Dubrovački dnevnik br. 126

Dubrovčani štede na frizerima, a ne idu ni po restoranima stranica 8

Senzorne sobe i oprema su super, ali su nam potrebni stručnjaci stranica 14

Što nam se u Rupama svidjelo, a što bi moglo bolje stranica

Ivo Batričević riješio misteriju kartoline koja intrigira pomorce stranica 30

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Neš ti plesa!

Svi

vlasnici starih automobila, onih dugovječnijih od 20 i kusur godina, kojih je u nas poprilično, znaju sljedeće - ma koliko ga redovno servisirali i brinuli o njemu, ne mogu se okladiti kako ih neće ostaviti i tvrdoglavo stati baš kad su najpotrebniji. Meštar sliježe ramenima: „ Dobar je to bio auto, ali što ćeš, zamor materijala, ne možeš znat’ kad će nešto krepat’! Tako vam je to moj gosparu, ni ja ne mogu trčat’ ko nekad!“

I sto to znaju i piloti kad sjedaju u MiG-ove proizvedene nekoliko ili čak puno više godina prije Domovinskog rata. E sad, ima li to ikakve veze s podatkom kako u posljednjih nekoliko godina vojnu pilotsku školu upisuje samo po jedan jedini kandidat godišnje, dok ih je prije upisivalo desetak? Zadnja kalvarija nekidan, srećom, dobro je završila za pilote,

ali pitanje je hoće li i sljedeća. Nove nabavke vojnih aviona kasne dobrih deset godina, a veliki je upitnik hoće li ‘Franceke’, kad stignu, imati tko voziti. No, ne treba paničariti. Sve je lako objašnjivo i potpuno razumljivo. To nam je provalio veliki znalac, novi, dosad neotkriveni Einstein, ujedno i predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović. „Događa se, zrakoplovi zbog sile teže tendiraju tome da padnu“, kaže on. To majstore!

U

posljednjih dvadeset godina RH, u kontekstu obiteljskog nasilja, ubijeno je gotovo četiristo žena. Osim femicida, u Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena žrtva nasilja u obitelji. Ravnateljica hrvatskog Caritasa navodi kako je do početka rujna već popunjeno 60 posto njihovih kapaciteta za žrtve obiteljskog nasilja. Učin-

Piše Vjera Šuman

kovitost sudstva i kažnjavanje nasilnika su apsurdni i takvi da ih se može svrstati pod rubriku ‘vjerovali ili ne’! Ipak, prema izjavi jedne Iranke, naša situacija je bajna. Ona je strašnu iransku stvarnost i stotine ubijenih na prosvjedu, kao i nedostatak straha prosvjednika od ubijanja koje provodi policija, ovako objasnila: „Mi mislimo kako živimo jer dišemo. Disanje je jedino što smijemo. To nije život i zato nemam razloga strahovati izlaskom na prosvjede.“ Nakon više stotina mrtvih , čini se kako se Iran ipak odlučio ukinuti tzv. moralnu policiju. Je li doista i hoće li se išta promijeniti? Ako je suditi po nastavku prosvjeda i sve većem broju žena i muškaraca koji izlaze na ulice, teško je prognozirati.

Z a to vrijeme diljem hrvatskih gradskih trgova, svake prve su-

bote u mjesecu, dični hrvatski muževi smjerno kleče na prljavom i mokrom betonu ne mareći za svoje zdravlje i izlažući se prehladi, virusima, reumi i ne daj Bože nekoj većoj nevolji. Rade to moleći krunicu i tražeći Gospu i Svevišnjeg da im podari svesrdnu potporu kako bi oni kao muškarci bili moralni autoriteti u obitelji, moleći pritom za žensku čednost i poslušnost u ponašanju i oblačenju. Jer ženska priroda je, je li, prevrtljiva i nepouzdana i, hvala Bogu, oni su tu kako bi te ‘nesretnice’ disciplinirali. Budu li uslišeni, do izbora bismo i mi mogli dobiti neku vrstu ‘moralne policije’. Zasad je oblačenje ili golišavost na morskim destinacijama u domeni obične policije(!?). Ako je suditi po presudama kakve donose hrvatski sudovi, naši dični klečeći hrvatski muževi, pot-

poru od sudova već imaju. No hoće li se Sveta Majka složiti s njima, drugo je pitanje.

Advent i događanja u Gradu dovode sve više turista i sve je jasnije kako je cjelogodišnji turizam itekako moguć, samo zahtjeva ideje, događaje, prave priče i kreativne ponude, kao i izuzetno sposobne turističke predvodnike. U ovo vrijeme Adventa, uz miris kanjele i klinčića, svi se nekako opustimo njušeći najljepše mirise Božića našeg djetinjstva. Jedino što je drugačije je Katar. Majko moja, danas neće samo meni trebati Normabel. Unaprijed se tješim - to je igra, lopta je okrugla… I slične narodne. Ne pomaže. Ništa mi neće biti draže doli prestanak brazilskog glupavog plesanja nasred stadiona u Katru. Neš ti plesa. Ajmooooooooooo! Eto vas.

petak, 9. prosinca 2022.

PLANIRA HOTELE, VILE, DVORANE…

Već godinama gradnja na Babinom kuku skalin je na kojem se lome noge i padaju teške riječi, od susjedskih dovikivanja pa do gradske vijećnice. U Dubrovniku nema gradnje koja za sobom ne podigne prašinu, čak i prije nego prvi kamioni sa šutom prođu po gradilištu.

Prvi kamioni prošli su gradilištem hotela Valamar Tirena na Babinom kuku, dok se i na području Valamar Cluba (ex. Minčeta) užurbano radi na iznošenju dotrajalog namještaja. Prašina oko ovih i drugih Valamarovih objekata se digla još prošle godine kada se na sjednici Gradskog vijeća našla toč-

VALAMAR

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović, vizuali Fearh

Masterplan Babinog kuka izradila je tvrtka Fearh za Valamar Rivijeru

petak, 9. prosinca 2022.

ka o izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Babin kuk. Upravo tada Dubrovčani su saznali kako Valamar za Babin kuk ima velike planove, a koji uključuju podizanje kvalitete njihovih sadržaja ili laički rečeno dodavanje zvjezdica na postojećim hotelima, ali i gradnju nekih novih. Zbog tih pretenzija Valamara, a koje su uključivale i prenamjenu dijela zelene zone u građevinsku zonu, kako bi se na području dijela sadašnjeg kampa Solitudo izgradio novi hotel, Dubrovački dnevnik je upozoravao na mogući gubitak zelene zone. Nakon našeg pisanja izbila je žustra rasprava u gradskoj vijećnici. Ta ideja je zaustavljena amandmanom gradonačelnika Mata Frankovića koji je

Iz hotela Valamar Club iznosi se dotrajali namještaj, a ovo područje moglo bi u potpunosti promijeniti sadašnji izgled

urgirao i zainteresiranom investitoru onemogućio gradnju na toj zelenoj zoni. Prijedlog je u konačnici usvojen uz amandman, a ono što je ostalo jesu rekonstrukcije hotela Tirena i Valamar Club koji su istini za volju zaista u derutnom stanju.

TIRENA OGRAĐENA, NA GRADILIŠTU ‘TEŠKA MAŠINERIJA’

Dok smo fotografirali radove na hotelu Tirena, upozorili su nas radnici da ne dolazimo blizu jer je to i službeno prostor gradilišta tvrtke Texo Molior koja je izvođač radova na projektu, pa tako nikome osim radnika nije dozvoljen ulaz. Kod hotela Valamar Club za sada još nema ograđenog gradilišta,

Valamar je započeo s renovacijom hotela Tirena i Valamar Club. Kod hotela Tirena ograđeno je gradilište tvrtke Texo Molior, a iz hotela Valamar Club iznosi se dotrajali namještaj.

Nezavisna projektantska tvrtka Fearh napravila je vizual projekta preuređenja hotela Tirena, ali i Masterplan Valamar Resorta za područje Babinog kuka.

Gradilište hotela Tirena, radove izvodi tvrtka Texo Molior

Vizual budućeg izgleda lobija u hotelu Tirena

a tamo se u trenutku fotografiranja tek raščišćavao hotel od dotrajalog namještaja. Nezavisna projektantska tvrtka Fearh potpisnik je novog izgleda interijera hotela Tirena, a investicija je vrijedna 15 milijuna eura.

BABIN KUK I VIZIJA VALAMARA

Osim toga razvidno je, prema podacima ove projektantske tvrtke, kako su radili i Masterplan Valamar Rivijeri za područje Babinog kuka, pa se tako prema Masterplanu na području današnjeg hotela Valamar Club nalazi novi hotel koji bi trebao postati dio premium segmenta u okviru Valamar Collection brenda. Procijenjena vrijednost investicije iznosi 88 milijuna eura. Investicija bi trebala biti gotova do 2025. godine, kako je navedeno na stranicama projektantske tvrtke.

UMJESTO KAMPA – GLAMPING

Što se tiče ovog masterplana, Tirena i Valamar Club nisu jedine promjene u viziji hotelskog magnata. Masterplan predviđa i izgradnju novog ljetovališta prema konceptu Valamar nature holiday, umjesto sadašnjeg kampa Solitudo. Tu se po nacrtu nalazi ‘glamping’ područje, odnosno luksuzno kampiranje koje podrazumijeva koheziju kampiranja i gotovo svih modernih sadržaja koje uobičajeno nudi hotelski smještaj.

NOVI HOTEL UZ VILE

Na samom vrhu kod ceste Iva Dulčića, preko puta

odvojka koji vodi na Glavicu Babinog kuka, nalazi se novi objekt nazvan Nature resort hotel, a okružuju ga vile s četiri zvjezdice.

U Masterplanu vidljiva je i cesta koja bi spajala ulicu Iva Dulčića s ulicama Vatroslava Lisinskog i pl. Ivana Zajca, a lijevo od ceste, vidljivo je u planu, bile bi smještene vile s pet zvjezdica. Cesta bi pak vodila do područja gdje se sada nalazi recepcija kampa Solitudo. Lijevo od recepcije predviđeni su planom stanovi, odnosno apartmani. Zani-

Masterplan uključuje renovirane hotele Tirenu i Valamar Club koji postaje hotel Collections, osim toga promjene su i na području kampa Solitudo koji postaje ‘glamping’ područje, a vizuali uključuju i novi hotel uz cestu Iva Dulčića, kongresni centar, kao i vile i apartmane.

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Na mjestu sadašnjeg hotela Valamar Club prema Masterplanu izgradio bi se novi i veći hotel

Vizual izgleda restorana u hotelu Tirena

mljivo je kako područje lijevo od ceste nije u obuhvatu izmjena i dopuna Urbanističkog plana Babinog kuka pa će investitor morati pričekati usvajanje novih izmjena i dopuna PPU-a Babin kuk. Vrijedi spomenuti i to kako ni sadašnje želje investitora zasad nisu usklađene s postojećim GUP-om pa će se vjerojatno trebati čekati na onaj novi, koji se trenutno izrađuje i čije će usvajanje uslijediti na nekoj od budućih sjednica Gradskog vijeća.

KONGRESNI CENTAR I GARAŽA

Uz hotel Lacromu ucrtan je i novi pripojeni objekt kojemu bi funkcija bila MICE segment. Na mjestu današnjih teniskih terena ucrtan je kongresni centar i garaža. U svom priopćenju s kraja prošle godine, Valamar je upravo projekt multimedijalnog centra naveo kao jedan od onih na kojemu će se nastaviti raditi u 2022. godini, a uz to naveden je i projekt novog hotela i ljetovališta.

Za vrijednost cjelokupnog Masterplana navodi se iznos od 420 milijuna eura, a uz godinu je upisana 2024.

NA PUTU DO VIZIJA STOJE GRAD I GRAĐANI

Grad Dubrovnik i tvrtka investitor u sudskom su sporu oko vlasništva nad brojnim površinama koje imaju javnu funkciju, a radi zaštite javnog interesa Grad se upisao na komunalnu infrastrukturu, parkinge i park nakon više desetljeća nepravednog položaja Dubrovčana u odnosu na prostor kojim je Valamar gospodario. Iako se život u punom smislu na Babin kuk nije vratio, a vjerojatno nikad i neće jer nove godine i desetljeća dono-

se neke nove trendove, a vraćanje na stare nostalgične momente nije uvijek i jedina, najbolja opcija, ono što je sigurno jest da Dubrovčani, makar dijelom, Babin kuk sada osjećaju više svojim nego je to bio slučaj prije koju godinu. Možda su za to zaslužna parkirna mjesta bez stupića ili cesta, pa i park na kojima je upisano - vlasnik: Grad Dubrovnik. Upravo zbog toga, Valamarove investicije zasigurno će biti u fokusu interesa žitelja Grada u svim fazama, od same vizije, kroz proces donošenja planova do realizacije.

Na izmjenama i dopunama Urbanističkog plana Babinog kuka već su se lomila koplja i dignula prašina, Masterplan Babinog kuka za sada nema podlogu u UPU-u, a ovakva vizija zasigurno će iznjedriti neke nove rasprave u budućnosti.

petak, 9. prosinca 2022.

Prikaz rješenja na Babinom kuku prema ideji Valamara

Masterplan predviđa i izgradnju novog ljetovališta prema konceptu Valamar Nature holiday, umjesto sadašnjeg kampa Solitudo

Zbog inflacije se štedi na frizerima, a ni po restoranima se više ne ide

Hrana, režije i sve ono neophodno po život je znatno poskupjelo. Koliko je Dubrovčanima ostalo novca za male životne radosti?

Piše Ivona Butjer Mratinović foto SANJIN STRUKIC /PIXSELL

Inflacija je pogodila gospodarstvo, financije i kućanske budžete. Najviše su poskupjeli upravo oni proizvodi i usluge koje su neophodne za život. To je prvenstveno hrana, a potom i režije. Zbog te situacije, sve više građana kalkulira pri kupnji, a mnogi od njih se odriču svojih hobija, užitaka, ali i svega onoga što im nije neophodno kako bi sebi mogli priuštiti ono što je nužno, ali sada puno skuplje.

NEMA VIŠE OBJEDA ZA EKIPU KOJE

SAM PRIJE RADILA

„Vrlo malo ljudi ide po restoranima, prije je to bilo puno više. Nešto domaćih imaju još samo oni restorani koji nude marende, po restoranima baš i ne i mislim kako se ovdje izgubio taj običaj,“ tvrdi Zlatko Begušić

„Dosad je moja obitelj imala naviku jednom mjesečno pripremiti juneći mišić na lešo, a onda bismo pozvali obitelj i prijatelje na objed. No, zbog poskupljenja, nismo taj ručak priredili već sigurno pola godine,“ govori nam jedna Dubrovkinja.

Kako kaže, razlog je taj što je cijena mesa prilično narasla pa sada i njena obitelj razmišlja o tome kako uštedjeti na količinama koje im nisu nužne za kućanstvo.

„Sad nam je taj objed za svih jednostavno preskup. Cijena je mesa toliko narasla, kao i svega ostalog. Kako su narasle cijene hrane, tako se ljudi nekako odriču svega onoga što im je nekakav, uvjetno rečeno luksuz, mada uopće ne bi trebao biti luksuz. Troškovi života su narasli za 50 posto i većina plaće ide na one osnovne životne stvari, a one su najviše poskupjele. S druge strane, plaće su iste kao i 2019. godine, a ponegdje i lošije,“ govori Dubrovkinja.

NA FRIZURU

Na kavama i u neformalnim razgovorima možete čuti brojne žene koje tvrde kako se odriču tre-

ŽENE KALKULIRAJU S ODLASKOM

dnevniK petak, 9. prosinca 2022.

tmana na koje su prije išle. Premda frizura ili depilacija ne bi trebale spadati u luksuz, one su to nekako postale, pa sada poglavito žene kalkuliraju oko odlaska na pituravanje, na pramenove ili na, primjerice, depilaciju voskom. Vlasnica salona ‘Organic look’ Katija Guljelmović potvrdila nam je kako sve više žena štedi na odlasku kod frizera. „U vremenu u kojem živimo, ali i koje dolazi, susrećemo se s brojnim problemima koji se prvenstveno odnose na rast cijena. Rastu cijene najamnina, materijala, doprinosa, električne energije… To najbolje znamo mi u salonima gdje smo zbog svih tih troškova primorani povisiti cijene usluga, ma koliko se tome opirali. Iz razgovora s klijentima i prijateljicama, zaključila sam kako su i oni često primorani štedjeti na sebi. I to je nešto što se posebno odnosi na žene – uskratit će sebi redovite odlaske frizeru, kozmetičaru i sl, jer im je to postalo luksuz, a ne prioritet. Događa se trend u kojem žene prorjeđuju svoje odlaske u frizerske salone. Ako su dosad dolazile redovito, recimo jednom mjesečno, sad će dolaziti jednom u mjesec i po’ ili dva,“ kaže Guljelmović. Navodi i to kako još uvijek ima žena koje su sebi na prvom mjestu i koje se ne žele odreći odlaska frizeru, a uvjerena je i kako svi oni koji imaju stalne klijente, njih kao takve neće izgubiti. „Jednostavna je računica – kako biste opstali, morate imati veliki broj klijenata. S uvođenjem eura, očekuje nam dodatni skok cijena, no mislim ka-

ko će usluge u frizerskim salonima poskupjeti neznatno. Iz razgovora s kolegicama mogu zaključiti i kako će puno žena neke frizerske usluge odraditi u kućnoj radinosti. Ostaje nam za vidjeti kako ćemo se nositi s inflacijom 2023. godine,“ zaključuje Guljelmović.

POČELO JE S KORONOM, LJUDI KUPILI VLASTITE ‘MAŠINICE’

Vlasnik kozmetičkog salona Beauty Line Ljubomir Lučić kaže kako se s trendom uljepšavanja u kućnoj radinosti krenulo već s dolaskom epidemije koronavirusa, kada su saloni za uljepšavanje često bili zatvoreni zbog epidemioloških mjera.

„Ljudi su se tada morali nekako snaći pa su se počeli sami doma pituravati, kupovati ‘mašinice’ i šišati pa je već s dolaskom korone dio klijenata odustao od odlaska u salone za uljepšavanje,“ govori nam Lučić.

Studeni je, tvrdi, bio nešto lošiji nego što će to biti prosinac, no to je standardna situacija. „Klijenti žele zablistati za blagdane. Žene rade blagdanske kolače pa im se ne isplati raditi nokte prije toga kako ih ne bi uništile. Ako naprave frizuru dosta ranije, ona za Božić neće biti toliko svježa. Tako da odlaske u salone zapravo čuvaju za zadnji tren prije Božića,“ govori nam Lučić. Slaže se kako je budžet za uljepšavanje sada nešto siromašniji jer se puno više izdvaja za nužne stvari, primjerice hranu. No, uvjeren je kako će žene i dalje nalaziti sredstva namijenjena uljepšavanju jer ih to veseli. Napominje kako je inflacija pogodila gotovo sve poduzetnike, pa tako i one koji se bave nuđenjem usluga uljepšavanja. „Ljudi slušaju loše vijesti o poskupljenjima i inflaciji, i sasvim sigurno su zabrinuti. Mi ih nismo htjeli dodatno opteretiti pa nismo podizali cijene usluga, no zbog poskupljenja svega, od režija do nabavnih materijala, izgledno je kako ćemo u budućnosti biti primorani to napraviti,“ govori Lučić.

NEMA PUNO DOMAĆE ČELJADI PO RESTORANIMA

Još jedna navika koji su Dubrovčani počeli gubiti još tijekom pandemije koronavirusa, a što se sada dodatno intenziviralo, jesu posjeti restoranima. „Vrlo malo ljudi ide po restoranima, prije je to bilo puno više. Nešto domaćih imaju još samo oni restorani koji nude marende, po restoranima baš i ne i mislim kako se ovdje izgubio taj običaj. Krenulo je to još prije koronavirusa i ne znam je li to zbog toga što je moja generacija na zalazu radne karijere ili su razlozi financijske prirode ali prije je tu bilo puno više domaće čeljadi,“ tvrdi predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatko Begušić. Tako je još nešto što bi trebalo biti standard postalo luksuz.

„Događa se trend u kojem žene prorjeđuju svoje dolaske u frizerske salone. Ako su dosad dolazile redovito, recimo jednom mjesečno, sad će dolaziti jednom u mjesec i po’ ili dva,“ kaže Katija Guljelmović

Dubrovnik se prisjetio jednog od najtežih dana u svojoj povijesti

Na obilježavanje je stigao i predsjednik RH Zoran Milanović

Uz Dan Dubrovačkih branitelja i prisjećanja na jedan od najtežih dana u povijesti Dubrovnika – 6. prosinca 1991., kao znak sjećanja na poginule branitelje i civile kod spomen obilježja na širem gradskom području položeni su vijenci i upaljene svijeće.

Na centralnom gradskom groblju Boninovo vijence su pored spomen obilježja položili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima, izaslanik predsjednika Sabora i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, koji je sa suradnicima vijenac položio i u ime Županije,  izlaslanica predsjednika Vlade RH ministrica poljoprivrede Marija Vučković, gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava, gradonačelnik Grada Imotskog Ivan Budalić, hrvatski iseljenik kanadskog podrijetla Anton Kikaš te predstavnici Policijske uprave, Udruge roditelja poginulih branitelja i Udruge udovica i ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, branitelji i članovi njihovih obitelji. Na Srđu, nekadašnjoj prvoj crti obrane

Grada, upriličeno je središnje događanje uz Počasno-zaštitnu bojnu i molitvu za poginule hrvatske branitelje. Prigodni program djece iz Osnovne škole Montovjerna održan je u tvrđavi Imperijal, simbolu herojstva i obrane u Domovinskom ratu. U gradskoj luci položeni su vijenci u more, u sjećanje na pomorce i branitelje stradale na moru. Vijenci su položeni i na muslimanskom groblju na Boninovu te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a, kao i na Liechteinsteinovom putu, u neposred-

noj blizini hotela Libertas, gdje su točno prije 31 godinu poginuli vatrogasci pokušavajući ugasiti požar na spomenutom hotelu koji je tada bio pun prognanika.  Na mjesnom groblju u Sustjepanu su zapaljene svijeće i položeni vijenci za sve branitelje koji su izgubili svoje živote na ovom području, izuzetno zahtjevnoj ratnoj bojišnici. Molitvu za dubrovačke branitelje i njihove obitelji održao je don Mario Karatović, a nakon polaganja uslijedila je sveta misa zadušnica koja je služena u Katedrali Velike Gospe.

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DAN BRANITELJA DUBROVNIKA

Radi se glavni projekt za novu multifunkcionalnu dvoranu u Gospinom polju

Izgradnjom ove i obnovom postojeće dvorane u neposrednoj blizini Dubrovnik će dobiti dvoranski kompleks, prvi takvog opsega u Europi

„Nova sportska multifunkcionalna dvorana u Gospinom polju bit će završena do zadanih rokova, odnosno spremna za Svjetsko rukometno prvenstvo 2025., a njezinom izgradnjom ujedno ćemo riješiti problem dvoranskog sporta u Dubrovniku za narednih 50 godina,“ rekao je na konferenciji za novinare održanoj u srijedu dubrovački gradonačelnik Mato Franković, u prigodi potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem za izradu projektne dokumentacije buduće dvorane.

Predmet ugovora je izrada glavnog i izvedbenog projekta s troškovnikom dvorane u Gospinom polju na temelju Idejnog rješenja. Slijedi ishođenje građevinske dozvole i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava.  ‘’Već smo započeli razgovore po pitanju financija za samu gradnju, gdje računamo dijelom i na EU fondove te druge izvore jer postoji cijeli niz mogućnosti i gledamo što je od toga najrealnije’’, kazao je gradonačelnik Franković.

Izgradnjom ove i obnovom postojeće dvorane u neposrednoj blizini Dubrovnik će dobiti dvoranski kompleks, prvi takvog opsega u Europi, koji će omogućiti da u budućnosti budemo domaćin brojnim svjetskim natjecanjima u dvoranskim sportovima. Osim za sport, multifunkcionalni prostor koristit će se za održavanje kongresa, koncerata i druge kulturne sadržaje.

Prema prihvaćenom idejnom rješenju, na tri etaže imat će dvije dvorane, veću - koja zadovoljava rukometne standarde i manju - za zagrijavanje. Veća dvorana ujedno će se moći podijeliti na šest dijelova.  Kapacitet gledališta bit će oko 4.000 sjedala, dok će u pod -

zemnoj garaži biti smješteno 400 parkirališnih mjesta za osobne automobile. Ugovor za izradu glavnog i izvedbenog projekta multifunkcionalne dvorane Gospino polje, vrijedan 3.681.250,00 kuna s PDV-om, danas su potpisali u ime Grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković te u ime tvrtke KAP4 d.o.o. iz Zagreba, koja je posao dobila na javnom natječaju, direktor Nikola Miletić. Rok za izvedbu prve faze - izradu glavnog projekta s pripadajućim troškovnicima dostatnim za provođenje postupka javne nabave usluga, je 60 dana od dana potpisa Ugovora, dok je rok za drugu fazu - izradu izvedbenog projekta, također 60 dana, od dana usvajanja glavnog projekta od strane naručitelja.

‘’Već smo započeli razgovore po pitanju financija za samu gradnju, gdje računamo dijelom i na EU fondove te druge izvore jer postoji cijeli niz mogućnosti i gledamo što je od toga najrealnije’’, kazao je gradonačelnik Franković

Važnost dubrovačke

Rupe nisu muzej kojeg će posjetitelj dugo pamtiti

U konačnici Rupe nisu neki spektakularni muzej kojeg će se turist sjećati kada se vrati s odmora, ali nije ni katastrofa. Dojma smo da bi mogao biti puno bolji, a ne bi bilo loše da se nalazi negdje u okolici Dubrovnika gdje bi se mogao dobiti bolji dojam nekadašnjeg života

Etnografski muzej Rupe smješten u istoimenoj zgradi nije bio prvi muzej koji se tamo otvorio. Prije njega je prvo smješten arheološki, a potom i pomorski muzej koji su se poslije preselili i ustupili mjesto etnografskom muzeju. Kao da se nije točno znalo kako namijeniti nekadašnju dubrovačku žitnicu, a čini se da i danas Rupe bauljaju s identitetom. Čim se kroči u fascinantnu građevinu, u njenom se prizemlju uočavaju spektakularne rupe građene u 16. stoljeću za potrebe skladištenja žita. Gradnja žitnice Rupe zbog kompleksnosti terena potrajala je pune 42 godine, a najviše je vremena potrošeno kako bi se izdubilo 15 golemih rupa dubokih oko devet metara. Glatki zidovi sprječavaju prodor vlage, a na vrhu je bila kamena ploča dimenzija 60 puta 60 koja je priječila ulaz glodavcima. Temperatura u rupama je uvijek 17,5 stupnjeva, a mogle su sveukupno pohraniti čak 1500 tona žita što hoće reći kako Dubrovačku Republiku nikad nije zadesila glad. Dubrovnik je u to vrijeme bio jedini europski grad u kojemu su se rezerve žitarica za prehranu građana spremale u podzemnim silosima, a dubrovačke vlasti neprekidno su vodile računa o tržištu žitom na Mediteranu, uspjesima berbe, možebitnim krizama, pa su čak stimulirale brodare za prijevoz žitom, jer su ih oslobađali od poreza. O važnosti trgovine žitom govori se već u dubrovačkom Statutu iz 1292. godine.

SLABA OBJAŠNJENJA

Međutim, posjetitelj muzeja Rupe neće naći niti jedan ovaj podatak napisan oko rupa osim jednog videa na samom ulazu. Šetat će se među tim udubljenjima i pitati se čemu je sve ovo služilo. Još veći upitnik pojavit će mu se iznad glave kada nedaleko rupa, po zidovima prizemlja, uoči fotografije zimskog solsticija u – Irskoj. To je nekakva gostujuća izložba fotografskog odjela Nacionalne službe za spomenike u kojem oni prezentiraju sunčevo osvjetljenje tijekom zimskog solsticija u Newgrangeu koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine. Sve je to lijepo, divno i krasno, ali što to, pobogu, radi u Muzeju Rupe? Tamo stoje iscrpna objašnjenja o značaju kraja astronomske godine u dalekoj Irskoj (!), a s druge strane nema nijednog podatka o spektakularnoj dubrovačkoj žit-

Objašnjenja se nalaze daleko od izložbenih predmeta i stoga je komplicirano pratiti

nici, jedinstvenoj na svijetu i očuvanoj u nepromijenjenom obliku (koju čak ni Velika trešnja nije oštetila). Potom se penjemo na kat odakle se pruža prekrasan pogled na Minčetu i sjevernu stranu zidina što turisti često ističu u svojim recenzijama na Trip Advisoru i Google Mapsu. Na prvom katu nalaze se primjerci koji dočaravaju život Dubrovnika i okolnih sela ponajviše u 19. i ranom 20. stoljeću. Tu su ribarske mreže, poljoprivredna oruđa, puške, vidimo kako je izgledala stara kuhinja i blagovaonica. Nažalost, nema nijednog videa koji bi dočarao točnu uporabu, a objašnjenja su postavljena poprilično daleko od objekata što komplicira odgonetavanje. Naime, primjerci su označeni brojevima, a tabla s objašnjenjima nije odmah do, pa posjetitelj mora šetati tamo-amo kako bi pročitao o čemu je riječ. No ni ta objašnjenja nisu iscrpna, samo je navedeno o čemu se radi.

Temperatura u rupama je uvijek 17,5 stupnjeva, a mogle su sveukupno pohraniti čak 1500 tona žita što hoće reći kako Dubrovačku Republiku nikad nije zadesila glad. Dubrovnik je u to vrijeme bio jedini europski grad u kojemu su se rezerve žitarica za prehranu građana spremale u podzemnim silosima

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Maro Marušić

žitnice slabo naglašen

Na drugom katu izložene su narodne nošnje i nakit što je lijepo za vidjeti, ali i tamo je komplicirano pratiti o čemu se točno radi. Gledajući sve te izložbene predmete, posjetitelj se upita bi li bilo bolje da se etnografski muzej nalazi negdje na selu, primjerice u Primorju i Konavlima, gdje bi se puno autentičnije mogao dočarati ondašnji život

PROGRESIVNA DUBROVAČKA REPUBLIKA

Na drugom katu izložene su narodne nošnje i nakit što je lijepo za vidjeti, ali i tamo je komplicirano pratiti o čemu se točno radi. Gledajući sve te izložbene predmete, posjetitelj se upita bi li bilo bolje da se etnografski muzej nalazi negdje na selu, primjerice u Primorju i Konavlima, gdje bi se puno autentičnije mogao dočarati ondašnji život. Sve bi to trebalo začiniti multimedijalnim sadržajem, jer ovako nije lako predočiti kako se što upotrebljavalo. Izlazeći iz muzeja, nema se osjećaj kako se nešto posebno doživjelo čemu svjedoče i ocjene turista na najvažnijim turističkim portalima. Tako Muzej Rupe na Trip Advisoru ima slabu ocjenu 3,5, dok je na Google Mapsu nešto bolja – 4,1. Dio turista zadovoljan je viđenim, no drugi smatraju kako je mali i kako se nema što posebno doživjeti. Od prednosti ističu sjajnu arhitekturu i prekrasan pogled te savjetuju da ga se posjeti jedino u sklopu Dubrovnik Carda. U konačnici Rupe nisu neki spektakularni muzej kojeg će se turist sjećati kada se vrati s odmora, ali nije

ni katastrofa. Dojma smo da bi mogao biti puno bolji, a ne bi bilo loše da se nalazi negdje u okolici Dubrovnika gdje bi se mogao dobiti bolji dojam nekadašnjeg života. S druge strane, prostor Rupa trebao biti posvećen upravo toj priči – kako se Dubrovačka Republika nosila s izazovima onog doba – a bila je itekako progresivna, u mnogim aspektima ispred svog vremena. Ali kao da se ne znamo dovoljno dobro pohvaliti našom poviješću kojom bismo se trebali ponositi. U sljedećem broju čitajte recenziju Muzeja Domovinskog rata na Srđu.

UKUPNA OCJENA (od 1 do 10) 4

PLUSEVI -na internetu postoji virtualna šetnja muzejom -prekrasna arhitektura -pogled -bogata građa narodnih nošnji i drugih predmeta

MINUSI -slabo objašnjena važnost rupa i općenito žitnice -objašnjenja udaljena od predmeta -nedovoljan multimedijalni sadržaj -gostujuća izložba odmah pokraj rupa (valjda postoji neki drugi prostor) -slabo naglašavanje velikih dostignuća Dubrovačke Republike

Muzej Rupe bi mogao biti mnogo zanimljiviji

Dubrovački dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

Ana Radišić, edukacijski rehabilitator

„Za ranu intervenciju potrebni su nam stručnjaci , a ne samo skupocjene zgrade, senzorne sobe i oprema“

Sustav čine stručni i produktivni ljudi, a ne objekti, papiri, termini i dijagnoze – tako bi mogli odrediti sukus razgovora s Anom Radišić

Ana Radišić magistra je edukacijske rehabilitacije i praktičarka rane intervencije i Montessori pedagogije. Vlasnica je privatne prakse, obrta za edukacijsku podršku i savjetovanje „cognitA“. Već godinama radi s djecom s poteškoćama u razvoju, a ono što naglašava u razgovoru – fokus rane intervencije je na obitelji djeteta s teškoćama u razvoju, a ne samo na djetetu. S Anom smo razgovarali o radu edukacijskog rehabilitatora, sustavu, izazovima i problemima, ali i mogućnostima i zadovoljstvima ovog zanimanja.

Okrenuli ste se privatnoj praksi nakon godina provedenih u ‘sustavu’. Radili ste u prosvjeti, sustavu socijalne skrbi, na radnim mjestima stručnog suradnika - rehabilitatora, defektologa - rehabilitatora, stručnog suradnika u mobilnom timu... Zašto ste otišli?

Iz ‘sustava’ sam izašla jer me uvijek mučio nedostatak vremena za posvetiti se cjelokupnom funkcioniranju djeteta s teškoćama, odnosno osobe s invaliditetom. Iako bih davala 150 posto od sebe, često sam se osjećala bespomoćno, pa i neproduktivno na ‘vjetrometini’ između poslodavca, zakona i propisa s jedne strane, te roditelja i njihovih želja, potreba i predrasuda s druge strane, pa mogućnostima i izazovima radnog okruženja s treće strane i stvarnih potreba djeteta ili osobe s teškoćama. Neminovno je da se tako događa zamor i sagorijevanje, kad znaš da se daješ maksimalno, a pomaka malo, tapkanje u mjestu, jer umjesto da svi dionici sustava gledaju u istom smjeru, često se razilaze i gubi se fokus s glavnog cilja – funkcionalan pojedinac i obitelj u cjelini. Jako me frustriralo kad bi mi se ispunjanje neke tablice i statistike pretpostavilo direktnom radu s djetetom ili obitelji. Daljnjim stručnim usavršavanjem uvidjela sam kako se može drugačije posložiti djelovanje i prioritete u radu, pa sam odlučila ne gubiti energiju i entuzijazam, ne kukati kako je nešto loše nego pokušati kreirati nešto dobro i korisno.

Kada govorimo o ranoj intervenciji uvijek se naglašava važnost uključenosti roditelja u rad s djetetom.

U ranoj intervenciji u djetinjstvu fokus treba staviti na obitelj kao cjelinu, a ne samo na dijete. Veliku grešku pravimo kada samo uzimamo malo dijete kao da je ‘auto za servis’, pa ćemo ga vratiti ‘nakon popravka’ nazad u obitelj i to nekada bez ikakve povratne informacije roditeljima što se radilo s djetetom. Sva stručna potpora treba prvenstveno obitelji, jer to je djetetovo prvo i prirodno okruženje, odnosno roditeljima kako bi znali prepoznati izazovna ponašanja ili odstupanja u razvoju svog djeteta u svakodnevici, osvijestiti situacije i probleme s kojima se dijete suočava. Nakon toga, uz stručnu podršku naučiti kako poticati svoje dijete, kako ga naučiti učiti, kako spoznavati svijet oko sebe, stjecati znanja i vještine u skladu s njegovim mogućnostima i potrebama. Sve je to s krajnjim ciljem - da bi roditelji u konačnici ‘narasli’ u svojim roditeljskim kompetencijama.

Za to je potrebno puno više od nekoliko termina tjedno sa stručnjacima različitih profila. Za usvajanje bilo kojih znanja i vještina su nam potrebna brojna ponavljanja, uvježbavanja i generaliziranje naučenog. Tako je onda jasno da se ne može sav napredak kod djeteta ostvariti isključivo radom stručnjaka, koliko god sati bili u direktnom radu. Stručnjak je tu za procjenu od kud krenuti i kojim smjerom, što su prioriteti u učenju za pojedino dijete, a na obitelji je da to ponavlja i uvježbava u svakodnevici. Jedino tako se događa napredak. Znači, dva puta tjedno po 45 minuta, a kod nas se i do te satnice teško dođe. Za dijete koje recimo ima komunikacijske poteškoće, nisu dovoljne samo vježbe jer mi komuniciramo od kada se probudimo dok ne zaspemo.

U svom radu sam se upravo tome posvetila, iako takav način rada zahtijeva dosta velik angažman, od pripreme za svaki susret, više vremena za odlazak

„Neću ‘vikati’ u potpunosti na sustav jer sam ja i dalje dijelom dio njega. Svakako, svi moramo raditi na tome da on bude bolji, dostupniji i kvalitetniji. Kako to biva kod nas, imamo neke dobro zamišljene i napisane zakone i propise, ali na primjeni i provedbi zaštekamo. Ja sam se odlučila, u okviru svojih mogućnosti, napraviti uslugu rane intervencije dostupnom za dubrovačko područje.

Piše Petra Srebrović

Foto: Goran Mratinović

petak, 9. prosinca 2022.

„Nije autizam smrt pa kad čuješ tu riječ, život prestaje. Iz vlastitog iskustva, a i iz literature, znam kako ima prekrasnih životnih priča, koliko te osobe i njihove obitelji imaju potencijala, kvaliteta i uspjeha. Naravno i izazova s kojima se treba naučiti nositi, ali tko u životu nema izazova?“

u obitelj, komunikaciju s roditeljima, a pri tom paralelno treba ostvariti odnos s djetetom, pronaći njegovu motivaciju i održati ju, pratiti njegov napredak i mogućnosti. Lakše je naravno naručiti djecu odraditi termin i gotovo, reći ‘ja svoje odradila’. Ali za kvalitetan napredak fali ‘feedback’ o toj djeci van kabineta, nakon termina, jesu li naučeno primijenili i pokazali s drugim ljudima u životu. Tu informaciju može se dobiti jedino dobrom suradnjom s roditeljima.

Radili ste ‘u sustavu’ s djecom s poteškoćama u razvoju i sada kroz cognitA-u. Znamo kako su pomaci u razvoju djece s teškoćama nekada zaista jako mali, a taj državni aparat i cijeli sustav znaju ponekad biti zaista ‘hladni’ i spori. Možete li reći kako primjećujete razliku u napretku, odnosu s djecom i s roditeljima sada u odnosu na raniji rad?

Neću ‘vikati’ u potpunosti na sustav jer sam ja i dalje dijelom dio njega. Svakako, svi moramo raditi na tome da on bude bolji, dostupniji i kvalitetniji. Patronažna usluga rane intervencije u obitelji proizašla je i propisana je Zakonom o socijalnoj skrbi. Međutim, kako to biva kod nas, imamo neke dobro zamišljene i napisane zakone i propise, ali na primjeni i provedbi zaštekamo. Ja sam se odlučila, u okviru svojih mogućnosti, napraviti uslugu rane intervencije dostupnom za dubrovačko područje, a ima li efekta, napretka i zadovoljstva roditelja planiram ispitati anketom. Roditelji mi često potvrde - ajme, ovo nam je falilo, ovakav nam pristup odgovara. Oni žele imati dostupnog stručnjaka kojega mogu pitati za mišljenje kada im se jave nedoumice i brige; od

same provjere ide li sve urednim tempom i smjerom pa do načina na koji mogu pomoći svom djetetu kad vide kako, što god napravili, teško uspostavljaju odnos i dijete ne napreduje. Kuća se gradi od temelja, tako i razvoj od prvih dana života i zbog toga sam se bazirala na ranu dob i prvenstveno surađujem s obiteljima djece od rođenja do četvrte godine, ali obuhvatim procjenom i čitavu predškolsku dob. Od 60 minuta direktnog rada, u prosjeku smo pola vremena oko djeteta, procjenjujući i potičući razvojne vještine kroz razne aktivnosti i igre, a nakon toga sam na dispoziciji za roditelje, za sva pitanja i dileme.

Kada govorimo o bilo kakvim ‘pregledima’, uvijek prvo zamišljamo sterilnu, pomalo i zastrašujuću bijelu ordinaciju, bila ona sa stetoskopom ili s papirima, olovkama i didaktičkim igračkama. Međutim, vi radite nešto potpuno suprotno, odlazite u domove.

Odlaskom u obitelj, u njihov dom, inicijalna procjena se napravi puno brže i kvalitetnije. Od samog djeteta koje je opuštenije i slobodnije pa time i suradljivije, do roditelja koji su spremniji na suradnju i otvoreniji. Dok sam ranije radila u kabinetima, trebalo bi mi i do desetak susreta s djetetom za izradu inicijalne procjene, dok sada dolaskom na djetetov teren, to obavim u jedan ili dva susreta. To je velika prednost sa stručne strane jer se može brže, lakše i bolje procijeniti sve razvojne vještine, a s druge strane s djetetom i obitelji se puno lakše ostvari terapeutski, suradnički odnos. Osim toga, i organizacijski je obitelji puno jednostavnije. Recimo za

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački

ZAŠTO POSLJEDNJIH GODINA IMAMO POVEĆAN

BROJ DIJAGNOZA U SPEKTRU AUTIZMA?

Senzibilitet za tu vrstu teškoća puno je veći nego prije, a znanost i dijagnostika su detaljniji i dostupniji. Iako uzrok autizma nije utvrđen, zna se da je to ‘neurorazličitost’. Razni rizični čimbenici poput zračenja, zagađenja, kvalitete hrane i pića i rizični stilovi života utječu na našu gensku strukturu, začeće, rani razvoj, intrauterini period i po rođenju doprinose da imamo povećani broj osoba s neurorazličitošću.

autistično dijete koje ne podnosi dobro razne senzoričke podražaje, ovim načinom izbjegavamo nepotreban stres pred procjenu – priprema, odlazak iz doma, dolazak u nepoznati prostor, bučni hodnici, sve oči uperene u tebe, čekanje na red... O razini stresa roditelja koji moraju to sve posložiti i zadovoljiti, a pri tom iščekivati ‘što će onaj tamo u bijeloj kuti reći’ ne treba ni govoriti.

Spomenuli ste procjenu. Autizam je nešto što je sigurno teško čuti uz ime svojeg djeteta. Nije autizam smrt pa kad čuješ tu riječ, život prestaje. Iz vlastitog iskustva, a i iz literature, znam kako ima prekrasnih životnih priča, koliko te osobe i njihove obitelji imaju potencijala, kvaliteta i uspjeha. Naravno i izazova s kojima se treba naučiti nositi, ali tko u životu nema izazova? Kod djece niže kronološke dobi s kojom radim, pričamo o procjeni razvojnih vještina i poticanju istih. Ne zamaramo se staviti dijete pod neki nazivnik, dijagnozu, jer niti je njemu u tom trenutku životno bitno, a i jer roditeljima to zna biti posebno otežavajuće za krenuti u proaktivnu fazu. Nekada ih ta dijagnoza ‘zacementira’, suočavanje s njom potraje i onda im duže treba za zasukati rukave i krenuti učiti kako poticati dijete i živjeti s izazovima koje njegovo ponašanje i razvoj nose. To je posve razumljivo i potrebno u nekoj mjeri, ali tek kada su u proaktivnoj fazi, kada uzmu uzde u svoje ruke, uz stručno vodstvo, događa se napredak i rast.

Koliko je u tom kontekstu bitan Centar za pružanje usluga u zajednici? Imamo najave kako je to jedan od najbitnijih projekata u Dubrovniku. Zagovaratelj sam ideje kako je čovjek ključ uspjeha, kako u svakodnevnim odnosima, tako i u sustavu pa i uvođenju novina u društvo. Nisam detaljno upućena u taj projekt, ali smatram kako je prije same izgradnje ustanove ili zgrade, puno bitnije imati ljude, točnije stručnjake koji će raditi s korisnicima.

Primjerice, krasne su skupocjene senzorne sobe i slično, ali one same po sebi ne rade ništa. Potreban je terapeut koji će voditi dijete ili osobu. Što se rane intervencije tiče, mislim kako je bitnije razviti sustav, izraditi mrežu podrške i staviti naglasak na okupljanje stručnjaka i osposobljavanje ljudi za pružanje podrške na terenu, u obiteljima. Jasno je kako nisu sve osobe s teškoćama s dubrovačkog područja u ranoj dobi, pa tako smatram kako je za djecu s teškoćama školske dobi, a posebice za osobe s invaliditetom iznad 21 godine, potrebno mjesto okupljanja, druženja i cjeloživotnog učenja. To se posebno odnosi na osobe s višestrukim teškoćama i autistične osobe koje mogu imati značajne izazove u svakodnevnom funkcioniranju. Potrebno je takvo mjesto i roditeljima te djece kako bi mogli imati psihosocijalnu podršku, ali i mogućnost ostavljanja djeteta na sigurnom i ugodnom mjestu, u skladu s njegovim potrebama i mogućnostima dok se oni moraju posvetiti ostalim potrebama života. Potrebe i situacije u kojima se nalaze roditelji i obitelji djece s TUR i osoba s invaliditetom su sigurno jedna tema kojoj svi kao društvo moramo dati više pažnje i brige. Često vidim kako roditelji sebe toliko zanemare, dovode se do krajnjih granica izdržljivosti u nadi kako će brzo proći ‘loša faza kod djeteta’, jer ‘ne žele druge zamarati svojim problemima’ i slično. Ali činjenica je kako to često nadilazi njihove mogućnosti i potrebna im je podrška okoline. Često volim napomenuti roditelje s kojima radim kako je roditeljstvo, a posebice roditeljstvo djeteta s teškoćama, najčešće maraton, a ne sprint. Zbog toga moraju mimo brige za dijete, naučiti brinuti i o sebi, uzeti faze odmora, oporavka, pobrinuti se i za druge obiteljske odnose, kako bi mogli zdravo i kvalitetno nastaviti dalje. Ne možemo biti dobri i korisni drugima ako nismo sebi ili ako sami sebe dokrajčimo.

Istaknuli ste kako je čovjek ključ svega i kako su nam potrebni stručnjaci. Često se spominje nedostatak stručnog kadra. Je li taj posao toliko težak da je neželjen ili nešto drugo leži u podlozi ovog problema?

To je nešto s čime se struka danas susreće - je li prvo bila koka ili jaje, je li danas previše potreba ili je premalo ljudi voljnih za raditi ovakve izazovne poslove? Činjenica je kako je dosta struke koncentrirano u većim regijama poput Zagreba, Splita, Rijeke, a diljem Hrvatske je kronični manjak stručnjaka. Pritisak je na fakultet na povećanje upisnih kvota, ali činjenica jest kako se ne može odjednom napraviti hiperprodukcija stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila, jer se treba za to obučiti i specijalizirati, učiti kroz iskustvo i primjenu znanja, a taj proces zahtijeva vrijeme. Možda je jedno od rješenja prekvalifikacija i dodatno stručno usavršavanje pojedinaca iz srodnih edukacijsko-humanističkih struka. Uz superviziju, moguće je kvalitet-

„Odnedavno je u Hrvatskoj omogućena procjena odraslih osoba sa sumnjom na prisutnost simptoma iz spektra autizma. To su osobe koje su kroz život bile ‘drugačije’ i koje su u biti neprepoznate kao autistične, a time i nedovoljno podržane. Osobe koje su prolazile ‘s dodatnim naporima’ kroz život pa razvile i oboljenja mentalnog zdravlja i psihijatrijske dijagnoze. Obradom i dijagnosticiranjem se došlo do zaključka kako je njihova ‘različitost’ u biti autističnost s kojom su morali u svakodnevne borbe kroz sustave i društvo, često van svojih mogućnosti“

no provoditi stručnu podršku na terenu, ali i za to se treba postaviti kriterije i izgraditi hijerarhija, sustav rada. Mi smo već i kao studenti odlazili u obitelji, i provodili ranu intervenciju pod supervizijom profesora i asistenata. U inozemstvu je to već odavno praksa. Vjerujem kako ima dovoljno senzibiliziranih osoba koje bi bile spremne i voljne raditi na takav način. Pozitivan primjer je i projekt s pomoćnicima u nastavi, odnosno u vrtiću koji se s godinama razvio u koristan oblik podrške djeci s teškoćama u razvoju.

Jesu li vam duge liste čekanja?

Kod mene nisu velike liste čekanja jer uvijek pokušam inicijalni susret i procjenu omogućiti u roku tjedan do dva. Mislim kako je najduže što su me nekad morali pričekati bilo mjesec dana. Ako se po procjeni pokaže kako je potreban tretman, onda ipak ima malo čekanja, ali ne dugo. Postoji jedna otegotna situacija u kojoj roditelji često dugo čekaju i odgađaju obratiti se stručnjaku od pojave prvih pitanja, dilema i izazova koje primijete u djetetovu razvoju. Trudim se zato biti što dostupnija kako bi mogli reagirati na vrijeme. Roditelji se ne trebaju zamarati time treba li djetetu logoped, psiholog ili edukacijski rehabilitator nego se voditi time da potraže savjet i podršku stručne osobe koja se bavi razvojem djece i to čim prije jer tako su veće šanse za napredak. Ako je nešto i ‘pošlo stranputicom’ da se izvede na pravi put. Naš mozak je neuroplastičan, što znači kako je sposoban mijenjati se i oblikovati, i to najbrže i najlakše do pete godine. Gotovo 90 posto razvoja ljudskog mozga je dovršeno s petom godinom života. To je upravo temelj na kojem se zasnivaju rano interventni programi, ali tu

je i odgovornost stručnjaka i roditelja u nepropuštanju tog dragocjenog vremena razvoja djeteta.

Vaš posao zvuči kao onaj koji se često ‘nosi doma’, makar u mislima. Sigurno vam napredak kod djece budi satisfakciju. Svu tu dječicu doživljavam kao male prijatelje koji su trenutno malo zapeli, spetljali se, a ja im se nađem tu za pružiti ruku, kako bi se otpetljali i krenuli dalje u avanturu života. Tako i njihove obitelji. Pa svi smo negdje nekad zapeli u životu, tada nam je dobro došla topla riječ, podrška, zagrljaj i savjet. Mi provodimo jedan period života zajedno, ulažemo jedni u druge jer svaki taj susret mene obogaćuje i uči. Iskustvo se stječe kada znanja i metode primjenjujemo u praksi. Tako ja podučavajući njih, učim i razvijam se profesionalno i osobno. Uzajamno jeoni uče mene, a ja njih. Zadovoljstvo mi je kada nakon nekog vremena vidim sretnu i funkcionalnu obitelj, a posebno tog mog malog prijatelja kao velikog vrtićarca, učenika, odraslu osobu. Volim kad mi se povratno jave, volim kada mi se pohvale kako su zajedno prošli neke izazove, kako su zajedno nastavili rasti. Naravno kako nekada bude i stanja kada napredak ide sporije i potreban je dodatni napor i trud. U svakom slučaju ide naprijed pa volim imati tu povratnu informaciju, to me inspirira, motivira i pokreće. Nakon svega, svi mi moramo negdje puniti baterije. Ja to radim kroz molitvu, vjeru i podršku obitelji, ali i kroz tu povratnu informaciju korisnika. I zbog tog sam, dijelom, pošla u privatnu praksu, jer sam procijenila koliko se dnevno mogu stručno dati i kvalitetno posvetiti obiteljima kojima je potrebna podrška, a da pritom nisu zakinuti moj obiteljski život i ostale zanimacije.

Dubrovački dnevniK petak, 9. prosinca 2022.

Dubrovnik, 09.12.2022. godine

Društvo TUP d.d., Dubrovnik, Svetoga Križa 3, OIB : 35911849065 (dalje u tekstu: TUP d.d.) zastupano po članu uprave Mariji Šimunović, na temelju Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta društva TUP d.d. od dana 05. srpnja 2022. godine, raspisuje sljedeći

NATJEČAJ

za radno mjesto „ČISTAČICA“

Podaci o radnom mjestu

NAZIV ORGANIZACIJSKE

JEDINICE : Odjel tekućeg održavanja

NAZIV RADNOG MJESTA : Čis tačica

BROJ IZVRŠITELJA : jedan (1)

VRSTA RADNOG ODNOSA : na neodređeno vrijeme

PROBNI RAD : nije potrebno

RADNO VRIJEME : puno radno vrijeme

MJESTO RADA : Dubrovnik

SMJEŠTAJ : ne

NAKNADA ZA PRIJEVOZ : da

NATJEČAJ VRIJEDI OD : 09.12.2022. godine NATJEČAJ VRIJEDI DO : 19.12.2022. godine

RAZINA OBRAZOVANJA : NKV/ NSS

RADNO ISKUSTVO : nije potrebno POSEBNI UVJETI : nije potrebno

OPIS POSLOVA : - obavlja poslove čišćenja i pranja, - održava čistoću prostora u objektu Društva, - s vakodnevno čisti okoliš te vodi brigu o kantama za smeće i održava čistim spremište za otpad - s vakodnevno nakon završetka rada provjerava da li su svi prozori zatvoreni te zaključava s ve ulaze u poslo vne prostorije Društva, - obavlja i druge poslove po nalogu nadređene osobe

Upute za prijavu

Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola.

Prijava na natječaj treba sadržavati najmanje: ime i prezime, adresu, broj telefona/ mobitela i/ili e-mail adresu kandidata/kinje, naznaku da se radi o prijavi na predmetni natječaj, popis priloga i dokaza dostavljenih uz prijavu.

Uz prijavu na natječaj kandidati/kinje moraju dostaviti: - kratak životopis, - presliku važeće osobne iskaznice, - uvjerenje da se protiv kandidata/kinje ne vodi kazneni postupak (ne starije od 3 mjeseca)

Isprave se prilažu u neovjerenoj preslici, a prije izbora kandidata/kinje će se predočiti izvornik.

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima, dužan/a je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate/kinje samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima mora se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu.

Kandidat/kinja koji/a može ostvariti pravo na prednost pri zapošljavanju sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/2017, 98/2019, 84/2021) ili članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/2013, 152/2014, 39/2018, 32/2020), dužan/a je u prijavi na oglas pozvati se na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/2017, 98/2019, 84/2021) uz prijavu na oglas dužan/a je priložiti, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta i sve potrebne dokaze propisane člankom 103. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/2017, 98/2019, 84/2021), koji su objavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Nikola//popis%20dokaza%20za%20 ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapošljavanju-%20ZOHBDR%202021.pdf

Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/2013, 152/2014, 39/2018, 32/2020), uz prijavu na natječaj dužna je priložiti dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Pod jednakim uvjetima podrazumijeva se da ako na kraju provedenog natječajnog postupka kandidati/kinje ostvare najveći/isti broj ukupnih bodova, prednost pri zapošljavanju ima onaj kandidat/kinja koji se u svojoj prijavi pozvao na pravo prednosti te isto dokazao. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadržava sve podatke i priloge navedene u natječaju.

Pravovremenom prijavom smatra se prijava podnesena u roku važenja natječaja (uključujući zadnji dan natječajnog roka). Dopunu prijave moguće je podnijeti zaključno s zadnjim danom natječajnog roka.

Neuredne, nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati te se osobe koje ne podnesu uredne, potpune i pravodobne prijave ili ne ispunjavaju formalne uvjete natječaja neće smatrati kandidatima/kinjama prijavljenima na natječaj.

Podnošenjem prijave na ovaj natječaj, kandidati/kinje su suglasni i daju privolu za obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na natječaj isključivo u svrhu provedbe natječajnog postupka, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (SL EU L119) i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Natječajna dokumentacija odnosno podaci o kandidatima čuvaju se šest (6) mjeseci od završetka natječaja, a dulje u slučaju sudskog ili sličnog postupka, kada se čuvaju do završetka tog postupka.

Natječajni postupak obuhvaća obveznu provjeru sposobnosti kandidata/kinja intervjuom. Na provjeru sposobnosti mogu pristupiti samo kandidati/kinje koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja.

O području provjere sposobnosti te mjestu i vremenu održavanja intervjua kandidati/kinje će biti obaviješteni/e najmanje dva (2) dana prije održavanja i to putem elektroničke pošte/broja telefona/mobitela koje su naveli u prijavi.

Prijava se, sa svim potrebnim podacima i dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostavlja u zatvorenoj omotnici na adresu:

TUP d.d. Svetoga Križa 3 20000 DUBROVNIK s naznakom „Natječaj za radno mjesto Čistačica“,

putem pošte preporučeno ili osobno u sjedište trgovačkog društva.

O ishodu natječaja kandidati će biti pravovremeno obaviješteni putem elektroničke pošte/ broja telefona/mobitela ili pismeno na adresu prebivališta navedenu u prijavi na natječaj. Društvo zadržava pravo u cijelosti poništiti natječaj odnosno ne prihvatiti niti jednu pristiglu prijavu, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima/kinjama. Obavijest o poništenju natječaja kandidati/kinje će dobiti pisanim putem.

Ovaj natječaj objavit će se s danom početka njegova važenja u sredstvima informiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sukladno članku 32. Zakona o tržištu rada (NN 118/2018, 32/2020, 18/2022), u Dubrovačkom dnevniku, te službenoj web stranici društva TUP d.d.

TUP d.d. član uprave Marija Šimunović

Svećenik je na lijevoj strani crkve, ima veliku moć ponavljanja i centrirao je više od stotinu hostiju

Po prvi put u povijesti novinarstva donosimo analizu radnog dana osoba koje se ne bave nogometom

U tijeku je Svjetsko nogometno prvenstvo što znači kako treneri i igrači iza svake utakmice na konferencijama za medije moraju objašnjavati kako im je prošao radni dan. Novinari ih ispituju, a oni govore s kojim su se izazovima i poteškoćama susretali te analiziraju kako se poboljšati. Ne znam jeste li ikad o tome razmišljali, ali malo je čudno što nikad druge profesije mediji ne pitaju kako im je bilo na poslu, pa je stoga Dubrovački dnevnik odlučio promijeniti tu blesastu praksu te se obratiti i nenogometnim zanimanjima. Po prvi put u povijesti novinarstva ekskluzivno donosimo njihovu analizu radnog dana.

Don Slavko, svećenik Vrlo teška ponoćka, prava božićna. Puno vjernika na sredini crkve, nije bilo jednostavno podijeliti hostije. U datim trenucima tranzicija hostije iz ruku svećenika u vjernička usta je štekala, ali nismo pognuli glave, nego smo se postavili autoritativno i nastavili ubacivanje iz drugog plana. Moram pohvaliti biskupa koji je na lijevoj strani crkve imao veliku moć ponavljanja i centrirao je više od stotinu hostiju točno u usta vjernika.

Nina i Mia, prostitutke

Nije bilo lako, protivnici su bili jako teški, korpulentni, a nama je nedostajalo vica u predigri. Prvih pola sata okomito su se dizali žele -

ći nam ga zabiti, što im je naposljetku i uspjelo. No nakon što su nam ga uvalili, odmah su

Nenogometne profesije analiziraju svoj radni dan

Piše Maro Marušić

dnevniK petak, 9. prosinca 2022.

pali, pa smo i nas dvije došle do daha, i sreća Božja da nije bilo produžetaka.

Mirko, bauštelac na građevini Nakon prvih deset minuta gdje smo kompaktno stajali na skeli, vjetar je zapuhao i srušio nam formaciju. Vidite, danas fortuna jednostavno nije bila na našoj strani. A ništa, trebamo skupiti polomljene pivske boce i krenuti dalje. Ima još puno građevinskih radova do kraja sezone, idemo projekt po projekt, već smo se okrenuli rekonstrukciji ceste Kikovica - Oštrovica i samo o njoj mislimo.

Salvador Jeli, trener slikara Pablo danas nije bio na svojoj razini, ali on je umjetnik koji jednim potezom kista može riješiti sliku. Ima on još ulja u svići, pardon platnu, vidjet ćete, samo se treba dobro odmoriti.

Milan Mandarić Limun, osuđenik na doživotnu robiju

Ne bih komentirao suđenje, ali sami ste vidjeli da je sudac degenerik.

Vinko, ribar

Pokazali smo danas veliki karakter i htijenje, ali što smo god pokušali, mreža se tresla jedino s vanjske strane. Nikako tuna nije htjela

ući, iako je bilo masu prigoda. Nemam što zamjeriti svojim ješkama, dale su 120 posto svojih mogućnosti.

Nermin, geolog Što da vam kažem? Mnogi nas kritiziraju što nismo uspjeli naći naftu, ali teren je bio težak, neravan, daleko od idealnih uvjeta za igru. Sutra nas očekuje novi izazov, i znamo da neće biti lako… Zemlja je okrugla. Mi ćemo dati sve od sebe, ali moram naglasiti kako danas svi kopaju, nije to ono vrijeme kada su protivničke terene bušili jedino SAD i Norveška.

Dmitri Vasiljev, ruski general u Ukrajini Nismo ih podcijenili, iako se gledateljima vijesti na malim ekranima to tako čini. Oni su obranu postavili visoko, a naši napadači nisu dobro namjestili nišanske sprave. Vidjeli ste već kako su na zadnjoj utakmici u Hersonu bili opasni iz polukontre i kontre. Moram naglasiti kako neki moji vojnici nisu bili na top i haubica razini, te kako nisu zaslužili mobilizacijski poziv u reprezentaciju. Olako su shvatili Ukrajinu, a oni su europski Brazil. Treba dobro razmisliti kako dalje, stati na granatu, dignuti glave i galvanizirati ekipu. Ovo je (bila) samo jedna bitka, do kraja prvenstva ima još puno raketiranja.

Krešo, kazališni redatelj Ponosan sam na svoj tim, bila je to sjajna kazališna predstava u kojoj smo vidjeli sve što jedan komad teatra može ponuditi – puno preokreta, nekoliko žutih haljina, jedan crveni halter glavne glumice, gol pupak glavnog glumca. Ovakve predstave vraćaju vjeru u kazalište.

Sao Tome y Prinčipesa, gej porno glumac Staro nepisano gej pravilo i ove se večeri ponovilo kao bezbroj puta do sada – Ako ga ne zabiješ, primiš ga.

Terry Butcher, mesar Pokazali smo htijenje i karakter, ali nitko od kupaca nije htio iznutrice. Ostavili smo srce u frižideru, ali nije bilo zainteresiranih ni za srce svinje, ni za teleću jetricu. Dikod uđe kupac u mesaru koji hoće tripice, dikod ne uđe.

Slavko, švercer

Na granici je uvijek taktičko nadmudrivanje, prava šahovska partija. Ipak na kraju su nas granični policajci uhvatili, jer nam je kombinatorika bila jalova. Naime, išli smo okomito na granični prijelaz, ali tamo je teško proturiti šteke cigara kroz policijsku šumu nogu. Bolje da smo tranziciju vršili preko krila, prebacili težište šverca kroz makiju.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački

Antonia, Petra i Pero - zajedno su gustali prvog dana Šarene zime u Uvali

Željko i Ivica - čovječe, mani se priče, dan odmiče, posao čeka, kvalitetno mora biti popločena ulica

Tomo, Samantha i Toni - između ostalog, vrsni meštri od tehnike i zmajarstva su oni

Zavod Josipovac - veselo i razdragano je iskorištena prilika da se Sveti Nikola, poslije podjele lijepih poklona, s korisnicima i osobljem za uspomenu slika

Lucija, Andrea, Marija, Antun i Paulina - gledati siguran nastup svoje miljenice s Mažoretkinjama Grada Dubrovnika bila je milina

Dora, Ivan i Nika - za obiteljski đir Stradunom u suhom “predahu” od kiša iskorištena je prilika

Dubrovački dnevniK petak, 9. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Damir, Chelsea i Džemo - uz dva trubača je i nova draga kolegica, u DSO violinistica

Udruga Rina Mašera - Sveti Nikola i njih je pohodio i razveselio - Karolina, Marko, Ivan, Simo, Nancy, Martina, Jadre, Gabriella, Antun, Lili i Nena

Steve i Mijo - Grad je adventski oživio, kućicama zimsku ponudu proširio

Edi i Meša - za Porporelaše i Karmenaše se ima vremena i kad je preša

Rita, Srđana, Medo i Vanja - sezonska slika za uspomenu o kakvoj se sanja

Diane, Mateo i Stjepan - kad su zajedno svaki im je dan topao, makar bio i malo prohladan

NIGDJE KAO U AKADEMISU

Dubrovački dnevniK petak, 9. prosinca 2022. Svjetsko nogometno prvenstvo 2022.

Sveti Nikola otvorio čizmicu i darivao dječicu u hipermarketu Studenac

Činio je čuda poput smirivanja mora, ali i ozdravljenja djece. Zato je sveti Nikola zaštitnik pomoraca i najmlađih

Običaj štovanja Svetog Nikole u Dubrovniku je tradicija jer veliki broj naših sugrađana upravo 6. prosinca slavi svoj imendan. Grad pomoraca posebno mjesto ima za ovog zaštitnika koji je prema legendi utišao oluju. Najviše mu se pak raduju najmlađi i s nestrpljenjem čekaju što će im ostaviti u čizmici.

Svojim darovima sveti Nikola je obradovao djecu u hipermarketu Studenac što je dugogodišnja tradicija kojoj se veselimo svake godine. Čokoladice, grickalice, prikle i pohvale jer su bili dobri izmamili su osmijehe. Omiljeni svetac i ove godine sretan je zbog dobrote i ljubavi koje je podijelio u Studencu.

Čokoladice, grickalice, prikle i pohvale jer su bili dobri izmamili su osmijehe. Omiljeni svetac i ove godine sretan je zbog dobrote i ljubavi koje je podijelio u Studencu.

Mjesec blagdana i darivanja tek je počeo. U butigama Studenca ćete naći bogatu ponudu, atraktivne akcije, a kao poseban datum zabilježite 15. prosinca, od 10 do 14 sati, kada se sprema trata-

menat uz bakalar i pjesmu povodom blagdanskog druženja na taraci ispred hipermarketa. Vidimo se tijekom najljepšeg mjeseca u godini, u Vukovarskoj ulici!

petak, 9. prosinca 2022.

Riješen misterij kartoline koja je dugo intrigirala pomorske krugove

Brod ‘Aleksa Šantić’ su na fotografiji svi odmah prepoznali, no dugo se nije znalo koji je to brod privezan na malom mulu. Radi se o školskom brodu ‘Nautičar’

Jadrolinija je nakon Drugog svjetskog rata, od 1948. do 1955. godine, obnovila flotu starih parnih brodova koji su uglavnom bili potopljeni ili su nam bili vraćeni nakon rata od strane Italije i Njemačke.

‘Aleksa Šantić’ Jadrolinije kao mini kruzer privezan u portu, a na malom mulu se vidi ‘Nautičar’

Kartolina koju prilažem prikazuje brod privezan na malom mulu i godinama je bila nepoznanica u krugovima pomoraca, a i u doba interneta, Facebook grupama o brodovima, raznim forumima s temom brodova. Naime, nitko nije znao o kojem brodu radi, a u ovom tekstu ću vam to otkriti. Inače, fotografija s kartoline je nastala iza 1964. godine.

Aleksa Šantić

Ovaj veći brod uglavnom ljubitelji brodova mogu odmah prepoznati. Vidimo Jadrolinijin brod ALEKSA ŠANTIĆ koji je izgrađen 1953. godine. Imao je još pet brodova blizanaca koji su nosili imena pjesnika: VLADIMIR NAZOR (izgrađen 1952.), NJEGOŠ (1952.), IVAN CANKAR (1953.), VUK KARADŽIĆ (1953) i KOSTA RACIN (1954.). Svih šest brodova su

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

bili putničko linijski brodovi potpuno istog izgleda, s tim da je jedino ovaj brod s kartoline ALEKSA ŠANTIĆ 1964. godine preuređen u mini kruzer. On je ujedno i jedini kruzer koji se ikada vezao u gradskom portu jer su se svi ostali uvijek sidrili pored Lokruma te su svoje putnike s broda prebacivali u grad i natrag sa svojim tenderima ili našim brodicama i manjim brodovima.

Jadrolinija je nakon Drugog svjetskog rata, od 1948. do 1955. godine, obnovila flotu starih parnih brodova koji su uglavnom bili potopljeni ili su nam bili vraćeni nakon rata od strane Italije i Njemačke. Jadrolinija je u prvim početcima plovidbe ipak razmišljala o gradnji novih putničkih brodova u lokalnoj plovidbi budući kako su im veliki brodovi za uzdužobalnu plovidbu bili preskupi te su se odlučili za gradnju manjih. Tada nisu imali gotove projekte za prve modernije čelične brodove pa su se poslužili nacrtima predratnih putničkih brodova ABBAZIA i LAURANA koji su projektirani i izgrađeni u brodogradilištu Canttieri navali del Quaranaro u Rijeci (kasnije 3. maj). Već 1948. godine, Jadrolinija je naručila minimalnu preinaku projekta tih brodova te su u pulskom Uljaniku započeli s gradnjom šest istih brodova s imenom pjesnika. Prva dva su isporučena s kapacitetom od 780 putnika, ali brodski registar im je kasnije svima dao dozvolu za 600 putnika. ALEKSA ŠANTIĆ je imao 430 bruto tona, bio je dug 54,1 i širok 8,5 metara, Dva dizelska motora Fiat ukupne snage 735 kilovata su mu preko dvi-

je propele davale brzinu od 14,5 čvorova. Bili su to prvi čelični putnički brodovi izgrađeni u našim brodogradilištima za domaćeg brodara. Zbog porasta prometa na brzim prugama i pojave domaćih i inozemnih turista, ovi brodovi ‘pjesnici’ su u prvotno plovili na uzdužobalnim prugama i mogli su primiti i udobno smjestiti dovoljno putnika. Ipak, ovi brodovi nisu imali putničke kabine i nisu imali mogućnost ukrcaja tereta pa su ih uskoro zamijenili sa serijom brodova koji su nosili imenom gradova: OSIJEK, MARIBOR, MOSTAR i NOVI SAD. Brodovi ‘pjesnici’ su nastavili plovidbi u lokalnim prugama uzduž naše obale, a ALEKSU ŠANTIĆA 1964. godine preuređuju u brodogradilištu Crvena Zvijezda- Pula u mini kruzer s kapacitetom od 48 kabinskih putnika, te ga kao takvog vidimo na kartolini u gradskom portu. Putničke agencije Transports et Voyages, Touropa i druge su ga uspješno punile od mjeseca travnja do studenog. Ipak, 1971. godine biva prodan talijanskoj tvrtki Societa Partenopea di navegazione Napoli u Italiji koja mu mijenja ime u EPOMEO PRIMO. Preuređen je za prihvat palubnih putnika i automobila. Dana 18. lipnja 1981. je predan u rezalište Cantieri navali della Palmaria u La Speziji gdje je izrezan u staro željezo 1983. godine. Brod blizanac NJEGOŠ izgrađen 1952. godine je završio u rezalištu Brodospasa u Svetom Kaji pored Splita 1987. godine pod imenom PLAVNIK. Brod blizanac IVAN CANKAR izgrađen 1953. je 1973. godine prodan u Italiju te je dva puta promijenio ime i na kraju je 1985. završio u rezalištu Porto Corsini po-

Dubrovački dnevniK petak, 9. prosinca 2022. Priče o moru i brodovima

Zbog porasta prometa na brzim prugama i pojave domaćih i inozemnih turista, ovi brodovi ‘pjesnici’ su u prvotno plovili na uzdužobalnim prugama i mogli su primiti i udobno smjestiti dovoljno putnika.

Aleksa Šantić u luci Gruž prije preuređenja

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

U ovo vrijeme bilo je još dosta vojnomornaričkih jedrenjaka, no u ovom feljtonu pišem samo na brodovima na kojima su se obučavali budući pomorci trgovačkih brodova.

kraj Ravenne. Brod blizanac VUK KARADŽIĆ izgrađen 1953., završio je 30. ožujka 1988. u rezalištu Brodospasa u Svetom Kaji pored Splita. Brod blizanac KOSTA RACIN je 1973. prodan u Italiju te dobiva novo ime CAMPANIA SECONDA gdje je uspješno plovio uz promjenu više vlasnika do 1996. godine, kad je pretrpio veliku havariju stroja. Odmah je stavljen u raspremu u Castellmmare di Stabia. Na kraju je 2008. godine izrezan u Napulju. Brod blizanac VLADIMIR NAZOR koji je prvi izgrađen u ovoj seriji brodova 1952. je još u plovidbi. Jadrolinija ga je prodala 1972. te je promijenio više vlasnika i imena. Tako se zvao POREČ i BISER JADRANA. Godine 2006. je preuređen u jahtu pod imenom SEAGULL I, a zadnji vlasnik Cruise Services Ltd. Co. Valletta iz Malte mu daje ime SEAGULL II te i dalje plovi.

vosti 80 tona) za 12.000 forinti. Bio je to prvi hrvatski namjenski školski brod u Austro-Ugarskoj Monarhiji. U to vrijeme školski brod za obrazovanje mladog kadra trgovačke mornarice nisu imale ni zemlje kao što su Italija, Francuska i Španjolska. Nakon uloge školskog broda (za obrazovanje 15 do 18 učenika), obavljao je redovita školska putovanja, kao i ekspedicije po Jadranskom, Jonskom, Egejskom i Tirenskom moru do 1908. godine.

VILA VELEBITA

Školski brod Nautičar Međutim ovaj drugi mali brodić s prve kartoline čudnog izgleda je dugo godina bio nepoznanica te ću otkriti o kojem se to brodu radi. To je brod NAUTIČAR koji pripada Pomorskoj školi Kotor kojim su učenici došli na izlet koji im je bio dio praktične nastave. Godine 1954., Pomorska škola u Kotoru je nabavila bivši talijanski ribarski brod - kočar imena AMBRA, koji je  izgrađen 1943. u Civitanovi. Imao je 57 bruto tona i motor jačine 200 konjskih snaga. U brodogradilištu Ivan Cetinić u Korčuli je preuređen u školski brod i dobio je ime NAUTIČAR.

ŠKOLSKI BRODOVI NA JADRANU

Margita

Nastojanjem Izidora Kršnjavog, hrvatska je vlada od vojvode Roberta Parmanskog 1894. godine nabavila jahtu MARGITA (željezni loger, nosi-

Novi brod bakarske Nautičke škole zaplovio je 1908. godine pod imenom VILA VELEBITA. Bio je to čelični jedrenjak tipa bark-škuna od 259 bruto tona. Imao je 20 članova posade, a mogao je primiti 40 učenika na praksi. Tijekom Prvog svjetskog rata, bio je na vezu u Novigradu, a 1922. godine postao je školskim brodom Državne pomorsko-trgovačke akademije u Bakru, Dubrovniku i Kotoru. Talijani su ga zaplijenili 1941., promijenili ime u PALINURO, a potonuo je 1945. godine za vrijeme rata pred Ortonom u Italiji.

JADRAN

U ovo vrijeme bilo je još dosta vojno - mornaričkih jedrenjaka, no u ovom feljtonu pišem samo na brodovima na kojima su se obučavali budući pomorci trgovačkih brodova. Spomenut ću samo jednu generaciju učenika Srednje pomorske škole u Dubrovniku godine iz 1972. godine koja je imala završnu praksu na vojno - školskom jedrenjaku tipa barkantin, imena JADRAN koji je bio u vlasništvu JRM-a. Plovili su dva tjedna do otoka Visa i natrag, uz pratnju školskih profesora Antuna Falkonia i Borisa Franušića.

JADRAN je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije izgrađen u Hamburgu 1933. godine, bio je dug 58,2 metara. Najdulje putovanje JADRANA (11.262 milje) bilo je na ruti Dubrovnik-New York-Boston-Dubrovnik 1938. godine na kojem su posjetili Nikolu Teslu te su mu poklonili gravuru broda. JADRAN je danas školski brod u ratnoj mornarici Crne Gore.

ŠKOLSKI BROD NAUTIKA I JEDRILICA

LOVRIJENAC

Dana 20. srpnja 1951. godine školi „Pomorski tehnikum“ je pripojen treći razred Ribarskog tehnikuma iz Zadra za školsku godinu 1951./52., a već krajem školske godine 1952./53. ribarski odjel je ukinut i pripojen Nautičkom odjelu u Dubrovniku. Prilikom preseljenja Ribarskog odjela iz Zadra u Dubrovnik, škola je 13. listopada 1951. godine dobila i ribarski brod tipa plivarica, građen u Malom Lošinju 1947. godine pod imenom LOŠINJ, a u Gruž je uplovio sa svim ribolovnim alatima i mrežama koje je plivarica imala. Dobiva novo ime  -  NAUTIKA. Izgrađena od drva u Malom Lošinju 1947. godine, dužine 23,7, širine,

Nautičar- maketa broda koja je izložena u pomorskom muzeju Kotor.

1951. godine Pomorski tehnikum iz Dubrovnika imao je i jedrilicu imena LOVRIJENAC koja je nakon nekoliko godina prodana obitelji Gamulin, a kasnije je prodana u Boku kotorsku.

6,2 i gaza 2,5 metra, imala je 69 bruto tona. Motor Deutz od 150 konjskih snaga davao joj je brzinu plovidbe od 7,5 čvorova. Nakon 24 godine plovidbe, Pomorska škola je zbog velikih troškova održavanja prodala NAUTIKU 3. veljače 1976. godine. Kasnije plovi kao ribarica- plivarica, ali u orkanskoj buri dana 11. studenog 2013. teško oštećena tone uz rivu lukobrana luke Rijeka te završava na otpadu. Te 1951. godine Pomorski tehnikum iz Dubrovnika imao je i jedrilicu imena LOVRIJENAC koja je nakon nekoliko godina prodana obitelji Gamulin, a kasnije je prodana u Boku kotorsku.

VILA VELEBITA DVA

KRALJICA MORA

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je izgradilo motorni jedrenjak tipa loger imena KRALJICA MORA . To je prvi školski brod izgrađen u samostalnoj Hrvatskoj, a luka upisa mu je Dubrovnik. Brod je namijenjen za obrazovanje učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta. Porinuće je obavljeno 13. studenog 2009. u brodogradilištu Montmontaža Greben - Vela Luka. Ministarstvo je povjerilo usluge upravljanja brodom tvrtki Jadranski pomorski servis d.d. Rijeka. U ožujku 2013. godine, upravljanje brodom je preuzela Jadrolinija iz Rijeke. KRALJICA MORA je duga 35 metara te može ukrcati 28 učenika/studenata, četiri nastavnika i sedam članova posade. Vrijednost broda u izgradnji i s dodatnim radovima je iznosila oko 37 milijuna kuna, a kuma broda na porinuću je bila Jadranka Kosor.

NAŠE MORE

Jedini školski brod u Hrvatskoj koji i danas plovi za Srednju pomorsku školu u Bakru je drveni brod VILA VELEBITA DVA, duljine 28,4 metra, izgrađen 1956. godine pod imenom KALI za Brodarsko poduzeće Zadar. Od 1958. dodijeljen je Jadroliniji, a ona ga je 1973. godine darovala Pomorskoj školi u Bakru, koji je preinačen u školski brod i mijenja ime u VILA VELEBITA II, te i danas plovi.

JURAJ CARIĆ

Motorni brod JURAJ CARIĆ je bio školski brod Pomorske škole u Splitu. Izgrađen je od čelika 1952. godine u Splitu kao brod za logistiku za JRM. Pomorskoj školi je predan na upotrebu 1960. godine. Služio je kao školski brod na kojem su učenici obavljali stručnu praksu i stjecali prva pomorska iskustva. Brod je radi održavanja često komercijalno prevozio i teret. Iako je bio redovito održavan, brod je 1999. godine zbog dotrajalosti prodan.

Treba napomenuti kako Vlada Republike Hrvatske ima školsko istraživački brod NAŠE MORE koji je povjeren Sveučilištu u Dubrovniku, a koristi se za praktičnu nastavu u sklopu pomorskih studija Sveučilišta u Dubrovniku, Pomorskog fakulteta u Splitu i Rijeci. Brod je dug 31,75 metara, građen je 1991. godine kao talijanska ribarica imena LIGNY SECONDO. Preuređivan je od 1998. do 2000. godine u Remontnom brodogradilištu Šibenik kada su mu promijenili ime. Ima pet članova posade, zapovjednik broda je Đivo Benić, a luka upisa broda je Dubrovnik.

dnevniK petak, 9. prosinca 2022. Priče o moru i brodovima

Aleksa Šantić nakon preuređenja u mini kruzer

Potvrđena optužnica protiv Matka Munitića i Josipa Papca za slučaj gospodarskog kriminala u Maestralima

Osumnjičeni su kako su razliku stvarno naplaćenog iznosa i iznosa na računima koje su naknadno ispisivali zadržavali za sebe pribavivši korist od preko 550 tisuća kuna

Okrivljeni Matko Munitić je tijekom potvrde optužnice kazao kako je ista nerazumljiva, jer se iz navedenih brojeva računa ne može utvrditi na koje se usluge i korisnike odnosi. Okrivljeni Josip Papac je naveo kako nema ništa za izjaviti Općinski sud u Dubrovniku potvrdio je optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku protiv okrivljenika Matka Munitića i Josipa Papca. Podsjetimo, radi se o slučaju gospodarskog kriminala u hotelu Vis u kojem je troje zaposlenika osumnjičeno kako su, po odlasku gostiju iz objekta smještaja, naknadno, neosnovano u informacijskom sustavu trgovačkog društva umanjivali cijene smještaja. Kako je navedeno u kaznenim prijavama, osumnjičeni su kako su razliku stvarno naplaćenog iznosa i iznosa na računima koje su naknadno ispisivali zadržavali za sebe pribavivši korist od preko 550 tisuća kuna, a sve na štetu imovine trgovačkog društva.  Uz Munitića kao prvookrivljenika optužen je i njegov 47–godišnji suučesnik dok je DORH odustao od optužnice protiv 56–godišnjaka koji je također bio osumnjičen i kazneno prijavljen kao jedan od sudionika ove prevare. „Optužnicom se prvookrivljenika (1981.) tereti da je kao voditelj recepcije, djelomično sam, a djelomično dogovorno sa drugookrivljenim (1974.) zaposlenikom recepcije dvaju hotela koja posluju u sklopu istog trgovačkog društva u Dubrovniku,

tijekom 2017. i 2018. godine; u nakani pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi; nakon naplate hotelskih usluga u informacijski sustav hotela tog trgovačkog društva unosio manje cijene za već ispostavljene račune. Tereti ih se da su sastavljali fiskalizirane račune s umanjenim iznosima od stvarno naplaćenih te razliku novca uzimao sebi, djelomično samostalno, a djelomično u dogovoru i zajednički sa zaposlenikom recepcija dvaju hotela,” piše u priopćenju Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku. „Nakon toga su, tereti ih se, takve račune predavali računovodstvu trgovačkog društva koji su upotrebljavani kao valjani, iako su znali da su iznosi na njima umanjeni od onih iznosa koji su gosti platili. Time su u navedenom razdoblju pričinili štetu trgovačkom društvu u kojemu su bili zaposleni u ukupnom iznosu od 480.529,90 kuna, a za koji su se nepripadno okoristili,” navodi ODO Okrivljeni Matko Munitić je tijekom potvrde optužnice kazao kako je ista nerazumljiva, jer se iz navedenih brojeva računa ne može utvrditi na koje se usluge i korisnike odnosi. Okrivljeni Josip Papac je naveo kako nema ništa za izjaviti.

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Nina i Pero s obitelji, umjesto cvijeća za dragog rođaka Balda Besjedicu prilažu 500,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI

Obitelj Ljubice Hajdić prilaže 200,00 kn u spomen na pok. rodicu Ninu Žmirak

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: Društvo turističkih vodiča Dubrovnik umjesto cvijeća uplaćuje 300 kn u spo-

men na kolegicu pok Mariju Repović

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: Umjesto cvijeća poštovanoj gospođi Made Benić, SINGERICA LILI D.O.O. uplatila je 300,00 kuna.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- Umjesto cvijeća za pok Iva Cvjetkovića, supruga naše kolegice Jovanke, kolegice- umirovljenice iz vrtića doniraju500,00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila

downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Veliko hvala Petri, Ivi, Mariju, Mariji, Dejani, Ani, Željani, Aniti, Snježani, Kristini, Šimi, Ani, Šimi, Doris, Marijani, Mariji, Branku, Ani, Ivanu, Šimi i Lauri na njihovim malim odricanjem i dijelima ljubavi naši donatori su uplatili ukupno 3.450,48 kn donacija za potrebe korisnika pomoći Caritasa Dubrovačke biskupije. Svima pojedinačno i od srca zahvaljujemo!

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi!

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

OBAVEZNO PROČITAJTE - SVE BENEFITE BAROKOMORE

NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost orga nizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Za sve informacije posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem Peugeot Partner, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2010, registriran do 1.10.2023., tel. 098/344-611

Prodajem Citroen Berlingo, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2008., registriran do 1.10.2023, tel. 098/344-611

Prodajem BMW 520 petica 2006. godište u odličnom stanju. Kontakt: 098 189 7116

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

PLOVILA

Prodajem Tomos 4, ispravan duga osovina, pogodan i za dijelove, cijena 800kn. Mob 092 3800 300

iznajmljivanje

Iznajmljujem stan u Gružu za jednog ili dva radnika. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem višenamjenske poslovne prostore u R.K.Minčeti, veličine 30,15 i 13m2. Mob. 095/80 90 993

Iznajmljujem jednosoban opremljen stan u Župi dubrovačkoj. Kontakt: 098 189 7116

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem potpuno uređen i opremljen stan, zajedno s parkirališnim mjestom u Mokošici, ukupne površine 63,39 m2. Cijena 240.000,00 Eura. Mob. 091/1503-992

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, od-

vojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876

u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

petak, 9. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

38 Mali oglasi

Mali oglasi

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za ob-

novu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Med sumski i med od bora kvalitetan i sa etiketon proizvodaca prodajem 0916143946

Prodajem ormarić za cipele vrlo povoljno i madrac dimenzije 190×80 kontakt broj 0917242843

Med domaći kvalitetan sa etiketon proizvođača , šumski i med od bora prodajem. 0916143946

Prodaje se grob na katoličkom groblju na Boninovu. Tel. 098/960-9880

Prodajem narančine aleksandrine i naranče vašingtonke. Cijena povoljna sve po dogovoru kontakt: 095 877 3493

Prodajem latoflex podnicu (190x90) 100kn i običnu (200x90) 50 kn. Mob. 0958090993

Prodajem rasnog ovna. Konavle. Kontakt: 099 676 1884

Prodajem dva jogi madraca i dvije latoflex podnice 90x200, vrata PVC 2 krila 230x140 ostakljene kocke. Kontakt: 099 884 5144

USLUGE RAZNO Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. Mob. 098 765 757

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 5.12. do 11.12.2022.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 12.12. do 18.12.2022.

preminuli

Made (Mande) Benić (1930)

Meho Džubur (1937)

Katica Radović (1946)

Baldo Besjedica (1952)

Katica Petrušić (1936)

Nike Njirić (1934)

Petar Biliš (1941)

Edita Čelebić (1943)

Rozarija Tulić (1939)

Luka Milat (1996)

Luka Vučić (1937)

Zdravka Stražičić (1935)

'DAJEM TI SRCE, ZEMLJO MOJA'