Dubrovački dnevnik br. 141

Sretan Uskrs!

kuna, ugostitelj tvrdi da bolje ne može

Hoće li se na mjestu brodogradilišta Leda graditi nautička marina?

stranica 8

Postaje li najzdravija namirnica na svijetu luksuz?

stranica 24

Promjene oko zapošljavanja na određeno i zivkanja izvan radnog vremena

stranica 22

Posjetio nas je dvaput, a bio je prvi brod velikog Carnivala

stranica 36

foto: goran mratinović, petra srebrović

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 21. TRAVNJA

Uvodnik

Isus Krist s

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

hrani tri tisuće djece

“Djeco, sjedite!” zapovjedi Isus. A djeca, koje je bilo tek tri tisuće, kad se izuzmu opravdano i neopravdano odsutni, posjedoše na prostranu livadu. Zatim Isus uzme pet ječmenih kruhova i dva Pršutka, zahvali Bogu pa ih razdijeli malim školarcima koji su sjedili. Potom isto napravi s pet fetica sira. I svi su se do sita najeli!

“A sad pokupite ostatke,” reče On učenicima. “Pokupite ih tako da ništa ne propadne. Dio pošaljite na Elafite, a dio dajte onim kukavcima u Župi, uz napomenu da ne slikavate kruhove i ne stavljate po Fejsu i Instagramu,” napomene Isus učenicima.

Dvanaest su košara napunili ostacima i predali ih mnoštvu, ti isti učenici koji su se nahranili s pet ječmenih kruhova i dva Pršutka te nekoliko fetica sira. Potom su pohitali na desetku da pošalju malo i kolegama u Župu dubrovačku, ali i onima s Elafita, i to preko Postire. Kad su ljudi shvatili kakvo je silno čudo Isus učinio, povikali su: “On je zaista Prorok koga očekujemo! Dajte mu javnu nabavu, dajte mu da čini marende od 10 kuna po učeniku!”

Isus tada shvati kako pred surovim realnim sektorom ne smije pokleknuti.

Shvatio je kako bi odustajanje od tog ugostiteljskog podviga značilo kako će učenici ostati bez nutritivno bogate marende pa je pošao u Ured državne uprave otvoriti obrt. Tri dana i tri noći po Kasarni je on vadio papire, taksene marke, otvorio žiro račun, pečat ovaj, pečat onaj, kisio na Fini…

Kad je sve stavio na papir, shvatio je kako je tih 10 kuna po učeniku ipak malo. Uzeo je u stalni radni odnos Petra, Andriju, Jakova, Ivana, Filipa i Šimuna dok su mu Bartolomej, Toma, Matej, Jakov, Tadej i Juda Iskariot radili na četiri sata. Bartolomej je radio u Domoupravi, ali je imao nakupljeno bolovanja od lanjske godine, Toma je vozio u Libertasu, pa je bio svaki drugi dan slobodan, Matej je u penziji, Jakovu i Tadeju mame imaju apartmane pa im se ne da dolaziti na poso svaki dan... Juda radi, to vjerojatno znate, u Sigurnosno-obavještajnoj informativnoj službi. Doprinosi, PDV, auto za dostavu. Ne isplati se - složiše se radnici.

Filip kao glavni ekonom obrta tada uzvika: “Trebalo bi nam cijelo bogatstvo da svatko dobije samo malo hrane!”

“Ali ipak ne smijemo učenike izdati. Ako

‘Vojnovića’

Piše Nikša Klečak

ih samo jednom izdamo, cijeli život će nam to pamtiti i govoriti kako smo izdajice. Znam to, ljudi! Govorim vam iz iskustva,” nadoveza se Juda. Viši savjetnik za poslove nabave Šimun tada konstatira kako ne treba u marendu stalno stavljati pršut.

“Kupit ćemo mermeladu u Neumu pa ćemo ponedjeljkom malo nakapati u marende. Ionako su nedjeljom doma na ručku obilno jeli, neće ni primjetiti! Pošto ih još drži ono što su pojeli u svetu nedjelju, utorkom dvije fete kruha, a unutra ništa. Srijedom ćemo regularno pršut i ABC sir što je u Konzumu na akciji radi isteka roka trajanja, a četvrtak baš ništa. Već u četvrtak počinje duhovna priprema za post i nemrs koja je tradicionalno u petak. Mislim kako ovim jelovnikom možemo pokriti sve troškove, doprinose i platiti za dostavni auto mjesečnu kartu za parking. Možda Isuse, ako ovaj plan prođe kako treba, budemo u prilici poći zimi na skijanje u Alta badiju ili na odmor na Taj-

land, ali ne više od dva mjeseca. Kako vidim, ovdje neće ovih 10 kuna biti dovoljno ni za dva omanja stana od po 130 kvadrata u Lapadu,” konstatira Šimun. Andrija se našali na ovaj plan i program i samo posprdno doda kako majke četvrtkom i petkom neće ništa staviti na Instagram jer neće imat što staviti. Isus se obrati potom radnicima s kojima je često marendavao za velikim stolom u Tabaka.

“Ja vam ponudim da sve učenike nahranite s pet štruca kruha, dva Pršutka i pet fetica sira, baš onako kako je to znam, da budu svi siti i zadovoljni. Dobijete 10 kuna za svakog učenika, a vama je to malo pa biste varali jadnu djecu! Što je to u vašim glavama tako kvarno? Je li morate u Alta badiji skijati, zašto ne biste u mene na Blidinje došli? Morate li imati dva stana u Lapadu pored stana u Tupovom naselju?,” upita ih tada Isus.

Nije se to svidjelo Savjetu radnika. Netko je, vjerojatno znate tko, zvao Pore-

znu. Isus nije mogao objasniti odakle mu višak kruha i pršuta kojeg je umnožavao. Zapečatiše mu objekt. Isus pogleda apostole radnike, inspektora iz Porezne, suvlasnika obrta, osmjehne se, pozdravi ih i pođe u Orsana dogovoriti termin kad će baciti u more barku prijatelja Noe.

On i Noa otplove potom s arkom tamo negdje prema Kalamoti, s gomilom bezglutenskog brašna i hrpom pršuta. Ogromno nevrijeme je u najavi idućih dana.

Pouka ove priče je kako prigode beru jagode, kako ugostitelji, pekare i ini subjekti rade obroke za škole kako bi zaradili, a ne kako bi djeca bila sretna i zadovoljna. A vi roditelji, ako vam djeci marenda nije po gustu i ako mislite kako je 10 kuna po glavi puno para, pođite u Konplatz ili neku drugu skijašku destinaciju u Europi pa vidite koliko tamo sendvič košta.

Sretan Uskrs!

ŠKOLSKI

OBROCI

JE LI 1,33 EURA DOVOLJNO?

Roditelji nezadovoljni, djeca

‘ko

djeca’, a ugostitelj koji ih pravi: Trudimo se i radimo kvalitetno!

Za mišljenje o marendama pitali smo školarce, a sastavili smo i nekoliko obroka unutar iznosa kojeg daje Ministarstvo

S novom godinom u hrvatskim školama uveden je obavezan obrok kojeg s 1,33 eura financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nekoliko tjedana bilo je potrebno kako bi se sve škole ujednačile, odnosno da se provede javni poziv i odabere tvrtka koja će praviti obroke za dubrovačke osnovnoškolce, od otoka do Orašca i grada.

MARENDE NA UDARU KRITIKA

„Otkako su sve škole uvele ‘jednake’ hladne obroke, moj sin ne jede ništa. Šunka je preloša, ne kupujemo takvu ni za pizzu. Salata ponekad bude toliko stara i crna. Pršutko je postao naporan, razumijem da ne jedu sva djeca, i taj dan ću zamijeniti za nešto drugo. Ali ispada da ni ostale dane nije ništa bolje...“, piše jedna Dubrovkinja o marendama u školi. „Moje dijete koje jede apsolutno sve i koji je gurman kakvog još nisam vidjela, zamolio me da mu pravim marendu, jer ne može jesti u školi, jednostavno je nejestivo“, piše druga majka. Treća ističe kako je „tužno što živimo u turističkoj destinaciji koja se diči gastronomskom ponudom, a vlastitoj djeci grada ne pokazujemo mjeru kojom se dičimo“ i apostrofira kako je „tužan taj odnos prema djeci koji se mjeri budžetom“.

Potegnuto je pitanje i koliko se hrane zapravo baci, jer prema riječima roditelja, dosta djece svoje marende ne pojede. „Koliko se naših novaca baci?

Da ne govorimo koliko stvarno košta jedan ovakav sendvič i što nam to točno djeca zdravo jedu“, ko-

mentirala je majka osnovnoškolke i dodala kako se građani ne trebaju zadovoljiti s ‘bolje išta nego ništa’. Izneseni su i poneki prijedlozi poput onoga da obroke spremaju učenici Turističke i ugostiteljske škole ili da se odabere novi poduzetnik koji bi obavljao posao, ali i kako iznos od 1,33 eura nije dovoljan za kvalitetan obrok. Na kraju su iz Udru-

Društvene mreže su obišle fotografije poput ove, a dio roditelja tvrdi kako djeca ponekad dobiju skoro prazne sendviče

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

Ministarstvo za marende izdvaja 1,33 eura po učeniku, a brojni su nezadovoljni sadržajem, kvalitetom, pa i izgledom marendi. Roditelji su čak najavili i “prosvjednu notu” prema Ministarstva kako bi se uvela kontrola kvalitete, pa i poništio odabir odabranog ugostitelja - tvrtke Tabono, u vlasništvu Anesa Avdića i Maria Eleza.

ge DUMAM-e uputile i službeni upit Gradu sa zahtjevima za informacijama o odabranoj tvrtki koja priprema obroke, a najavljene su i radnje kojima bi se zahtijevali kvalitetniji obroci i kontrola kvalitete.

GASTROKRITIKE OD PRVAŠA DO ČETVRTAŠA

Bezidejno, nutritivno siromašno, nejestivo – tako bi se moglo u nekoliko riječi svesti najčešće komentare vezane uz marende koje dobivaju dubrovački osnovnoškolci. Fotografije praznih sendviča s tek listom salate i malo sira i navodno sirovih tortilja obišle su grad. No, kako znamo da kritika uvijek putuje puno brže od bilo kakve pohvale, otišli smo u jednu osnovnu školu i razgovarali s djecom kako bismo iz prve ruke dobili informacije što dobivaju za marendu i jesu li im one ukusne. S nama su rado podijelili svoja ‘gastro razmišljanja’ jer zadovoljni su temom. Svidjelo im se što su važna karika novinarima, nismo ih trebali posebno ni ‘ispitivati’, uglas su govorili i davali primjedbe i pohvale. Tifani (8) ne voli kruh ni pršut, pa niti jedan sendvič ne jede. Kaže nam kako na dane kad je za marendu sendvič, ona nosi svoju iz doma. Ipak, sviđa joj se štrudel od jabuka i energetski mix koji drugim danima dobivaju za marendu. Kada je to na ‘meniju’ onda obrok ne mora donositi iz doma.

Matej kaže - sviđa mu se sve! Ipak, salata u sendviču mu baš i nije omiljena, ali ne buni se, svejedno je pojede. „Pojedem cijeli ovaj sendvič i sviđa mi se svaka marenda“, govori veselo ovaj osmogodišnjak. Dok s druge strane ‘krajem oka’ vidimo djevojčicu kako iz sendviča vadi salatu i baca je u

smeće, ostalo će pojesti. „Samo mi se to ne sviđa, a onda ovako s pršutom i sirom pojedem, to mi je dobro“, govori nam Klara i pokazuje sendvič koji je malo ‘preuredila’ po svom gustu.

Većina ih hvali energetsku pločicu i štrudel, čak i oni izbirljivi koji sendvič neće ni pogledati. Nekoliko osmogodišnjakinja okupilo nam se kazati kako ima djece koja ne vole ništa od marendi koje dobiju, ali zato pojedu voće. Ipak, u dvorištu se može vidjeti i dosta djece koja sendviče nose iz doma, neke s pekarskim proizvodima, ili pak s pakiranim kroasanima.

Iva (10) kaže kako su joj se sviđale marende prije, kada su na meniju bili češće pekarski proizvodi poput krafena ili pite sa sirom. Naime, početkom polugodišta škole su se snalazile same, dok je Grad proveo javni poziv za ujednačenu prehranu u svim školama.

UNUTRA MALO SALATE, A DJECI

SU I ‘PREZDRAVI’

No, je li najavljeni dolazak novinara promijenio nešto u kvaliteti sendviča? Pitamo grupu školaraca ima li im u sendvičima dovoljno šunke, sira, pršuta, ali i jesu li uvijek jednako ‘bogati’. Količina sira, šunke ili pršuta je uvijek ista – složni su. Ipak jedni viču kako bi voljeli da je pršuta više, drugi kažu kako ima i previše sira. Ipak, ukusi su različiti, no prevladava stav kako im povrća ne fali, dapače kad bi se salata izbacila – ne bi bili tužni! Govore nam kako je prije bilo i više povrća, posebno su im na piku bili kiseli kukumari. „Užas!“ - složit će se ovi mališani, sretni su što toga više nema.

Obroke za školarce pravi tvrtka Tabono

Kako bismo razriješili pitanje je li

1,33 eura dovoljno

za napraviti kvalitetnu marendu i sami smo složili nekoliko obroka.

Zaključak je kako bi se u tom iznosu moglo puno više i puno bolje, ali uz uvjet da se to radi bez profita, odnosno da pripremu preuzmu školske kuhinje koje bi onda puni iznos mogle iskoristiti za korist učenika.

Pitali smo ih i što misle, jesu li ovakve marende zdrave. „Malo su i prezdravi ovi sendviči“, „Ni slučajno više povrća!“, viču nam u gomili mali gastro-kritičari. Jedna djevojčica ih je svih nadglasala, stala ispred grupe i predložila: „Ja bih da ponekad za marendu bude kruh s otopljenom čokoladom!“ – DAAAA, viknuli su svi na njen prijedlog. Nakon ovog obilaska jasno je kako je teško uskladiti nutritivno vrijedne obroke i zadovoljstvo djece. Većina njih bi radije za marendu kruh s nutellom ili krafen s mermeladom, no zdravo često i nije toliko zabavno kao brza doza jednostavnih ugljikohidrata i šećera. Iako istančanog nepca i jasno znaju što im se sviđa, očito je kako želje ovih mališana baš i nije moguće provesti, barem ne slijedeći smjernice Ministarstva.

No, ono što smo se u našem obilasku uvjerili jest kako djeca ne dobivaju prazne sendviče, potvrdili su nam kako takav nikada nisu dobili. A jesu li zadovoljni marendama? Kako tko i kako čime. Činjenica jest kako ih je mnogo koji marende nose od doma, kako su štrudel i energetski mix visoko na ljestvici, a sendviči baš i nisu omiljeni.

MARENDE PRAVI TVRTKA TABONO

Razgovarali smo i s Anesom Avdićem koji s poslovnim partnerom Mariom Elezom vodi tvrtku Tabono, a koja pravi marende za dubrovačke osnovce. Odmah na početku ističe kako iznos koji daje Ministarstvo jest 10 kuna u kojima je već uključen PDV. „Partner i ja smo dugi niz godina u ugostiteljstvu, već imamo restorane i odlučili smo se prijaviti na javni natječaj. Nismo mislili kako će biti nekih značajnih financijskih benefita, više smo išli srcem nego razumom“, govori Avdić.

„PROFIT JE SKORO PA NEMOGUĆ, NO...“

Ipak, s obzirom na to kako je riječ o poduzetnicima, jasno je kako nekog ‘plusa’ u cijeloj priči mora biti i za njih.

„Što se tiče profita, on je skoro pa nemoguć. Svatko tko pogleda cijene namirnica danas, to mu je jasno. Na velike količine imamo nešto manje cijene u nabavi, međutim one su i dalje visoke. Recimo kilo sira košta 5,50 eura, pršuta više od 8,80... Naša matematika jest kako ćemo u cjelogodišnjoj suradnji s dobavljačima, možda nešto umanjiti inpute za restoran u sezoni“, govori otvoreno Avdić. Što se tiče troška po obroku, nije ga želio specificirati. „Ne bih govorio o ciframa, ali izazivam svakoga da pođe u trgovinu i pokuša napraviti sendvič za ovu cifru, a onda još u to uračuna i ljude koji su prijavljeni na pune plaće uz doprinose, troškove prostora, režija, knjigovođe, dva dostavna vozila...“, iznosi i apostrofira kako se svima ponekad dogodi greška, no kako se „daju maksimalno u posao i trude da ih ne bude“.

3300

OBROKA DNEVNO

Na negativne komentare se kaže, ne obazire. Ističe kako je njihovo ime u Dubrovniku i dubrovačkom ugostiteljstvu cijenjeno i kako kvalitetu i prepoznatljivost ne bi riskirali.

„Dnevno napravimo 3300 obroka, naravno kako je netko zadovoljan, a netko nije. Vodimo tim od 14 ljudi koji rade na pripremi, dostavi... Naši obroci su nutritivno posloženi po standardima Ministarstva i radimo na najvećem mogućem nivou. Recimo, u tjednu za 8 i po kuna+PDV, imamo dva puta sendvič s pršutom, sirom, sendvič s purećom šunkom, energetski mix, voće, jogurt... Dakle kvalitetnu hranu. Imali smo i više povrća poput kukumara i pomadora, no učenici su se žalili na to pa su ravnateljice urgirale da maknemo“, navodi Avdić.

„PRAZAN SENDVIČ IZ NAŠEG

OBJEKTA NIJE IZAŠAO“

Kaže i kako su vidjeli fotografije sendviča s jednim listom salate ili potpuno praznoga, no tvrdi kako takav sendvič nije izašao iz njihovog objekta.

„Kako bismo uopće tu količinu sendviča mogli napraviti, radimo u sustavu trake. Jedan čovjek izreže kruh i dodaje ga drugome koji onda stavlja sir, pa treći stavlja pršut, četvrti salatu i na kraju se zatvara i pakira sendvič. Zaista je nemoguće povjerovati kako bi sendvič mogao proći kroz toliko ruka i da nitko ne primijeti kako je prazan“, pojašnjava Avdić i dodaje kako nije primijetio negativne komentare u nekim drugim hrvatskim gradovima čiji su obroci, prema njegovom sudu, nerijetko i lošiji. Što se tiče suradnje s lokalnom samoupravom, naglašava kako je ugodno iznenađen. „Ovo mi je prvi ‘izlet’ u rad s javnim sustavom i mnogi su mi govorili da će biti teško, ali zaista imamo ugodnu suradnju s Gradom i ravnateljicama“, govori i dodaje kako su čak imali ideju o manjim izmjenama i prilagodbi marendi da budu djeci privlačnije, no

Klari se salata ne sviđa pa je izvadi iz sendviča i pojede ono što voli

Grad inzistira na kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti, što ističe Avdić, oni poštuju. „Trudimo se da su marende što bolje i kvalitetnije, da je što više djece za dovoljno. Naravno kako je ne moguće svima udovoljiti, ali mi smo ponosni na kvalitetu rada i obroka kojeg isporučujemo“, zaključio je naš razgovor Avdić.

JE LI 1,33 EURA DOVOLJNO

ZA OBROK?

Na kraju, kako bismo razriješili pitanje je li 1,33 eura dovoljan iznos za nutritivno vrije dan, hladni obrok, pokušali smo sami sastaviti dvije marende do to ga iznosa. Što se tiče artikala, pretraživali smo lokalne butige i webshopove sa specijaliziranom ponudom i odabirali najpovoljnije opcije.

SENDVIČ S JOGURTOM

Za prvi obrok odabrali smo klasik, sendvič s jogurtom. Ovog tjedna na akciji je sir gauda marke Bayreuth i košta 5,49 eura po kilogramu. Feta sira ima 15 grama, pa u kilogramu ima u prosjeku 66 feta. Dolazimo do računice od 8 centi po feti sira. Što se ‘mesnatog dijela’ tiče, šunka u ovitku Sljeme može se kupiti ovog tjedna po akcijskoj cijeni od 6,59 eura po kilogramu. Feta šunke u prosjeku ima 10 grama, što znači kako u kilogramu ima 100 feta. Cijena jedne fete ove šunke je 7 centi. Integralni tost u Konzumu košta 1,39 eura i u paketu

imaju 22 fete. Cijena po jednoj tako iznosi 7 centi. Uz to dodajemo i tekući jogurt od 2,8 posto mliječne masti po cijeni od 0,40 eura. Glavica kristal salate košta 0,59 eura, a jedna se može iskoristiti za minimalno 10 sendviča. Slažemo sendvič od tri fete tosta, između svake fete kruha stavljamo po fetu sira i šunke, salatu i kao dodatak jogurt. Ovom marendom dolazimo do računice ispod 1 eura. NUTRITIVNA VRIJEDNOST: 423 kalorije, od kojih 44 grama ugljikohidrata, 21 gram proteina i 17 grama masti.

JOGURT S GRANOLOM I VOĆEM

Za drugi obrok odabrali smo jogurt s granolom i voćem. Za početak trebala nam je jednokratna posuda. U specijaliziranom webshopu pronašli smo plastične čaše zapremnine 300 ml, za 2,50 eura u pakiranju od 50 komada. Za iste čaše 50 poklopaca košta 2,50 eura. Jednokratne žlice su 4,50 eura za 100 komada. Što se tiče cijene jedne ambalaže s poklopcem i žlicom to je 15 centi. Unutra smo stavili 150 g Lidl grčkog jogurta koji košta 2,99 po kilogramu, odnosno 0,45 eura po obroku. Na jogurt smo stavili 40 grama granole s lješnjakom i medom marke Familia

što nas je koštalo 0,37 eura (4,64 na 500 grama pakiranje). Na kraju se na sve može dodati nešto sezonskog voća koje možemo pribrojiti u centima. Cijena obroka bi s voćem bila nešto preko 1 euro. NUTRITIVNA VRIJEDNOST (bez voća): 384 kalorije, 31 gram ugljikohidrata, 12 grama proteina i 23 grama masti.

PRIPREMU OBROKA TREBAJU

PREUZETI ŠKOLSKE KUHINJE

Naš zaključak je kako se obroci za 1,33 eura mogu spremiti, s obzirom na to kako nije riječ o objedu, nego o marendi, iznos je dovoljan za sastaviti kvalitetan obrok. No, je li taj iznos dovoljan kako bi se bilo koji poduzetnik odlučio na pothvat spremanja kvalitetnog obroka, i u isto vrijeme ostvario profit? Teško, do nemoguće. Rješenje je dakle jednostavno – pripremu školskih obroka trebaju preuzeti školske kuhinje. Ono što ovo jednostavno rješenje čini kompliciranim jest činjenica kako tek nekolicina dubrovačkih škola ima kuhinju. Problem je to kojim će se država morati puno ozbiljnije baviti. Cjelodnevna nastava ili 3300 obroka neće zamaskirati činjenicu kako hrvatskom školstvu treba u prvom redu – ogromno ulaganje, a 1,33 eura po djetetu neće biti dovoljno za riješiti probleme. Jasno je zato - prvo treba kupiti prosuju, a tek onda šnicele.

Sendvič Pršutko često je na meniju za osnovnoškolce

Obrok jogurt

Obrok sendvič

Hoće li se na mjestu

brodogradilišta Leda na Korčuli

graditi nautička marina?

Tvrtka Jadranska ulaganja otkupljuje dugove vjerovnika brodogradilišta Leda koje je u stečaju. Hoće li nastaviti brodogradnju ili graditi marinu za nautičare?

Za uvalu blizu Lede već su zatražili lokacijsku dozvolu za luku nautičkog turizma

Jadranska ulaganja su tvrtka sa samo jednim zaposlenim – direktorom Nenadom Končarom koji

je ujedno i vlasnik

firme. Nenad je

sin Danka Končara, hrvatskog poduzetnika iz Londona

javnosti najpoznatijeg kao kupca

Brodotrogira koje

je sada u predstečaju

Brodogradilište Leda na Korčuli, čak i za hrvatske prilike, doživjelo je nevjerojatan apsurd. Podsjetimo ukratko o čemu se radi - Leda je do 2014. godine odlično poslovala i bila je u plusu. U to zlatno doba bila je u vlasništvu nizozemske tvrtke Peters Shipyard Adriatic B.V., imala je oko stotinjak zaposlenih, a preživjela je čak i recesiju. Te godine dolazi do razlaza među nizozemskim partnerima i početka krize u Ledi. Suvlasnik Geert Lucas van Voorn prevario je svog partnera Piera Titusa Meindertsa i naposljetku besplatno dao vlasništvo nad Ledom sisačkom poduzetniku Nandoru Rajšliju (!).

O svemu ovome Dubrovački dnevnik je iscrpno pisao u seriji tekstova objavljenih u online izdanju. Nakon što je Rajšli preuzeo poslovanje, Leda kreće s gomilanjem gubitaka, pa prvo dolazi do predstečajne nagodbe, a potom i odlaska firme u stečaj koji još uvijek traje, a vodi ga stečajni upravitelj Marko Fak.

Vjerovnici prvog reda su radnici Lede kojima se nije isplaćivala plaća, pa svoja potraživanja nastoje naplatiti u stečaju. Tu sada u priču, prema informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, ulijeće tvrtka Jadranska ulaganja koja otkupljuje potraživanja od radnika. Jadranska ulaganja su tvrtka sa samo jednim zaposlenim – direktorom Nenadom Končarom koji je ujedno i vlasnik firme. Nenad je sin Danka Končara, hrvatskog poduzetnika iz Londona javnosti najpoznatijeg kao kupca Brodotrogira koje je sada u predstečaju.

SKUPŠTINA U SVIBNJU DAT ĆE

DIO ODGOVORA

Stečajnog upravitelja Marka Faka pitamo koliko je toga do sada otkupila firma Jadranska ulaganja te imaju li većinu glasova u Skupštini Lede.

-Mene Jadranska ulaganja nisu službeno oba-

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Aida Čakić

Brodogradilište Leda nalazi se na atraktivnom prostoru

vijestila da su otkupljivali dugovanja radnika. Možda i jesu, ali ja to ne znam. Ono što znam jest kako su otkupili dugovanja prema HEP -u. Da bi se službeno zavelo tko je što otkupio, nadležni sud mora donijeti rješenje. Onda će se znati situacija u Skupštini Lede i koliko tko ima glasova tako da vam za sada ne mogu kazati imaju li Jadranska ulaganja većinu u Skupštini ili ne. Sredinom svibnja bi se trebala održati Skupština vjerovnika, pa će tada sve biti jasnije. Ne znam koji su planovi Jadranskih ulaganja i što oni namjeravaju s Ledom, moj interes je jedino namirenje vjerovnika u što većem postotku. A Skupština će većinom glasova donijeti odluku u kojem smjeru dalje želi ići – kazao nam je Fak dodavši kako koncesija Lede još uvijek uredno teče.

Iako još uvijek nije službeno poznato ni koliko su do sada potraživanja otkupila Jadranska ulaganja od radnika Lede, ni imaju li većinu, ipak je sigurno kako je Nenad Končar itekako zainteresiran za spomenuto brodogradilište. Stoga smo za komentar cijele priče zamolili gradonačelnicu Korčule Niku Silić Maroević.

-Istina je kako su Končari zainteresirani za Ledu, a operativac na terenu je Ivo Šegon – kaže nam korčulanska gradonačelnica.

Nenad Končar i Ivo Šegon, inače sin Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financi -

ja Slavka Linića, imaju zajedničku firmu Korkyra Nautical Center koja je osnovana prošle godine. Obitelj Šegon inače preko tvrtke Ovalis Nova upravlja marinom u Veloj Luci. Ni Končarima nautičke marine nisu stran biznis. Onu u Trogiru su prodali, a investirali su u Marinu Polesana u Puli.

LOKACIJSKA DOZVOLA ZA MARINU

Pitanje se nameće samo od sebe – ako tvrtka Jadranska ulaganja želi ući u vlasništvo Lede, koji im je sutra cilj – nastaviti brodogradnju ili graditi marinu s pratećim hotelsko-turističkim sadržajima? Nije tajna kako se godinama po Korčuli šuška kako je lokacija na kojoj je sada Leda previše vrijedna za brodogradnju i kako bi bilo puno bolje prenamijeniti je u nautičku luku. Korčulanska gradonačelnica nam kaže kako su predstavnici tvrtke Jadranska ulaganja bili s njom na sastanku.

-Kazali su mi kako prvo moraju donijeti stečajni plan kako bi se namirili vjerovnici, te kako bi se u ovom trenutku nastavilo kao do sada. No s druge strane otvoreno su mi rekli kako su zatražili lokacijsku dozvolu za nautičku luku s druge strane uvale Ježevica, odnosno nisu krili svoje planove za turistička ulaganja. Na ovom dijelu za koji su zatražili dozvolu u prostornom planu jest upisana namjena za nautički turizam – kaže Silić Maroević, te dodaje što je ključno u cijeloj priči. -Treba napraviti vrhunsku studiju tog područja i temeljem analize donijeti odluku što bi bilo najbolje za razvoj Korčule, odnosno je li moguće pomiriti međusobno egzistiranje nautike, turizma i brodogradnje. Ovako kako je bilo do sada ispada kako nam se sve događa slučajno, odnosno mi ničim ne upravljamo i taj mi je osjećaj jako težak. Jedni imaju nostalgiju prema brodogradnji, a drugi smatra-

Nika Silić Maroević: ‘Mislim kako je njih privukao prostor koji je atraktivan. Da se tamo kojim slučajem nalazila mesnica, oni bi se u početku bavili prodajom mesa’

Nenad Končar i Ivo Šegon, inače sin Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financija Slavka Linića, imaju zajedničku firmu Korkyra Nautical Center koja je osnovana prošle godine. Obitelj Šegon inače preko tvrtke Ovalis Nova upravlja marinom u Veloj Luci. Ni Končarima nautičke marine nisu stran biznis. Onu u Trogiru su prodali, a investirali su u Marinu Polesana u Puli

„Treba

vrhunsku studiju tog područja i temeljem analize donijeti odluku što bi bilo najbolje za razvoj Korčule, odnosno je li moguće pomiriti međusobno egzistiranje nautike, turizma i brodogradnje. Ovako kako je bilo do sada ispada kako nam se sve događa slučajno, odnosno mi ničim ne upravljamo i taj mi je osjećaj jako težak“, kaže korčulanska gradonačelnica Silić Maroević.

ju kako bi bilo puno bolje turistički razvijati to atraktivno područje. Ali to su sve rekla-kazala ocjene, zato nam je potrebna vrhunska studija koju uskoro planiramo provesti. Ja osobno nisam za monokulturu i da sve bude turizam. No jedno ne mora nužno isključivati drugo.

Vidjela sam po svijetu kako se moderna brodogradilišta nalaze usred turističkih gradova. Hoćemo li mi više ikoga zapošljavati osim konobara i kuhara? – pita se korčulanska gradonačelnica.

Zamolili smo je da nam kaže osobno mišljenje o Jadranskim ulaganjima. Smatra li kako će oni sutra na lokaciji Lede pokušati ostvariti nautički turizam ili ih ipak interesira nastavak brodogradnje?

-Mislim kako je njih privukao prostor koji je atraktivan. Da se tamo kojim slučajem nalazila mesnica, oni bi se u početku bavili prodajom mesa (smijeh). Vidjet ćemo što će navesti u stečajnom i investicijskom planu. Javnost se uvijek boji investitora o kojima mediji često pišu, ali ne mora nužno značiti kako su njihove namjere loše. Vidjet ćemo – zaključuje Silić Maroević.

Zanimljivo, za brodogradilište Leda bila je zainteresirana i firma Nauić Nautika d.o.o., koja se više od 30 godina uspješno bavi brodogradnjom. Njihova odvjetnica Sandra Russo Zelenović kaže kako su razgovarali sa stečajnim upraviteljem Lede krajem 2021. i početkom 2022. godine te kako su mu poslali pismo namjere vezano uz preuzimanje Lede putem stečajnog plana. Nuić Nautika je i dalje u isčekivanju stečajnog plana i odgovora na upućeno pismo namjere.

NUIĆ NAUTIKA ŽELI NASTAVITI BRODOGRADNJU

- Moj klijent Nuić Nautika izvršavao je određene poslove na prostoru Lede u stečaju u proteklom periodu. U međuvremenu do klijenta je došla informacija kako drugo trgovačko društvo otkupljuje potraživanja od radnika. Prije otprilike mjesec dana Nuić Nautika je bilo pred sklapanjem pravnog posla koji bi se izvršavao na prostoru Lede, no tada smo dobili informaciju od stečajnog upravitelja kako Leda ne može sklopiti nove ugovore, odnosno ugovoriti nove poslove na rok od 5 do 6 mjeseci, upravo iz razloga otkupa tražbina radnika i poslovnih planova koje ima trgovačko društvo koje je otkupilo tražbine radnika – kazala nam je Russo Zelenović.

Osvrnula se na važnost brodogradnje, koja na Korčuli ima ogromnu tradiciju.

- Namjera moga klijenta je oživjeti brodogradilište, zaposliti određeni broj lokalnih radnika i lokalnih tvrtki i obrta, dakle nastavak djelatnosti brodogradnje, a ne prenamjena i korištenje navedenog prostora u neke druge svrhe. Jedinstvena važnost brodogradnje nije samo proizvod “brod“ nego i zapošljavanje cijelog niza struka koje su neophodne za izgradnju i opremanje broda (inženjeri, projektanti, brodomonteri, zavarivači, hidrauličari, strojari, električari, stolari, cjevari, elektroničari, viličari, bravari, tokari i ostali). Nuić Nautika želi na Korčulu donijeti svoje znanje, iskustvo i poslove te Ledu učiniti profitabilnim, konkurentnim brodogradilištem i izvoznikom. Nadamo se kako još jedna povijesno važna industrijska grana, koja je obilježila otok Korčulu kroz stoljeća, neće biti ugašena radi turističkih sadržaja i objekata kako smo to svjedoci u drugim dijelovima Hrvatske – zaključuje odvjetnica te naglašava kako brodogradnja na Korčuli vjerojatno egzistira još od doba Ilira dok su pisani tragovi o gradnji brodova zabilježeni već u 14. stoljeću. Marko Fak nam je pak kazao kako Nuić Nautika nije istaknula kako bi otkupljivala potraživanja radnika, a kako je njemu glavni cilj namirenje vjerovnika. Ipak, zar ne bi bilo bolje za radnike da se nastavi brodogradnja, pa da i dalje rade, nego da im se isplate dugovanja, pa da na kraju ostanu bez posla?

Tvrtku Jadranska ulaganja kontaktirali smo za njihovu stranu priče, ali na naš upit nisu odgovorili. Za kraj valja istaknuti kako je Brodotrogir, inače u vlasništvu obitelji Končar, također potraživao od Lede dvadesetak milijuna kuna navodnih dugovanja, no njih je osporio stečajni upravitelj, pa zadovoljštinu pokušavaju naći u sudskom procesu koji još uvijek traje. No, to je zasebna tema.

napraviti

Sandra Russo Zelenović: ‘Moj klijent Nuić Nautika želi nastaviti brodogradnju na Korčuli’

Ishođena lokacijska dozvola za prometni pristup budućem vrtiću u Komolcu

Planiranom dvosmjernom prometnicom omogućit će se siguran i adekvatan pristup vrtiću

Planiranom dvosmjernom prometnicom omogućit će se siguran i adekvatan pristup vrtiću, a u sklopu projekta izgradit će se i potrebni priključci na instalacije javne i komunalne infrastrukture, kao i sustav javne rasvjete.

U tijeku je izrada parcelacijskog elaborata, nakon čega će se pristupiti izvlaštenju, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.

Objekt vrtića na tri etaže primat će ukupno 260 polaznika te je u potpunosti osmišljen prema pedagoškim standardima predškolskog odgoja i naobrazbe. Prema idejnom rješenju arhitektonskog studija TLO d.o.o., predviđeni su unutarnji i vanjski kapaciteti za smještaj četiri jasličke i devet vrtićkih grupa, a zgrada će biti opremljena svim potrebnim sadržajima za adekvatan odgoj i razvoj.

Također, planirana je i izgradnja višenamjenske dvorane u prizemlju objekta gdje će se organizirati razni oblici tjelesne nastave i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe. Osim dvorane i jedinice za boravak djece, u prizemlju će se nalaziti uredski i pomoćni prostori za osoblje te kuhinjski pogon.

Vanjski prostori koji su dio idejnog rješenja poput igrališta moraju biti ograđeni i sigurni, sadržavati pritom zelene površine, te osunčane i hladovite prostore za igru. Osim igrališta, od vanjskih prostora planira se izgradnja pristupnih puteva, slobodnih površina, gospodarskog dvorišta te parkirališta. Idejno rješenje obuhvatilo je i cjelovito krajobrazno i hortikulturno uređenje, uz maksimalno zadržavanje postojećeg zelenila.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik je u posljednjih šest godina u dječje vrtiće i osnovne škole ukupno uložio više od 200 milijuna kuna te otvorio više od 280 novih mjesta u gradskim vrtićima. Vrtić ‘Palčica’ dograđen je dodatnom zgradom, a u vrtiću ‘Mala kuća’ izvršena je adaptacija postojeće zgrade te je otvoren novi dio vrtića u Zatonu. Među planiranim investicijama, uz Komolac ističe se dogradnja i nadogradnja vrtića Pčelica, za koju je već ishođena građevinska dozvola. Uz kontinuirani infrastrukturni razvoj, prioritet u ovom segmentu je i ostvarenje pedagoškog standarda svakog vrtića i stvaranje uvjeta koji će omogućiti svakom djetetu brz i efikasan upis u vrtić ili jaslice.

Dubrovački dnevniK

Susret gradonačelnika i biskupa povodom Uskrsa

Povodom nadolazećih uskršnjih blagdana gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice Jelke Tepšić i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice posjetio je ovog tjedna dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića i generalnog vikara mons. Ivicu Pervana u Biskupskoj palači.Gradonačelnik Franković i biskup Glasnović razgovarali su o projektima na čijoj realizaciji Dubrovačka biskupija i Grad aktivno surađuju. U ime Grada Dubrovnika gradonačelnik je biskupu Glasnoviću uputio iskrene čestitke povodom nadolazećeg najvažnijeg kršćanskog blagdana.

Novi korak u realizaciji projekta Doma za starije i nemoćne ispod Opće bolnice - čišćenje

napuštenog gradilišta

Grad Dubrovnik pokrenuo je nabavu za izvođenje pripremnih radova rušenja i čišćenja gradilišta Dom za starije i nemoćne ispod Opće bolnice Dubrovnik, što je još jedan nužan korak u realizaciji ovog prioritetnog projekta u segmentu socijalne skrbi koji će umirovljenicima osigurati standard koji im je godinama nedostajao.

Predviđeni početak izvođenja radova rušenja i čišćenja gradilišta, nakon provedenog postupka nabave, je svi-

banj 2023. godine s rokom izvođenja 60 dana. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 225.600,00 eura bez PDV-a.

Radi se o objektu čija je gradnja prekinuta u ranoj fazi izgradnje prije više od 30 godina. Zapuštena i oronula građevina ne predstavlja bazu za nastavak gradnje te ju je potrebno ukloniti kako bi se moglo pristupiti novogradnji budućeg doma za kapaciteta oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju.

Izdana lokacijska dozvola za prometnicu iza

zida’’

Isplaćene ‘’uskrsnice’’

dubrovačkim umirovljenicima

Grad Dubrovnik isplatio je ukupno 36 tisuća eura dubrovačkim umirovljenicima, kao dodatak na mirovine uoči Uskrsa. Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika i Mjerama socijalnog programa za 2023. godinu dodatak je isplaćen za 817 korisnika, koji sa svim dodatcima imaju mjesečna primanja u rasponu od 265,58 do 331,81 eura. Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, Grad Dubrovnik umirovljenicima koji primaju mirovine od 265,58 do 291,99 eura dva puta godišnje (Uskrs i Božić) isplaćuje iznos od 53,09 eura, a onim umirovljenicima čije mirovine iznose od 292,12 do 331,81 eura isplaćuje se 39,82 eura. Novom Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika povećan je, krajem prošle godine, iznos ovog dodatka, kao i cenzus za njegovo ostvarivanje. Ove je godine broj korisnika u odnosu na prošlu godinu značajno smanjen jer je revizijom popis reduciran, a osim toga je i HZMO od početka godine uveo novosti u obračunavanju mirovina za umirovljenike, što je također smanjilo broj korisnika.

Strategija upravljanja imovinom Grada

Dubrovnika upućena u javno savjetovanje

Grad Dubrovnik ishodio je lokacijsku dozvolu za izgradnju javne prometnice s uzdužnim parkiralištem na predjelu gradskog naselja Montovjerna, iza zgrada „Kineski zid“. Riječ je o novoj prometnici kroz naselje, koja će rasteretiti promet ovog dijela Montovjerne. Trasa je ucrtana u GUP Grada Dubrovnika.

Spojna jednosmjerna gradska prometnica povezat će Ulice Mihajla Hamzića i kneza Branimira, čiji se kolnik i nogostup trenutačno koriste i za parkiranje i za dvosmjerno prometovanje vozila. Na taj način dobit će se kružni protok oko zgrada i dodatna parkirališna mjesta.

Novoplanirana prometnica dužine je oko 630 metara, minimalne širine kolnika 3 i pol metra, s jednostranim

nogostupom širine 1,6 metara i novih 33 parkirališnih mjesta, na predjelima gdje terenske prilike to dopuštaju.

Kroz trup prometnice položit će se potrebna komunalna infrastruktura - kolektor oborinske odvodnje, nova instalacija javne rasvjete i distributivna telekomunikacijska kanalizacija te vodoopskrbni cjevovod koji će služiti za transport sanitarne i požarne vode, čime se značajno doprinosi protupožarnoj sigurnosti cijelog područja.

Stručne gradske službe nakon ishođenja lokacijske dozvole pristupit će parcelaciji i izvlaštenju, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Realizacijom ovog projekta značajno će se poboljšati promet ovog dijela grada.

Strategija upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za razdoblje 2023.-2029. upućena je na javno savjetovanje koje će ostati otvoreno do 3. svibnja 2023. godine te će u tom roku svi zainteresirani moći dati svoje prijedloge i sugestije na tekst Strategije. Strategijom upravljanja imovinom definiraju se dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja imovinom pritom uzimajući u obzir gospodarske i razvojne interese Grada. Na temelju iste Grad Dubrovnik će donositi godišnje planove upravljanja i raspolaganja imovinom, koji će detaljno razrađivati utvrđene ciljeve i mjere za ispunjenje tih ciljeva. Strategija upravljanja imovinom Grada Dubrovnika usklađena je i s Planom upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, kao temeljnim strateškim dokumentom za sve daljnje planove, odluke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre.

dnevniK petak, 7. travnja 2023. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

‘’Kineskog

Prva brza brodica za hitne intervencije stigla u dubrovački akvatorij

Brodica je namijenjena spašavanju na moru, intervencijama na moru i hitnom medicinskom prijevozu

člana (doktor i medicinska sestra ili tehničar) koja daje Zavod za hitnu medicinu DNŽ i oni će u sinergiji raditi na zbrinjavanju svega što se na moru može dogoditi - kako u onim intervencijama gdje ne treba medicinski tim, tako i u onima u kojima postoje ozlijeđeni, pothlađeni i oni koji zahtijevaju medicinsku intervenciju, ali i na otocima, gdje bude potreban hitni medicinski prijevoz,” izjavila je izrazivši oduševljenje plovilom.

“Svi znaju kako je nepotopivo, to je već istesitrano, no ono što mene oduševljava jest to što je taj brod, a to nikada prije nismo imali, opremljen potpuno po standardima hitne medicine,” istaknula je.

‘KVALITETA USPRKOS IZAZOVIMA’

Svečanost predaje prve od šest brzih brodica upriličena je u utorak u Luci Dubrovnik. Događaj je organiziran u sklopu projekta „Uspostava hitne pomorske medicinske službe“ koji je sufinanciran sredstvima Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Europske Unije u suradnji s Ministarstvom mora, pomorstva i infrastrukture i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu.

Nakon potpisivanja zapisnika i kratkog sastanka u prostorijama Luke, uslijedio je prikaz zbrinjavanja pacijenta s brodice, a potom i prigodna obraćanja, a prisutnima su se obratili ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, župan Nikola Dobroslavić, gradona-

čelnik Mato Franković, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luka Lulić te lučki kapetan Mato Kekez. Svečanosti je trebao prisustvovati i ministar Vili Beroš, no njegov je let iz Zagreba otkazan zbog bure.

‘PLOVILO JE NEPOTOPIVO’

Grba-Bujević je kazala kako je u projektu objedinjeno sve što spada pod pomorsku medicinu, a to su spašavanje na moru, intervencije na moru i hitni medicinski prijevoz.

“Ovim će se brodom koristiti svi oni koji participiraju u spašavanjima putem mora. Nositelj projekta jest Ministarstvo zdravstva, no tu će biti tri člana posade koja daje Ministarstvo pomorstva, potom dva

Dobroslavić je kazao kako se radi o sjajnoj nadopuni zdravstvene zaštite, a posebno hitne medicine u našoj županiji.

“Uz klasičnu hitnu medicinu, pri čemu mislim na vozila, prije nekoliko godina smo osigurali i cjelogodišnju hitnu helikoptersku medicinsku službu, a sada to nadogradili s jednim iznimno kvalitetnim brodom koji će upotpuniti mogućnost intervencija na našim otocima, ali i za dio priobalja. Time samo potvrđujemo kako je naše zdravstvo, unatoč svim izazovima, kvalitetno i kako pružamo našim sugrađanima ono što očekuju od zdravstvenog sustava,” izjavio je Dobroslavić te napomenuo kako je DNŽ u su-

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

‘STANOVNICI OTOKA SADA MOGU MIRNO SPAVATI’

radnji s nadležnim Ministarstvom i Vladom odradila nekoliko projekata s područja unaprjeđenja zdravstvene zaštite.

“Spomenut ću nedavno obnovljenu dnevnu bolnicu u Metkoviću, ali i drugi dio tog projekta, a to je dnevna bolnica u Dubrovniku s dva novoobnovljena odjela. Također, prije nekoliko dana smo potpisali sporazum s Ministarstvom zdravstva prema kojem sufinanciramo dva CT uređaja za naše domove zdravlja u Metkoviću i Korčuli. U tijeku je realizacija Centra za djecu s poteškoćama u razvoju u Metkoviću, nakon centra koji uspješno radi u Dubrovniku, najavljujem kako smo u pregovorima s Gradom Korčulom i tamošnjim udrugama oko organizacije takvog jednog centra,” izjavio je Dobroslavić koji je najavio kako je projekt rekonstrukcije specijalne bolnice Kalos kandidiran na natječaj Ministarstva turizma.

“Ispunili smo sve uvjete koji se traže po natječaju. Nadamo se i borit ćemo se da taj projekt prođe i da bude financiran europskim novcem, a mi na krajnjem zapadu otoka Korčule dobijemo još bolju specijalnu bolnicu sa smještajem na razini četiri zvjezdice,” izjavio je Dobroslavić.

VAŽNO I ZBOG DUBROVAČKOG

TURIZMA

Gradonačelnik Franković je kazao kako

se radi o hvalevrijednoj investiciji, vrijednoj više od milijun eura, koja je dodatak širokom spektru usluga koje Zavod nudi.

“ Važno je istaknuti kako Dubrovnik kao turističko središte sa svojim otocima posjećuje ogroman broj ljudi i iznimno je važno to da svi naši posjetitelji vide zdravstvenu sigurnost koju pružamo kao grad odnosno županija,” izjavio je Franković.

Lulić je zahvalio što je prvi brod dodijeljen upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. “Ovaj brod će značajno doprinijeti efikasnosti, brzini i kvaliteti zdravstvene zaštite akvatorija DNŽ. On je neophodan za naš kvalitetan rad, za ostvarenje medicinskih standarda zlatnog sa-

ta. Brod je potpuno medicinski opremljen, baš kao i naša vozila. Performanse broda su zaista vrhunske, rijetko viđene. Stanovništvo otoka sada može mirno spavati jer ovaj brod može i po najgorim vremenskim uvjetima obaviti svoju zadaću, a da se zadrži sigurnost za pacijenta, posadu i naš medicinski tim,” izjavio je Lulić.

Kekez je kazao nešto više o karakteristikama plovila. “Brodica je građena od aluminija, 14,70 metara je duljina, četiri metra širina. Maksimalna brzina koju može razviti je 40,7 nautičkih milja u bonaci, kad su bolji vremenski uvjeti, no putna je brzina nekih 30 do 35 čvorova. Može prevesti 12 putnika,” izjavio je Kekez te poželio mirno more i što manje hitnih prijevoza.

NAZNAKA SJAJNE SEZONE

Turističke brojke razvaljuju, ožujak bitno bolji nego lani

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku su u prva tri mjeseca 2023. godine ostvarena 72 733 dolaska i 150 609 noćenja, odnosno 76 posto više u dolascima te 41 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, obavijestili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

“Tijekom prvog tromjesečja, strani turisti ostvarili su 56 296 dolazaka i 116 123 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 16 437 dolazaka i 34 486 noćenja.  Najbrojniji gosti su bili iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SAD -a, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Prema vrsti smještaja, u hotelima su zabilježena

60 572 dolaska s ostvarenih 107 978 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 6 487 dolazaka te 23 817 noćenja.

Tijekom mjeseca ožujka, a s početkom ljetnog reda letenja brojnih avioprijevoznika, zabilježeno je i intenziviranje turističkog prometa. Ostvarena su 46 102 dolaska i 86 346 noćenja, odnosno 87 posto više u dolascima te 64 posto više u noćenjima u odnosu na isti mjesec lani. Domaći gosti su kroz ožujak ostvarili 6 954 dolaska te 13 624 noćenja, a strani gosti 39 148 dolazaka te 72 722 noćenja. Prema vrsti smještaja u hotelima su ostvarena 39 962 dolaska i 66 878 noćenja, a u privatnom smještaju 3 686 dolazaka te 11 778 noćenja,“ obavijestili su iz dubrovačke Turističke zajednice.

Kako navode, prvi vikend u travnju u Dubrovniku je provelo 5 391 turista, od kojih su najbrojniji bili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva,

Njemačke, SAD -a, Hrvatske i Irske. U travnju će Zračna luka Dubrovnik biti povezana s više od 50 destinacija, prema kojima će prometovati više od dvadeset avioprijevoznika dok se za uskršnji vikend očekuje oko 50 letova. Priopćenje o brojkama su poslali i iz Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

“Tijekom ožujka 2023. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 51.850 dolazaka, što je 83 posto više nego u ožujku 2022. godine i 112.902 noćenja, što je 46 posto više nego u ožujku 2022. godine. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke,” stoji u njihovom priopćenju.

Prvi vikend u travnju u Dubrovniku je provelo 5 391 turista, od kojih su najbrojniji bili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a, Hrvatske i Irske. U travnju će Zračna luka Dubrovnik biti povezana s više od 50 destinacija, prema kojima će prometovati više od dvadeset avioprijevoznika dok se za uskršnji vikend očekuje oko 50 letova

U Dubrovniku je tijekom ožujka zabilježeno 98 posto više gostiju u dolascima te 64 posto više u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje lani

BISKUPOVA ČESTITKA

Hajdemo i mi da uskrsnemo s Njime!

Ljubljena braćo i sestre!

Stara mudrost kaže kako primjeri privlače. Exempla trahunt! Oni pokreću čovjeka i ostavljaju trag na njemu. I ovaj Uskrs je vrijeme i prilika da potražimo takve primjere i oživimo svoju vjeru.

„Bijaše neki bolesnik Lazar“ (Iv 11, 1), počinje Ivan u svom evanđelju pripovijedati o poznatom nam događaju kada Isus uskrišava svoga prijatelja Lazara nakon što je već četiri dana bio u grobu. Ime Lazar znači Bog mu pomaže.

mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati“ (Iv 20, 25), sumnjao je i jedan od dvanaestorice. Isus je za svoga zemaljskog života često znao iznenaditi učenike svojim odlukama. Na jednom mjestu Toma zvani blizanac reče suučenicima: „Hajdemo i mi da umremo s njime!“ (Iv 11, 16). Dogodit će se kasnije da će učenici uistinu dijeliti s Isusom sudbinu i umirati u zajedništvu s Njime. Oni su bili odlučni u nasljedovanju Isusa i nama su primjer koji privla

se na vjeri u Boga koji nije „Bog mrtvih, nego živih“ (Mk 12, 27).

Ljubljena braćo i sestre, Isus je uskrsnuo! Raduju se nebo i zemlja. Nema više straha. Krist je pobijedio smrt i darovao nam novi život. Otvorimo i mi svoja srca, pogledajmo i progledajmo očima vjere. Prepoznajmo Krista koji nam ide u susret, već sada i ovdje. Srce nam vapi: Trebaš nam Isuse! Mir nam podari. Uskrsni u našim životima. Daj nam da iz smrti, kojom smo okruženi, u sebi i oko sebe, prijeđemo u život s tobom, i ovdje i u vječnosti. No, ponajprije, čujmo i prepoznajmo Kristov uskrsni pozdrav: „Mir vama, ne bojte se, ja sam!“ Kristov mir donosi nam promjenu, novi život. Dar Kristova života koji se po uskrsnuću događa u nama i po nama, poziva nas da dotaknemo rane na njegovim raspetim rukama i nogama, opipamo njegov probodeni bok, operemo se u krvi i vodi što iz njegova boka istječu.

Darujmo novost i radost Uskrsnoga prepoznajući ga u braći i sestrama, Lazarima, potrebnima, u osobama s invaliditetom i djecama s teškoćama u razvoju, svakoj obitelji i osobi. Poklonimo mu se i zajedno s apostolom Tomom recimo s oživljenim povjerenjem: „Gospodin moj i Bog moj!“ (Iv 20, 28). Hajdemo i mi da uskrsnemo s Njime! Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

+ Roko Glasnović dubrovački biskup

Nema više lagodnog zapošljavanja na određeno vrijeme, a poslodavac radnika ne smije zvati izvan radnog vremena

Dopune Zakona o radu stupile su na snagu, a povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić komentira najvažnije promjene

Dopune Zakona o radu stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja ove godine. Ove dopune donose brojne novine koje se odnose na pravo na plaću, posebice za poslodavce jer će im donijeti dodatne troškove. Također, tu su i još neke odrednice poput obveze ugovaranja plaće u bruto iznosu, razni dodaci na plaću, a najznačajnije izmjene tiču se zapošljavanja na određeno vrijeme.

Porazgovarali smo s područnom povjerenicom Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić o izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od početka ove godine. Prema njezinom mišljenju najvažnije izmjene ovog zakona se odnose na uzastopne ugovore.

POKUŠAJ INTERVENCIJE DOŠAO

JE PREKASNO

- U ugovoru na određeno vrijeme mora se navesti objektivan razlog za njegovo sklapanje. Razdoblje od tri godine se prekida ako je između ugovora prekid veći od tri mjeseca, dok je ranije bilo dva mjeseca. Nakon isteka tri godine ugovor na određeno se može sklopiti nakon proteka od šest mjesecikomentirala je Lujić dodavši kako su izuzetak od ovog agencijski i sezonski radnici.

Lujić je pojasnila kako je navedena promjena najavljivanja kao najznačajnija, no dodala je kako se ugovor na određeno itekako može sklapati po dosadašnjoj praksi prekida između dva ugovora.

- Sam pokušaj intervencije u rad na određeno došao

“U ugovoru na određeno vrijeme mora se navesti objektivan razlog za njegovo sklapanje. Razdoblje od tri godine se prekida ako je između ugovora prekid veći od tri mjeseca, dok je ranije bilo dva mjeseca. Nakon isteka tri godine ugovor na određeno se može sklopiti nakon proteka od šest mjeseci”

Piše Aida Čakić foto Dubrovački dnevnik

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Novost je i kako radnik ima pravo na nedostupnost, osim ako se radi o prijekoj potrebi. Lujić precizira kako to znači kako radnik ne mora komunicirati bilo mailom bilo telefonom s poslodavcem za vrijeme dok ne rad

je prekasno i nedovoljno je reguliran u svrhu zlouporabe tog instituta - smatra sindikalna povjerenica.

JASNO DEFINIRAN I RAD IZ DOMA

Kao ostale izmjene navela je uvođenje novog instituta, tj. rada na daljinu gdje radnik sam određuje mjesto rada koje može biti promjenjivo. Tu je i dodatan rad radnika. Naime, Lujić pojašnjava kako je dosad radnik mogao raditi osam sati tjedno uz godišnje ograničenje od 180 sati, a sad više nema tog limita. Probni rad može trajati duže od šest mjeseci, navodi Lujić te dodaje kako to vrijedi ako je prekinut zbog korištenja roditeljskih prava ili bolovanja, ali ne može trajati više od godinu dana. Novost je i kako radnik ima pravo na nedostupnost, osim ako se radi o prijekoj potrebi. Lujić precizira kako to znači kako radnik ne mora komunicirati bilo mailom bilo telefonom s poslodavcem za vrijeme dok ne radi.

- Ovaj Zakona o radu nije lošiji od prošlog jer se nije zadiralo u neka stečena prava radnika nego su se neke stvari zakonski regulirale. To nije bio slučaj s dosadašnjim izmjenama ZOR-a - mišljenje je sindikalne povjerenice. Što se tiče utjecaja na radnike u turizmu, Lujić smatra kako ovaj zakon neće imati osobitog utjecaja na tu djelatnost jer su prava regulirana granskim kolektivnim ugovorom i kućnim kolektivnim ugovorima.

Osvrnula se i na moguće zlouporabe zakona.

- Do njih može doći jednako kao i kod svakog drugog zakona ako nešto nije regulirano zakonom ili drugim propisima, s tim da su odredbe Zakona o radu jedne od najkompliciranijih koje teško tumače ponekad ne samo radnici, nego i poslodavcizaključila je povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić.

Dubrovački dnevniK petak, 7. travnja 2023.

Dolores Lujić

Kvalitetnog meda ‘nema ni za lijeka’, postaje li najzdravija namirnica luksuz?

Svijest o štetnosti bijelog, rafiniranog cukara sve je prisutnija, pri čemu brojni pribjegavaju medu kao prirodnom zaslađivaču i najzdravijoj namirnici iz prirode. No, njega je sve manje. Zbog čega je to tako, kako prepoznati lažni med i što on čini našem organizmu?

Izuzetno je teško ove godine nabaviti teglu domaćeg, pravog meda kojeg, kako bi se kolokvijalno reklo, ‘nema ni za lijeka’. A upravo je med sjajan lijek. Zapravo je jedan od najsavršenijih produkta prirode, naziva se ‘najprirodnijom namirnicom’ koja u sebi ima gotovo sve što gradi ljudski organizam, pa je zato sjajan izbor kod jačanja imuniteta. No, ove godine ga je teško naći, zbog čega se njegova cijena polako popela na 15 eura po tegli.

„Meda ove godine u pravilu u prodaji nema zbog izuzetno sušne lanjske godine, kad je kiša bila rijetka. A i onda, kad bi zamedilo, vjetar bi osušio cvijet,“ objašnjava nam Nikša Grljević čija obitelj u Ošljem ima košnice. Kako nam govori, pelin je podbacio, jesenska paša je bila relativno dobra, no meda za prodaju nije bilo.

I OVA GODINA JE SPECIFIČNA…

Grljević napominje kako je i ova godina dosad bila po mnogočemu specifična. Pri tom misli na izrazito blagu zimu, a kaže i kako je pčela u klupku bila kratko, manje od 20 dana. To, naravno, nisu dobri pokazatelji, a ako se negativan trend nastavi, sve bi se moglo odraziti i na produljeni period nestašice meda.

Grljevići se u Ošljem pčelarstvom bave nekoliko generacija i itekako pamte odlične godine. „Teško je baš taksativno navesti koliko meda bude u kojoj godini. Naime, niti jedna godina nije ista, a klimatske promjene neizbježno utječu kako na pčele, tako i na količine meda koje se u jednoj kalendarskoj godini prikupe. Odlična

je godina kada po jednoj zajednici bude dvadesetak kila meda, ali to su iznimke i o takvim godinama se priča još dugo,“ izjavio je Grljević.

KLIMATSKE PROMJENE SU UČINILE SVOJE

Klimatske promjene su, po svemu sudeći, učinile svoje, a njihov utjecaj na pčelarstvo opisao je Saša Prđun s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Kako je objasnio u svom stručnom članku Utjecaj klimatskih promjena na pčelarstvo u Republici Hrvatskoj, ako se promatra pčelarska sezona koja započinje u kolovozu pripremom pčelinjih zajednica za zimovanje, onda se može vidjeti kako se danas javljaju određeni problemi, naročito na stacionarnim pčelinjacima.

Kako navodi Prđun, uslijed duljeg prestanka unosa nektara, matica u pravilu prestaje s polaganjem jajašaca upravo u razdoblju kad je novo

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto DAMIR SPEHAR, PIXSELL, PRIVATNA ARHIVA

„Meda ove godine u pravilu u prodaji nema zbog izuzetno sušne lanjske godine, kad je kiša bila rijetka. A i onda, kad bi zamedilo, vjetar bi osušio cvijet,“ objašnjava nam Nikša Grljević

Nikša Grljević

„Ono što je sigurno i u što su se pčelari uvjerili posljednjih nekoliko sezona, nema više pčelarenja po ‘šabloni’. Očito je kako su vremena kada se znalo vrcati na stacionarnim pčelinjacima po 40 i više kilograma meda po zajednici iza nas. Kalendar cvatnje medonosnog bilja se promijenio,“ iznio je Prđun u svom radu

leglo izuzetno bitno. Upravo te pčele koje bi se izlegle tijekom kolovoza su zimske pčele o kojima ovisi kvalitetno prezimljavanje zajednice. „U brojčano oslabljenim zajednicama, leglo najčešće njeguju iscrpljene i stare ljetne pčele sa nedovoljnim brojem mladih pčela, što ima direktan negativan utjecaj na razvoj zajednice. Takve su mlade pčele nedovoljno vitalne, kraćeg su životnog vijeka i podložnije obolijevanju. Ono što je sigurno i u što su se pčelari uvjerili posljednjih nekoliko sezona, nema više pčelarenja po ‘šabloni’. Očito je kako su vremena kada se znalo vrcati na stacionarnim pčelinjacima po 40 i više kilograma meda po zajednici iza nas. Kalendar cvatnje medonosnog bilja se promijenio. Sve je učestalija uranjena i neujednačena cvatnja. Svjedoci smo ekstremnih kišnih razdoblja, izrazito sušnih ljeta, kratkotrajnih zima, pojave kasnih proljetnih mrazeva, itd.,“ iznio je Prđun u svom radu.

NEMA LOŠEG MEDA

Zbog situacije u kojoj je meda sve manje, pojavljuje se drugi problem u obliku patvorenja meda u koji se dodavaju različite tvari kako bi mu se povećao volumen.

„Osobno ne znam kako se patvori med. Ono što su mene naučili jest to kako nema lošeg meda. Nešto ili jest med, ili nije med,“ izjavio je Grljević. No, često pčelari prodaju ono što nije med, što podrazumijeva dodavanje jeftinih i okusom slatkastih tvari poput saharoze, glukozno fruktoznog sirupa, melase, škrobnog sirupa… Iako se radi o prehrambenim sastojcima, ovim se značajno umanjuje kvaliteta meda i njegove prednosti po ljudsko zdravlje.

UMJESTO NAJZDRAVIJE NAMIRNICE

JEDETE BIJELI CUKAR

„Tim se postupcima ljude prvenstveno dovodi u zabludu kako su kupili i kako konzumiraju nešto što je zdravo, a zapravo jedu bijeli konzumni šećer kojeg sve češće pokušavamo izbaciti iz prehrane, a ne dodavati u prehranu. Potrošači neće imati zdravstveni benefit od takvog patvorenog meda kakvu očekuju, premda su uvjereni kako konzumiraju prirodno sladilo,“ kaže nutricionistkinja Marina Matković. Ona napominje kako je sve zdravo dok je u umjerenim količinama, a upravo kupci koji kupuju patvoreni med misleći kako kupuju onaj pravi, nemaju ispravan uvid u unos šećera u organizam. „Onda ste recimo ujutro svoju kavu zasladili cukarom, a popodne ste popili dva čaja s medom, misleći kako ste koristili prirodno sladilo. Zapravo niste nego ste u organizam unijeli veću količinu šećera nego što mislite. Kada u organizam unesete veću količinu šećera nego što vam treba, ulazite u kalorijski višak, a i poremetili ste količinu inzulina koji je potreban kako bi se probavila ta silna količina šećera koja je unesena, a sve to predstavlja stres po vaše tijelo,“ govori Matković.

Pčelari tvrde kako postoje određeni trikovi kako provjeriti je li med pravi ili se radi o onom lažnome. Primjerice, kad se tegla okrene naopako i kada se mjehur ispunjen zrakom polako miče, to znači kako u njemu nema vode. Još jedan pozitivan znak je njegova kristalizacija i stiskanje na niskoj temperaturi. Neki tvrde kako je dobar znak ako se med u ustima jede, a ne guta. Ako se pod jezikom osjete tvrđa tekstura i gorčina, to može biti dobar znak. No, ne postoji potpuno siguran način za provjeru osim onoga kojeg i naš sugovornik Nikša Grljević savjetuje, a to je kupnja od pčelara kojeg poznajete i kojem vjerujete. A mi bismo dodali, od onih koji se ne razmeću velikim količinama meda jer onog pravog, a time i jedinog, ipak nedostaje.

Marina Matković

Sve je spremno za otvaranje

Hard Rock Cafea u Dubrovniku, to će se dogoditi do kraja mjeseca

Lokacija može primiti 120 ljudi u unutrašnjosti objekta, do 220 u atriju, a dodatno će se postaviti vanjski dio za ljetnu sezonu. Ukupno, to je više od 400 mjesta

Sve je spremno za otvaranje prvog licenciranog Hard Rock Cafea u Hrvatskoj, i to baš u Dubrovniku. U srijedu su detalje na konferenciji za medije predstavili generalni menadžer Pablo Castrogiovanni i direktorica franšize Hard Rock International u Europi Tanya Hugo, a službeno otvorenje za javnost očekuje se do kraja mjeseca.

Generalni menadžer Pablo Castrogiovanni rekao je kako je ovo najljepša lokacija za Hard Rock

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto: GORAN MRATINOVIĆ

„Glavna ideja od početka je bila sve nabavljati lokalno. Tako ćemo imati svježu govedinu dostavljenu svakodnevno, kruh iz pekare u Župi dubrovačkoj, sve smo dogovorili na način da ‘vraćamo zajednici’ odnosno da smo dodatna vrijednost Dubrovniku. Upravo to je naša želja. Vani imamo i veliku pozornicu i cilj nam je imati živu muziku barem jednom tjedno”

Cafe koja na svijetu postoji.

“Ima jako malo Hard Rock Cafea koji se nalaze u ovako posebnim objektima, a posebno ne u samostanima iz 14. stoljeća. Zbog toga zaista cijenimo i zahvaljujemo Klarisi što je dovela Hard Rock ne samo u Hrvatsku, nego i u Dubrovnik i u ovo jedinstveno remek djelo”, rekao je i posebno istaknuo kako je u grad stigla i grupa međunarodnih ‘trenera’ koji su pomogli uspostaviti sve za uspješno poslovanje.

Lokacija može primiti 120 ljudi u unutrašnjosti objekta, do 220 u atriju, a dodatno će se postaviti vanjski dio za ljetnu sezonu. Ukupno, to je više od 400 mjesta.

SVE JE DOMAĆE

„Glavna ideja od početka je bila sve nabavljati lokalno. Tako ćemo imati svježu govedinu dostavljenu svakodnevno, kruh iz pekare u Župi dubrovačkoj, sve smo dogovorili na način da ‘vraćamo zajednici’ odnosno da smo dodatna vrijednost Dubrovniku. Upravo to je naša želja. Vani imamo i veliku pozornicu i cilj nam je imati živu muziku barem jednom tjedno”, rekao je i dodao kako je veoma uzbuđen zbog otvaranja u Dubrovniku.

Što se tiče memorabilija rekao je kako mu je najdraže ljubavno pismo koje je napisao 2Pac dok je bio u zatvoru. Osim toga, kao još jednu posebnu memorabiiju naveo je i gitaru Tonny Iommija, oca heavy metala.

“Imamo mogućnost i ugošćivanja privatnih događanja do 300 ljudi. Zato ako trebate mjesto za privatni event zimi, ovo je odlična prilika”, rekao je.

ŠTO JE S OSOBLJEM?

Tanya Hugo kazala je kako brend postoji još od 1971. godine, kada je otvoren prvi Cafe u Londonu. Radi se o ideji dvoje Amerikanaca koji su htjeli dovesti američku kuhinju u Ujedinjeno Kraljevstvo. “Postojimo 52 godine i razvili smo se u jedan od najvećih globalnih brendova hrane, pića i zabave. Imamo objekte u 70 zemalja i 250 lokacija. Velik je portfolio kojim poslujemo, od kafića, do restorana, casina, hotela...”, rekla je i navela kako je njezina najdraža memorabilija u New Castelu, ljubavno pismo koje je napisala Amy Winehouse svom dečku.  Castrogiovanni je odgovorio i na pitanje jesu li se suočili s problemom nedostatka radnika u ugostiteljstvu i je li potraga za osobljem bila uspješna.  “Ne živimo u odvojenom svijetu, dio smo iste realnosti. To jest jedan od tekućih procesa, dosta je kompleksan i težak. Ali vjerujemo kako ćemo uspjeti zaposliti dovoljno osoblja za naše potrebe”, kazao je.

“Ima jako malo Hard Rock Cafea koji se nalaze u ovako posebnim objektima, a posebno ne u samostanima iz 14. stoljeća. Zbog toga zaista cijenimo i zahvaljujemo Klarisi što je dovela Hard Rock ne samo u Hrvatsku, nego i u Dubrovnik i u ovo jedinstveno remek djelo”

O zdravoj prehrani djeca trebaju učiti u školama

Smrt hrvatskom jeziku, sloboda bugarskom čučnju!

Hrvati su, prema službenim statistikama, među najdebljim narodima Europe. Čak 65 posto odraslih i 35 posto djece ima problema s prekomjernom težinom. Pretilost je povezana s nizom bolesti, ali i smanjenom kvalitetom života. Kako promijeniti Hrvatima percepciju o debljini kada istovremeno ne smiješ nikome govoriti kako je debeo, pogotovo ne djeci koja zbog prekomjerne zezancije vršnjaka mogu imati traume?

Prije neki dan razrednica je nas nekoliko roditelja pozvala da dođemo na informacije jer su se naša djeca međusobno zezala zbog debljine. Stvarno nije lijepo da se naši potomci u nježnim godinama prozivaju zbog fizičkog izgleda, ali treba li šutjeti o pretilosti ili pak pokušati nešto promijeniti?

Hrvati su, prema službenim statistikama, među najdebljim narodima Europe. Čak 65 posto odraslih i 35 posto djece ima problema s prekomjernom težinom. Pretilost je povezana s nizom bolesti, ali i smanjenom kvalitetom života. Kako promijeniti Hrvatima percepciju o debljini kada istovremeno ne smiješ nikome govoriti kako je debeo, pogotovo ne djeci koja zbog prekomjerne zezancije vršnjaka mogu zadobiti traume?

Djecu od najranijih nogu treba educirati o važnosti zdravog jedenja i bavljenja sportom, no sistem je takav da umjesto jako bitne naobrazbe o ugljikohidratima, proteinima i vježbama snage preferira grčko-perzijske ratove

Može se na dva načina koja se moraju istovremeno implementirati. Prvi i osnovni je edukacija. Zašto je neka osoba debela? Manje bitan uzrok jest genetika. Neki će se zbog genetske sklonosti zaista lakše udebljati, no ono što je puno važnije je pravilna prehrana i, naravno, tjelesna aktivnost. Djecu od najranijih nogu treba educirati o važnosti zdravog jedenja i bavljenja sportom, no sistem je takav da umjesto jako bitne naobrazbe o ugljikohidratima, proteinima i vježbama snage preferira grčko-perzijske ratove. Svaka čast kralju Leonidi i Spartancima koji izginuše u Termopoliju, ali za razvitak djece i mladih puno je važnije da imaju veći broj sati tjelesnog odgoja nego da uče o Dariju, Filipu i Kserksu.

BITAN KAO MUŽ ŽENI POSLIJE

ROĐENJA DJETETA

No tjelesni je odgoj u školskom sustavu bitan kao

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

muž ženi poslije rođenja djeteta. Služi za bildanje prosjeka umjesto da bude glavni predmet. Tjelesni bi tjedno djeca u školama trebala imati minimalno pet sati. Na njemu bi se učilo o važnostima prehrane, mišićnog razvoja i kardio vježbi. Debljinu, trebala bi djeca ponavljati kao papagaji, uzrokuju jednostavni ugljikohidrati koji se ponajviše nalaze u bijelom šećeru i bijelom brašnu. Nadalje, za rast mišića važni su proteini, a ne treba bježati ni od zdravih masnoća.

Postoje brojni mitovi o prehrani koji još uvijek nisu srušeni. Primjerice moja majka bi radije bila sebi ruku odsjekla nego meni dnevno dala dva jaja. Govorilo se kako jaja uzrokuju kolesterol, ali s vremenom se dokazalo kako to nije istina – naprotiv –jaja su supernamirnica i danas se preporuča dnevni unos od četiri ili čak više jaja. Ali nove generacije roditelja i dalje ponavljaju floskule koje su čuli od svojih – više od dva jaja dnevno smije konzumirati jedino porno glumica.

Jako je važno i u kojem dijelu dana se unose pojedine namirnice. Ugljikohidrate, posebno jednostavne, trebalo bi izbjegavati navečer, a unositi

ih u tijelo oko tjelesne aktivnosti, a posebno nakon treninga snage. Objasniti djeci zašto su važne vježbe za razvijanje mišića – ne zbog dobrog izgleda, iako nije ni ono zanemariv čimbenik u pubertetskim godinama – nego zbog boljeg držanja, jačanja kostiju i cjelokupnog imuniteta. Osim vrlo važne edukacije, na smanjenje epidemije debljine može se urigirati i pametnom politikom. Sada je na snazi zakon da se u dvorištima škola ne smije pušiti, niti se blizu smiju nalaziti kladionice. S druge strane sve vrvi od pekara, često odmah pokraj školskih vrata. Čitava Hrvatska je jedna velika pekara. Nigdje na svijetu nema toliki broj prodavaonica kruha kao u Lijepoj Našoj. Država bi mogla zabraniti da se one otvaraju na xy metara od škola. Osim toga, mogu se dići porezi na sve nezdrave pekarske proizvode i slatkiše, baš kao što se to stalno radi s duhanom. Ako ćeš prodavati krafene, onda će cijena biti visoka. Naravno kako bi se vlasnici pekara bunili, tko ne bi? No, ne bi bili oštećeni. Istovremeno država može smanjiti poreze na zdrave namirnice, pa bi se pekare umjesto proizvodnje bijelog kruha okrenule spravljanju proteinskog koji bi se radio s boljim, zdravijim brašnima.

NJONJO MINISTRI

No, svijest Plenkovića i njegovih njonjo ministara je na razini srednjovjekovnih kmetova. To najbolje vidimo po njihovim potezima u vrijeme ove nezapamćene inflacije. Država je, naime, ograničila cijene šećera, suncokretovog ulja i sličnih najgorih proizvoda umjesto da su upravo te namirnice ostavili da divljaju, a ograničili cijene povrća, voća, ribe i jaja. No oni pojma nemaju o prehrani upravo zato jer ih o tome nitko nije učio.

Posljedice su stravične, bolnice su pretrpane debelima kojima pucaju žile, liječe se od šećera i svih drugih boleština. Kada bi se djecu u školama educiralo na tjelesnom i kada bi država pametnom poreznom politikom favorizirala zdrave namirnice, a kažnjavala loše, zdravstveni sustav bi prodisao, a dugovi bi se smanjili.

Rješenja su jednostavna, ali vjerojatno najveći problem leži u hrvatskom mentalitetu. Hrvat se, naime, ne zna zabaviti i opustiti bez da zakolje masno janje i poloče litru rakije. Sva druženja vrte se oko labačine, ne daj Bože da Hrvat negdje ode i ispleše se na dobru glazbu. Ako se nisi ubio pečenim patatama, nisi se ni zabavio. U nas se na debljinu gleda blagonaklono umjesto da se (odrasli) debeli zajebavaju na svakom koraku. Ta šugava politička korektnost često je kontraproduktivna. Ako meni ne vjerujete, pogledajte samo redove po bolnicama.

Stoga je krajnje vrijeme da školski sustav odapne poruku: Smrt hrvatskom jeziku, sloboda bugarskom čučnju!

Postoje brojni mitovi o prehrani koji još uvijek nisu srušeni. Primjerice moja majka bi radije bila sebi ruku odsjekla nego meni dnevno dala dva jaja. Govorilo se kako jaja uzrokuju kolesterol, ali s vremenom se dokazalo kako to nije istina – naprotiv – jaja su supernamirnica i danas se preporuča dnevni unos od četiri ili čak više jaja. Ali nove generacije roditelja i dalje ponavljaju floskule koje su čuli od svojih – više od dva jaja dnevno smije konzumirati jedino porno glumica

utijavanje na hladno

Lipe cvatu, sve je isto ko i lani

Izborni kazini u susjednoj Crnoj Gori obilježili su proteklo razdoblje tog našeg, itekako nam važnog susjedstva. Punih trideset godina trajala je vladavina ‘vječnog’ i ‘jedinog’ predsjednika Mila Đukanovića, čiju je vladavinu obilježila sveprisutna korupcija, neprovođenje reformi, krimi hobotnica dugih pipaka, od najbližeg kruga njegovih suradnika do samog Mila i njegove obitelji. Jednako tako obilježilo je i jasno distanciranje od Srbije, kao i ulazak u NATO, status kandidata Crne Gore za europske integracije, ali i tapkanje na mjestu pred ulaznim vratima Unije, kao i izbjegavanje rezanja krimi sprega njegove razgranate hobotnice kojeg nije bilo čak ni na simboličnoj razini. Nitko se nije usudio dirati tu hobotnicu koja je premrežila cijelu ovu malu državicu. Ne budalite! Svaka sličnost s našom situacijom posve je slučajna! Sve to dovelo je do općeg nezadovoljstva i sve snažnije želje za promjenama, čak i kod onih koji su podržavali Mila, prije svega zbog jasnog distanciranja od Srbije. Takvo sveprisutno nezadovoljstvo dovelo je do premoćne pobjede kandidata stranke ‘Europa sad’, istog slogana ‘Europa zdaj’, koji su koristili i naši drugi susjedi pred ulazak u EU!

Ukojem smjeru će krenuti novi crnogorski predsjednik Jakov Milatović, vrijeme će pokazati. Zasad se ne izjašnjava o distanciranju od Vučićevog ‘srpskog sveta’, ne izjašnjava se ni o Rusiji i sankcijama što je očekivano jer su ga podržale i srpske ekstremne stran-

ke kao i SPC. Pri tom ne treba zaboraviti kako ovaj novi predsjednik nema razgranatu stranačku mrežu, a izbori koji će uslijediti, oni parlamentarni, jedini ga mogu osnažiti u predsjedničkoj ulozi i dati mu prave alate za promjene koje je obećavao. Dok je bio ministar u Dritanovoj vladi, napravio je vrlo promišljen potez koji je sad ovom pobjedom kapitalizirao. Podigao je prosječnu plaću s cca 200 na nešto više od 400 eura. Tko mu ne bi dao glas? Hoće li ostati preblizak s opcijom ‘srpskog sveta’ i nakon parlamentarnih izbora, sasvim je drugo pitanje, kao i pitanje koliko će to doista ‘htjeti’ ili ‘morati’. U svakom slučaju, tek nakon parlamentarnih izbora, put kojim će krenuti Crna Gora bit će puno jasniji. Sve izjave novog predsjednika, pa tako i one o nekoj (pre)velikoj bliskosti s ‘ovima’ i ‘onima’, treba uzeti s velikom rezervom. Nikad ne treba smetnuti s uma kako je on prije svega političar. Po zakonima politike i političara to znači - jedno mislim, drugo govorim, a treće radim!’ Politika zdaj!

Umeđuvremenu su počeli predugi i ružni redovi pred policijskim upravama diljem domovine. U Istri, Dalmaciji i u gradu, tresući se od hladnoće pod naletima bure, strani radnici čekaju, čekaju i čekaju. Od boravišne do radne dozvole i /ili privremenih dokumenata. U MUP-u i turističkim policijskim upravama su opet iznenađeni brojem onih koji su navalili po dokumente, ali jednako su tako iznenađeni i u Zagrebu, gdje očajni strani radnici ko-

je mi isto tako očajnički trebamo, stoje danima od tri ujutro da bi na red došli tri dana kasnije. Iz MUP-a se pravdaju kako ih nisu očekivali u takvom broju. Stvarno? Inače MUP se hvalio uvođenjem redomata. Kako sam trebala novu vozačku, kliknula sam, dobila dan i sat kad se trebam ukazati na šalteru i na moje iznenađenje, broj su mi prozvali gotovo u minutu točno prema zakazanom vremenu. Ne razumijem zašto je problem istu stvar napraviti sa stranim radnicima, koji potom mogu civilizirano u skladu s europskim standardima obaviti sve potrebno u unaprijed zakazanom terminu. Ako doista u tim periodima ima premalo ljudi u policijskim upravama, neš ti problema! Samo treba privremeno premjestiti svu silu administracije iz kojekakvih agencija i ministarstava, gdje najčešće ni sami nisu sigurni što im je posao, na šaltere u policijskim upravama. Neš ti velike filozofije! Brza i funkcionalna usluga građanima, bilo vlastitim, bilo stranim, jedini je smisao administracije. I upravo taj, jedan jedini smisao i razlog zašto dobivaju plaću, nitko zaposlen u tim uredima nije dokučio. Jednako kao ni njihovi šefovi, na svim razinama. Nego su svi baš jako iznenađeni što pred sezonu dolaze strani radnici. Sve u stilu s onom pjesmom : Lipe cvatu, sve je isto ko i lani.... To što je sve isto, ključni je dokaz naše stabilnosti pa je logično kako u nas nema nijednog jedinog razloga za traženjem nekih, ne daj Bože, promjena. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Ena, Melika, Amerlina i Ajlina - kad zasja sunce i ne puše orkanska bura raduje ranoproljetna toplina

Erika i Veselin - kćer i tatu veseli za zajedničku šetnju prilika

Srđan, Ivica i Ivan - Ape Revolution Bell je s pravom na prvi nastup uživo u novootvorenom Rock Cafeu Dubrovnik ponosan

Jan, Dubravka, Pablo, Tanya i Jordi - opravdano su na otvaranje Hard Rock Cafea Dubrovnik gordi

Pio i Tina - omiljenom padreu je u điru drage ljudi sresti istinska milina

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ekipa Hard Rock Cafea Dubrovnik - vidi se sad da su sretni što su stigli u Grad

Elvira i Zoran - skladni, sretni i usklađeni svaki dan

Klara i Andrea - zajedno se posvetile “pronalaženju” najboljega dara

Ivica i Ana - djevojčica je vožnjom romobila očarana

Filip i Sanja - dječačić je pored mame veseo bio i na pozdrav mahnio

Eugen, Ana i Tonći - tri generacije veseli iz Lapada u Grad poći

Vlado, Nikša i Vinko - prijatelji su sjeli, i kud će dalje odluku donijeli

EMPRESS OF CANADA

Posjetio nas je dvaput, a bio je prvi brod velikog Carnivala

Bio je usidren pored Lokruma, a kasnije je postao dio velike brodarske kompanije koja će izrasti u najveću na svijetu

EMPRESS OF CANADA je izgrađen kao novogradnja broj 171 za Canadian Pacific Steamships Co. u brodogradilištu Vickers-Armstrong Ltd. u Newcastleu u Engleskoj za 7,5 milijuna engleskih funti. Na prvo putovanje je iz engleskog Liverpoola do kanadskih Quebeca i Montreala zaplovio 24. travnja 1961. godine.

Imao je 25585 bruto tona, bio dug 198, širok 26 metara, a dvije Pametrada Parsons parne turbine ukupne snage 30 000 KS preko dvije propele su mu omogućavale brzinu od 20 čvorova. Mogao je prevesti 160 putnika u prvom i 894 u turističkom razredu o kojima se brinulo 464 člana posade.

PUTOVANJE DUGO 61 DAN

Plovio je godišnje na 13 prekooceanskih putovanja dok je ostatak godine proveo na kružnim putovanjima. Tako je iz New Yorka isplovio 9. veljače 1962. godine po cijeni od 1675 US dolara tičući luke: Tenerife, Funchal, Casablanca, Gibraltar, Tunis, La Valletta, Aleksandria, Beirut, Haifa, Limassol, Rodos, Samos, Istanbul, Limnos, Piraeus, Delos, Mikonos, Iraklion, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Catania, Messina, Napulj,

Willefranche, Barcelona, Majorca, Oran, Malaga, Tangier, Lisabon i povratak u New York.

Putovanje je ukupno trajalo 61 dan, a pred Lokrumom se usidrio 18. ožujka 1962. godine u 12 sati sa 660 putnika te navečer u 20 sati isplovio dalje prema Veneciji. Još jednom nas je posjetio 29. ožujka 1963. godine u 12:30 sati s 389 putnika da bi u 19:30 posljednji put napustio naš Grad ponovo na putu za Veneciju. U naše se vode više nikada nije vratio.

Tom prigodom se po istoj cijeni putovanja uputio iz New Yorka 21. veljače 1963. tičući luke: Casablanca, Tanger, Malaga, Bizerta, La Valletta, Iraklion, Mikonos, Delos, Piraeus, Istanbul, Samos, Aleksandia, Larnaca, Beirut, Haifa, Rodos, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Siracusa, Nessina, Napulj, Ajaccio, Cannes, Barcelona, Gibraltar, Lisabon, Tenerife, Madeira i povratak u New York.

Kako je zračni prijevoz uzimao svake godine sve veći udio u transatlantskim putovanjima, postupno se smanjivao i obim brodskih prekooceanskih putovanja pa je ostalo samo pi-

Putovanje je ukupno trajalo 61 dan, a pred Lokrumom se usidrio 18. ožujka 1962. godine u 12 sati sa 660 putnika te navečer u 20 sati isplovio dalje prema Veneciji. Još jednom nas je posjetio 29. ožujka 1963. godine u 12:30 sati s 389 putnika da bi u 19:30 posljednji put napustio naš Grad ponovo na putu za Veneciju

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK 36 Priče o moru i brodovima

Nakon što je obavio posljednju transatlantsku plovidbu za matičnu Canadian Pacific Steamships Co. kompaniju, prodan je u veljači 1972. godine novoosnovanom brodaru Carnival Cruise Line u vlasništvu karizmatičnog Teda Arisona, američkog doseljenika rođenog u Izraelu. Bio je prvi brod te velike brodarske kompanije koja će izrasti u najveću svjetsku brodarsku kompaniju na svijetu – Carnival Corporation & PLC

tanje vremena kada takva putovanja neće više imati nikakvog smisla.

PRVI BROD VELIKE BRODARSKE KOMPANIJE

Nakon što je obavio posljednju transatlantsku plovidbu za matičnu Canadian Pacific Steamships Co. kompaniju, prodan je u veljači 1972. godine novoosnovanom brodaru Carnival Cruise Line u vlasništvu karizmatičnog Teda Arisona, američkog doseljenika rođenog u Izraelu. Bio je prvi brod te velike brodarske kompa-

nije koja će izrasti u najveću svjetsku brodarsku kompaniju na svijetu – Carnival Corporation & PLC koja u vlasništvu ima više od 50 posto svjetske flote kruzera.

Brod je dobio je i novo ime, MARDI GRAS, a nakon preuređenja mogao je primiti 906 putnika. Iz luke Tilbury (dio Londona) MARDI GRAS plovi za Miami, odakle započinje prva kružna putovanja prema Karibima. Nazvan je “Zastavnim brodom zlatne flote”, ma koliko to tada možda čak i cinično zvučalo, jer je dugo vremena bio i jedini u njoj. Tek mu se 1975. godine pridružio EMPRESS OF BRITAIN koji od tada plovi pod imenom CARNIVALE.

Ne baš impresivan početak nije ničim davao naznaku rađanja najveće brodarske kompanije svih vremena na svijetu Carnival Corporation & plc u čijem su vlasništvu danas respektabilne flote Cunarda, Holland America Linesa, Aida Cruisesa, Costa Cruisesa i mnogih drugih velikih brodarskih kompanija. Dugo je vremena MARDI GRAS predvodio neveliku flotu Carnivala, ali kada je razvojni program kompanije konačno počeo rasti s novim brodovima, stari brod je koncem 1993. godine prodan grčkom Epirotiki Lines za kojeg plovi za više operatera pod imenima OLYMPIC, STAR OF TEXAS, LUCKY STAR i na kraju kao APOLLON

Godina 2003. je zbog neočekivano velikih cijena starog željeza bila kobna godina za mnoge nama poznate brodove. Tako je na red došao i APOLLON koji je 12. listopada 2003. godine zaplovio na svoje posljednje putovanje iz grčke luke Pirej prema indijskom rezalištu brodova Alang gdje je stigao 4. prosinca 2003. godi-

APOLLON je 12. listopada 2003. godine zaplovio na svoje posljednje putovanje iz grčke luke Pirej prema indijskom rezalištu brodova Alang gdje je stigao 4. prosinca 2003. godine. Početkom sljedeće godine nestao je u hrpi starog željeza

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

ne. Početkom sljedeće godine nestao je u hrpi starog željeza.

Iako je samo dva puta posjetio Dubrovnik, EM-

PRESS OF CANADA je ostao zabilježen kao jedan od velikih brodova koji su nas nakon Drugog svjetskog rata posjetili, ali i kao prvi brod velikog Carnivala.

Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK

DVA SKALINA

U spomen na pok. Iliju Kuzmana, 30€ prilaže obitelj Adžić;

U spomen na pok. Leona Stazić, umjesto cvijeća 50 € prilažu B. Svilokos i L. Erhardt;

U spomen na rodicu Jasminu Raić, umjesto cvijeća 60€ prilaže Mirso Čokljat s obitelji;

U spomen na gđu. Mariju Poković, obitelj Mašanović prilaže 70 €;

U spomen na gospara Mata Prkačina, umjesto cvijeća 20€ prilaže Darija

Mratinović;

U sjećanje na majku od M. Zrno, Dječji vrtići Dubrovnik prilažu 53,09€;

Željko Lončar donacija 50 €;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

humanitarni prilozi

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Ivo i Mare Bujak, umjesto cvijeća za pok. rođaka Luku Perušinu prilažu 30 €.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU

- U spomen na pok Luka Perušinu,

Ana i Dubravko Medo udruzi doniraju 50 eur

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod

Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Udruga za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije Iva Vojnovića 31, 20 000 Dubrovnik

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: Antun Klarić uplatio je 70,00€ za pomoć udruzi.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

ZNATE LI DA KONTROLA MADEŽA

IMA „SVOJU“ ABECEDU?

Pregledajte svoje madeže prije ljeta. ABCDE pravila daju smjernice kada treba potražiti mišljenje stručnjaka:

A (asymmetry) - označava asimetriju promjene-što znači da madež gubi svoj pravilan okruglasti ili elipsoidni oblik

B (border) - promatraju se rubovi koji dobivaju nazubljen ili nepravilan oblik

C (color) - promjena boje koja je bila jednolična u različite nijanse od svijetlosmeđe do crne boje

D (diameter) - promjer promjene koji je veći od 6 mm

E (evolution) - iznenadan rast „mirne“ promjene

Ako primijetite da kod madeža dolazi do gore navedenih promjena,svakako se naručite na pregled kod naše dermatologinje dr. Adriane Varela. Rano otkrivanje i liječenje značajno doprinosi boljoj prognozi liječenja i izlječenja! Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Podijelite s nama Vaše tegobe: pitajte nasodgovoriti će Vam najrenomiraniji stručnjaci medicine u svojim područjima. Naši kontakti za Vaša pitanja, narudžbe i informacije:

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem Opel astru 1,4 ,benzin,metalic,dobro stanje,registriran do 01/2024. Cijena 1.300 eura. Mob. 091 583-4481

Prodajem jeftino originalni automobil “Renault 12” /oltajmer/ star 50 godina u ispravnom voznom stanju, bijele boje. mob. 098564765

PLOVILA

Povoljno prodajem vanbrodski motor 8KS duga osovina, ljetnu tendu za istranku, drvene podnice i ostalu novu opremu. Kontakt 098747113

IZNAJMLJIVANJE

U Novoj Mokošici iznajmljujem sobe 091 915 9145

Iznajmljuje se dvosobna komforni stan s parkingom, zaposlenim djevojkama. 099 403 3061

Iznajmljuje se poslovni prostor od 43 m² u Dubrovniku (Mercante centar), blizina Državne uprave, Fine, Porezne uprave, glavne Pošte... Prostor ima wc i mini kuhinju, rampu za pristup kolicima i parking mjesto. Idealno za trgovinu, studio, salon, urede, slastičarnu i sl. Moguća pregradnja u 2 manja prostora. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom nakon 13 sati.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca (s

građevinskom dozvolom), 878m2. Cijena: 160m2. Kontakt: 0989230545

Kupujem stan u Dubrovniku između Stare Mokošice i Viktorije, do 130.000 EUR. Moguća odgoda mog useljenja u stan i na duže vrijeme. Sve po dogovoru. 095-862-0210

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@ gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 – 219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/ apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 –

petak, 7. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

54 Mali oglasi

187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama s parking mjestom i ostavom. Stan ima 71m2 i taracu od 24 m2 (a tarace plaćate samo 6m2). Cijena je 2300 eura/m2, kontakt 092 420 8459

RAZNO

Prodajem bolesnički krevet koji je kupljen u butizi

Bauerfeind, prije 3 mjeseca. Krevet je bez madraca i ima 4 položaja podnice. Sve nejasnoće pitati na telefon 020 435 494

Prodajem 2 djecije auto sjedalice, Isofix, kiddy, maxi-cosi, očuvane. Cijena: 75 eura po komadu. Kolica chicco light way, ocuvana, Cijena 80 eura. Tel 0998532701.

Prodajem pravo vinsko osto. Veća količina. Tel; 0914451244

USLUGE RAZNO

Prodaje se mala građevinska dizalica do 150 kg nosivosti, Steintweis Boy 098 820 496

Obavljamo kvalitetno sve keramicarske i gipsarske radove. Mob: 098 9721 753, 091 506 3710

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvo -

za materijala. 098 765 757

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge

: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 03.04. do 09.04.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 10.04. do 16.04.

preminuli

LJILJANA ŠKRELJI 1951.

MARIJA POKOVIĆ 1942.

PAVE RAMIĆ 1942.

PAVE VERŠIĆ 1929.

LUKA PERUŠINA 1928.

SLAVICA ŠTAKA 1935.

KATE JARAK 1927.

DOMAGOJ VUKASOVIĆ 1977.

NIKICA TULIĆ 1960.

HELENA STAZIĆ 1944.

MIRA DRUŽINEC 1954.

KATJA BOKARICA 1954.

MARE KRISTOVIĆ 1931.