Dubrovački dnevnik br. 148

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Ilustracija, Grgo Jelavić/PIXSELL

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Ja moram dormirat, perke sutra moram lavorat!

Sedamdesetih

godina još se na ‘Igrama’ mogla vidjeti legendarna glumačka izvedba Dunda Maroja, velikog redatelja Koste Spaića na Gundulićevoj poljani. U Spaićevu glumačkom ansamblu igrali su čudesni Pero Kvrgić (Pomet), Izet Hajdarhodžić (Dundo Maroje) i legenda Grada, veliki glumac i gospar Miše Martinović u ulozi Bokčila. Suživot Grada i Igara tada je još bio u ljubavi i razumijevanju iako je, dakako, bilo i puno ljutnje i pritužbi na buku koja je bila najintenzivnija nakon proba ili nakon predstava. Zabrana u tom smislu nije bilo. O decibelima se nije raspravljalo, ali stišavanje se događalo nakon povika ili zalijevanja vodom, mada je bilo polijevanja i s nekim, ne tako mirisnim sadržajima u žutoj boji. Ipak, legendarni urlik iz kreveta kroz otvoreni prozor upućen Kosti Spaiću, koji je upravo na Gundulićevoj poljani imao probu Dunda, ostat će zapamćen.

‘Dundo’ igrao se, usput budi rečeno, gotovo desetak sezona. Nisam sigurna, ali čini mi se do 1973. godine. Urlik je glasio ovako: „Ti mali ćelavi (Kosta je bio ćelav), idi u p... materinu! Ja moram dormirat, perke sutra moram lavorat!“ Ta njegova rečenica prepričavala se među glumcima u Gradu još generacijama. U to vrijeme glumci nisu, kao danas, njegovali uredan lifestyle, vježbali i odricali se alkohola u korist povrća, voća i gimnastike nego su zajedno s domaćima i tad još malobrojnijim furestima bančili do prve jutarnje kave u betuli na Placi ili bi još malo pričekali otvaranje Manona za potratat se doručkom. Sasvim je sigurno da onima koji su ujutro morali ‘lavorat’, to nije bila ugodna situacija. Doduše, nije bilo baš puno onih koji su imali kufere s kotačićima, ali u pomoć su uskakali ‘karićari’. Tada se još nije dogodila rasprodaja Grada ni apartmanizacija, nego se u Gradu živjelo. Kupovalo se svu spen-

Spaićev

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Vjera Šuman

zu dok se zrakom širio vonj freško skuhanog objeda, sve od Vrata Celenge do Straduna. Ulice su bile prepune domaće če’jadi, od kojih su neki svoje spavaće sobe prepustili glumcima za pristojnu cijenu. To su namirivale ‘Igre’. Bili su to tek počeci afitavanja i većina tadašnjih glumaca obožavali su svoje ‘gazdarice’, koje su im kuhale kavu i nerijetko napravile objed. Navečer su obavezno pošle pogledat’ predstavu u kojima igra ‘njihov’ glumac. Bila su to neka drugačija i ljepša vremena življenja Grada. Mada, ima istine u onoj Arsenovoj: „Ne žalite vi za tim vremenima, nego za svojom izgubljenom mladosti“! I ta mu je na mjestu. Ipak, malo me brine što će se dogodit’ ako u Grad navrati Mister Bean s kuferom u kojem je njegov medvjedić. Nema šanse da će ga ostaviti u nekom spremištu i čekati da mu ga gradska dostava dopremi. No netko će valjda dat’ svoj kufer gradskoj službi za kufere. Skraće-

no GSK. Ja ne bih jer čim dođeš s puta u sobu, trebaju ti i stvari. Poznavajući revnost i organiziranost takve vrste dostave, ako se kufer ne izgubi, bit će dostavljen u idealnim okolnostima sutradan. Pa će onda svima bit’ pun kufer svega toga zajedno s GSK. Gradskom službom za kufere. Meni se čini kako se Mato malo zaigrao s idejama, iako nema sumnje kako se neka pravila igre moraju uspostaviti. Ali postane li Grad samo spavaonica, džabe smo krečili.

Najava

gradnje dubrovačke autoceste od Metkovića, vijest je koja je zadnjih dana iznenada najavljena. Po ministru prometa, sad se ide u natječaj, većinu novaca za izgradnju su skontali kako i odakle i po toj računici bi ta, toliko željena cesta, do 2030. godine trebala biti napravljena. Da nekom srećom nismo prošli iskustvo s Pelješkim mostom, već bismo otvarali šampanjac. Ovako smo svi malo sumnjičavi. Paramo nezahvalni. Da ni-

je ta vražja predizborna godina, puno bi više entuzijazma ta vijest izazvala. Pamtimo ona, nekoliko puta i naravno, uvijek pred izbore, teatralna Sanaderova otvaranja i slavlja početka radova na mostu pa smo ga čekali i, hvala Bogu, dočekali za gotovo dvadeset godina. Isto su sredstva bila ‘planirana’, ali dok nisu osigurana europska sredstva, ništa od pustih snova. Što ti je dvadeset godina na ovu skupoću… Kako god, iduće godine bi moglo past’ prvo otvaranje radova na ‘novoj’ cesti do grada. Pa onda opet za četiri godine. Za istinu reć’, za brzu cestu do Čilipa, koliko ja pamtim, nikad nije napravljena festa otvaranja radova. Je li to dobro ili loše? E sad, da je sreće, ma koliko su u zadnje vrijeme u Europi i poglavito Americi Kinezi omraženi, pa da oni budu izvođači radova i još da su stvarno sva potrebna sredstva osigurana, e onda bi, bez odlaganja, valjalo otvoriti šampanj! Ovako - pomalo. Eto vas.

MJERILI SMO BUKU U GRADU Razgovor ljudi koji sjede na taracama glasniji od ograničenja za muziku

Dubrovački dnevnik odlučio izmjeriti razinu buke po gradskim ulicama.

Vrijedi napomenuti kako nismo koristili službene mjerače buke nego smo je mjerili mobilnom aplikacijom Zvukomjer koja ima visoku ocjenu, a čije se emitiranje uglavnom poklapa sa stvarnom razinom buke u prostoru

Prošle subote navečer u Gradu na niti jednoj taraci nije se čula muzika. Rezultat je to odluke Grada prema kojoj je povijesna jezgra postala prva ‘unplugged zona’ s obzirom na to kako se glazba može reproducirati isključivo unplugged glazbalima, dakle bez pojačala. Uklonjeni su i postojeći zvučnici na fasadama, a postavljanje novih također je zabranjeno.

Kako su napomenuli, smanjeno emitiranje buke u povijesnoj jezgri jedan je od bitnih ciljeva Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, prvog dokumenta takve vrste u Republici Hrvatskoj, čije se odredbe već uvelike primjenjuju.

Odluka o buci primjenjuje se od rujna 2022. godine, kad je pet ugostiteljskih objekata kažnjeno oduzimanjem javne površine. Na javnim površinama je zabranjeno izvođenje glazbe na uređajima s pojačalima.

IVUŠIĆ: MOŽDA SU IZMJERILI ŽAMOR, FRANKO-

VIĆ: NE VODITE DISCO KLUB!

Najnovija ‘žrtva’ ove odluke je ugostiteljski objekt ‘Cele’ na Stradunu koji je na tjedan dana ostao bez javne površine, dakle bez stolova i stolica.

Razlog je taj što je u njegovom ugostiteljskom

objektu izmjerena buka od 73 decibela, a ograničenje je maksimalnih 55. Ivušić se pita kojom se metodom mjerila buka te je li prilikom mjerenja ugašena glazba kako bi se utvrdilo koliki je žamor ispred kafića. Naime, kako govore podaci, običan, normalni razgovor može proizvesti bu-

ku i do 60 decibela, a Ivušić govori kako je tada, oko 10 i kvarat navečer, na taracama bilo 200-tinjak ljudi koji su razgovarali.

Gradonačelnik Mato Franković odgovara kako su takve izjave gluposti i kako od odluke ne namjeravaju odustati. „Vidio sam istupe vlasnika u javnom prostoru, to je njihovo pravo. Oni moraju znati kako vode ugostiteljski objekt, a ne disco klub. Priče o žamoru su gluposti. Ako se nastave ponašati onako kako su se ponašali prije, prijeti im oduzimanje javne površine na 30 dana, a onda i zauvijek. Nećemo se sada zaustaviti. Održali smo zbor građana, bio sam tamo pet sati, građani su jasno rekli što žele, što im smeta i vrijeme je da podvučemo crtu. Podvukli smo je i nećemo odustati,“ izjavio je Franković nedavno na konferenciji za medije na kojoj je odgovarao na pitanja novinara, među ostalima, i na ovo aktualno.

„Ovo je grad koji ne traži da se drugi prilagode njemu nego je sam po sebi veličina. Svatko od ugostitelja koji želi izvoditi glazbu, pronaći će način,“ kazao je.

Od strane novinara je upitan zašto se prije nije krenulo s rješenjima, s obzirom na to kako se radi o problemu koji traje desetljećima.

„Posljednjih pet i pol godina nisam imao ovlasti za sankcioniranje buke, to je radila sanitarna inspekcija i tek je nedavnim izmjenama zakona Grad za to ovlašten. Radit ćemo na kvalifikaciji naših ljudi koji će dobiti ovlaštenja za mjerenje.

U rujnu smo dobili sve dozvole da možemo pro-

Prema aplikaciji za mjerenje zvuka, buka u Libertasovom autobusu se kretala od 74 do 84 decibela, a prosječna vrijednost bila je 80 decibela. Uglavnom, i najmanja razina buke u tom autobusu je bila viša od razine buke zbog koje je ‘Cele’ ostala bez javne površine

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

voditi ovo što smo započeli i tada smo za dva, tri objekta oduzeli taracu. Prije početka sezone sam održao sastanak s ugostiteljima kojima sam rekao kako ćemo sankcionirati puštanje preglasne glazbe. Oni ne bi smjeli omogućiti veću količinu emisije glazbe od one predviđene zakonom,“ izjavio je.

USISAVAČ GLASNIJI OD DOPUŠTENE

RAZINE BUKE

Ono što mnogi propitivaju u cijeloj priči jest logika oko uvođenja maksimalne granice buke od 55 decibela. Naime, podaci govore kako je normalna jačina razgovora od 40 do 60 decibela. Zvuk automobila koji prolazi doseže buku od 80 decibela. Na mnogim gradskim ulicama razina buke iznosi od 65 do 85 decibela. Prosječna buka na prometnicama velikih gradova iznosi od 73 do 83, a kreće se i do 95 decibela. U kućanstvima koja se nalaze uz cestu, ona može dosegnuti 77 decibela.

Ljudski šapat iznosi od 30 do 40 decibela, što je za 15 manje od ograničenja za glazbu u Gradu. Klima uređaj uglavnom proizvodi buku od 45 decibela, a usisavač gotovo duplo više – 80. Toliko će proizvesti i dječji plač.

PROŠLA SUBOTA BEZ MUZIKE, NO NIPOŠTO NIJE BILO TIHO

Stoga je Dubrovački dnevnik odlučio izmjeriti razinu buke po gradskim ulicama. Vrijedi napomenuti kako nismo koristili službene mjerače buke

nego smo je mjerili mobilnom aplikacijom Zvukomjer koja ima visoku ocjenu, a čije se emitiranje uglavnom poklapa sa stvarnom razinom buke u prostoru.

Kako je navedeno i na početku ovog teksta, prošle subote navečer na niti jednoj taraci ili javnoj površini u Gradu se nije čula muzika. Izuzetak je bio tek Sandro koji već godinama svira svoju gitaru na ulazu s Pila, no on je ‘unplugged’. Nije bilo glazbenika koji sviraju, nije bilo muzike koja dolazi sa zvučnika, uglavnom, baš nigdje se nije čula nikakva pjesma.

No, to ne znači kako je u Gradu bilo tiho. Brojni turisti, ali i domaći, spustili su se u Grad na piće, pojesti nešto ili jednostavno prošetati. Sjedali su na taracama, smijali se, razgovarali… Sve to učinilo je svoje tj. buku.

KOLIKO JE GLASAN GRAD?

Oko 9:30 sati navečer, u Grad smo se uputili autobusom u kojem je uglavnom bilo 15-ak ljudi. Trojica mladića su malo glasnije razgovarala, ostali su šutjeli ili bili vrlo tihi. Naravno kako je buku proizvodio i zvuk motora autobusa. Prema aplikaciji za mjerenje zvuka, buka u Libertasovom autobusu se kretala od 74 do 84 decibela, a prosječna vrijednost bila je 80 decibela. Uglavnom, i najmanja razina buke u tom autobusu je bila viša od razine buke zbog koje je ‘Cele’ ostala bez javne površine.

Kad smo se iskrcali na Pilama, ponovno smo uključili aplikaciju. Hodajući prema Gradu, čuo

Na Stradunu je bilo puno ljudi

koji su razgovarali, uglavnom normalnom glasnoćom.

Ona se kretala od 55 do 87 decibela, a prosječna razina

zvuka na Stradunu je bila 75 decibela

Buka na taracama i bez muzike

Prošetali smo i dijelom ispred ‘Cele’. Tu sada više nisu bile stolice i stolovi nego su ljudi prolazili, smijali se i razgovarali. Nikakva glazba se nije čula. Zvukomjer je pokazao 73 prosječna decibela.

Razina buke se pela na 91 decibel, a minimalna izmjerena buka iznosila

je 46

se žamor, a još više vuča kufera od strane turista. Kao što je poznato, dio stanovnika grada godinama se žali na buku koju proizvode kotačići od kufera koje vuku turisti. Sad su turisti ispred i iza nas bili s kuferima. Aplikacija za mjerenje pokazala je prosječnu razinu buke od 73 decibela, točno onoliku koliko je izmjereno na taraci u ‘Cele’. Kretala se od 63 do 83 decibela.

Na Stradunu je bilo puno ljudi koji su razgovarali, uglavnom normalnom glasnoćom. Ona se kretala od 55 do 87 decibela, a prosječna razina zvuka na Stradunu je bila 75 decibela.

Prošetali smo i dijelom ispred ‘Cele’. Tu sada više nisu bile stolice i stolovi nego su ljudi prolazili, smijali se i razgovarali. U susjednom objektu su svi stolovi bili popunjeni, a ljudi koji su za njima sjedali, proizvodili su žamor. Nikakva glazba se nije čula. Zvukomjer je pokazao 73 prosječna decibela, koliko je izmjereno kad je ‘Cele’ ostala bez javne površine. Razina buke se pela na 91 decibel, a minimalna izmjerena buka iznosila je 46. Prekoputa, na taraci u ‘Konga’, između 9 i po’ i 10 sati navečer sjedala je miješana ekipa domaćih ljudi i turista. Čuo se žamor njihovog razgovora, a glazbe nije bilo. Stajali smo pored ugostiteljskog objekta, uključili aplikaciju, a ona je pokazala isto što i na taracama na suprotnoj strani – 73 prosječna decibela, minimalnu razinu buku od 46, a maksimalnu od 91 decibel. Konačno, sjeli smo na taracu Gradske kavane, gdje smo izmjerili prosječna 72 decibela, maksimalnu buku od 93 decibela i minimalnu od 48 decibela. Opet, muzika se nije čula, samo ljudi koji sjede na taraci i razgovaraju. Generalno bi se moglo zaključiti kako se na taracama i na Stradunu, bez muzike, a samo od žamora ljudi koji na njima sjede, proizvodi prosječna buka od 72 do 75 decibela. Podsjetimo, dopušteno maksimalno ogra-

ničenje za glazbu je 55 decibela. Na povratku iz Grada, nešto prije 23:00 sati, u autobusu u kojem su sva mjesta bila gotovo popunjena, a ljudi su uglavnom razgovarali, izmjerena je prosječna buka od 80 decibela, s maksimalnim vrijednostima od 89 i minimalnim od 72 decibela.

‘MI BISMO NEGDJE GDJE NAM JE MUZIKA…’

U Gradu smo susreli i poznatu ekipu ljudi koja ima od 25 do 30 godina. Kažu kako slave promociju svojih prijatelja koji su diplomirali na fakultetu i pitaju nas gdje je dobro za sjesti, da mogu razgovarati, ali da ‘nije potpuno tiho’. Naime, traže živost i traže glazbu. Nisu to neki turisti, nego djeca ovoga grada. U klub im se ne ide, u Gradskoj im je ‘previše fino’. Kažu kako će probati s Bunićevom poljanom i žao im je što nigdje nema nika-

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Buka izmjerena u autobusu

Decibeli izmjereni na taracama u blizini ‘Cele’

Izmjerena razina buke na Pilama

Sjeli smo na taracu Gradske kavane, gdje smo izmjerili prosječna

72 decibela, maksimalnu buku od 93 decibela i minimalnu od 48 decibela. Opet, muzika se nije čula, samo ljudi koji sjede na taraci i razgovaraju

kve muzike. Ne traže disko klub jer bi u protivnom išli u Revelina, samo da ‘nije posve tiho i mrtvo’. Potpisnica ovog teksta živi u Lapadu i ležeći u krevetu oko ponoći čuje ekipu koja glasno pjeva Terezu Kesoviju. Ovo je bilo puno glasnije od bilo kojeg zvuka ili žamora koji će se čuti! No, subota je navečer. Ljudi se druže i vesele. Dobro je dok se druže i vesele. Ujutro se budi, a pred zgradom se čuje zvonjava crkvenih zvona. Ni ne pomišlja paliti aplikaciju za to. Jutarnja crkvena zvona nisu ‘buka’ nego dio naše tradicije. Možda će jednom mjeriti, kad i Lapad postane ‘unplugged zona’. No, to ipak povlači jedno pitanje. Naime, u Gradu spava tisuću ljudi. Kako bi im se omogućio miran san, postignut je kompromis koji upravo njima više naginje – djeca ovog Grada pitaju gdje unu-

tar zidina mogu popiti piće, razgovarati i pri tom uživati u glazbi, a poduzetnici su ljuti jer ih isto pitaju i gosti njihovih ugostiteljskih objekata. Ili barem oni to tako kažu. S druge strane, u ostalim dijelovima grada, pa i u Lapadu, spava puno više ljudi nego u Gradu, no oni nisu ‘unplugged’. Svakodnevno slušaju muziku iz apartmana, goste koji vrište na taracama, glazbu koja dolazi iz različitih ugostiteljskih objekata gdje se održavaju koncerti, svadbe i partyji, a s vremena na vrijeme s Pošte Lapad se čuju i pravi topovski udari. No, oni se ne bune, vjerojatno shvaćajući kako je sezona ono od čega svi, posredno ili neposredno, imaju korist. A i znaju kako je puno bolje, ljepše, ali i zdravije dok je mladost na ulicama, umjesto za kompjutorima u svojim sobama.

Prosječna, minimalna i maksimalna buka na Stradunu oko 10 sati navečer

Zbog prekoračenja decibela, ‘Cele’ je ostala bez stolova

Razina buke na taraci Gradske kavane

Mjere za poboljšanje suživota turizma i lokalnog stanovništva

Apartmani u Amsterdamu smiju se turistima iznajmiti samo 30 dana godišnje, a zabranjeno je otvaranje novih smještaja

Za razliku od Dubrovnika koji za sada ništa ne radi u vezi rješavanja problema s nekretninama i apartmanima, neki su odlučili donijeti razne mjere kako bi pokušali poboljšati situaciju.

Jedan od tih europskih gradova jest Amsterdam

Piše Maro Marušić

Za svaki kvart je propisano koliko se soba može iznajmiti.

Drugim riječima, ako biste vi sada htjeli

iznajmiti dio svog stana za turističke svrhe, morate vidjeti

jesu li kvote za vaš kvart popunjene.

Ako jesu, morate

čekati da netko

odustane od najma, kako biste vi mogli.

Naravno kako je ova

mjera, obzirom na ograničenja i zabranu novih smještajnih

kapaciteta, potaknula

rast cijena

turističkih noćenja u Amsterdamu

Nema samo Dubrovnik problem s nekretninama i apartmanima nego i ostale europske i svjetske turističke destinacije. Vrlo malo je stanova za dugoročni najam, a zbog turista i inflacije, cijene im strašno rastu, lokalno stanovništvo prisiljeno je napuštati središta i odlaziti na periferiju. No za razliku od Dubrovnika koji za sada ništa ne radi po tom pitanju, neki su odlučili donijeti razne mjere kako bi pokušali poboljšati situaciju. Jedan od tih europskih gradova jest Amsterdam. Iznajmljivanje smještaja u Amsterdamu za kraće razdoblje, odnosno za turističke svrhe, podijeljeno je u tri kategorije. Prvi je privatni smještaj za odmor, odnosno klasični apartman, gdje se turistima iznajmljuje cijeli stambeni prostor. Druga kategorija jest bed and breakfast gdje se iznajmljuje soba u istom prostoru u kojem domaćin živi, a treća kategorija su takozvani profesionalni operateri koji se bave najmom većih stambenih kompleksa.

Što se tiče prve kategorije, odnosno one za klasične apartmane u kojima domaćin ne živi, amsterdamske vlasti donijele su odluku kako se ti smještajni kapaciteti mogu iznajmljivati najviše 30 dana godišnje za kratko -

ročne turističke svrhe. Ako sada pokušate rezervirati takav apartman na AirBnB-ju ili Booking.comu shvatit ćete da je to gotovo nemoguće. Nikome se u biti ne isplati iznajmljivati apartman samo 30 dana u godini, pa se takvi stanovi sada daju u dugoročne najmove. To su oni i željeli, povećati broj stanova u kojima se duže živi.

OGROMNE CIJENE SOBA

Što se pak tiče druge kategorije, a ona je iznajmljivanje soba, tu nema ograničenja o broju dana u godini, ali zato postoje neka druga. Za svaki kvart je propisano koliko se soba može iznajmiti. Drugim riječima, ako biste vi sada htjeli iznajmiti dio svog stana za turističke svrhe, morate vidjeti jesu li kvote za vaš kvart popunjene. Ako jesu, morate čekati da netko odustane od najma, kako biste vi mogli. Naravno kako je ova mjera, obzirom na ograničenja i zabranu novih smještajnih kapaciteta, potaknula rast cijena turističkih noćenja u Amsterdamu. Cijene su blago rečeno brutalne.

Primjerice ako od 16. do 19. lipnja ove godine želite iznajmiti sobu u Amsterdamu, morat ćete platiti čak 250 eura ili više za noć. Za

Što se tiče prve kategorije, odnosno one za klasične apartmane u kojima domaćin ne živi, amsterdamske vlasti donijele su odluku kako se ti smještajni kapaciteti mogu iznajmljivati najviše 30 dana godišnje

za kratkoročne turističke svrhe.

Ako sada pokušate rezervirati takav

apartman na AirBnBju ili Booking.comu shvatit ćete kako je to gotovo nemoguće.

Nikome se u biti ne isplati iznajmljivati

apartman samo 30 dana u godini

usporedbu, cijene soba u Londonu u istom razdoblju kreću se od 100 do 150 eura. Čak i skučena soba na brodu dođe oko 250 eura, a ako u kolovozu želite iznajmiti apartman samo za sebe, onda cijene idu od 500 eura naviše. Naravno, kada su donesene ove mjere, onda su u okolici Amsterdama domaćini davali povoljnije cijene, primjerice u gradiću Weespu udaljenom oko tridesetak kilometara, ali nedavno su se mjere o ograničenju broja soba proširile i na okolicu. Sada po cijeni od 90 eura za noć možete pronaći baš na udaljenim mjestima odakle svaki dan vlakom morate ići u Amsterdam.

Inače, iznajmljivanje soba točno je propisano. Ako vaš stan ima toliko i toliko kvadrata, možete iznajmiti samo toliko i toliko prostora. Dozvola za bed and breakfast košta 345 eura i vrijedi osam godina. Naravno, cijelo vrijeme najma soba vi morate živjeti u istom prostoru. Ako ne živite, plaćate kaznu, a amsterdamske vlasti pozivaju građane da prijavljuju iznajmljivače na crno. Kazne su astronomske. Ako iznajmljujete na crno, mimo dozvola, kreću se od 8700 pa sve do 21750 eura. Što se pak tiče dugoročnih najmova stanova za lokalno stanovništvo i strane državljane koji žive i rade u Amsterdamu i tu se politika uplela u slobodno tržište. Najavljeno je kako će uskoro nizozemska vlada donijeti za-

kon koji će regulirati cijene dugoročnog najma, odnosno kažnjavat će najmodavce koji iznajmljuju svoje nekretnine po nerealnim cijenama (!). Ministar Hugo de Jonge tom je prigodom kazao kako vjeruje kako će novi zakon spustiti cijene dugoročnih najmova za 300 tisuća nekretnina u prosječnom iznosu od 190 eura mjesečno. Najamnine u privatnom sektoru, zbog turizma i inflacije, strašno su porasle zadnjih nekoliko godina, za otprilike 160 eura mjesečno, ističu u resornom Ministarstvu, a piše NL Times.

ZAKON O PRISTUPAČNOM NAJMU

-Mnogi najmoprimci plaćaju veliku cijenu za dom koji nije vrijedan toga. Stjerani su uza zid. Zakonom o pristupačnom najmu štitimo stanare, osiguravamo poštenu najamninu i ponovno činimo najam pristupačnim za ljude s običnim primanjima – rekao je de Jonge. Postoje kriteriji kojima će se određivati vrijednost nekretnine koja se daje u najam. Jedan od njih će biti i energetska zaštita. Ako su režije visoke, onda najam mora biti niži i obratno. Inače, cijene nekretnina za dugoročni najam u Amsterdamu kreću se otprilike ovako na uži i širi centar – za sobu mjesečno treba izdvojiti između 600 i 800 eura, za studio apartman (garsonijeru) između 1000 i 1200 eura, za jednosobni stan 1300-1500, te

Cijene soba su blago rečeno brutalne. Primjerice ako od 16. do 19. lipnja ove godine želite iznajmiti sobu u Amsterdamu, morat ćete platiti čak 250 eura ili više za noć. Za usporedbu cijene soba u Londonu u istom razdoblju kreću se od 100 do 150 eura. Čak i skučena soba na brodu dođe oko 250 eura

dvosobni 1600-1800 eura.

Još jedna vrlo zanimljiva mjera je stupila na snagu 1. travnja prošle godine. Netko tko je kupio stan za cijenu do 533 tisuće eura, sljedeće četiri godine ga ne smije iznajmljivati.

Još je zanimljivije što se ova odluka ne odnosi na gore spomenute profesionalne operatere. Znači ako osoba kupi 10 nekretnina u nekom predviđenom kompleksu za iznajmljivanje, onda ne mora čekati četiri godine (!). Naravno, stan se smije dati u najam članovima svoje obitelji ili u socijalne svrhe, kao i dio stambenog prostora, ali kupac mora živjeti u njemu.

Kako vidimo iz svega ovoga, Nizozemska i Amsterdam svjesni su problema i pokušavaju ga nekako riješiti, samo je pitanje idu li u pravom smjeru. Moje osobno mišljenje jest kako su poboljšali situaciju s dugoročnim najmom, ali nisam siguran jesu li to učinili na najbolji način. Ograničili su broj bed and breakfasta pa neko kućanstvo koje bi sutra željelo poboljšati kućni budžet to ne može napraviti, a ovi kojima je do sada izdana dozvola stalno podižu cijene. Jednima su ove mjere dobrodošle, drugima pak nisu. Također, ni ovi profesionalni operateri nisu zahvaćeni tim mjerama. Zar ne bi trebalo upravo one koji imaju puno smještajnih jedinica natjerati na smanjenje ukupnog broja, a prosječnom kućanstvu dozvoliti da može iznaj -

miti (barem jednu) sobu?

PROGRESIVNI POREZ

Nizozemci su u svojim mjerama skroz preskočili progresivni porez koji bi možda dao pravednije rezultate. Ako imaš jedan-dva apartmana (ili jednu-dvije sobe), onda porez ne bi trebao biti visok, ali kako broj raste, sve bi se više trebao povećavati. Naravno kako se ovome može doskočiti na način da se vlasništvo nekretnina prepisuje na članove obitelji, ali nikad nije lako i jednostavno prepisati svoju nekretninu na nekog drugog, makar ti on bio sin ili kći. Također, trebalo bi natjerati Booking.com i AirBnb da mogu oglašavati samo one nekretnine koje su dobile turističku kategorizaciju, kako bi se spriječilo iznajmljivanje na crno.

Svaki turistički grad u Europi ima neke svoje specifičnosti, što vrijedi za jedan, ne vrijedi za drugi i obratno, ali u bližoj budućnosti će se sigurno donositi razne mjere za brojne turističke destinacije, vjerujem i u Dubrovniku. Treba samo paziti da budu što pravednije, odnosno da budu više usmjerene prema onima koji imaju (primjerice brojne apartmane u Lapadskim dvorima), nego prema onima koji bi sutra možda otvorili jedan apartman ili iznajmili jednu sobu kako bi poboljšali svoj budžet načet ogromnim cijenama i divljom inflacijom.

Švedski poduzetnik gradi luksuznu vilu s bazenom

Radi se o jednoj od posljednjih neizgrađenih parcela na potezu kod Orsana koja je u vlasništvu tvrtke Pervanovo d.o.o

U Ulici pl. Ivana Zajca počela je gradnja luksuzne vile s bazenom investitora tvrtke Pervanovo. Radove za koje je građevinska dozvola izdana još u srpnju 2021. godine izvodi tvrtka Eko gradnja, a projektant je Antun Poković iz tvrtke AP Projekt.

Riječ je o dozvoli za gradnju samostojeće građevine stambene namjene 2. b skupine, što u prijevodu znači kako je riječ o objektu za kojega se ne utvrđuju posebni uvjeti, niti se treba izrađivati procjena utjecaja na okoliš. Osim toga, radi se i građevina pomoćne namjene, tj. otvoreni bazen 3.a skupine.

Radi se o jednoj od posljednjih neizgrađenih parcela na ovom potezu koja je u vlasništvu tvrtke Pervanovo d.o.o. Za ovaj prostor su iz tvrtke već ranijih godina komunicirali kako će tu biti izgrađena luksuzna vila. Vlasnik tvrtke je Darko Pervan, švedski poduzetnik s hrvatskim korijenima, a ovo mu nije prvo ulaganje u Dubrovnik i Hrvatsku. Tako firma u svom por-

tfelju već ima butik Hotel Kazbek, Villu Franica, Apartmane Pervanovo, Apartmane Celenga i SUNcePalace, Apartmane Vila Riva i Villa Tereza. (ps)

Za ovaj prostor su iz tvrtke već ranijih godina komunicirali kako će tu biti izgrađena luksuzna vila. Vlasnik

tvrtke je Darko Pervan, švedski poduzetnik s hrvatskim korijenima, a ovo mu nije prvo ulaganje u Dubrovnik i Hrvatsku

KRENULI RADOVI

Mihaela Mikulandra nova je predsjednica

Uprave društva

Čistoća d.o.o.

Na ovotjednoj skupštini društva Čistoća d.o.o. dosadašnji članovi uprave Marko Iveković i Tomislav Tabak uz prethodni dogovor s gradonačelnikom Matom Frankovićem podnijeli su ostavke na svoje dužnosti.

Marko Iveković ostaje raditi u društvu Čistoća d.o.o. na radnom mjestu voditelj tehničkih operacija, dok Tomislav Tabak napušta tvrtku Čistoća te se odrekao prava na ugovorom definiranu otpremninu.

Na čelno mjesto Čistoće d.o.o. skupština društva imenovala je Mihaelu Mikulandru, dosadašnju zaposlenicu društva Sanitat Dubrovnik d.o.o., kao jedinu članicu uprave društva na mandat od 4 godine.

Gradonačelnik Mato Franković se zahvalio dosadašnjoj upravi Čistoće d.o.o. posebno ističući velik doprinos u sanaciji Grabovice, vođenju tvtke u korona krizi i financijskoj stabilnosti koju su postizali unatoč jako teškom financijskom udaru koji je Čistoća d.o.o. pretrpjela.

“Vjerujem da će Čistoća d.o.o. pod upravljanjem nove predsjednice Uprave krenuti maksimalno u smjeru uspostavljanja novog režima gospodarenja otpadom, biti stalno prisutna na ulicama Grada a sve kako bi nam Grad i dalje zadržao epitet jednog od najčišćih turističkih gradova u svijetu”, izjavio je gradonačelnik Franković.

Objektu ‘Goodlife ’ otkazan ugovor o zakupu javne površine na 30 dana zbog kršenja ugovora

Zbog opetovanog kršenja odredbi zaključenog ugovora o zakupu javne površine te odredbi Odluke o zakupu javnih površina na trideset dana otkazan je ugovor o najmu javne površine zakupniku „Galleon 181 j.d.o.o. za ugostiteljski objekt „Goodlife“ u ulici Uz Tabor - javljaju iz Grada Dubrovnika. Otkazi ugovora izjavljeni su zbog postavljanja više stolova i stolica na javnu površinu nego što je ugovorom dozvoljeno, odnosno zbog proširenja zakupljene javne površine i smanjenja slobodnog prolaza ulicom te ometanja prolaza dijelom ulice. Zbog ponavljanja jednakog kršenja ugovora u roku od jedne kalendarske godine, drugi otkaz ugovora izrečen je u trajanju od 30 dana, dok je za prvi prijestup istom objektu u listopadu 2022. izjavljen otkaz u trajanju od sedam dana. Naime, djelatnici Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika, Odsjeka za komunalno redarstvo, dana 20. travnja 2023. godine utvrdili da je

tvrtka Galleon dozvolila postavljanje dodatnog stola te s drvenim klupama izašla na udaljenost od 130 cm, s jednim stolom od drvene bačve izašla na udaljenost od 155 cm te s postoljem od dva drvena suncobrana izašli na udaljenost od 170 cm, premda im je sukladno zaključenom ugovoru odobrena širina od 120 cm. Također, suprotno odredbama ugovora, postavljene su dvije reklamne table izvan zakupljene javne površine te je time ometan prolaz ulicom..

Komunalno redarstvo je postupajući po službenoj dužnosti o tome izdalo obvezni prekršajni nalog, a gradonačelnik je sukladno svojim ovlastima izjavio otkaz ugovora o zakupu javne površne na razdoblje od trideset dana, koji je zakupniku uručen osobnom dostavom dana 29. svibnja.

Zakupnik može zatražiti ponovno zaključenje ugovora nakon otklanjanja okolnosti koje su dovele do otkaza ugovora, ali ne prije protoka roka od trideset dana.

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Grad obnavlja stanove u povijesnoj jezgri, dodijelit će ih obiteljima s više djece

Kako bi pomogao mladim obiteljima koje se nalaze pred izazovom rješavanja stambenog pitanja na skupom dubrovačkom tržištu nekretnina, Grad Dubrovnik novim mjerama proširuje jedinstveni model Dubrovačke stanogradnje, s posebnim naglaskom na revitalizaciju povijesne jezgre.

U skladu s aktivnostima Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO -a kojem je prioritetni cilj očuvanje „živog grada“, gradska uprava pokrenula je obnovu stambenog fonda u svom vlasništvu unutar stare gradske jezgre s intencijom da renovirane stambene jedinice dodjeljuje na korištenje obiteljima s više djece. Riječ je o demografskoj mjeri, a u ovoj godini u planu je obnova četiri stana. Nastavak je to niza investicija u društvenu infrastrukturu među kojima se izdvaja novi objekt OŠ Marina Getaldića unutar zidina koji će u rujnu otvoriti vrata i time postati još jedna škola s jednosmjenskom nastavom.

Osmišljen je i program 30 x 30 koja se sastoji od subvencioniranja trideset mladih obitelji iznosom od 30 tisuća eura, a radi ispunjenja svrhe kupnje prve nekretnine – kuće ili sta-

na, odnosno izgradnju ili nadogradnju objekta. Uz mogućnost dugoročnog najma stana u Mokošici i planiranu izgradnju još 50 novih stanova u u Solitudu u sklopu projekta Dubrovačka stanogradnja, cilj ove subvencije je olakšati početak samostalnog života mladim sugrađanima.

Na javno savjetovanje upućena je i nova Odluka o najmu stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika. Svrha izmjene postojeće odluke donesene 2016. je osiguravanje mogućnosti stanovanja primarno građanima Grada Dubrovnika nižeg socijalnog statusa, žrtvama obiteljskog nasilja, osobama od posebnog značenja za Grad Dubrovnik iz područja znanosti, zdravstva, kulture, športa i sl., te deficitarnim profesijama za koje se ocijeni da su prijeko potrebne Gradu Dubrovniku. Novom Odlukom povećat će se razina kontrole korištenja stanova od strane najmoprimaca. Naime, osim zakonskih razloga propisuju se i dodatni razlozi za otkaz ili raskid ugovora o najmu kao i praćenje ispunjavanja uvjeta temeljem kojih su ostvarena prava na davanje stana u najam.

Novom Odlukom povećat će se razina kontrole korištenja stanova od strane najmoprimaca.

Obavljeno je

prvo ispitivanje kakvoće mora , sve su plaže čiste i spremne za kupače

Povodom Dana državnosti župan održao tradicionalni domjenak u palači Sponza

Povodom Dana državnosti RH u Sponzi je održan tradicionalni svečani prijemu organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije obavijestio je javnost kako je prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2023. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio prvo ovogodišnje redovno ispitivanje mora na 121 plaži u periodu od 18. do 25. svibnja 2023. godine. Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

More je na 117 plaža ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće. Na plažama Hotel Poseidon u Veloj Luci, Hotel Port 9 u Korčuli, Kobaš u Stonu i Ušće u Pločama more je ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

Tom prilikom župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je Dan državnosti najveći svjetovni blagdan i spomen na 30. svibnja 1990. godine, konstituiranje prvoga slobodno izabranog Hrvatskog sabora.

„Toga dana iskoračili smo iz jednostranačkog sustava u višestranačje, iz ne-

demokratskih režima u demokraciju, iz neslobode u slobodu.U stvarnosti postoje ili neslobodni ili slobodni politički sustavi. Neslobodnih ima raznih vrsta, slobodan je samo jedan-istinska demokracija“, kazao je među ostalim župan.

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Pošli smo u đir s ekipom Crvenog križa koji vode starije u spenzu, do doktora, banke ili na kavu

‘Homo u đir’ naziv je projekta kojega provode u partnerstvu s općinom Dubrovačko primorje, Zavodom za socijalni rad Dubrovnik i uz sufinanciranje Ministarstva

„Dok je mlad, svatko vjeruje kako je svijet počeo postojati tek kada se on rodio i kako sve, zapravo, postoji samo njega radi“, zapisao je jednom Goethe, a baš danas u svijetu kada empatija postaje zadnja na listi vrlina, ovaj citat čini se kao definicija skoro svakog čovjeka, a ne samo onog mladog i ‘zelenog’.

Ipak, s vremena na vrijeme, pojave se neke priče koje nas uvjere kako dobrote još ima, kako osjećaji za druge još žive u onim tihima oko nas. Upravo jedna takva priča rodila se u Gradskom društvu Crvenog križa, a s ekipom koja je provodi proveli smo djelić vremena i svjedočili vrijednosti onoga što rade.

‘Homo u đir’ naziv je projekta kojega provode kako

bi nemoćnima, teško pokretnima ili jednostavno osobama starijima od 65 godina omogućili odlazak u spenzu,do doktora, banke ili pak u posjetu obitelji i prijateljima. ‘Tri mušketira’ dubrovačkog Crvenog križa koji ovaj projekt provode su Ivo Burum, Ivan Jurić i Živko Šimunović.

„Ideja za projektom se rodila jer već godinama pomažemo starijim i nemoćnim osobama, ljudima koji žive u domaćinstvima gdje nemaju nikoga, a osobito smo to radili za vrijeme korone kada smo im svaki dan donosili spenzu, lijekove... Kada je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavilo natječaj za prijevoz starijih osoba, prijavili smo projekt i dobili novce.

Nazvali smo ga ‘Homo u đir’ i sada je na snazi već

Usluga prijevoza se može koristiti radnim danom, od ponedjeljka do petka uz prethodnu najavu na brojeve 020/418 811 ili 099/495 0232. Prijevoz korisnici mogu zatražiti do Dubrovnika i šire okolice, a iznimno do nekog drugog mjesta s područja djelovanja Crvenog križa Dubrovnik.

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

Ivo Burum je najčešće angažiran za prijevoze projekta ‘Homo u đir’

Gospar Nikša Matković iz Trstenoga je morao doći do banke u grad

Uslugu besplatnog prijevoza korisnici mogu dogovoriti radi zadovoljavanja potrebe za zdravstvenim i socijalnim uslugama, no i za druge potrebe, poput odlaska u butigu, po lijekove, za posjet užih članova obitelji ii bliskih prijatelja i slično.

nekoliko tjedana“, govori ravnatelj Crvenog križa Živko Šimunović i dodaje kako su već imali na desetke prijevoza.

Potrebno je nazvati na telefon ili mobitel Crvenog križa u radno vrijeme od ponedjeljka do petka u vremenu od 7 do 15 sati i dogovoriti prijevoz nekoliko dana ranije.

„Vozimo naše starije ljude koji nemaju mogućnosti i ne mogu svaki put plaćati taksi. Ipak su to penzioneri. Nerijetko žive u dijelovima grada gdje autobusi nisu tako česti ili trebaju poći na više mjesta. Imamo jako pozitivne komentare i povratne informacije“, govori Šimunović.

U Gradskom društvu Crvenog križa Dubrovnik zaposleno je deset osoba, a za prijevoz i ovaj projekt je najčešće zadužen gospar Ivo Burum. Osim njega, ovaj put angažiran je bio i Šimunović jer je po-

moć bila potrebna gosparu koji je stopostotni invalid pa su mu pružili oslonac za hodanje. Nikšu Matkovića su iz Trstenog doveli u grad u banku, a onda su ga, kada je obavio sve poslove, vratili u Trsteno.

„Ukrcali su me u Trstenom, a ja sam vam tamo kao starina!“, kroz smijeh će gospar Matković i nastavlja: „Odveli su me do banke i onda doma jer mi se zdravlje pogoršalo, ali dobro je kada ima tko pomoći. Za projekt sam saznao preko radija, nazvao sam ih i puno su mi do sada pomogli, a tako ćemo valjda i dalje.“

Bude tu i čakule, naravno.

„Sretni su kada kada izađu vanka, a posebno oni koji žive u zgradi i nemaju obitelji, balkon, vrt... Njima je onda i ovo izlazak koji ih veseli“, govori Šimunović.

Čovjek je sretan kada ima dobar oslonac, a Crveni križ to sigurno jest

U banci je termin bio ugovoren pa je sve prošlo brzo i bez muke

Uvijek se ima vremena i za malo ćakule

FRIEDERIKE

BUNGENSTOCK, ZNANSTVENICA

Geologinja o Dubrovniku:

Turizam je uvijek izazov za

okoliš, a fenomen oseke u Pilama nije jednostavno objasniti

Znanstvenica s ekspertizom za obalna područja podijelila je s nama razmišljanja o izazovima u Dubrovniku, utjecaju turizma i kruzera na okoliš, fenomenu oseke u Pilama i još mnogo toga

U lipnju se u Dubrovniku održava godišnji skup Međunarodnog udruženja sedimentologa. Jedna od sudionica ovogodišnjeg skupa je Friederike Bungenstock, voditeljica Odsjeka obalne i kvartarne geologije na Institutu Donje Saske za povijesna obalna istraživanja u Wilhelmshavenu u Njemačkoj. Specijalizirana je u području promjene razine mora kroz prošlost, kao i rekonstrukciji krajolika, a projekte provodi u njemačkom, danskom i nizozemskom moru te obalama Sjeverne Irske i Brazila.

„Sedimentologija je znanstvena disciplina koja se bavi fizikalnim i kemijskim svojstvima sedimentnih stijena i procesima uključenim u njihovo formiranje, uključujući transport, taloženje i litifikaciju (transformaciju u stijenu) sedimenata“, pojašnjava Bungenstock. Ovogodišnja konferencija pokriva teme u rasponu od dubokog morskog taloženja, špiljskih sedimenata, 500 milijuna godina stare vulkanske i tektonske sedimentacije pa sve do naslaga modernog vremena. Sudionici konferencije će sudjelovati i u terenskim izletima duž hrvatske jadranske obale i promatrati različite obalne transformacije koje su nastale i postglacijalnim podizanjem razine mora.

Kako su za jadranske gradove, a posebno za Veneciju i Dubrovnik, česta upozorenja kako ih čeka neizbježno potapanje, a sve su glasnije među pukom i teme o negativnim učincima čovjeka na okoliš, povod je to bio za razgovor sa znanstvenicom o svim ovim procesima i ‘crnim scenarijima’.

Možete li za početak objasniti primarni fokus obalne geologije i što su vaše specifič-

ne domene ekspertize?

Geologija je znanost koja se bavi stijenama i različitim vrstama sedimenata te njihovim specifičnim procesima od početka Zemljine povijesti. Našim su planetom dominirali i još uvijek dominiraju oceani, pa su u svakoj geološkoj eri postojale različite vrste obala. Postoje primjerice klifne obale od karbonatnih stijena, kao u Dubrovniku, ili od pješčenjaka ili granita, po -

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

„Vjerujem kako turizam, a posebno kruzeri, predstavljaju jedan od faktora opasnosti za klimu i okoliš. To je jedan od lokalnih izazova, a utječe i na na mnoge druge stvari kao što su transport, otpadne vode, eutrofikacija, korištenje vode, onečišćene zraka i ulazak invazivnih vrsta“

Piše Petra Srebrović foto Friederike Bungenstock, Goran Mratinović

Oseka u Pilama 7. veljače ove godine

stoje obale sa širokim pješčanim ili šljunčanim plažama, a postoje i blatne obale, kojima dominiraju plime i oseke, kao što imamo na sjeveru Njemačke. Kao obalni geolozi promatramo obalnu dinamiku kroz vrijeme kako bismo razumjeli procese i razloge obalnih promjena uslijed pojedinačnih događaja poput ekstremne oluje ili dugoročnih promjena kao što su razina mora, spuštanje obale i slično. Naš cilj je razumjeti kako obala reagira na promjenu razine mora, obalnu eroziju i nakupljanje sedimenta. Sve to je važno i u kontekstu društva i ekonomije zbog procjene pritisaka.

Koje su najveće opasnosti za naš planet u smislu klimatskih promjena u ovom trenutku?

Klimatske promjene su inače normalan proces u Zemljinoj povijesti jer se klima uvijek mijenjala. Ono što je sada novo jest ljudski doprinos, i to ne samo od vremena industrijalizacije. Sve je počelo sječom šuma i razvitkom poljoprivrede. Čovjek se uvijek prilagođavao promjenama klime i krajolika. Ali sada nas je više nego ikad prije, a imamo tendenciju zadržavanja ‘statusa quo’ u smislu turizma i migracija prema obali. Upravo taj rastući broj ljudi umanjuje našu mogućnost fleksibilnosti u reagiranju. Naš cilj bi trebao biti djelovati ranije, a ne reagirati kada se cijeli sustav uruši.

Koje su najznačajnije ‘brige’ u vašem polju, obalne geologije?

Kako bih odgovorila na ovo pitanje, prvo moram objasniti našu obalu. Moje područje rada je južna obala Sjevernog mora, a ona je nastala taloženjem obalnih sedimenata tijekom porasta razine mora u posljednjih 10 tisuća godina postglacijalnog holocenskog porasta razine mora. To obalno područje je ravno i karakterizirano tresetom, slanom močvarom i morskim sedimentima. Raspon plime i oseke je do četiri metra što rezultira pojavom širokog blatnog područja dva puta dnevno. Za vrijeme oseke, moguće je hodati preko blatnih ravnica do barijernih otoka udaljenih šest kilometara od obale. Kako bi se zaštitili od poplava tijekom ekstremno visokih plima i oluja, prije 2000 godina ljudi su počeli graditi humke gdje su imali svoje kuće i štale. U 11. stoljeću su počeli graditi nasipe za zaštitu polja, da bi u 13. stoljeću izgradili i kontinuirani nasip duž cijele obale našeg područja, koji je danas ‘umjetna granica’ između kopna i mora, prekidajući tako prirodni tranzicijski spoj kopna i mora. Porastom razine mora, koji je 10 centimetara po stoljeću posljednje tisućljeće, obala nije mogla reagirati pa je blokirana nasipom. To znači kako je najveće svjetsko plimno-ravno područje na svijetu, Vadensko more koje je na popisu UNESCO-ve svjetske baštine, pod pritiskom s više strana: porast razine mora u kombinaciji s mjerama zaštite obale i očuvanje prirode u kombinaciji s turizmom. Radi-

„Kako je stanovništvo na obali u posljednjim desetljećima rapidno povećano, ekstremne plime postaju sve veća prijetnja obalnim zajednicama. Kao jedan od najalarmantnijih signala klimatskih promjena, porast razine mora bio je u središtu javnog diskursa posljednjih desetljeća. Ipak, po mom mišljenju, ekstremni vremenski uvjeti još su veći izazov, jer oni ne uzrokuju samo ekstremne razine mora, već i štete na kopnu“

Intervju

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

Friederike Bungenstock

Desno i straga nasip visok 8m koji štiti obalu Sjeverne Njemačke sa stazom nasipa na pola puta. Profil nasipa je dovoljno ravan da prekine nalet valova tijekom olujnih udara.

mo na razini mora i rekonstrukciji krajolika kako bismo bolje razumjeli kako je obala reagirala na porast razine mora i olujne udare, ali i koliko je otporan bio prirodni sustav. Osim toga, proučavamo i povezanost krajolika i ljudske interakcije u prošlosti. Sve to će, nadamo se, doprinijeti promjeni razmišljanja o budućem upravljanju obalnim područjem.

Koje su specifične opasnosti za Dubrovnik i našu županiju u kontekstu klimatskih promjena?

Specifične opasnosti za Dubrovnik su satkane od mnoštva malih komadića, koji zajedno tvore mozaik. Tu su klimatskih pritisci, konkretno

razine mora, odnosno predviđanja koja ukazuju na povećanje razine mora za vrijeme nevremena, a posebno za drugi dio 21. stoljeća. Tu je naravno i turizam koji generira veliku korist, ali i pritiske i izazove, što se odnosi na cijeli Jadran i Mediteran.

Jedan primjer jest i unošenje invazivnih vrsta kroz balastnu vodu brodova, kao i njihovo unošenje na trupu brodova. Brodovi koji plove iz Atlantika u Sredozemlje ili iz Sredozemlja u Jadran, djeluju kao vektori za prostornu distribuciju invazivnih vrsta. Nažalost, čak i rekreacijska plovidba igra ulogu u prenošenju vrsta povlačenjem i bacanjem sidra na drugom mjestu. Jedan vrlo istaknuti primjer za ovaj proces u Sredozemlju i Jadranu jest rasprostranjenost vrste Caulerpa taxifolia. To je alga koja predstavlja opasnost morskim livadama posidonije (op.a. kako je Dubrovčani zovu – voga), a posidonija je važna za opstanak mnogih vrsta riba. Iako Caulerpa taxifolia izgleda lijepo takve jarko zelene boje , ona nema jednaku vrijednost u ekosustavu kao posidonija.

Što vidite kao najveći utjecaj i opasnost za klimu, posebno u Dubrovniku? Je li to turizam, promet...?

Teško je reći postoji li zapravo hijerarhija faktora. Svakako, vjerujem kako turizam, a posebno kruzeri, predstavljaju jedan od faktora. To je jedan od lokalnih izazova, a utječe i na na mnoge druge stvari kao što su transport, otpadne vode, eutrofikacija, korištenje vode, onečišćene zraka i ulazak invazivnih vrsta.

Mislite li kako postoji ‘put natrag’ za preokrenuti klimatske promjene ili smo osuđeni na propast?

„Kroz 20. stoljeće i posebno od ranih 90-ih, porast razine mora se ubrzao. Ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti. Za Jadransko more, porast razine mora od otprilike 50 centimetara je predviđen za 2100. godinu“

Dubrovački akvatorij pun je voge, a za nevremena zimi često se može vidjeti osušene morske trave na plažama. Iznimno je važna za ekosustav i naziva ju se morskim plućima

Ne mislim kako možemo ‘preokrenuti’ klimatske promjene, jer zapravo nikada ne bismo trebali misliti kako možemo dominirati nad prirodnim procesima, ali zasigurno imamo priliku usporiti stopu klimatskih promjena. Možemo djelovati razumno, a uvjerena sam kako se možemo prilagoditi, samo što to moramo zaista učiniti i ubrzati tempo. Ovo je vjerojatno jedan od najvećih izazova za kreatore politika, jer oni moraju donijeti neugodne odluke kako bi se stvarna promjena i provela.

Koje su specifične prijetnje koje vidite za Jadransko more?

Kao i svugdje, njih je nekoliko. Kako je stanovništvo na obali u posljednjim desetljećima rapidno povećano, ekstremne plime postaju sve veća prijetnja obalnim zajednicama. Kao jedan od najalarmantnijih signala klimatskih promjena, porast razine mora bio je u središtu javnog diskursa posljednjih desetljeća. Ipak, po mom mišljenju, ekstremni vremenski uvjeti još su veći izazov, jer oni ne uzrokuju samo ekstremne razine mora, već i štete na kopnu. Mogu spomenuti tzv. ‘mediteranske ciklone’, a to su zapravo uragani koji potječu iz Sredozemlja. Uzrokuju ih vrlo visoke razine energije i vlage u atmosferi. Također, tu su i povećanja obilnih oborina u proljeće, tzv. ‘Vb vremenski uvjeti’ koji dolaze preko Lionskog zaljeva i Apeninskog poluotoka i onda ostaju u Jadranu relativno dugo, a ne samo dva ili tri dana. U isto vrijeme, Mediteran doživljava i naglo smanjenje prosječne ljetne količine padalina i zagrijavanje koje je iznad globalnog prosjeka. Još jedna prijetnja je kakvoća mora, jer se Jadran ponaša poput slijepog crijeva. Kvaliteta morske vode je poboljšana tijekom posljednjih godina, ali turizam i krstarenja koji djeluju kao kontaminirajući čimbenici su još uvijek u porastu.

Često čujemo upozorenja kako će morski gradovi kao što su Dubrovnik i Venecija biti potopljeni. Je li to realna mogućnost, misli-

te li kako će se to dogoditi i kada?

Povećanje morske razine, a time i ubrzanje pojave događaja povezanih s visokim razinama vode je činjenica. Zapravo, buduće projekcije ekstremnih razina mora uglavnom se odnose na olujne valove, posebno za drugu polovicu 21. stoljeća. Dapače, kroz 20. stoljeće i posebno od ranih 90-ih, porast razine mora se ubrzao. Ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti. Za Jadransko more, porast razine mora od otprilike 50 centimetara je predviđen za 2100. godinu. Konkretno za Veneciju, sada već znamo kako su jedan dodatan problem i valovi koji nastaju zbog kruzera.

Što nam izmjena plime i oseke može reći? U Dubrovnik nerijetko vidimo značajnu oseku u Pilama. Je li to samo normalan tijek prirodnih procesa, ili može biti prediktor potresa kao što se ponekad (u strahu) povede rasprava? Još jedna teorija koja se može čuti jest kako izmjene oseke i plime imaju veze s mjesečevim mijenama.

Na obalama bez plime ili s mikro plimama, tj. obalama s amplitudom plime manjom od 1,5 metara, poznate su tzv. ‘windtides’. Vjetar koji više dana puše iz stabilnog smjera onda gura more, uzrokujući tako razliku u amplitudi plime i oseke od nekoliko decimetara. Na hrvatskoj obali uglavnom ih uzrokuje bura dva do tri puta godišnje, a najčešće je to zimi.

Jedina veza koje se mogu sjetiti između potresa i ekstremnih oseka su tsunamiji na Mediteranu. Oni se često događaju neprimijetno, uzrokujući valove visoke samo nekoliko decimetara nakon što se more povuče. Međutim, tsunamije uzrokuju potresi, a oni bi se dogodili prije nego što se more povuče, a ne obrnuto. Ipak, upoznata sam s opažanjima s južne obale Sjevernog mora o utjecaju mjesečevih mijena i plime i oseke. Kako se radi o stvarnim silama, kao znanstvenica ne bih isključila moguću povezanost. No, kako još nema pouzdanih statistika, potreban je dokaz za isto tvrditi.

„Ne mislim kako možemo ‘preokrenuti’ klimatske promjene, jer zapravo nikada ne bismo trebali misliti kako možemo dominirati nad prirodnim procesima, ali zasigurno imamo priliku usporiti stopu klimatskih promjena“

Oseka na otoku Spiekeroog

Caulerpa taxifolia, poznatija pod nazivom ‘alga ubojica’ jedna je od invazivnih vrsta koja prijeti domaćoj morskoj travi vogi

Unatoč velikoj pobjedi građana u vezi Srđa, njihov aktivizam

sve je slabiji

Prošli tjedan se navršilo točno 10 godina od referenduma za golf na Srđu, a u isto vrijeme je stigla vijest kako je na Arbitražnom sudu u Washingtonu odbijen zahtjev golf investitora za isplatom odštete od čak pola milijarde dolara koje su potraživali od Republike Hrvatske

Umjesto da je primjer uspješne borbe protiv golfa na Srđu potaknuo građane na još veći aktivizam, dogodilo se upravo suprotno. Tri godine su nas maltretirali s korona mjerama, i građani su to trpjeli bez da izađu na ulicu i kažu kako im je dosta lockdowna kojega ćemo još godinama osjećati preko inflacije. Ne prosvjeduje se u vezi ničega, osim što se kuka na Facebooku iz udobnosti kauča

Prošli tjedan se navršilo točno 10 godina od referenduma za golf na Srđu, a u isto vrijeme je stigla vijest kako je na Arbitražnom sudu u Washingtonu odbijen zahtjev golf investitora za isplatom odštete od čak pola milijarde dolara koje su potraživali od Republike Hrvatske. Riječ je o spektakularno važnoj vijesti za budućnost Dubrovnika, jer kako sada stvari stoje, ipak neće biti ništa od apartmanizacije vrijednog prostora.

POZITIVNA STRANA PRIČE

Građani Dubrovnika koji su ustali u obranu strašno bitne lokacije za razvoj Grada trebaju zlatnim slovima biti upisani u njegovu slavnu historiju. Nećemo ih sada ovdje nabrajati da nekoga ne preskočimo, javnosti je itekako poznato o kome je riječ. Ti su ljudi žrtvovali svoje vrijeme i energiju kako bi se borili protiv super moćnih protivnika – ogromnog kapitala i politike koja je u to vrijeme bila više autokratska nego demokratska.

Premijer Hrvatske bio je Ivo Sanader, a gradonačelnica Dubravka Šuica. Oni su u to doba bili apsolutistički vladari, za njih je Luj 14. bio mala beba.

Stali su na stranu krupnog kapitala i gurali projekt golfa na Srđu, koji ustvari, nema nikakve veze sa sportom. Riječ je o teškoj apartmanizaciji koja bi jedan od rijetkih prostora na koje se Dubrovnik može širiti nepovratno uništila.

Grad je smješten između mora i brda, teško se može širiti bez velikih i skupih infrastrukturnih projekata, a već sada puca po šavovima. Širenje Dubrovnika je nužno, a Srđ se sam od sebe nameće kao logično rješenje. Dugogodišnja borba građana i ova presuda Arbitražnog suda dobar je zalog

kako će u budućnosti prostor na Srđu moći biti puno bolje upotrijebljen. Netko će sada reći kako je problem što su zemljišta na Srđu u privatnom vlasništvu, ali ako se u prostornim planovima prenamijeni prostor, privatni će vlasnik vjerojatno prodati parcele i to po manjoj cijeni nego da se gore mogu graditi smještajni kapaciteti.

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK 22 Kolumna Škura bura

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Što treba biti na Srđu u budućnosti trebaju odlučivati građani na referendumu, ali nažalost, tu dolazimo do negativne strane ove priče.

NEGATIVNA STRANA PRIČE

Prije točno 10 godina čak 85 posto građana na referendumu se izjasnilo protiv golfa na Srđu, no ta odluka nije prihvaćena, jer po tadašnjim hrvatskim zakonima referendum nije važeći ako na njega nije izašlo pola birača. Koliko je taj zakon glup najbolje pokazuje moj primjer. Ja sam u vrijeme referenduma živio i radio u Zagrebu, a prebivalište mi je bilo u Dubrovniku. Vodio sam se kao dubrovački birač, ali nažalost nisam mogao izaći na izbore. Tko zna koliko je bilo ovakvih i sličnih priča, pa na kraju na referendum nije izašao potreban broj glasača, te je proglašen ništavnim. Koja li je budaletina donijela takav zakon? Da on vrijedi za parlamentarne izbore, to da mora pola glasača izaći na birališta, mi nikad ni Vladu ne bismo imali. U posljednje vrijeme se šuška kako će se zakon mijenjati i kako će sada biti potreban izlazak trećine birača kako bi referendum bio važeći, ali ni to neće biti lako postići. Zašto je uopće važno koliko ljudi zaokružuje da ili ne? Čovječe, imaš priliku odlučivati, a ako nećeš - nećeš. Čak i da samo jedan glasač izađe na referendum, treba se poštivati njegova volja.

Umjesto da su se u posljednjem desetljeću proveli brojni drugi referendumi u Hrvatskoj gdje bi građani odlučivali o važnim pitanjima za svoju kvali-

tetu života, oni su bili rjeđi od sredozemnih medvjedica na Lokrumu. Danas sa svim tehnološkim čudesima nije ni teško, ni skupo raspisati referendum. Švicarci to svako malo rade. Dubrovčani (ili stanovnici bilo kojeg drugog grada) na raznim referendumima trebaju odlučivati izravnom demokracijom o važnim temama. Primjerice, kuda se Grad treba širiti, treba li ograničiti gradnju u užem dijelu grada, treba li ukidati promet i jačati javni prijevoz, treba li graditi igralište ili dati novac nekoj gastro manifestaciji, o svemu bi više-manje trebala odlučivati većina građana. Nažalost, ne samo da ne odlučuju, nego u ovih 10 godina od referenduma građani su postali sve pasivniji i apatičniji osim na društvenim mrežama. Dobro je to primijetio Enes Ćerimagić na nedavno održanoj tribini u Dubrovniku. Umjesto da je na krilima ove velebne pobjede građanski aktivizam godinama jačao, paradoksalno, ali istinito, on je slabio.

GRAĐANSKI AKTIVIZAM

Znači, umjesto da je primjer uspješne borbe protiv golfa na Srđu potaknuo građane na još veći aktivizam, dogodilo se upravo suprotno. Tri godine su nas maltretirali s korona mjerama, i građani su to trpjeli bez da izađu na ulicu i kažu kako im je dosta lockdowna kojega ćemo još godinama osjećati preko inflacije. Ne prosvjeduje se u vezi ničega, osim što se kuka na Facebooku iz udobnosti kauča. No građanski aktivizam ne bi bio ni toliko nužan da postoje kvalitetni mediji. Ali oni su u privatnom vlasništvu, muku muče s financijama i olako se prodaju za sitne pare. Na tribini o Srđu novinar Igor Lasić postavio je pitanje trebaju li danas mediji uopće biti u privatnom vlasništvu. S obzirom na situaciju, odgovor je ne. Pošto ih građani ne plaćaju da bi ih konzumirali, mediji se trebaju financirati iz proračuna, ali bez da ih kontrolira politika. Trebalo bi biti osnovano nezavisno stručno povjerenstvo koje bi temeljem kvalitete pojedinih medija dodjeljivalo novac za njihovo nesmetano funkcioniranje. Ali građani uopće ne vide važnost medija, niti prosvjeduju kako bi im se situacija poboljšala. Jednostavno ih nije briga, uopće ne razumiju demokratske tokove i koliko je važno za kvalitetu njihovih života da imaju odlične medije.

ZAKLJUČAK

Borba protiv golfa na Srđu pokazala je kako se može aktivno sudjelovati u krojenju zajednice. Nažalost, deset godina kasnije,umjesto aktivnijih građana koji poboljšavaju demokraciju (i medije) dobili smo frustrirana njorgetala kojima je krajnji domet pljuvačina na društvenim mrežama u nebitnim temama za kvalitetu života, dok s druge strane o vrlo važnim pitanjima poput medija šute kao murine.

Borba protiv golfa na Srđu pokazala je kako se može aktivno sudjelovati u krojenju zajednice. Nažalost, deset godina kasnije, umjesto aktivnijih građana koji poboljšavaju demokraciju, dobili smo frustrirana njorgetala kojima je krajnji domet pljuvačina na društvenim mrežama

Dubrovački dnevniK petak, 2. lipnja 2023. Kolumna Škura bura 23

Maturanti slavili na ulicama, parkovima i dvorištima škola

I dubrovački maturanti su prošlog tjedna proslavili zadnji dan svog srednjoškolskog obrazovanja. Ekipa Dubrovačkog dnevnika želi im puno sreće u nastavku obrazovanja, u budućem radu i karijeri

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

MATURALNA POVORKA

foto Goran Mratinović

Osmijesi za desetku Baš nam je dobro!

Medicinari su uvijek znali napraviti dobar party Hej, ljepotice, moje prijateljice...

Dubrovački dnevniK petak, 2. lipnja 2023. Fotogalerija 25

Bilo je i ananasa

Kao tajni agenti 007

Vesele maturantice

Doktorice dobre zabave

Ekipa za pet

Pomorci u elementu

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK 26 Fotogalerija

Maturantice TUŠ-a

Vječno će dijeliti najljepše uspomene

Pozdravili omiljenog profesora

Viša matematika na majicama

Veselo u Bogišićevom parku

Sve je gorjelo ispred Pomorske

Ovi odlikaši s pravom se pitaju - tko će Gimnaziji dizati prosjek

Dubrovački dnevniK

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Zlatko i Zoran - “Pa, dobro, kad će napokon na nas doći red”!? Primjedbu uvažio, sliku objavio fotoreporter prosijed

Ana i Mislav - none Goge je “usluge baka servisa” obavila, izlazak im omogućila

Ivana i Matea - uvijek sestrice, a povremeno i suradnice

Luka i Dion - prijateljima ni zajednička igra, niti sportsko “suparništvo” nisu muka

Anđela, Ksenija i Gorana - na Stradunu bez sumnje među najzapaženijim šetačicama dana

Nikša i Pepo - u Portu odmaraju i rado pogledaju mnogo biće lijepo

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Filip i Leo - momci su se uredili, veseli u veselim svatovima bili

Teodora i Anđela - nasmijanim i vrijednim bookericama brodskih izleta sezona je počela

Zoran, Lori i Dragana - neizmjerna je vrijednost svakog zajedničkog dubrovačkog dana

Đurđica, Mira, Bobo, Ankica i Sonja - ukusnu hranu stručno znadu i pripremiti i stručno gostima poslužiti

Milica i Iva - i u šetnji i u poziranju se uživa

Anto i Ćomi - i njihov savjestan rad pomaže da čišći bude Grad

“PROLETERKA” Povezivao nas je s ostatkom svijeta i dovodio turiste nakon rata

Ostao je u lijepom sjećanju mnogih Dubrovčana kao njihova rijetka prometna veza a ostatkom svijeta. Bilo je i jedan od prvih brodova kojima su se poslije

Drugog svjetskog rata u naš Grad vratili putnici na kružnim putovanjima

PROLETERKA je izgrađena kao novogradnja broj 386, pod imenom VIŠEGRAD u rujnu 1913. godine u brodogradilištu Swan, Hunter & Wigham Richardson u engleskom Wallsend-on-Tyne za Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo iz Rijeke. Zaplovio je kao konkurencija Austrijskom Lloydu i njegovim najboljim brodovima BARON GAUTSCH i PRINZ HO-

HENLOHE na dužobalnoj brzoj pruzi do Dubrovnika. Bio je dug 75 metara, imao je 1204 bruto tona, snagom stapnog parnog stroja trostruke ekspanzije od 2353 KW plovio je zavidnom brzinom od 16,5 čvorova, a na svojim je palubama mogao prevesti oko tisuću putnika.

VIŠEGRAD je bio najbolji brod kojeg je do tada vidjela istočna obala Jadrana. Zanimljivo je kako svoje ime nije dobio, kako mnogi misle,

po istoimenom istočno bosanskom gradu na rijeci Drini nego po povijesnom mađarskom gradiću, rezidenciji srednjovjekovnih ugarskih vladara s dalekih obala Dunava. Nažalost, vrlo je brzo izbio Prvi svjetski rat i VIŠEGRAD je bio raspremljen u Novigradskom zaljevu zajedno s još 17 putničkih brodova Ugarsko-hrvatskog parobrodarskog društva. Tu ostaje cijeli rat gotovo neoštećen.

O BRODU PISALI I DUBROVAČKI TJEDNICI

Po završetku rata i potpisanom versajskom mirovnom ugovoru, sva austrougarska flota je prešla u savezničku imovinu te tako i podijeljena uglavnom između Italije i novostvorene Kraljevine SHS . Na osnovu te podjele

VIŠEGRAD je pripao Hrvatskom parobrodarskom društvu iz Rijeke koje je zbog finan -

VIŠEGRAD (kasnije Proleterka) je bio najbolji brod kojeg je do tada vidjela istočna obala Jadrana. Zanimljivo je kako svoje ime nije dobio, kako mnogi misle, po istoimenom istočno bosanskom gradu na rijeci Drini nego po povijesnom mađarskom gradiću

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

KARADJORDJE

(kasnije Proleterka) je zajedno s parobrodom

iste brodarske kompanije imena

PRESTOLONASLEDNIK

PETAR kod Zlarina

2. travnja 1941.

godine naletio na minsko polje, kojeg je nespretno postavila vlastita

ratna mornarica te su oba potonula na dubinu od 51 metra. Zapovjednici obaju brodova su u hotelskim sobama u Splitu prije davanja izjava o nesreći umoreni trovanjem (neki očevici su tvrdili kako su ubijeni hicima pištolja u glavu).

cijskih teškoća bankrotiralo 1922. godine. S istom imovinom, ali sada bez naslijeđenih dugova, osnovano je novo društvo Jadranska plovidba d.d. u Sušaku koje mijenja sva mađarska i talijanska imena brodova i daje VIŠEGRADU za to vrijeme primjereno ime

KARAGJORGJE

Dubrovački tjednici “Narodna svijest” u svom izdanju od 13. lipnja 1922. godine i “Dubrovnik” od 14. lipnja tom prigodom donose jednaku vijest kako je: “naše najjače parobrodarsko društvo Jadranska plovidba u četvrtak 8. lipnja na dan vjenčanja Nj. Vel. Kralja na svečani način promijenilo ime svog najljepšeg parobroda VIŠEGRAD, koji je usidren u našoj gruškoj luci, u slavno ime KARAGJORGJE . Svečanom činu prisustvovale su vojne i civilne vlasti, a ravnateljstvo Društva zastupao je g. Pero Banaz, koji je lijepim riječima istaknuo važnost našeg pomorstva i vrline naših pomoraca i vruće im zaželio, da po širokom svijetu zastupaju i raznose slavu našeg imena, naše zastave i dinastije Karagjorgjevića, pa je uz trokratni ‘Živio Kralj!’ završen ovaj čin, a u tom trenutku bio je otkriven novi naziv parobroda.”

NEDOUMICE OKO IMENA

Brodovi Jadranske plovidbe održavaju brze dužobalne pruge iz Sušaka (predio Rijeke) do Dubrovnika, Metkovića i Kotora. Kao jedan od njenih najboljih brodova, od 1928. sukladno tada važećem pravopisu modifi -

ciranog imena KARADJORDJE se koristi i za kružna putovanja, pa su tako lokalne novine zabilježile da je za vrijeme Uskršnjih praznika 1933. godine brod KARADJORDJE poduzeo svoje prvo ovogodišnje kružno putovanje do Grčke, tičući važnija primorska mjesta na našoj obali, a među njima naravno i Dubrovnik. U analima je pak ostalo zabilježeno kako je KARADJORDJE svoje prvo kružno putovanje poduzeo 1926. godine prema Krfu i Marseilleu.

Zanimljivo je napomenuti da je oko imena broda bilo dosta nedoumica jer su svi brodovi Jadranske plovidbe na desnom boku nosili ime broda pisano ćirilicom, a na lijevom latinicom. Tako je ćirilični natpis bio KARAĐORĐE , a latinični KARADJORDJE . I sam brodar je u svojim službenim i promidžbenim materijalima ustalio praksu korištenja oba oblika imena u latiničnoj upotrebi, što je dodatno stvaralo zbrku oko originalnog imena.

SUDARIO SE , ULETIO U MINSKO POLJE …

Brod je doživio nekoliko preinaka, posebno poslije sudara s talijanskim putničkim brodom FRANCESCO MOROSINI 12. srpnja 1930. godine u Pašmanskom kanalu, kada je nakon popravka u Tivtu ostao bez jednog od svoja dva originalna dimnjaka.

KARADJORDJE je zajedno s parobrodom iste brodarske kompanije imena PRESTOLONA-

SLEDNIK PETAR kod Zlarina 2. travnja 1941. godine naletio na minsko polje, kojeg je nespretno postavila vlastita ratna mornarica te su oba potonula na dubinu od 51 metra. Zapovjednici obaju brodova su u hotelskim sobama u Splitu prije davanja izjava o nesreći umoreni trovanjem (neki očevici su tvrdili kako su ubijeni hicima pištolja u glavu), tako da se prava istina o potonuću oba broda nije nikada doznala. Istraga je tako na vrijeme zataškana prije nego li je uopće i započela.

Vađenje brodova s ovako velikih dubina, za-

početo u lipnju 1951. godine i punih 11 godina nakon što su potonuli na morsko dno bio je na tadašnjem tehnološkom nivou veliki izazov i za daleko razvijenije pomorske zemlje od naše. Ronioci splitskog Brodospasa izvrsno su obavili posao njegova spašavanja do studenog 1952. godine, što nije ostalo nezapaženo u svjetskim pomorskim krugovima. Popravak u splitskom škveru je potrajao nešto dulje, a KARADJORDJE je u to vrijeme preimenovan u MORNAR , kompletno promijenio vanjski oblik koji ničim nije odavao kako se radi o istom brodu. Od izvornog trupa bro -

Vađenje brodova s ovako velikih dubina, započeto u lipnju 1951. godine i punih 11 godina nakon što su potonuli na morsko dno bio je na tadašnjem tehnološkom nivou veliki izazov i za daleko razvijenije pomorske zemlje od naše

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Priče o moru i brodovima

da bilo je upotrebljivo samo nekih 40 metara, ali na sreću onih u kojima su se nalazili kotlovi i glavni pogonski stroj. Nova prova i krma su dograđeni u modernom stilu. Od tada ima 1322 bruto tona, dug je 81 metar, a na svojim je palubama mogao prevoziti do 1000 putnika od kojih 142 u kabinama.

SKONČALA U SPLITU

Zaplovio je u floti riječke Jadrolinije tek 27. ožujka 1955. godine pod imenom PROLETERKA . Plovila je na noćnoj dužobalnoj pruzi, ali od samog početka izvan sezone i na kružnim putovanjima Sredozemljem. Nije potrebno napomenuti kako su sva kružna putovanja ticala Dubrovnik kao njegovu nezaobilaznu luku. PROLETERKA se 10. prosinca 1969.

godine nasukala na hrid Mišine jugozapadno od Murtera, a odsukana je tek 3. veljače 1970. godine kada se ustanovilo da je pretrpjela preveliku štetu. Kako se nije isplatio njen daljnji popravak, otegljena je u Sveti Kajo pored Splita gdje je do konca godine konačno izrezana u Brodospasovom rezalištu brodova.

Jadrolinija u domaćim brodogradilištima gradi nove brodove poznate kao “gradovi”, “pjesnici”, “3J” i drugi. Međutim PROLETERKA je ostala u lijepom sjećanju mnogih Dubrovčana kao njihova rijetka prometna veza s ostatkom svijeta. Bila je i jedan od prvih brodova kojima su se poslije Drugog svjetskog rata u naš Grad vratili putnici na kružnim putovanjima.

PROLETERKA se 10. prosinca 1969. godine nasukala na hrid Mišine jugozapadno od Murtera, a odsukana je tek

3. veljače 1970. godine kada se ustanovilo da je pretrpjela preveliku štetu. Kako se nije isplatio njen daljnji popravak, otegljena je u Sveti Kajo pored Splita gdje je do konca godine konačno izrezana u Brodospasovom rezalištu brodova

POLICIJA

IDENTIFICIRALA MLADIĆE

Driftao prema Osojniku pa se zabio u brdo , drugi jurio Brgatom

Snimke opasnog driftanja i jurnjave su objavljene na TikToku

Policija je identificirala vozača koji je driftao na dionici ceste od Mosta do Osojnika i zabio se u brdo. Provedeno je krim istraživanje i 20-godišnji mladić je kažnjen zbog počinjenja niza prometnih prekršaja. Osim njega, kažnjen je i 19-godišnjak koji je jurcao Brgatom.

Podsjetimo, u subotu je na e-adresu Dubrovačkog dnevnika pristigao mail revoltiranog građanina, koji je upozorio na opetovanu opasnu vožnju ovom dionicom, a uz to je priložio i videozapis objavljen na platformi TikTok na kojemu je vidljivo driftanje automobila koji se u konačnici zabija u rubnjak i u brdo pored ceste. Osim toga, isti korisnik objavio je i videozapis vožnje Brgatom, a sat u automobilu je pokazivao brzinu duplo veću od ograničenja.

Nakon objave Dubrovačkog dnevnika, oba su videozapisa s TikTok-a uklonjena, ali ih je naš čitatelj već ranije poslao dubrovačkoj policiji. Pitali smo dubrovačke ‘plavce’ što su nakon prijave poduzeli i hoće li vozač/i biti kažnjen. U nastavku prenosimo njihov odgovor u cijelosti: “U nedjelju, 14. svibnja 2023. godine Postaja prometne policije Dubrovnik zaprimila je  dojavu u kojoj je dostavljen video zapis o divljanju s osobnim vozilom na dionici ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana prema mjestu Osojnik. Odmah nakon zaprimljene dojave, policijski službenici su proveli kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako je spomenutim vozilom upravljao 20-godišnjak koji je počinio niz prometnih prekršaja, konkretno: vozilom je upravljao bez položenog vozačkog ispita, tijekom vožnje vozilom je postizao gornju granicu dopuštenog okretaja motora zbog čega je dolazilo do proklizavanja kotača, a u vožnji se nije kretao sredinom obilježene prometne trake.

Zbog počinjenih prometnih prekršaja protiv vozača je podnesen prekršajni nalog s prijedlogom novčane kazne u iznosu od 1580 eura, troškovima prekršajnog postupka 66,36 eura i za-

štitnom mjerom zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 12 mjeseci. Nadalje, navedena policijska postaja je 16. i 22. svibnja zaprimila još dvije dojave koje su se također odnosile na prebrzu vožnju na dionici ceste od mjesta Šumet do mjesta Gornji Brgat. Postupajući po navedenim dojavama, policija je identificirala 19-godišnjeg vozača, ali u konkretnom slučaju vozač nije prekršajno sankcioniran budući nepropisna brzina nije utvrđena mjernim uređajima od strane policije. Međutim, pojačanim nadzorom navedenih prometnih dionica, policija je naknadno zatekla spomenutog 19-godišnjaka kako upravlja osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka za vrijeme dok mu je poništena vozačka dozvola, bez korištenja sigurnosnog pojasa, a tijekom prometne kontrole odbio se testirati na opojne droge zbog čega je uhićen i priveden na Općinski sud u Dubrovniku, gdje mu je od strane suda određeno zadržavanje u trajanju od 4 dana. Osim navedenog, vozaču je oduzeto osobno vozilo kojim je upravljao, dok će protiv vlasnika vozila biti izdan obavezni prekršajni nalog zbog davanje na upravljanje osobnog vozila osobi koja nema pravo upravljati vozilom.

Provedeno je krim istraživanje i 20-godišnji mladić je kažnjen zbog počinjenja niza prometnih prekršaja. Osim njega, kažnjen je i 19-godišnjak koji je jurcao Brgatom

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK 34 Crna kronika

THEO WALCOTT

nogometaš koji je prije 15 godina izluđivao Vatrene, stigao u Dubrovnik

Engleski nogometaš Theo Walcott s obitelji je u ponedjeljak avionom iz Londona sletio u Zračnu luku Dubrovnik, a fotografije ekskluzivno donosi Dubrovački dnevnik. Ovaj 34-godišnjak do proljeća je bio u redovima Southamptona, a ranije i u Evertonu. Debitirao je sa 16. godina u Southamptonu, a nekoliko godina je proveo i u redovima Arsenala. Ovoga proljeća je emotivnom objavom obavijestio svoje fanove i navijače kako napušta Southampton, ali i da se neće još umiroviti. U nedjelju, dan prije njegovog dolaska

u Dubrovnik, mu je bio zadnji dan u redovima kluba, a bio je asistent. Zanimljivo je i to što je Walcott prije 15 godina, igrajući za Englesku, Hrvatskoj na Maksimiru srušio rekord neizgubljene utakmice koji je trajao 18 godina. Hrvatska je od Engleske izgubila rezultatom 1:4. Tada 19-godišnji Theo Walcott, najmlađi igrač na terenu, s dva je precizna, izvanredna udarca pogodio mrežu Stipe Pletikose. Kako su tada pisali mediji, potpuno je izludio našeg Danijela Pranjića te je bio pravi adut talijanskog stratega Capella.

Foto: Goran Mratinović

CARITAS

Zahvaljujemo na donacijama:

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr

IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU: Centru za pružanje usluga u zajednici

MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Kolegice i kolege Poslovnice OTP

banke centrala Dubrovnik, umjesto cvijeća za pok. Maria Milovića prilažu 120€.

Djeca i djelatnici zahvaljuju daro -

humanitarni prilozi

vateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina

IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na dragog Luku Obradovića, umijesto cvijeća, 40 € prilažu Nela i Milo Nožica; U spomen na pok. Zlatka Ljubimira, brata naše prijateljice Drage, 40 € prilažu Dragica i Mirjana; Hvala don. Robertu Ćibariću , Župi sv. Mihajla i svim divnim ljudima koji su sudjelovali u vrijednoj donaciji medicinskog kreveta i liftera našoj Udruzi.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na:

Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE

DUBROVAČKO - NERETVANSKE

ŽUPANIJE

u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: U spomen na dragu Maju Marušić umjesto cvijeća obitelj Petronio prilaže 30 eura za potrebe udruge.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na dragu prijateljicu Anu Kajganić, umjesto cvijeća 40€ prilaže Slavka Nenadić. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni

odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ

MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem Citroen C4 Runner 1.6, 2008. godina. Prošao 104,000 km. Registriran do 12.mj. 0921551900

Na prodaju Citroen C4 Picasso 2015 godište. Auto je očuvano i održavano.Auto je prešlo 170013 km. Na autu su napravljeni i veliki i mali servisi znači zupčasti, vodena, vanjsko remenje i natezači, svi filteri i ulje na 160383km.Auto je registrirano do kraja 5mj/2023god. Za sve informacije stojim na raspolaganju na kontakt broj 0959033266.

Volkswagen kombi P3 1990 godište. 8+1 putnika. Cijena po dogovoru 098 95 95 949

Renault Scenic Privilege 1,9 dci Rx4, Disel Euro III, 75 kW, 2002g., 170.000 km (motor 155.000 km), pogon na sva četiri, boja zelena sa efektom, kožnata sjedala, dva krovna prozora, prednji i bočni sigurnosni jastuci, maglenke, putno računalo, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, Al-felge, cjelogodišnje gume, protupožarni sigurnosni ventil, reg. studeni 2023g. cijena 4000 €, detaljno na: https://www.njuskalo.hr/auti/renault-scenicrx4-1.9-dci-oglas-40396631 tel. 099 5044 672

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m ( 2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na te. 099/205-76 60

Prodaje se barka istranka, sve informacije na broj 0918953381

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€.

Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Meča-

jac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098

676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098

676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodajem očuvan mob. Alcatel 1 sa punjačem i maskom, ekran 6,22 incha, 50 eura 091 583-4481

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo 0989609880

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-

Mali oglasi

ove. Mob. 0958090993

Prodajem agriju 506 u odličnom stanju, bingov original zapakiran karburator i tri demižane po 50l. Mob 098 728 553

Prodajem suncobran, nov, veliki, 4×4m, visparasols, jednobojan, bez natpisa. 200 EUR (novi je 300 EUR). 0958167326

osobni odnosi

Muškarac 52 godine traži žensku osobu od 40 do 50 godina za prijateljstvo i druženje. Isključivo zvati na Whatsapp. Kontakt: 097 638 2802

USLUGE RAZNO

Praonica rublja u Dubrovniku zbog povećanja obujma posla traži djelatnicu.Puno radno vrijeme,prva smjena,slobodan dan u tjednu.Ne nudimo smještaj,za sve ostale informacije kontakt ;098 177 8364

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

Obavljamo kvalitetno sve ke-

ramičarske i gipsarske radove. Mob:098 9721 753, KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 29.05. do 04.06.

- LJEKARNA”GRUŽ “ od 05.06. do 11.06.

preminuli

JANJA RAGUŽ (1941)

IVO ĆORIĆ (1957)

MARE TODOROVSKI (1956)

SILVA GOJAVIĆ (1957)

NEĐELJKO STORELLI (1938)

RATKO JOVIĆ (1944)

ANE MOJAŠ (1935)

ZIĆRIJA AVDIĆ (1948)

PAVA BILIČIĆ (1930)

NADA VIĐEN (1949)

VIDA MERKAŠ (1937)

JELE MILOŠ (1940)

Stigle jahte misterioznih

vlasnika , jedan je saudijski princ, a drugi australski milijunaš

Radi se o jahtama B2 i Taleya koje su se mogle vidjeti u dubrovačkom akvatoriju

I ove godine brojni bogati vlasnici luksuznih jahti biraju Dubrovnik za uživanje u ljetnim radostima. Tako je ovog tjedna pred Lokrumom bila usidrena jahta B2 u vlasništvu nepoznatog saudijskog princa.  Jahta je prvotno napravljena za američkog biznismena i investitora, Rona Perelmana. On je predsjednik i izvršni direktor MacAndrews & Forbes In-

corporated, holding tvrtke s ulaganjima u širok dijapazon industrija uključujući kozmetiku, biotehnologiju, zabavu i obranu. On je također jedan od najvećih dioničara popularne kozmetičke tvrtke Revlon.  Perelman je jahtu prodao članu saudijske kraljevske obitelji 2022. godine, a početna cijena prodaje je bila ogromnih 90 milijuna dolara. Inače, samo opera-

tivni troškovi jahte godišnje iznose oko 12 milijuna dolara, a njena vrijednost se procjenjuje na 125 milijuna.  Također, u dubrovački akvatorij uplovila je i Taleya. Ona je izgrađena 2008. godine, a nosi potpis talijanskog dizajna, što znači samo jedno - teški luksuz! Može primiti do 12 gostiju, a godišnje održavanje košta 2 milijuna dolara. Njen je vlasnik tajanstveni australski milijunaš.

petak, 2. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Goran Mratinović

Jahta saudijskog princa pred Lokrumom

Taleya