Dubrovački dnevnik br. 119

„Usluga je loša jer nemaju kadra, a ne isplaćuju ni one koje su im ostali!’’ stranica 12

Vila Čingrija za godinu dana postaje novi Akademis stranica 4

Stonska obilaznica ipak neće biti gotova do kraja godine stranica 6

INTERVJU S MAROM KRISTIĆEM

Došao je momenat u kojem moramo reći ‘stop’ devastaciji Grada stranica 16

HOTEL TUI BLUE OPET NA METI KRITIKA:

KREĆU RADOVI

GRCI OPET KASNE

LISTOPAD

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Zokiju je sjela plaća

Performer Zekanović opet je imao nastup u Saboru, zbog čega je u Saborskom hodniku skoro došlo do šaketanja između njega i Bulja. Za vraga, tu se umiješao nejaki Glavašević i razdvojio ljutite nasilnike pa se nije dogodilo ništa. Šteta! Koja šaka sasvim bi lijepo relaksirala narod koji takve lakrdijaške nastupe mazohistički konzumira. Inače, uspaljeni Zekanović bio je u stranci Suverenista. Ušao je u Sabor na HDZ-ovoj listi. Najglasniji je bio u gnjevnom prozivanju HDZ-a zbog već odavno zaboravljene Istanbulske konvencije. Sad se ‘dite vratilo materi’ pa dokazuje svoju vjernost i ljubav stranci na vlasti, radeći neprekidne ispade, kako ga vladajući ne bi, nekom greškom, zaboravili i propustili staviti na listu u sljedećem izbornom ciklusu. Ovog profesora zemljopisa sasvim logično ni najmanje ne zanimaju teme profesorske potplaćenosti jer je naumio što duže ostati na lijepoj ‘plaćici’ saborskog zastupnika. Ako mu ne upali s HDZ-om, možda nađe zajednički jezik i bliskost s Mostom, Domovinskim pokretom ili sličnim op-

cijama. No ni slična opcija nije obavezni uvjet. Svejedno. Cilj opravdava sredstva. Nije ni prvi niti jedini zastupnik s ovako pragmatičnim stavom. Odavno je ta institucija prestala biti mjesto hrvatskih intelektualaca s ‘težinom’. Svakoj političkoj opciji intelektualci s dignitetom posve su nepotrebni balast. Netko, poput svojedobno Vlada Gotovca, nigdje se ne bi ‘uklopio’. To jednostavno nije roba koja se traži među našim političkim lakrdijašima.

Za to vrijeme premijer je održao izvješće, točnije govor o stanju nacije u polupraznom Parlamentu zbog bojkota dijela oporbe i izvijestio nas koliko nam je dobro i koliko je divnih i velikih stvari napravila ova Vlada. Nije se pohvalio s baš neki dan završenom šestom zamjenskom kućom na Banovini jer on se ne hvali. Radi. U tri godine čak šest! Bravo! No, pohvalio se odlukom kako će sva dječica imati obrok u školskim kuhinjama, što je sasvim sigurno kolosalan uspjeh njegove vlade. Reforme zdravstva, školstva i državne uprave nije spominjao jer je tre -

Piše Vjera Šuman FOTO: MIROSLAV LELAS/PIXSELL

nutno u fokusu pomoć umirovljenicima i ostalim siromasima da prežive zimu bez težih ozeblina. Naravno, i dalje je jedan od prioriteta Vlade, što drugo do li borba protiv inflacije korupcije. Pardon, inflacije i korupcije. O Ini nije govorio. Čemu? To je posao Državnog odvjetništva koje sjajno radi svoj posao. U svim velikim aferama jedini dokazi koje su pribavili su tzv ‘pokajnici’ što u drugim državama nikad nije i ne može biti jedini i dovoljni dokaz kaznenog djela. Dobro, ne baš svugdje, u Rusiji ne treba ni ‘pokajnik’, ali ni DO. No, to ipak nije za usporedbu.

U međuvremenu, našem drugom ili prvom, kako god, velikom performeru ‘Zokiju je sjela plaća’ pa je opet živnuo. Komentira čak i svađe

u Saboru uz preporuku Zekanoviću i Bulju da izađu lijepo izvan Sabornice i tu se kao ljudi razvale šakama. Uz to, uspio je opet postati glavna zvijezda i omiljeni zapadni političar u Rusiji. Izjava koja ga je tamo dovela u sam top deset Putinovih najdražih, odnosi se na zabranu našoj vojsci obučavanja ukrajinskih vojnika. Vrlo osjetljiva tema koja ima puno argumenata, i za, i protiv, nikako nije tema o kojoj bilo koji predsjednik neke, barem koliko toliko ozbiljne države, laprda čim mu netko stavi ‘krušku pred njušku’. To je tema o kojoj bi cijeli državni vrh trebao vrlo ozbiljno i argumentirano razgovarati iza zatvorenih vrata i potom izaći sa stavom, odlukom ili čime već. Potpuno je irelevantno vole li se među-

sobno. To je isključivo pitanje odgovornosti za državu koja vam je povjerena na upravljanje. Nažalost, uz poneku časnu iznimku, u nas je na svim razinama ključno i jedino važno; JA, pa JA!

Neki dan nas je napustila jedna izuzetna intelektualka i posebna umjetnica, Jagoda Buić. Ovdje u Gradu bio je njen drugi ili bolje rečeno prvi pravi dom. Prije gotovo pedesetak godina izabrala je Grad, umjesto rodnog Splita, za mjesto gdje želi živjeti, raditi i osjećati se baš onako kako se osjećala. Kozmopolitski. Sve drugo bilo bi skučeno i premalo za takvu izuzetnu ženu. Sad joj je, kao i za života, cijeli svijet pod nogama. Čast je bila poznavati je. Eto vas.

petak,

Kreću radovi na Čingriji , vila u roku od godinu dana postaje novi akademis

Ovog tjedna počelo se s pripremom terena za radove. Jedan dio prostora je ograđen, a iznose se otpad i stari namještaj koji se nalazio u Čingriji

Uredit će se kuhinja odnosno laboratorij sa svim pomoćnim prostorijama u suterenu, u prizemlju reprezentativni hol, multimedijalna dvorana za potrebe nastave i prostor za posluživanje hrane i pića, a na katu i u potkrovlju bit će sobe za smještaj

Kreću radovi na Vili Čingriji koji bi trebali trajati oko godinu dana. Time bi Čingrija trebala ponovno biti stavljena u funkciju, ovaj put u onu novog akademisa. Ovog tjedna u tijeku je bila priprema terena za radove. Jedan dio prostora je ograđen, a iznose se otpad i stari namještaj koji se nalazio u Čingriji. U suradnji s Gradom Dubrovnikom radi se na stvaranju uvjeta za pristup gradilištu. „Ugovor s izvođačem radova na rekonstrukciji, obnovi i prilagodbi za Projekt Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik–Akademis Čingrija potpisan je 26. kolovoza. Izvođač je u posao uveden sredinom rujna kad se krenulo s izradom izvedbenih projekata kao prve stavke ugovorenog troškovnika. Rok za izvođenje radova je 14 mjeseci od dana potpisa Ugovora,“ odgovorili su iz Županije na upit Dubrovačkog dnevnika.

UČENJE TEMELJENO NA RADU

Novi akademis Čingrija će, uz objekte Garište i zgradu Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, činiti novi Regionalni centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo. Konkretno u Vili Čingrija uredit će se kuhinja odnosno laboratorij sa svim pomoćnim prostorijama u suterenu, u prizemlju reprezentativni hol, multimedijalna dvorana za potrebe nastave i prostor za posluživanje hrane i pića, a na katu i u potkrovlju bit će sobe za smještaj. U objektu će tijekom svog školovanja učenici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik usvajati praktična znanja i vještine. „Kroz dva projekta, infrastrukturni i socijalni, povukli smo određena sredstva iz EU fondova kako bi se stvorila infrastruktura i kako bismo dodatno podigli kvalitetu budućeg turističkog i ugostiteljskog kadra. Ta su dva čimbenika međusobno povezana jer bez dobre infrastruktu-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran

Ovog tjedna se teren priprema za radove. Jedan dio prostora je ograđen, a iznose se otpad i stari namještaj koji se nalazio u Čingriji. U suradnji s Gradom Dubrovnikom radi se na stvaranju uvjeta za pristup gradilištu.

re nema rezultata, kao ni bez znanja u korištenju vještinama. Vila Čingrija je važan objekt u kojem se mogu stvoriti temelji za učenje temeljeno na radu na najvišoj razini. Naši učenici koji budu najbolji će se tamo pripremati za rad u hotelima najveće kategorije i to je poanta cijele priče,“ izjavio je ravnatelj TUŠ-a Antun Perušina.

UZ UČENIKE, RADIT ĆE I NJIHOVI MENTORI Kako nam je odgovorio, u objektu će raditi učenici, ali i stalno zaposlene osobe koje će podučavati učenike i koje će im biti mentori. „Sva tri objekta, i škola, i Garište, i Čingrija, podjednako su nam važni. To su karike istog lanca. Ova priča je važna jer pokazuje naš trend ka

okretanju učenju temeljenom na radu u objektima koji su u našem vlasništvu ili su nam dati na korištenje,“ istaknuo je Perušina.

ŽUPANIJA ZAKUPILA PROSTOR GRADA Podsjetimo, Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji, obnovi i prilagodbi za Projekt Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik – Akademis Čingrija potpisan je krajem kolovoza. Ugovor vrijedan 11,46 milijuna kuna (bez PDV-a) potpisali su tada ravnatelj Perušina i direktor tvrtke TEXO GRADNJA d.o.o. Pero Račić u svojstvu izvođača radova. “Ovo je ulaganje u budućnost održivog ugostiteljstva i turizma u gradu Dubrovniku i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji,” istaknuo je tom prilikom župan Nikola Dobroslavić. Uz župana su tada na potpisivanju ugovora bili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, ravnateljica regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA Melanija Milić, privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević te voditeljice projekta Danijela Begić i Hilarija Lozančić Benić. Vlasnik Vile Čingrija i cijelog posjeda je Grad Dubrovnik s kojim je Dubrovačko-neretvanska županija u rujnu 2019. potpisala Ugovor o zakupu kompleksa na deset godina, a Županija je isti ustupila Turističkoj i ugostiteljskoj školi s ciljem uspostave budućeg Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

petak, 21. listopada 2022.

Kasne radovi na stonskoj obilaznici, ništa od

otvaranja krajem godine

„Početak sljedeće godine kao rok za dovršenje Stonske obilaznice za nas je zadovoljavajuć. Sadašnji režim privremenog prometovanja, kao što smo i predviđali, minimalno je opteretio Ston te eventualno kraće produljenje roka ne smatramo problemom,“ smatra Dobroslavić.

Pelješki most, najgrandiozniji projekt u novijoj povijesti Hrvatske, pušten je u promet 26. srpnja što je izazvalo sveopće oduševljenje. Građani su se danima zaustavljali u zaustavnoj traci kako bi se slikali na impresivnom zdanju, policija je upozoravala kako se takvo što ne smije raditi, tjednima se govorilo samo o tom projektu. Hrvatska je napokon postala teritorijalno cjelovita.

No, ono što je ostalo nedovršeno jest dio pristupnih cesta koje čine stonsku obilaznicu. Govorilo se o kašnjenju u više navrata, a ministar Oleg Butković i njegova svita prilikom posjeta krajnjem jugu Hrvatske u više navrata su najavljivali kako bi do kraja godine, točnije koncem studenog, i one mogle biti puštene u promet. No, to se neće dogoditi, što su nam potvrdili iz Hrvatskih cesta.

„Za posljednji dio stonske obilaznice planirano puštanje u promet je početak iduće godine,“ odgovorili su nam iz Hrvatskih cesta.

POSKUPIO MATERIJAL I ENERGENTI

Odgovarajući na pitanje o razlozima ponovnog kašnjenja, iz Hrvatskih cesta tvrde kako ‘predmetni dio obilaznice kasni za ostatkom projekta iz razloga problema grčkog izvođača uslijed gospodarske situacije s materijalima i energentima’.

Podsjetimo, izvođač radova na spomenutoj obilaznici je grčka tvrtka Avax, a o njihovom kašnjenju se konstantno govorilo tijekom izvođenja radova. Kako je već rečeno, Avax je mjese-

cima kasnio u svojim obvezama, pa i u pripremnim radovima, zbog čega se govorilo i kako je iz tih razloga tvrtka Brodosplit bačena u predstečaj. Iz Brodosplita su sve vrijeme tvrdili ka-

KINEZI SU KINEZI, ALI GRCI KASNE

„Za posljednji dio stonske obilaznice planirano puštanje u promet je početak iduće godine,“ odgovorili su nam iz Hrvatskih cesta

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, ZVONIMIR BARISIN/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 21. listopada 2022.

ko su svoje obveze i radove izvršavali na vrijeme i poštujući rokove.

DOBROSLAVIĆ: VAŽNOST PROJEKTA NADILAZI POTEŠKOĆE

Dubrovački dnevnik upitao je župana Nikolu Dobroslavića za komentar na novonastalu situaciju. Kako nam je kazao, dugo se čekalo na taj projekt pa neznatno kašnjenje za njih ne predstavlja problem.

„Početak sljedeće godine kao rok za dovršenje Stonske obilaznice za nas je zadovoljavajuć. Sadašnji režim privremenog prometovanja, kao što smo i predviđali, minimalno je opteretio Ston te eventualno kraće produljenje roka ne smatramo problemom. Važnost ovoga projekta i njegovi pozitivni učinci daleko nadilaze poteškoće koje smo imali u njegovoj provedbi,“ smatra Dobroslavić.

SVJETLO NA KRAJU TUNELA

Trasa kretanja iz ostatka Hrvatske prema dubrovačkom području je Pelješkim mostom promijenjena, što je dodatno opteretilo Ston. Prošlog ljeta su zabilježene gužve na prometnicama, no one bi nakon puštanja stonske obilaznice u

Kinezi su ispoštovali rokove i most je otvoren krajem srpnja, ali pristupne ceste kaskaju

U ožujku je dovršen most Ston, ali će ukupni radovi kasniti

promet trebale postati prošlost. Sezona je na izmaku pa novi rokovi ne bi trebali predstavljati problem, slaže se i načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

„To neznatno kašnjenje ne znači ništa, za nas je situacija potpuno u redu. Važno je da svi radovi budu dovršeni, no možemo kazati kako se već vidi to ‘svjetlo na kraju tunela’. Mjesec dana više ili manje nam ne znači ništa,“ izjavio je Antunica.

Zašto je dovršetak stonske obilaznice važan i za sam Ston, najbolje pokazuju brojke. Grubim izračunom, kroz Ston je ove sezone prošlo gotovo dva milijuna ljudi koji su samo u tranzitu. Naime, Hrvatske ceste su objavile kako kroz Ston prođe u prosjeku oko 13 tisuća vozila, od kojih većina samo prolazi kroz Ston, ali se u njemu ne zaustavlja. Ako se u obzir uzme kako po vozilu u prosjeku budu tri putnika, to je oko 30 tisuća putnika u danu. Kad se taj broj pomnoži s brojem dana u mjesecu, to je 900 tisuća putnika. Za dva mjeseca, tijekom trajanja glavnog dijela sezone i nakon puštanja mosta u promet, to je gotovo dva milijuna putnika. To su uglavnom osobe koje prolaze kroz Ston, a ne turisti koji će tu navratiti, potrošiti svoj novac, vidjeti znamenitosti. U prijevodu, radi se o turistima koji su uglavnom stvarali gužvu. No, s dovršetkom obilaznice će se to promijeniti.

„Sad je lako jer je prošla ta špica sezone. Na neki način smo morali samo izdržati tu gužvu, a s dovršetkom stonske obilaznice mislim kako će se stvoriti dobri preduvjeti za Ston – sljedeće sezone će tu prvenstveno dolaziti oni koji žele vidjeti baš Ston, koji će tu potrošiti i uživati,“ kaže stonski načelnik Antunica.

“Sad je lako jer je prošla ta špica sezone. Na neki način smo morali samo izdržati tu gužvu, a s dovršetkom stonske obilaznice mislim kako će se stvoriti dobri preduvjeti za Ston – sljedeće sezone će tu prvenstveno dolaziti oni koji žele vidjeti baš Ston, koji će tu potrošiti i uživati,“ kaže stonski načelnik Antunica

Žunec i Tolić ipak ruše zid mastodonta za kojega se tvrdilo da je ušao u prometnicu

Moglo bi se ustvrditi kako je ovo priznanje da je u verbalnom ratu između investitora

i Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik zapravo bio u pravu kada je tvrdio kako su investitori zapasali teren koji je po donesenim planovima trebao biti nogostup

U utorak u jutarnjim satima više radnika je štemalo kamene obloge s mastodontske zgrade u vlasništvu dubrovačkog poduzetnika Srećka Žuneca i bivšeg direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića.

Podsjetimo, rekonstrukcijom dijela ulice Kardinala Stepinca od skretanja za ulicu Petra Svačića pa do Pošte Lapad, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković je u obilasku gradilišta s medijima i izvođačem s metrom izmjerio i izjavio kako je investitor ‘ušao’ u javnu cestu. Nakon navedene radnje investitor je poslao i priopćenje u kojem je napisao kako podižu kaznenu prijavu protiv gradonačelnika i kako su dobili Nalaz vještačenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju kojim se potvrđuje da je objekt izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom. Navedeno priopćenje su tada, prije dvije i pol godine, potpisali Tolić, Žunec te Iris Valentić, investitori zgrade.

“Govorimo o zgradi koja, da se mene pita, nikad tamo uopće ne bi bila, ali je GUP-om Grada Dubrovnika tako određeno i ja ne mogu na to utjecati. To svi jako dobro znamo. Istovremeno, ako je već GUP bio nakaradan toliko da, najblažim rječnikom, ugrozi vizure Lapada, zbog čega im treba još tih par centimetara ući u javni prostor? Je li to bahatost ili što?,” prokomentirao je Franković.

Podsjetimo, rekonstrukcijom dijela ulice Kardinala Stepinca od skretanja za ulicu Petra Svačića pa do Pošte Lapad, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković je u obilasku gradilišta s medijima i izvođačem s metrom izmjerio i izjavio kako je investitor ‘ušao’ u javnu cestu

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u ponedjeljak ujutro ugovore o poslovnoj suradnji s poslovnim bankama na realizaciji Programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji-Projekt Obrtna sredstva 2022.

“Zahvaljujemo zbog vašeg odaziva na našu inicijativu kojom osiguravamo našim poduzetnicima još jednu mogućnost kreditiranja, premošćivanja problema s obrtnim sredstvima i likvidnošću. Ovo su sredstva koju mogu koristiti mala i srednja poduzeća, OPG-ovi i slično. Ukupna vrijednost im je 10 milijuna kuna, pojedinačno mogu koristiti od 50 tisuća do 200 tisuća kuna. Vjerujemo kako će uz ta sredstva prebroditi poteškoće u kojima se nađu. To je smisao programa,” izjavio je Dobroslavić dodavši kako Županija subvencionira i kamatu na ta sredstva. “Prethodne godine su svi naši poduzetnici nailazili na poteškoće. Ove godine je tu-

rizam nešto bolje prošao, ali sigurno kako uvijek ima tvrtki koje imaju poteškoće, a nisu u takvom stanju da ne mogu opstati. Treba im ta pomoć. Svjesni smo i kako država osigurava pomoć za likvidnost i na tome smo zahvalni, ali isto tako, zajedno s vama i nekim bankama, imamo trajni program za pomoć poduzetnicima u investiranju u novim poduzetničkim pothvatima koji je vrijedan 30 milijuna kuna. On se uredno koristi, subvencioniramo ga... Pristup naše Županije je da, uz ostalu brigu koje mora voditi u ostalim segmentima našeg društva, posebno vodi računa o poduzetnicima koji su glavni motor našeg razvoja,” izjavio je Dobroslavić dodavši kako osiguravaju poticaje za poljoprivrednike, za održavanje manifestacija, za turizam, potpore za školjkare... Županijski pročelnik Ivo Klaić je kazao kako se u vremenima koja su uvjetovana krizom isprepliće niz sredstava te kako zahvaljujući njihovoj suradnji i razmjeni

suradnji

informacija uspijevaju sve iskompenzirati. “Ovo je kreditni program koji zapravo predstavlja nadprogram, a ne onaj redovni. Kako svaki naš gospodarski program koji donesemo, ne konkretno ovaj, traje do 10 godina s godinom početka, onda je njegovo trajanje 11 ili 12 godina odnosno naše praćenje financiranja tih kamata. Brzo ćemo završiti 2011. godinu, a kako financiramo kamate koje dolaze po novom programima, zatvarati postojeće. Svaki program koji donosimo, opterećuje nas trenutno u tom financijskom smislu, ali svi oni programi koji su već dodijeljeni ujedno su nam vidljivi unutar proračuna,” kazao je Klaić dodavši kako, neovisno o navedenom, Županija i sljedeće godine planira novi kreditni program za 2023. godinu u suradnji s poslovnim bankama.

„Pristup naše Županije je da, uz ostalu brigu koje mora voditi u ostalim segmentima našeg društva, posebno vodi računa o poduzetnicima koji su glavni motor našeg razvoja,” izjavio je Dobroslavić dodavši kako osiguravaju poticaje za poljoprivrednike, za održavanje manifestacija, za turizam, potpore za školjkare...

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

NA TRAŽENJE

GRAĐANA Ulicom Paska Baburice jednosmjerno prema Batali

Ugovori o potporama uručeni ženama poduzetnicama

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u srijedu u Velikoj vijećnici ugovore dubrovačkim poduzetnicama koje su pravo na potpore ostvarile na temelju provedenog javnog poziva u sklopu projekta „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“.

Grad Dubrovnik će u ovoj godini ženama poduzetnicama dodijeliti 21 pot-

poru s iznosom do 10 tisuća kuna i intenzitetom potpore do 100 posto prihvatljivih troškova do razine maksimalnog iznosa. Gradonačelnik Franković ugovore o dodjeli potpora je uručio 13 poduzetnica, dok će se ostalim poduzetnicama ugovori dostaviti putem Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, koji operativno provodi program.

Na inicijativu Gradskog kotara Lapad i na prijedlog građana Ulice Paska Baburice i okolnih ulica Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada proveo je izmjenu signalizacije u navedenoj ulici na način da je uveden jednosmjeran režim prometovanja.

Prema novom režimu u Ulicu Paska Baburice ulazi se isključivo iz smjera Dalmatinske ulice i u jednom smjeru prometuje prema ulici Od Batale.

Predmetnim režimom omogućilo se sigurnije, brže i lakše prometovanje Ulicom Paska Baburice u kojoj je, posebno u jutarnjim satima, a zbog blizine OŠ Lapad, dolazilo do otežanog odvijanja prometa.

dnevniK petak, 21. listopada 2022.

Gornja sela su posebno

osjetljiva , Elafite bi trebalo rasteretiti

„Cijelo područje Dubrovnika, ako ćemo gledati na državnoj razini, bi trebalo spadati u razinu visokovrijednoga. Ovdje smo tražili razlike između najboljega. Dakle, to su obala, potom zaleđe Dubrovnika, s naglaskom na Gornjim selima, Rijeka dubrovačka, pogotovo gornji dio, stijene... Te terase izvan izgrađene zone. Također, padine Srđa i sam Grad koji su neodvojiva cjelina. Morska zona oko Dubrovnika također,“ kazala je Šteko

Predstavljanje “Krajobrazne studije za administrativno područje Grada Dubrovnika kao stručne podloge za integralnu zaštitu krajobraza i održivi razvoj prostora Grada Dubrovnika” održano je u utorak u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Studiju je predstavila Višnja Šteko, mag. ing. prosp. arch, voditeljica izrade studije s kolegicom Ines Hrdalo i u nazočnosti pročelnika Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Boža Benića te mnogobrojne publike.

„Cijelo područje Dubrovnika, ako ćemo gledati na državnoj razini, bi trebalo spadati u razinu visokovrijednoga. Ovdje smo tražili razlike između najboljega. Dakle, to su obala, potom zaleđe Dubrovnika, s naglaskom na Gornjim selima, Rijeka dubrovačka, pogotovo gornji dio, stijene... Te terase izvan izgrađene zone. Također, padine Srđa i sam Grad koji su neodvojiva cjelina. Morska zona oko Dubrovnika također,“ kazala je Šteko, a Hrdalo se posebno osvrnula na obalu. „Tamo smo dali osvrt na planirane aktivnosti koje su propisane prostorno-planskom dokumentacijom da se ograniče, s obzirom na vrijednost morskog dijela krajobraza. Recimo, planirane marine, uzgajališta, sportsko-rekreacijski sadržaji na mjestima poput Sikirice. To je ne-

što što je na državnoj razini značajna točka u prostoru pa smo propisali detaljne smjernice za sve takve prostore unutar zone obuhvata,“ dodala je Hrdalo.

Posebno su se osvrnule i na dubrovačko zaleđe, s naglaskom na Gornja sela. „Zaleđe je pod izrazitim pritiskom infrastrukturnih objekata – plinovodi, planirana autocesta i sl. Tu mislimo na Kliševo, Mrčevo i sl. Pa smo sugerirali da se u budućim planovima izmjesti iz ruralnih sredina,“ kaže Šteko.

„Te ruralne sredine stvaraju vrlo kvalitetnu i kompleksnu sliku prostora koja je izuzetno potentna za očuvanje i održivi razvoj. Po nama bi Ljubač na državnoj razini trebao imati kategoriju zaštite ruralne cjeline s visokokvalitetnim krajobraznim obilježjima. Tamo je predviđena jako teška infrastruktura za provođenje pravca autoceste,“ dodala je Hrdalo. Osvrnule su se i na područje Elafita gdje postoji prostor za dodatnom zaštitom, ali i za promišljanje oko buduće gradnje. „I Elafiti su kao cjelina izrazito vrijedni, posebno prostor ladanjskih sklopova i ljetnikovaca. Na Šipanu još od rimskog razdoblja. Također, i vrijedni klifovi vanjske obalne strane. Radili smo preporuku po kojom bi se tu radili vidikovci kako bi se sve to povezalo u jedinstvenu priču. Tu bismo posebno istaknule Šipansko polje

Procjena osjetljivosti krajobraza (zeleno je najosjetljivije, tamnosivo najmanje osjetljivo područje)

koje je stvarno materijal za prezentaciju, ako ne i zaštitu. Na Elafitima postoji pritisak na povijesna naselja, pogotovo što se tiče gradnje, koja je možda preintenzivna i predimenzionirana za tako mala područja. Planirana je i marina, u čemu također treba biti oprezan s dimenzijama kako se ne bi narušile vizure povijesnih naselja. Ako se ide u planiranje, da se možda one izmjeste uz neke manje kvalitetne rubove. Imamo Suđurađ koji ima prepoznatljivu vizuru s mora, kao i Lopud... Možda da se preispita je li potrebno raditi privezište u svakom od tih mjesta,“ dodala je. Hrdalo je također istaknula mogućnost zaštite Šipanskog polja te je dodala kako je na takav način primjerice zaštićeno Hvarsko polje.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Ivona Butjer Mratinović

Srebrović

Još u lipnju ove godine pisali smo o katastrofalnoj situaciji unutar hotela, njihov TripAdvisor pun je komentara kako im fali radnika, a kada gosti iznova ukazuju na taj problem onda je to alarm za uzbunu.

„Moraš zalijevati cvijeće ako želiš da ti posao cvjeta, dobar radnik je temelj uspješne korporacije, a mi samo želimo ono što je naše, što smo svojim radom u konačnici i zaradili“ – započinje razgovor radnik iz hotela TUI Blue Kalamota, koji nije prva osoba koja se ovoga ljeta javila sa zabrinjavajućim pričama iz hotela, uz razumljiv uvjet da o tome progovore bez otkrivanja identiteta.

Još u lipnju ove godine pisali smo o katastrofalnoj situaciji unutar hotela, njihov TripAdvisor već tada je bio pun komentara gostiju o tome kako im nedostaje radnika, zbog čega pati usluga, a kada gosti iznova ukazuju na problem, onda je to alarm za uzbunu. Gostima su kuferi stajali na kiši satima jer ih nije imao tko unijeti u hotel, recen-

zije za hranu su bile takve da jelo tamo ne biste nikad poželjeli probati, ali ipak, u moru negative nerijetko ćete u komentarima vidjeti pohvale za radnike koji ‘idu jedan skalin preko da bi ugodili gostima, ali vidi se da su umorni i da ih nedostaje’. Podsjetimo, zaposlenici hotela, ali i sami mještani su tada spominjali također izlijevanje fekalija, a vodstvo je uspjelo tada čak i zaboraviti zatražiti koncesijsko odobrenje za plažu ispred hotela pa su ležaljke neko vrijeme tamo stajale bespravno.

REZANJE TROŠKOVA PREKO LEĐA RADNIKA

Iako bismo voljeli da je povod ovom napisu promjena nabolje, to ovog puta nije slučaj, baš suprotno – za sve ono što nam

ZAR JE OVO SLIKA HRVATSKOG TURIZMA KOJU ŠALJEMO U SVIJET?

Piše Petra

foto službene fotografije TUI Blue Kalamota

U Hotelu Palace održana je 12. ISABS konferencija o forenzici i antropološkoj genetici

hotelu ispričao, još jednom dobivamo potvrdu od radnika unutar hotela, ali problemi idu i dalje – zbog loše sezone, režu se troškovi. Kako? Na najlakši mogući način, uzima se od zaposlenika, ‘sezonaca’, ljudi koji već godinama na leđima podnose nedostatak radne snage u cijelom sektoru i nerijetko rade za dvoje. Govori nam naš izvor unutar hotela, uprava je odlučila – neće biti plaćeni za sve što su odradili, prekovremeni su brisani, a nadređeni zaposlenike optužuju da te prekovremene nisu niti odradili. „Nijemci ne znaju uopće razmjere katastrofe i što se događa na Kalamoti“, govori nam dobro upućeni izvor i dodaje kako su usred sezone ostali bez generalnog menadžera hotela, točnije u srpnju kada je iz hotela otišao dotadašnji generalni direktor Dragan Bavarić, a umjesto njega je na to mjesto došao Maro Kulaš. Kako nam govori naš izvor upravo potez Mara Kulaša naišao je na neodobravanje niza radnika. „Sezona nije bila uspješna kao što su planirali pa su odlučili rezati troškove na način da se iz službene evidencije brišu prekovremeni sati. Neki su zakinuti za 50, a drugi i za 150 sati“, govori nam izvor blizak hotelu.

‘OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE’

Nije im, kaže, problem u prekovremenom radu, brojni su u hotelu radili duže od radnog vremena propisanog ugovorom, no to je, kako ističe izvor, i bio dogovor na samom početku.

„Obećani su nam ugovori i na godinu dana kako bi se ‘prebili’ ti prekovremeni sati, a onda su oni nestali iz evidencije. Kada smo počeli uspoređivati vlastite evidencije i one službene shvatili smo kako smo prevareni i kako netko na višoj instanci tu evidenciju uređuje onako kako hotelu odgovara – da bi platili što manje“, priča nam izvor i doda-

je kako se skoro svakodnevno na poslu ostajalo nekoliko sati više, u to vrijeme su uredno otkucavane i kartice zaposlenika koje su bilježile odlazak s posla. Ipak, u službenoj evidenciji kompanije oni su odlazili u vrijeme kada je smjena završavala, i tu je nastao problem.

„Oni tvrde da mi lažemo i kako nismo radili te sate, a sve je vrlo lako provjerljivo, kamere su snimale svaki naš ulazak i izlazak s radnog mjesta, ali nadređeni kamere ne žele pogledati“, ogorčen je naš sugovornik.

„Ako treba, stisne se, da se svoj maksimum, svi osjećamo odgovornost i nitko neće otići ako posao nije dovršen, ginemo za firmu, a samo smo htjeli da nas se plati“, kaže sugovornik. Nevjerojatno je to uopće slušati u 2022. godini dok u turizmu traje borba za svakog radnika. Ipak, unatoč lošem iskustvu, kaže kako još uvijek vjeruje da dobrih poslova i poslodavaca u turizmu ima, gdje se cijeni radnik i rad, znanje i iskustvo.

VIŠE DESETAKA OSOBA ZAKINUTO

Prema informacijama našeg izvora, između 40 i 50 radnika je na ovaj način prevareno, većina koja je radila prekovremeno sada te sate nema u službenoj evidenciji. Kako doznajemo, u jednom trenutku je u hotelu čak i planiran ‘mali bunt’ radnika, željeli su na više odjela u istom trenutku prestati raditi i na taj način pokazati nezadovoljstvo, no od toga se ipak odustalo – ne zato što se nešto riješilo ili poboljšalo, već su jednostavno svi ti ljudi odlučili kako ne žele kvariti odmor gostima. Istim onim gostima koji su naviknuli na TUI standard, a onda se u hotelu na Kalamoti razočarali. Nadali su se zaposlenici kako bi se problemi ipak mogli riješiti dijalogom, barem oni koji su ostali i nisu otišli nakon prvih znakova koji su ukazivali na probleme u organizaciji unutar hotela.

Kako tvrdi izvor, Uprava je odlučila kako osoblje neće biti plaćeno za sve što su odradili, prekovremeni sati su im brisani, a nadređeni zaposlenike optužuju da te prekovremene nisu niti odradili.

petak, 21. listopada 2022.

Gosti se u recenzijama nerijetko žale na kvalitetu hrane, pa u nekima idu toliko daleko da za ponudu i uvjete čuvanja hrane kažu kako je opasno za zdravlje

Prema informacijama izvora, između 40 i 50 radnika je na ovaj način prevareno, većina koja je radila prekovremeno te sate sada nema u službenoj evidenciji. Kako doznajemo, u jednom trenutku je u hotelu čak i planiran ‘mali bunt’ radnika

„Sve što su obećavali na početku sezone se pokazalo kao laž, nitko nije dobio godišnji ugovor, prekovremeni se po njima mogu zaboraviti. Ali oni će iduću sezonu imati isti problem, ništa se neće promijeniti jer glavni i odgovorni tamo ne razmišljaju o budućnosti. Gosti će i dalje biti nezadovoljni, ali za TUI Blue Kalamota će se čuti među radnicima, neće biti poželjan poslodavac za one koji dolaze na jug raditi sezonu“, zaključuje naš sugovornik.

TUI BEZ ODGOVORA NA OPTUŽBE

O svemu ovome pitali smo za komentar ili demanti hotel TUI Blue. Pitali smo ih među ostalim je li istina kako odbijaju isplatiti prekovremene sate osoblju, imaju li problem s nedostatkom radne snage i posljedično padom kvalitete usluge, i je li točno kako nisu ispunili dogovor o potpisivanju godišnjih ugovora s trenutnim ‘sezoncima’. Osim toga, pitali smo ih i kako su zadovoljni proteklom turističkom sezonom i kako se pripremaju za narednu. S Kalamote stiže jedino muk, odgovor nismo dobili do zaključenja ovog broja.

KROZ CIJELU GODINU PROTEŽU SE NEGATIVNI KOMENTARI

smo sjajan odmor, ali smo razočarani jer hotel nije imao ono što prodaje i naplaćuje. Očito je da hotel nema dovoljno osoblja“, piše u drugoj recenziji. „Provjerila sam TripAdvisor prije nego što smo došli i vidjela sve odgovore gdje pišu kako rade na poboljšanju, ali ništa se nije poboljšalo. Iz mog iskustva, to je bio najgori odmor koji sam ikada imala, razmislite prije nego što rezervirate“, stoji na kraju jedne od niza negativnih recenzija ove godine.

Ipak, nisu sve recenzije loše, ima i onih koji su hotelom bili generalno zadovoljni, što daje nadu da su uz dobre menadžerske vještine i organizaciju pomaci ipak mogući, i kako možda iduće godine o Kalamoti budemo pak pisali kao o primjeru koji se izvukao iz problema.

I među otočanima se već neko vrijeme govori o lošoj situaciji u hotelu, cijela Kalamota zna kako TUI ima problem s hotelom na ovom otoku s toliko potencijala

„Osoblje se jako trudilo, ali bilo je očito da hotelu nedostaje radnika i oni koji su bili tamo bili su potpuno preopterećeni, što je rezultiralo žestokim raspravama u restoranu između konobara i nadređenih. U recenziji sam ostavila tri zvjezdice samo kao način odavanja poštovanja prema osoblju koje naporno radi“, stoji u recenziji iz rujna ove godine, a upravo ove opaske o vidljivom nedostatku osoblja su najčešće.

„Smanjite svoja očekivanja i bit će vam ok! Ovo nije hotel s četiri zvjezdice i sigurno ne odgovara niti jednom drugom TUI hotelu. TUI ovo prodaje kao luksuzno odmaralište, a to zapravo nije. Imali

„U drugim recenzijama ima mnogo negativnih komentara, a neki od njih su opravdani. Međutim, usredotočit ću se na pozitivne stvari, kojih je mnogo: prekrasna lokacija, krajolik, ljubazno i uslužno osoblje, hrane i pića je bilo u izobilju, a uz to je i lijep bazen s pogledom na more. Osoblje marljivo radi, uvijek je uslužno i susretljivo“, jedna je pozitivna recenzija gosta iz hotela ove jeseni. Situacija na turističkom tržištu sigurno nije niti malo jednostavna, globalni trend nedostatka radne snage sveprisutan je i u Hrvatskoj. Treba zato imati razumijevanja za pružatelje usluga u turizmu koji u ovim izazovnim vremenima teško pronalaze dovoljno kadra. Međutim, ono što svaki profesionalac zna jest da je ulaganje u svoje osoblje ključ uspješnog poslovanja. Stalni sezonci, ugovori na duže od nekoliko mjeseci, stimulacije, dobri radni uvjeti koji uključuju primjerenu plaću i slobodno vrijeme temelj su koji biznis u turizmu čini uspješnim. Hoće li se sve to početi njegovati i u hotelu TUI Blue Kalamota nakon svih ovih problema, otkrit će nam iduća turistička sezona u godini 2023.

Maro Kristić: Došao je trenutak da jednostavno kažemo ‘stop’ gradnji i devastaciji Grada

Gradski vijećnik, bivši saborski zastupnik osvrnuo se na aktualne političke teme, stanje u Gradu te odnos s političkim protivnicima i partnerima

Piše Aida Čakić foto GORAN MRATINOVIĆ

Više od deset godina Maro Kristić aktivan je u politici. Dugogodišnji je vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, a bio je i županijski vijećnik te saborski zastupnik. Promijenio je nekoliko radnih mjesta, u privatnim i u županijskim strukturama, a danas je pomoćnik direktora u gradskom društvu Čistoća Dubrovnik. Političku sreću našao je pod okriljem Mosta.

Dugo ste u politici. Gledajući iz današnje perspektive, koliko se Dubrovnik promijenio od onda kada ste se vi počeli baviti politikom?

- Mislim da se dosta promijenio, na određeni način je izgubio dobar dio identiteta. Mnoge stvari u politici su izmakle kontroli. Najviše vidljivih promjena su one u prostoru. Grad je jednostavno izgubio elemente prepoznatljivosti kroz brojne nasrtaje u prostoru koji su neprimjereni. A i ljudi se mijenjaju kroz sve to vrijeme. U mojim počecima je bilo puno aktivista koji su političare prisiljavali da budu aktivniji i da se primjerenije ponašaju. Postojao je neki kontrolni mehanizam, a čini mi se da je on poprilično nekako u opadanju. Sve to nažalost nekako ide na lošije.

Znači ništa nije bolje nego prije?

- Po pitanju kvalitete života, a mislim da će se svatko složiti, ona je u opadanju.

Što je to što Grad vuče ka lošemu?

- Mislim da je politika ta koja vedri i oblači. Cijeli politički sustav koji je vladao u zadnjih desetak godina nije uspio iskontrolirati neke stvari koje se događaju i čime se ugrožava kvaliteta života ljudi u

Gradu. Nitko ne može osporiti ulaganja i projekte koji poboljšavaju kvalitetu života, međutim veliki je problem što se događa previše toga što narušava kvalitetu života. Rekao bih da je privatni interes nadvladao nad onim javnim. Puno brže i više se ulaže u privatne investicije i špekulacije, nego što se radi u javnoj infrastrukturi. Možda banalan primjer, ali je najbolji, ulaganje u promet. Vidimo na što danas sliče gradske prometnice, koliko nedostaje parking mjesta i koliko ima problema na svakodnevnoj razini zbog sustava gdje je pretjerana izgradnja ugrozila komunalnu infrastrukturu. Ona zaostaje 20 do 30 godina za onim što se danas događa u prostoru. Između privatnih projekata i javne infrastrukture vlada veliki nesrazmjer.

Možda su privatnici sposobniji nego vi političari koji ste na odgovornim pozicijama i trebali bi brinuti za javnu infrastrukturu.

-Definitivno jesu. Kako to drugačije nazvati? Ako nismo u stanju iskontrolirati određene procese, a tu smo zato što su nam građani dali određeno povjerenje da bi štitili njihove interese, onda se to dobrim dijelom može nazvati nesposobnošću. Tu sigurno postoji i određeni elementi da se pojedine privatne interese ipak protežiralo kroz politiku.

Jesu li i trenutno vladajuću u Gradu odgovorni za lošu kvalitetu života?

-Ne može se osporiti kako su pokrenuli i realizirali određene javne projekte, međutim, istovremeno se mora jasno spomenuti kako nisu uspjeli zaustaviti taj negativni trend koji se događa. Teško je zbog toga donijeti ocjenu koliko su oni uspješni.

petak, 21. listopada 2022.

Kada bih gledao kvalitetu života građana, rekao bih da nisu uspjeli, ali eto ipak su određene stvari pokrenuli i realizirali. Činjenica je da Grad u ovom momentu ne stoji presjajno. U financijskom smislu smo poprilično zaduženi. Ok, u određenoj mjeri je to zbog dvije pandemijske godine kada je izostala turistička sezona. Ocjena aktualne vlasti bila bi između prolazne i neprolazne.

Zamjerate li im i to što su tijekom pandemije obećavali da se Grad više neće toliko oslanjati na turizam nego će razvijati neke alternative poput IT industrije. Danas smo se opet vratili na brojanje gostiju. -Mislim da su svi govoreći o tome kako se ne može živjeti samo od turizma mislili na masovni turizam koji je zapravo nekontroliran. Da bi se izašlo iz tih ralja masovnosti potrebno je puno raditi i stvarati nove razloge zašto bi turisti dolazili u naš grad. Potrebno je razviti i turizam u prigradskim područjima, nove turističke proizvode i ostalo. U tome nismo napravili neki rezultat. Općenito nismo stvorili preduvjete da se razvije nešto drugo osim turizma. Primjerice, obećavala se poduzetnička zona na Pobrežju, a osim pristupne ceste od mosta do Pobrežja nije ništa napravljeno. Ponovno smo imali i probleme s gužvama u prometu. Zadovoljavamo se turizmom, a znamo koliko je on kao monokultura osjetljiv.

Što je prema vašem mišljenju trenutno najveći problem u gradu?

-Puno je problema, ali bih posebno izdvojio taj ne-

srazmjer između privatnih investicija i ulaganja u javnu komunalnu infrastrukturu. To je taj temeljni problem iz kojeg proizlaze svi drugi problemi. Gradnja je sigurno veliki problema koji ima reperkusije na promet i generalno na kvalitetu života građana. Došao je trenutak u kojem jednostavno moramo naći način da privremeno kažemo ‘stop gradnji’, barem ovih iznimno velikih objekata koji stvaraju velike probleme u prostoru.

Nije li populistički tražiti da se zaustavi gradnja? Postoji li uopće način da se zaustavi gradnja ako netko ima dozvolu za to?

-To ne bi trebao biti radikalan stav, ali očito za neke jest jer oni nemaju problem s time što se ovaj grad bespovratno devastira. Takvi će taj stav nazvati populizmom. Uvjeravam vas da će kroz određeno vrijeme nešto slično moratoriju uslijediti. Možda ne zato što bi neki to htjeli, nego zato što će se jednostavno to morati dogoditi jer će Grad kolabirati. Nitko ne spominje temu da se nedavno otvorio Pelješki most koji je donio dosta toga dobroga jugu Hrvatske. No, moramo znati da to donosi određene negativne reperkusije na ovaj prostor. Osim sigurnosnog rizika, jer danas bez prolaska granice može bilo tko doći u Dubrovnik, imamo i novi nasrtaj vozila i izvan turističke sezone. Trebalo je stvoriti pretpostavke da možemo taj promet primiti. Bilo je puno priče o sustavu park and ride na Pobrežju, ali to se nije realiziralo. Tek u sljedećoj turističkoj sezoni doživjet ćemo prave efekte otvaranja Pelješkog mosta, nažalost po meni negativne.

- Mislim da je politika ta koja vedri i oblači. Cijeli politički sustav koji je vladao u zadnjih desetak godina nije uspio iskontrolirati neke stvari koje se događaju i čime se ugrožava kvaliteta života ljudi u Gradu. Rekao bih da je privatni interes nadvladao nad onim javnim.

petak, 21. listopada 2022. Dubrovački

Prije šest godina ste mi u jednom intervju rekli kako Gradom upravljaju pojedinci koji služe Peru Vićanu. Mislite li to još uvijek?

-Pero Vićan ne vlada Gradom, ali je dio koalicijske vlasti i nema velikih promjena po tom pitanju. Nisu se uspjele razriješiti stvari koje se vežu za tu koaliciju. Godine prolaze, a prvo obećanje vlasti su bile dopune i izmjene GUP-a, a evo već šest godina je taj proces ‘u tijeku’. Ne treba Peru Vićanu davati neke nadnaravne sposobnosti.

Tko je najutjecajnija osoba u Gradu?

-Gradonačelnik je onaj koji je po svojoj funkciji najutjecajniji i koji ima najširi spektar alata s kojim može djelovati. U zadnje vrijeme ne primjećujem nekog vladara iz sjene i tu ne mogu nikog posebno izdvojiti. Puno je onih koji pokušavaju utjecati, vidimo u prostoru koliko oni prolaze ili ne polaze. Ne mogu nikog imenovati. Prostor je taj koji je ogledalo vlasti.

Zamjeraju li vam kolege iz Mosta što ne kritizirate dovoljno dubrovački HDZ? Grmoja, Petrov, Raspudić i ostali oštro kritiziraju HDZ i premijera Plenkovića.

-Nikad mi nitko od kolega na nacionalnom nivou nije zamjerio tako nešto, a ako netko ima problem po tom pitanju uvijek mi se može javiti. Nisam nikad imao taj problem, nisu mi to zamjerili. Treba razlučiti politiku na lokalnoj i nacionalnoj razini. Mislim da smisao političkog djelovanja uvijek treba biti doprinos zajednici, odnosno da budemo konstruktivni u rješavanju problema. Uvijek sam djelovao u smislu da nastojim biti korektan i ukazati na nešto što je problematično i sporno. Mislim da kritiziram tamo gdje trebam, a moguće je da nešto i propustim.

Most se prilično desno profilirao. Ona priča kako su oni ideološki neutralni je davno ‘provaljena’. Jeste li i vi tako desno orijentirani?

-Od početka sam ukazivao na to da nisam toliko svjetonazorski tamo gdje je Most u ovom momentu. Kad sam ja ušao u Most, bilo je to kada sam bio predstavnik platforme Srđ je Grad. Most je tada bila široka svjetonazorska politička platforma koja je uključivala ljude svih političkih ideja. Danas su oni poprilično desno orijentirana stranka, ali tu ne vidim nikakav problem po pitanju svjetonazora. Nitko me zbog svjetonazora u Mostu ne gleda na krivi način, niti su mi uskraćivali slobode da izražavam stavove. Most je tako politički profilirana opcija, ali ja nemam problem što nisam toliko desno.

Čini mi se kako su vas kritičari i neistomišljenici prestali zvati ‘političkim konvertitom’ jer ste promijenili više političkih stranaka.

- Iskreno, meni to nikad nije ni smetalo. Uvijek mi je

bilo bitno da zadržim svoja načela i stavove u političkom djelovanju. Mislim da su ljudi s vremenom shvatili i vidjeli da sam konzistentan u politici i da ne mijenjam stavove. Držim do toga da je puno bolje promijeniti političku stranku nego stav. Građani su shvatili da sam ja tu za njih i da sam njihov servis. Ta neka stigma koju mi se lijepilo danas ne predstavlja apsolutno nikakav problem. Vjerujem da sam svojim radom to pokazao.

Jeste li zadovoljni s raspletom situacije oko važnih pitanja koja ste aktualizirali, a to je funkcioniranje VK Jug kroz tri udruge i financiranje DuMotiona?

-Ne mogu reći da sam sretan s odgovorima koje sam dobio. Moj motivi nisu bili negativni niti usmjereni k tome da kritiziram rad, sportske rezultate i ono što pozitivno doprinose zajednici VK Jug i DuMotion. Međutim, postoji jedan drugi segment koji je jako bitan i na to nismo dobili odgovore, a to je ono zašto postoje tri udruge VK Jug. To moramo znati jer ipak Grad iz svog proračuna izdvaja cijeli niz godina velika sredstva. Jednako tako nije mi bilo normalno da jedna manifestacija koja djeluje pod okriljem Dubrovačkog saveza športova, a ima ogroman budžet, ne izvještava građane o tome gdje idu ti novci. Ima još mnogo dobrih manifestacija koje djeluju vrhunski i organiziraju se s dvadesetak tisuća kuna, dok s druge strane imate manifestaciju poput DuMotiona koja ima budžet od skoro milijun kuna i nitko ne zna gdje idu ti novci. Građani nisu dobili odgovor i detaljno izvješće za DuMotion. Što se tiče VK Juga to je u procesu istrage.

Nekad se dobije dojam kako u konačnici ne stignu konkretni odgovori je li nešto sumnjivo ili ne. Zapravo se često ne dogodi ništa. -Da, to je veliki problem. Ili institucije jako sporo djeluju ili ne žele rješavati probleme i baviti se s onim što im je core business. Meni je to nevjerojatno. Ja mogu ukazati na problem, mogu potencijalno i ukazati na momente koje bi trebalo istražiti, ali ne mogu kao političar ili građanin biti taj koji će obraditi taj predmet, obaviti istragu i na kraju donijeti neki pravorijek po tom pitanju. To je nevjerojatno. Imam dojam da nekad u ovom Gradu možeš ukazati na nevjerojatan kriminal koji je evidentan svima, a da institucijama to nije dovoljno. Jako je teško to komentirati.

A dobro, i vi često nastupate iz pozicije nezamjeranja u smislu da spomenete neku potencijalnu nepravilnosti, ali obavezno naglasite kako nije da kritizirate. Kao da je to sve s nekom zadrškom.

-Ja ne znam što bih više mogao učiniti osim što sam evo za VK Jug ukazao na problem. Bio sam

- Nemam nikakav problem sa svojim radnim mjestom niti pozicijom. Bila bi moja osobna tragedija da moje radno mjesto uvjetuje moje javne istupe. Mislim da sam to dokazao više puta do sad, a već sam više od deset godina zaposlenik Županije i javnih institucija. Nebrojeno puta sam pokazao građansku hrabrost i nebrojeno puta sam kritizirao one koji su na vlasti.

pozvan u policiju i tamo sam svjedočio o svojim saznanjima. To je ono što ja maksimalno mogu napraviti. Po pitanju DuMotiona sam deset puta ukazivao na to da treba detaljno iznijeti financijsko izvješće. Ako to nije dovoljno bilo da grad, gradonačelnik i ostali reagiraju, onda nemam pojma što drugo činiti. Ja ću nastaviti ukazivati da je to potrebno, ali ne mogu podnijeti izvješće umjesto njih. Svima bi bilo lakše da podnesu izvješće i da budu mirni. Ovako će ispasti da ih proganjam, a to mi nije motiv.

Neki bi vam rekli kako ne smijete previše kritizirati zbog radnog mjesta i pozicije u Čistoći koju imate.

-Ma nemam ja nikakav problem sa svojim radnim mjestom niti pozicijom. Bila bi moja osobna tragedija da moje radno mjesto uvjetuje moje javne istupe. Mislim da sam to dokazao više puta do sad, a već sam više od deset godina zaposlenik Županije i javnih institucija. Nebrojeno puta sam pokazao građansku hrabrost i nebrojeno puta sam kritizirao one koji su na vlasti. Na kraju krajeva, u Županiji dok sam bio pročelnik, otvoreno sam kritizirao projekt na Srđu. Nemam nikakav problem s tim. Ako me netko zbog toga mora maknuti s moje pozicije, neka me odmah make sutra.

Niste nikad konkretno govorili o vašem privatnom životu, ali mnogi se sjećaju one neobične konferencije za medije kada je jedna djevojka demantirala da je rodila vaše dijete. O čemu je tu riječ?

-Ne bih komentirao svoj privatni život. Ja sam tu priču završio i ostavio iza sebe i ne bih je više otvarao.

Što je s vašom kolegicom Dolores Lujić? Bila je izvrsna gradska vijećnika i vi ste kao tim dobro funkcionirali.

-Dolores je nažalost doživjela jednu obiteljsku tragediju koja je definitivno okrenula u životu i sad se mora sama skrbiti o svojoj djeci. Ne treba joj zamjeriti što se pasivizirala. Ona i ja smo i dalje privatno ostali u dobrim odnosima. Nisam joj nikad zamjerio što je jednostavno odlučila okrenuti se obitelji i poslu, a udaljiti se od politike. To je teška životna situacija.

Biste li vi mogli zamisliti svoj život bez politike?

-Doći će i taj dan kada ću trebati reći zbogom politici. Ja se još uvijek vidim u politici i mislim da imam energije. Nema smisla nešto raditi ako nemaš želje, energije i ljubavi. Ja politiku zaista volim i tu se prilično dajem. Kada izgubim tu energiju, povući ću se. Relativno sam još uvijek mlad, imam 43 godine i nisam baš za političku mirovinu.

Hoćete li se opet po tko zna koji put kandidirati za poziciju gradonačelnika?

-Vrijeme će pokazati. Preuranjeno je sad najavljivati kandidaturu za sljedeće izbore. Treba dobiti neki širi konsenzus. Meni ne predstavlja problem to što nisam uspio pobijediti tri puta kao kandidat za gradonačelnika, to ne znači da se neću kandidirati i četvrti put. Ne doživljavam to kao neki neuspjeh nego kao školu. Mislim da imam dovoljno znanja i kapaciteta da bih se mogao kandidirati, ali i da bih mogao postati gradonačelnik jer sam puno toga naučio baveći se politikom. Bio sam vijećnik, saborski zastupnik i mislim da sam te dužnosti obnašao predano i aktivno.

UNATOČ

PUČKA KUHINJA NA UDARU POSKUPLJENJA Vido Raič:

Ovo mi je najteža godina, a ovdje sam dva desetljeća

Cijene su odletjele u nebo, zbog toga će restoran Zrinski morati pokriti dobar dio troškova pučke kuhinje

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Dok Europom pa posljedično i Hrvatskom odjekuju vijesti o poskupljenjima baš svega, od hrane i životnih potrepština, do struje, plina i goriva, postoje i socijalni segmenti društva koji su jednako pogođeni enormnim rastom troškova. Malo se o njima priča, a imaju jednu specifičnu situaciju, sav rast troškova moraju podnijeti sami, oni ne smiju te probleme preliti na svoje korisnike.

Dramatična su poskupljenja o kojima govorimo, narasla je cijena goriva pa dobavljači podižu cijene svojih usluga, zbog toga raste i cijena svih roba koje dolaze putem tih dobavljača. Zbog ratnog sukoba i sigurnosne nestabilnosti na europskom tlu i sankcija prema Rusiji, najviše su u postocima poskupili energenti i osnovne namirnice.

Udar poskupljenja nije zaobišao ni pučku kuhinju. Trošak obroka koji podmiruje Grad Dubrovnik sada je 28 kuna + PDV, dok se realna cijena procjenjuje na 40 kuna + PDV.

Upravo hrana je glavni segment poslovanja restorana Zrinski i pučke kuhinje koji djeluju kroz gradsku tvrtku Hotel Gruž. A hrana na stol korisnika usluge pučke kuhinje mora doći, po cijeni koja je ugovorena s Gradom Dubrovnikom još prošle godine u ovo vrijeme, kada još nikome nije ‘ni u malom prstu’ bila ideja o situaciji koja se upravo događa i cijenama koje su ‘odletjele u nebo’.

NEOBIČAN SLUČAJ ‘U KORONI’

O tome smo razgovarali s direktorom Hotela Gruž, Vidom Raičem, koji nas je proveo kroz prostor gdje korisnici pučke kuhinje preuzimaju svoje obroke, u kojem mogu sjesti i ručati, ali i kuhinju iz koje izlaze obroci za njihove korisnike, kao i goste restorana Zrinski.

„Takav slučaj se dogodio samo u Dubrovniku, prije dvije godine broj se kretao oko 200 osoba“, govori nam kako je i njega takav rezultat revizije koja se radila iznenadio.

KVALITETNI OBROCI

Ponedjeljkom ujutro se izvjesi jelovnik kako bi korisnici znali što će biti u ponudi kroz cijeli tjedan, a osim ‘običnih’ jela, imaju i poseban dijetalni jelovnik za one kojima je takva prehrana preporuka za zdravlje.

„Dosta puta kažem kako se barem 70 posto ljudi u Gradu ne stigne ovako kvalitetno hraniti. Ljudi rade i jednostavno ne stignu svaki dan kuhati ovakve obroke zbog svih dnevnih obaveza“, govori Raič, što svjedoči o kvaliteti obroka koji izlaze iz kuhinje svaki dan, jer u pučkoj kuhinji radi se, i vikendom, i blagdanima. „Samci uglavnom jedu ovdje, a za obitelji dođe jedna osoba i uzme obroke za svih, koje onda nosi doma. Kada netko ne može doći, zovu nas i jave tko će preuzeti obroke za njih“, priča nam Raič te dodaje kako uvijek i svima izlaze u susret, ali donacije hrane u pravilu izbjegavaju iz sigurnosnih razloga, kako ne bi došlo do zdravstvene ugroze, primjerice salmonele ili drugih bakterija.

KUHINJA RADI PUNOM PAROM

Osim što kuhaju obroke po jelovniku za pučku kuhinju, u kuhinji restorana Zrinski svakodnevno se pripremaju i marende za restoran. A osim toga dolazi im i velik broj umirovljenika kojima je Grad ranije subvencionirao obrok. Međutim, ta praksa više ne postoji, ali cijene za umirovljenike su se održale niskima, za one s mirovinom do dvije tisuće kuna obrok je 20 kuna, a za one čija mirovina iznosi od dvije do četiri tisuće kuna, obrok je 35 kuna. „Ovaj obrok od 35 kuna uglavnom pokrije i trošak, međutim ovaj od 20 kuna nikako“, govori Raič.

„Uvijek domaće pazimo, i to nam se sve vratilo. Mislim da smo jedni od rijetkih, pa i u Hrvatskoj, koji su koronu, odnosno dvije godine krize, radili u dobiti. Taraca nam je i onda bila puna i sve što smo pazili naše ‘domaće’ nam se vratilo“, priča nam Raič i prisjeća se kako im je i u to vrijeme bilo teško organizirati rad kada se moralo paziti na ekipiranost smjena zbog eventualnih kontakata, zaraze i izolacija.

Cijene se ove godine, nevjerojatno, ali istinito, ugovaraju na tjednoj bazi! Mijenjaju se cijene često koliko i jelovnici što je za sve ugostitelje, pa i za Hotel Gruž, ogroman problem u bilo kakvom planiranju, pa čak i u kratkoročnom

U kuhinji restorana Zrinski pripremaju se obroci za pučku kuhinju, kao i jela za restoranske goste

Kuhinja uskoro ide u renovaciju, iako su aparati većinom novi, pod je dotrajao, a napa je ‘odradila svoje’

Raič: Jedina naša sreća kao dioničkog društva jest što ne podliježemo javnoj nabavi. Da podliježemo javnoj nabavi, jedan bi dobio na natječaju i taj bi nas ‘ubijao’. Ovako mi gledamo gdje je jeftinije i tako kupujemo.

RESTORAN I TURISTI ĆE ‘KRPATI’ TROŠAK PUČKE KUHINJE

Grad Dubrovnik društvu Hotel Gruž po korisniku plaća 28 kuna + PDV za obrok, ali govori nam Raič, ove godine ta cijena se pokazala pogreškom. A kada se pogleda jelovnik, odmah je jasno i kako se s ovim iznosom teško, a za većinu obroka nikako ne može pokriti trošak obroka. „Lako je biti general poslije bitke“ – metaforično će se izraziti Raič o situaciji u kojoj sada nema nazad. „Cijena se uvijek formira u ovom periodu zbog proračuna, a onda ona vrijedi za cijelu iduću godinu. Prošle godine kada se ugovarala cijena nitko nije mogao znati što će se ove godine događati s nabavom. Dogodit će nam se sada da ćemo od sezone koju smo lijepo odradili s turistima, morati pokriti pučku kuhinju“, govori Raič.

Za realnu cijenu, s obzirom na situaciju s poskupljenjima, kaže kako bi to bilo 40 kuna plus PDV po obroku.

petak, 21. listopada 2022. Dubrovački

Većina korisnika obroke za sebe i svoju obitelj preuzima i nosi kući, dok u ovom prostoru jedu uglavnom samci

„Nema tu neke zarade, uglavnom govorimo o trošku hrane, ali tu su i troškovi djelatnika, struje, vode, plina i ulaganja“, pojašnjava Raič te dodaje kako će za iduću godinu cijena koju Grad plaća za trošak obroka morati biti veća.

Jelovnik se svakog ponedjeljka izvjesi kako bi korisnici znali što je u ponudi kroz tjedan, a jela su nutritivno bogata i zdrava

TRŽIŠTE JE NEMILOSRDNO I ZA SOCIJALNE SEGMENTE DRUŠTVA

Pokazuje nam Raič jednu od niza tablica koju vode u Hotelu Gruž kako bi iz rata poskupljenja izašli sa što manje izgubljenih bitki. Svinjski file ih je 2021. godine u nabavi koštao 33 kune, sada je cijena 39 kuna. Svinjski kare od 24 kune u godini dana je poskupio na 34 kune. Situacija nije ništa bolja ni s junetinom, but je prošle godine koštao 42 kune, dok je sada cijena 62 kune. No najveća katastrofa je, kaže nam, već svima dobro poznata – cijena palminog ulja. Namirnica je to koja se u kuhinjama koristi u velikim količinama, a 20 litara sada plaćaju nevjerojatnih 457 kuna, što je duplo više nego prošle godine kada su za istu količinu plaćali 238 kuna. Cijene se ove godine, nevjerojatno, ali istinito, ugovaraju na tjednoj bazi! Mijenjaju se cijene često koliko i jelovnici što je za sve ugostitelje, pa i za Hotel Gruž, ogroman problem u bilo kakvom planiranju, pa čak i u kratkoročnom.

PRATE SE AKCIJE I USPOREĐUJU CIJENE

„Jedina naša sreća kao dioničkog društva jest što ne podliježemo javnoj nabavi. Da podliježemo javnoj nabavi, jedan bi dobio na natječaju i taj bi nas ‘ubijao’. Ovako mi gledamo gdje je jeftinije i tako kupujemo, a opet ni to nije bilo dovoljno ovu godinu kako bismo pokrili cijenu obroka jer nitko nije znao koliko će drastična poskupljenja biti“, pojašnjava Raič. Dodaje kako rade sa svima, od Metroa do Velproa, Leda, Pika, Stanića, Pivca... Primer koji nam navodi jest kako su prije nekoliko dana zvali dobavljače za batke – u butizi Stanić su tada bili 19,90 kuna, a u Metroa 39 kuna. „Tako je s brojnim namirnicama, ništa nema pravila, sve je od artikla do artikla, i od dana do dana. Zbog toga svaki dan započinje pregledom cijena i akcija“, govori.

U PLUSU, ALI NIKAD MANJA DOBIT

Ne postoji nikakav mehanizam kojim bi se ovaj problem sada retrogradno riješio, odnosno na-

petak, 21. listopada 2022.

Kuhinja u restoranu Zrinski će uskoro u renovaciju zbog čega se direktor Hotela Gruž ‘bacio’ na traženje prikladnog prostora gdje će se privremeno izmjestiti aparati kako bi korisnici dobili svoj obrok

čin na koji bi se razlika u dogovorenoj cijeni i realnoj mogla podmiriti – potvrđuje nam to i Raič. Cijena je ugovorena prošle godine i ona se ne može mijenjati unutar ugovornog razdoblja. „Nabava je nabava, za bilo koga pa i za nas, a bilo bi idealno kad bi imali neku sigurnost“, govori Raič koji se nada da će se sada situacija na tržištu malo umiriti i kako će se uskoro vratiti normalnom poslovanju s ugovorenim cijenama nabave za godinu dana kako je to i bilo prije. I računi za struju su priča za sebe. Prošlog ljeta, u srpnju i kolovozu računi za objekt su bili po 15 tisuća kuna, u istim mjesecima ove godine oni iznose po 35 tisuća kuna.

„Bio sam cijelu godinu baš nervozan. Mučili smo se kako bismo pronašli ljude, zaposlenike, i na kraju ono što smo s turistima napravili - vidimo da će biti novaca, ali troškovi koje moramo namiriti su ogromni. Čekamo devetomjesečni izvještaj kada ćemo biti ‘pametniji’ s ostvarenim rezultatima“, govori Raič koji očekuje poslovanje ‘u plusu’, ali ipak s nikad manjom dobiti.

VEĆ STARA PRIČA – PROBLEM NEDOSTATKA KADRA

Raič nam govori kako je uvijek volio svoj posao, ali priznaje kako mu je zbog ovogodišnje situacije već pomalo ‘preko glave’ svih problema i neizvjesnosti s kojima se mora nositi. Među osobljem imaju ljude koji su na ovom mjestu odradili cijeli radni vijek, a sada ih u cijeloj ovoj neizvjesnoj situaciji čekaju još neki problemi, jer dvoje ‘starosjedioca’ odlazi u mirovinu, a Ra-

ič priznaje kako su to radnici kakve se povećalom traži na tržištu.

„Ima nas 15 stalno zaposlenih, u ‘špici’ sezone bilo nas je 30 jer uvijek treba voditi računa o radnim uvjetima, ljudima treba naravno i slobodan dan“, govori Raič i priznaje kako je sve teže i teže naći osoblje, ali kaže kako u pučkoj kuhinji uvijek sve mora funkcionirati i njihovi korisnici ne smiju osjećati i ne osjećaju niti jedan od svih problema.

„Ovo mi je najteža godina, a ovdje sam dva desetljeća“, priznaje.

Raič govori i kako će zbog inflacije vrlo skoro podizati plaće zaposlenicima Hotela Gruž, kaže to je nešto što se u ovakvoj situaciji mora napraviti.

KUHINJA IDE U RENOVACIJU

Pod u kuhinji star je 50 godina, a napa je u četiri desetljeća ‘odradila svoje’ i očajnički traži zamjenu, pa će kuhinja u restoranu uskoro u renovaciju.

„Aparati su nam svi novi, ali druge stvari u kuhinji treba renovirati. Dolaze nam ponude sada za napu i firma iz Zagreba jeftinija je od dubrovačke za 40 tisuća kuna“, kaže Raič uz zaključak kako je Dubrovnik u nekim segmentima skroz ‘poludio’.

„Pučka kuhinja nam i jest najveći problem i izazov jer moramo osmisliti gdje ćemo kuhati za korisnike dok se kuhinja ne sredi i koliko će to vremena biti. Ne možemo ih ostaviti bez hrane, pa moramo negdje premjestiti opremu“, govori. Neke ideje imaju, no o detaljima tek treba razgovarati.

Vido Raič, direktor Hotela Gruž

Mogu li serije o brutalnim masovnim ubojicama

potaknuti

gledatelje na zločine?

Gledatelji su potpuno zaluđeni novom serijom, a brojni su masovni ubojice, od Bundyja preko Mansona do samog Dahmera, imali hordu svojih obožavatelja. Postoji li zbog navedenih sadržaja opasnost kako bi se kod labilnijih gledatelja ili onih sa sličnim sklonostima, mogao pojaviti poriv za kopiranjem? Odgovor daje Vesna Raguž Staničić, klinički psiholog u Općoj bolnici Dubrovnik

Dahmer je bio masovni ubojica koji je ubio 17 mlađih muškaraca, pretežno tamnoputih, atletski građenih, često privlačne vanjštine, a njegova najmlađa žrtva je imala tek 14 godina. Bio je homoseksualac, ali i nekrofil pa su njegova ubojstva bila povezana s postizanjem seksualnog uzbuđenja u prvom redu. Dahmer je bio i kanibal. Uistinu, ako bismo kršćanski pokušali opisati sotonu ili neki drugi oblik iskonskog zla, u ljudskom obliku bi dobar dio pomislio na samog Dahmera

Smisao umjetnosti jest probuditi emociju kod osobe koja u njoj uživa. Ljudi, birajući umjetnost u kojoj će uživati, vrlo često traže ono što će kod

njih izazvati snažan emocionalni doživljaj, bilo da je riječ o pozitivnom ili negativnom spektru emocija.

SERIJA

Piše Ivona Butjer Mratinović

petak, 21. listopada 2022.

Stoga ne čudi što je ‘Dahmer – Monster: The Jeffrey Dahmer Story’ najgledanija serija koja se ikada pojavila na platformi Netflix. Gledatelji, sad već ušuškani pod dekicama, pred ekranima i uz tople čajeve, traže snažan emocionalni doživljaj. Serija koja prati život jednog od najpoznatijih serijskih ubojica Jeffreya Dahmera kod gledatelja neće izazvati samo to nego cijeli vrtlog emocija koje idu od uzbuđenja koje osjećamo kad gledamo neki napeti triler ili ‘krimić’, preko šoka i istinskog gađenja dok Dahmer na tavi prži komadić srca svoje žrtve i jede ga, pa sve do dubokog suosjećanja s njegovim žrtvama, obitelji, ljudima čiji je život na bilo koji način okrznuo i napravio potpunu katastrofu.

A na momente i sa samim Dahmerom što je nevjerojatno osjetiti. Pa čak i priznati. No, istina je. Dobar dio gledatelja naposljetku može suosjećati i žaliti osobu koja je napravila toliko puno zla.

ZAŠTO SAM OVAKAV ?

Tko je bio Jeffrey Dahmer? Masovni ubojica koji je ubio 17 mlađih muškaraca, pretežno tamnoputih, atletski građenih, često privlačne vanjštine, a njegova najmlađa žrtva je imala tek 14 godina. Dahmer je bio homoseksualac, ali i nekrofil pa su njegova ubojstva bila povezana s postizanjem seksualnog uzbuđenja u prvom redu. Dahmer je bio i kanibal. Uistinu, ako bismo kršćanski pokušali opisati sotonu ili neki drugi oblik iskonskog zla, u ljudskom obliku bi dobar dio pomislio na samog Dahmera. Pogotovo bi to bila pomisao na njegov lik sa žutim lećama koje bi kasnije nosio kad bi nekog htio ubiti. Taj mu je demonski izgled pružao osjećaj nadmoći.

No, Dahmer je bio i dijete iz disfunkcionalne obitelji koje je odrastalo uz konstantne svađe njegovih roditelja, pa i različite oblike nasilja. Dahmer je, otkako se rodio pa sve dok nije umro, zapravo bio sam; uz majku koja uopće nije brinula o njemu i oca koji je često bježao od njegove majke, od braka, od obitelji, problema koje ima doma, pa tako i njega samoga. Već u kasnijoj tinejdžerskoj dobi, kad su se njegovi roditelji konačno razdvojili, Dahmer je posve sam, a sam je i živio.

Bilo da gledate Netflixovu seriju koja opisuje ovog ubojicu ili Netflixov dokumentarac ili slušate njegove izjave, nećete naletjeti na nekoga tko se pod svaku cijenu želi izvući. Štoviše, on je po uhićenju priznao sva zlodjela, izjasnio se krivim, detaljno opisao što je

radio, kazao kako ‘nikada ni s kim nije imao priliku porazgovarati o sebi’ i naposljetku je imao samo jedno pitanje – zašto sam ovakav?

Dio odgovora na to pitanje možda je dao i sam. Kao dijete koje je od početka bilo napušteno od vlastite majke, a kasnije periodično i od oca za kojeg je bio snažno vezan, Dahmer je imao užasan strah od napuštanja. Uz to što mu je jedino potpuna kontrola mogla pružiti osjećaj seksualnog zadovoljstva, njegov je primarni cilj bio napraviti ‘ljudskog zombija’ koji ga nikad neće napustiti. Njegov kanibalizam je počivao na uvjerenju kako će tako njegove žrtve ‘vječno živjeti u njemu’ i kako će mu uvijek jedan dio njih ostati. Kako ga neće moći napustiti. Dahmer, koji je sebe vidio kao ateista i koji je ponekad koketirao i sa sotonizmom, tijekom boravka u zatvoru okrenuo se čitanju Biblije, odlučio se krstiti i naposljetku se pokajao za svoja nedjela. Crkva uči kako je Bog milostiv i sve oprašta onda kad se pojedinac iskreno pokaje, pa tko je onda svećenik da mu to uskrati?

KAD MASOVNI UBOJICE POSTANU IDOLI

I sada tu treba podvući crtu. Dahmer nije priča sa sretnim krajem niti to nakon 17 nevinih mladih žrtava može biti. Na sudu nije proglašen neuračunljivim, no to je izazvalo prijepore. U krajnjoj liniji, ubojstva je vršio metodično, planirano, smišljeno. Njegova finalna iskrenost nije izbrisala činjenicu kako je godinama lagao zbog čega je vješto izbjegavao pravdu. Nije izbrisala ni činjenicu kako su njegova djela trajno osakatila barem 17 obitelji.

No, te grozne činjenice nisu spriječile dio ljudi da ga idoliziraju. Nepromišljenost medija i pop kultura koja radi senzaciju i od onoga od čega to nikako ne bi smjela, doveli su do horde Dahmerovih obožavatelja koje su mu u zatvor slale pisma i novac. I nije jedini.

Prilikom suđenja masovnom ubojici i nekrofilu Tedu Bundyju, sudnicu su ispunjale atraktivne mlade žene koje su tu dolazile samo da ga vide. I da on vidi njih. Vjerovale su kako je Bundy nevin jer je toliko elokventan i šarmantan da jednostavno nije mogao ubiti više od 30 mladih žena i djevojčica. Pomama je nastala i za Charlesom Mansonom, karizmatičnim vođom kulta koji je među svojim žrtvama ostavio i Sharon Tate, tadašnju djevojku Romana Polanskog, koja je nasmrt izbodena u osmom mjesecu trudnoće. Njegovo prezime je za pseudonim u svijetu umjetnosti uzeo i popularni Marilyn Manson.

Prilikom suđenja masovnom ubojici i nekrofilu Tedu Bundyju, sudnicu su ispunjale atraktivne mlade žene koje su tu dolazile samo da ga vide. I da on vidi njih. Vjerovale su kako je Bundy nevin jer je toliko elokventan i šarmantan da jednostavno nije mogao ubiti više od 30 mladih žena i djevojčica. Pomama je nastala i za Charlesom Mansonom, karizmatičnim vođom kulta koji je među svojim žrtvama ostavio i Sharon Tate, tadašnju djevojku Romana Polanskog, koja je nasmrt izbodena u osmom mjesecu trudnoće.

„Takav sadržaj najviše utječe na one koji su najmlađi, ali i na one koji su emocionalno labilniji. S obzirom na to kako djeca koja gledaju takve sadržaje, ako su mlađa, ne razlikuju sadržaje od stvarnog života, a ako su starija, imaju strah da bi im se moglo dogoditi ono što gledaju, sva djeca razvijaju krivi doživljaj onoga što gledaju. Jednako je i s emocionalno labilnijim osobama koje se lako identificiraju s pogrešno interpretiranim porukama, zbog takve labilnosti. Ali, kao što je rečeno, takav sadržaj ne mora utjecati isključivo negativno, jer može pojasniti doživljaj loših ponašanja,“ objašnjava Raguž Staničić

Takav ishod uopće nije pravedan, pa ni prema žrtvama. One bivaju zaboravljene, ali masovni ubojice postaju kult koji živi desetljećima. Nešto kao glazbene ikone poput Beatlesa ili one filmske, iz zlatnog doba Hollywooda, poput Marilyn Monroe ili Audrey Hepburn. S tim da su nas oni barem zadužili talentom ili nekom drugom vrijednom ostavštinom. Masovni ubojice trebali bi biti primjer onoga što nikako ne treba raditi drugom ljudskom biću, a ne predmet obožavanja i idoliziranja.

„Ljudi vole doživljavati strah i napetost, zajedno s osjećajem sigurnosti, koji im pruža sjedenje u fotelji. S takvim informacijama barataju redatelji i producentske kuće, pa je izazov koji moraju savladati taj da od priče naprave djelo u kojem se nalaze scene koje će izazvati željeni strah i napetost,“ riječ su kojima Vesna Raguž Staničić, prof. klinički psiholog u Općoj bolnici Dubrovnik, objaš-

njava zaluđenost serijom o Jeffreyju Dahmeru. No, naglašava kako takav sadržaj neće jednako utjecati na sve osobe koje ga gledaju. „Najlošije utječe na one koji su najmlađi, ali i na one koji su emocionalno labilniji. S obzirom na to kako djeca koja gledaju takve sadržaje, ako su mlađa, ne razlikuju sadržaje od stvarnog života, a ako su starija, imaju strah da bi im se moglo dogoditi ono što gledaju, sva djeca razvijaju krivi doživljaj onoga što gledaju. Jednako je i s emocionalno labilnijim osobama koje se lako identificiraju s pogrešno interpretiranim porukama, zbog takve labilnosti. Ali, kao što je rečeno, takav sadržaj ne mora utjecati isključivo negativno, jer može pojasniti doživljaj loših ponašanja,“ objašnjava Raguž Staničić.

Iz toga proizlazi logično pitanje – postoji li zbog navedenih sadržaja opasnost kako bi se kod labilnijih gledatelja ili onih sa sličnim sklonostima

UTJECAJ KOD GLEDATELJA NIJE UVIJEK NEGATIVAN

OPASNOST KOD DJECE I LABILNIJIH OSOBA

petak, 21. listopada 2022.

„Ponašanja Dahmera, kao što su ubojstva, mogu se pripisati njegovoj odluci, ne mogu se pripisati neuračunljivosti. Iako bi se u slučaju Dahmera, moglo razmatrati postoji li kakav poremećaj u njegovoj biološkoj osnovi. Kakva će osoba nastojati biti onaj tko je odrastao u disfunkcionalnoj obitelji, ovisi o biološkoj osnovi tog pojedinca i o utjecaju svih okolinskih faktora. Zahtjevi s kojima se takav pojedinac susreće, izazovniji su od zahtjeva onoga tko ne odrasta u disfunkcionalnoj obitelji,“ tvrdi Raguž Staničić

mogao pojaviti poriv za sličnim djelovanjem ili kopiranjem djelovanja i provođenjem viđenog iz serije u djelo.

„Može se reći da postoji, ali je takva opasnost prisutna kod informiranja o ubojstvima i kod ostalih umjetničkih djela u kojima se prikazuju ubojstva. U ovom slučaju, redatelji i glumci prenose priče i izražavaju se, što se ne bi trebalo interpretirati na način koji će poticati takva djelovanja. Cilj serije nije potaknuti gledatelje na negativno djelovanje,“ objašnjava Raguž Staničić.

Kod velikog dijela gledatelja ovakve serije, pogotovo one koje prikazuju kajanje ili nesretno djetinjstvo ubojice te druge situacije koje bi se u njenom životu mogle protumačiti kao ‘nepravedne’ i na koje osoba nikako nije mogla utjecati, kod dijela gledatelja mogu izazvati suosjećanje. Raguž Staničić kaže kako je suosjećanje kao takvo pozitivno, no kako priču ne bi trebalo prikazivati jednostrano, samo kao priču koja bi prikazala ubojičinu stranu. Ipak su s druge strane stradale nevine osobe koje su drogirane, silovane i ubijene. Stoga bi u prikazima i njih trebalo uzeti u obzir.

„Suosjećanje prema masovnom ubojici može biti izazvano jednim dijelom prikaza pri

ključivo na suosjećanje nije potpuno prikazivanje priče i nije dobro poticati samo na suosjećanje. Uz buđenje suosjećanja mora postojati i podloga za stvaranje protivljenja takvom ponašanju, a za takvu je podlogu dovoljno samo navođenje ubojstava i onoga zbog čega je osuđen,“ govori Raguž Staničić.

UVIJEK TO NESRETNO DJETINJSTVO

Dahmer je, baš kao i brojni drugi masovni ubojice, imao nesređeno i tužno djetinjstvo prepuno trauma. No, postavlja se pitanje zašto netko uspijeva izdići se iznad toga i postaje zdrava, ostvarena i sretna osoba. A netko drugi –Jeffrey Dahmer.

„Životna iskustva Dahmera mogu se interpretirati kao okidači. Akumulacija i prekoračenje podnošljivog limita, oblik je analize utjecaja tih iskustava na konačno ponašanje. Ipak, iskustva ne određuju kakve će biti posljedice njihove prisutnosti. Prije ponašanja, donose se odluke. Ponašanja Dahmera, kao što su ubojstva, mogu se pripisati njegovoj odluci, ne mogu se pripisati neuračunljivosti. Iako bi se u slučaju Dahmera moglo razmatrati postoji li kakav poremećaj u njegovoj biološkoj osnovi. Kakva će osoba nastojati biti onaj tko je odrastao u disfunkcionalnoj obitelji, ovisi o biološkoj osnovi tog po-

ra. Zahtjevi s kojima se takav pojedinacga tko ne odrasta u disfunkcionalnojnja masovnih ubojica, kojima smo-

ra na njihove tužne životne priče, radi----kazani kao statistika,telje, osobna iskustvaka je imala svoj život koji joj je nepravedno

Udruga slijepih

proslavila 70. rođendan

dvodnevnim izletom

u Makarsku i na Biokovo Članovima Udruge tijekom razdoblja korone upravo je druženje najviše nedostajalo

korone, a što im je to u tom periodu najviše nedostajalo. Na svom izletu posjetili su između ostaloga i Malakološki muzej Makarska, muzej školjki, Park prirode Biokovo, kao i nebesku šetnicu, takozvanu SkyWalk na Biokovu. Kako kažu, šetnica u obliku potkove može se opisati kao površina za hodanje na rubu litice iznad ponora. Čelično-betonska konstrukcija daje sigurnost, stakleni pod i ograda nezamisliv osjećaj slobode i strahopoštovanja koji pruža pogled iz ptičje perspektive u svim smjerovima, na Makarsku rivijeru, stvarajući jedinstven adrenalinski doživljaj. U okviru dvodnevnog izleta posjetili su i Svetište Vepric.

Udruga slijepih Dubrovačko - neretvanske županije 18. svibnja obilježila je 70 godina postojanja. Proslavili

Dvanaestodnevni boravak u Top Terme Topusko

Sindikat umirovljenika Hrvatske, Podružnica Dubrovnik organizira tradicijonalno dvanaestodnevni boravak u Top Terme Topusko od 07. do 19. studenog (11.) 2022. godine. Pozivaju se članovi Sindikata i oni koji to žele postati da se prijave putem telefona broj 332 - 857 ili osobno u prostorijama SUH-a adresa Josipa Kosora 30 ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9:00 do 11:00 sati. Cijena dvanaeto-dnevnog aranžmana za jednu osobu u dvokrevetnoj sobi iznosi 2.651,00 kn ili 241,00 kn po danu. Plaćanje je moguće izvršiti karticama VISA-PBZ i MAESTO ERSTE PLUS (2 do 6 rata).

su to 7. listopada dvodnevnim izletom u Makarsku i Biokovo kako bi okupili članove koji se dugo nisu družili zbog

Članovi su prvi puta putovali preko novog Pelješkog mosta koji je spojio jug i sjever Hrvatske te su se tom prilikom slikali za uspomenu.

ROSA MATIĆ, PREDSJEDNICA UDRUGE

Druženje članova

“ANDES”, najluksuzniji putnički brod svoga vremena već je prve godine rekviriran za potrebe Drugog svjetskog rata

Plovio je svim morima svijeta s odabranim putnicima koji su sebi mogli priuštiti bogatstvo i sjaj nezaboravnog i luksuznog putovanja. Naravno, na tim je putovanjima često dolazio i u Dubrovnik

prvom i 204 u drugom putničkom razredu te 451 člana posade. Šest parnih turbina ukupne snage 30000 KS preko dvije propele su mu omogućavale plovidbu brzinom od 21 čvora. Bio je namijenjen u floti Royal Maila održavati putničko-teretne pruge iz Southamptona prema lukama Rio de Janeiro i Buenos Aires.

RATNE GODINE

S navoza brodogradilišta Harland and Wolff Ltd. u Belfastu u Sjevernoj Irskoj porinuta je u more 7. ožujka 1939. novogradnja broj 1005, jedan od najluksuznijih britanskih putničkih lajnera koji je tom prigodom dobio ime ANDES. Kum broda je bio premijer Sjeverne Irske Viscountess Craigavon. Dogodilo se to na samu stotu obljetnicu osnutka poznate brodarske kompanije Royal Mail Steam Packet Company, koju je u rujnu 1839. osnovao James MacQueen.

ANDES je imao 26860 bruto tona, bio dug 203, širok 25 metara, a mogao je prihvatiti 403 putnika u

Kako je bio porinut svega šest mjeseci prije početka Drugog svjetskog rata i kada je već postalo vidljivo kako se novi svjetski ratni sukob neće moći izbjeći, ANDES je rekviriran pa je brzo prenamijenio ulogu da bi do konca 1939. bio potpuno dovršen i kompletiran u veliki vojni transportni brod za prijevoz 4000 potpuno opremljenih vojnika. Cijelo vrijeme rata plovi u aktivnoj službi bez većih incidenata. Ipak, zanimljivo je istaknuti njegovo sudjelovanje u velikom konvoju brodova iz Britanije prema Fremantleu u Australiji, kojeg su u svibnju 1940. sačinjavali još i AQUITANIA, QUEEN MARY, MAURETANIA, EMPRESS OF CANADA, EMPRESS OF JAPAN I EMPRESS OF BRITAIN U svibnju 1945. ANDES je prebacio u Oslo i norvešku Vladu u egzilu, koja se tamo vratila iz Londona

U veljači 1971. ANDES poduzima svoje posljednje krstarenje, na kojem je prvi put u svojoj uspješnoj karijeri doživio probleme s glavnim pogonskim strojevima

Britanski lajner

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Andes

dnevniK petak, 21. listopada 2022. Priče o moru i brodovima

Bio je to izuzetno komforan i udoban putnički kruzer prilagođen posebno odabranim i skupim putovanjima.

po završetku nacističke okupacije Norveške. Završetkom rata, ANDES je 1947. vraćen vlasniku pa ga je Royal Mail Line poslao još jednom u Belfast, gdje je konačno rekonstruiran za svoju originalno predviđenu namjenu.

PRVE REDOVNE PLOVIDBE

Od 1948. započinje redovno ploviti prema Južnoj Americi kao najluksuzniji putnički brod svoga vremena. Imao je stalnu i vjernu klijentelu, posebno među bogatim Argentincima koji su poslovno ili turistički znali često putovati u London. Nakon što je Royal Mail Line odlučio za ovu profitabilnu transatlantsku prugu izgraditi tri nova broda (AMAZON, ARAGON i ARLANZA), ANDES je u studenom 1959. posljednji put zaplovio iz Southamptona prema luka-

ma: Cherbourg, Lisabon, Las Palmas, Rio de Janeiro, Santos, Montevideo i Buenos Aires. Po povratku je upućen u nizozemsko brodogradilište De Schelde Vlissingen gdje je potpuno preuređen u brod za kružna putovanja kapaciteta prihvata svega 528 “First Class Only” putnika. Bio je to izuzetno komforan i udoban putnički kruzer prilagođen posebno odabranim i skupim putovanjima. Sredinom lipnja 1960. potpuno novi ANDES je zaplovio na kružnim putovanjima iz Floride prema Karibima. Uspješnu karijeru izuzetnog i nesvakidašnjeg putničkog kruzera ANDES obavlja cijelo sljedeće desetljeće i plovi svim morima svijeta s odabranim putnicima koji su sebi mogli priuštiti bogatstvo i sjaj jednog nezaboravnog i luksuznog putovanja. Naravno, u njima je često dolazio i u Dubrovnik. Velika konkurencija sve modernijih i boljih putničkih krstaša navela je Upravu Royal Mail Linea da krajem 1970. donese odluku o potpunom prestanku aktivnosti svih njenih brodskih kružnih putovanja. U veljači 1971. ANDES poduzima svoje posljednje krstarenje, na kojem je prvi put u svojoj uspješnoj karijeri doživio probleme s glavnim pogonskim strojevima. Prodan je belgijskim rezalištima brodova za 300 000 britanskih funti pa je u svibnju otplovio u Ghent gdje je u tamošnjem rezalištu Van Heyghen Freres do kraja godine završio u hrpi sekundarnih sirovina.

Andes

Andes

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Suzi i Marija - godi prođirati u neradni dan, pa na osvježenje sjesti van

Vinka, Karina i Stefan - na taraci Gradske svaki im je trenutak druženja bio ugodan

Točno pola stoljeća od mature Ekonomske škole Dubrovnik u Pivnici su proslavili maturanti Marija Ogresta Mišković, Milica Tadić Računica, Jelka Banovac Kaciga, Tonči Trbuhović, Ivanka Bačić Serdarević, Jadranka Miloslavić Zrilić, Željko Storelli, Slavica Ivanišević Lisovski, Maja Dedić Šabadin, Suada Kaimović Džanović, Marina Žuvela Ljubimir, Ana Žitković Moretić, Vesna Lonza Pranzo, Darinka Ivušić Damjanac, Nives Marinović Koštro i Katica Sukno Bačić

Nikolina i Nikolina - odabrale su ukusna, zdrava i hranjiva jela puna vitamina

Niko i Peco - po Uvali su opušteno ćaskali i prošetali

Eva i Wladimir - draga im je rodna Varšava, ali su u Dubrovniku već godinama našli mjesto za život i mir

Dubrovački dnevniK petak, 21. listopada 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Rajna, Davor, Iva, Valentina, Ivana, Ana i Ivo - sretni su što je njihova jela sjajna s Dubrovačke trpeze puk uživ’o

Antonio i Luka - učenici 7e OŠ Lapad nisu pobijediti na kvizu povodom Dana ETŠ imali nikakvih muka

KUD Sveti Juraj s Osojnika - na Dubrovačkoj trpezi pokazati krasne nošnje i zabalati linđa bila je izvrsna i iskorištena prilika

Mare, Jadre i Marina - kako ne biti raspoložen kad su dragi i društvo i okolina

Mara i Sumejja - za odmor je k’o stvorena subota, Lapadom (pro)šetati prava divota

Chiara i Mare - unuka i none će kad slika u DD izađe već na odmoru u Slavoniji biti, u Cerni se veseliti

Motorist vozio s preko dva promila, izazvao prometnu nesreću u Lapadu

Najveća koncentracija alkohola od 2,19 g/ kg izmjerena je u poslijepodnevnim satima u ponedjeljak, 10. listopada, 52-godišnjaku koji je upravljao motociklom dubrovačkih registarskih oznaka, a koji je na području Lapada izazvao prometnu nesreću koja je za posljedicu imala jednu lakše ozlijeđenu osobu.

Vozač je isključen iz prometa te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 15 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima A2 kategorije.

Ovo je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu, izvijestili su iz policije.

Silovatelj dobio maksimalnu kaznu, zlostavljao djevojčicu pa je nagovarao na samoubojstvo

Nepravomoćno je osuđen na 20 godina zatvora, a na Županijskom sudu ne pamte kako je nekome dodijeljena veća kazna

Županijski sud u Dubrovniku osudio je na 20 godina zatvora 35-godišnjaka koji je nešto više od godinu i pol seksualno zlostavljao djevojku mlađu od 15 godina, te još dvije žene. Optužnica protiv njega podignuta je početkom studenog 2021., a njome je, osim za gnusne seksualne delikte bio optužen i za stravičan pokušaj utjecaja na jednu od žrtava. Naime, iz zatvora joj je slao pisma u kojoj je tražio da povuče iskaz protiv njega, te da nakon toga počini samoubojstvo, donosi Telegram, a radi se o djevojčici. Dubrovački dnevnik upitao je glasnogovornika Županijskog suda u Dubrovniku Pera Miloglava za komentar na ovaj događaj. Kako nam je kazao, u ovom slučaju je nepravomoćno osuđen muškarac u dobi od 35 godina, s područja Neretve, za kazneno

djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, silovanje te pokušaj silovanja u razdoblju od rujna 2019. do početka 2021. godine.

Zanimljivo je kako je dobio maksimalnu kaznu zatvora zbog više teških kaznenih djela, a na Županijskom sudu ne pamte kako je nekome dodijeljena veća kazna. (ibm)

U ovom slučaju je nepravomoćno osuđen muškarac u dobi od 35 godina, s područja Neretve, za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, silovanje te pokušaj silovanja u razdoblju od rujna 2019. do početka 2021. godine

OZLIJEĐENA JEDNA OSOBA

Ukrao novac užem članu obitelji i potrošio ga na klađenje pa fingirao krađu kako bi sve prikrio

Maloljetnik istrčao iz vozila i odbacio vrećicu s marihuanom, policija ga lovila

Dubrovačka policija javlja kako je sredinom rujna policijskim službenicima Policijske postaje Ston 56-godišnjak prijavio krađu novčanika u kojim su se nalazili njegovi osobni i bankovni dokumenti te 220 kuna, mobilni uređaj i fascikl s računima i novčanim iznosom od 17 tisuća kuna.

U svojoj prijavi je naveo da su navedeni predmeti otuđeni iz kombi vozila s kojim je, zajedno s članom svoje uže obitelji, razvozio teret na području Orebića. Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je novac iz fascikla otuđio spomenuti član uže obitelji oštećenog prethodnog dana, odnosno 11. rujna dok su se nalazili na području Splita, tako što je iskoristio odsutnost oštećenog iz vozila - priopćila je policija. Tako otuđeni novac osumnjičeni 20-go-

dišnjak je iskoristio na klađenje, a kako bi prikrio krađu novca, za vrijeme njihovog zajedničkog boravka u Orebiću gdje su razvozili teret, fingirao je krađu novčanika oštećenog i svog osobnog mobilnog uređaja iz teretnog vozila, te ih skrio iza jednog ugostiteljskog objekta u Orebiću, a fascikl odbacio.

Novčanik i mobilni uređaj su pronašli građani i predali ih policiji koja će ih vratiti vlasnicima.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe na štetu člana svoje uže obitelji kazneni progon se u ovom slučaju poduzima povodom prijedloga, a policija je o ovom događaju posebnim izvješćem obavijestila Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku.

Tako otuđeni novac osumnjičeni 20-godišnjak je iskoristio na klađenje, a kako bi prikrio krađu novca, za vrijeme njihovog zajedničkog boravka u Orebiću gdje su razvozili teret, fingirao je krađu novčanika oštećenog i svog osobnog mobilnog uređaja iz teretnog vozila, te ih skrio iza jednog ugostiteljskog objekta u Orebiću, a fascikl odbacio

Nešto prije ponoći u subotu, 15. listopada, tijekom prometne kontrole u mjestu Komolac policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik zaustavili su osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 20-godišnjak.  Odmah nakon zaustavljanja, iz vozila je istrčao suvozač koji se trčeći udaljio u smjeru Čajkovića i pri tom od sebe odbacio pvc vrećicu.

Policijski službenici su brzo sustigli suvozača i utvrdili da se radi o maloljetnoj osobi, a pronašli su i odbačenu pvc vrećicu u kojoj se nalazilo 51,4 g marihuane, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Dubrovački dnevnik u posjedu je videozapisa koji prikazuje kako policija lovi mladića. Na njemu se vidi kako policajac trči za mladićem koji mu bježi.

Kako je obavijestila policija, suvozač je doveden u prostorije policije gdje je pozvan jedan od njegovih roditelja u čijoj nazočnosti je policiji predao i manju količinu marihuane koju je imao u odjeći. Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a protiv maloljetnika je podnesena odgovarajuća prekršajna prijava Općinskom sudu u Dubrovniku zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, stoji u priopćenju policije.

Odmah nakon zaustavljanja, iz vozila je istrčao suvozač koji se trčeći udaljio u smjeru Čajkovića i pri tom od sebe odbacio pvc vrećicu

Dubrovački dnevniK petak, 21. listopada 2022.

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

POTJERA U KOMOLCU

DOMIŠLJATI LOPOV

Novčanik i mobilni uređaj su pronašli građani i predali ih policiji koja će ih vratiti vlasnicima

petak, 21. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- U spomen na pok.Braca Primorac, obitelj Vučić i Arčanin prilažu 300,00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća, za dragu prijateljicu Irenu Petričić, 400 kuna prilažu Maja i Nevenka ( iz Australije); U sjećanje na dragog prijatelja gospara Stojana Curića, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu Nikša i Marina Viđen; U sjećanje na dragog prijatelja gospara Nikolu Ulagu, umjesto

cvijeća 300 kuna prilažu Nikša i Marina Viđen; U spomen na gospara Nikšu Ulaga, 200 kuna prilaže Mirjana Sardelić; U spomen na dragog prijatelja Miša Tomić, 400 kuna prilažu Jakša i Julija; Dalibor Džono donacija 200 kuna; Davor Pujo donacija 200 kuna; Pero Đuraš donacija 600 kuna; Ante Živković donacija 200 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

Prateći potrebe naših sugrađana za dječjim oftalmologom, Poliklinika Marin Med dovodi u Dubrovnik uglednu splitsku oftalmologinju doc.dr.sc.Dobrilu Karlica Utrobičić. Primarijus Karlica Utrobičić, specijalistkinja dječje oftalmologije i strabologije, naglašava važnost pravovremene dijagnostike te liječenja strabizma i slabovidnosti kod djece, što dalje omogućuje i normalan razvoj vidne oštrine te samim time i pravilni fizički i psihički razvoj djeteta. Dolaskom ugledne i cijenjene dječje oftalmologinje u Polikliniku Marin Med, roditeljima se omogućuje da svoje dijete pregledaju u mjestu stanovanja, bez odlaska sa djecom u druge medicinske centre na pregled. Naručite svoje dijete na pregled kod prim. dr. Dobrile Karlica Utrobičić za termine u petak i subotu, 4. i 5. studenog 2022. u Poliklinici Marin Med.

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Imate zdravstvenih problema? Ne znate kod kojeg liječnika trebate pregled? Nazovite nas za savjet i termin! Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem apartman 25 m2 u Gruzu na dulje vrijeme. Max tv, klima, poseban ulaz... Kontakt 099 377 2297

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka. Mob. 0922858452

Iznajmljuje se garsonjera u Šipčinama zaposlenim samcima. Tel. 419-718

Iznajmljuje se jednosoban stan u Čilipima. Kontakt tel. 099 639-45-17

Iznajmljujem manji namješteni stan s klimom, od 1.11., za 1 ili 2 radnika. Kontakt: 020419/574

Traži se garsonijera na području Grada (povijesna jezgra, Pile, Ploče i sl). Mob: 091/189-7621

Iznajmljujem poslovni prostor,72 m2,pogodan za sve djelatnosti (prilaz+ parking) u naselju SSG. Mobitel 098 910 5375

Apartman iznajmljujem do 01.06.2023. u Lapadu nasuprot crkve sv Mihajla za jednu ili dvije osobe cijena 2500 kn + režije struja i voda. Kontakt: 098-9060467

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu

površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

petak, 21. listopada 2022. Dubrovački dnevniK 38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Mali oglasi

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009 .

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem, vrlo povoljno, rabljeni ali dobro očuvani bračni krevet dimenzija 200 x190 cm (širina x dužina) s podnicama. Tel.099/206-7660

Prodajem samostojeći hladnjak sa zamrzivačem Candy dimenzije 118x50x57 za 700 kuna, u izvrsnom stanju. Kontakt: 098 189 6293

Prodajem neprskane mandarine po 6 kuna za kilogram i marmeladu od istih. Tel. 099/696-57-06

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca ,izrada vanjskih roleta ,komarica ,rolo zavjesa ,trakastih zavjesa ,žaluzina ,servis istih ,sve inf.na 0911472794 ,Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 17.10. do 23.10.2022.

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 24.10. do 30.10.2022.

preminuli

KATICA KUZMAN (1938.)

KATARINA LUČIĆ MARKOVIĆ (1940.)

NIKOLA RADIĆ (1946.)

ANE PIŠTA (1941.)

ILIJA ŽANETIĆ (1939.)

DAVID LAKIĆ (1928.)

RAMIZA SELIMOVIĆ (1935.)

NIKOLA ULAGA (1935.)

PATER VINKO ANTE ŠESNIĆ (1936.)

MIHO BIGUNAC (1932.)

RAJKA LAZIBAT

RAMIZ NUKIĆ (1937.)

BOŽO DADIĆ (1956.)

Dubrovački dnevniK petak, 21. listopada 2022.

Na

je

svrhe

Turistička zajednica grada Dubrovnika i ove godine je organizirala deveti po redu Good Food Festival od 10. do 16. listopada, gastronomsko događanje koje je okupilo brojne posjetitelje i ljubitelje dobre hrane. Osim tradicionalnog programa Good Food Festivala, ovogodišnje izdanje obogaćeno je i Bavarin street food festivalom, večeri sa Michelinovim chefom, raznovrsnim radionicama, gastro turama i drugim događanjima kojih je ove godine bilo oko četrdeset. “Posebno izdvajamo krunu Festiva-

la, Dubrovačku trpezu, koja se ponovo održala nakon dvije godine, a privukla brojne posjetitelje i sugrađane, ali i veliki broj sudionika iz različitih uslužnih sektora, dubrovačkih hotela i restorana, pekara,slastičara, ugostitelja i vinara koji su prezentirali svoje znanje i umijeće. Dubrovačka trpeza svake godine ima i humanitarni karakter pa se ukupan prihod od 94 124,00 kuna donirao Društvu distrofičara invalida cerebralne paralize i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko nere-

tvanske županije”, javljaju iz TZ-a. Još jedan humanitarni događaj održao se u sklopu Good Food Festivala, a riječ je o večeri u hotelu Rixos Premium Dubrovnik, gdje se održala završna gala večera Titanic Dinner Experience, na kojoj su gosti uživali u posebno osmišljenom meniju te izvrsnoj glazbenoj pratnji Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Maje Grgić te plesne skupine Wevents.  Sav prikupljeni prihod u iznosu od 31 500,00 kuna doniran je Udruzi

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

FOTO: Goran Mratinović