prostite, tuna je bila sranje, zašto je onda moram platit’?

Osnovni ekonomski zakon koji na novinarstvu vrijedi kao vozačka dozvola za kočiju u 21. stoljeću. U digitalnom dobu nikad nije bila veća potražnja za medijskim sadržajem, a istovremeno prihodi medija su nikad manji. Kako nešto može valjati ako je besplatno?

Pa čak i šugavu tunu u restoranu auto kampa moraš platiti, ali konzumiranje informacija ne moraš

-Zato jer je sistem takav – opet će konobar pomalo gubeći živce – Nije bitno je li nešto valja ili ne, dobili ste uslugu koju morate platiti. Nitko vas pištoljem nije tjerao da sjednete. Mi bez vas možemo, ne trebate nam, razumijete?

-Čitate li portale? – upitam ga iznebuha promijenivši temu.

-Čitam. Ali kakve to sad veze ima s ovim računom?

-Ima itekako – pogledam ga – Kakvo vam je današnje novinarstvo?

-Teško sranje! Užas!

-Je li plaćate da biste čitali to sranje?

-Ne.

-Pa eto vidite. Ja sam novinar. Ja vama dajem uslugu, od koje vama nastaje proljev, isto kao što vi meni dajete uslugu zbog koje ću morati konzumirati Linex. Jedina i ključna razlika je u tome što ja vama moram platit’, a vi meni ne, razumijete? Konobar me gledao s upitnikom poviše glave.

-Ja mogu bez vaše struke, ne trebate mi, ali vi bez moje ne možete – poentirao sam – pa opet umjesto da vi plaćate za novinarstvo, jedino je ono besplatno.

PONUDA I POTRAŽNJA

Jebena ponuda i potražnja. Osnovni ekonomski zakon koji na novinarstvu vrijedi kao vozačka dozvola za kočiju u 21. stoljeću. U digitalnom dobu

nikad nije bila veća potražnja za medijskim sadržajem, a istovremeno prihodi medija su nikad manji. Kako nešto može valjati ako je besplatno? Pa čak i šugavu tunu u restoranu auto kampa moraš platiti, ali konzumiranje informacija ne moraš. Čitatelji godinama seru kako je novinarstvo loše - s čim se potpuno slažem – ali nitko od tih glupaka nije svjestan zašto je to tako – zato, idioti, jer vam je stejk od prometne nesreće besplatan. Jedini koji su gluplji od čitatelja su – novinari. Godinama radim intervjue s medijskim djelatnicima i nikad od njih nisam čuo neko rješenje za medijske probleme. Da, detektirat će kako je struka nikad gora, a kada ih pitate zašto, reći će da je ključni problem sprega medijskih vlasnika i oglašivača. Kakvih oglašivača, dan te jebo? Pa oglašivači su odavno pošli na druge platforme. Reklamiraju se na Facebooku, YouTubeu i svim drugim digitalnim lokacijama, ne trebaju im više mediji. Mediji danas žive od klikova (Google oglasi) i love koju im tutne politika kako bi šutjeli. Umjesto da novinari neprekidno govore i pišu o tome tražeći adekvatno rješenje ovog ogromnog problema (ne samo po medije nego i demokraciju općenito), oni kao da uopće nisu svjesni uzroka, a to je besplatnoća. Mnogi proizvodi ne valjaju ni koji koštaju, a kamoli besplatni. Mediji su izvještavali o toliko problema u drugim strukama, a o svojoj šute. Umjesto da svaki dan štrajkaju i ukazuju da ovako više ne može - jer bez dobrih medija, nema ni dobrog društva - oni bespogovorno pristaju na suluda pravila digitalnog novinarstva gdje su guzice, sise i prometne nesreće prijelomne vijesti, a one iz kulture nećeš pronaći ni Hubbleovim teleskopom.

Koje je onda rješenje ovog vrlo važnog problema društva, jer mediji danas ne da ne koriste zajednici, nego naprotiv – štete joj kao Monsanto po-

Piše Maro Marušić foto Davor Puklavec/ PIXSELL

madorama? Suludo je da je Vlada Republike Hrvatske svjesnija problema u medijima od novinara. Pišu novi zakon gdje bi izdašno financirali medije koji imaju tiskana izdanja. Portali bez tiskanih izdanja odmah su se pobunili što je skroz logično, zar ne? Naravno da je zakon Vlade šupljikav i glupav – ako se već planira poboljšati medijska situacija financiranjem iz javnog budžeta, onda to treba napraviti na drugačiji način. Trebalo bi osnovati nezavisno medijsko tijelo koje bi temeljem ustanovljenih kriterija dodjeljivalo javni novac. A ti kriteriji bi vrednovali teme od javnog interesa, a ne crnu i žutu kroniku.

ZAKLJUČATI SVE PORTALE

Ali naravno da to nezavisno medijsko tijelo u praksi ne bi bilo nezavisno, pa je stoga model financiranja javnim novcem odmah osuđen na propast. Pa kako onda poboljšati novinarstvo? Najbolje rješenje je zaključati sve portale. Informativni internetski portali jednostavno ne smiju biti besplatni. Vlada donese zakon da se mora naplaćivati sadržaj, uostalom mogla bi i sama namaknuti dio prihoda od poreza. Postoje neki pokušaji u Hrvatskoj što se tiče naplate sadržaja. Uveli su je Telegram, Jutarnji, Večernji i još neki portali, ali do-

kle god postoji iti jedan portal koji je besplatan, oni glupi čitatelji ići će tamo i govoriti kako je novinarstvo sranje. To je u samoj ljudskoj prirodi –daš mu sranje tunu od koje će ga uhvatiti proljev, ali je besplatna, i on će radije to pojesti, nego vrhunski spremljen stejk koji mora platiti. Znači, naplata sadržaja može zaživjeti isključivo ako je svi uvedu. A zašto do sada nisu, to je ključno pitanje. Najluđe jest što to uopće novinari ne vide, a ako oni toga nisu svjesni, kako će tek biti drugi. Vidjeli smo po pitanju filmova i serija da su se stvari pomaknule s mjesta. Danas ljudi plaćaju Netflix, HBO i druge platforme koje u biti uopće nisu dobre, ali više se sedma umjetnost toliko ne skida s piratskih stranica kao prije. Konzumenti će na kraju pristati plaćati neki sadržaj, ako im je sve na jednom mjestu, pa čak i ako je u pitanju Netflix koji je komercijalan i gdje ćete rijetko naći neke europske art filmove. Danas u doba sulude inflacije i divljanja cijena jedino što je još uvijek besplatno jest medijski sadržaj. I onda se ljudi čude da je sranje. Pa jebote, bilo bi teško ludilo da valja. I jasno je zašto je to tako, svima s kapi logike u glavi, osim čitateljima i – novinarima!

Glup i gluplji.

Mediji danas žive od klikova (Google oglasi) i love koju im tutne politika kako bi šutjeli. Umjesto da novinari neprekidno govore i pišu o tome tražeći adekvatno rješenje ovog ogromnog problema (ne samo po medije nego i demokraciju općenito), oni kao da uopće nisu svjesni uzroka, a to je besplatnoća.

Mnogi proizvodi ne valjaju ni koji koštaju, a kamoli besplatni

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 1. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Anita i Mario - novi kolumnist Dubrovačkog Dnevnika je u društvu supruge dolasku u pravu ekipu radosno nazdravio

Džemila i Milka - lakše se u dragom društvu opusti kad dnevna vrućina popusti

Ljubica i Ana - veseli susret dragih prijateljica i sredinom vrućega dana

Anita i Nataša - sestre su našle rješenje za večernje osvježenje

Marko, Aida i Nikša - profesionalna i amaterska ljubav prema kazalištu ih je uspjela okupiti, imalo se čemu nazdraviti

Nela, Nataša i Lola - majka i kćer su sretne i ponosne sada što je njihova glumica zaslužila ovogodišnjeg dramskog Orlanda

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nikola, Sanja, Katja i Viktor - u toplu ljetnu noć majke i sinovi vole zajedno vanka poć

50 godina je prošlo od mature 4 d Gimnazije Dubrovnik iz 1973. Pred školom su se okupili Petar Mirošević, Branko Komnenović, Đuro Drobac, Franci Osretkar, Frano Luetić, Dubravko Kaminski, Mario Essert, Davor Ljubimir, Miše Galjuf, Milo Katić, Mladen Milošević, Davor Ogresta, Zvonko Ljutić, Marina Gavranić Mirošević, Ana Zanoni Medo, Katica Perušina Vigurić, Nikica Vrhovac Pamić i Ruža Težulat Dunkić (Snimio: Goran Mratinović)

Petra, Maja, Vlaho i Ivana - ništa nije ljepše, nego kad je draga čeljad opuštena i nasmijana

Tiho i Vinko - nema šale uza skale, malo se tko nije zadih’o

Ivan i Maja - jaka je njihova ljubav, ali i prema fotografiji do kraja

MARIS” Posjetila nas

se

Danas plovi pod imenom ‘ALEXANDER’, s 80 putnika i 60 članova posade za koje se u lukama organiziraju posebni programi

U subotu 24. lipnja 2006. ujutro usidrila se ispred Dakse mega jahta ALEXANDER pod zastavom Malte (dvije slike prilažem). Poslijepodne se preusidrila na lokrumsko sidrište, a sljedeći je dan ujutro iz luke Gruž nečujno otplovila dalje. Izgledalo je kao da je namjerno u ovako kratkom vremenu htjela obići sva moguća sidrišta i vezove dubrovačkog akvatorija. Vijest inače ne bi pobudila veću pozornost, da se iza imena ove naoko nepoznate jahte ne krije jedan od legendarnih putničkih kruzera koji su šezdesetih godina prošlog stoljeća bili sinonimom luksuznih kružnih putovanja Sredozemljem.

REGINA MARIS (Kraljica mora) brod je isporučen njemačkom Luebeck Lineu kao novogradnja broj 558 u siječnju 1966. u brodogradilištu Luebecker Flender - Werft AG. Imao je 5813 bruto tona, bio dug 118 metara, a dva su mu MAN diesel stroja ukupne snage 8050 KS preko dvije propele omogućavale brzinu od 20 čvorova.

Mogao je prihvatiti 276 putnika o kojima je brigu vodilo 117 članova posade.

PRVI NJEMAČKI PUTNIČKI BROD

IZGRAĐEN NAKON RATA

Zanimljivo, bio je to prvi njemački putnički brod izgrađen nakon Drugog svjetskog rata. Lloyd’s Register ga je klasificirao medu trajekte, jer je imao i smještaj za 40 automobila, iako doista nikada u toj službi nije plovio. REGINA MARIS

nije bila redoviti gost grada. Prvi put je doplovila u Dubrovnik 11. travnja 1967. godine, a potom tek 3. svibnja 1968. godine. Ponovo dolazi 18. travnja 1975. na proputovanju s jonskih otoka prema Veneciji odakle se nakon dva dana još jednom vraća 20. travnja. Otplovila je natrag prema Grčkoj i tada doslovno nestala iz naših voda.

Kada smo je svi gotovo potpuno zaboravili, ovamo se nakon 31 godine neočekivano ponovo vratila kao jahta. U međuvremenu je imala doista zanimljive plovidbe. Nakon što je deset

Prvi put je doplovila u Dubrovnik 11. travnja 1967. godine, a potom tek 3. svibnja 1968. godine. Ponovo dolazi 18. travnja 1975. na proputovanju s jonskih otoka prema Veneciji odakle se nakon dva dana još jednom vraća 20. travnja. Otplovila je natrag prema Grčkoj i tada doslovno nestala iz naših voda

KRALJICA MORA

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

“REGINA

je kao kruzer, ali i jahta na kojoj

Charles svađao s Dianom i ljubavao s Camillom

U punom sjaju i pod novim imenom ALEXANDER od 1984. poduzima

brojna luksuzna

putovanja, uglavnom za kraljevske

obitelji Saudijske

Arabije i Velike Britanije. Svoje bračne probleme, očito neuspješno, na njemu su rješavali tada

britanski princ, a danas kralj Charles i princeza Diane, a jednom je na brodu boravio i američki

predsjednik George Bush.

godina uspješno plovila, manje Sredozemljem, a više morima Sjeverne Europe, REGINA MARIS je 1977. prodana kanadskoj kompaniji Mercator Shipping iz Halifaxa za koju je i dalje neuspješno plovila istočnom obalom Kanade i Karibima pod imenom MERCATOR ONE. Kako posao nije dobro krenuo, brod je već u svibnju iste godine privezan na mrtvom vezu gdje je ostao sve do jeseni 1979. godine.

Kupuje ga tada njemački Peter Deilmann i preimenuje u FRANKFURT, a nakon kompletne rekonstrukcije 1980. u FRANKFURT I te ga registrira u dalekom Singapuru. Iste godine ponovo mu je vraćeno staro ime REGINA MARIS, pod kojim sljedeće tri godine u najmu njemačke touroperatorske organizacije NUR plovi istočnoazijskim morima. Nakon ove dalekoistočne avan-

NA NJEMU PLOVIO I BUSH

Na njemu je ponovo, ali ovaj put s ljubavnicom (današnjom suprugom) Camillom Parker Bowles, boravio i kralj Charles. Nadamo se da će nas ova luksuzna brod-jahta ponovo posjetiti bez obzira na njenih 57 godina plovidbe

ture, brod koncem 1982. godine odlazi na Bermude gdje je zbog požara imao dosta problema s američkom Obalnom stražom (Coast Guard) koja mu nije dozvoljavala isplovljenje. Peter Deilmann je tada prodao brod grčkom bogatašu Johanu Latsisu koji ga u njemačkom brodogradilištu Lloydwerft Bremerhaven potpuno preuređuje u luksuznu jahtu za samo 12 putnika. U punom sjaju i pod novim imenom ALEXANDER od 1984. poduzima brojna luksuzna putovanja, uglavnom za kraljevske obitelji Saudijske Arabije i Velike Britanije. Svoje bračne probleme,

očito neuspješno, na njemu su rješavali tada britanski princ, a danas kralj Charles i princeza Diane, a jednom je na brodu boravio i američki predsjednik George Bush. Danas ALEXANDER ponovo preuređen plovi s 80 putnika i 60 članova posade za koje se u lukama organiziraju posebni programi. Na njemu je ponovo, ali ovaj put s ljubavnicom (današnjom suprugom) Camillom Parker Bowles, boravio i kralj Charles. Nadamo se da će nas ova luksuzna brod-jahta ponovo posjetiti bez obzira na njenih 57 godina plovidbe.

petak, 1. rujna 2023. Dubrovački dnevniK 32 Priče o moru i brodovima

UŽAS

Poslodavac išaketao Srbina, nanio mu teške tjelesne ozljede i prijetio da će ga ubiti

Policija je uhitila osumnjičenog, a potom i pretražila njegovu kuću i ugostiteljski objekt gdje je pronađena manja količina droge

Koncesionar na plaži Šunj na Lopudu uhićen je zbog osnovane sumnje kako je u ponedjeljak pretukao svog djelatnika, inače državljanina Srbije. Kako doznajemo, poslodavac je uhićen zbog sumnje kako je radniku razbio nos i prijetio da će ga ubiti, a pretučenom muškarcu su u pomoć priskočili članovi DVD-a Lopud.

Policija je uhitila osumnjičenog, a potom i pretražila njegovu kuću i ugostiteljski objekt gdje je pronađena manja količina droge. Mještani nam javljaju kako su u strahu, kako zbog ovog događaja, tako i zbog drugih kršenja zakona i propisa od strane te iste osobe. Kako nam kažu, ovakav događaj ne pamti se na njihovom mirnom otoku.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske potvrdili su ovaj događaj.

„U ponedjeljak, u popodnevnim satima, došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba između 38-godišnjeg hrvatskog državljanina i 39-godišnjeg dr-

žavljanina Srbije. Povod sukobu su nesuglasice oko posla. Oboje su bili pod utjecajem alkohola, a poslodavac je radniku nanio težu tjelesnu ozljedu zbog čega je doveden pritvorskom nadzorniku zbog sumnje kako je počinio kazneno djelo nasilničkog ponašanja i prijetnje. S druge strane, državljanin Srbije je prekršajno sankcioniran prema Zakonu o strancima, jer nije imao regulirane dozvole za boravak i rad, ali i zbog kršenja javnog reda i mira“, kazali su nam iz policije.

Osim toga, potvrdili su nam i kako je izvršen pretres obiteljske kuće i ugostiteljskog objekta u vlasništvu poslodavca gdje je pronađena manja količina hašiša, kao i tekućine indijske konoplje, zbog čega je poslodavac prekršajno sankcioniran po Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, a pronađena droga je oduzeta. Počinitelj je inače otprije poznat policiji te mu je određen istražni zatvor u trajanju od mjesec dana.

„U ponedjeljak, u popodnevnim satima, došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba između 38-godišnjeg hrvatskog državljanina i 39-godišnjeg državljanina Srbije. Povod sukobu su nesuglasice oko posla. Oboje su bili pod utjecajem alkohola, a poslodavac je radniku nanio težu tjelesnu ozljedu“, tvrde iz policije

Ilustracija (Grgo Jelavić/PIXSELL)

Novi kapetan Juga, vratar

Toni Popadić: „Naš zadatak je svakog dana biti sve bolji“

Dinamično je ljeto imao novi kapetan Jug Adriatic osiguranja, 27-godišnji vratar Toni Popadić, ujedno i vratar hrvatske reprezentacije. Završnice s Jugom, Svjetsko prvenstvo u Fukuoki, malo odmora, a onda je zaplovio u bračne vode. Nekoliko dana nakon i u kapetanske. Na tom je mjestu zamijenio Lorena Fatovića, koji karijeru nastavlja u splitskom Jadranu.

Kapetane, Jug je prošle sezone stigao do tri trofeja: Superkup, Kup i Regionalna liga. Prvenstvo Hrvatske pripalo je Jadranu, a igrali ste i završnicu Lige prvaka u Beogradu. Može se reći da je bila dobra sezona?

Nismo uspjeli uzeti najvažniji trofej, domaće Prvenstvo, koji bi nam puno značio. Ali mislim da možemo biti zadovoljni i ponosni na sve što smo postigli. S jednom mladom ekipom, energijom i zajedništvom, kroz cijelu smo sezonu izvukli maksimum iz sebe i cijelog kluba, što nas je dovelo do dosta dobrih rezultata, unatoč nekim ozljedama na kraju sezone. Jadran je, mora se reći, zasluženo slavio.

Nakon Fukuoke je ipak ostao malo gorak okus. Deveto mjesto Hrvatske nije zadovoljavajuć rezultat, kako navijačima i svima koji prate vaterpolo, tako vjerujem i vama reprezentativcima.

Krenuli smo dobro kroz pripreme, protiv Italije, Crne Gore, Francuske, SAD-a. Sa svima smo izgledali dobro u pripremnim utakmicama. Možda nas je to na neki način i malo zavaralo. Utakmica u skupini protiv Mađarske (Hrvatska poražena 12:10) nije bila odigrana zadovoljavajuće s naše strane. Tu nema opravdanja, Mađari jesu svjetski prvaci, ali bili su puno bolji. U osmini finala težak susret protiv Crne Gore, koja je jedna mlada, izvježbana i talentirana reprezentacija. Na kraju nas je uspjela pobijediti. Taj poraz dosta boli, veliko je razočaranje, pogotovo ako se sjetimo ljeta 2022.

i europskog zlata u Splitu. Nažalost, jedna velika lekcija za sve nas i nadam se da ćemo izvući velike pouke. Moramo, svatko od nas pojedinačno, još više raditi na sebi, da u novim izazovima budemo bolji i spremniji.

Okrenimo se novoj sezoni, koja za vas počinje već 8. rujna. U Gružu se održavaju kvalifikacije Lige prvaka. Ždrijeb vas je svrstao u kvalifikacijsku skupinu zajedno s mađarskim OSCom, francuskim Tourcoingom i Dinamom iz Bukurešta. Samo pobjednik te skupine ide u grupnu fazu Lige prvaka.

Toni Popadić, Filip Kržić, Marko Žuvela, Loren Fatović i Marko Bijač. Doček ispred svetog Vlaha nakon osvajanja Europskog prvenstva u Splitu (11. rujna 2022.).

Piše Rafael Barkiđija foto Marko Lukunić, Grgo Jelavić

Malo je nezgodno, prvi put se nakon dugo vremena susrećemo s kvalifikacijama, vrlo važnim utakmicama odmah na početku sezone. Do sada smo na početku sezone igrali domaće utakmice, koje najčešće nisu bile toliko značajne kao ove tri koje dolaze protiv OSC-a, Tourcoinga i Dinama. Nama je prioritet kvalificirati se u grupnu fazu Lige prvaka. Imamo tri momčadi o kojima ne znamo puno. OSC je nepoznanica, iako smo prošle sezone s njima igrali Ligu prvaka. Oni su dosta izmijenili i pomladili sastav, ali to su Mađari, koji su uvijek nezgodni. Poznata priča u vaterpolu. Tourcoing ima veliki broj stranaca, tako da je to jedna respektabilna ekipa. Francuzi, koji već jedan izvjestan period igraju sve bolji vaterpolo, a vođeni našim trenerom Kobešćakom. Nadam se da će nam on otkriti neke male tajne kako ćemo ih slomiti. Rumunji su isto nepoznanica, u sastavu se čak pojavljuje Cosmin Radu, ne zna se puno.

Bilo je prometno ovog ljeta u Gružu. Nekoliko novih imena (Burić, Daube, Cabanas, Đerković), a nekoliko i odlazaka (Fatović, Kakaris, Biljaka). Koliko to mijenja situaciju s obzirom na prošlu sezonu?

Mlada smo ekipa, dosta novih igrača, nekoliko i stranaca. Izmijenjen korijen ekipe, pa ćemo se morati okrenuti nekim novim kombinacijama. Mislim da možemo. Dat ćemo sve od sebe. Prioritet je plasman u Ligu prvaka, ali i domaće Prvenstvo.

S Jadranom vas i ove sezone zasigurno očekuju susreti koji će odlučivati pobjednika domaćih natjecanja. Splićani su se ovog ljeta itekako pojačali. Naravno, Loren Fatović i Matias Biljaka iz Juga, a zatim i Konstantin Harkov, Josip Vrlić, Đuro Radović...

Ne bih se sada toliko referirao na te susrete koji su još, u ovom trenutku, daleko od nas. Moramo se držati sebe. Jadran je sastavljen od vrhunskih pojedinaca koji ciljaju na vrh Europe. Mi smo dosta mlađa i drugačije formirana ekipa. Mislim da se uspoređivati s njima trenutno nema smisla. Naš zadatak je svakog dana biti sve bolji, nastaviti tu kemiju koja nas je krasila i uz pomoć trenera podići igru na veći nivo.

„Naš zadatak je svakog dana biti sve bolji, nastaviti tu kemiju koja nas je krasila i uz pomoć trenera Vjeka Kobešćaka, podići igru na veći nivo.“

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

ZVONINI ĆE MOJI

Zvonini će moji kazati ti vrijeme

Doba kada živjeh gdje s kime i kako

I o meni nešto te da nije lako

Sklonosti za pjesmu podnositi breme

Snomorice bolest bojazni i treme

I sve što ne mogoh suzbiti nikako

Sudbinski je bilo zadano dakako

Nosim li u sebi svog prokletstva sjeme

Strahove i sumnje o tomu dileme

Nisam kazivao ne imah ni komu

Konteso Ti sada u času ovomu

Donosiš mi soka narančina te me

Time razveseliš od nedaće jača

Dom naranča kuća i mene ojača

(5/5/22)

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Što se pak smeća tiče –njega su puna mnoga

humanitarni prilozi

CARITAS Umjesto cvijeća za pok.Ivo Maleš prilaže 50 EUR Ambroz Čivljak.

CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI

MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Obitelji: Glažar, Grubišić, Mažer i Pitacco, u spomen na pok. Tinka Kovačevića, umjesto cvijeća prilažu 190,00 EUR;Obitelj Šarić, Orašac,u spomen na pok. Jordana Kos, umjesto vijenca prilaže 20,00 EUR.

DVA SKALINA

U spomen na pokojnoga Iva Boticu, umjesto cvijeća 60 € prilažu obitelji Ivanišević i Lukšić; Umjesto vijenca za pok. Tina Kovačević 60 € prilažu Sonja Maro i Ivana; Umjesto vijenca pok. Vicku Điković, stanari zgrade Vinogradarska 14 prilažu 55 €; Dušanki, od djetinstva dragoj prijateljici, umjesto vijenca Ilinka daruje 50 €; U sjećanje na dragu i nikad zaboravljenu nanu Zahidu Džubur,umjesto cvijeća 30 € prilaže unuka Elma; Umjesto cvijeća, uz poslijedni pozdrav dragom razredniku profesoru Maleš, 30 € prilaže Daniela Petrusić ( Bašica); Davor Pujo donacija 30 €; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 20 €; Zlatko Kovač Ramiz donacija 10 €; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; Donacija s Turnira RUTOVIĆI OPEN 400 €; ZRAČNA LUKA DUBROVNIK DONACIJA 660 €; ALFA PLAN GRAĐENJ D.O.O. donacija 300 €; ZAKLADA INFO BIP donacija 1 858 €;

odgovorna usta.

iznajmljivanje

Iznajmljuje se dvosobni klimatizirani stan, internet, zaposlenim osobama ili studentima na duže vrijeme. Zvati na mob: 098 820496

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka kontakt broj 0922958452

PLOVILA

Prodajem barku DAMOR, 3m s papučom, skalicom, veslima te zimskom i ljetnom tendom. Mob: 098 906 6021

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u Zagrebu (st rogi centar) 78 m2, 2850 EUR m2. Mob: 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevin-

ska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8

kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je do-

sta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured

petak, 1. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

PRODAJA RAZNO

Prodajem bolesnički krevet koji je kupljen u butizi Bauerfeind, prije 3 mjeseca. Krevet je bez madraca i ima 4 položaja podnice. Sve nejasnoće pitati na telefon 020 435 494 Muškarac 53 god. traži žensku osobu od 44 do55god. za druženje i mogući brak. Zvati samo na Whats App: 097 638 2802

Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodajem aluminijsku persijanu 120x220. Super povoljno!

0923239595

Prodajem tri nova baluna povoljno. Mob: 099 851 4586

Prodaje se grob iz 19. st. na katoličkom groblju Boninova. Mob. 098 960 9880

USLUGE RAZNO

Odgovorna i pažljiva njegovateljica s iskustvom nudi 24 h pomoći starijim ženskim osobama na području Dubrovnika. Plaća prema dogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Mob: 098 277 363

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765

757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene

ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem dvorišta i vrtove, sadim cvijeće, kosim travu, orezujem živicu. Mob. 0997439019, 0957221346

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , košnja trave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vre-

mena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “

od 28.08. do 03.09.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 04.09. do 10.09.

preminuli

VLADIMIR DIKENŠAJT (1950)

LINDI KOBOEVIĆ (1936)

VIKTORIA BARAČ

IVAN RADIĆ (1941)

JELKA DOBROSLAVIĆ (1942)

GORDANA MIŠIĆ (1943)

NIKO VIDAK (1938)

JASNA LASIĆ (1925)

IVAN ZEC (1952)

MATO BENDER (1959)

LILJANA RAPAJIĆ (1932)

ALBIN ŠAUT (1945)

PETAR KURBELAŠVILI (1935)

MARKO MAJČICA (1932)

NEDJELJKA OGRESTA (1949)

ANDRIJA KONJEVOD (1938)

MIHO BRATOŠ (1941)

SONJA ĐILOVIĆ (1951)

NEKADAŠNJI MATURANTI ODGODNO-OBRAZOVNOG SMJERA GIMNAZIJE

Vesela ekipa proslavila 35 godina mature

Dubrovnik je ove godine, na dan 27. srpnja ostvario dva milijuna noćenja, što je 11 dana ranije u odnosu na prošlu godinu

GORNJI RED ( s lijeva na desno): Jelena Curić (Orepić),Viktorija Konjevod (Marušić), Marija Šiša-Vivek (Šiša), Jelena Bjelančić (Marušić), Eva-Janet Maltarić Spajić ( Maltarić), Ana Simović (Drašković), Tonka Brailo (Mistura), Ana Sambrailo Vukas (Sambrailo), Zrinka Burić (Miljanić), Vinka Jauković (Musladin), Ivana Nakić Lučić (Nakić), Patricija Mage- Vidak (Mage), Katarina Bošković (Vodopić), Tereza Violić, Gordana Kalačić-Hrtica (Kalačić), Marija Pendo (Kola).

DONJI RED (s lijeva na desno): Suzana Krkić (Šutalo), Orsat Šuljak, Katarina Falkoni (Kekez), Sonja Mostahinić (Daničić), Ivana Frka (Trostman) i Jelena Prohaska.

Nekadašnji maturanti Odgojno-obrazovnog smjera Gimnazije Dubrovnik proslavili su u subotu 35 godina mature ugodnim druženjem u restoranu Orhan u Pilama.

“Od 37 učenika, koliko nas je bilo u razredu, uspjelo nas je na druženje doći dvadesetdvoje”, pohvalili su se. A od njih 22, stigla je 21 pripadnica ljepšeg spola te

jedan, ali vrijedan - ‘blaženi među njima’.

Nekadašnja maturantica Sonja Mostahinić otvorila je Viber grupu u koju je pozvala svoje nekadašnje kolege i vrlo brzo se okupila vesela ekipa koja se složila kako se moraju sastati. Većina ih je ostala u struci pa rade kao odgojitelji, pedagoginje, tu je i jedna sveučilišna profesorica, psiholog,

defektologica, a najviše je učiteljica.

Odlično raspoloženo društvo se prisjetilo školskih dana, putem našeg medija pozdravili razrednicu Ladu Vrtikapu, a spremno su pozirali za Dubrovački dnevnik. Mi im želimo puno uspjeha u daljnjem radu, a na dosadašnjem stažu i godišnjici čestitamo, jer su itekako važna komponenta našeg društva.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Ivona Butjer Mratinović