Dubrovački dnevnik br. 151

DUBROVNIK PRVI U HRVATSKOJ!

VI predlažete projekte, EUROPA ih financira, GRAD realizira dogodine

GABRIJELA MIHANOVIĆ, STUDENTICA POVIJESTI JADRANA I MEDITERANA

Apsurdno je da

Dubrovnik ima samo jedan humanistički studij!

stranica 20

Piano bar

Hotela Lero ima novu ponudu osmišljenu i za domaće stranica 24

Najpoznatiji sam buker u Dubrovniku, dijelu kolega sam ‘trn u oku’ stranica 16

Bolest ispljuskanih

obraza ‘poharala’ grad stranica 8

foto Luka Stanzl /pixsell

Uvodnik

Tuđi čovjek nikad neće znati zašto

Hrvati toliko vole

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

reprezentaciju , a reprezentativci bolje

igraju za nacionalni dres, nego za klubove

ILUSTRACIJA: LUKA STANZL /PIXSELL

Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je srebro na turniru Lige nacija, relativno novom turniru koji se igra tek pet godina. Treća je to medalja u pet godina, u vremenskom razdoblju nakon dvadesetogodišnjeg posta. Dodajmo i to da je reprezentacija Španjolske imala post od medalja od 11 dugih godina.

Nećemo o talentu pričati, pošla bi ta priča udugo, nećemo pričati o igračima koji daju svoj maksimum u nacionalnom sastavu. Tu je sve već dobro poznato jer svjetske pozornice o tome svjedoče svako malo. Ali, što to Hrvate i Hrvatsku svrstava na sami vrh vrhova i kao navijačke fanatike, teško je dokučivo stranim faktorima, posebno medijima koji ponovno i ovih dana pokušavaju dokučiti modus operandi reprezentacije i njenog kulta.

Čak 30 tisuća hrvatskih navijača u Rotterdamu na finalu Liga nacije potvrda su dugogodišnje sinergije navi-

jača i Hrvatskog nogometnog saveza, ali i potvrda tog kulta hrvatske reprezentacije u kojem kockasti dresovi i navijanje nerijetko izdominiraju domaće navijače. Španjolski nogometaši prošle nedjelje nakon pobjede protiv Hrvatske nisu se mogli opredijeliti za tribinu kojoj će pljeskati i zahvaliti na praćenju. Na svim tribinama su bili hrvatski navijači i pokoji Španjolac. Više je razloga zašto reprezentacija Hrvatske ima ono što druge nemaju, a jedan od njih je i taj što smo mala zemlja, koja je i u prošlosti nerijetko morala protiv jačih. Najsvježija su sjećanja na Domovinski rat u kojem Hrvatska gotovo pa da nije imala izgleda pred jednom od najvećih vojska Europe; bez oružja, s malobrojnim diplomatima kojima su bili suprotstavljeni iskusni diplomati bivše države, uz embargo na oružje i sankcije. Unatoč svim tim faktorima, Hrvatska je u sedam godina u cijelosti, što otporom,

Piše Nikša Klečak

što vojnim akcijama, što mirnim reintegracijama izvojevala pobjedu. Ljudi su ginuli za svoju zemlju, koliko god to patetično zvuči, takva agenda je opet ostala utkana u nasljeđe budućim generacijama. Na kartu Domovinskog rata igra i Zlatko Dalić uvijek spominjući hrvatske branitelje, obranu Hrvatske i brojne druge ratom motivirane priče. Hrvatska je mala zemlja koja je u posljednje vrijeme pozornost na sebe na svjetskim kartama uspjela postići upravo sportom. Prije nogometa je bila košarka, onda kada smo u prvim nastupima na krilima Dražena Petrovića umalo srušili američki Dream team i Michaela Jordana. Tu je bilo i pojedinačnih sportaša poput Ivaniševića, ali već u godinama koje su uslijedile pojavila se genijalno talentirana ekipa nogometaša rođenih šezdesetih godina. Bili su to legendarni vatreni - Šuker, Jarni, Prosinečki, Boban, Vlaović, Bilić, Štimac… Svi su oni pioniri ove današ-

nje reprezentacije, nogometaši koji su proširili ljubav prema nacionalnoj selekciji, ljudi koji su nas još više navukli na nogomet.

Novac je u svijetu najbitniji faktor i pokretač svega i svačega pa tako i nogometaša. U velikim zemljama poput Engleske i Njemačke igrači igraju u velikim klubovima i onda iscrpljeni odlaze na susrete reprezentacija. Hrvatski nogometaši kao da se u klubovima doziraju onoliko koliko trebaju kako bi za Hrvatsku igrali u dobroj kondiciji i odmorni. Najbolji primjer je Luka Modrić, čovjek koji je doživio brojne kritike nakon svjetskog prvenstva u prosincu. Turnir je odradio do samoga kraja, osvojio broncu, a onda idućih par tjedana za Real Madrid igrao iscrpljen i umoran. Nije Hrvatska jedina zemlja koja ima izrazito posvećene igrače i navijače, ima tu još primjera poput Wellesa, Škotske, Irske, Argentine i Meksika. Neke su također male,

a ove velike i nisu najbogatije. Kad realno nemaš neki unosan posao, kada ti zemlja nije bogata plinom, naftom ili nekom drugom sirovinom, kada nemaš ni industriju i kada ti je BDP ravan sobnoj temperaturi, onda barem imaš vremena za sport.

I tuđi čovik, i strani mediji nikad neće znati koja je tajna uspjeha Hrvatske i hrvatskoga nogometa. Ne znamo ni mi, možemo samo pretpostavljati. A zamislite još da stranci uđu dublje u promatranje hrvatskoga nogometa i da vide recimo Hajduk koji nije bio prvak Hrvatske 18 godina, a puni stadion bez obzira na suparnika i važnost utakmice. Zamislite da nam vide uvjete diljem Hrvatske gdje igraju nogometaši ili da vide onu zatvorenu maksimirsku tribinu koja stoji devastirana nakon potresa i nikad obnovljena? Da vide sve naše prednosti i mane, i dalje im ništa ne bi bilo jasno. Ni nama isto ništa nije jasno, ali osjećamo to.

DUBROVNIK PRVI U HRVATSKOJ

I vi možete predložiti projekte koji će se ostvariti u vašoj sredini već sljedeće godine!

Projekt participativnog budžetiranja najbolji je primjer izravne demokracije u kojoj se građane itekako pita i oni itekako odlučuju o svojoj sredini. Na radionicama koje su u tijeku mogu predložiti projekte, programe, manifestacije, a na raspolaganju im je pozamašan iznos novca

‘Kao da se nas išta pita’, često se zna čuti od građana dok odgovaraju na pitanje u nekoj telezivijskoj anketi, dok komentiraju političku ili društvenu zbilju u javnosti, u autobusima, na placama, u parkovima, dok vode razgovore s prijateljima. Stječe se dojam kako je njihovo samo izaći na izbore, odabrati neku od ponuđenih opcija i onda čekati kako će pobjednici političkih nadmetanja odraditi posao u svom mandatu. Ipak, u praksi to ne mora biti tako. Građane se sve više pita, sve više je primjera u kojima se trudi naglasak staviti na izravnu ili direktnu demokraciju i alate uz koje oni sami mogu predložiti projekte, utjecati na to u što će se ulagati javni novac te direktno odlučivati kako će izgledati njihova zbilja. Projekt participativnog budžetiranja vjerojatno je i najbolji primjer izravne demokracije u Dubrovniku kojeg su pokrenuli Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA , i to prvi u Hrvatskoj! O čemu se tu radi?

POZAMAŠNE SVOTE ZA SVAKI

GRADSKI KOTAR I MJESNI ODBOR

Dakle, građani svakog mjesnog odbora odnosno gradskog kotara na raspolaganju imaju 60 tisuća odnosno 120 tisuća eura. Oni mogu odlučiti na što će se taj novac utrošiti ka-

ko bi podigli kvalitetu života u svom kvartu ili riješili neki problem koji ih dulje vrijeme tišti. Na primjer, Gruž je gradski kotar i on na raspolaganju ima 120 tisuća eura. Građani Gruža mogu odlučiti kako će se u okviru tog budžeta u Gružu, na gradskoj zemlji, izgraditi igralište. Ili možda parkiralište. Možda organizirati neka nova manifestacija. Ili nešto četvrto, što će sami predložiti. Zaton je mjesni odbor pa njegovi mještani mogu odlučiti o nekom projektu u iznosu do 60 tisuća eura, koliko svaki mjesni odbor ima na raspolaganju – hoće li to biti neka sanacija, neki novi teren, uređenje ulice… Odluka je na njima. Na ovaj način građani sami predlažu projekte za koje žele da se dogode u njihovom susjedstvu, njihovoj ulici, u sredini u kojoj žive. I na taj način ih se zaista pita, a oni zaista odlučuju – izravno, neposredno i konkretno. Sve što građani trebaju učiniti jest identificirati probleme i potrebe svoje sredine i predložiti rješenja na radionicama koje se održavaju u svakom gradskom kotaru i mjesnom odboru. Svoje rješenje ili projekt može predložiti svaki građanin koji je punoljetan i stanovnik je nekog gradskog kotara ili mjesnog odbora, koji dođe na radionicu posvećenu gradskom kotaru ili mjesnom odboru u kojem živi

Na ovaj način građani sami predlažu projekte za koje žele da se dogode u njihovom susjedstvu, njihovoj ulici, u sredini u kojoj žive. I na taj način ih se zaista pita, a oni zaista odlučuju – izravno, neposredno i konkretno

Piše Ivona Butjer Mratinović

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Sve što građani

trebaju učiniti jest identificirati probleme i potrebe svoje

sredine i predložiti rješenja na radionicama koje se održavaju u svakom gradskom kotaru i mjesnom odboru.

Svoje rješenje ili

projekt može predložiti svaki građanin koji je punoljetan i stanovnik je nekog gradskog kotara ili

mjesnog odbora, koji dođe na radionicu posvećenu gradskom kotaru ili mjesnom odboru u kojem živi i predoči svoju osobnu iskaznicu, koja je dokaz njegove punoljetnosti i prebivališta

i predoči svoju osobnu iskaznicu, koja je dokaz njegove punoljetnosti i prebivališta. Njegov prijedlog potom ide na ocjenu Povjerenstva, a onda konačno i na glasovanje. Predloženi projekt nekog gradskog kotara ili mjesnog odbora koji bude imao najviše glasova, realizirat će se u sljedećoj godini.

U TIJEKU NAJVAŽNIJA FAZA, NEMOJTE

JE PROPUSTITI!

Trenutno je projekt u svojoj vjerojatno i najvažnijoj fazi – onoj provedbe radionica u gradskim kotarima i mjesnim odborima gdje građani mogu doći i predložiti projekte. Radionice se održavaju tijekom lipnja i srpnja. Kako bismo provjerili kako to izgleda na djelu, posjetili smo radionicu za stanovnike Gradskog kotara Lapad koja je prošlog tjedna održana u lapadskoj školi.

Okupilo se tu 20-ak stanovnika Lapada, a na samom ulazu su trebali predočiti svoju osobnu iskaznicu, kako bi dokazali kako su punoljetni i kako imaju prebivalište u tom dijelu Grada. Okupljene su uvodno pozdravile zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i direktorica DURA-e Ana Marija Pilato Krile, a potom su djelatnice DURA-e detaljno provele prisutne kroz proces. Bili su tu i djelatnici Grada, kako bi odgovorili na eventualna pitanja i nedoumice građana.

Svaki građanin koji je stigao na radionicu, mogao je predložiti po jedan projekt. Građanima su podijeljeni upitnici gdje su mogli navesti

koji projekt predlažu, gdje bi se on nalazio te opisati kako bi on izgledao. No, bilo je važno da projekti ispunjaju i određene kriterije. Naime, pri predlaganju projekta važno je voditi računa o tome da je u nadležnosti Grada Dubrovnika, da njegova vrijednost iznosi do 120 tisuća eura (plus PDV ), da se može realizirati u jednoj proračunskoj godini, u ovom slučaju u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine, da se radi o projektu od interesa zajednice, da se odnosi na gradski kotar u kojem stanovnici žive, u ovom slučaju na Lapad.

Nedugo nakon što su dobili svoje listiće, okupljeni Lapađani su na radionici počeli iznositi ideje, prijedloge, a isticali su i što ih tišti u njihovom kvartu. Neki su tako upozorili na neprimjereno ponašanje blizu Pošte Lapad, pogotovo u ‘parkiću’ iza kioska, za koji tvrde kako se tamo okuplja sumnjiva ekipa koja koristi alkohol i opijate. To je upozorenje izrodilo ideju o oplemenjivanju i uređenju tog prostora, a onda i oplemenjivanju i ozelenjivanju područja cijelog bulevara. Jedna sudionica radionice upozorila je i na problematičnost parka na dnu Batale za koji tvrdi kako je neko dijete na tom području napadnuto i kako bi ga trebalo urediti. Jedna Lapađanka je predložila nove školske ormariće u OŠ Lapad. Ipak, najviše pažnje je izazvao prijedlog za uređenje igrališta na glavici kod lapadske škole. Prijedlog je dala bivša dubrovačka dogradonačelnica Orlanda Tokić, inače stanovnica Lapada, s kojim se složila većina okupljenih na radio -

Trenutno je projekt

vjerojatno

nici. Kako su se složili, prostor je zapušten, a lapadska škola zaslužuje igralište kakvo imaju druge osnovne škole, primjerice ona u Gružu. Spomenuli su tom prilikom kako su ostala lapadska igrališta često zauzeta i kako bi novo djeci iz Lapada baš dobro došlo.

NE MORATE NUŽNO IMATI IDEJU

Stanovnici Lapada su bili izrazito produktivni na radionici, postavljali su pitanja i predlagali projekte i rješenja. Tu su bili predstavnici Grada i DURA-e kako bi im pomogli oko ispunjanja upitnika, ali i formuliranja projekata i njihovih opisa te stavljanja istih u zadani financijski okvir. Oni su tako predložili projekte i predali svoje prijedloge. Kako bi prijedlog išao na Povjerenstvo, na radionici je također predlagatelj obvezan prikupiti potpise najmanje dva sudionika radionice koji se slažu s njegovim prijedlogom.

To su na održanim radionicama u njihovim gradskim kotarima i mjesnim odborima napravili i stanovnici Gradskog kotara Pile-Kono, Bosanke, Ljubača, Orašca, Gromače, Mravinjca i Riđice, Gruža, Zatona, Komolca i Osojnika. Isto mogu napraviti i stanovnici gradskih kotareva i mjesnih odbora Montovjerne, Suđrđa, Šipanske luke, Brsečina, Grada, Trstenog, Mokošice, Ploča Iza Grada, Mrčeva, Kliševa, Lopuda i Koločepa na radionicama koje će se održati tijekom lipnja i srpnja. Oni koji nemaju ideju oko projekata, na radionici je tek mogu dobiti, a mogu podržati i tuđe prijedloge. U svakom slučaju, svatko od njih ima priliku dati prijedloge, postaviti pitanja, sudjelovati u raspravi ili upozo -

riti na problem. Ili jednostavno doći i vidjeti kako to sve izgleda.

ŠTO DALJE?

Nakon održanih radionica, prijedloge građana pregledava Povjerenstvo kako bi ustvrdilo jesu li oni provedivi u zadanom razdoblju, jesu li u nadležnosti Grada, jesu li planirani na područjima kojima gospodari Grad… Ukratko, provodi se tehnička analiza izvedivosti predloženih projekata.

Nakon toga, tijekom kolovoza odnosno rujna, će se projekti dati na glasanje prema kotarevima odnosno mjesnim odborima putem platforme VOXPOPULI koja je dostupna na stranicama Grada. Glasovanje će biti moguće tijekom 14 dana. U rujnu slijedi objava rezultata, a oni projekti koji budu imali najviše glasova, ići će u realizaciju 2024. godine.

‘ŽELIMO DA NA BAREM POLA PRORAČUNA

UTJEČU GRAĐANI!’

Participativno budžetiranje je slojevit i zahtjevan projekt o kojem se dugo govori, koji se dugo najavljuje, ali je korona kriza, kao i u svemu drugome, pomalo bila pomrsila planove. No, on je napokon krenuo u ovoj godini. Vjeruje se kako je ovo samo početak, a počeci su najteži. Sasvim sigurno će radionice u narednim godinama okupljati sve veći broj građana koji će davati sve više prijedloga. Projekt je višestruko dobar i po gradsku upravu, ali i po stanovnike – po gradsku upravu jer daje izravan pregled u potrebe lokalne zajednice, a po stanovnike jer izravno mogu utjecati na projekte i život u svojoj

RASPORED PREOSTALIH RADIONICA

26.6.2023. 18:00 –GK Montovjerna, Studentski dom

27.6.2023. 15:30 –MO Suđurađ, Dom mladeži

27.6.2023. 17:30 – MO

Šipanska Luka, Dom mladeži

28.6.2023. 17:30 –MO Brsečine, MO

Dubravica, Na vodi 35 (stara škola)

29.6.2023. 18:00 –GK Grad, Gradska vijećnica

30.6.2023. 17:30 – MO

Trsteno, Na vodi 35 (stara škola)

3.7.2023. 18:30 – GK

Mokošica, OŠ

Mokošica

4.7.2023. 18:00 – GK

Ploče iza Grada, Art radionica Lazareti

5.7.2023. 17:00 – MO

Mrčevo, Mjesni dom

Kliševo

5.7.2023. 19:00 – MO

Kliševo, Mjesni dom

Kliševo

6.7.2023. 17:00 – MO

Lopud, prostorije MO

6.7.2023. 17:00 – MO

Koločep, prostorije MO-a

sredini i davati svoje ideje. Toga su itekako svjesni i u Gradu Dubrovniku, odakle pozivaju sve zainteresirane da se pridruže radionicama, u cilju jačanja civilnog društva i podizanja demokracije na najveću moguću razinu, što izravna demokracija svakako jest.

„Gradski kotarevi i mjesni odbori iznimno su bitni u demokratskom procesu. Naime, kako bi neka zajednica bila uspješna potrebno je da u upravljanju njome, u odlučivanju o njenom razvoju i napretku, bude uključen što veći broj građana,“ govori nam vršiteljica dužnosti pročelnice Upravnog odjela za europske fondove u Gradu Dubrovniku Martina Skopljaković koja naglašava kako je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj koji je pokrenuo ovakav projekt.

„Uz platformu Otvoreni grad i Vox Populi, ovo je još jedan u nizu konkretnih poteza ove gradske uprave kojim se pokazuje koliko nam je bitno mišljenje naših sugrađana. Bitno nam je jer smo svjesni kako nitko ne zna bolje što je potrebno nekom kotaru ili mjesnom odboru od samih stanovnika tih područja. Ponosna sam što smo, kao i u još nekoliko stvari, prvi u Hrvatskoj koji pokrećemo ovaj projekt. S druge strane, aktiviranjem kotareva i mjesnih odbora, pa i na ovaj način da se predlažu konkretni projekti koji će biti financirani iz proračuna, naši sugrađani će osvijestiti mogućnost kako oni sami mogu biti nositelji promjene, kako sami mogu donijeti napredak za svoj otok, svoju ulicu, naselje ili kotar,“ izjavila je Skopljaković.

A je cilj, kaže Skopljaković, jasan i mjerljivda ubuduće barem polovica proračuna bude usvajana preko praticipativnog budžeti -

ranja. „Time bismo, budući bi postignuti cilj značio kako su brojni sugrađani svojim idejama i projektima doprinjeli razvoju Grada, demokraciju podigli na jednu novu razinu,“ govori Skopljaković.

DIREKTNO SUDJELOVANJE GRAĐANA

U RASPODJELI JAVNIH SREDSTAVA

Važnost ovog projekta naglašava i Ana Marija Pilato Krile iz DURA-e, pogotovo jer znači direktno komuniciranje između građana i Grada. „To se događa tako što građani detektiraju mogućnosti u svojoj zajednici, svom okruženju, detektiraju probleme, izazove i predlažu rješenja i poboljšanja koja se financiraju iz gradskog proračuna. To je direktno sudjelovanje građana u raspoređivanju javnih sredstava. S druge strane, Grad iz prve ruke može saznati sve probleme s kojima se susreću stanovnici te se dobiva jedan uvid u širu sliku, mimo redovne komunikacije s gradskim kotarima i mjesnim odborima,“ govori Pilato Kile koja dodaje kako ne moraju na radionice dolaziti samo oni građani koji imaju konkretne prijedloge.

„Važno je doći prvo da se da prijedlog, ali ako građani nemaju konkretnu ideju kako unaprijediti svoju sredinu, mogu doći kako bi podržali svoje sugrađane koji će dati prijedloge. Naime, obveza predlagatelja je dobiti i dva potpisa sugrađana na radionici za određeni prijedlog, tako da oni na tim radionicama zapravo surađuju, komuniciraju, dobivaju potporu…,“ govori Pilato Krile koja i ovim putem poziva građane da se uključe u radionice, daju svoje prijedloge i/ili podrže prijedloge koji ih gustaju.

RODITELJI, PRIJAVITE SLUČAJEVE OBOLJENJA!

Dječja bolest ispljuskanih obraza ‘poharala’ grad , zdravstvena voditeljica vrtića:

Nije dramatično, ali važno je djelovati preventivno

Dubrovačkim vrtićima proširila se ‘peta bolest’. Riječ je o virusnoj bolesti čiji je uzročnik parvovirus B19, a najveći problem napravila je roditeljima kojima se može manifestirati kao jaka upala zglobova

„Kao da me vlak pregazio!“, „Nakon osipa i febre užasna bol u zglobovima, mislila sam da umirem“, „Visoka febra, osip, užasna bol u koljenima, prstima, laktovima“, „Nakon temperature i osipa, sad je faza otečenosti i bolova u zglobovima“, „Strašno su me boljele noge, svako četiri sata sam pila lijekove protiv bolova, nisam mogla ni hodati ni ležati“, „Stravična bol u zglobovima, nepokretna zbog ukočenosti. Da mi dijete nije pocrvenilo u obrazima otišla bih na sve moguće pretrage“, „Ispadali su mi vilica i nož od bolova“ – to su samo neki od komentara Dubrovkinja, majki koje su se zarazile petom bolesti.

Klinička slika kod odraslih, posebno žena, je nešto teža zbog bolova u zglobovima. S druge strane djeca je uglavnom prebole bez febre i bolova, samo uz osip koji se pojavljuje nakon inkubacije od četiri do 20 dana. Rjeđe se javljaju temperatura, glavobolja i curenje iz nosa. Više od 25 posto zaraženih nema nikakvih simptoma, a liječenje nije potrebno jer bolest prolazi spontano. U slučajevima artritisa i bolova u zglobovima mogu se uzeti lijekovi na bazi ibuprofena.

POVEĆAN BROJ SLUČAJEVA

Peta se bolest prenosi s čovjeka na čovjeka, preko kapljica sekreta dišnog sustava koji se šire zrakom, rukama ili predmetima. Upravo zbog kapljičnog prijenosa najčešće se pojavljuje u vrtićima i školama. Na području naše županije godišnje se

uglavnom prijavljuje do pet oboljelih, a svako nekoliko godina oko 20. Ove je godine broj slučajeva povećan.

„U prvoj cjelini Dječjih vrtića Dubrovnik, Palčici, Škatulici i Radosti imamo 33 zaražene djece, odnosno prijavljenih. S obzirom na to kako govorimo o cjelini od skoro 700 djece, taj broj nije dramatičan niti možemo govoriti o nekoj velikoj epidemiji koja je poharala vrtiće“, govori zdravstvena voditeljica Ana Bokarica.

Naglašava i kako je riječ o prijavljenim slučajevima, pa bi realna brojka mogla biti i nešto veća.

„Dogodi se da roditelji ne prijave zarazne bolesti, a na ispričnici pedijatra piše samo kako dijete može u kolektiv, pa mi ne znamo koja je dijagnoza bila. Te važne stvari nam ponekad promiču upravo zato što ne dobivamo informaciju koju bi treba-

U prvoj cjelini Dječjih vrtića Dubrovnik, Palčici, Škatulici i Radosti zabilježeno je 33 zaražene djece, odnosno prijavljenih. S obzirom na to kako je riječ o cjelini od skoro 700 djece, taj broj nije dramatičan, ali s obzirom na činjenicu kako se svi oboljeli ne prijavljuju, brojka bi mogla biti veća

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

Bokarica: Apeliramo na roditelje da nam prijavljuju bolesti kako bismo

djelovali preventivno. Sada u slučaju pete bolesti, obavijestimo roditelje o pojavnosti i simptomima, pojačavamo higijenske mjere i dezinfekciju u skupini

li dobiti“, upozorava Bokarica i poziva roditelje na prijavu bolesti kako bi se pravovremeno reagiralo i spriječilo širenje.

ZDRAVSTVENA PRAVILA PRVA LINIJA OBRANE

„Svaki vrtić ima zdravstvena pravila. Ako dijete ima jedan ili više znakova bolesti ne smije dolaziti u vrtić. Dakle, ako ima povišenu temperaturu, otežano ili ubrzano disanje, kašalj, curenje nosa, upaljeno grlo ili otežano gutanje, proljev, povraćanje, osip po koži... To su sve stanja, odnosno simptomi koji zahtijevaju isključenje iz kolektiva do ozdravljenja. Kada govorimo konkretno o petoj bolesti, karakterističan je osip. Naime, po izlasku osipa dijete prestaje biti zarazno, a bolest je širilo prije pojave osipa“, pojašnjava Bokarica i dodaje kako se ipak preporučuje dijete ostaviti doma dok svi simptomi ne prođu, pa i osip.

„Ipak se u tijelu tada nešto događa, dijete tada nije zdravo i preporuka ga je isključiti iz kolektiva kako bi prije ozdravilo, a ne oslabljenog imuniteta ‘pokupilo’ još neku drugu bolest, koju bi zdravo dijete lakše eliminiralo“, savjetuje zdravstvena voditeljica.

NIJE UVIJEK LAKO S POSLOM I DJECOM, ALI...

Dodaje i kako razumije roditelje i užurban život u kojem se često nema vremena i mogućnosti otvaranja bolovanja, no upozorava i kako je riječ o odgovornosti i pridržavanju Ugovora sklopljenog s Dječjim vrtićima Dubrovnik.

roditelja radi u turizmu i ugostiteljstvu specifična za Dubrovnik, pa je i to jedan od razloga zbog kojih se nerijetko ‘taje’ bolesti.

PRAVOVREMENA INFORMACIJA BITNA JE ZBOG PREVENTIVNIH MJERA

„Kako bismo mogli preventivno djelovati u skupini iznimno nam je važna pravovremena informacija o pojavi bilo koje zarazne bolesti. Osim toga, nerijetko nam odgajateljice dobivaju zarazne bolesti pa onda imamo i otežanu situaciju s organizacijom rada. Upravo sada imamo dio odgajateljica koje su oboljele od pete bolesti, imaju težu kliničku sliku nego djeca, pa su naravno morale i otvarati bolovanja“, navodi Bokarica i dodaje kako je širenje počelo krajem travnja, a nastavilo se kroz svibanj i lipanj.

„Tako se ponašaju dječje zarazne bolesti - pojave se, ‘poharaju’ i nestanu. Baš kao i varičele, nije to velika drama jer je nešto što se događa“, umiruje. Inače, pedijatri su ti koji po dijagnozi bolesti, iste prijavljuju Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Međutim, peta bolest nije podložna prijavi pa se točne brojke oboljelih ne mogu dobiti.

Sukus priče bi tako trebao biti – odgovornost je na roditelju.

Ana Bokarica - zdravstvena voditeljica vrtića Palčica, Škatulica i Radost

„Ponekada roditelji bolesti ne prijavljuju jer imaju problema s izostancima s posla, neki osjećaju sram posebno kada je riječ o nametničkim bolestima kao što su uši ili dječje gliste. Zaista razumijem roditelje kako je ponekad teško dijete izdvojiti iz kolektiva na period od nekoliko dana ili tjedana. Svi su protokoli rađeni zbog sigurnosti djece“, ističe Bokarica i dodaje kako situacija u kojoj puno

„S roditeljima moramo imati dobru komunikaciju i oni trebaju biti svjesni kako je dijete njihova odgovornost. Zdravstvena pravila postoje kako bi spriječili širenje bolesti“, iznosi Bokarica, no potvrdno odgovara i kako ima onih koji na ta pravila ‘njorgaju’.

ISPRIČNICE SU ZAKONSKA, PA I UGOVORNA

OBAVEZA

„Nekada nam je teško tražiti ispričnice, ali to je jedini način na koji možemo znati kako je dijete nakon preboljenja zdravo i spremno za kolektiv, a u konačnici je regulirano i Zakonom. Svjesni smo i kako je bio trenutak u kojem je bilo malo pedijatara, pa je bio problem sve to ‘pokriti’. Otvoreni smo za dijalog i ako je roditelj iskren o oboljenju, liječenju i ozdravljenju, ponekad i sami procijenimo“, govori Bokarica i još jednom podsjeća roditelje na članak 8. iz Ugovora u kojemu se ističe kako se bolesna djeca ne vode u vrtić i kako je potvrda o zdravstvenom pregledu potrebna kao dokaz o ozdravljenju i slobodnom povratku u kolektiv.

„Uvijek apeliramo na roditelje da nam prijavljuju bolesti kako bismo djelovali preventivno. Sada u slučaju pete bolesti, obavijestimo roditelje o pojavnosti i simptomima, pojačavamo higijenske mjere i dezinfekciju u skupini. To je jedini način da zajedno radimo i djelujemo. Najbitnije je što imamo pravila i nije problem kada ih se svi pridržavamo jer su ona za sve jednaka“, zaključuje za Dubrovački dnevnik zdravstvena voditeljica vrtića Palčica, Škatulica i Radost, Ana Bokarica.

Sukladno zaključku sa zbora građana povijesne jezgre, otok Lokrum će biti otvoren za posjetitelje i u zimskom vremenskom razdoblju. Javna ustanova Rezervat Lokrum izradit će potrebnu dokumentaciju za realizaciju novog vremena posjeta prema kojem će se na otok moći doći do 15. prosinca, sukladno vremenskim uvjetima, te ponovno od 1. veljače do 1. travnja vikendom.

Javna ustanova Rezervat Lokrum inače otvara otok za posjetitelje početkom travnja, a zatvara u studenom zbog pogoršanja vremenskih uvjeta. Sada bi već od 1. veljače bile omogućene posjete, ali isključivo službenim brodom Javne ustanove Rezervat Lokrum „Argosy“, vikendima za povoljnih vremenskih uvjeta. Ostalim danima u tjednu, sve do 1. travnja i službenog početka sezone, omogućili bi se neometani radovi pripreme otoka za otvaranje sezone.

Očišćeno novih 90 metara povijesnog kanala ispod Straduna

Dovršeni su radovi na čišćenju dijela povijesnog kanala odvodnje na području Luže te kod parka u Pilama. Tijekom radova koji se odvijaju u sklopu EU projekta Aglomeracija Dubrovnik uklonjeno je više od  120 kubika otpadnog materijala, a očišćeni kanal obnovljen je te su postavljene keramičke kinete kako bi se poboljšao protok otpadnih voda.

Ukupno je očišćeno oko 90 metara povijesnog kanala, od čega nešto više od 30 metara na području Luže, a ostatak na području parka u Pilama. Na području Luže u više navrata izvađeno je preko 60 kubika raznog otpadnog materijala – od masnoće do nakupljene zemlje, kamenja i maramica, a gotovo ista količina materijala izvađena je i s područja parka u Pilama.

-„Iznimno je bitno da smo uspješno oči-

stili oba kraka odvodnog kanala ispod Straduna – i ispod Luže i u Pilama, jer je to bio preduvjet za daljnje čišćenje ovog iznimnog sustava. Činjenica da se i danas njime koristimo najbolje govori o umješnosti starih Dubrovčana i kvaliteti njihovog rada. Nažalost, stoljeća su učinila svoje, posebice moderno vrijeme, i sada je naša misija osigurati da se ovaj sustav očisti i vrati u potpuno funkcionalno stanje. Dovršetak ovih radova prvi je korak na tom putu“, izjavio je ovom prigodom predsjednik Uprave Vodovod Dubrovnik Lukša Matušić.

Vrijednost do sada izvedenih radova je oko 175 tisuća eura. Uz čišćenje ovih dijelova kanala na području Luže izvršena je i zamjena stare cijevi od stakloplastike te je sada povećan presjek tamošnjeg kanala, a sve u cilju još boljeg trajnog funkcioniranja sustava.

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Na traženje građana Lokrum ostaje otvoren tijekom zime

Za žene poduzetnice Grad osigurao 48 tisuća eura

Grad Dubrovnik raspisao je Javni poziv za dodjelu potpora ženama poduzetnicama za 2023. godinu. Sredstva za provedbu osigurana su kroz Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more u ukupnom iznosu od 47.816,84 eura, što je gotovo dvostruko više nego godinu prije. Program obuhvaća subjekte malog gospodarstva, trgovačka društva, obrte i OPG-ove u vlasništvu žena, državljanki Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu (50% i više), a koji udovoljavaju uvjetima Javnog poziva.

Poslovne aktivnosti za koje se navedenim programom odobravaju sredstva podijeljene su u dvije kategorije. Prva obuhvaća inicijalne troškove opremanja poslovnog prostora, izrade poslovnog plana i konzultantske usluge, izradu web stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama

početnicama, dok su drugom kategorijom obuhvaćene inovacije uvedene u poslovne postupke. Moguće ja tako dobiti potporu za kupnju novih strojeva ili opreme kojima će se unaprijediti poslovanje, razvoj novog proizvoda ili usluge, za nastupe na specijaliziranim sajmovima, edukacije i slično.

Jedna poduzetnica odnosno podnositeljica zahtjeva može podnijeti samo jednu prijavu za jednu ili više namjena, s tim da pojedinačni iznos potpore može iznositi najviše do 1.325,00 eura. Svi uvjeti ovog Javnog poziva, informacije o načinu prijave i rokovima, potrebnoj dokumentaciji kao i sve ostale pojedinosti dostupne su u tekstu Poziva objavljenog na stranicama Grada Dubrovnika - Natječaji. Rok za prijavu je 20 dana od dana objave Javnog poziva, odnosno do 6. srpnja 2023.

Postavljena dizala za osobe s invaliditetom na šest dubrovačkih plaža

Sukladno odredbama

Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, Grad Dubrovnik svake godine na početku kupališne sezone postavlja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama.

Dizala su postavljena na šest lokacija: u Zatonu Velikom, kod posta-

Sastanak s vodičima na temu audio uređaja

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić i direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković sastali su se s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik, Ceha vodiča Hrvatske obrtnička komore Dubrovnik i turističkih agencija na temu nove Odluke o komunalnom redu, koja propisuje da su za vođenje grupe preko 20 osoba u povijesnoj jezgri obvezni audio uređaji.

Kako je pojasnila zamjenica Tepšić, odluka stupa na snagu odmah, a do 1. listopada ove godine ostavljeno je vrijeme za prilagodbu. Odgovornost za provedbu odluke je na organizatoru putovanja, koji je dužan za svoju grupu pribaviti tražene uređaje.

je Vatrogasnog doma u Zatonu te na plažama Copacabana, Man -

drač u Solitudu, u Donjem Čelu na Koločepu i u Suđurđu.

‘’Sigurni smo da će primjena ove Odluke doprinijeti kvalitetnijem i jednostavnijem obavljanju posla vodiča, a ujedno i smanjenje buke u povijesnoj jezgri koja je i u dnevnim satima vrlo izražena’’, kazala je zamjenica Tepšić, zahvalivši se na suradnji strukovnim udrugama vodiča i agencijama u provedbi projekta Respect the City.

Dobroslavić potpisao

ugovore o sufinanciranju poticajnih mjera za

zdravstvene djelatnike

Ugovori su potpisani s Općom bolnicom Dubrovnik, Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije i Zavodom za javno zdravstvo

Ovom prilikom, župan je istaknuo brojna ulaganja

i projekte u segmentu

zdravstva koje je županija

realizirala, poput Dnevne bolnice u Dubrovniku

i Metkoviću, cjelogodišnje hitne

helikopterske

medicinske službe, kao i nabave

dvaju CT uređaja namijenjenih

domovima

zdravlja u Korčuli i Metkoviću koja je u tijeku

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je s ravnateljima županijskih ustanova u zdravstvu ugovore o sufinanciranju poticajnih mjera za zdravstvene radnike na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2023. godinu.

Ovom prilikom, župan je istaknuo brojna ulaganja i projekte usegmentu zdravstva koje je županija realizirala, poput Dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću, cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe, kao i nabave dvaju CT uređaja namijenjenih domovima zdravlja u Korčuli i Metkoviću koja je u tijeku.

‘I ovi današnji sporazumi način su naše potpore zdravstvenom sustavu. Sukladno traženjima zdravstvenih ustanova, Županija sufinancira specijalizacije, edukacije, usavršavanja ili

stanarine zdravstvenog osoblja’, poručio je župan Nikola Dobroslavić.

Ugovori su potpisani s Općom bolnicom Dubrovnik u iznosu od 63.707 eura u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike; Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 39.817 eura za sufinanciranje stanarine zdravstvenim radnicima te domovima zdravlja i Zavodom za javno zdravstvo u iznosima od po 22.563 eura u svrhu sufinanciranja specijalizacija, edukacija i stanarina zdravstvenih djelatnika.

U ime zdravstvenih ustanova obratio se ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić koji je zahvalio Županiji na kontinuiranom praćenju i potpori.

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Policajci Petar Volarević i Pavo

Čančar ostvarili sjajne rezultate na zahtjevnom memorijalu

Na poziv slovenskih kolega, dva tima  hrvatske policije sudjelovala su na 29. Brajnikovom memorijalu u Sloveniji. Zahtjevno je to i iscrpljujuće dvodnevno natjecanje koje se održava u spomen na jednu od najtežih nesreća u povijesti gorskog spašavanja u Sloveniji, 10. lipnja 1997. godine. U dva dana natjecatelji su preplivali 700 metara u Bledskom jezeru, veslali tri kilometra na Bohinjskom jezeru, biciklirali više od 60 kilometara, planinarili i trčali više od 40 kilometara i uz sve to najtecali su se u gađanju malokalibarskom puškom.

U timovima Alpha i Beta hrvatske policije natjecali su se i pripadnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Petar Volarević iz Interventne jedinice policije Dubrovnik i Pavo Čančar iz PGP Metković. Alpha tim utrku je završio na šestom, a Delta na 12. mjestu od sva 32 tima koja su se natjecala. Među policijskih

17 timova Alpha je završio na petom, a Delta tim na sedmom mjestu.

„Do daljnjeg rad s djecom s posebnim potrebama nije moguć jer bolnica ne želi više davati salu i anesteziologa za rad“ – takav je mail upućen s adrese Doma zdravlja vezano uz zubare. Tragom te informacije, provjerili smo što se događa i hoće li djeca s teškoćama u razvoju imati mogućnost potrebnih zahvata detalne medicine i zašto je do ove situacije uopće došlo.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik, Branko Bazdan, pojasnio je pozadinu ove obavijesti.

„Mi to radimo već više godina, još od 2009., a uvijek smo u ljetnim mjesecima pravili pauzu. Naime, ljeti se svi operacijski zahvati smanjuju, a nevezano uz djecu s poteškoćama u razvoju, jer veća je mogućnost infekcije i postoperativnih problema u ljetnim mjesecima kada su veće temperature“, navodi Bazdan osnovni razlog za obustavu zahvata, no dodaje kako postoji i još jedan problem.

„On je administrativne prirode, a tiče se vođenja evidencije rada liječnika iz Doma zdravlja u Općoj bolnici Dubrovnik i pacijenata koji su pacijenti Doma zdravlja, a leže na ORL ili anesteziologiji. Posto-

ji rješenje funkcionalnog povezivanja i to će se riješiti do devetog mjeseca“, umiruje Bazdan.

Ovakvo rješenje je za Dubrovački dnevnik komentirala Dženita Lazarević, predsjednica dubrovačke udruge Poseban prijatelj, članicu stručnog savjeta pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Građanske inicijative Pomozimo djeci s invaliditetom, i najvažnije majku djevojke s teškoćama u razvoju.  “Ljeti se inače rade pauze, ali mislim kad je neki hitan slučaj da bi se to riješilo. Trebalo je dosta vremena da se pokrene ambulanta, a riješeno je i zahvaljujući tadašnjoj županijskoj vjećnici Kristini Ćurčiji koja je bila uporna s upitima oko početka rada ambulante. Do tada su se roditelji snalazili, najčešće odlaskom u KBC Dubrava. Bilo bi loše vratiti sve na početak, a ja se nadam da do toga neće doći. Mi roditelji djece s teškoćama u razvoju smo naviknuti na svakakve prepreke, ali smo ih uvijek rješavali. Postoje neka djeca koja se ne bi mogla operirati u našoj bolnici, poput moje kćeri, ali su roditelji takve djece svjesni i vode djecu u klinike, najčešće u Zagreb”, kazala je Lazarević.

„Radi se pauza i tako funkcionira, ako je neki hitan slučaj mislim da bi se riješilo“

DJECA S TEŠKOĆAMA LJETI BEZ ZUBARA

Na prostoru nekadašnje Remize otvoren je novi parking

Vlasnik Pemo Centra, Lovorko Milošević, investirao je u novi parking u poslovnoj zoni grada. Iako je za ovaj dio grada bila najavljivana gradnja shopping centra s garažom, poznati dubrovački poduzetnik za sada se odlučio samo za parking. Nakon nekoliko mjeseci ra-

dova, parking je otvoren za korisnike, a cijena jednog sata parkiranja je 3 eura, dok je dnevna karta 40 eura. Kako se radi o zoni koja je pretežno poslovna, a uz nedostajuća parkirna mjesta jasno je kako će se ovaj prostor i investicija ubrzo pokazati iznimno unosnima.

Vrtlar uredio brojne javne

zelene površine na gradskom području

Na području Lapada su uređene površine na kružnom toku Pošte Lapad, kružnom toku Solitudo i na križanju Ulice Miljenka Bratoša i Ulice kneza Domagoja. Uređen je i do nasada u parku Bad Homburga kao i druge lokacije na područjima gradskih kotareva Montovjerna, Gruž i Mokošica, poput zelene površine pored Doma zdravlja ili ‘otoka’ na spoju Vukovarske ulice s Ulicom Stjepana Radića. Brojni su sugrađani pohvalili novi, osvježeni izgled javnih zelenih površina i nasada.

IVAN PERNAR:

Najpoznatiji sam buker u Dubrovniku , a ako ste malo ludi, to vam je dobra referenca

Nekad saborski zastupnik, a danas buker u Dubrovniku.

Osnivač Živog zida i ove godine radi sezonu u Dubrovniku, a za Dubrovački dnevnik otkriva kako je raditi kao buker, govori li gostima o svom političkom putu i kako na njega gledaju kolege

Obišli ste kolege na štandovima, ponovno radite sezonu u Dubrovniku. Jeste li planirali taj korak, vratiti se raditi u Dubrovnik, ili se dogodilo spontano?

-Planirao sam povratak ovdje jer sam po majci iz Cavtata i nema boljeg mjesta za biti ljeti od naše županije.

Očito vam se to što radite i gdje radite sviđa, jer pretpostavljamo kako se ne biste vraćali. Premda, u turizmu itekako treba zasukati rukave. Kakav je vaš posao, koliko je naporan, koje su prednosti, koji nedostaci..?

- Posao bukera je stresan jer je lova, iako velika, takva da se mora zaraditi unutar vrlo kratkog vremena. Usudio bih se reći kako srce sezone traje dva mjeseca; sedmi i osmi mjesec. Svi pokušavaju ugrabiti svoj dio kolača i zato zna doći do sukoba suprotstavljenih interesa. Apsurdna je to situacija, iako bukeri nemaju nikakav kapital osim talenta za prodaju; onaj tko ima 50 glisera neće zaraditi ni jedan euro ako nema bukera koji će mu slati goste. Usudio bih se reći kako ima odličnih kolega poput Ive ili Žakline, ali ima i onih koji bi te gurnuli niz stepenice samo kako bi zaradili dolar više, kao u onom špageti westernu “For A Few Dollars More”.

Među kolegama imate na neki način status ‘zvijezde’. Ipak ste javna osoba. Boji li vas se konkurencija?

- Usudio bih se reći kako sam najpoznatiji buker u Dubrovniku i kao takav sam dijelu bukera sigurno trn u oku, pa je iluzorno za očekivati od svih njih kako će imati lijepe riječi za mene jer što si uspješniji u tom poslu to te “kolege” manje vole, zavidni su. Jako je teško raditi taj posao, a ne doći u sukob, bilo s kolegama, bilo s brodarima ili pak s poreznom upravom. Međutim, usprkos tome, velik dio bukera radi taj posao na način da ne izgube ljudskost, pokušavaju bit korektni prema kolegama i daju sve od sebe da radna atmosfera bude pozitivna. Manji dio spada u sferu socijalne patologije, ponašaju se kao narkomani, za 50 eura bi razorili svaki odnos, pojeo ih je novac, pohlepni su i uvijek traže način da ti podmetnu nogu.

Je li točno kako je na Peskariji bilo ponekih trzavica između vas i kolega ili su to samo glasine?

- Trzavice u tom poslu su neizbježne i to neovisno o tome bio ja na Peskariji ili ne. Nekad isti štand dijele dva ili čak tri brodara pa imate dva bukera na istom štandu u isto vrijeme, a ima barem 10 štandova na velikom mu -

Usudio bih se reći kako sam najpoznatiji buker u Dubrovniku i kao takav sam dijelu bukera sigurno trn u oku, pa je iluzorno za očekivati od svih njih kako će imati lijepe riječi za mene jer što si uspješniji u tom poslu to te “kolege” manje vole, zavidni su. Jako je teško raditi taj posao, a ne doći u sukob, bilo s kolegama, bilo s brodarima ili pak s poreznom upravom

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Kad sam vodio goste na izlet u Mostar i kad su čuli kako sam bio zastupnik, bili bi u šoku. Pitali bi me kako je moguće da se bivši političar time bavi aludirajući na to kako sam propao u životu. Onda bih ja uvijek okrenuo pilu naopako i rekao - vidite koliko sam propao da moram sada biti s vama

lu. Pa sad vi pokušajte zamisliti kako je tamo. Mi naše radno mjesto u šali zovemo psihijatrijom, jer je teško tamo raditi, a ostati normalan. Tako da ako ste malo ludi, to vam je dobra referenca za rad tamo. Neki to ne mogu izdržati, pa mole da ih se prebaci na neku lokaciju gdje je manja gužva.

Kako se uopće dogodio taj ‘klik’ u glavi? Ne viđamo baš često bivše saborske zastupnike i poznata lica iz domaće politike kako rade na štandovima. Kako je pala ta odluka?

- Imam specifičnu životnu situaciju. Naša obitelj ima nekretnina, svi se bavimo rentom, ne ovisimo o plaći iz mjeseca u mjesec. A buking je dobro plaćen posao i kratko traje, što je s jedne strane i dobro, jer da radite taj posao cijelu godinu, psihički bi vas uništio.

Govorite li gostima kako ste bili saborski zastupnik i kako jeste javna osoba? Kako reagiraju na to?

- Volim im to reći jer već znam kakve će biti reakcije. Kad sam vodio goste na izlet u Mostar i kad su čuli kako sam bio zastupnik, bili

bi u šoku. Pitali bi me kako je moguće da se bivši političar time bavi aludirajući na to kako sam propao u životu. Onda bih ja uvijek okrenuo pilu naopako i rekao - vidite koliko sam propao da moram sada biti s vama. I tada bi i oni prasnuli u smijeh jer je jasno kako su oni skupa sa mnom, pa ako sam ja propao u životu zato jer sam s njima, ni oni nisu ostvarili neki velik uspjeh čim su sa mnom. Najviše volim crni humor, sarkazam, cinizam. Znali bi me pitati koja je razlika između posla bukera i političara. Rekao bih im - kad ste buker i kad kažete nekom tko plati rentu glisera kako će ga gliser čekati sutra u 2 popodne, to tako mora biti, jer kad ga ne bi bilo, nastala bi frka i ti ljudi nikad više ne bi htjeli imati posla s vama. Tražili bi svoj novac nazad. Ali ako ste političar i kažete ljudima kako ćete nešto napraviti ako glasaju za vas i to ne učinite, nitko se oko toga neće sekirati. Dapače, 30 godina će svaki put iznova glasati za vas. Bukeri su ljudi od riječi. Ako oni kažu da će nešto biti tako, onda će to tako biti. Reputacija je jako bitna u tom poslu, za razliku od svijeta politike. Mislim kako bi bukeri puno poštenije vodili državu od onih u Saboru

Mi naše radno mjesto u šali zovemo psihijatrijom, jer je teško tamo raditi, a ostati normalan.

Tako da ako ste malo ludi, to vam je dobra referenca za rad tamo. Neki to ne mogu izdržati

jer su ljudi od riječi. Oni, kad nešto kažu, to tako jest. Ako je izlet sutra u 10, onda je izlet sutra u 10 i brod vas čeka.

Koji su vam gosti najdraži i zašto?

- Amerikanci su najbolji gosti jer daju velike napojnice. Najgori su Poljaci, s njima se ni jedan buker nije obogatio.

Mnogi Dubrovniku spočitavaju kako se previše okrenuo turizmu, no od njega opet svi žive. Koje je vaše viđenje Dubrovnika, kada dođete ‘sa strane’?

-Pa čemu će se grad okrenuti nego turizmu? Dajete sve od sebe za ostvariti uspjeh i mogu reći kako ovi lokalni HDZ-ovci, kakvi god bili, nikad mi nisu radili probleme, bili osvetoljubivi, slali inspekcije i slično. Imam osjećaj kako su sretni kad se bavim turizmom samo da se ne moraju sa mnom natezati u političkoj areni. Radije bi me vidjeli na štandu nego u Saboru.

Turistički djelatnici obično ‘krvavo’ rade u sezoni, a onda se obično počaste nekim putovanjem. Hoće li tako biti i u vašem slučaju?

- Ja putujem neovisno o tome čime se bavim.

Pitaju li vas Dubrovčani o slučaju Zambija? Što ih najviše zanima?

- Dio ljudi itekako razumije moj angažman i podržava, a dio su ljevičari. S ljevičarima nema smisla raspravljati jer na svijet gledaju ljubičastim naočalama. To su ljudi bez znanja i s ograničenim pogledom. Nisu nikad bili u Africi, ne znaju kakvi su ljudi tamo, nemaju pojma o životu.

Kako biste uopće opisali Dubrovčane u tri riječi?

- Vrijedni, mudri, sposobni.

Jeste li se kao Zagrepčanin (premda je majka s Oboda) iskušali u ‘galebarenju’?

-O tome se ne priča putem medija.

‘NOVI GRAĐANI’

Dubrovačke ljetne igre imaju novi vizualni identitet

Objašnjavajući ovoljetni koncept, Đukić ističe kako je Dubrovnik stoljećima svoj identitet gradio kroz kontinuirani razgovor sa svijetom. „Razmjenom i uvozom robe, znanja, umjetničkih stilova i talenata, Grad se razvijao i živio u korak s vremenom. U jednom trenutku ta se slika, kao na fotografiji s razglednice, zamrznula. Grad se skamenio. Postalo je jasno što Grad jest, a što nije –i iscrtana je granica između “starog” i “novog”. Vizuali 74. Dubrovačkih ljetnih igara pokušaj su omekšavanja te oštre crte. Na njima su portreti karakterističnog dubrovačkog bilja: sivo-zelene agava i opuncija prepoznatljivim siluetama kontrastiraju bijelim zidinama. Du-

brovački koralj i dubrovački gospar, koji nedvojbeno govore o svom podrijetlu, bojama i oblicima svojih cvjetova slave ljeto. Međutim, opuncije su prvi put uočene na Lastovu 1911. godine, a izvorno su iz Meksika – baš kao i agave, koje su tu stoljeće dulje. Palme ispod mosta na Pločama su iz Kalifornije, dok su one na Posatu s Kanarskog otočja. Dubrovački koralj stigao je iz Gvatemale, a naš gospar porijeklom je iz Brazila“. Za kraj Đukić propituje kada se gube granice između našeg/dubrovačkog i stranog/tuđeg“ postavljajući pitanje „Kada i kako se “novo” integrira u “staro”? I je li mogućnost takve alkemije još uvijek otvorena?“

Uz potpis dizajnera vizualnih komunikacija Zorana Đukića, nastavak je ovo prošloljetnog vizualnog rješenja ‘Između kamena’

Gabi Mihanović, studentica i još puno toga

‘Veliki je apsurd i sramota da Dubrovnik ima samo jedan humanistički studij

Splićanka Gabi Mihanović studentica je studija Povijest Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku. Fakultet je upisala u petoj deceniji života što je činjenica koja odmah daje zanimljivost našoj sugovornici. Također je i turistički vodič, a stigne odraditi smjenu i u Kinematografima Dubrovnik

Piše Maro Marušić

foto Osobna arhiva

‘U Dubrovniku vlada velika zatvorenost, ljudi se teško otvaraju. Sama ta riječ Grad kako ga

Dubrovčani zovu, a da smo mi iz

Splita ili odnekud treće, je neka vrsta

mentaliteta kojim

se naglašava da su drugačiji i da se pomalo gleda

s visoka prema

drugim dijelovima

Hrvatske’

Splićanka Gabi Mihanović studentica je studija Povijest Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku. Fakultet je upisala u petoj deceniji života što je činjenica koja odmah daje zanimljivost našoj sugovornici. Također je i turistički vodič, a stigne odraditi smjenu i u Kinematografima Dubrovnik. Inače je po struci upravna referentica, ali nikad nije kasno za promjene. Nedavno je održala zanimljivo predavanje o prokletstvu Lokruma, što je bio i jedan od povoda za ovaj intervju.

Spletom okolnosti preselili ste se iz Splita u Dubrovnik. Kako ste se uopće odlučili na studiranje u srednjim godinama, odakle vam motiv?

Čudan je moj odnos s Dubrovnikom, varirao je. Ali s vremenom sam ga zavoljela, pa je studiranje njegove povijesti logičan slijed naše veze.

Znači prve impresije vam nisu bile najbolje?

Nisu (smijeh). Naravno odmah me očarala njegova ljepota, nitko na to ne može ostati ravnodušan. Svaki put iznova kad ga vidim, a ži -

vim ovdje godinama, oduševim se. No neke druge stvari mi nisu najbolje legle ponajviše mentalitet i drugačiji način komunikacije. Ovdje vlada velika zatvorenost, ljudi se teško otvaraju. Sama ta riječ Grad kako ga Dubrovčani zovu, a kako smo mi iz Splita ili odnekud treće, je neka vrsta mentaliteta kojim se naglašava kako su drugačiji i kako se pomalo gleda s visoka prema drugim dijelovima Hrvatske. Ne kažem kako nemaju poštovanje prema drugim gradovima, ali uvijek se naglašava jedinstvenost Dubrovnika. Jedan od motiva za studiranje je bio i otkriti razlog zašto se Dubrovčani osjećaju posebnije od drugih.

Datira li današnja dubrovačka zatvorenost još iz vremena Republike koja je, kako bi opstala, šurovala s raznim stranama vodeći se dobro poznatom ‘sa svakim lijepo, ni s kim iskreno’?

Pa sigurno je dio tog naslijeđa ostao. To je nekakav kolektivni mentalitet koji se zadržava i usisava pridošlice. Uključujući mene. Ja sada kad dođem u Split, bude mi drago, ali nakon nekoliko dana mi fali Dubrovnik. Više

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ne znam gdje mi je dom, tamo, ili amo. Možda je u biti negdje na pola puta, u Neumu (smijeh). Koliko mi je Dubrovnik prirastao srcu najbolje pokazuje što me bole neke stvari koje mu se događaju. Da nije tako, bilo bi me briga. Najgora je ravnodušnost.

Vi sigurno niste ravnodušni kada ste upisali fakultet u petoj deceniji života. Studentica sam i ujedno majka studenta od 23 godine (smijeh). Kako je jedinac, borila sam se da pupčanu vrpcu prerežem na vrijeme jer bih, s obzirom na to što sam dalmatinska majka, to vjerojatno držala do kraja života.

Netko je jedanput na Pričiginu u Splitu rekao kako dalmatinska majka djetetu ugradi bluetooth čim se rodi. Onda on bude vokal klape s pedeset i nešto godina, pa pjeva: ‘Pusti me majko, život svoj da živim’ (smijeh). Kada sam odradila svoj osnovni majčinski dio, i kada je on malo odrastao, rekla sam kako ću se sada posvetiti sebi, i među ostalim, upisala sam studij Povijest Jadrana i Mediterana. Također, došavši u Dubrovnik završila sam za vodiča, pa i to radim. Uglavnom, cijeli život se tražim, nisam jedna od onih koji već u osnovnoj školi znaju što će biti. U povijesti se renesansa nije događala svuda u isto vrije -

‘Kada sam odradila svoj osnovni majčinski dio, i kada je on malo odrastao, rekla sam kako ću se sada posvetiti sebi, i među ostalim, upisala sam studij Povijest Jadrana i Mediterana. Također, došavši u Dubrovnik završila sam za vodiča, pa i to radim. Uglavnom, cijeli život se tražim, nisam jedna od onih koji već u osnovnoj školi znaju što će biti’

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

‘Ovaj studij svakako treba sačuvati. Dubrovačka povijest je sastavni dio branda Dubrovnik i zato je nužno obrazovati mlade koji će takva znanja očuvati od zaborava i prenositi na sljedeće generacije. U pitanju je očuvanje identiteta. Na kraju krajeva, ja koja sam iz Splita bolje poznajem važnost Dubrovnika od ljudi rođenih ovdje koji se s ponosom busaju na svoj rodni grad’

me. Tako je i s ljudima, nekima je renesansa u dvadesetima, nekima u tridesetima, a nekima, poput mene, i kasnije (smijeh).

Vidim kako vam je studij jako drag. Mnogi Dubrovčani nemaju to mišljenje. Kao zašto uopće postoji kada je nakon završetka teško naći posao?

Meni je to jedno od najglupljih pitanja koje netko može postaviti.

Hvala vam.

Nema na čemu. Inače, nemam dovoljno glup odgovor na tako glupo pitanje. Svako znanje koje čovjek dobije u životu je kapital. Da stari Dubrovčani nisu imali znanja, grada nakon velikog potresa ne bi bilo. Pazite, ovaj studij je jedini studij humanističkih znanosti u Dubrovniku, nije li to apsurd? Mi smo skroz poludjeli ako ne razumijemo zašto su humanističke znanosti važne.

Postoje neke špekulacije kako studija od sljedeće godine neće ni biti.

Još se ne zna, upisi su u tijeku, a ja sam gotovo uvjerena da se to neće dogoditi. Ovakav studij je Gradu potreban. Ne samo da ga ne bi trebalo zatvoriti, nego bi Dubrovnik trebao

imati još humanističkih smjerova. Naravno tu je sada na djelu i roditeljski aspekt koji savjetuju djeci da ne upisuju takve znanosti, jer će imati više novaca ako voze Uber, ali zar ne bi trebalo biti upravo obratno? Turisti dolaze u grad radi povijesti i važnosti Dubrovnika, a tko će im bolje to predočiti, ako ne onaj tko je završio takav studij? Suludo je da se to ne prepoznaje. Ovaj studij svakako treba sačuvati. Dubrovačka povijest je sastavni dio branda Dubrovnik i zato je nužno obrazovati mlade koji će takva znanja očuvati od zaborava i prenositi na sljedeće generacije. U pitanju je očuvanje identiteta. Na kraju krajeva, ja koja sam iz Splita bolje poznajem važnost Dubrovnika od ljudi rođenih ovdje koji se s ponosom busaju na svoj rodni grad.

Klasični paradoks.

Uzmimo samo nadaleko poznatu dubrovačku mjeru i sklad Republike, te izraz: ‘Sloboda se ne prodaje za sva blaga ovog svijeta’. Mi smo izgubili mjeru i prodali slobodu za eure. Slobodu u ovom slučaju definiramo kao dobru svakodnevicu i kvalitetan život, a mi smo to žrtvovali. Nismo - obratite pozornost kako govorim u prvom redu množine (smijeh)više mediteranski grad sa svim onim prepoznatljivim šušurom. Izgubili smo sve ono što od čega se on nekoć sastojao.

Splitu se događa sličan proces samo sporije.

Nažalost, događa se, samo ne toliko brzo koliko Dubrovniku. Razlog je što je veći, i još se može širiti. U Splitu je bolja i prometna infrastruktura.

Koje bi se mjere mogle donijeti u Dubrovniku da se poboljša situacija?

Neće se donijeti nikakve mjere, jer je takva svijest. Nepodržavanje ovakvog studija je jedan dokaz toga. Dubrovčani se bave samo površnim stvarima – apartmanima, voze taksije, prodaju hranu… - i to je manje-više to. Sve ide u tom smjeru i nitko to ne želi mijenjati. Ne koristimo vlastite potencijale i dugoročno će nam se obiti o glavu. Ne samo Dubrovniku, nego i Splitu.

A što tek u kontekstu svega ovoga reći o poeziji koju također pišete. Koliko je tek ona zapostavljena u brzom 21. stoljeću?

Što se tiče poezije i književnosti najveći problem leži u školama. Djeca uče gradivo totalno neprilagođeno njihovom uzrastu. Ilijada i Odiseja, Šenoa, Matoš…, naravno da će djeca stvoriti otpor prema čitanju. Treba im da-

‘Uzmimo samo

nadaleko poznatu dubrovačku mjeru i sklad Republike, te izraz: ‘Sloboda se ne prodaje za sva blaga ovog svijeta’. Mi smo

izgubili mjeru i prodali slobodu za eure. Slobodu u ovom slučaju definiramo

kao dobru

svakodnevicu i kvalitetan život, a mi smo to žrtvovali’

ti nešto što će ih zainteresirani, a ne odbiti. Ima toliko genijalne poezije i književnosti na ovom svijetu u kojoj bi djeca s guštom uživala, ali sistem je toliko okoštao i pasivan da nije sposoban za promjene. Često vodim kroz Dubrovnik djecu na ekskurzijama i kada im se povijest predoči na zanimljiv način svi se iznenade kako im se sviđa, a kažu da su je mrzili u školi. Nevjerojatno koliko su profesori u školama važni za razvoj djece. Mogu im biti odskočna daska da zavole nešto što je u njima, ali i obratno, da im se zauvijek stvori otpor prema nečemu, u čemu bi možda potencijalno bili dobri.

Nedavno ste u sklopu Sveučilišta održali predavanje o prokletstvu Lokruma. Zani -

mljivo, ove se godine navršava točno tisuću godina otkako je Lokrum prvi put spomenut u spisima.

Da, 1023. dubrovački nadbiskup Vital darovao je sugrađanima Lavu i benediktincu Petru čitav otok koji će nesmetano posjedovati i sagraditi na njemu samostan. Inače Dubrovačka Republika podizala je benediktinske samostane na strateški važnim mjestima: Mljetu, da se nadzire prolaz kroz Mljetski kanal, Šipanu da se pazi na koločepski kanal i Lopudska vrata, Sv. Jakovu i Sv. Andriji da čuvaju prilaze gradskoj luci. Osim obrambenoj zadaći služili su kao utočište brodolomaca, ribara, mornara, te sanatoriji za bolesne i nemoćne. Rasadišta su kulture i znanosti. Lokrumski je imao sve te značajke.

Kada benediktinci napuštaju Lokrum?

Potres iz 1667. teško je oštetio samostan, a opat Stjepan Gradić predlagao da se samostan raspusti i preda dominikancima što se nije prihvatilo. Deficitarni samostan je krajem 18. stoljeća u financijskim poteškoćama, te papa 1798. dopušta da se samostan ukine. Otok i sva dobra preuzima vlada kao svoj posjed.

I tada kreće ona poznata priča da su benediktinci nosili križeve i prokleli sve buduće vlasnike otoka. Ima li to prokletstvo ikakvo znanstveno uporište?

Nema. Teško da su miroljubivi Benediktinci ikoga prokleli odlazeći.

Pa kako je onda nastalo to prokletstvo?

Vjerojatno u 19. stoljeću kada se počeo buditi nacionalni ponos i otpor prema austrijskoj vlasti. Još kada znamo da je austrijska carska obitelj bila vlasnik otoka. Odvajkada su nacije koristile mitove u svojim povijesnim pričama. Vjerojatno je prokletstvo Lokruma nastalo kao odgovor neželjenoj austrijskog vlasti, pogotovo kada su im se počele događati tragedije. Vjerujem kako je mit nastao i zbog potrebe zaštite otoka od nepoželjnih vlasnika s obzirom na to što je otok veći dio 19. stoljeća bio na tržištu nekretnina i svatko tko je imao dovoljno novca mogao ga je kupiti.

Uglavnom situacija je takva da na Lokrumu mogu prespavati samo vatrogasci?

Da, oni su imuni na prokletstvo (smijeh). Inače, zanimljivo kako sam proučavajući ovu temu naletjela na podatak da se na nudističkoj plaži na Lokrumu prvi kupao Maksimilijan. I to potpuno gol. Nadam se da ću jednom i o tome održati predavanje.

Dominiković: Piano bar je pokretač promjena, a nova ponuda osmišljena je i za naše domaće koji su nam važni!

U bijegu od uzavrelog asfalta idealno mjesto za odmor pronašli smo na taraci Piano bara. Od zdravih smoothija do proteinskog pudinga ili španjolskog omleta, ponuda zadovoljava i najzahtjevnija nepca

Mesarov nož je izbor za one koji jutro vole početi dobrim izborom mesa, a sve namirnice su lokalne

Život danas kao da je uletio u petu brzinu i čovjek udara po gasu kako bi sustigao sva ona ‘moranja’, a na toj brzoj cesti nerijetko pati kvaliteta života. Čovjek je ono što jede – stara je to i više nego ikada točna izreka, a za okretanje onoj ljepšoj strani, strani mira i kvalitete ne treba puno. Ugodno mjesto uz promišljenu ponudu dovoljno je za vratiti se na kolosijek uživanja u životu. Jedno takvo mjesto smo otkrili u Piano baru Hotela Lero. Ovaj lokal po nekoliko stvari je drugačiji od prosječnog dubrovačkog ugostiteljskog objekta. Vid-

ljivo je to već po lepezi gostiju na taraci, ali i u unutrašnjosti; od umirovljenika koji uživaju u kolaču, do poslovnjaka na sastancima uz kavu, mladih parova i društava koji sve više biraju zdrav i moderan pristup hrani i piću, a uz svih njih tu su i turisti. Šarenilo gostiju pokazuje kako tu ima nešto baš za svakoga.

ZDRAVI DORUČAK UZ NEZAOBILAZAN SMOOTHIE

„Težili smo napraviti simbiozu hotelskih gostiju i lju-

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

di iz grada jer nismo željeli zanemariti naše domaće. Gradu je nedostajalo jedno ovakvo mjesto gdje gost uz kavu može pojesti i doručak, a da je u isto vrijeme to nešto drugačije“, govori direktor hrane i pića Hotela Lero, Domagoj Dominiković, koji nam je i otkrio detalje o novoj ponudi koja je nastala u suradnji sa šefom kuhinje, Josipom Markušićem.

„Uz već poznata dnevna jela, sada imamo u ponudi i doručak. Set od deset jela se svakodnevno mijenja, a već u testnom razdoblju pokazalo se kako je koncept iznimno dobro prihvaćen. Rezultat će biti kompletiranje menija s nekoliko doručaka po izboru već od nove godine“, iznosi Dominiković.

„U procesu osmišljanja bilo nam je iznimno bitno ukomponirati zdrave namirnice i tako su nastala tri smoothija iznimno jarkih boja i okusa. Oni su se pokazali kao izvrstan proizvod jer su ih naši gosti iznimno dobro prihvatili“, govori F&B menadžer i otkriva kako se i za smoothije već ‘kuhaju’ ideje o novim okusima!

NAMIRNICE IZ KONAVALA I NERETVE

Piano bar je otvoren cijelu godinu, baš kao i Hotel Lero. Tako je još jedna bitna odrednica održivosti njihovog poslovanja nabava lokalnih namirnica od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz Konavala i Neretve. Pa čak i bobičasto voće koje većina ugostitelja bira smrznuto, u Piano bar dolazi svježe s naše plodne zemlje, a onda puno vitamina prelazi u smoothie. Osim smoothija, u ponudi su i proteinski pudinzi, riblje i mesne opcije doručka, španjolski omlet i još puno toga.

U KORAK S TRENDOVIMA

„Za ovu zimu planiramo totalni ‘set up’ menija, ubacit ćemo kave s okusom, matcha kavu i slično kako bismo kompletirali ovu priču zdravog načina života koji počinje izborom pravih namirnica i jela“, govori Dominiković. A koliko je moderan čovjek danas postao svjestan važnosti onoga što u organizam unosi, pokazuju i povratne informacije - smo-

Domagoj Dominiković, direktor hrane i pića Hotela Lero

Do najsitnijeg detalja je promišljena dekoracija, jer osim ukusa važno je da je i oku privlačno

Oni koji vole vrijeme provoditi u teretani ili pak brinu o održavanju besprijekorne linije, svoju će sreću naći u domaćem proteinskom pudingu

othiji su sada jedan od omiljenih izbora gostiju!

„Zapravo, nije nas iznenadila ovako dobra povratna informacija jer mislim kako je ovakva ponuda nužna. Iako Dubrovnik ostvaruje izvrsne turističke rezultate, potrebno je poboljšavati i širiti ponudu. Važno je gostima ponuditi stvari koje su za njih dio standarda i koje su u drugim državama uobičajene, a ne moderne. Upravo brojni upiti su i bili jedan od razloga zbog čega smo obogatili našu ponudu. Mislim kako je put kojim idemo prema budućnosti ispravan“, iznosi Dominiković i pokazuje na popunjene stolove lokala koji govore sami za sebe – do mjesta je ponekad teško i doći! A ima li iskrenijeg komplimenta jednom ugostitelju od iz dana u dan popunjenih mjesta i već stalnih gostiju koji se iznova vraćaju.

je tradiciju i baštinu, ali se i suočava s kritikama o nedostatku unikatnosti ponude. Piano bar uspješno plovi upravo na krilima jedinstvenosti, bez želje za kopiranjem drugih, uz projekte s dobro prepoznatljivim, vlastitim potpisom.

Za doručak se kaže kako je najvažniji obrok u danu, pa je dobra ideja odabrati mjesto dokazane kvalitete kojemu možete vjerovati!

POKRETAČ PROMJENA

Iako su inovatori i pokretači promjena uvijek oni o kojima se, s odmakom, najviše govori, ponekad nije lako biti drugačiji. Posebno u gradu koji njegu-

„Mislim kako ovakvu ponudu nema svatko u gradu, a upravo to nam je važno jer nikada nismo bili kopija. Je li ponekad teško biti onaj koji će zakoračiti u nešto novo? Volim probijati granice svog komfora jer u suprotnom, čovjeku se vrlo lako uljuljati u svakodnevicu i izgubiti želju za istraživanjem i stvaranjem nečega novoga. Volim nove stvari i istraživati, a prvenstveno volim svoj posao i zbog toga radim ovakve stvari“, iskreno će Dominiković. Smoothiji su potpis direktora hrane i pića, a doručak je nastao u suradnji s šefom kuhinje Josipom Markušićem čija je vješta kuharska ruka rezultirala oplemenjenom ponudom Piano bara. Uz živu muziku tako je nastala i tapas & wine ponuda. „Svaku večer u ponudi su jela spravljena od lokalnih namirnica iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava našeg kraja. Na izbor su četiri tapasa za dvije osobe uz kompletiranu i proširenu vinsku listu. Svako vino se može probati jer postoji opcija čaše ili boce“, pojašnjava Dominiković i dodaje kako su iznimnu pažnju posvetili implementiranju ponude za domaće ljude, pa su i cijene pristupačne. Čaše vine ne idu preko osam eura, a uz to imaju i popust za Dubrovčane. Na listu ‘stižu’ i dva dubrovačka vina, Miljas malvasija i kupaža maraštine i malvasije. Tako je svim vinskim sortama pokrivena Lijepa naša, jer jedan od ciljeva jest i gostima približiti hrvatsku vinsku priču. Ono što odmah po listanju menija ‘upada u oko’ su vrlo jasne grafičke oznake alergena, pa je uz simbole svima onima koji određene namirnice izbjegavaju, lakše odabrati jelo za sebe.

KLJUČ USPJEHA

Ekipa Piano bara gradi priču na novim ponudama, svladavanju izazova i stvaranju jedinstvenog, vla-

Poširana jaja s lososom izvrstan su izbor za početi dan uz obilje proteina i omega-3 masnih kiselina

stitog potpisa. Jedna od bitnih stavki uspjeha je i komunikacija.

„Jako je bitna simbioza kuhinje, šefa kuhinje i mene. Bez dogovora i komunikacije jako je teško postići uspjeh. Za uspjeh treba zatomiti svoj ego i biti pristupačan svima. Osim toga, važni su i naši stalni zaposlenici, a koji su u najvećem broju lokalni ljudi. Imamo priliku ponuditi stabilnost s obzirom na to da radimo kroz cijelu godinu. Gledamo to s ljudske strane, osoba treba imati stabilan posao i dobra primanja“, govori Dominiković i dodaje kako se konstantno ulaže u osoblje.

„Imali smo edukacije iz engleskog jezika, svi su položili B razinu, a dogodine ćemo to i nadograđivati. Imali smo i vinsku edukaciju kako bi ‘podeblja-

li’ znanje. Pripremili smo i niz standardnih operativnih procedura i odrađeni su treninzi s voditeljima odjela“, otkriva.

Da kvaliteta ne mora i ne smije padati nauštrb povećanja brojki u turizmu i kako postoji način za uspješan rast, pokazuje ova ekipa.

„Upravo na tome se zasniva cijeli moj projekt, a koji ovdje planiram ostvariti. Mislim da se danas općenito nedovoljno ulaže u ljude. Prva stavka u svemu je rad s ljudima. Na to se nastavljaju sve druge kockice uspjeha, ali rad s ljudima je prvi ključ“, zaključuje direktor hrane i pića Hotela Lero, Domagoj Dominiković.

Uz široku paletu jela u Piano baru Hotela Lero uživaju sve generacije

Španjolski omlet jedno je od krepkih jela u ponudi doručka

Tekst je ostvaren u suradnji s Hotelom Lero

Ribarov rez namijenjen je istančanim nepcima koja znaju prepoznati kvalitetu Jadranske ribe!

Plesačice studija 3V

pokazale sav svoj talenat

Završna ljetna produkcija Plesnog studija 3v pod nazivom “3v Movie Night”

održana je ovog tjedna u Gospinom polju. Nastup obuhvaća 14 koreografija raznih plesnih stilova i dobnih skupina. Članice plesnog studija pokazale su sav svoj talent.

DIVNE SU!

foto Goran Mratinović

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Andrija i Kate - svakom se susretu jako razvesele (pra)stari prijatelji, tek da znate

Luko i Dado - i svim Dubrovčanima omiljenog Linđa se spomenu rado

Kud bi pomorci proslaviti 60. obljetnicu mature Nautike pošli, nego u Nostroma došli: Niko Bratoš, Vlaho Kulušić, Zoran Popara, Vlaho Lonza, Aljoša Juras, Ivo Krile, Jure Šeparović, profesor, kap. Petar Čumbelić, Ivan Filippi, Ivo Vidak i Sergije Šmok

Karolina i Hana - atraktivne djevojke i odjećom pokazuju i dokazuju zašto su večer i noć ljepši dio dana

Miroslav i Miho - u rukama su im glavni “instrumenti” kojima se i njihov vrijedni rad za

čist Grad vidi i osjeti

U Pjatanci su se skupili i 50. obljetnicu mature 4 b Ekonomske škole proslavili: Dubravko Sokol, Miroslav Bilobrk, Tonko Tomšić, Pero Grošeta, Željko Čizmić, Klara Zvone, Ikica Mihović (Matuško), Maja Baljević (Marčinko), Katija Fabijan (Surjan), Ana Marušić (Pitarević), Jasna Surjan (Šale), Vesna Grce (Cosmai), Đenka Salečić ( Žanetić) i Maja Tošić (Đaja)

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Blanka i Marija - izložbu Pina Trostmanna u UGD razgledaše s puno simpatija

Emica, Dubravka, Tanja, Orlanda i Paola - uspješni nastup Plesno - rekreacijskog studija Dubrovnik u Ljetnom kinu Slavica je završio, zasluženi predah se priuštio

Marija, Dominik, Ivo, Patrik i Marino - s omiljenim profesorom kuharske struke bezalkoholno nazdraviti uspješnom okončanju 2. razreda TUŠ baš je fino

Zita i Antun - brzo će proći još dva ljetna mjeseca laka do proslave 70 godina ljubavi i sretnog braka

Renata i Ina - vrijedilo je kćeri i mami na otvaranje izložbe u Umjetničku galeriju doći tople lipanjske noći

Valeria i Anita - na predvečernji Stradun se u međusobno dragom društvu hita

“SLAMAT” nas je posjetio davne 1936., a danas leži na dnu Egejskog mora

Bio je usidren između Lokruma i Grada s 286 putnika i 207 članova posade

Na svojim palubama mogao je prihvatiti 404 putnika i to 144 putnika u prvom razredu, 160 u drugom, 69 u trećem i 31 u četvrtom razredu. Svoje prve plovidbe započinje iz Rotterdama prema nizozemskim dalekoistočnim kolonijama (Dutch East Indies) tičući luke Southampton i Marseille te prolazeći Sueski kanal. Do 1940. godine je ostvario ukupno 43 prekooceanske plovidbe i veoma je rijetko poduzimao kružna putovanja.

PREUREĐEN U BROD ZA PRIJEVOZ VOJNIKA

Jedan zanimljivi brod, kojeg ću ovdje spomenuti kao raritet, posjetio je Dubrovnik samo jednom i to 1. lipnja 1936. godine. Nizozemski transatlantik SLAMAT usidrio je između Lokruma i Grada s 286 putnika i 207 članova posade.

Na navozima brodogradilišta Koniklijke Maatschappij De Schelde u nizozemskom Vlissingenu predana je 1924. godine brodaru Rotterdamsche Lloyd novogradnja broj 176 koja dobiva ime SLAMAT. Bio je to putničko-teretni lajner od 11406 bruto tona, dug 155 i širok 19 metara. Dvije Kon Maats de Schelde parne turbine ukupne snage 9200 KS preko dvije propele omogućavale su mu plovidbenu brzinu od 17 čvorova.

Kad je počeo Drugi svjetski rat, Nizozemska je bila neutralna. Sredinom listopada 1939. godine, SLAMAT je napustio Rotterdam za Istočnu Indiju, zaustavio se u Lisabonu, Cape Verdeu, Cape Townu, Mauricijusu, Sabangu i Singapuru prije nego što je 30. studenog stigao u Bataviu, glavni grad nizozemske Istočne Indije gdje je preuređen u brod za prijevoz vojnika.

U svibnju 1940. Njemačka je osvojila Nizozemsku u jednom tjednu, a nizozemska monarhija i vlada evakuirali su se u London. Njemačka je zarobila generalnog direktora brodarske kompanije Rotterdamsche Lloyda, a brodarska tvrtka je prenijela registraciju svojih brodova uključujući SLAMAT iz Rotterdama u Bataviu.

Uz velike žrtve, sa svjetskih mora je nestao jedan zanimljivi putnički brod, koji u svojim rijetkim kružnim putovanjima izvan redovnih oceanskih plovidbi nije propustio priliku posjetiti i Dubrovnik. A njegova olupina i danas leži u dubinama

Egejskog mora

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

U plovidbi

Egejskim morem, u konvoju između luke Nauplion na Peloponezu i otoka Krete, 27. travnja 1941. godine, nakrcan s engleskim, australskim i novozelandskim vojnicima biva pogođen s avio bombom

njemačkog

Luftwaffea od 250 kila između komandnog mosta i prve ciminjere

i s još nekoliko

bombi. Brod je zahvatio veliki požar

BOMBARDIRANJE I VELIKI POŽAR

Nažalost, nakon uspješnih ratnih plovidbi SLAMAT stradava. U plovidbi Egejskim morem, u konvoju između luke Nauplion na Peloponezu i otoka Krete, 27. travnja 1941. godine, nakrcan s engleskim, australskim i novozelandskim vojnicima biva pogođen s avio bombom njemačkog Luftwaffea od 250 kila između komandnog mosta i prve ciminjere i s još nekoliko bombi. Brod je zahvatio veliki požar te se nagnuo na lijevi bok, a zapovjednik SLAMATA je naredio napuštanje broda.

Agonija broda i nesretnih ljudi trajala je dva sata, nakon čega je SLAMAT oko 14 sati potonuo na

morsko dno. Britanski razarači WRYNECK i DIAMOND su uspjeli spasiti oko 500 preživjelih putnika-vojnika i članova posade, a njih 203 je stradalo.

Tako je, uz velike žrtve, sa svjetskih mora nestao jedan zanimljivi putnički brod, koji u svojim rijetkim kružnim putovanjima izvan redovnih oceanskih plovidbi nije propustio priliku posjetiti i Dubrovnik. A njegova olupina i danas leži u dubinama Egejskog mora.

Mladić preprodavao marihuanu i MDMA tablete, pronađena mu droga u stanu

Trebinjac uhićen zbog sumnje kako je na taraci dubrovačke pizzerije silovao Amerikanku

Amerikanka je otputovala natrag u SAD nakon davanja iskaza, a muškarcu je određen istražni zatvor

Nakon prethodno prikupljenih operativnih informacija, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik su krajem prošlog tjedna obavili pretragu stana na području Dubrovnika kojeg koristi 25-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine s privremenim boravkom u Dubrovniku.

Pretraga je obavljena temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku, a pronađeno je 1150 grama marihuane i 26 tableta MDMA . Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni drogu nabavio radi dalje preprodaje konzumentima s područja Dubrovnika.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama osumnjičeni 25-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policije uprave dubrovačko-neretvanske.

Državljanin BiH nastanjen u Trebinju uhićen je zbog sumnje kako je silovao djevojku iz SAD-a u Dubrovniku, a u tijeku je istraga. Kako doznajemo, navedeno se navodno dogodilo na taraci pizzerije Tabasco.

“Radi se o američkoj državljanki iz New Yorka koja je tu bila na odmoru. Nju je, prema kaznenoj prijavi službe kriminalističke policije, 12. lipnja, u noćnim satima, prisilio na spolni odnos odnosno silovao državljanin BiH S.P. iz Trebinja,” kazao je za Dubrovački dnevnik glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav.

Amerikanka je otputovala natrag u SAD nakon davanja iskaza, a muškarcu je određen istražni zatvor u trajanju od

mjesec dana zbog opasnosti od bijega, s obzirom na to kako je državljanin BiH i nema prebivalište i boravište na području Dubrovnika.

Radi se o američkoj državljanki iz New Yorka koja je tu bila na odmoru. Nju je, prema kaznenoj prijavi službe kriminalističke policije, 12. lipnja, u noćnim satima, prisilio na spolni odnos odnosno silovao državljanin BiH S.P. iz Trebinja

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK 34 Crna kronika

Dubrovački dnevniK

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

U spomen na pok. Paulinu Bakija , Ana i Dubravko Medo prilažu 50€. U spomen na teta Jelicu Šimunović umjesto cvijeća 30€ prilaže Jadranka Zvone.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

CARITAS

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@

db.hr Sve info na: https://caritas.

db.hr IBAN: HR8024070001100367971

OTP banka

humanitarni prilozi

DJEČJI DOM MASLINA

- Mirja i Koli u spomen na dragu rodicu pok.Pulu Bakiju,umjesto vijenca prilaže 80 EUR;

- Maro Konjevod u spomen na pok. Žarka Žarak umjesto cvijeća prilaže 40 EUR

- Mirjana i Nikolina Vojvoda sa obitelji u spomen na našu dobru Vesnu Kunčević Šiljić umjesto cvijeća prilažu 50 EUR

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na pok. Antuna Stolić,

150€ prilažu kolege maturanti Nautike 1963;

U spomen na pok. gđu. Maru Kristović rođ. Regjo, 50€ prilažu Marina i Fani Levi;

U spomen na majku Ljubice Skorsur, 50€ prilaže Ivana Puttilli; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA DONACIJA 50€;

Tele-5 d.o.o donacija 100 €; Anka i Baldo Mojaš donacija 20€; Davor Pujo donacija 30€;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

TJEDAN ORTOPEDIJE U POLIKLINICI MARIN MED

U Poliklinici Marin Med obavljaju se najmodernija i najnaprednija dostignuća i zahvati iz ortopedije.

Zamjena zglobova, zahvaljujući modernoj medicini, minimalna je kirurška trauma, a samim tim takva je i postoperativna rehabilitacija. Komplikacije su reducirane, a rezultati fantastični!

Preglede i operacije obavlja naš poznati hrvatski stručnjak, specijalist ortopedije i traumatologije prim.dr.sc. Mladen Miškulin koji je do sada svojim angažmanom u Poliklinici Marin Med brojnim pacijentima s ortopedskim problemima uvelike olakšao liječenje, ali i vrlo važnu rehabilitaciju nakon obavljenih zahvata.

No, kao i u drugim područjima, i u ortopediji je najvažnije potražiti pomoć liječnika na vrijeme.

Najgore je dovesti se u situaciju da normalne,svakodnevne životne aktivnosti, postanu problem. Naručite se na pregled kod dr. Miškulina u petak, 30.lipnja.

ORTOPEDIJA DJEČJE DOBIZA NAJMLAĐE PACIJENTE Imate dijete sa ortopedskim problemima? Pregled možete obaviti u Poliklinici Marin Med u koju dolazi cijenjeni zagrebački profesor dr. Darko Antičević koji se bavi isključivo ortopedijom dječje dobi. Naručite svoje dijete na pregled – dr. Antičević pacijente prima u četvrtak i petak, 29. i 30.lipnja.

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem motor KTM - Duke III. Presao 13500 km, kao nov, garaziran. Nove gume i akumulator - bez greske.Potrosnja 3,5 lit.Dodaci stitnici,vilica,drzac mobitela i usb uticnica.Savrsen prigradski motor.Cijena 5100 eura.HR - nije uvoz. Kontakt 0915603810.

Iznajmljivanje

Iznajmljujem poslovni prostor u R.K.Minčeti, 13m2,(sanitarni čvor) 200Eur fiksno+režije. Mob: 0923239595

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m ( 2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes

(smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasa-

du, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i

telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban

Kontakt: 098 676 009

petak, 23. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat www.angelusnekretnine.hr

NOVO U PONUDI! Prostrani četvorosobni dvoetažni stan u Komolcu 108 m2 – 250.000 €

stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993

Poklanjam tv stolić, podnice za krevet (190x80;190x90) novo,nekorišteno! Mob: 0958090993

Prodajem perilicu rublju Končar PR 08 6.FCD3. Energetska klasa: A+++. Kapacitet: 5 kg Dimenzije (VxŠxD): 84.5 x 59.7 x 49.7 cm. Perilica je korištena i potrebno je zamijeniti remen kaiš. Cijena 60€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

Prodajem dvokrilni ormar u

odličnom stanju. Dimenzije V: 2,35 m Š: 60 cm, D: 52 cm. Boja natural/vanilia. Materijal: iverica. Cijena 110€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

Kupujem starinske kamene ploce. 0993922800.

Prodaje se kutni trosjed, izvlačenjem postaje krevet, u odličnom stanju. Cijena 200 EUR. Tel: 091/567-2683

Povoljno prodajem stariji bicikl, kaljevu peć, krovne nosace za auto, 3 drvena prozora s persijanama dim. 110 x 110

M: 091 732 88 39

2 madraca HESPO 80 X 200 gotovo nova ustupam uz minimalnu naknadu zbog medicinskih razloga. Mob.095 508 7313.

Prodajem Končar staklokeramičku ploču sa dvije ploče upotrebljenu 3-4 puta kupljena 11.5.2023g. a garancija traje 5g. a cijena je 80€. mob.0997558828

USLUGE RAZNO

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za

kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA”GRUŽ “ od 19.06. do 25.06.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 26.06. do 03.07.

preminuli

JELENA ŠIMUNOVIĆ (1926)

KOMNEN PEROVIĆ (1940)

ŽARKO ŽARAK (1941)

PAULINA BAKIJA (1940)

SHUĆRIJA DERVISHAJ (1951)

LUCE PUŠIĆ (1926)

U Grad stigle i poznate face, ovo je tek početak

Posjetio nas

je jedan od najvećih glumaca današnjice

Edward Norton, kao i bivši profesionalni igrač bejzbola Alex

Rodriguez, poznat kao bivši zaručnik Jennifer Lopez

Krenula je još jedna turistička sezona, a među brojnim turistima tu su i neka javnosti vrlo poznata lica. Tako je na Lopud stigao jedan od najvećih glumaca današnjice Edward Norton koji je sudjelovao na Ponta Lopudu.

Također, posjetio nas je i bivši profesionalni igrač bejzbola Alex Rodriguez došao je na odmor s novom djevojkom Jaclyn Cordeiro. Široj javnosti poznatiji kao bivši zaručnik Jennifer Lopez, legendarni A-Rod uhvaćen je kako se vozi na jet-skiju sa zgodnom odabranicom. Naravno, tu su i ploveće luksuzne igračke bogataša. Tako je jahta Lady Britt ovih dana bila usidrena kod Dakse. Jahta je u vlasništvu švedskog biznismena i zlatara Stena Warborna. Vlasnik je Iduna Grupe, tržišnog lidera u nakitu i zlatarstvu. Warbornova procijenjena neto vrijednost je 400 milijuna dolara. Nije poznato odmara li i on sam na jahti i uživa li u ljepotama Dubrovnika.

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, PONTA LOPUD, DD

Edward Norton i Michel Franco

Jahta Lady Britt

Alex Rodriguez