Dubrovački dnevnik br. 159

Došli divji, ali NIJESU IŠĆERALI PITOME

stranica 8

‘Gradit će se monstrum koji uništava vizure Grada’ stranica 4

Jašu konje, kušaju vina, kuhaju domaću hranu i oduševljeni su stranica 14

Rela Petric: Nije sve samo turizam, ima puno nas kreativaca! stranica 18

Nekima je kugla skupa, drugi tvrde: ‘U ovakvom gradu bih platila i 10 eura!’ stranica 22

BRZA CESTA OPET PODIGLA PRAŠINU

Uvodnik

SLOBODNA ELITA

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici

Nikša Klečak

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Prvi put se dogodilo da su divlji došli, a da nisu istjerali pitome!

Vrući ljetni dan kolovoza, 23. u nizu, ostat će familiji Zovko u dubokom sjećanju. Igor Legaz, inače njima poznat već 15 godina, tog im je dana zabio najteži udarac od kada su pustili pipke u Dubrovniku i proširili se njime kao epidemija, pritom uništavajući krajobraz, obalu i zelenilo kao da ne postoji sutra.

Zid takozvane kraljevski nazvane

Royal grupacije, odnosno Ville Elite bio je čvrst te su ga Legaz i građani od 7 do 11 sati potaracali s dvije torne, macom i brusilicom. Nije sve proteklo mirno i spokojno. Jedan od braće Zovko orkestrirano je došao sa zaštitarima i osobljem hotela kako bi poremetio planove akcije. Isključivala se struja, a kada bi se brusilo, radnici su Legaza i ostatak družine polijevali vodom. Na kraju je jedan od radnika Neptuna priveden i odveden u policiju.

Za one malo površnije, svrha okupljanja građana koji su došli u pomoć Legazu je ograda koja je bespravno stavljena na pomorskom dobru, kojeg je familija Zovko stavila prije 15 go-

dina. Inače, cijela kovana ograda pokriva parcelu gdje je obnovljena Villa Elita, koja zbog mutnih građevinskih poslova nije dobila uporabnu dozvolu u godinama izgradnje.

Obitelj Zovko je sustavno, gradeći ograde i zaključavajući vrata, uzurpirala pomorsko dobro i ometala građanima pristup plaži Elite na kojoj su se godinama kupali. Ljudi su koristeći alternativne puteve riskirali svoje živote, a jedna Lapađanka najbolje je osjetila bahatost obitelji Zovko kada je na utabanom puteljku teško ozlijedila nogu. Da brutalnost familije Zovko bude veća, hitnoj je trebalo pola sata da dođe do unesrećene žene jer hotel nije našao za shodno otključati rampu da se vozilo hitne pomoći može probiti.

Nije ovo jedina nezakonitost hotelske kuće kraljevskoga imena. U ulici Kardinala Stepinca, kraj spomenika Dubrovčanima koji su poginuli u teškoj prometnoj nesreći, su se udostojili napraviti nelegalnu građevinu za odlaganje smeća. Ovaj medij u ko -

Piše Nikša Klečak foto: NIKŠA KLEČAK

jem čitate ovaj komentar im je poremetio planove pa su kasnije pilali zidove. Nesnosan smrad koji u ljetnom vremenu dopire iz tog kontejnera je zastrašujući za sve osim za one koji su njegovi vlasnici.

Vrući ljetni dan kolovoza, 23. u nizu ostat će familiji Zovko u dubokom sjećanju. Policija je bila prisutna, da ih je načelnik Pavličević mikroskopom tražio, bolje taj dan ne bi odabrao. Došli su očuvati red i mir, suzbiti incidente i u tome im treba skinuti kapu. Osim sporadičnih izazivanja, isključivanja struje i polijevanja vodom od strane radnika Neptuna, većih problema nije bilo.

Ono što se tog vrućeg ljetnog jutra osjetilo su bile dvije stvari. Osjetila se nemoć direktora Zovka koji je vjerojatno nakon dugo vremena osjetio pravdu na svojoj koži. Netko mu je na

pravdi Boga, sukladno pozitivnim zakonskom propisima, uskratio uzurpaciju javnog dobra kojeg je svojatao godinama. Tu nemoć je vjerojatno zadnji put osjetio kada mu je neki dječak na ljetnim praznicima u babe u Posušju uzeo loptu.

Familija Zovko naoružana pravnicima i letargičnim pravosudnim i inspekcijskim organima, godinama je radila što je volja i kad je volja, a sada se dogodilo građanstvo koji nisu imali niti jedan drugi interes osim interesa za javno dobro. Sasvim solidan broj Dubrovčana je jutros pokazao kako je ovakva situacija prelila čašu i kako odustajanje od rušenja zida jednostavno ne dolazi u obzir.

Građani su poslali poruku, a Igor Legaz već tu poruku šalje godinama, da će oni sami uzeti pravdu u svoje ruke, ako već to institucije ne mogu. Insti -

tucije da ima reda bi ovaj zid uklonile i Zovkovom hotelu kraljevskoga imena prefakturirala trošak i opalila kaznu takvu da bi i svi slični uzurpatori javnog dobra dobro razmislili ubuduće prije nego se počnu praviti blesavi i zapasavati javno dobro.

Vrući ljetni dan kolovoza, 23. u nizu ostat će familiji Zovku u dubokom sjećanju. Naletjeli su tog jutra na gnjev građana, zakon je bio protiv njih godinama, ali su ga spretno izbjegavali i kršili, doveli su hrpu zaštitara i radnika da spriječe rušenje zida, ali jednostavno nije išlo. Prvi put se dogodilo da su došli divlji, a da pitomi nisu istjerani.

Taj simbolično mali zid pokrenut će lavinu ovakvih akcija i na drugim mjestima jer je ova akcija došla u sve nacionalne medije.

Legaz više nije sam.

OBILAZNICA BRZE CESTE PODIGLA PRAŠINU

Butjer

Dabrović:

‘Uništit će vizure Grada i Ploča’

Dubrovački arhitekt projekt je nazvao monstrumom koji će razvaliti pola brda i tako uništiti vizure grada

Nije prvi put kako se povlače pitanja i kritike oko brze ceste na relaciji Dubrovnik-Zračna luka Dubrovnik. Svi su složni oko toga kako je brza cesta do Zračne luke prijeka potreba i nužnost, ali mnogima je sporna njena trasa. Dosad su se kritike uglavnom odnosile na dio trase koji bi prolazio nedaleko od izvorišta Omble, i to u kontekstu eventualnog nepovoljnog utjecaja na okoliš, a sada je dubrovački arhitekt Marko Dabrović pokrenuo i pitanje dijela od puta ispod Bosanke do petlje na Ilijinoj glavici, gdje bi se trebala graditi obilaznica. Projektom je tamo predviđen duboki usjek u Srđ i izgradnja tunela i natkrivene dvotračne galerije. Kako kaže, takvo će rješenje ozbiljno narušiti vizure grada.

‘ MONSTRUM KOJI RAZVALJUJE POLA SRĐA’ „Arhitekt sam pa sam pogledao projekt sa stanovišta utjecaja na vizure grada. Po meni je sporan zahvat od petlje pa na istoku do puta ispod Bosanke. Cijelo vrijeme govorimo kako nam se ne sviđa gradnja ovakvih ili onakvih kuća, a ovo je sad jedan monstrum koji razvaljuje pola brda. Radi se o iskopu 900x18 metara. Za usporedbu, 900 metara su tri Straduna, a 18 metara je prosječna visina neke šestokatnice“, izjavio je Dabrović za Dubrovački dnevnik.

Za ozbiljne zahvate potrebno je izrađivati HIA studije i tražiti suglasnosti UNESCO -a, pa je stoga ovakvo rješenje Dabroviću još nelogičnije.

„Nikako se ne uklapa u tu priču. Projekt ho -

Piše Ivona

Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

tela Belvedere je prošao HIA studiju i procjenu utjecaja na okoliš, a ovo je zahvat koji je toliko veći i važniji te utječe na vizure grada“, izjavio je Dabrović dodavši kako je brza cesta do Zračne luke itekako važna i kako se mora napraviti, ali kako o vizurama itekako treba voditi brigu.

„Šokirao sam se kad sam vidio kako to izgleda. Mislim kako je važno da se oko ovoga pokrene rasprava, a pogotovo u kontekstu javnosti za koju je ipak bilo potrebno izraditi realistične vizualizacije, a ne kartografske prikaze 1:5000“, kaže Dabrović dodavši kako bi ‘bila katastrofa za vizure Grada i Ploča ako bi se ovo na ovakav način projekt realizirao’.

KRISTIĆ: NE VIDIM OPASNOST PO VIZURE GRADA

Jedan od najglasnijih protivnika trase brze ceste preko Omble je gradski vijećnik Maro

Kristić na čiju je inicijativu u Gradskom vijeću usvojena deklaracija kojom se izražava protivljenje prelaska trase brze ceste pre -

ko Omble.

„Nesporno je da će koja god trasa brze ceste na kraju bude odabrana biti onih koji su nezadovoljni, ali se čini kako je postignut konsenzus oko toga da je brza cesta nužnost i projekt koji će donijeti određeni prosperitet. No, bojazan građana Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka je opravdana, jer cijela priča o ovom projektu je od početka netransparentna i puna kontroverzi. Po meni prvenstveni prioritet u planiranju i realizaciji ovog iznimno važnog strateškog projekta mora biti u zaštiti od bilo kakve ugroze izvorišta pitke vode kojom se opskrbljuje Grad, a potom i u potencijalnom ugrožavanju vizura Grada i zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke“, izjavio je Kristić koji ipak u rješenju koje se odnosi na obilaznicu ne vidi ništa sporno. „Smatram kako je koridor koji je planiran sjevernom stranom Rijeke dubrovačke neprihvatljivo i puno opasnije rješenje od tunelskog rješenja kroz Srđ prema Brgatu, čime se štite i postojeće vizure Grada. Mislim kako je

„Cijelo vrijeme govorimo kako

nam se ne sviđa gradnja ovakvih ili onakvih kuća, a ovo je sad jedan monstrum koji razvaljuje pola brda. Radi se o iskopu 900x18 metara. Za usporedbu, 900 metara su tri Straduna, a 18 metara je prosječna visina neke šestokatnice“

cijenjeni gospar Dabrović pogrešno protumačio dio odredbi prostornog plana i da komentar o prokopavanju Srđa ne stoji, ali kao prostorno - planski laik zadržavam mogućnost da nisam u pravu. U svakom slučaju podržavam njegov stav kako bi odgovorni trebali izraditi realistične vizualizacije svakog od mogućih rješenja i predstaviti ih zainteresiranim predstavnicima struke i građanima“, izjavio je Kristić.

STRUKA ĆE ODGOVORITI NA PRIMJEDBE

Za komentar smo upitali i župana Nikolu Dobroslavića koji je kazao kako je brza cesta projekt koji provode Hrvatske ceste u skladu s propisima RH .

„U tijeku je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš i na sve komentare i primjedbe tijekom javne rasprave koja traje odgovore će dati struka koja je izrađivala dokumente“, istaknuo je Dobroslavić te tako podsjetio kako svi oni koji imaju primjedbe, iste mogu i uputiti.

POČETKOM RUJNA JAVNO IZLAGANJE

Hrvatske ceste ugovorile su izradu studije o utjecaju na okoliš za projekt brze ceste Dubrovnik - zračna luka Čilipi. Izrađena SUO upućena je u postupak procjene utjecaja na oko -

liš kojega provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U tijeku je javni uvid i javna rasprava – od 16. kolovoza do 14. rujna na Studiju o utjecaju na okoliš. Cjelovita studija i netehnički sažetak objavljeni su i na web stranici Ministarstva te na mjestu javnog uvida, dostupni su javnosti te je zainteresirana javnost u mogućnosti dati sve primjedbe i mišljenja na Studiju, u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili pisano na adresu Dubrovačko – neretvanske županije. Također, 5. rujna u 17.00 sati će se održati javno izlaganje o Studiji.

„Nakon odgovora na postavljena pitanja i uvrštenja uvaženih izmjena i dopuna, postupak procjene utjecaja na okoliš završit će izdavanjem Rješenja sa mjerama zaštite, nakon čega slijedi izrada idejnog i glavnog projekta i ishođenje lokacijske i građevinske dozvole“, stoji u odgovoru Hrvatskih cesta na naš upit, no na pitanje o točnim rokovima nisu mogli odgovoriti.

„Početak izgradnje ovisi o više faktora, kao što su javna nabava za projektiranje i građenje, otkup zemljišta, izdavanje dozvola i slično“, dodali su.

„U tijeku je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš i na sve komentare i primjedbe tijekom javne rasprave koja traje odgovore će dati struka koja je izrađivala dokumente“

PREDSTAVLJEN ZIMSKI RED LETENJA Vraća se linija s Frankfurtom, ali i još međunarodnih letova

Zračna luka Dubrovnik i Croatia Airlines najavili su u srijedu kako će u ovogodišnjem zimskom prometnom razdoblju biti obnovljena linija Dubrovnik - Frankfurt, a osim toga najavljeni su i drugi međunarodni letovi.

„Uspjeli smo dogovoriti uspostavu međunarodne zračne linije Dubrovnik Frankfurt koja bi se trebala odvijati tri puta tjedno od 29. listopada do 30. ožujka. Dani kojima će prometovati ti letovi će biti utorak, petak i nedjelja. Plan je da postoji jedna manja pauza od polovice siječnja do kraja veljače, nakon čega se u ožujku nastavlja.

To je let koji je potvrđen tijekom zimskog perioda. Također, to je inače bio jedan tradicionalan let koji je dubrovačka Zračna luka imala prije pandemije. Mi smo zaista sretni da se to na neki način vraća jer je i to znak oporavka“, kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik, Viktor Šober.

Letovi će se obavljati zrakoplovom Airbus 319, kapaciteta 144 sjedala. „To je zaista nešto što mi trebamo i što građani Dubrovnika trebaju. To je nešto čime možemo i pridonijeti posjetu turista tijekom zimskog perioda“, rekao je. Uz uspostavu međunarodne linije Croatia Airlinesa, Zračna luka također najavljuje letove  Turkish Airlinesa iz Dubrovnika za Istanbul te easyJeta za London tijekom studenog i ožujka. Osim redovnih letova, Zračna luka najavljuje i charter letove zrakoplovnog prijevoznika  Freebird Airlines Europe koji će započeti u listopadu, a prvi dio će trajati do početka prosinca 2023. Letovi će operirati dva puta dnevno, svaki dan do početka prosinca. Charter program će imati pauzu od polovice prosinca do polovice veljače. Navedeni letovi su uspostavljeni  zajedničkom suradnjom Zračne luke, prijevoznika, te uz veliku potporu Turističke zajednice grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

Predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Jasmin Bajić rekao je kako je sve ovo dio postcovid strate-

gije Croatia Airlinesa u kojoj se povećava zimska produkcija.

„Tijekom ove zime imat ćemo međunarodne letove na gotovo sve zračne luke u Hrvatskoj što je izuzetno bitno za nas. To pokazuje kako je CA važan dio prometne i turističke strukture Hrvatske. U sljedećoj zimi produkciju ćemo dići za otprilike 12 posto kada su u pitanju letovi, a preko 13 posto kada su u pitanju sjedala“, zaključio je. Šober je na pitanje o trenutnoj situaciji u dubrovačkoj Zračnoj luci, kazao kako je ona ‘jako dobra’. „Što se tiče usporedbi s lanjskom godinom, za prvih sedam mjeseci vidljiv je rast od 18 posto. Očekujemo da ćemo ovu godinu završiti negdje oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu, dakle 10 posto rasta. Što se tiče usporedbe s 2019. godine to je otprilike 10 posto putnika manje, ali postoji taj zdravi rast prema kojem idemo. On je nešto sporiji što možda i nije loše u ovom trenutku, ali sigurno je nešto s čime možemo biti zadovoljni“, zaključio je. Dvomilijuntog putnika ili putnicu očekuju nešto ranije nego prošle godine, u rujnu ili početkom listopada.

Piše Petra Srebrović foto Croatia Airlines

„To je nešto čime možemo pridonijeti posjetu turista tijekom zimskog perioda“, rekao je Šober

KOD VILLE ELITE

Igor Legaz uz pomoć građana

otpilao zid i ogradu na pomorskom dobru

Akcija nije prošla bez incidenata, jednog zaposlenika Royala odvela je policija, a drugi su vodom zalijevali vrt, zid, pa čak i okupljene građane

U srijedu ujutro, kod Ville Elite, građani su stali uz Igora Legaza i zajedno otpilali ogradu i zid u dužini 130 centimetara, koji su se nalazili na čestici pomorskog dobra. Rezultat je to, odnosno kulminacija prijašnjih događaja. Naime, Legaz je danima nanovo pravio puteljak od kamenja, kako bi prolaz tim putem bio siguran, odnosno teren ravan, a ne strm. Kamenja su svaki put uklonjena, a kako je ustvrdio u posljednjem javljanju prije same akcije, radnik kompleksa Royal Hotels & Resorts

‘uhvaćen je na djelu’ kako razbacuje kamenja. Nakon toga, Legaz je pozvao građane da mu se pridruže u radnoj akciji pilanja ograde i zida.

ZAPOSLENIKA ROYALA ODVELA POLICIJA

Isti taj radnik u srijedu je Legaza napao i pokušao mu oteti kabel koji napaja električnu pilu, a

nije prezao ni od sukoba s okupljenim građanima. Na kraju su morali intervenirati policijski službenici koji su ga obuzdali i odveli. Tu nije bio kraj incidentima, zaposlenici kompeksa prskali su vodom vrt i zid koji se pilao, a okupljeni građani upozoravali su na stvaranje opasne kombinacije voda-struja.

Ograda je otpilana vrlo brzo, a rušenje kamenog zida trajalo je više od tri sata. Kako je zid prožet željezom, na koncu je morala biti korištena i torna. Kada je u konačnici srušen, mjestom se prolomio gromoglasan pljesak okupljenih.

‘A GDJE SU SRĐEVCI?’

Podršku su došle pružiti i gradske vijećnice Anita Bonačić Obradović (SDP) i Slavica Grkeš (DDS).

„Dovela sam i svoju djecu da im pokažem što zna-

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović, Nikša Klečak

Ograda je otpilana, a zid srušen

Muškarca koji je pokušao oteti kabel od pile odvela je policija

či boriti se za sebe. Zakon o pomorskom dobru bi se trebao poštivati, a još iz 2008. godine postoji rješenje o uklanjanju ograde koji su dotični dobili, a još ga nisu ispoštovali“, rekla je Grkeš, nakon čega je uputila i kritiku drugim političkim opcijama: „A gdje su danas Srđevci? Čudno mi je da nisu došli svi ti aktivisti koji su uvijek bili najglasniji kad je riječ o pomorskom dobru. Danas ih nigdje“, oštro je komentirala Grkeš.

„Ovo je iskreno jad. Oni prskaju vodom dok je upaljena pila. To znači kako oni svjesno pokušavaju napraviti strujni udar, žele naškoditi čovjeku“, kazala je vijećica Bonačić Obradović koja je poručila kako građani očekuju od demokratske države i poštivanje zakona, ali i reakciju nadležnih.

REAKCIJA KOMPLEKSA ROYAL

Iako za vrijeme akcije, član Uprave kompleksa Royal, Tom Zovko, nije želio davati izjave za medije, naknadno je poslano priopćenje u kojemu navode kako je riječ o „protuzakonitom djelovanju, kulturnom genocidu i ugrožavanju javnog reda i mira“. Naveli su i opasku na policiju koja se prema njihovim riječima „na sve oglušila“. Dalje su istaknuli kako je ograda na zidu „sastavni dio objekta i obuhvaćena građevinskom dozvolom“.

je više godina slomila nogu pokušavajući doći do, tada u potpunosti zatvorenoga, kupališta Elite. Cijela akcija, prema riječima Legaza, rađena je kako bi se takvi događaji u budućnosti spriječili, kako bi teren na tom dijelu bio ravan i siguran za prolaz. Policiji je prijavljeno oštećenje zida i ograde, međutim iz Državnog odvjetništva su ustvrdili kako nema elemenata kaznenog djela, s obzirom na

Tom Zovko, za vrijeme akcije nije bio raspoložen za izjave, a naknadno je iz kompleksa Royal stiglo priopćenje

Igor Legaz s građanima koji su sudjelovali u radovima

Nova javna rasvjeta od Gorice prema Medarevu, obnovljena rasvjeta u

Mokošici

Grad Dubrovnik proširio je javnu rasvjetu na Liechtensteinovom putu, na potezu od Gorice sv. Vlaha prema Medarevu, u dužini 520 metara. Navedenim zahvatom iskopan je rov u kojeg su položene instalacije javne rasvjete, izrađeno je 15 stupnih mjesta te obavljena montaža 15 stupova visine 5 metara, s energetski učinkovitim svjetiljkama u LED tehnologiji. Cijena navedenog zahvata je 33.560,99 eura.

Ujedno je obavljena rekonstrukcija javne rasvjete u Novoj Mokošici, u Ulici Bartola Kašića od ambulante do vrtića i škole, u dužini 180 metara. Tom je prilikom zamijenjeno pet dotrajalih stupova novima visine 5 metara, na koje su montirane energetski učinkovite svjetiljke u LED tehnologiji. Vrijednost ovih radova iznosi 3.494,88 eura.

Uskoro novih 39 vrtićkih mjesta u prostorima DOC-a

Radovi na uređenju prostora Studentskog centra u DOC-u za potrebe dječjeg vrtića počinju idući tjedan, a već su u tijeku pripreme na samoj lokaciji. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i direktor Clavis d.o.o. Mario Boroje potpisali su danas ugovor o izvođenju ovih radova, uz prisustvo resornih pročelnika, Paule Pikunić Vugdelija iz Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima i Dživa Brčića iz Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Uredit će se površina od oko 230 metara četvornih, unutar kojih će se osigurati uvjeti za smještaj tri vrtićke odgojno-obrazovne skupine ukupnog

kapaciteta 39 djece, sukladno državnom pedagoškom standardu. Adaptacija prostora radi se u postojećim gabaritima bez konstruktivnih zahvata na objektu. Obuhvatit će građevinsko-obrtničke radove na novoj unutarnjoj organizaciji prostora, izgradnju dva sanitarna čvora za potrebe djece vrtićkog uzrasta, nove elektroinstalacije, hidrantsku mrežu te sustav vatrodojave. Zadržavaju se svi postojeći vanjski otvori, postojeća opločenja i ograde na terasama. Radovi bi trebali biti završeni za 45 dana od dana uvođenja izvođača u posao, a njihova vrijednost iznosi 138.490,95 eura bez PDV-a, odnosno 173.113,68 eura s PDV-om.

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

POTPISAN UGOVOR

Započeli radovi na uređenju edukativne staze

Podvlaštica – Vlaštica

Završetak projekta očekuje se u kolovozu 2025. godine

Započeli su radovi na uređenju edukativne staze Podvlaštica-Vlaštica sufinanciranog iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, a aaktivnosti se provode u suradnji s Općinom Orebić.

Planirani zahvat podrazumijeva uređenje puta koji se zbog stanja terena nije mogao koristiti u pješačke i biciklističke svrhe. Projektom je predviđeno oblikovanje edukativne staze profiliranjem staze, opre -

manjem osnovnom urbanom opremom i pošumljavanjem staze kako bi se mogla koristiti prvenstveno u pješačke i biciklističke svrhe. Planirana urbana oprema podrazumijeva izgradnju multifunkcionalnog paviljona od eko prirodnog materijala, a samo pošumljavanje staze će pridonijeti ojačavanju bioraznolikosti na navedenom području. Ukupna vrijednost projekta je 265.941,69 € od čega je sufinanciranje

FZOEU 212.753,35 €. Završetak projekta očekuje se u kolovozu 2025. godine.

Projektom je predviđeno oblikovanje edukativne staze profiliranjem staze, opremanjem osnovnom urbanom opremom i pošumljavanjem staze kako bi se mogla koristiti prvenstveno u pješačke i biciklističke svrhe

ZA ŠETAČE I LJUBITELJE BICIKLIRANJA

Naši fini dobri dečki

Neki dostavljač sa svojih gotovo šezdeset godina života, usudio se usred Šibenika dostavljati robu u majici s likom Miša Kovača, inače rođenog Šibenčana, koja je zaštitni znak Hajduka. Nećeš razbojniče! Dva šibenska ‘djetića’ ubili su Boga u njemu, zbog čega je završio u bolnici s ozljedama. S razlogom, jer ih je time izazivao. Što se tiče naših sudova, velika je vjerojatnost kako će svi skupa biti kažnjeni za remećenje javnog reda i mira. Ako bi ovi mladi fini mladići dobili veće kazne, svi bi se snervali, roditelji bi objašnjavali kako su oni fini i pristojni dečki koji su se slučajno našli u toj slučajno nasilnoj situaciji. A Bože moj, tu je odmah jasno kako ta, inače dobra djeca koja nonama pomažu nositi spenzu, nisu nikakvi huligani. Jer nema u nas huligana. I zato ih treba samo blago upozoriti da to što su radili baš nije dobro. A ne kao oni bezobrazni Grci koji su uhitili stotinjak naših finih i dobrih mladića kao neke zadnje kriminalce.

Zato nam je neki dan jedan naš odvjetnik blizak Hajduku objasnio kako, kad bi izvrnuo sve BBB-ovce i sve Torcidaše, ne bi ispao ni jedan nož. Što je, po njemu, jasan dokaz kako oni nisu ništa loše mislili u Grčkoj. E sad, što se tiče svih onih bejzbol palica, letvi i sličnih pomagala, to su dečki u Grčku nosili jer su mislili kako se tamo održava svjetsko amatersko prvenstvo u bejzbolu, što im je godinama omiljeni sport. Nakon svega toga, Plenki je s jakim snagama odjurio u Grčku, ka-

ko bi popravio uzavrele odnose s Grcima. Pri tom je obećao roditeljima svih tih nevinih mladića, posve bezrazložno nazvanih ‘huliganima’ u Grčkoj, kako će im pomoći koliko može. Nejasno je kakvu im pomoć Plenki može pružiti u Grčkoj. Možda je mislio dostaviti im sokove i sendviče u zatvore? Što drugo? U bilo kojoj zemlji Unije nikakva izvršna vlast ne može ništa drugo učiniti, niti je to njihov posao. Možda može jedino u Hrvatskoj, ali to nije tema. Jednako tako kao što nije posao Vlade plaćanje odvjetničkih usluga za klipane koji su išli u divljački pohod u Grčku. Barem ne iz naših džepova. Sviđalo nam se ili ne, to ćemo na kraju mi platiti. Sasvim je logično kako naša policija, kao ni naše pravosuđe, ne snose baš nikakvu krivnju. Da se, ne daj Bože, takav grčki užas dogodio u Hrvatskoj i da je skupina grčkih huligana batinaša napravila što i BBB u Grčkoj ili još gore, da su to napravile recimo Delije, bi li to onda bili većinom dobri dečki ili skupina huligana i kriminalaca?

Za to vrijeme umirovljenici mogu slaviti. Vlada će im izdašno povećati mirovine nešto više od osam posto! Skok je tako dobar da Plenki može hvaliti i sebe i svoju Vladu do mile volje. Što i čini! Kad je došao na vlast, obećao je dovesti mirovine na razinu od 60 posto prosječne plaće jer su tada bile na nekih 40 posto. Sada su, a svim povećanjima zadnjih nekoliko godina, na cca 37 posto prosječne plaće. Pa tko

mu ne bi vjerovao?! Lajkam!

Pokazalo se koliko je ministar Filipović bio dalekovidan i mudar i koliko je svojom web stranicom s cijenama onih trgovačkih lanaca koji su mu ih htjeli poslati pomogao svim hrvatskim građanima. Da nema Filipovićeve genijalne stranice, siroti hrvatski građani morali bi obilaziti sve naše bezobrazno skupe trgovačke lance i popisivati cijene kako bi ih lakše usporedili kad idu po spenzu u Sloveniju, BiH, Mađarsku i, da ‘prostite, Srbiju. Jer pokazalo se kako je šoping Hrvata u susjednim zemljama opet na razini davnih godina kad smo sve živo kupovali u Neumu ili Trebinju. I zato hvala velikom vizionaru ove naše vizionarske vlade. Možemo mirno u prekogranični šoping, negdje i nedjeljom, zadovoljni spoznajom kako je naša Vlada učinila sve, ali baš sve po pitanju obuzdavanja inflacije. Kad je to neophodno, onda se plin prodaje i po jedan cent. Sve za bolji život vječno nezadovoljnih Hrvata! Što se tiče ovih klipana koji stoje u redu pred benzinskim pumpama koje prodaju kruh, to je samo obijest i neodgovornost onih koji misle samo na svoju guzicu i bahato hoće freški kruh nedjeljom. Jednako kao što bezobrazno bahati i arogantni turisti hoće suvenire i šoping obavljati nedjeljom. Banda besprizorna! Nećeš razbojniče! Nema tu sreće jer mi Hrvati, stalno i neprekidno njorgamo. Sve se čini za naše dobro, a mi uvijek nezadovoljni. Eto vas.

utijavanje na hladno

Piše Vjera Šuman

PONEDJELJAK, 28.8.

Doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 29.8.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

penne carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

SRIJEDA, 30.8.

Doručak dana

poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

ČETVRTAK, 31.8.

Doručak dana

chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Zeleni

Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 1.9.

Doručak dana

zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 2.9.

Doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA, 3.9.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

ctni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

TURISTIČKA PRIČA

SKLADNI KONAVOSKI ŽIVOT

PRIVLAČI TURISTE Jašu konje, kušaju domaća vina, kuhaju tradicionalnu hranu i odlaze oduševljeni

Turistički trendovi u svijetu se mijenjaju. Iako masovni turizam i posjećivanje

‘in’ mjesta nikada neće zamrijeti, gosti sve više traže autohtone doživljaje, tradiciju, i ne manje važno, ‘eko priču’ iza mjesta koje posjećuju

Iako u dosta priobalnih gradova i mjesta kraj kolovoza označava lagani pad i približavanje sezone kraju, u Dubrovniku i okolici rujan već godinama može ‘stajati uz bok’ kolovozu. Turistički kapaciteti i dalje su popunjeni, a uvriježeno je i mišljenje kako tada dolaze gosti veće platežne moći.

Tako i u Konavlima sezona još traje, a kako su zadovoljni ovom godinom provjerili smo s dionicima konavoskog turizma za koji je karakteristična ruralna ‘nota’.

RASTE BROJ KREVETA

Konavoski načelnik, Božo Lasić kaže kako će u odnosu na prošlu godinu po ostvarenim noćenjima biti u ‘priličnom plusu’. Iako su smještajni kapaciteti dobro popunjeni, napominje kako treba imati na umu da je u odnosu na 2019. godinu 400 ležajeva više u privatnom smještaju.

„Veselim se što je sezona dobra, ali sam i malo tužan što sve više ovisimo o sezoni, a ne o drugim stvarima. Ali uvjerio sam se čim je sezona u koroni bila posustala da su se naši ljudi odmah snašli i primili poljoprivrede“, navodi Lasić.

POGREŠAN NARATIV O CIJENAMA

Slaže se s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem koji je u više navrata isticao kako u moru onih dobrih poslovnjaka ima i ponekih gramzljivih koji neopravdano podižu cijene.

„Neke cijene zaslužuju biti kakve jesu. Kao što to zaslužuje kava na Stradunu, tako to zaslužuje i Cavtat koji se uvijek naslanjao uz Dubrovnik, rame uz rame s brendom na koji se mi nadovezujemo. Ipak, ne bi cijena u nekim drugim mjestima smjela biti toliko visoka. Neke države su već ušle u recesiju, infla-

Lasić: Veselim se što je sezona dobra, ali sam i malo tužan što sve više ovisimo o sezoni, a ne o drugim stvarima. Ali uvjerio sam se čim je sezona u koroni bila posustala da su se naši ljudi odmah snašli i primili poljoprivrede

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović, Mali raj, Villa Glumac, Ivica Vodopić, Kameni dvori

Božo Lasić, načelnik Općine Konavle

cija je i dalje oko 10 posto i to su činjenice, no moram reći kako je narativ koji se stvorio pretežno u medijima pogrešan. Talijani i Španjolci prenose naslove o skupoći iz naših medija i radimo si medvjeđu uslugu bez razloga, jer situacija sigurno nije tako loša kako je predstavljena“, upozorava Lasić.

ODLIČNA

SEZONA I U HOTELIMA

Iz Jadranskih luksuznih hotela zadovoljni su sezonom u dva konavoska hotela.

„Ostvareni su izvrsni rezultati i u hotelu Croatia, kao i u hotelu Supetar. U oba navedena objekta u Cavtatu tijekom ove godine postignuti ciljevi su iznad planiranih za 2023. godinu“, istaknuli su.

RURALNA PRIČA

Posebno je prepoznatljiva ruralna gastro priča koju Agroturizam Konavle već neko vrijeme stvara i njeguje. Predsjednik Udruge Ivo Mujo ističe kako iz komunikacije s članovima čuje da su smještaji, odnosno kuće za odmor i apartmani, kojih je u Konavlima puno, dobro popunjeni. Iako Konavle povezujemo s mirom i bajkovitom prirodom, ono je također i središte aktivnog turizma. Izvrsne re -

zultate tako ostvaruju i oni koji turistima nude razne programe karakteristične za ruralni turizam, poput pješačkih i biciklističkih tura, jahanja, škole kuhanja, vinskih tura i kušanja. Što se tiče strukture gostiju, oni su različiti u različitim segmentima.

„U kućama za odmor i vilama su većinom Europljani, recimo Englezi i Skandinavci koji najčešće borave po sedam dana. U ostalim agroturističkim objektima s temom gastronomije i aktivnog odmora su gosti koji dolaze u Dubrovnik u sklopu posjeta cijeloj Hrvatskoj, recimo Amerikanci koji obilaze i druge gradove pa su nekoliko dana u Dubrovniku, Splitu, Plitvicama... Oni dožive sadržaj koji Dubrovnik nudi, a nakon toga dolaze u Konavle na jahanje, vinske ture i škole kuhanja koje su u zadnje vrijeme iznimno popularne“, govori Mujo.

ŠKOLA KUHANJA JE HIT

Upravo školu kuhanja nude u Kamenim dvorima.

„To nisu ljudi koji žele naučiti kuhati, nego žele doživjeti tradiciju i provesti vrijeme u obiteljskom domaćinstvu gdje se namirnice proizvode i imamo onda tu priču od vrta do sto -

Mujo: Prednost ove ponude je što većina naših turista dolazi iz gradova gdje žive potpuno drugačijim stilom života. Njihova svakodnevnica je ubrzana i stresna, ali još uvijek u kolektivnoj memoriji ljudi postoji taj mirni život, skroz suprotan od svega što je njima danas normalno

Kameni dvori nude iznimno popularne škole kuhanja

Vodopić: Satisfakcija nam je kada se ljudi iz čitavog svijeta oduševe prostorom i onim što radimo. Prihvatljiv im je naš način razmišljanja, jer ne razmišljamo kako ćemo ih ‘oguliti’ nego o tome kako im sat vremena pretvoriti u događaj koji će pamtiti

la. Prednost ove ponude je što većina naših turista dolazi iz gradova gdje žive potpuno drugačijim stilom života. Njihova svakodnevica je ubrzana i stresna, ali još uvijek u kolektivnoj memoriji ljudi postoji taj mirni život, skroz suprotan od svega što je njima danas normalno“, govori Mujo i dodaje kako ruralni prostor gosti doživljavaju ‘romantičarski’.

„Oni se tako upoznavaju s načinom života koji je kod nas još uvijek živ, a to je skladni život u kontaktu s prirodom“, govori.

U školama kuhanja uvijek se kuha u skladu sa sezonom i namirnicama koje u to doba imaju u vrtu. Često su to varijacije juhe od povrća, meso na ražnju od lovorike, domaća koka u toću s domaćom pastom, a od kolača je to uglavnom neki voćni; sada dolazi sezona jabuka pa će one biti na repertoaru, prije su to bile praske i šljive.

„Meniji dakle ovise o stanju u vrtu, broju turista, njihovim interesima, ali i restrikcijama, ali to su uvijek prilagođeni tradicijski meniji“, zaključuje Mujo.

ODNOS CIJENE I KVALITETE NA PRVOM MJESTU

Nena Ćorak vlasnica je Ville Glumac u Lovornom i poručuje: Kad je odnos cijene i kvalitete izvrstan, tada nema problema s ‘rupama’.

„Sezonom sam u globalu zadovoljna, počeli smo 28. svibnja i bez prekida, uz svaki popunjen dan, trajat će do 23. rujna. Tada imamo jednu manju rupu, nakon čega smo opet dosta popunjeni u listopadu“, iznosi Ćorak i dodaje kako u ovoj vili s bazenom uglavnom odsjedaju grupe od osam pa do 12 ljudi i većinom su to obitelji.

„Kod nas rezerviraju grupe od subote do subote, a ove godine smo imali jednu speci -

fičnost, čak pet grupa je tu bilo po 14 dana“, iznosi.

Što se cijena tiče, ove su godine bili nešto konkurentniji u odnosu na druge.

„Poslujemo s agencijom koja nam je još lani formirala cijene. Vjerujem kako smo zbog toga cijene naših noćenja bile nešto niže nego kod drugih jer su formirane godinu unaprijed; prije inflacije i eura. Između ostalog, i zbog toga je popunjenost odlična. Ipak, od velikog značaja je i kvaliteta, a da je ona kod nas izvrsna, može se vidjeti po recenzijama koje su sve maksimalne. Iz perspektive gosta odnos kvalitete i cijene je čista petica, to je bitno i onda nema problema s popunjenosti“, zaključila je Ćorak.

MALE TURE ZA VRHUNSKI DOŽIVLJAJ

Vinar Ivica Vodopić drži malu obiteljsku proizvodnju vina, a otklon prema turizmu napravili su prije 13 godina vinokušnjama i turom vlakićem kroz konavoske vinograde. „Godinama je to išlo, a onda se u koroni sve srušilo. Prošla sezona je bila dosta dobra, međutim mi smo se sada drugačije postavili. Jednostavno ne želimo biti dio masovnog turizma, ne želimo goste koji su vrlo kratko tu i kojima ne možemo prezentirati naš cilj i želju, a to je očuvanje obiteljske tradicije“, govori Vodopić koji sada ponovno obnavlja vinograde zbog bolesti koja je napravila problem. Iako nije riječ o zlatnoj žutici, ipak je bilo potrebno intervenirati i promijeniti koncept.

„Sveli smo se na manje grupe, a paralelno s tim moramo održati novi nasad koji u prvim godinama zahtijeva puno posla“, govori Vodopić koji pokazuje kako ruralno zaista nije jednostavno. Osim uobičajenih izazova za sve turističke djelatnike, njihovi dodatni izazovi su i održati ono što u skladu s prirodom stvaraju.

„Satisfakcija nam je kada se ljudi iz čitavog svijeta oduševe prostorom i onim što radimo. Prihvatljiv im je naš način razmišljanja, jer ne razmišljamo kako ćemo ih ‘oguliti’ nego o tome kako im sat vremena pretvoriti u događaj koji će pamtiti“, iskren je Vodopić koji dodaje kako uspjeh njihovog koncepta pokazuje broj gostiju koji se vraćaju.

„Moramo nuditi kvalitetu i to je prvo, ali dosta ljudi ne shvaća kako treba poticati i druge pa da nas bude što više takvih. Ne vidim dodatne kušaone kao konkurenciju, nego plus koji svima koristi. U Konavlima smo svi većinom malo proizvođači, a imamo kvalitetna vina koja se mogu uspoređivati sa najboljim svjetskima“, ističe Vodopić i naglašava kako

Villa Glumac Nene Ćorak može se pohvaliti odličnim recenzijama i omjerom cijene i kvalitete

Konjuh: Ljudi su oduševljeni, ali manje je to zbog mene, Konavle su toliko prekrasne same po sebi, da vrlo malo posla imam kako bi gosti bili zadovoljni!

se unatoč malim količinama mogu pohvaliti opremom visoke tehnologije koja sudjeluje u stvaranju vina vrhunske kvalitete.

‘KONAVLE SU PREDIVNE, PA NEMAM PUNO PO-

SLA ZA IMPRESIONIRATI GOSTE’

Tvrtka ‘Mali raj’ Antee Konjuh još jedan je od

aduta konavoskog aktivnog turizma. Iako je tek u početku, kaže kako je sezonom zadovoljna. „Dvije sam godine radila iz svog zadovoljstva jer volim ovo što radim, a ove godine je sve krenulo ozbiljnije. Kupila sam još konja, pa ih je sada sedam i radim privatne ture. Ne sklapam ljude koji se ne poznaju, pa dnevno u prosjeku imam dvije ture. Nekada se dogodi zatišje, a onda odjednom ‘svi navale’ isti dan“, dodaje kroz smijeh ova mlada poduzetnica. Ljeti su, kaže, na turama uglavnom turisti jer domaćima je vruće i ljeto više vole iskoristiti za kupanje.

„Većina ih dođe preporukom, recimo i domaći ljudi koji su bili i oduševili se, onda preporuče svojim gostima u apartmanima. Iako u Konavlima ima pet rančeva, posla ima za svih i lijepo radimo“, govori.

Ture koje nudi su različite, ali sve su kroz Konavosko polje. Neke traju pola sata, a najduža dva sata i one koja uključuje odlazak do rijeke Ljute i kupanje s konjima u rijeci.

„Ljudi su oduševljeni, ali manje je to zbog mene, Konavle su toliko prekrasne same po sebi, da vrlo malo posla imam kako bi gosti bili zadovoljni!“, poručuje Konjuh.

Vinarija Ivice Vodopića turistima nudi vinska kušanja za male ture i doživljaj tradicije obiteljskog vinogradarstva

Antea Konjuh nudi ture jahanja konja i poručuje Konavle su toliko predivne, pa nemam puno posla za impresionirati goste!

RELA PETRIC, REŽISERKA NAGRAĐENOG FILMA ‘USPON I PAD STF-A’:

Nije sve samo turizam, ima i puno nas kreativaca!

Dubrovkinja Rela Petric režiserka je jednog sasvim neobičnog filma „Uspon i pad SFT-a“, koji je nedavno na festivalu DORF u Vinkovcima osvojio nagradu za najbolji film u regionalnoj konkurenciji. Provjerili smo o čemu se zapravo radi, koliko je težak sam proces, ali i nedostaje li kreativnosti u gradu

Krenimo od početka. Kako je uopće došlo do ideje za film i snimanja?

To je zapravo trebala biti predstava. U Lazaretima su bili dramaturzi Ivan Penović i Marin Lisjak koji su pozvani da naprave kreativnu radionicu. Okupila se već standardna ekipa, Melko Dragojević, Dario Gverović, Mislav Stanković, Matia Pijević… Inače se družimo, znamo se i tu provodimo vrijeme u sklopu Studentskog teatra Lero. Uglavnom, napravili su predstavu, barem je to tako trebalo biti. No ono što se dogodilo je da je zapravo nismo uspjeli složiti, pa sam ja predložila da od toga napravimo film jer bi bila šteta propustiti priliku za stvoriti nešto kreativno. Pomislila sam - taj humor je odličan i baš bi dobro odgovarao filmu, idemo raditi skečeve, napraviti nešto. Idemo samo snimati! Tako smo i počeli, s raznim skečevima, dramama, a onda smo shvatili - ako složimo sve to kao priču, može ispasti kao „mockumentary“ na neki bend koji postoji, ne postoji… Momci su sami od sebe smiješni i glumci su, tako da je na tim skečevima sve skupa izgledalo jednostavno divno. Svi smo se iznenadili kako je zapravo dobro ispalo, pravi film! Htjeli smo ga prikazati u Lazaretima za nas i za prijatelje. Ustvari ništa posebno nije trebalo biti od toga. I uspjeli smo, dogovarali smo se mjesec, pa drugi mjesec, za Božić… Ali se to konačno dogodilo u travnju ove godine. Na premijeri su ljudi super primili film, baš su se smijali tom nekom bendu, ekipi, i oni koji ih znaju, i oni koji ih ne znaju. Bilo je sve skupa baš super, atmosfera je bila odlična, jako im se svidjelo. Onda nam je Žarko Dragojević predložio da to prijavljujemo po festivalima i prvi na koji smo došli je zapravo DORF. Pošli smo u Vinkovce, odnijeli film, oni su bili oduševljeni. Zapravo nismo

ni znali da ima nagrada, da se natječemo. Ali oni su rekli – vi ste nam najbolji, odlični ste, fenomenalni, smiješni, originalni, zdravi… I eto!

A sve je zapravo krenulo spontano?

Jako spontano. To je inače ekipa koja stvara muziku, zove se SFT, to stvarno jest bend. Sviraju i bave se kazalištem i sve je krenulo kao interna šala. Meni je super raditi video i njima radim spotove, stalno nešto snimamo, fore, pa i one interne.

O čemu se zapravo radi u filmu?

‘Uspon i pad SFT-a’ je film o jednom stvarnom dubrovačkom bendu i o njihovim uspjesima i padovima. Oni su kao proputovali pola svijeta, bili su jako popularni, smatram da su još uvijek ekstremno popularni. Slovaci ih specifično obožavaju i htjeli smo svu tu popularnost i taj kult prikazati i našoj domaćoj publici, da vide što se događa. (smijeh)

Koliko je dugo trajalo snimanje, kako je sve to teklo?

Trajalo je kroz nekoliko mjeseci. Stalno smo snimali, svaki dan smo se nalazili, družili se, izvodili nekakve budalaštine. Onda su nam s vremenom padale dodatne ideje na pamet.

Znači nije bilo nekog predviđenog scenarija?

Postojala je ideja Penovića i Lisjaka da to bude jedna jako apstraktna, spontana predstava. I ja sam bila dio te kreativne radionice, doveli su nas i rekli – idemo samo spontano raditi što god nam padne na pamet. Išlo je jednostavno - ti momci sviraju, aha, možemo uklopiti glazbu. Ustvari je ta predstava bila totalno druga stvar u usporedbi

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović, privatni album

s onim što je na kraju ispao film. Kako smo počeli snimati, vidjeli smo da je priča o njima ipak nešto zanimljivija i konkretnija i odlučili se fokusirati na to. Stvarno smo uspjeli i ispalo je – filmski!

Jesu li momci improvizirali ili je postojao neki tekst?

Sve je improvizacija, originalnost, spontanost i sve su to oni.

Sad već imate iskustva, je li lakše snimati spontano ili kad je „sve po špagi“?

Ovisi. Ako znaš što radiš, ako imaš nešto zadano ili scenarij, to može biti vrlo lako, ovisi s kime radiš. Ali ovako spontano, ako ste sami po sebi spontana ekipa, imate neku svoju shemu… Ne znam je li lakše ili teže, ali svakako je zanimljivije, osjećaš se zadovoljnije i draže ti je to raditi, kad dolazi baš iz tebe, bez da si morao nešto dogovoriti, potpisivati ugovore, pitati nekoga za financije, dogovarati prostore… Ništa, ništa. Nego jako spontano, iz sebe, jer to voliš, želiš raditi. Mislim kako je to nešto najljepše na svijetu.

I bitno je, pretpostavljam, kliknuti?

Da, bitno je. Poluinterna je fora, našli smo se, već smo u toj priči i već se zafrkavamo tako. A s Penovićem i Lisjakom se nismo znali. Mislim jesmo malo, već su radili tu nekoliko predstava, ali jed-

nostavno smo i s njima klikli. Jer kad klikneš, izlaze te divote…

Već ste spomenuli nagradu na DORF-u, koliko znači takvo priznanje?

Očito znači puno. Nismo znali ni kako ćemo slati film igdje,natjecati se, dobivati nagrade… Ali nam je jako drago. Pogotovo momcima iz benda, mislim kako se oni sad osjećaju kao da su na vrhu svijeta. I trebali bi! Jer su jako zanimljivi, kreativni… Trebali bi se osjećati dobro oko toga. Lijepo je i kod te nagrade što možemo ovako širiti priču, jer te potiče da dalje radiš. Čovjek će često reći - bitno je raditi što god ti želiš, što god voliš, bez obzira na sve. Ali ipak, kad se jako potrudiš, a netko to vidi i kaže ti bravo, to te isto pogura. Doslovno vjetar u leđa.

Pretpostavljam kako se onda može očekivati još projekata?

Sigurno će ih biti. Mi nastavljamo raditi, već sad radimo neku novu predstavu. Melko Dragojević ima planove, već režira. Stalno se bavimo kazalištem, stalno snimamo neke stvari, momci stalno sviraju. Eto, ako je kome dosadno i ima neke kreativne ideje ili samo želi „špicirati“, slobodno može doći u Klub mladih Orlando. Tamo odavno postoji nekakav „kreativni hub“. I jedan savjet – ljudi, samo radite što želite.

Rela Petric

Koliko je teško u Gradu napraviti nešto kreativno? Znamo kako ovdje često vlada letargija. Mislim kako je upravo u tome stvar. Kad se opustiš, ta kreativnost dolazi. Ako se ideš truditi, forsirati, kao što smo išli na prvu s predstavom, jednostavno ne ide. Nikakvo preforsiranje, preuključivanje nekih institucija, to jednostavno ubija kreativnost i spontanost. Mislim da bi se ljudi samo trebali opustiti. Ako ti išta dođe – idi, istražuj, radi, samo radi, bilo što. Ta letargija… Možda smo previše svi fokusirani na svakodnevicu ili nam je sve dostupno, pa se opustimo, ne znamo što bismo od sebe. Ali ustvari, kad se skroz opustiš, vidiš kako

u tebi ipak nešto krčka. Zapravo kad ti je dosadno, počneš nešto izmišljati, nešto kreativno izlazi. Nije nimalo teško, samo se opustite!

Vjerujem kako je dosta ljudi opterećeno i financijama. Koliko je vama bilo financijski zahtjevno snimiti film, koliko ste toga morali uložiti?

Ništa nismo morali uložiti, u tome je i čar. Jer u Klubu mladih Orlando momci već imaju svoj prostor i tamo smo proveli dosta vremena, smišljali, zafrkavali se. Doduše, pomogao nam je i Studentski teatar Lero koji ima svoj prostor i jako velikodušno nam ga je ustupio. Tamo smo imali dosta početnih proba. Melko je imao svoj aparat, ja sam imala mobitel i to je to. Cjelokupnu produkciju filma su podržali Art radionica Lazareti i Audiovizualni centar Dubrovnik u sklopu godišnjih programa naslonjenih na Zajednicu tehničke kulture, Grad Dubrovnik te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Putovanje tima na DORF je potpomogao Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika. Njima apsolutno hvala od srca što su nas pogurali. Jer bez njih ne bismo mogli širiti ovo što smo napravili… Ali sam projekt je apsolutno besplatan.

Što se tiče mladih u Gradu, što vam se čini? Ima li kreativaca?

Mislim kako itekako ima nade. Kad bismo se družili po Orlandu, vidjela bih dosta mladih kako dolaze. Misliš kako nema ničega i onda vidiš – netko crta, netko radi nešto drugo, ali misle kako je to ništa ili bezveze. A zapravo ima puno kreative. Samo smo nekako okupirani, ne znam ni ja čime, ali to ne znači da je nema. Zato je i nama svima koji smo bili uključeni u ovaj film drago da se promoviramo i damo do znanja – apsolutno postoji kultura, kreativnost, neobaveza, itekako!

Glavne zvijezde - Dario Gverović, Mislav Stanković i Melko Dragojević

Mislite li kako ćete motivirati mlade na pokretanje, posebno one koji snimaju za zafrkanciju, spontano?

Sigurno! Nikad ne znaš. Kreativni proces dolazi tako što ti spontano smisliš, misliš kako je to bezveze, kako to nitko neće vidjeti, ali ustvari kad radiš ono što voliš, to se počne jednostavno kotrljati. Radiš jednu stvar, pa drugu, pa treću… A ispadne sedamnaesta. Dečki su krenuli s glumom, pa su postali bend, pa je opet trebala biti predstava, a na kraju došao film. Veze s vezom to nema! (smijeh) I na kraju festivali… Tko zna! Bitno je samo raditi, što god. Uopće nije bitno ako to „propadne“, ako ne ispadne što si htio. Samo radi. Pa ćeš drugi, treći projekt uspjeti. Radi što osjećaš, opusti se, neka ti bude dosadno, to je jako bitno. I to što misliš da je glupo, apsolutno nije glupo, to je jako bitno naglasiti. Jer… Sve je glupo.

Nema tu nekih granica ili okvira u kojima moraš djelovati?

Radiš po svom i nekad prođe. Vidiš kako drugi ljudi isto tako rade nešto što ne bi nikad pomislio. Upoznaš ih i shvatiš – wow, nisam sam, još netko to voli. Jako je bitno i pričati o tome što radiš, raditi i družiti se, širiti sebe i ustrajati.

Vama se to isplatilo, a potvrđeno vam je u Vinkovcima. Mislite li se prijavljivati na druge festivale?

Nadam se da hoćemo, upravo zbog poticanja kreativnosti. To je jako bitno. Drago mi je što smo ovdje i što možemo popričati, što mogu reći – u redu je, nije sve umrlo, nije sve grozno, nije samo

turizam. Ovo postoji i nisi jedini koji sjediš doma i misliš kako je to što radiš bezveze, a aposlutno nije. Uvijek će te netko podržati. Toliko ima otvorenih mjesta za svirati glazbu, za bilo kakve izložbe, samo se druži, širi i radi to što voliš…

Dok pričate o tome, vidi se kako se osjećate ispunjeno.

Sigurno! Drago mi je da postoji ovo sve. I ja sam mislila da snimam bezveze, ali meni je to gust. Volim snimati, zafrkavati se s njima, obožavam muziku i jednostavno to radim. A kad vidiš da to netko vidi, pa da ima još ljudi koji takve stvari vole i rade… Pa divota! Shvatiš kako nema toliko letargije, nije sve sivo, itekako ima boje i veselja i radosti.

Nekima je kuglica skupa, drugi tvrde: ‘U ovakvom gradu platila bih i 10 eura’

Ekipa Dubrovačkog dnevnika obišla je sladoledarnice u Gradu. Provjerili smo cijene, ali i pitali domaće i turiste jesu li zadovoljni njome

„Ja i muž smo platili svaki sladoled s dvije kugle 7 eura. Smatram da je to normalna cijena za turističko mjesto. Izdvojila bih čak i 10 eura za sladoled u ovakvom gradu, ali treba biti baš dobar“

Ovog ljeta na društvenim mrežama nisu više popularne rasprave o cijeni kafe na Stradunu nego je ‘glavnu ulogu’ preuzeo sladoled. Unutar zidina posljednjih godina otvara se sve više tzv. ‘gelaterija’, odnosno sladoledarnica. Zbog velikih vrućina izgleda kako nije problem pričekati u redu za ledeno osvježenje. Kakve su cijene, ima li popusta za domaće, te što o istima misle Dubrovčani i turisti? Učinili smo đir i ispitali situaciju.

U Gradu se nalazi ukupno 12 sladoledarnica. Najniža cijena jedne kugle sladoleda je 1 euro za domaće, dok je najskuplja 4 eura.

NEKIMA SKUPO , VEĆINI NIJE

Anna iz Švedske ne misli kako je cijena sladoleda visoka nego opravdana time što je Dubrovnik poznata turistička destinacija.

„Ja i muž smo platili svaki sladoled s dvije kugle 7 eura. Smatram da je to normalna cije -

Piše Karla Kolunđija foto Karla Kolunđija

„Bila sam jako iznenađena, platila sam 12 eura za jednu čašicu s tri kuglice sladoleda, što mislim kako je skupo. Po mom mišljenju cijena sladoleda bi se trebala kretati između 2 i 3 eura. Čak su i u Madridu jeftinije cijene“

na za turističko mjesto. Izdvojila bih čak i 10 eura za sladoled u ovakvom gradu, ali treba biti baš dobar,“ rekla je Anna. S druge strane, Milena iz Španjolske se iznenadila cijenom sladoleda.

„Bila sam jako iznenađena, platila sam 12 eura za jednu čašicu s tri kuglice sladoleda, što mislim kako je skupo. Po mom mišljenju cijena sladoleda bi se trebala kretati između

2 i 3 eura. Čak su i u Madridu jeftinije cijene,“ zaključila je Milena.

Frank iz Njemačke kaže kako je sladoled platio 2,50 eura, što je skupo u usporedbi s Berlinom. „Tamo je prosječna cijena 1.50 euro. Ovo je najviše što bih ikada dao za kuglu sladoleda i moram priznati da je jako dobar“, kazao je.

Njegov sunarodnjak Matthias također smatra

Milena iz Španjolske Matthias iz Njemačke

kako je sladoled skup, ali zbog velikih vrućina mu nije problem platiti.

„Platio sam 5 eura za dvije kugle sladoleda. Mislim da je to skupo jer inače je u Njemačkoj cijena u prosjeku jedan euro po kuglici.

Ali smo jučer platili 4 eura za samo jednu kuglu i to je najviše što bismo izdvojili za sladoled samo zato što je prevruće!,“ kazao je Matthias.

S njim se pak ne slaže Iina-Kaisa iz Finske.

„Dvije kugle sladoleda sam platila pet eura, mislim kako je to super cijena. Inače u Finskoj jednu kuglu platim toliko!,“ poručila je zadovoljno.

Brigette iz Nizozemske tvrdi kako je platila 5 eura za jednu kuglu sladoleda u Dubrovniku, ali je to bila jako velika kugla. „Mislim kako to jest skupo, ali je sladoled dobar pa vrijedi dati toliko. Najviše što bih dala za sladoled je

10 eura ako je stvarno dobar“, kazao nam je.

Safet iz Bosne i Hercegovine tvrdi kako je kuglicu sladoleda platio 2.80 eura. „Mislim da to nije skupo, a skoro da smo dobili duplu kuglicu, najviše bih dao 4 eura za jednu takvu kuglicu“, kazao je.

JEFTINIJE I OD SNJEGULJICE

Domaći ljudi, pak, uživaju popust u više sladoledarnica te ih većina zna gdje ići po osvježenje.

„Platila sam sladoled 1 euro, po cijeni za domaće i prezadovoljna sam, mislim da je odlična cijena, to je jeftinije i od Snjeguljice!“ zaključila je Anita.

Željka je isto tako zadovoljna cijenama za domaće.

„Zadnji puta, kad sam jela sladoled, platila sam 1,50 euro i mislim da je to za domaće

„Platio sam 5 eura za dvije kugle sladoleda. Mislim da je to skupo jer inače je u Njemačkoj cijena u prosjeku jedan euro po kuglici.

Ali smo jučer platili 4 eura za samo jednu kuglu i to je najviše što bismo izdvojili za sladoled samo zato što je prevruće!“

Antun i Željka

Safet iz Bosne i Hercegovine Anna iz Švedske

skroz normalno, s obzirom na porast cijena svega ostaloga u gradu. Iskreno, najviše što bih dala je 3 eura za jednu kuglu, ali mora baš biti vrhunski sladoled!,“ kazala je.

Njen kolega Antun nije zadovoljan cijenom, jer kako kaže naišao je na jednu sladoledarnicu koja ne nudi popust za domaće.

„Ja sam platio 3.50 eura jednu kuglu sladoleda i jako sam nezadovoljan time. To je mala kuglica sladoleda koja se rastopi u pet koraka, nakon toga ne dam više od 1.50 euro za jednu kuglicu i prednost imaju oni koji nude pola-pola!,“ zaključio je Antun.

Mara smatra kako sladoled u Dubrovniku nije skup.

„ Zadnji put kada sam uzimala bila je 1.50 eura i bio je jako dobar sladoled. S obzirom na cijelu situaciju ne mislim da je puno, mislim da je to sasvim ok cijena. Ako znam da je neg-

dje sladoled napravljen ‘po domaće’ dala bih i 3 eura, ali ne više od toga“, izjavila je. Sve sladoledarnice imaju istaknute cijene na vidljivom mjestu, samo ih treba pažljivo pročitati. Međutim, ukoliko postoji popust za domaće, on nije istaknut, ali osoblje je svugdje jako ljubazno i vrlo rado odgovori na sva pitanja. Određene sladoledarnice čak nude i besplatno kušanje sladoleda, a negdje se može dobiti i preljev gratis.

„Dvije kugle sladoleda sam platila pet eura, mislim kako je to super cijena. Inače u Finskoj jednu kuglu platim toliko!“

Mara

Frank iz Njemačke Bocca

Ovakav moderni nogomet treba zabraniti!

Nogomet je vjerojatno najljepša igra koju je čovječanstvo smislilo, nijedan sport se nije tako približio umjetnosti kao radost

loptanja među golovima. No kada se ogromna lova umiješa u nogometnu formulu sve ode u prečku lijepe materine

Eh, da su H. de Winton i J. C. Thring znali što će se događati Ljeta Gospodnjega 2023. godine, nikad se ne bi uputili na sastanak u slavni Cambridge. Osim njih dvojice kao predstavnika

škole Shrewsbury na tom su se mitingu pojavila još dvanaestorica iz Etona, Harrowa, Rugbyja i Winchestera. Nakon dugih i iscrpljujućih osam sati vijećanja donesen je legendarni zaključak – lopta se smije napucavati bilo kojim dijelom tijela osim ruke, a protivničkog igrača ne smije se udarati.

Ovima iz Rugbyja ništa nije bilo jasno – ako je Bog već stvorio dvije ruke, pa nije ih valjda napravio za figuru, a ako ih već nije napravio za figuru, napravio ih je valjda za udaranje – pa su se digli za stolica i odlučili slijediti neka svoja pravila. Tako je rođen rugby. No ostatak balice ostao je pri svome – loptu u ruke smije primiti samo golman. Tako je rođen nogomet.

Prvu utakmicu u povijesti nogometa odigrali su Sheffield i Nottingham (danas Notts County), a glavnu riječ u natjecanjima, savezu i daljnjem usuglašavanju pravila imala je radnička klasa. Nogomet se na Otoku sve više razvijao, pa je 1870-tih i 1880-tih diljem Engleske i Škotske postao najpopularnija igra koja je privlačila sve više gledatelja. Igranje nogometa bilo je zabranjeno profesionalcima, ali neki su ipak zaobilaznim putevima plaćali igrače, pa je na kraju odlučeno kako oni mogu dobivati novac za nastupe, ali im plaća ne smije biti veća od radničke.

PRVACI SE VEĆ ZNAJU

A 150 godina kasnije, Neymar prelazi u Saudijsku Arabiju. Traži vilu s 317 soba, 412 automobila, 13 helikoptera, privatni Airbus, četiri kanadera i 27 djevica u raju. Bogati naftaši udovoljava-

ju prohtjevima i još mu za tjedni džeparac daju pola milijuna eura za svaku objavu na društvenim mrežama u kojima promovira Saudijsku Arabiju. Nije on jedini nogometaš u najboljim godinama koji je ovog ljeta otišao na Bliski istok. Od Brozovića, preko Koulibalyja, pa sve do Bona i Milinković-Savića puni su brodovi rasutih nogometaša koji se metiljaju kroz Sueski kanal vozeći ih na izvor zelembaća. Ne samo da odlaze u Aziju nego i Ameriku – Lionel Messi, najbolji ikad ove igre, potpisao je za Inter Miami. No i europski klubovi troše kao Silvio Berlusconi na Viagri. Manchester City kupio je Gvardiola i učinio ga najskupljim braničem u povijesti, Chelsea je iz Brightona doveo Caiceda za 120 milijuna eura, Bayern Kane za stotku, i tako dalje, i tako dalje. Jaz između nekolicine bogatih klubova i većine siromašnih sve je veći. Prvenstva još nisu ni počela, a prvaci se unaprijed znaju – Englesku će osvojiti City, Španjolsku Real, Njemačku Bayern, Francusku PSG. Kakav besmisao – igrat će se dugih trideset i kusur kola, a pobjednik se već zna. Navijači su toga svjesni, pa da im ne bude dosadno, igraju neka svoja natjecanja. Dogovaraju sačekuše, vade noževe i međusobno se ubijaju. Oni miroljubiviji samo se premlaćuju po benzinskim pumpama. Vlade troše enormna sredstva na policiju i druge organe reda kako bi osigurali kakav takav mir za vrijeme odigravanja utakmica. Kojeg li ludila! Pa zar ne bi bilo bolje da se ta uzalud potrošena sredstva koriste na zdravstvo, školstvo, rekreaciju?

Eh, da su H. de Winton i J. C. Thring znali što će se događati Ljeta Gospodnjega 2023. godine, nikad se ne bi uputili na sastanak u slavni Cambridge. Oni su samo htjeli donijeti jedinstvena

150 godina kasnije Neymar prelazi u Saudijsku Arabiju. Traži vilu s 317 soba, 412 automobila, 13 helikoptera, privatni Airbus, 4 kanadera i 27 djevica u raju. Bogati naftaši udovoljavaju prohtjevima i još mu za tjedni džeparac daju pola milijuna eura za svaku objavu na društvenim mrežama u kojima promovira Saudijsku

Arabiju

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Kolumna Škura bura

pravila nogometa kako bi škole mogle odigravati natjecanja, jer su smatrali da je ta igra odlična za zdravlje. Tu su, zaista, bili u pravu. Nogomet je vjerojatno najljepša igra koju je čovječanstvo smislilo, nijedan sport se nije tako približio umjetnosti kao radost loptanja među golovima. No kada se ogromna lova umiješa u nogometnu formulu, sve ode u prečku lijepe materine.

POVRATAK U ŠKOLE I KVARTOVE

Što ćemo s ovim modernim nogometom? Pošto nema nikakvih naznaka od UEFA-e i FIFA-e da ga želi resetirati i vratiti na Cambridge postavke, jedino logično rješenje je zabrana. Zabraniti profesionalni nogomet. Lijepo države donesu odluku da na njihovom teritoriju ne mogu igrati profesionalni nogometaši, jer su veće štete, nego koristi. Isto kao s heroinom. Jednim potpisom zakona riješio bi se sav huliganizam, riješilo bi se da se svjetske korporacije poput Adidasa i Nikea bogate prodajom dresova našoj djeci koju šiju azijska djeca po bangladeškim, tajlandskim i vijetnamskim pustopoljinama za par dolara dnevno, riješio bi se nakaradni sistem gdje je Neymar milijun puta plaćeniji od medicinske sestre, riješili bismo se debelih guzonja UEFA-e i FIFA-e kojima je važna jedino lova, a ne sport...

Nogomet se, umjesto u Saudijsku Arabiju i Miami, treba vratiti u škole i kvartove, a ako već postoji želja da se igraju nekakva natjecanja, onda se ona mogu odigravati po strogo kontroliranim uvjetima. Nema kupnje stranaca, domaći momci igraju u domaćim klubovima. Nogomet jedino na taj način može opet postati romantičan –da svaki grad, ili zašto ne, svako europsko selo može sanjati da će se jednom dogoditi generacija koja je kadra donijeti u njihov mali grad naslov prvaka Europe.

Umjesto da je cilj da sutra Livorno, Split, Maribor ili Bristol mogu podignuti ušati pokal, ide se prema tome da će se za naslov europskog prvaka boriti saudijski i američki klubovi. Uskoro nas čeka i Svjetsko prvenstvo gdje će nastupati više država nego članica UN-a, čovječe kakav proljev od natjecanja.

A mi debili i dalje kupujemo pretplatu za Arenu, Sport klub, Max Tv i gledamo tu dosadu od nogometa gdje su lijepi potezi rijetki kao klubovi bez stranaca. Gledamo to dosadno, bezlično, taktičko nadmudrivanje gdje su glavne zvijezde treneri i gdje bi puno zabavnije bilo da se lopta može odnijeti rukom i odgurnuti protivničkog igrača. Eh, da su H. de Winton i J. C. Thring znali što će se događati Ljeta Gospodnjega 2023. godine nikad ne bi odvojili nogomet od rugbyja čak ni pod prijetnjom winchesterke.

Navijači su toga svjesni, pa da im ne bude dosadno, igraju neka svoja natjecanja. Dogovaraju sačekuše, vade noževe i međusobno se ubijaju. Oni miroljubiviji samo se premlaćuju po benzinskim pumpama. Vlade troše enormna sredstva na policiju i druge organe reda kako bi osigurali kakav takav mir za vrijeme odigravanja utakmica

Kronika povijesnih stranputica

Za sve je kriv Kain koji je ubio Abela

Nekad je muškoj mladosti od 20 i više godina, bilo najvažnije bavit se ženskima; uletit, šarmirat, pomilovat, zakucat. Danas imaju druge guste; napit se, šmrknut, prebit, ubit. U Grčkoj zatvoreni navijači Dinama, nadaju se dovoljno oštrim kaznama, kako bi kad odsluže robiju, dobili počasna mjesta među BBB-ovcima. Napokon su došli na svoje. A možda i na - nečijega

I taman kad je naša diplomacija htjela lijepo zamolit Grke, da u zatvorima čuvaju guzice naših B. B. Boysa, pojavio se kamenčić u cipeli hrvatske vlade, zvan predsjednik RH

On je glasno zamjerio Grcima, što naše obične divljake tretiraju k’o ratne zarobljenike. Fakat, k’o da su tisuću i po’ kilometara do tamo došli naoružani buzdovanima, a ne bezazlenim kantinelama ukrašenim čavlima. Zato bi pravosuđu bilo bolje, da krive optuže, a one druge oslobode. Premijer mu je odma’ zamjerio na kritikama, koje su u Grčkoj primljene na nož, a osobito što ni suci, ni političari - nisu oduševljeni. Smatra, kako bi ga rodbina zatvorenih trebala zamolit, da im više ne pomaže. A naš predsjednik i drugdje pomaže. Ovaj put je u Hercegovini odlikov’o tamošnju Poskok bojnu. U Sarajevu, bošnjački mediji zaziru od poskoka. K’o protuotrov ne djeluje ni činjenica da su neki odlikovani, na Haškom sudu dovođeni u vezu sa ratnim zločinima. Pa duhoviti kakvi jesu kažu, Tutine bojovnike su dosad zvali Tutići, a od sad su - odlikovani Tutići. Čekaju još samo da naš predsjednik odlikuje i Dodika, braneći ga od Tužilaštva BiH, koje je protiv njega podnijelo optužnicu.

Lako ti je to, nego i iz Hrvatske čudne reakcije. Neki ne razumiju, kako Predsjednik države odlikuje vojne jedinice u drugoj državi?

Kako bi izgledalo, pitaju se, da srpski predsjednik to isto učini u Kninu? Zanima ih kakav želudac moraš imat, da prvo odlikuješ bojnu Poskoci, pa onda pravdaš i hvališ banjalučkog genijalca; k’o da popiješ tri velike pive, pa onda, odma nakon toga, dva kisela

jogurta. Ma, bili ovo vragu palo na pamet!? Nakon što je Velika Gospa proglašena sajmenim danom, javnost je osim blagoslova u crkvama, dobila i blagoslov od ugostitelja na štandovima, koji su prodavali pečene odojke, po 35 eura za kilo. Novinari su tražili stručno mišljenje od ministra gospodarstva o tome, kako bi građani to mogli priuštit?

Ministar, mudro k’o i vazda je odgovorio, da on takav odojak nikad ne bih kupio. I čudi se svima koji to plaćaju. Jer, kad ne bi ni’ko kupio, trgovci, a i proizvođači hrane, drugu bi pjesmu pjevali. Vrlo jednostavno; ako je skupo, nemoj kupit…… Osobito ako si političar, muktaš, koji nije navik’o vadit takulin iz špaga, završili su misao novinari.

Neimenovani demograf je cinično zaključio, da možda i umiremo k’o narod, ali zato nam se rađaju - pojedinci. Građanima je paka sve jasno; pričali mi o preskupom sladoledu, kruhu ili odojku, ovaj će i dalje bitministar.

U Švedskoj i Danskoj učestalo i javno spaljuju Ku’ran. Tamošnje vlasti će u buduće nastojat spriječit takav čin neprijateljstva, ali zakon o slobodi izražavanja - neće mijenjat. Unatoč tome, što im tamošnji Islamisti i neke Muslimanske države prijete te-

rorizmom.

U nas je javno spaljivanje zabranjeno. Teško je i zamislit što bi se dogodilo kad bi u nas, kakva radikalna gomila spalila, recimo Vicin osječki doktorat ili ti ga Banožićevu osječku brošuru? Strah te je i pomislit! Altroke Bibliju, jer prema ludoj tezi našega lokalnog Antikrista, ona je kriva za svaki rat na Zemlji. I to samo zato, što je Kain ubio Abela - kamenom. I onda je, tobože, taj kamen bio i ost’o, kamen temeljac svih bratoubilačkih ratova. Ma baš prdoklači! Penzioneri traže povećanje mirovine ili trinaestu penziju. Ne toliko radi njihove produktivnosti, ili značajnog biračkog potencijala, koliko radi inflacije. Koja nema baš nikakve veze s uvođenjem Eura. Vladu čudi tako neumjeren zahtjev. Ruku na srce, ovo je prva vlada u povijesti, koja penzije dijeli udevizama. Da je to ne’ko zatražio prije samo godinu dana, rekli bi mu, da je lud. Iznose i podatke, kako baš penzioneri imaju najveće štednje na knjižicama. Znači, šparaju jer ne stignu potrošit ono što dobiju. A ne zato što je štednja cjepivo protiv potrošačke groznice. Zamisli ti blesave čeljadi; na svakom koraku mogu trošit, a neće. Uz to neki prijete štrajkom glađu. A dobro znaju, da od štrajka glađu nema - kruha.

Piše Mario Klečak

Dubrovački dnevniK

Dubrovački carinici zaplijenili preko 1700 proizvoda krivotvorenih marki

Carinski službenici Službe za mobilne jedinice Dubrovnik u prodajnom prostoru u mjestu Gradac pronašli su ukupno 1738 komada raznih artikala označenih znakom uglednih robnih marki

Dubrovački carinici Službe za mobilne jedinice spriječili su pokušaj kriumčarenja prodaje krivotvorenih proizvoda uglednih robnih marki.

Carinski službenici Službe za mobilne jedinice Dubrovnik u prodajnom prostoru u mjestu Gradac pronašli su ukupno 1738 komada raznih artikala označenih znakom uglednih robnih marki.

Među majicama, tenisicama, novčanicima, torbama, ručnim satovima i slično označene su bile marke Guess, Calvin Klein, Lacoste, Puma, Adidas, Nike, Fendi, Emporio Armani, Moncler, Gucci, Dsquared2, Boss, Karl Lager-

feld, Moschino, Salomon, Victoria Secret, Louis Vuitton, Michael Kors, Chanel, Christian Dior, Dolce & Gabbana... Za sve postoji sumnja u povrede odredbi Zakona o žigu i za koje ne posjeduje odobrenja nositelja prava. Isti dan, i u Novom Vinodolskom se ‘odigrala’ ista akcija, ali u manjem obimu. Riječki carinici tamo su pronašli 226 komada raznih ‘lažnjaka’.

Zbog prekršaja opisanih člankom 138. stavak 1. točka 5. Zakona o žigu vlasnicima obrta su izdani prekršajni nalozi i izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 4.500,00 EUR , a pronađena krivotvorena roba je oduzeta.

Među majicama, tenisicama, novčanicima, torbama, ručnim satovima i slično označene su bile marke Guess, Calvin Klein, Lacoste, Puma, Adidas, Nike, Fendi, Emporio Armani, Moncler, Gucci, Dsquared2, Boss, Karl Lagerfeld, Moschino, Salomon, Victoria Secret, Louis Vuitton, Michael Kors, Chanel, Christian Dior, Dolce & Gabbana...

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

OREBIĆ

Djelatnik Lučke uprave se sukobio s putnikom , drugoga nagovarao da lažno svjedoči za tisuću eura

Osumnjičeni je od spomenute osobe tražio da u svom svjedočenju navede kako on nije prvi započeo sukob te mu točno naveo što bi trebao reći u svom iskazu

Budući je utvrđeno kako su tijekom navedenog sukoba obojica muškaraca međusobnim vrijeđanjem i vikom narušavali javni red i mir, prekršajno su sankcionirani

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston 25-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo „Sprječavanje dokazivanja, javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

“Naime,  tijekom poslijepodnevnih sati u petak, 18. ožujka, osumnjičeni 25-godišnjak je, raspoređujući vozila na trajektnom pristaništu u Orebiću, ušao u verbalni sukob s 64-godišnjim putnikom zbog nesuglasica oko ukrcajnog reda.

Budući je utvrđeno kako su tijekom navedenog sukoba obojica muškaraca međusobnim vrijeđanjem i vikom narušavali javni red i mir, prekršajno su sankcionirani sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Nakon dovršetka prekršajnog postupka osumnjičeni 25-godišnjak je sutradan prišao jed -

noj od osoba koja je bila na mjestu događaja i pokušao ga nagovoriti da lažno svjedoči u njegovu korist rekavši mu da ga  je naveo kao krunskog svjedoka u prekršajnom postupku.

Osumnjičeni je od spomenute osobe tražio da u svom svjedočenju navede kako on nije prvi započeo sukob te mu točno naveo što bi trebao reći u svom iskazu i za to mu nudio novčanu naknadu od 1000 eura. Isto traženje osumnjičeni je ponovio i sljedećeg dana, a spomenuta osoba je odbila oba prijedloga pojasnivši kako nije svjedočio sukobu jer se u tom trenutku nalazio na većoj udaljenosti.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni 25-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave”, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Sedamnaesto izdanje

Epidaurus

Cavtat Festivala počinje ovu nedjelju!

Bogat program obuhvaća koncerte velikih imena, izložbe, predstave…

Kraj ljeta u Cavtatu je tradicionalno čuvan za Epidaurus Cavtat Festival, međunarodni festival glazbe i umjetnosti. Pod motom ‘Living Cavtat With Arts’, dočekuje svoje sedamnaesto izdanje, a početak je već ovu nedjelju, 27. kolovoza. Tada će se, slaveći jednu umjetnost drugom, otvoriti izložba ‘Moć glazbe’ Dubrovačke udruge likovnih umjetnika u Domu kulture Cavtat, s početkom u 20 sati. Fantastični preludij program, nazvan ‘Mir svijetu’ nastavit će se istu večer u 20 i 30 sati, kada će klavirski koncert održati ukrajinski virtuoz Danylo Sayenko. Iako pogođen ratnim razaranjima i strahotama u svojoj zemlji, ovaj svjetski priznati ukrajinski pijanist ne odustaje od svog predanog rada, a u Hrvatskoj će premijeno nastupiti upravo – u Cavtatu. Nadareni, virtuozni i već potpuno formirani tridesetdvogodišnji glazbenik iz Lavova, održat će recital s kojim će se otvoriti, na vrlo dostojanstven način, 17. koncertna sezona omiljenog cavtatskog međunarodnog festivala. Već idući četvrtak, na čarobnoj taraci Ville Banac, održat će se Gala koncert otvorenja, ‘Zvijezde pod zvijezdama’, s početkom u 20 i 30 sati. Na gala koncertu nastupaju Radojka Šverko i Vladimir Babin na klaviru te Meri Cetinić - glas i klavir. Moćne vokale naših diva pratit će naša priznata klapa Ragusa: Gordana Bonačić, alt, Krunoslav Težak, II tenor, gitara, Pero Franić, bariton, gitara, Borislav Banić, I bas, kontrabas, Đuro Bratičević, bariton, I mandolina voditelj klape, Josip Greguš, II bas, II mandolina čime se se zaokružiti ovo glazbeno putovanje. Večer nakon, s prvim danom rujna, Epidaurus Cavtat festival donosi teatarsku poslasticu - u Domu kulture Cavtat Ksenija Prohaska i Marjan Nejašmić Banić izvest će komediju ‘A, odakle ste Vi gospođo?’, autorsku predstavu Ksenije Prohaska pod redateljskom palicom Krešimira Dolenčića.

Subota, 2. rujna, može se opisati i kao dosad neviđena večer na Epidaurus Cavtat festivalu, je-

dinstvena fuzija povijesti i umjetnosti duga više tisuća godina, ujedno i ‘ekskluzivna’ manifestacija. Na arheološkom lokalitetu Sustjepan, ispod hotela Croatia, s početkom u 19 sati, održat će se program ‘De Epidauro’. Lokalitet će publici predstaviti Helena Puhara, kustosica Muzeja i galerija Konavala, a večer će se nastaviti u izvrsnom tonu - onom harmonike. ‘De Natura Sonorum’ - Accoladies duo magics izvest će virtuoze harmonike Danijela Gazdić Kljajić i Azra Halitović.

Petak, 8. rujna, donosi još jedan izniman program festivala - sjetno sjećanje na velikog maestra i muzikologa, njegovatelja glazbene baštine don Miha

Demovića. Večer će se održati u predvorju Kneževog dvora u Cavtatu, s početkom u 20 i 30 sati, a sudjeluju Franica Krampus Vidović, Ivana Marija Vidović, Božo Lasić, Mladen Tarbuk, Zlatko Pavetić, Denis Ajduković, Nena Ćorak, Krunoslav Težak, Nika Ružarija Orepić, Jakov Sekula, Slavka Jurić, Alena Shapochka i Martina Vuletić.

Priznati talijanski pijanist i kompozitor Edoardo Bruni izvest će u nedjelju, 10. rujna, u Domu kulture Cavtat klavirski recital ‘Čudesne Goldberg vari-

jacije’ s početkom u 20 i 30 sati. Prilika je to za upoznati umjetnika jedinstvenog izričaja, vlastite estetske vizije i kompozicijske tehnike ‘pan-modalnosti’ s ciljem sintetiziranja i nadmašivanja dualnosti između tonaliteta i atonaliteta. Profesor Bruni svoje programe i tehnike već desetljećima izvodi diljem Europe i svijeta, na odušljevljenje publike istančanog ukusa.

Predavanje ‘Parade, posveta Picassu i njegovim muzama’, održat će Marijke Brekelmans, povjesničarka umjetnosti i kustosica Pianola muzeja

u Amsterdamu, u Domu kulture u Cavtatu u utorak,12. rujna, s početkom u 20 sati, a u 20 i 30 uslijedit će klavirski recital priznatog talijanskog dua Aventaggiato Matarrese.

U spomen na dubrovačkog pedagoga i gitaristu

Antu Skaramucu Epidaurus Cavtat festival donosi program ‘Equilibrium Sonorum’, 14. rujna u 20 i 30 sati u Domu kulture Cavtat. Nastupa talijanski duo Rospigliosi - Lapo Vanucci na gitari i Luca Torrigiani - glasovir. Duo Rospigliosi proizašao je iz dubokog prijateljstva, a karakterizira ih istraživanje novih područja glazbe za gitaru i klavir, posebno u području suvremene glazbe, ali i nevjerojatna scenska komunikacija koju kritičari diljem svijeta nazivaju iznimnom i itekako uspješnom. Večer komorne glazbe u spomen na Doru Pejačević i Mariju Callas, pod nazivom ‘Camerata Epidaurus - Dora & Maria’ održat će se 16. rujna s početkom u 20 sati u Domu kulture Cavtat. Ova iznimna večer bit će prilika za poslušati izvrsne umjetnike iz Albanije - nastupaju Ramazan Peku i Miron Peku na violini, Etleva Katroshi na violi, Jona Bodinaku na violoncellu. Intrigantnim albanskim virtuozima pridružuju se kao solist naš priznati kontrabasist Frano Kakarigi te osnivačica i direktorica, pokretačka snaga Epidaurus Cavtat festivala, pijanistica Ivana Marija Vidović.

Gala koncert zatvaranja, umjetnički pozdrav do idućeg ljeta i punoljetnosti ove jedinstvene manifestacije, održat će se 17. rujna u Ljetnom kinu Cavtat s početkom u 20 sati. Bit će to pravo glazbeno putovanje - ‘Epidaurus Tango Embrace - Tango Scugnizzo’ donosi nam napuljsku pjesmu u susretu s argentinskim Tangom. Nastupaju Diego Lemmi Moreno, gitara, charango & vokal (Argentina), Davide Ferrante, bubnjevi & udaraljke (Italija), Bruno Salicone, glasovir i programiranje (Italija), Domenico Guastafierro, flauta (Italia). Posebni gost večeri je naš kontrabasist Frano Kakarigi. Večer će uljepšati plesni par Argentinac Lucas Boock & Bianca Vrcan iz dance studija Rojo y Negro. Ovim iznimnim programom zaključuje se ovogodišnji, 17. Epidaurus Cavtat festival pod palicom umjetničke i konceptualne direktorice, pijanistice Ivane Marije Vidović. Informacije o Epidaurus Cavtat Festivalu možete pronaći i na www.epidaurusfestival.com te društvenim mrežama Festivala.

74. DUBROVAČKE LJETNE IGRE ZATVARAJU SE U PETAK

Veliki završni Opera gala koncert ispred Katedrale za kraj 74. festivalske sezone

Koncert je u izravnom televizijskom prijenosu na Prvom programu HRT-a i Trećem programu Hrvatskoga radija

Na programu su Rimske pinije, simfonijska pjesma koju je 1924. napisao Ottorino Respighi, potom Psalam 23 iz Chichesterskih psalama Leonarda Bernsteina,  Gira la cote!... Perchè tarda la luna?  iz opere Turandot  Giacoma Puccinija

čija djela odlikuje

iznimna dramatičnost, prijemčiva sentimentalnost i posvećenost detaljnoj karakterizaciji likova te dar za melodičnost.

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije uz pratnju Zbora HRT-a i soliste, sopranisticu Dariju Auguštan, kontratenora Franka Klisovića, tenora Roka Radovana te baritona Leona Košavića, pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija u petak, 25. kolovoza u 22 sata velikim koncertom ispred Katedrale, tradicionalno će zatvoriti 74. Dubrovačke ljetne igre. Koncert je u izravnom televizijskom prijenosu na Prvom programu HRT-a i Trećem programu Hrvatskoga radija.

Na programu su Rimske pinije, simfonijska pjesma koju je 1924. napisao Ottorino Respighi, potom Psalam 23 iz Chichesterskih psalama Leonarda Bernsteina,  Gira la cote!... Perchè tarda la luna?  iz opere Turandot  Giacoma Puccinija čija djela odlikuje iznimna dramatičnost, prijemčiva sentimentalnost i posvećenost detaljnoj karakterizaciji likova te dar za melodičnost. Uslijedit će Ninfe! Elfi! Silfi!... Sul fil d’un soffio etesio iz Verdijeve opere Falstaff, pa Il cavallo scalpita iz opere Cavalleria rusticana  te Viva il vino spumeggiante  iz opere Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija.  Pred sam kraj koncerta program donosi Polovjetske plesove iz opere Knez Igor jednog od vodećih ruskih znanstvenika svojega vremena Aleksandra Borodina, dok će posljednja skladba završne večeri 74. festivalske sezone biti Kanconijer za glasove i instrumente Igora Kuljerića koji je u ovoj skladbi uglazbio tekstove dubrovačkih renesansnih i baroknih pjesnika Hanibala Lucića i Ivana Bunića Lučića, kao i autora iz Ranjinina zbornika.

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije jedan je od najstarijih europskih radijskih orkestara: izrastao je iz orkestra osnovanog 1929. godine pri tadašnjem Radio-Zagrebu, samo šest

godina nakon osnutka prvog europskog radijskog orkestra. Današnji naziv nosi od 1991. godine. Od rujna 2022. šef-dirigent SO HRT-a je Pascal Rophé. Zbor Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1941. godine. Djelujući najprije kao komorni ansambl, s vremenom je prerastao u prvi veliki profesionalni zbor u Hrvatskoj. Izvodeći širok repertoar iskazuje izuzetnu svestranost koja mu je donijela gostovanja širom Europe te suradnje s nizom istaknutih dirigenata 20. i 21. stoljeća. Njihov šef-dirigent je maestro Tomislav Fačini, koji se uz dirigiranje, bavi aranžiranjem i skladanjem te je redoviti profesor na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke Muzičke akademije u Zagrebu, a od 2017. godine na dužnosti je pomoćnika intendantice za glazbeni program Dubrovačkih ljetnih igara. Surađivao je s gotovo svim domaćim i mnogim inozemnim ansamblima, a uz česte nastupe na Igrama, ravnao je i otvaranjem festivala 2003., 2013. i 2023. godine. Uz Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a, na Završnom koncertu nastupit će i iznimni solisti. Darija Auguštan jedna je od najtraženijih mladih glazbenica. Kako pišu kritika i stručna javnost, njezin lirski sopran karakterizira lijepa boja, tehnička izvrsnost, sonornost te je iznimno ugodan za slušatelja. Unatoč mladosti, iza nje je već pozamašan niz glavnih uloga u operama

i operetama. Jednako je uspješna kao operna i kao koncertna umjetnica. Kontratenor Franko Klisović počeo se baviti pjevanjem krajem 2015. te nakon samo tri mjeseca dobiva ulogu Ottonea u Händelovoj operi Agrippina, s kojom je u travnju debitirao u HNK Zagreb. Nedugo nakon, uz studij dirigiranja, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu upisuje i studij pjevanja. Tenor Roko Radovan glazbeno obrazovanje započinje na rodnoj Korčuli te ga nastavlja u Dubrovniku, završivši srednju glazbenu školu kao trubač. Voditelj je višestruko nagrađivanih klapa, a bavi se i kompozicijom. Trenutno je student u klasi prof. Martine Gojčete Silić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bariton Leon Košavić debitirao je 2012. u zagrebačkom HNK kao Papageno u Mozartovoj Čarobnoj fruli i tada počinje osvajati pozornice u Hrvatskoj, a uskoro i pozornice velikih opernih kuća u Europi. Dobitnik je brojnih nagrada, a od 2020. član je ansambla osječkoga HNK i prvak Opere.

Ulaznice za koncert dostupne su preko festivalske mrežne stranice www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati.

Pred sam kraj

koncerta program donosi Polovjetske plesove iz

opere Knez Igor jednog od vodećih ruskih znanstvenika svojega vremena Aleksandra

Borodina, dok će posljednja skladba

završne večeri 74. festivalske sezone biti Kanconijer za

glasove i instrumente Igora Kuljerića koji je u ovoj

skladbi uglazbio

tekstove dubrovačkih renesansnih i baroknih pjesnika

Hanibala Lucića i Ivana Bunića Lučića, kao i autora iz Ranjinina zbornika

Dubrovački dnevniK petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovačke ljetne igre 35

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Rita, Antun, Maro i Željka - nismo prisluškivali razgovor, ali sigurno znamo da su važni i zdravo srce i besprijekorni scenski govor

Zdenka, Vlaho, Gloria, Nada i Jure - ne samo zbog lika Filipe Menčetić u izvedbi mlade glumice njeni roditelji i prijatelji na Sjetne žene raguzejske žure

Aida, Marina, Marta, Petar i Robert - premda je bljeskalica “u štrajku” bila, bar je jednu lijepu fotografiju omogućila

Mirna i Borna - sestra i brat iz Slavonije vole u Dubrovniku radit i uživat

Leonarda, Mia, Elena, Sanja i Nina - gustaju u skladu i radu umjetnice Wine and paint radionice

Nia, Antonio i Dominko - unuci se nonom svojim ponose, zbog njegove hrabrosti i vještine valovi živote ne odnose

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Perica i Virginia - dugogodišnje je prijateljstvo glumice i inspicijentice

Katarina i Mario - suradnici negdašnji u Dubrovniknetu su bili, prošlotjednom se slučajnom susretu razveselili

Tradicionalnim okupljanjem ispred Hilton - Imperiala i večerom u Mimozi 60. obljetnicu mature proslavili su maturanti Gimnazije Dubrovnik iz 1963. godine. Stigli su Ivo Lončarić, Tonko Jović, Marin Gozze, Frano Srabotnak, Slobodan Nikčević, Mario Ivić, Tonči Grossel, Tamara Koštre, Tonko Karaman, Renko Donatović, Davor Dabrović, Joško Herceg, Murat Đurbuzović, Joško Tiozzo, Ana Nonweiler, Maja Radić, Mirja Žile, Antun Komaić, Irina Ružijer, Gerti Deberti, Lena Zec, Rosetta Tumiotto, Maja Dragičević, Darija Lazimbat, Vedrana Ikovac i Ljubica Miš. Razrednici su im bili Helena Krivokuća, Tomo Vlahutin i Andro Banović, a od njihovih profesora s nama je jedini Feđa Šehović

Nikolina, Anđela i Ivana - mlada čeljad ne skriva da je po prirodi vesela i nasmijana

Dora, Nina, Edita, Luka i Stela - skladna suradnja je do izvrsnih Sjetnih žena raguzejskih dovela

CANBERRA je preživjela požar strojarnice, drastične šokove na tržištu, ali i Falklandski rat bez ijednog projektila

Dubrovčani su ovaj britanski omiljeni kruzer u svom gradu viđali tijekom 70-ih i 80-ih godina

Rijetko je koji brod odigrao tako značajnu ulogu u razvoju novijeg pomorskog putničkog prometa kao što je to slučaj s britanskim brodom CANBERRA. Drugi svjetski rat je prepolovio britansku trgovačku mornaricu i opustošio njena renomirana brodogradilišta kojima je nakon toga bilo veoma teško konkurirati na svjetskom tržištu da bi dobili neki značajniji posao. Prekooceanski prijevoz emigranata u Nove zemlje se u pedesetim godinama prošlog stoljeća odvijao bez brodova Ujedinjenog Kraljevstva.

Preokret je nastao pojavom izdašnog Marshallova plana čiji je rezultat bila i narudžba dvaju lajnera za brodara P&O (Peninsular and Oriental Steam Navigation Company). Jedan od njih je, uz ORIANU, izgrađen u brodogradilištu Harland & Wolf u Belfastu kao novogradnja broj 1621 pod imenom CANBERRA

Osim imena glavnog grada Australije, prevedeno s lokalnog jezika australskih Aboridžina, to je značilo i “Sastajalište na vodi”, a imao je na-

dimak Veliki bijeli kit. Nakon pune dvije i po’ godine izgradnje, što samo po sebi govori u kojim su problemima u to vrijeme bila britanska brodogradilišta, brod je svečano porinut sa navoza. Dogodilo se to sredinom ožujka 1960. godine, u nazočnosti velikog broja uzvanika i radoznale mase od 11 tisuća posjetitelja.

TEHNIČKE POTEŠKOĆE, A ONDA I POŽAR

Za njegovo kompletiranje je bila potrebna još godina dana, pa je CANBERRA konačno u svom punom sjaju zaplovila u travnju 1961. godine iz Southamptona kroz Sueski kanal prema australskim lukama: Fremantle, Melbourne i Sydney. Povratak kući je tekao Tihim oceanom preko Havajskog otočja, Vancouvera, San Francisca i Los Angelesa te kroz Panamski kanal i preko Atlantika do Southamptona. Brod je tada imao 45700 bruto tona, bio je dug 250 metara, a brzinom od 27,5 čvorova mogao je prevoziti 2272 putnika. U svojim je prvim plovidbama

CANBERRA tijekom 70-ih doživljava svoje najveće trenutke kao najpopularniji britanski kruzer koji je iz matične luke Southampton ljeti poduzimao krstarenja u Europi, a zimi odlazio na put oko svijeta

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

‘VELIKI BIJELI KIT’

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

CANBERRA je

ukupno 15 puta posjetila Dubrovnik, prvi put u lipnju 1975. godine. Sljedeće dvije godine je ponovo ovdje, čini jednogodišnju stanku te dolazi 29. travnja 1979. godine, a onda i ’80-ih

CANBERRA imala dosta tehničkih problema pa je nakon prva četiri putovanja morala na kompletan servis strojeva. Plovidba je od tada bila sigurnija ali ne zadugo, jer je požar u strojarnici početkom 1963. potpuno onesposobio glavne pogonske strojeve.

Nakon privremenog popravka na Malti, CANBERRA je otplovila u Belfast gdje je odlučeno o izvršenju kompletne zamjene. Posao je trajao više od godinu dana, što reputaciji broda očito nije ništa zasmetalo jer je na prvom putovanju koncem 1965. godine prema Australiji otputovao s rekordnih 2266 putnika.

AVIONI JOJ UMALO PRESUDILI, A ONDA SE DOGODIO PROCVAT

Zajedno s brodom ORIANA, CANBERRA je uspješno održavala liniju prema Australiji, ali kada je postalo jasno da primat u prekooceanskim putovanjima preuzima zračni prijevoz, dotadašnja povremena zaposlenja na kružnim putovanjima postaju sve češća. Na koncu je odlučeno da iz New Yorka brod poduzima krstarenja prema Karibima, ali kako je taj posao doživio financijski fijasko, CANBERRA je raspremljena pa je odlučeno da se koncem 1973. godine pošalje u rezalište.

Ponovo dolazi 8. lipnja 1983. (Gibraltar - Dubrovnik - Krf - Messina

- Palma de Mallorca - Southampton) kao slavni ratni veteran, ali ne baš oduševljeno dočekana jer su u ratu za Malvinsko otočje simpatije službene Jugoslavije tada bile na strani Argentine

U međuvremenu je neočekivano porasla prodaja aranžmana svih P&O krstarenja pa je u zadnji momenat brod spašen i poslan na kompletno preuređenje u brod za kružna putovanja sa smještajem za 1700 putnika. Tek od tada CANBERRA doživljava svoje najveće trenutke kao najpopularniji britanski kruzer koji je iz matične luke Southampton ljeti poduzimao krstarenja u Europi, a zimi odlazio na put oko svijeta.

BROD KAO RATNI HEROJ

U ratu koji je 1982. izbio na Malvinskim/Falklandskim otocima bilo je jasno da ga je Britanija na tako velikoj udaljenosti mogla dobiti samo masovnim pomorskim transportom svojih vojnih potencijala, pa su uz brodove Kraljevske ratne mornarice (Royal Navy) za taj posao rekvirirani kruzeri CANBERRA, QUEEN ELIZABETH 2 i UGANDA. CANBERRA je prekinula krstarenje Sredozemljem i povučena je u Southampton odakle je nakon dogradnje tri helikopterske platforme odmah upućena na ratište. Po dolasku na Malvine

21. svibnja 1982. naređeno je iskrcavanje njenih

trupa u zaljevu San Carlos, a od stalnih argentinskih zračnih i topničkih napada branile su ga jake mornaričke snage. Na sreću, u ovoj nadasve riskantnoj operaciji, CANBERRA nijednom nije bila pogođena. Kako je moguće potapanje broda

QUEEN ELIZABETH 2, koji nosi ime aktualne kraljice, moglo imati dodatne negativne političke konotacije, odlučeno je da se ona ne prepusti ovako rizičnoj operaciji pa je na otvorenom oceanu vojska s nje prekrcana na CANBERRU

Drugo je iskrcavanje bilo manje dramatično jer je urađeno pod okriljem magle. Ubrzo je rat završio argentinskim porazom, pa je neko vrijeme brod služio za smještaj ratnih zarobljenika, a potom je vratio britanske vojnike u domovinu. U Southamptonu je svečano 11. srpnja dočekan kao heroj upravo završenog rata. Popravak je trajao svega tri mjeseca i sada već legendarni i izuzetno popularni brod od 11. rujna ponovo, ovaj put potpuno rasprodan, plovi diljem svijeta.

PRVI POSJET DUBROVNIKU U 70-IMA Međutim, vrijeme je učinilo svoje. Nakon opro-

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK 40 Priče o moru i brodovima

Tijekom sljedećih

godina CANBERRA

dolazi, uglavnom na lokrumsko

sidrište, jednom ili dva puta godišnje, a posljednji put 23. kolovoza 1990.

Iako je i za sljedeću 1991. godinu

bila planirana njena posjeta, otkazana je zbog Domovinskog rata. Kada su se mirnodopski

uvjeti za njen dolazak ponovo stekli

bilo je kasno jer je brod već završio u starom željezu

štajnog krstarenja Sredozemljem, CANBERRA odlazi u raspremu 30. rujna 1997. godine, a nedugo iza toga je prodana u staro željezo. Pogonom vlastitih strojeva zaplovila je prema Pakistanu i Karachiju gdje se punom brzinom nasukala na Gadani Beach, tamošnju pješčanu plažu rezališta brodova. Iako je bilo planirano da će posao rezanja broda biti gotov za tri mjeseca, čvrsti i kvalitetno građeni brod se nije tako lako predao. Tek je nakon godinu dana cijela operacija rezanja broda uspješno završena koncem 1998. godine.

CANBERRA je ukupno 15 puta posjetila Dubrovnik, prvi put u lipnju 1975. godine. Sljedeće dvije godine je ponovo ovdje, čini jednogodišnju stanku te dolazi 29. travnja 1979. godine. Nakon još jedne jednogodišnje stanke dolazi ponovo 30. svibnja 1981. Iako je i sljedeće, 1982. godine bilo planirano njeno uplovljavanje, ono je otkazano zbog ratnog angažmana CANBERRE u Malvinskom/Falklandskom ratu. Ponovo dolazi 8. lipnja 1983. (Gibraltar - Dubrovnik - KrfMessina - Palma de Mallorca - Southampton)

kao slavni ratni veteran, ali ne baš oduševljeno dočekana jer su u ratu za Malvinsko otočje simpatije službene Jugoslavije tada bile na strani Argentine. Godine 1984. je za američke turiste organizirano kružno putovanje po cijeni, s uključenim povratnim putovanjem zrakoplovom do Londona, u rasponu između 2483 i 3527 USD s polaskom 18. svibnja iz Southamptona prema: Gibraltaru, Dubrovniku, Krfu, Messini i Tarragoni. Vrlo brzo iste godine ponovo dolazi na krstarenju s polaskom iz Southamptona 11. kolovoza tičući luke: Malaga, Dubrovnik, Krf, Itea i Palma de Mallorca. Tijekom sljedećih godina CANBERRA dolazi, uglavnom na lokrumsko sidrište, jednom ili dva puta godišnje, a posljednji put 23. kolovoza 1990. Iako je i za sljedeću 1991. godinu bila planirana njena posjeta, otkazana je zbog Domovinskog rata. Kada su se mirnodopski uvjeti za njen dolazak ponovo stekli bilo je kasno jer je brod već završio u starom željezu. Tako je CANBERRA neočekivano ranije otplovila iz Dubrovnika u koji se nažalost više nikada nije vratila.

Judašice Iva Oberan i Petrunjela Pavić i dalje u utrci za olimpijsku normu!

U Zagrebu je održan deseti judo Grand prix, na kojem su nastupile četiri predstavnice s juga Hrvatske: Iva Oberan (JK Župa dubrovačka), Petrunjela Pavić (JK Dubrovnik 1966), Anđela

Violić (JK Dubrovnik 1966) te Ivana Šutalo (JK Dubrovnik)

Do novih svjetskih bodova, a time i bodova u cilju ostvarivanja norme za Olimpijske igre, stigle su Iva Oberan i Petrunjela Pavić. Obje su zauzele sedmo mjesto u svojim kategorijama. Oberan do 63 kg, Pavić do 78 kg. Oberan je u prvom kolu svladala Amerikanku Saru Golden, potom Talijanku Flaviju Favorini. U četvrtfinalu je ždrijeb odredio borbu protiv prve judašice svijeta do 63 kilograma, Britanke Lucy Renshall. Oberan, koja je trenutno 23. judašica svijeta, odlično je parirala Renshall. Borba je završila u golden scoreu. Nakon 7 minuta i 47 sekundi borbe, kao pobjednica izlazi britanska natjecateljica. Renshall je na kraju bila pobjednica u kategoriji do 63 kilograma. Župljanka je, potom, izgubila u repasažu i zauzela sedmo mjesto.

Pod vodstvom trenera Matea Semiza nove svjetske bodove zaradila je i Petrunjela Pavić. Ona je, kao i Oberan, turnir otvorila s dvije pobjede. Prva protiv indijske judašice Indubale Maibam, a druga protiv Francuskinje Fanny Esetelle Posvitae, koja je nedavno na Mastersu (najbolji svjetski borci u kategoriji) osvojila

treće mjesto. U četvrtfinalu zaustavljena od Nizozemke Van Heemst, koja je do pobjede došla na kraju borbe. Pavić zatim poražena u repasažu Njemice Wagner.

Na zagrebačkom Grand prixu, na kojem je nastupilo preko 500 natjecatelja iz 83 svjetske zemlje, natjeca-

le su se i Ivana Šutalo i Anđela Violić. Šutalo (kategorija +78kg) je slavila u prvoj borbi protiv Talijanke Erice Simonetti, da bi u drugoj bila poražena od turske judašice Hilal Ozturk, sedamnaste na svjetskoj listi. Violić je izgubila u prvoj borbi od Poljakinje Katarzyine Sobierajske, u kategoriji do 70 kilograma.

Piše Rafael Barkiđija foto Luka Stanzl / Pixsell

Atmosfera s četvrtfinalnih utakmica na Porporeli, koju je iz zraka zabilježio Domagoj Tomaši, obišla je mnoge svjetske sportske stranice za vodene sportove, poput Total Waterpolo.

U finalu igraju Kokoti i

Porporela

, lapadska ekipa brani titulu najboljih u grotlu atmosfere u Portu!

Porporela treći put u povijesti, ili Kokoti drugi put? Tko će u nedjelju ispred crkve svetog Vlaha podignuti pehar

pobjednika Prvenstva dubrovačkih kupališta?

Divlja liga stigla je do samog kraja. U finalu će u nedjelju, 27. kolovoza u 18 sati u Portu, igrati lanjski osvajači Divlje lige – Kokoti, a protivnik im je prošlogodišnja brončana ekipa – Porporela. Za treće mjesto nastupaju PVG gruški mul i Lozica, a nekoj od te dvije momčadi, to će biti prva medalja u povijesti natjecanja. Susret za broncu zakazan je prije finala, u 16:15 sati. Između utakmica za medalju, kao i svake godine, igrat će se revijalna utakmica s predstavnicima javnog života Grada i Županije.

Četvrtfinalni susreti su na Porporeli pružili spek-

takl. Lozica je sa 7:4 izbacila trostrukog osvajača Divlje lige – Kamen Mali, a sličan je bio rezultat PVG gruškog mula protiv dvostrukog osvajača –Fun H20 Mlini, 7:5. Kokoti su bili uvjerljivi protiv oraških Crvenih Stijena (10:1), a Porporela protiv Bellevuea (12:7). Polufinalni su susreti također odigrani na Porporeli. Domaćin uvjerljiv protiv Lozice (10:4), a Kokoti protiv Gruškog mula (8:3). Porporela je dva puta osvojila Divlju ligu (1950. i 2007.), dok su Kokoti prvi put to napravili prošle godine. Uz to, Porporela je momčad s najviše medalja u povijesti Divlje lige, ukupno 13.

DIVLJA LIGA

Piše Rafael Barkiđija foto Divlja liga, Domagoj Tomaši

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća u znak sjećanja na pok. Mariju Đevoić 40 e prilaže obitelj Mirjane Prkoča;

Umjesto cvijeća za pok. Ivanu kći našeg prijatelja Mata Kunića, 135 € prilažu: Maja, Luce, Lucka, Jake, Silve, Marija i S. Silve;

KONT D.O.O. donacija 200 €; Dragoj Iris umjesto cvijeća, Ivana, Tanja i Ana doniraju 60 €;

U spomen na tetu Iris, mamu naše prijateljice Ines, 150 € doniraju Katija, Rajka, Miranda, Muci i Nataša;

U spomen na nonu Elenu Čengija, majku našeg prijatelja, Maroje i Mirjana Sardelić prilažu 80 €. Počivala u Miru;

ADRIATIC OSIGURANJE D.D. DONACIJA 400 €;

Blažević Snježana i Damir donacija 100 €;

humanitarni prilozi

LOKRUM D.O.O donacija 100 €; Matea Šetka donacija 100 €;

Umjesto vijenca za pok. Ivanu Župan, obitelj Jaka Šabadina prilaže 70 €;

U spomen na pokojnog muža kolegice gđe. Jelić, 84 € prilaže Sabina Dilberović;

U spomen na pok. prijatelja Gordana Špera, 50 € doniraju Teo i Slave Pavlović;

Umjesto cvijeća, uz posljednji pozdrav dragoj tete Donki, 30 € prilaže Danijela; Kravarščan Ivana donacija 100 €; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 20 €.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na:

dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Susjedi Zlatni potok br.30, umjesto cvijeća za pok. Iris Šimunović prilažu 75,00 €.

Obitelj Čokljat, u spomen na pok. Željka Njirića, umjesto vijenca prilaže 70,00

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Centra Maslina IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

S K A N D I N A V K A

AUTOR: SLAVKO BOVAN UMJETNICA NA SLICI RIJEKA U RUSIJI

OVCA, KONJ, KRAVA, PAS...

GLUMAC GLAD

RADNIK ZA ŠANKOM

AUSTRIJA

DJELO UMJETNICE NA SLICI

LECCE

ZAČINSKA BILJKA

GLUMAC, KEVIN

SKUPINA PJEVAČA PJEVAČICA TEBALDI

ŽENSKO IME, PJESMA “CRVENE AZBUKE”

PROVJERA KOLIČINE ALKOHOLA U KRVI

5. SLOVO ABECEDE KRATICA ZA ETRURSKI 30. I 21. SLOVO ABECEDE

PAPIR ZA PRAVLJENJE KOPIJA

PROIZVOĐAČ VINA KISIK TORINO

UMJETNI SATELIT ZA ZNANSTVE NA ISTRAŽIVANJA

ORANICA ŽENSKO IME, EMILIJA

PJEVAČ CETINSKI DRŽAVNA ZEMLJA

DONJI DIO POSUDE POZNATI INSEKTICID

TRENER, IVICA

GLUMICA, ZOJA

TEH. VOJNA AKADEMIJA MJERENJE NJUŠNIH OSJETA

NARAVNA SASTAVNICA PRIRODE

MUZA PJESNIŠTVA NAROD NA KAVKAZU

U TAJ MAH UMJETNOST UMJETNICE NA SLICI

OBRTNIK KOJI OBRAĐUJE KOŽU

JAPANSKI NOVČIĆI

OTPADAK KOD CIJEPANJA DRVETA

PORTUGAL NOGOMETAŠ AHMEDHODŽIĆ

I 4. SLOVO ABECEDE

ISTA SLOVA ČESTICE DIO ATOM. JEZGRE

MJESTO NA PAŠMANU ISTA SLOVA

FOSFOR AMERIČKA KOŠ. LIGA

GLUMICA BEGOVIĆ

NOVČANA JEDINICA U MAROKU

RODNI GRAD

UMJETNICE NA SLICI

FABRIKA

PRIKOLICA IZ KOČEVJA

ISTA SLOVA

SLAVNI RUKOMETAŠ, HRVOJE

NEGATIVNI IONI

ANTIČKI KRATKI IGROKAZ

SMETNJA (fig.)

GL. GRAD ITALIJE

OTOK ODUŠKA, ZAPORICA

POPITI NA EKS

PRIJEVREMENO

NADBISKUPSKI KATEHETSKI URED

PJEVAČ SEVDALINKI, SAFET

ZVONKI SMIJEH, HIHOT

GRAD U MEZOPOTAMIJI

SKUPINE PTICA DIO KOŠULJE

VRSTA PTICE

NOGOMETAŠ, IVICA

SAMOGLASNIK

EUROPSKA DRŽAVA

ISTOK

VITLO, ČEKRK

ESAD OD MILJA

SUPROTNI VEZNIK

RAZRED LIČNA

ZAMENICA

RJEŠENJE: domaće životinje, Emil, Toni, Osim, šanker, dno, TVA, A, kor, diadora, Vrata od grada, P, LE, Erato, kožar, anis, rini, Hart, iver, uto, malo, tank, eč, D, I, ii, Tkon, nn, P, riti, Ena, Isin, Dubrovnik, jata, Itas, eksirati, rr, trn u oku, Eso, Horvat, vokal, r, ANIONI, Italija, mim, Olić, vitao.

iznajmljivanje

Potražujem stan za dvije radnice. 098 9100 731

Iznajmljuje se poslovni prostor u Gradu, Getaldićeva ulica br 12. Posjet prostora je moguć u jutarnjim satima. Prikladan za jednostavne ugostiteljske usluge/suvenirnicu. Informacije na telefon: 098/243-860.

Iznajmljujem dvosobni klimatizirani stan zaposlenim osobama na duže vrijeme, ostale informacije na mob: 098/820496.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkira-

lišnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail:

dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj

petak, 25. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK 46 Mali oglasi

IZUMI TAMARI TUTNJEVIĆ

Napustila nas je 21.8.2023. u 64. godini života.

Po vlastitoj želji najbliži su je tiho ispratili na krematoriju u Zagrebu...

Vole je i u srcu i duši nose njeni

Željko, Dora, Svemir, Kazuhiro, Marijana, unučad i ostali

jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

USLUGE RAZNO

Odgovorna i pažljiva njegovateljica s iskustvom nudi 24-satnu pomoć starijim ženskim osobama na području Dubrovnika. Plaća prema dogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Mob: 098/277-363.

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem dvorišta i vrtove, sadim cvijeće, kosim travu, orezujem živicu. Mob. 0997439019, 0957221346

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , košnja trave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji

i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 21.08. do 27.08.

- LJEKARNA ”GRUŽ “

od 28.08. do 03.09.

preminuli

NIKO GRBIĆ (1931)

DUŠANKA BUVAČ (1953)

MITHAT BAŠIĆ (1954)

DUŠANKA RODIN (1946)

IVO BOTICA (1941)

NIKE ĐIVANOVIĆ (1933)

MILO TIKVICA (1966)

MARTIN KOVAČEVIĆ (1944)

VLADIMIR TURKALJ (1952)

NIVES PAVLOVIĆ (1950)

Bolest je bila jača od naše drage

POSVETITE VIŠE

Koža je vrlo složen i ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela. Služi nam kao zaštita od od negativnih utjecaja iz okoline- mehaničkih,kemijskih i bioloških

štetnih utjecaja, dehidracije, štetnog sunčevog zračenja i patogenih mikroorganizama, ima aktivnu ulogu u imunološkom sustavu i štiti nas od bolesti... Briga o zdravlju kože stoga

je iznimno važna!

Ambulantni tim Poliklinike Marin Med od ovoga kolovoza ojačan je još jednim stručnjakom – dr. Tomislavom Vlahinićem, specijalistom

dermatologije i venerologije. Da bi koža bila

i ostala zdrava nužna je odgovarajuća briga i preventivni pregledi.

Dr. Vlahinić pacijente u Poliklinici Marin Med prima srijedom i četvrtkom, po prethodnoj narudžbi na telefone:

+385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com