Dubrovački dnevnik br. 116

godina iii. / broj 116 / 2022. / issn 2718-3742

KRONOLOGIJA Zemljište pored Karingtonke na kojem će niknuti zgrada nekada je bilo zelena zona u vlasništvu Dubrovkinje stranica 4

Ove godine bit će inozemnih letova, zimsku ponudu pomno planiraju Grad i poduzetnici stranica 18

Prva rasprava zbog tragedije u Hidroelektrani zakazana tek u veljači stranica 14

VLASNIK HOTELA ŠIPAN: Brojni su problemi, ali želja nam je hotel otvoriti za iduću sezonu stranica 22

TURISTIČKA

STANARI OGORČENI, OSTAJU BEZ PARKINGA

RUJAN

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Možda je spora i neefikasna, ali je bez rezultata!

Piše Vjera Šuman FOTO: DAVOR PUKLAVEC /PIXSELL

Ne znam hoće li komasacija i sveobuhvatni popis i raščišćavanje vlasništva brojnih usitnjenih, itekako obradivih, poljoprivrednih površina, plodnog Konavoskog polja, doista i uspjeti, ali njihovom načelniku držim palčeve na najjače. Godinama je glavna fora u Gradu bila kako je cijelo Konavosko polje zapušteno jer su svi koji bi tamo mogli raditi već zaposleni, gdje drugdje doli u Zračnoj luci! Korona pa potom rat u Ukrajini vratili su na početne postavke razmišljanje o samodostatnosti. Energetsku samodostatnost započeo je rasturati još Račan, a Sanader ju je zacementirao u mađarsku korist. Svi oni poslije njih nisu imali ni volje ni znanja nositi se s tom situacijom, posebno ne u smislu izvlačenja maksimalne moguće koristi za Državu. Ina im je samo služila za uhljebljivanje i smještanje ‘zaslužnog’ i prijateljsko – kum -

skog kadra u bogate mirne sinekure. Pa sad imamo to što imamo, krađu stoljeća, dok je zelena tranzicija energije još u pelenama.

I

skreno, termin ‘krađa stoljeća’ ne bih baš tako olako koristila. Prije će bit’ kako se radi samo o još jednoj od velikih krađa u Ini. Koja krađa je stvarno najveća, to ćemo tek, kad tad, saznati. Kad bi takvi slučajevi, nekom srećom, spadali pod ingerenciju EU Uskoka, onda bi o tome sve znali vrlo brzo, s tako pripremljenim optužnicama da bi čak i naše sudovanje završilo dok kažeš keks! Ali, nažalost, sve to pripada našem Uskoku i Državnom odvjetništvu pa njihovi predmeti mogu trajati do odlaska svih trenutnih tužitelja i sudaca u zasluženu mirovinu. Primjer bivše ministrice Žalac najbolje dokazuje upravo to. Naša uskočka ekipa i Glavna državna odvjetnica u svojoj istrazi nisu pro-

našli baš ništa sporno, dok je europski USKOK sve pronašao i dokumentirao u vremenu u kojem naši jedva uspiju pročitati osnovne podatke spisa. Rezultat znamo. To je bez imalo sumnje jedan jako dobar razlog za potvrđivanje još jednog mandata našoj sadašnjoj Državnoj odvjetnici. Možda je spora i neefikasna, ali je i bez rezultata. Gdje ćeš bolje.

Vratimo se još malo Konavoskom polju i poslu u koji je krenuo načelnik Općine Konavle. Bez jake i čvrste volje ministrice Vučković, Ministarstva pravosuđa, Hrvatskih voda, šuma i sličnih državnih birokrata, ovaj opsežan posao, poznavajući njihovu efikasnost, mogao bi potrajati i do desetak godina, osim ako ga ne završe nikada. Sve ovisi o znanju i motivaciji birokracije koja najviše voli osnivati povjerenstva dok problem smješta što dalje prema

dnu ladice. Razumijem nadu i optimizam načelnika kako će cijeli posao potrajati oko godinu, a možda i nešto više dana, kao i bojazan za premalo mogućih zainteresiranih za rad u poljoprivredi. Treba imati na umu da se ovdje radi o zdravoj i godinama netretiranoj zemlji koja je idealna za eko proizvodnju. Naravno, zahtjeva puno rada, ali takvi proizvodi sve više, čak i u nas, postižu za obične smrtnike ogromne cijene. Ako Lasić doista u tome uspije, daj Bože sreće, zaslužuje zlatnu medalju, ma što medalju, spomenik usred Konavala.

Popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je kako traljavo rade hrvatske institucije. Katolika je po tom popisu desetak posto manje. Nekoliko posto sigurno ih je manje, što zbog iseljavanja, što zbog nezadovoljstva i to je posao s kojim će se morati pozabaviti Crkva u Hr-

vata. Možda su dobroćudne starce za....li unuci ispunjavajući umjesto njih na portalu E-građani. Vrag će ga znati. Ali podatak kako je u Imotskom čak 11,38 posto ‘ostalih religija’, što znači kako nisu ni katolici, ni pravoslavci, ni muslimani, ni protestanti, ni židovi, ni zen budisti, ni agnostici, ni skeptici, ali ni ateisti. Nabrojene kategorije popis nudi, ali ispada kako svaki deveti Imoćanin nije ništa od toga. Kojem li pokretu, novoj vjeri ili kultu, Iruda ti, pripada skoro 11 i po posto Imoćana? Da je ovo negdje u Istri ili, što ja znam, možda na Kvarneru, hajde de. Ali Imotski? Na taj Zavod za Statistiku, skupa s njihovom šeficom, koji je ovako traljavo odradio ovaj skupi, da ne može biti skuplji posao, treba odmah poslati 11 posto imotskih jakih snaga novog pokreta, kulta ili što god. Oni će znat’ kako to riješiti. Eto vas.

dnevniK petak, 30. rujna 2022.

petak, 30. rujna 2022.

Ove zime bit će inozemnih letova, turistička ponuda se pomno planira: „Program će privući goste iz regije“

Mnoge zanima što nas čeka ove zime, pustoš na gradskim ulicama ili zimski turizam?

U điru Stradunom posljednjih dana rujna rijetki bi povjerovali u priču kako se sezona bliži kraju. Ipak, dubrovački ‘starosjedioci’ znaju, 1. listopada, a posebno 1. studenog kada prestaju međunarodni letovi, kao da netko napravi rez. One gomile turista više nema, preko noći, a gradske ulice polako utihnu u isto vrijeme dok iz ormara vadimo duge rukave.

Dubrovnik se posljednjih godina trudi postati grad kojemu sezona traje i tijekom godine, no težak je to cilj za prometno slabo povezanu destinaciju kojoj je na razglednicama glavni adut plaža koja gleda na kolosalne Zidine. Rekordna 2019. godina ukazivala je na to kako bi se inozemne letove moglo zadržati i izvan ljetne sezone, a krenulo se i u aktivnu promociju ‘zimskog Dubrovnika’. I zaista, jesen je krenula odlično, a onda smo u medijima počeli slušati o šišmišima i na neko vrijeme utihnule su nade o zimskim putnicima.

ZRAČNA LUKA KAO POKRETAČ

ZIMSKE SEZONE

U kontekstu cjelogodišnjeg održivog turizma, najvažnija je prvenstveno povezanost, jer svi zimski sadržaji nemaju baš nikakvog smisla ako gosti nemaju način za brzo i jednostavno doći do destinacije.

Već i ptice na granama znaju kako je za naše područje najbitnija zračna povezanost, jer dislociranost na karti u kontekstu kratkih odmora ne generira mnogo turista koji će uzeti cijeli dan za put prema Dubrovniku. Avioni su, dakle, prvi pokretač cjelogodišnjeg turizma i zbog toga su za Dubrovnik kao avio-destinaciju iznimno bitne najave zimskih letova.

Nakon gotovo tri godine zračne izoliranosti kroz

zimsko razdoblje, British Airways je najavio kako planira ponovno uvesti letove između Londona i Dubrovnika. Razlog ukidanja ovih letova, kao i brojnih drugih diljem svijeta u turističkim destinacijama, je naravno bila globalna pandemija koronavirusa. S obzirom na to da je virus već pomalo ‘pao u zaborav’, Dubrovnik se opet može posvetiti svom konačnom cilju – cjelogodišnjem održivom turizmu.

Već ova sezona nam je pokazala kako je to itekako realan cilj, unatoč bojazni od rata u Ukrajini na samom početku sezone, dio gostiju ipak se odlučio na dolazak u predsezoni, a i danas, koncem rujna i početkom listopada gradske ulice još uvijek vrve turistima. U srpnju i kolovozu je očekivano bilo najviše gostiju, ali ipak brojke dolazaka manje su nego 2019. godine, dok se brojke noćenja ‘opasno približavaju’ toj rekordnoj godini što govori u prilog održivom turizmu. Gostiju je manje, ali oni ostaju duže, ‘instant kruzer’ turista na dnevnoj bazi je manje, a disperzija se dogodila tako da su raspoređeni u pred i pod sezonu. Uz ovogodišnje naja-

Turski avioprijevoznik Freebird Airlines Europe počeo je s letovima iz i prema Zračnoj luci Dubrovnik prošloga tjedna, a u sklopu zimskog charter programa putničke agencije WTouristic.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

NASTAVLJAMO GDJE SMO STALI 2019.

dnevniK petak, 30. rujna 2022.

Koji je najveći adut Dubrovnika u zimskoj sezoni? Što ćemo gostima nuditi da dođu i na kraju, hoćemo li imati dovoljan broj dolazaka i noćenja kako bi poduzetnici koji sudjeluju u stvaranju turističkog sadržaja u gradu imali razloga i smisla otvoriti svoja vrata?

ve zimskih letova sve se čini vrlo optimistično, Dubrovnik ima kapacitet postati i zimska destinacija. Ne treba trčati pred rudo niti očekivati milijune noćenja u zimskoj sezoni, jer i dalje smo destinacija – prvenstveno sunca i mora, i u tome nema baš ništa loše. Ipak, valja kontinuirano raditi na tome da postanemo, opstanemo i razvijemo se kao destinacija tople jeseni, adventa, a na kraju i idealnog proljeća.

ODRAĐEN ZADNJI LET IZ AMERIKE

Dubrovnik je ove sezone bio povezan sa SAD-om izravnim letovima United Airlinesa za New York, a zadnji let odrađen je 29. rujna. Inače, iz Zračne luke Dubrovnik govore nam kako za sljedeću godinu očekuju da će letovi prema Sjedinjenim Američkim Državama krenuti i nešto ranije nego ove godine, a najkasnije sredinom svibnja 2023. godine. Osim toga, za zimsku sezonu 22./23. dubrovačka Zračna luka primila je najave brojnih redovnih letova od prijevoznika Croatia Airlinesa s domaćim letovima prema Zagrebu, Turkish Airlinesa na letovima prema Istanbulu srijedom i subotom, Vueling Airlinesa na letovima prema Barceloni četvrtkom i nedjeljom te British Airwaysa na letovima prema London LGW ponedjeljkom i petkom. „Uz navedene, u charter prometu očekujemo letove Freebird Airlines Europea u koji će se odvijati u dva dijela programa“, govore iz Zračne luke Dubrovnik. U prvom dijelu programa od 26. rujna

do 4. prosinca ove godine Freebird će prometovati prema destinacijama u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U drugom dijelu programa od 12. veljače do 4. lipnja iduće godine prometovat će prema Njemačkoj, Skandinaviji, Belgiji te Ujedinjenom Kraljevstvu.

NOVE MEĐUNARODNE LINIJE IDUĆE ZIME „Osim navedenih prijevoznika, pregovarali smo s još par prijevoznika o mogućnosti uvođenja letova u zimskoj sezoni te očekujemo kako će pregovori biti uspješno završeni tijekom iduće godine i u sljedećoj zimskoj sezoni možemo očekivati nove međunarodne linije“, otkrivaju iz Zračne luke Dubrovnik.

Najave za sljedeću ljetnu sezonu u Zračnoj luci još nisu počeli primati jer proces definiranja inicijalnog rasporeda letova počinje početkom listopada i traje do kraja studenog. „Ono što možemo reći je da očekujemo još bolju ljetnu sezonu te približavanje brojkama iz rekordne 2019. godine“, ističu iz Zračne luke.

IZA NAS JE USPJEŠNA SEZONA

Još jednom imamo optimističan pogled na zimu pred nama, letova ima, no pitanje je - koji je najveći adut Dubrovnika u zimskoj sezoni, što ćemo gostima nuditi da dođu i na kraju, hoćemo li imati dovoljan broj dolazaka i noćenja kako bi poduzetnici koji sudjeluju u stvaranju turističkog sadržaja

Nakon gotovo tri godine zračne izoliranosti kroz zimsko razdoblje, British Airways je najavio kako planira ponovno uvesti letove između Londona i Dubrovnika.

Prizori koje je naš fotograf zabilježio 28. rujna jasno pokazuju kako Dubrovnik itekako živi u posezoni, Stradun vrvi turistima kao u srcu kolovoza

Franković: Uskoro ćemo predstaviti kompletan zimski program sa svim izvođačima, u suradnji sa Studentskim domom, Uvalom Lapad i poduzetnicima koji su se javili i istaknuli da žele imati jedan zajednički zimski program

u gradu imali razloga i smisla otvoriti svoja vrata. Pitanja su to na koje nam je odgovor i svoje viđenje dao gradonačelnik Dubrovnika, Mato Franković. Franković odmah na početku ističe kako je zadovoljan sezonom koju polako privodimo kraju, kaže kako Dubrovnik bilježi odlične rezultate i u rujnu i kako je broj gostiju zadovoljavajući.

„Uspoređujući s cijelim periodom 2019. godine, otprilike smo na 82 posto noćenja, s tendencijom rasta, zato vjerujem da ćemo godinu završiti uz okvirnih 85 posto u odnosu na 2019 godinu“, govori nam Franković i dodaje kako očekuje kvalitetan listopad.

UNATOČ RATU TRŽIŠTE JE

ODGOVORILO POZITIVNO

„Imamo puno ugovorenih kongresa, tako da je, unatoč krizi izazvanoj ratom Rusije i Ukrajine, zapravo značajan dio tržišta odreagirao pozitivno. Imamo mali pad s američkog tržišta, ali on je bio očekivan s obzirom na ratna događanja“, govori nam Franković i pojašnjava kako je razlog za to jednostavan – Amerikancima je ovo ‘rat u Europi’, što im onda predstavlja nesigurnost za putovanje pa dio njih ipak odabire druge destinacije.

NOVI SADRŽAJI I

Advent u Dubrovniku zasigurno će biti dobar adut za privlačenje gostiju iz regije, jer rijetki su europski adventi na tako posebnim mjestima kao što je Stradun

ZIMSKI TURIZAM

I gradonačelnik, koji je povukao dobar dio poteza kako bi se uspostavio i na koncu živio održivi turizam, a među kojima je svakako najznačajniji projekt Respect the city, nerijetko govori o važnosti razdoblja van glavne turističke sezone.

„Ono što je važno jest zima pred nama, uskoro ćemo predstaviti kompletan zimski program sa svim izvođačima, u suradnji sa Studentskim domom, Uvalom Lapad i poduzetnicima koji su se javili i

istaknuli da žele imati jedan zajednički zimski program“, dodaje Franković ne otkrivajući previše no kaže nam kako ‘vjeruje da će program biti dovoljno atraktivan za privlačenje gostiju iz regije’.

„Sljedeće što je bitno su međunarodne linije, a one se nastavljaju. British Airways je potvrdio da će letjeti tijekom zime, Turkish u ovom trenutku ne planira letjeti preko zime, međutim očekuju početak operacija već početkom ožujka. Onda se planiraju bazirati za nastavak letova preko zime u idućoj godini. Turkish je puno toga temeljio na gostima s istočnih tržišta, a i nama su oni bili glavni gosti tijekom zimske sezone. Oni za sada nisu došli u onoj brojci u kojoj očekujemo, jer su restrikcije u tim zemljama još uvijek velike“, pojašnjava Franković.

UMIROVLJENICI SU UVIJEK DOBRI GOSTI U GRADU

Većina dubrovačkih poduzetnika, a koji su usko vezani uz pružanje usluga u turizmu, složit će se kako su gosti u rujnu jedni od najpoželjnijih. Nerijetko su to obitelji i umirovljenici dobre platežne moći. Osim što su često izrazito dobri potrošači, to su i turisti koji cijene kvalitetu usluge i topao odnos koji Dubrovčani oduvijek njeguju sa svojim gostima.

„Ono što također treba istaknuti jest činjenica da imamo jednog privatnog poduzetnika, agenciju, koja je započela s operacijama prije par dana, a radi se o umirovljenicima s područja Europske unije“, govori nam gradonačelnik i otkriva kako se očekuje čak 50 tisuća dolazaka u periodu od kraja rujna do sredine ožujka.

„Vjerujem da će sve to skupa dati jednom dijelu ugostitelja razlog da bi ostali otvoreni. Razumijem i one koji neće ostati otvoreni, sezona je bila izazovna, nimalo laka i jednostavna, i naravno da se jedan dio radne snage umorio i da je ljudima potreban odmor, što je logično i normalno“, zaključuje gradonačelnik.

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Mato Franković, dubrovački gradonačelnik

Predstavljen novi Libertasov cjenik , uvodi se jedinstveni gradski pokaz od 350 kuna

Novim cjenikom Libertasa ostaju nepromijenjene cijene učeničkih i umirovljeničkih pokaza (do 65 godina), kao i onih za nezaposlene osobe. Za korisnike socijalnog programa Grada Dubrovnika prijevoz je i dalje potpuno besplatan, kao i za starije od 65 godina

Gradonačelnik Mato Franković i direktor društva Libertas d.o.o. Franko Mekišić održali su ovog tjedna konferenciju za medije te su predstavili novi cjenik usluga javnog gradskog prijevoza.

Franković je pojasnio kako je zbog velikog porasta cijena energenata stoga potrebno izvršiti korekciju cijena u Libertasu. Novim cjenikom Libertasa ostaju nepromijenjene cijene učeničkih i umirovljeničkih pokaza (do 65 godina), kao i onih za nezaposlene osobe. Za korisnike socijalnog programa Grada Dubrovnika prijevoz je i dalje potpuno besplatan, a svaki takav pokaz Grad subvencionira s iznosom od 10 kuna. Javni prijevoz potpuno je besplatan i za sve starije od 65 godina.

- Prilikom izrade više varijanti tražili smo najbolji način da što manje opteretimo naše sugrađane i da zaštitimo ključne kategorije socijalnih, učeničkih, studentskih i umirovljeničkih. Trenutno 68 posto korisnika koristi besplatno gradski pokaz, a mi to želimo zaštiti jer nam je tendencija da se taj postotak poveća. Cilj nam je da sto posto korisnika ima besplatan prijevoz - kazao je Franković te dodao kako 7247 sugrađana besplatno koristi mjesečni pokaz.

Franković je najavio kako se od 1. siječnja uvodi novi sustav pokaza koji će pokrivati gradsko područje. Tako će gradski pokaz umjesto 250 kuna koštati 350 kuna, a uključivat će područje i šire od Mokošice, kako je to ranije bilo. Sad će Dubrovčani s tim pokazom moći do Osojnika, Zatona, Orašca, Gornjih sela i Brsečina.

- Trošak prijevoza većinom snosi poslodavac, a uvođenjem ovog sustava imat će vremena za pripremu. Dubrovnik ima najjeftiniji gradski prijevoz u Hrvatskoj - naznačio je Franković. Direktor Libertasa Mekišić najavio je tehnološku i

ekonomsku promjenu. Naime, uvest će se nova blagajna u autobusima što je preduvjet za nove kartice i pokaze koji će biti beskontaktni, a ne magnetni.  Najavio je i zamjenu pokaza od iduće godine. Direktor Mekišić je pojasnio i kako svi građani koji su već kupili ‘stare’ kartice i sada ih ne mogu koristiti, mogu iste predati na kioscima Libertasa, a u zamjenu će dobiti nove kartice. Ukoliko imaju stare ‘P’ kartice s 20 vožnji, neovisno o broju iskorištenih vožnji dobit će novu karticu s 20 vožnji. Karta kupljena u autobusu i dalje će biti 15 kuna, dok ona kupljena na kioscima umjesto 12 bit će 13 kuna. Karta za 20 vožnji umjesto 150, bit će 160 kuna, a dnevna umjesto 30, koštat će 40 kuna. Uvodi se trodnevna karta koja će koštati 90 kuna te karta za dvije vožnje koja će biti 24 kune. Franković je najavio beskontaktno plaćanje u autobusima s ciljem rasterećenja vozača. - Cilj nam nije povećanje prihoda Libertasa nego da poboljšamo standard građana. Vjerujem kako to ovim modelom možemo uspjeti - zaključio je gradonačelnik Franković.

Franković je najavio kako se od 1. siječnja uvodi novi sustav pokaza koji će pokrivati gradsko područje. Tako će gradski pokaz umjesto 250 kuna koštati 350 kuna, a uključivat će područje i šire od Mokošice, kako je to ranije bilo. Sad će Dubrovčani s tim pokazom moći do Osojnika, Zatona, Orašca, Gornjih sela i Brsečina.

Piše Aida Čakić Petra Srebrović

Gradonačelnik Mato Franković

Direktor Libertasa Franko Mekišić

KRONOLOGIJA Zemljište pored

Karingtonke na kojem će niknuti zgrada nekada je bilo zelena zona u vlasništvu Dubrovkinje

Pored Karingtonke se planira graditi zgrada s 47 stambenih jedinica. Stanari okolnih zgrada koji su do sada tu parkirali ostat će bez 200 mjesta za automobile. Donosimo kronologiju cijelog slučaja sa zemljištem u Kasarni koje je nekad pripadalo velikoj firmi Dubrovkinja

Predstavnici stanara zgrada u Andrije Hebranga 31 i 33 održali su prošlog utorka konferenciju za medije na kojoj su istaknuli kako će ostati bez 200 parkirnih mjesta, i to u Gružu, lokaciji gdje je lakše pronaći naftu, nego prostor za automobil. Naime, odmah do zgrade Karingtonke planira se graditi poslovno-stambeni objekt s 47 jedinica i bazenom na mjestu gdje su do sada stanari plaćali za parking. Riječ je o privatnom zemljištu koje se još uvijek vodi na tvrtku Leno, koja je tvrtka kćer Gravose d.o.o., odnosno pravni sljednik Dubrovkinje Nuove. Do 2005. godine u GUP-u je ta parcela bila vođena kao rekreacijska zona, ali ih je bivša gradonačelnica Dubravka Šuica u onim famoznim izmjenama promijenila u građevinsko zemljište. Eduard Čengija, predstavnik stanara, kazao je kako ih je Grad Dubrovnik ostavio na cjedilu. Kako kaže, godinama su naglašavali pitanje parkinga i svašta im je obećavano. -Trebamo li mi sad odavde iseliti? Šipčine i ostatak Hebrangove katastrofalno su povezani s ostatkom grada. Vozi samo Libertasova ‘’osmica’’ preko Viktorije, i to svako pola sata. Kako da dođemo do Lapada osim automobilom, a sada ga više nećemo moći koristiti? Još je Šuica govorila da se ne brinemo u vezi parkinga, da je to zemljište od Dubrovkinje – kazao je Čengija.

LOKACIJSKA DOZVOLA

No Dubrovkinja Nuova je u privatizaciji otišla u privatne ruke, pa je danas većinski vlasnik investicijski fond Prosperus. Upravu Gravose čine Ivana Hatvalić Poljak i Katica Matić, dok u Nadzornom odboru sjede Joško Miliša, Zrinka Panjol Tuflija te Pavo Miloglav, čovjek koji je Dubrovkinju Nuovu vodio kroz privatizaciju. -Razgovarali smo s Miloglavom da se jedan dio parcele podijeli te da se ponudi nama da

Piše Maro Marušić foto Željko Tutnjević

petak, 30. rujna 2022.

U blizini ovog zemljišta nalazi se još jedno veličine oko 2000 metara kvadratnih koje je nekada također pripadalo velikoj firmi Dubrovkinji koja je prije rata zapošljavala stotine građana. U privatizaciji se Dubrovkinja podijelila na četiri poduzeća. Ovo zemljište nije bilo dodijeljeno Dubrovkinji Nuovoj gdje je direktor bio Pavo Miloglav, nego Dubrovkinji Trade kojom je upravljao direktor Tomislav Tomaš, a koju će kasnije privatizirati Mirko Obrvan

je kupimo i da se napravi parking uz pomoć Grada Dubrovnika. Ali do toga nikad nije došlo. Početkom lipnja smo došli do saznanja da investitor, tvrtka Dubrovački dvori, pokušava doći do lokacijske dozvole. Sredinom srpnja bili smo na sastanku s gradonačelnikom Frankovićem i nekim zaključcima smo bili zadovoljni. Dogovorili smo još jedan sastanak, ali u međuvremenu je izdana lokacijska dozvola, a do sastanka nije došlo. Slučajno ili ne, prosudite sami – naglašava Čengija te je zaključio:

-Mi stanari želimo da se ovo područje u novom GUP -u proglasi zelenom zonom te da se zabrani gradnja!

Zanimljivo da Čengija naglašava kako je investitor tvrtka Dubrovački dvori, iako se u katastru kao vlasnik zemljišta još uvijek vodi tvrtka Leno. Čengija je pokazao isječak iz lokacijske dozvole gdje stoji da su 23. prosinca 2020. godine Leno i Dubrovački dvori potpisali ugovor o kupoprodaji zemljišta.

JOŠ JEDNO ATRAKTIVNO ZEMLJIŠTE U KASARNI

Vlasnici Dubrovačkih dvora su Luka Kaić, Jadranka Balent i Marko Marević, dok je direktor Luka Kaić. Kaić je široj javnosti postao poznat kad je bivšem premijeru Ivu Sanaderu prodao penthouse u blizini Ciboninog tornja u Zagrebu, a svojevremeno je s Ivicom Todorićem imao i projekt stanogradnje na zagrebačkoj Knežiji. Grad Dubrovnik u ovoj situaciji ima slabo pro -

stora za manevre. Naime, riječ je o privatnom zemljištu na kojem će investitor graditi sukladno starom GUP -u. Taj GUP naravno nije dobar i šteta što omogućuje gradnju i uništavanje zelenila, ali stanari su s konferencijom za medije zakasnili 17 godina. Trebali su se buniti kada je Šuica mijenjala u građevinsko zemljište. Gradonačelnik Mato Franković kaže da će pokušati naći rješenje za parking. -Stanari su znali da će se ovo kad-tad dogoditi. Ja ih iskreno razumijem, do jučer su imali parking, a sad ga nemaju. Grad je pronašao parcelu u blizini gdje bi se mogla realizirati gradnja garaže prema modelu kao i u Ulici Janka Bobetka, to jest da su stanari investitori, a Grad ih oslobađa komunalnog doprinosa. Ta parcela je u vlasništvu Republike Hrvatske – kazao je Franković te zaključio kako se ovo područje sada ne može proglasiti zelenom zonom sukladno njihovim željama. Zanimljivo je kako se u blizini ovog zemljišta nalazi još jedno veličine oko 2000 metara kvadratnih koje je nekada također pripadalo velikoj firmi Dubrovkinji koja je prije rata zapošljavala stotine građana. U privatizaciji se Dubrovkinja podijelila na četiri poduzeća. Ovo zemljište nije bilo dodijeljeno Dubrovkinji Nuovoj gdje je direktor bio Pavo Miloglav, nego Dubrovkinji Trade kojom je upravljao direktor Tomislav Tomaš, a koju će kasnije privatizirati Mirko Obrvan. Dubrovkinja Trade prodala je tvrtki Altos ovo zemljište u Kasarni u ljeto 2001. godine za 300 tisuća tadašnjih njemačkih maraka. Prema kupopro -

Ovako bi trebala izgledati zgrada kraj Karingtonke

Zanimljivo je da Čengija naglašava kako je investitor tvrtka Dubrovački dvori, iako se u katastru kao vlasnik zemljišta još uvijek vodi tvrtka Leno. Čengija je pokazao isječak iz lokacijske dozvole gdje stoji da su 23. prosinca 2020. godine Leno i Dubrovački dvori potpisali ugovor o kupoprodaji zemljišta

dajnom ugovoru Dubrovkinja Trade dugovala je Altosu nešto malo više od milijun kuna, što su prebili ovom kupoprodajom. Zanimljivo, kako stoji u kupoprodajnom ugovoru, Dubrovkinja Trade je raspisala natječaj za prodaju ovog zemljišta na koji se, prema njihovim tvrdnjama, nitko nije javio, pa je naposljetku Nadzorni odbor odlučio da se prebije dug s Altosom.

VLASNIK ŠVICARSKI FOND

U međuvremenu ovo zemljište postaje gra đevinsko, pa ga tvrtka Altos, odmah nakon Šuičinih izmjena GUP -a prodaje tvrtki Sta nogradnja za milijun i 350 tisuća eura. Dvije godine kasnije, odnosno 2007., Stanogradnja parcele pokraj Karingtonke prodaje firmi Mo destus vlasnika Krešimira Milanovića, brata od Zorana Milanovića. Cijena je milijun i 750 tisuća eura. Zemljište u Kasarni nije bio jedi ni nekretninski biznis u Dubrovnik kojim se bavio Krešimir Milanović. Za svoje investici je, od kojih je najpoznatija ona u Uvali Lapad, Milanović je uzeo kredit u Novoj ljubljanskoj banci u visini 3 milijuna i 250 tisuća eura. U to vrijeme pisalo se kako je Milanović kredit od Nove ljubljanske banke dobio po povolj nim uvjetima, a svojevremeno je bivši mini star financija Slavko Linić prozvao tadašnjeg premijera Zorana Milanovića da svojim lobiranjem radi za dobrobit obitelji i prijatelja, a ne države.

Kako god bilo, Krešimir Milanović nije uspijevao vraćati kredit banci pa mu je tvrtka Modestus otišla u stečaj. On je, nažalost, u međuvremenu preminuo, a nevraćeni kredit preuzeo je švicarski fond Lcc Debt AG koji se i upisao na zemljište u Kasarni. Vjerojatno će se i na ovom zemljištu kad-tad pronaći investitor te će se graditi još jedna zgrada.

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Otvoren Sajam poslova u turizmu

U ime Dubrovačko-neretvanske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Joško Cebalo

U sklopu projekta Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Studentskom domu u Dubrovniku otvoren je Sajam poslova u turizmu. U ime Dubrovačko-neretvanske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Joško Cebalo.

‘Koristim ovu priliku kako bih čestitao našoj Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik na uspješnom provođenju projekta Uspostave regionalnog centra kompetentnosti. Upravo taj projekt jedan je od načina daljnjeg uspješnog strukovnog obrazovanja u našoj županiji. Kvalitetna infrastruktura, ulaganja u stručna osposobljavanja i suradnja s nekim od najuspješnijih ugostiteljskih centara na svijetu zasigurno su jedan dobar poziv mladima da ostanu u Dubrovniku, ostanu u našoj županiji, odluče se za kvalitetno obrazovanje i izgrade uspješne karijere’, istaknuo je zamjenik Cebalo.

Inače, cilj Sajma poslova u turizmu je učenike i tražitelje stipendija, sezonskih i stalnih poslova u turizmu upoznati s poslodavcima koji su se predstavili u sklopu manifestacije te im omogućiti da uspostave kontakte. Na sajmu su se predstavile i visokoobrazovne ustanove.

Na sedam dana otkazani ugovori o zakupu javne površine za dva objekta u povijesnoj jezgri

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izrekao je dva otkaza ugovora o zakupu javne površine na razdoblje od sedam dana. Otkazi ugovora izjavljeni su zbog postavljanja više stolova i stolica na javnu površinu nego što je ugovorom dozvoljeno, odnosno zbog proširenja zakupljene javne površine i smanjenja slobodnog prolaza ulicom te ometanja prolaza dijelom ulice.

Naime, dana 17. lipnja 2022. godine djelatnici Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, Odsjek za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika izašli su na teren i izdali službenu zabilješku u kojoj je navedeno da je društvo Stabulum d.o.o. krivo što su koristili javnu površinu u ulici Prijeko ispred bistro kavane „Lajk“, na način da su svoju zakupljenu javnu površinu dodatno proširili za oko tri metra kvadratma i to tako da su stolove i stolice razmaknuli na 280 cm, umjesto dozvoljenih 240 cm, te su time umanjili slobodan prolaz ulicom.

U dva navrata, dana 20. srpnja i 24. srpnja 2022. godine komunalni redari su zapažanjem na terenu  izdali službene zabilješke u kojima je navedeno da je društvo Gil ´s d.o.o. krivo što su koristili javnu površinu u ulici Petilovrijenci ispred ugostiteljskog objekta „Mama´s“, na način da su mimo svoje zakupljene javne površine postavili stol i dvije stolice ispred kućnog broja 2 zapriječivši ulaz u zgradu ,odnosno da su, također mimo svoje zakupljene javne površine, na stepenice prema ulici Prijeko postavili jastučiće za sjedanje i dvije svjetleće lampe sa stalcima i time ometali prolaz tim djelom ulice.

ODRŽAN PRVI SASTANAK

Isplaćena sredstva za plaću fizioterapeuta u udruzi „Dva skalina“ i dodatak za starije od 65 godina bez mirovine

U sklopu Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2022. godinu iz gradskog proračuna isplaćena su sredstva u iznosu 51 tisuće kuna na ime troška plaće fizioterapeuta angažiranog u udruzi roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Dva skalina“. Tom, drugom godišnjom, isplatom u cijelosti je ispunjena ugovorna obveza Grada Dubrovnika prema Općoj bolnici Dubrovnik.

Naime, sukladno ugovoru o donaciji sredstava iz proračuna Grada Dubrovnika s ukupnim iznosom od 102 tisuće financira se plaća jednog fizioterapeuta zaposlenog u Općoj bolnici Dubrovnik za rad s korisnicima programa dnevnog boravka navedene udruge. Sredstva se koriste isključivo za troškove zapošljavanja i pla-

ću fizioterapeuta u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca. 2022. godine.

Grad Dubrovnik isplatio je i sredstva za novčanu pomoć starijima od 65 godina koji nemaju vlastitu mirovinu ili druge prihode te ostvaruju mjesečnu pomoć u iznosu od 300 kuna. Za mjesec kolovoz isplaćeno je 58.200 kuna za 194 korisnika/ce.  Navedenu mjeru godišnje koristi oko 200 osoba, a za provođenje iste u proračunu za 2022. osigurano je 820 tisuća kuna.

Osim navedenog, za mjesec kolovoz isplaćen je i dodatak na osobnu invalidninu 410 korisnika uvrštenim u evidenciju Centra za socijalnu skrb Dubrovnik u novčanoj vrijednosti od 124.800 kuna.

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Radovi na školi u Ulici Ilije Sarake ušli u završnu fazu, sve gotovo do kraja prosinca

“Nastavljamo istim trendom kao što smo to radili s prethodnim projektom kada smo izgradili osnovnu školu Montovjerna i onda su u jednosmjensku nastavu ušle i OŠ Montovjerna i OŠ Lapad. Sada dolazimo do toga da će i OŠ Marina Getaldića biti u jednosmjenskoj nastavi,“ kazao je Franković

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je u srijedu gradilište Osnovne škole Marina Getaldića na novoj lokaciji u Ulici Ilije Sarake gdje se sastao s predstavnicima izvođača radova i nadzora. Na novom objektu navedene škole, smještenom u nekadašnjoj palači omeđenoj ulicama Ilije Sarake i Pobijana, izvode se završni radovi radovi obnove, uređenja i adaptacije objekta za potrebe izvođenja razredne nastave (od 1. do 3. razreda).

Gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo napretkom investicije koja je ušla u završnu fazu te je naglasio kako je iznimno ponosan što se konačno vraća i radi škola u povijesnoj jezgri, a čime se u isto vrijeme osigurava i jednosmjenska nastava.

“Nastavljamo istim trendom kao što smo to radili s prethodnim projektom kada smo izgradili osnovnu školu Montovjerna i onda su u jednosmjensku nastavu ušle i OŠ Montovjerna i OŠ Lapad. Sada dolazimo do toga da će i OŠ Marina Getaldića biti u jednosmjenskoj nastavi. Ostaje nam još samo OŠ Mokošica koja još uvijek nema osigurane uvjete za jednosmjensku nastavu. Za nju imamo izrađenu projektnu dokumentaciju i glavni projekt koji je na suglasnosti resornog ministarstva. Ministarstvo će vrlo skoro donijeti pravilnik po kojem će biti definirani svi uvjeti vezani za nove projekte koji će se financirati kroz Program oporavka i otpornosti” - istaknuo je gradonačelnik. Unatoč manjim odstupanjima zbog nepredviđenih okolnosti koje se javljaju prilikom radova zahtjevnih rekonstrukcija na povijesnim objektima te zbog promjena na tržištu materijala, radovi se izvode u skladu s dinamičkim planom te se oče-

kuje kako će cijeli prostor biti u potpunosti završen do kraja prosinca. Također, gradonačelnik je uputio zahvalu donatoru, Zakladi Caboga Stiftung kao i Dubrovačkoj biskupiji koja je za potrebe organiziranja osnovne škole u povijesnoj jezgri nekretninu bez naknade ustupila Gradu Dubrovniku, kazavši kako su odigrali ključne uloge u realizaciji projekta. Podsjetimo, ovo vrijedno ulaganje u kapacitete školskog odgoja i obrazovanja financirano je donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Ukupna vrijednost ugovora za izvođenje radova na dva objekta iznosi 11.304.323,50 kuna bez PDV-a, odnosno 14.130.404,38 kuna s PDV-om, dok je vrijednost radova nadzora 180.550,00 kuna, odnosno 225.687,50 kuna s PDV-om. Radove izvodi tvrtka Alfaplan građenje d.o.o., dok nadzor radova provodi tvrtka Struktura projekt d.o.o..

Gradonačelnik Franković izrazio je zadovoljstvo napretkom investicije koja je ušla u završnu fazu te je naglasio kako je iznimno ponosan što se konačno vraća i radi škola u povijesnoj jezgri, a čime se u isto vrijeme osigurava i jednosmjenska nastava

petak, 30. rujna 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Rješava se vječni problem oborinske odvodnje , ali

i dalje je vidljiv tijekom svake veće kiše

Kiša koja je nedavno pala na dubrovačkom području

ponovno je uzrokovala dobro poznate probleme na prometnicama. Meteorolozi kažu kako nas očekuje više oborina tijekom jeseni i zime što znači da će ovi prizori biti nešto učestaliji.

Kada je riječ o održavanju sustava oborinske odvodnje, precizirali su iz Grada, on je podijeljen u šest zona, a pregledi se obavljaju od dva puta tjedno, za sustave oborinske odvodnje na užem gradskom području, dok se jednom u 15 dana pregledava onaj za šire gradsko područje.

Pala je kiša. Plutaju dubrovačke prometnice. Stara priča, a svaki put praktički isti opisani scenarij. Kad zapada malo jača kiša, ulice se napune vode što stvori kaos u prometu. Pješacima je jasno kako im je svako kretanje onemogućeno, dok se vozači nekako bore. Dovoljna je jedna delumbija i ogromne količine oborina u kratkom vremenu da se sustav odvodnje ispuni. Nedavno je pala kiša što nas je podsjetilo na ovaj stari dubrovački problem plutanja ulica. No, ipak situacija nije bila toliko ozbiljna jer u konačnici nije bilo incidenata, a niti jedan prostor nije poplavljen. Prema zadnje dostupnim prognozama čini se da bi kod nas moglo biti više oborine od prosjeka, i tijekom jeseni, i tijekom zime što znači kako ćemo se u predstojećem periodu nešto češće susretati s ulicama koje će plutati. Treba li nas to zabrinjavati i što se čini po tom pitanju provjerili smo s Gradom Dubrovnikom i Vodovodom.

Iz Grada Dubrovnika navode kako su u posljednjih pet godina uložili nešto više od 30 milijuna kuna u sustave oborinske odvodnje. Od izvedenih projekata istaknuli su potpuno riješenu oborinsku odvodnju Vukovarske ulice te Ulice Kardinala Stepinca. Dodaju kako je provedena prva faza povijesne sanacije kanala mješovite odvodnje Straduna, a dodaju kako Vodovod konstantno ulaže u sanaciju sustava odvodnje u povijesnoj jezgri od Ulice Marina Getaldića, Vetranićeve i Ulica

SUSTAV SE REDOVITO ODRŽAVA

Istaknuli su ishođenje građevinske dozvole za sustavno rješavanje problema za projekt oborinske odvodnja u Ulici Andrije Hebranga

od Puča, Ulice Vara, Nalješkovićeve, Između polača, Marojice Kaboge, Svetog Dominika…

Piše Aida Čakić foto Radarska kontrola, Dubrovački dnevnik

kao i za projekt odvodnje Montovjerna-Batala. Lapadska obala kao značajna prometnica bit će riješena kroz projekt rekonstrukcije. Kada je riječ o održavanju sustava oborinske odvodnje, precizirali su iz Grada, on je podijeljen u šest zona, a pregledi se obavljaju od dva puta tjedno, za sustave oborinske odvodnje na užem gradskom području, dok se jednom u 15 dana pregledava onaj za šire gradsko područje. „Što se tiče protočnosti sustava, isti je trenutno u normalnoj funkciji te zadovoljava maksimalnu protočnost, odnosno kapacitet“, poručili su iz Grada Dubrovnika te dodali ka-

ko zbog duže suše, a prilikom prvih obilnijih padalina može doći do sporadičnih začepljenja slivnih rešetki zbog nanosa lišća, borovih iglica i slično. Isti se odmah čiste, a za što je organizirano više interventnih timova, kako djelatnika Vodovoda, tako i djelatnika tvrtke Vrtlar, Čistoća i ugovornog izvođača radova na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika tvrtke Tehnogradnja d.o.o.“, pojasnili su iz Grada. Inače, ovisno o potrebama prilikom pregleda sustava, Vodovod Dubrovnik obavlja redovito čišćenje začepljenih slivnika i kanala. Oni s Gradom imaju ugovor o održavanju izgrađene mreže oborinske odvodnje.

BATALA, VOJNOVIĆ I POŠTA NAJKRITIČNIJI Iz Vodovoda su istaknuli kako su trenutno najkritičnije točke područje Batale, kod dječjeg vrtića Palčica te kod pošte Lapad. Za Dubrovački dnevnik su pojasnili kako je gradska mreža podijeljena na više zona - od zone A do zone E.

„U svaku od tih zona smještene su određene ulice, pa se tako zone A i B odnose na uže područje Dubrovnika, dakle od Zlatnog potoka do Kantafiga, dok ostale tri zone pokrivaju područje Rijeke dubrovačke i Mokošice te ostali dio gradskog područja do Brsečina. Ako se prilikom pregleda uoče začepljenja ili se zaprimi prijava građana, u komunikaciji s Gradom Dubrovnikom ista se otklanjaju u najkraćem roku“, naglasili su iz Vodovoda Dubrovnik.

Za održavanje postojećeg sustava inače se brinu djelatnici iz Odjela za održavanje oborinske odvodnje, u kojem su zaposlena četiri djelatnika, a po potrebi im se pridružuju i drugi djelatnici iz Sektora odvodnje.

Iz Grada Dubrovnika navode kako su u posljednjih pet godina uložili nešto više od 30 milijuna kuna u sustave oborinske odvodnje. Od izvedenih projekata istaknuli su potpuno riješenu oborinsku odvodnju Vukovarske ulice te Ulice Kardinala Stepinca. Dodaju kako je provedena prva faza povijesne sanacije kanala mješovite odvodnje Straduna, a dodaju kako Vodovod konstantno ulaže u sanaciju sustava odvodnje u povijesnoj jezgri

petak, 30. rujna 2022.

Vlasnik Hotela Šipan

Reinhard Rade : Brojni su problemi, ali želja nam je hotel otvoriti za iduću sezonu

Otkako je u vlasništvu njemačkog investitora, Hotel Šipan ne radi već treću sezonu, a svi očekuju od vlasnika obnovu s ciljem da se ponuda na otoku Šipanu poboljša i produlji sezona

Brojni su problemi s kojima se suočava vlasnik Hotela Šipan u Luci Šipanskoj. Naime, stanovnici ovog mjesta na Šipanu često ga znaju kritizirati kako nije učinio ništa po pitanju obnove i otvaranja hotela. No, vlasnik Reinhard Rade za Dubrovački dnevnik je ispričao s kojim se preprekama suočava. Prema njegovim riječima najteže su one infrastrukturne prirode. “Najveći je problem sustav pročišćavanja vode jer je trenutni sustav koji je izgrađen za vrijeme Jugoslavije jako star. Također, promijenili su se zakoni tako da se voda mora pročistiti i onda ispustiti u more. Novi sustav odvodnje bi se mogao izgraditi, ali on je na javnom tlu tako da mi ne možemo graditi bez brojnih dozvola. Gradonačelnik nam je obećao izgradnju novog sustava što još nije ni krenulo, ali razumijem kako je potrebno više godina jer investicija košta nekoliko milijuna eura”, kazao je njemački investitor Reinhard Rade koji je vlasnik Hotela Šipan. On navodi kako je inače spreman izgraditi sustav za pročišćavanje voda u sklopu hotela koji bi bio takozvano prijelazno rješenje, no problem im predstavljaju brojne dozvole. Tako izgrađen sustav, opisuje Rade, zapravo bi reciklirao otpadnu vodu koja bi se kasnije koristila za polijevanje okolnog zelenila i vrta.

NI STRUJE NEMA DOVOLJNO

Istaknuo je kako je struja drugi problem zbog kojeg ne može krenuti u obnovu hotela. On do-

daje kako otoku nedostaje još jedan transformator o čemu je obavijestio HEP te su oni obećali gradnju istoga ove zime što bi osiguralo veći kapacitet struje za hotel i cijelu Luku Šipansku. Reinhard Rade inače je 2018. godine kupio Hotel Šipan, a prethodno je imao kuću na otoku gdje se s obitelji planirao baviti poljoprivredom. Govori nam kako je hotel kupio potpuno slučajno. “Jedna osoba iz Dubrovnika nam je došla i rekla da banka prodaje hotel i mi smo ga kupili za 48 sati. Banka nam je rekla da se žele riješiti tog hotela jer su imali brojne probleme te su nam dali dobru ponudu”, govori Rade koji se inače u životu bavio poslom s nekretninama tako da ima iskustva. Iako hotel ima brojne nedostatke, ovaj njemački investitor ne smatra kako gubi novac na njemu.

Iako hotel ima brojne nedostatke, ovaj njemački investitor ne smatra kako gubi novac na njemu.

Piše Aida Čakić

petak, 30. rujna 2022.

“Najveći je problem sustav pročišćavanja vode jer je trenutni sustav koji je izgrađen za vrijeme Jugoslavije jako star. Također, promijenili su se zakoni tako da se voda mora pročistiti i onda ispustiti u more. Novi sustav odvodnje bi se mogao izgraditi, ali on je na javnom tlu tako da mi ne možemo graditi bez brojnih dozvola’’.

“Ako nešto kupim gledam kolika je vrijednost ovisno o stanju u kojem se nalazi. Iskustvo u nekretninama mi govori, kad se nešto kupuje, jednostavno se uzima ono što je tamo. Ako je cijena fer, naspram onog što je tamo, onda čovjek ne može izgubiti. Za mene je bilo potpuno jasno da ćemo imati probleme tako da nisam imao velika očekivanja. Lokacija hotela je jedinstvena i svjesni smo kako ovisimo o tuđoj pomoći”, govori Reinhard Rade dodavši kako su ljudi sa Šipana susretljivi, no dodaje da se stvari ipak sporo rješavaju.

POTENCIJAL LUKE ŠIPANSKE

Ističe kako u Njemačkoj vlast pomaže investitorima pri rješavanju tehničkih problema. Osvrnuo se na turizam u Luci Šipanskoj koji prema njegovom mišljenju ima mnogo potencijala za razvoj.

“Luka za razliku od Suđurđa je u puno boljoj poziciji jer kod njih dolazi veliki broj dnevnih turista i stvaraju se velike gužve. U Luku Šipansku dolaze bogati i ultra bogati ljudi koji su oduševljeni tim mjestom”, komentirao je.

Njemački investitor ima za cilj otvoriti hotel za iduću sezonu uz potpuno novi koncept. Naime, on planira ovaj hotel podijeliti u više cjelina koje bi zasebno djelovale tako da privlače posjetitelje tijekom duljeg perioda.

“Moja je želja fokusirati se na poljoprivredu, posebno u posezoni kada je berba maslina. Tada mogu doći obitelji i ljudi koji vole ruralni turizam. U kolovozu bi dolazili nešto bogatiji turisti koji žele uživati u zalasku sunca i luksuznom piću i hrani. Voljeli bi otvoriti hotelski bistro, restoran koji bi dali u koncesiju, veliku taracu s caffe barom, suvenirnicu te malu trgovinu s lokalnim proizvodima”, kazao je Reinhard Rade.

KRITIKE S GRADSKOG VIJEĆA

Inače, na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća raspravljalo se putem vijećničkih pitanja o hotelu

koji ne radi već tri sezone. Vijećnica Olga Muratti podsjetila je kako su mještani i ove sezone govorili kako su viđali tu ljude u hotelu, ali kako to nisu bili gosti, nego obitelj vlasnika. Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je to prijavljeno zaduženim institucijama. Reinhard govori kako iz hotela trenutno izbacuju stare i nepotrebne stvari tako da radnici građevinske tvrtke mogu planirati kako pristupiti obnovi. “Želja nam je imati sezonu koja će trajati osam mjeseci. Luka Šipanska je predivno mjesto, a naš hotel bi turistima, ali i stanovnicima ovog područja stvorio brojne sadržaje i nove vrijednosti”, zaključio je za Dubrovački dnevnik vlasnik Hotela Šipan Reinhard Rade. Hotel Šipan je inače bivša tvornica ulja koja se transformirala 1979. godine. Prošao je nekoliko vlasnika, a na prodaji se našao krajem rujna 2018. kada je po pravu prvokupa ponuđen Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prije njemačkog vlasnika hotel je pripao Reiffeisen banci 2011. godine kada se našao na dražbi zbog ovrhe koju je zatražila upravo banka nakon što vlasnik hotela, tvrtka Petral projekti, nije podmirila svoje dugovanje po kreditu. Vlasnik tvrtke Petral projekti bio je poduzetnik Stjepan Markobaš.

Hotelu Šipan potrebna je obnova nakon što već treću sezonu nije otvorio svoja vrata za turiste

Vlasnik hotela Reinhard Rade

PRAVDA NA ČEKANJU

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ALBUm

Predsjednik Suda je izvijestio odvjetnicu Koštu kako bi se rasprava trebala održavati tri dana uzastopno u veljači, a kako su i obitelji preminulih djelatnika u ovoj tragediji od Županijskog suda dobili obrazloženje kako se radi o složenom predmetu te kako suci, osim ovog, rade i na drugim predmetima

Prva rasprava u suđenju za tragediju u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu zakazana je tek za veljaču, otkrila je za Dubrovački dnevnik odvjetnica Doris Košta koja u ovom slučaju zastupa oštećenike i njihove obitelji. Kako nam je kazala, predsjednik Suda je izvijestio kako bi se rasprava trebala održavati tri dana uzastopno u veljači, a kako su i obitelji preminulih djelatnika u ovoj tragediji od Županijskog suda dobili obrazloženje kako se radi o složenom predmetu te kako suci, osim ovog, rade i na drugim predmetima. Podsjetimo, u siječnju će se navršiti četiri godi ne od tragedije u HE Dubrovnik u kojoj su, bje žeći od požara i gustog dima u postrojenju, smrtno stradali djelatnici HEP-a Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak. Suđenje za ovaj događaj još uvijek nije počelo, mada se govorilo kako bi trebalo krenuti krajem rujna.

PREDUGE PRIPREME

Ovakav je slijed događanja naveo odvjetnicu Koštu na sastavljanje pisma koje je prije 15-ak dana uputila prema Ministarstvu pravosuđa, a po njenom tumačenju, radi se o neorganiziranosti pravnog sustava.

„Svaki predmet se mora završiti. Ovo jest složen predmet, ali ne do te mjere da bi trebala godina dana za pripremu. U pismu ministru sam navela haške kriterije, a oni glase: 10 strana po satu odnosno 20 strana po satu ako su uključene fotografije. Ako predmet ima 2500 strana, onda je jasno u kom vremenu se on može pripremiti,“ izjavila je Košta za Dubrovački dnevnik.

UTJECALA I PANDEMIJA

Cijela priča tako zapravo miriše na ono poznato, pravosudno otezanje. Košta podsjeća kako se na ročišta dugo čekalo i zbog pandemije koronavirusa, s obzirom na to kako na Sudu nije bilo adekvatne prostorije u kojoj bi se suđenje moglo održati. Stoga je tražila i da ju se obavijesti koja bi dvorana bila dostupna ako bi u vremenu kad su ročišta zakazana ponovno postojao isti problem zbog

Odvjetnica

Covid mjera.

Covid mjere su u međuvremenu ukinute, ali se onda dogodio drugi razlog odgode. Sudac Zoran Čengija je zatražio izuzeće nakon što mu je predmet bio dodijeljen te je on potom dodijeljen drugom sucu, Marinu Lučiću koji se potom trebao valjano pripremiti za ovaj kompleksan predmet. Vrijedi naglasiti i to kako se kod teških i opsežnih predmeta kakav je ovaj i kod onih koji uključuju

veći broj okrivljenika zna dogoditi da oni kalkuliraju s vremenom i uglavnom traže načine za odgodu ročišta pa se postavlja pitanje hoće li se na prvom roku koji bude zakazan rasprava održati. To se najčešće ne događa, a na to upozorava i Košta. Naime, optužnica jest podignuta, no pojedinim kaznenim djelima za koje se tereti okrivljenike prijeti zastara. U opsežnim procesima, ako se samo jedan okrivljenik ne pojavi na prvom ročištu, ono se odgađa, uglavnom za nekoliko mjeseci. A onda slijedi ljeto pa bi prvo ročište moglo uslijediti tek za godinu dana. Za Koštu, ali i obitelji i oštećenike, takav ishod je problematičan. Podsjetimo, u ovom slučaju optužnicom su okrivljeni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te dvojica tadašnjih direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvije zasebne točke optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

„Svaki predmet se mora završiti. Ovo jest složen predmet, ali ne do te mjere da bi trebala godina dana za pripremu. U pismu ministru sam navela haške kriterije, a oni glase: 10 strana po satu odnosno 20 strana po satu ako su uključene fotografije. Ako predmet ima 2500 strana, onda je jasno u kom vremenu se on može pripremiti,“ izjavila je Košta za Dubrovački dnevnik.

Spomen obilježje poginulima u Platu

Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak

petak, 30. rujna

ZAPISI IZ RATNOG DNEVNIKA Od prvih jutarnjih detonacija do

dramatičnih vapaja za spašavanjem civila od zločinačke ruke onih koji su planirali osvojiti Grad u dva dana

Dnevnik Centra za obavješćivanje Dubrovnik 1991.-1992. samo je kap u moru bogatog fundusa kojeg posjeduje Muzej Domovinskog rata Dubrovnik. Zavirili smo u dijelove Dnevnika od 1. listopada 1991., u taj mozaik straha, agresije, vatre i dima koji svjedoči o atmosferi koja je zavladala

Piše Ivona Butjer Mratinović foto MUZEJ DOMOVINSKOG RATA DUBROVNIK

ZAUSTAVLJEN BROD PERAST

U zapisima u ratnom dnevniku za 1. listopada se spominje i legendarni brod ‘Perast’. „Zaustavljen brod Perast, izgleda da je pucano na njega’, zapisano je u 14:30 sati, a 25 minuta nakon – brod ‘Perast’ pluta i ne zna se treba li pomoć. Nadalje, u 16:30 stoji – topovnjača stoji u kanalu, puca prema Ratcu, taj brod je pratio ‘Perast’

Prošla je već 31 godina, a sjećanja na 1. listopada 1991. godine na dubrovačkom području su još uvijek itekako živa. Opći napad na dubrovačko područje započeo je u ranim jutarnjim satima, a događaje kojih se ovih dana prisjećamo u svom tekstu vjerno opisuje Varina Jurica Turk, ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik. Kako bi se uspostavila potpuna informativna blokada Dubrovnika, agresor je zrakoplovima raketirao repetitor na Srđu, zgradu Centra za obavješćivanje, a električno postrojenje u Komolcu je oštećeno, što je uzrokovalo prekid telefonskih i

radijskih veza, a Grad je ostao bez vode i struje. Istodobno, agresor je bezobzirno razarao civilne objekte, a u požarima izazvanima njegovim topničkim djelovanjem gorjele su tisuće hektara šume. O težini ovih bezumnih napada svjedoči i činjenica da je samo u prvom tjednu listopada bilo 100 ranjenih i 27 poginulih dubrovačkih branitelja i građana, navodi Jurica Turk u svojim zapisima.

DNEVNIK COB-A DUBROVNIK KAO

TRAJNI DOKAZ O PATNJI GRADA Avion koji gađa repetitor na Srđu. Zvuk uzbune.

2022. Dubrovački dnevniK 20 Domovinski rat i sjećanje na 1. listopada 1991.

Raketiranje Srđa, 1. listopada 1991. foto Božidar Gjukić, MDRD

Dubrovački dnevniK petak, 30. rujna 2022.

Detonacije. Strah. Sve to evocira sjećanja Grada na taj kobni 1. listopada. A Grad su ljudi, brojni svjedoci svirepog napada koji su za sobom ostavili brojne zapise, videozapise, dokumente i fotografije koji svjedoče napadu, koji je i povijesna činjenica, ali i ožiljak Grada. Jedan od tih zapisa je i Dnevnik Centra za obavješćivanje Dubrovnik 1991.-1992. koji je samo kap u moru bogatog fundusa kojeg posjeduje Muzej Domovinskog rata Dubrovnik. U dnevniku su vjerno opisana ratna događanja na dubrovačkom području te on sadrži sve informacije koje su u skladu s funkcijom COB-a Dubrovnik primane te dalje prosljeđivane akterima. Ekipa Dubrovačkog dnevnika zavirila je u ratni dnevnik COB-a te smo provjerili koje su poruke zaprimili 1. listopada. One itekako svjedoče o silini napada koji je krenuo na dubrovačko područje i samoj atmosferi koja je tada zavladala.

‘KOMOLAC TUKU, I TO DOBRO’ „Čuju se detonacije. Tuku se naši položaji na Debelom brijegu,“ prva je rečenica koja je zapisana u ratnom dnevniku COB-a za 1. listopada u 6:24 sati. Piše se o jakoj vatri koja je otvorena s Prevlake na Molunat i Đuriniće u Konavlima, a ubrzo i Župa dubrovačka javlja kako neprijateljska vojska tuče po Bosanci, Žarkovici i Brgatu. COB zaprima dojavu i kako padaju granate po Komolcu, oko mosta. Oko 7:00 sati pristiže poruka kako minobacači tuku po Konavoskim brdima, a kako se iz trebinjske šume puca ‘kaćušama’.

Oko 7:00 sati napisano je – danas nema škole. Po Konavoskim brdima je dotad palo 50-ak mina, a oko Komolca 30-ak, zapisano je u dnevniku. Najbolje to govori o silini napada koji su uslijedili na šire dubrovačko područje. „Komolac tuku, i to dobro,“ zapisano je u 7:18 sati.

Uslijed silovitog napada, uslijedili su i požari, a prvi takav zapisan je u dnevniku COB-a u 7:10 sati. Radilo se o požaru ispred obiteljske kuće u Čibači. U ranim jutarnjim satima su prijavljeni i požari oko Cavtata i Uskopja.

PUCALI PO ŠKOLI, CRKVI, AUTIMA, AUTOBUSU KOJI JE VOZIO DJECU…

A agresor nije štedio ni sakralne objekte, pa čak ni osnovne škole. Tako je u 8:35 sati u dnevniku zapisano: Osojnik - pucnjava s hercegovačke strane, pucano na crkvu i osnovnu školu, stalno se čuju detonacije, da se evakuira ljude? Nakon svega pet minuta nova poruka oko Osojnika – pogođena kuća i crkva, ima ranjenih. Zapisano je ubrzo i kako su djeca iz Cavtata krenula autobusom prema Dubrovniku, no zbog pucanja, autobus se okrenuo nazad kod DTS-a Čibača. „Ne zna se točno gdje je,“ nadopisano je. Uslijedile su tog krvavog jutra brojne poruke o na-

padima na različite lokacije tadašnje općine Dubrovnik. Kako bismo oslikali atmosferu i raspoloženje tog dana, ali i opisali silan i ničim izazvan napad agresora, prenijet ćemo jedan dio njih: ‘Tuku po Grudi iz topova’, ‘Mokošica – snajperisti u Našem Domu’, ‘Gađa se Lokrum, dimi iz Portoča’, ‘Brod iza Lokruma puca po Župi’, ‘Dvije granate pale na Lokrum’, ‘Bombardirani Veliki žali’, ‘Dim oko Majkova’, ‘Brod ispod Ratca puca na sve aute koji prolaze’, ‘Izgleda da se priprema desant na Babin kuk’, ‘Čibača i Dubac – puca se s brodova’, ‘Brod puca po centrali u Platu’, ‘Avioni poviše Srđa i Brgata, puca se po Srđu, padaju bombe, upalilo se brdo’. To je tek dio poruka koje su tijekom jutra, dakle u svega nekoliko sati, zapisane u dnevniku COB-a Dubrovnik. Kad se te slike spoje u jedno, nastaje mozaik straha, agresije, vatre, dima, detonacija i zloslutne atmosfere koja će na dubrovačkom području vladati u danima koji slijede.

‘BROD PERAST JE IZGLEDA NAPADNUT, PLUTA…’ U poslijepodnevnim satima u dnevniku COB-a Dubrovnik ostavljeni su brojni zapisi o napadima na dubrovačko područje s kopna, mora i zraka. Spo

Agresor nije štedio ni sakralne objekte, pa čak ni osnovne škole. Tako je u 8:35 sati u dnevniku zapisano: Osojnik - pucnjava s hercegovačke strane, pucano na crkvu i osnovnu školu, stalno se čuju detonacije, da se evakuira ljude? Nakon svega pet minuta nova poruka oko Osojnika – pogođena kuća i crkva, ima ranjenih

Domovinski rat i sjećanje na 1. listopada 1991. 21

Debeli Brijeg, izrešetana konoba i Yugo, rujan 1991. foto Milo Kovač, MDRD

Brsečine u plamenu, 3.10. 1991., Božidar Vukičević, MDRD.jpg

PUCANJE PO OSOJNIKU OD RANOG JUTRA

DRAMATIČNO

POPODNE

U 15:00 sati je Osojnik zatražio pomoć jer, kako je navedeno, ‘strahovito napadaju s Ivanice’. ‘Traži se hitno pojačanje, ima ih k’o mrava’. ‘Topovnjača tukla s 10-ak plotuna prema Platu, ne vidi se gdje pada od dima’. ‘Nema pojačanja za Osojnik, treba se hitno nešto poduzeti’. ‘Ima 100 ljudi za obranu od desanta, traži se oružje’. ‘Napad od Golubovog kamena prema Rožatu’. ‘U marini opet gore brodovi’. ‘Povukli se ljudi koje ste poslali na Osojnik, uništili su dva do tri kamiona, šaljite nove ljude’. dio je dramatičnih poruka koje su zapisane tog popodneva

minju se neprijateljski brodovi, avioni, pa i podmornica kod Lokruma. Nešto nakon 13:20 sekretar općinskog Sekretarijata za narodnu obranu i jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Dubrovnika, pokojni Miljenko Bratoš daje znak za zračnu uzbunu.

U ratnom dnevniku spominje se i pokojni Luka Korda koji je u 14:00 sati javio kako je krenuo pješadijski napad na Debeli brijeg, no tada je nadopisano kako takvo što nije potvrđeno. Stoji i kako je ratni direktor hidroelektrane javio kako je s broda pucano na postrojenje i kako je oštećen agregat. Piše se i o napadima na područje ispod Osojnika i Stare Mokošice, dubrovački aerodrom, Olipu te Brgat i Župu kasetnim bombama. U 14:50, prema zapisima, uslijedio je pješadijski napad na Osojnik.

U zapisima u ratnom dnevniku za 1. listopada se spominje i legendarni brod ‘Perast’. „Zaustavljen brod Perast, izgleda da je pucano na njega’, zapisano je u 14:30 sati, a 25 minuta nakon – brod ‘Perast’ pluta i ne zna se treba li pomoć. Nadalje, u 16:30 stoji – topovnjača stoji u kanalu, puca prema Ratcu, taj brod je pratio ‘Perast’.

‘NEMA POJAČANJA, HITNO NEŠTO PODUZMITE!’

Siloviti napadi agresora na dubrovačko područje su nastavljeni, a njima svjedoči i ratni dnevnik. U poslijepodnevnim satima navode se strahoviti napadi s ratnih brodova. U 15:00 sati je Osojnik zatražio pomoć jer, kako je navedeno, ‘strahovito napadaju s Ivanice’. ‘Traži se hitno pojačanje, ima ih k’o mrava’, ‘Topovnjača tukla s 10ak plotuna prema Platu, ne vidi se gdje pada od dima’, ‘Nema pojačanja za Osojnik, treba se hit-

no nešto poduzeti’, ‘Ima 100 ljudi za obranu od desanta, traži se oružje’, ‘Napad od Golubovog kamena prema Rožatu’, ‘U marini opet gore brodovi’, ‘Povukli se ljudi koje ste poslali na Osojnik, uništili su dva do tri kamiona, šaljite nove ljude’, dio je dramatičnih poruka koje su zapisane tog popodneva.

Nešto nakon 17:00 sati zapisano je kako odašiljači Pošte i na Srđu više ne mogu raditi.

ŠIKIĆ TRAŽI TUĐMANOV BROJ

Kako se spuštala noć, tako je COB Dubrovnik zaprimao dojave o svjetlosnim signalima. Od 21:00 do 5:00 sati uveden je policijski sat. Izvješćivano je i o požarima pa se tako spominje kritični požar iza INA-e koji je prošao magistralu, kao i požar između Pobrežja i Mokošice.

U Prapratnom je, kako se navodi, primijećeno 150 do 200 četnika, spominje se kako se u Čibači čuje četnička pjesma, spominju se napadi u Komolcu, a kako je Osojnik napadnut s preko 100 granata. „Cijeli je u dimu i plamenu,“ opisuje se. Navedeno je kako je nešto nakon 22:00 sati brod Argosy uplovio u Gruž, a posebno dramatična poruka stiže iz Mandaljene u Župi. „Oko 150 žena i djece su u skloništu, neće izdržati nove napade, traže da se žena i djeca dovedu u Dubrovnik,“ zapisano je u 23:27 sati. Posljednja poruka, zapisana u 23:36 sati tog dana, govori o požaru u Kuparima te kako su ugroženi ljudi u skloništu.

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Domovinski rat i sjećanje na 1. listopada

Razrušena kuća i crkva sv. Ane na Brgatu, listopad ‘91., Slobodna Dalmacija, MDRD

Trsteno, listopad 1991, foto Božidar Vukičević, MDRD

Oko 21:00 sati te večeri u dnevniku je zapisano kako je tadašnji predsjednik SO Dubrovnik Željko Šikić zatražio telefon predsjednika Franja Tuđmana i Glavnog stožera. Nadopisano je kako su ‘zabranjene sve telefonske veze i ako nešto treba poslati, potrebno je da to bude što kraće’.

MISLILI

SU KAKO ĆE IM TREBATI

DVA DO TRI DANA

Citirani zapisi najbolje opisuju ratni pakao koji je uslijedio po Dubrovnik i po njegove građane, a rezultat je direktive za napad koji je tada klasificirana kao ‘vojna tajna’ i ‘strogo povjerljivo’. Muzej Domovinskog rata Dubrovnik u posjedu je direktive, a Dubrovački dnevnik prenosi tekst koji je upućen načelniku generalštaba OS SFRJ Blagoju Adžiću, a kojeg potpisuje zapovjednik 2. operativne grupe general Jevrem Cokić. „Odlučio sam iz sadašnjih rejona većim dijelom snaga preći u napad glavnim snagama u pravcima: -Ljubinje – Zavala – Slano; s. Ljubovo – Ivanica – Čibača i Grab- Dubravka – Molunat, a pomoćnim snagama osigurati objekte i aerodrom Mostar i u dolini Neretve s ciljem: uz avio, artiljerijsku i brodsku podršku jednovremenim i energičnim djelovanjem razbiti snage na pravcima napada i izbiti na obalu, presjeći Jadransku magistralu na više mjesta na potezu Slano-Prevlaka, blokirati s kopna i mora Dubrovnik, aerodrom Čilipi i Prevlaku i onemogućiti manevar snaga neprijatelja, a zatim, osiguravajući se iz pravca Ploča, pristupiti uništenju i razoružavanju okruženih snaga neprijatelja i biti u mogućnosti za daljnju ofenzivu u Zapadnu Hercegovinu,“ navodi Cokić u direktivi. Nadalje se navodi kako se ‘operacija’ planira izvesti u dvije faze. Prva bi bila izbiti na morsku obalu i presjeći Jadransku magistralu te bloki-

rati Dubrovnik, aerodrom u Čilipima te Prevlaku. Neprijatelj je predvidio kako će mu za to biti dovoljna - dva dana. U drugoj su fazi planirali potpuno ‘razbiti, prisiliti na predaju i razoružati’ stanovnike dubrovačkog područja te dalje napredovati prema Zapadnoj Hercegovini. Za to su procijenili kako će mi trebati dva do tri dana. Nasreću, preračunali su se. Dubrovnik nikada nije pao. Dubrovački dnevnik ovim putem od srca zahvaljuje djelatnicima Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik Varini Jurica Turk i Mišu Đurašu koji su nam pomogli pri realizaciji ove teme.

DIREKTIVA: POKORITI IH U DVA DANA

U direktivi za napad na Dubrovnik napisano je kako se ‘operacija’ planira izvesti u dvije faze. Prva bi bila izbiti na morsku obalu i presjeći Jadransku magistralu te blokirati Dubrovnik, aerodrom u Čilipima te Prevlaku. Neprijatelj je predvidio kako će mu za to biti dovoljna - dva dana. U drugoj su fazi planirali potpuno ‘razbiti, prisiliti na predaju i razoružati’ stanovnike dubrovačkog područja te dalje napredovati prema Zapadnog Hercegovini. Za to su procijenili kako će mi trebati dva do tri dana

Dubrovački dnevniK petak, 30. rujna 2022. Domovinski rat i sjećanje na 1. listopada 1991. 23

Požar iznad Sv. Jakova, listopad 91. foto Milo Kovač, MDRD

Direktiva za napad na Dubrovnik, foto MDRD

Tog kobnog 1. listopada 1991. godine krenuo je sveopći napad na Dubrovnik, no s bijesom agresorske vojske stanovnici Župe dubrovačke i Konavala susreli su se danima prije. U drugoj polovici rujna krenulo je raketiranje Vitaljine, pucanje po Debelom brijegu, po Banima… Napad još nije stigao do Dubrovnika, no rat je bio blizu, tutnjao je zloglasnim detonacijama iz pravca Konavala. Nekadašnji načelnik Općine Konavle, pokojni Luka Korda, a tadašnji predsjednik Kriznog štaba Konavle 30. rujna 1991. godine, dakle dan prije sveopćeg napada na Dubrovnik, poslao je dramatičan faks tadašnjem sekretaru Sekretarijata za narodnu obranu Općine Dubrovnik i jednom od najzaslužnijih organizatora obrane Dubrovnika, pokojnom Miljenku Bratošu. Radi se o rukom pisanoj poruci koja danas čini bogatu građu Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik koja nam je ustupljena za objavu. Poruka je svojevrstan va-

paj i zapravo najbolje oslikava sve ono što je uslijedilo na dubrovačkom području. „Molimo da pothitno tijekom dana izvršite mobilizaciju rezervnog sastava garde na Grudi. Mobilizirajte najmanje 15 ljudi u policijski sustav Gruda. Snabdijte s puškomitraljezom na punkt Bani i municijom. Pošaljite doljske telefone za korekciju vatre. Pothitno vratite sve sposobne iz hotela Minčeta. Ukoliko ovo ne ispunite, bit ćete odgovorni za sve propuste,“ stoji u poruci koju potpisuje Korda.

Faks je potpisao Bratoš te naložio Centru za obavješćivanje Dubrovnik (COB) da se Kordina traženja daju na znanje gardi, policiji i Teritorijalnoj obrani. Ova poruka jedna je u nizu onih koje ruše mit o nespremnosti dubrovačkog područja na rat jer ovdje se ipak, čini se, o njemu promišljalo i na njega reagiralo. Koliko su na takav razvoj događaja bili spremni Zagreb i središnjica

„Molimo da pothitno tijekom dana izvršite mobilizaciju rezervnog sastava garde na Grudi. Mobilizirajte najmanje 15 ljudi u policijski sustav Gruda. Snabdijte s puškomitraljezom na punkt Bani i municijom. Pošaljite doljske telefone za korekciju vatre. Pothitno vratite sve sposobne iz hotela Minčeta. Ukoliko ovo ne ispunite, bit ćete odgovorni za sve propuste,“ stoji u poruci koju potpisuje Korda

Ivona Butjer Mratinovć

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Domovinski rat i sjećanja

Tadašnji predsjednik Kriznog štaba Konavle

Piše

Luka Korda sa suradnicima, listopad 1991., foto Ahmet Kalajdžić, Slobodna Dalmacija, MDRD

Dubrovački dnevniK petak, 30. rujna 2022. Domovinski rat i sjećanja

Rukom pisana poruka Luke Korde, MDRD

Sjećanje na Vita Nikolića , crnogorskog pjesnika koji je dobio otkaz jer se protivio napadu na Dubrovnik

Vito Nikolić bio je sjajni crnogorski pjesnik koji je unatoč siromaštvu i teškom životnom putu ostao vjeran svojim principima.

U prosincu 1991. napisao je pjesmu Noć sa Dubrovnikom

Piše Maro Marušić

Evo 31 godina je prošla od početka napada na Dubrovnik i u tom intervalu sjećali smo se mnogih znanih i manje znanih junaka kako s hrvatske, tako i s crnogorske (prosvjednici na Cetinju, Rambo Amadeus, admiral Vladimir Barović i drugi) i srpske strane (beogradski rockeri Rimtutituki, Srđan Aleksić i drugi). Međutim, rijetko, bolje rečeno nikad se ne spominje ime Vitomira Vita Nikolića, velikog crnogorskog pjesnika. Nikolić je rođen 1934. godine u Mostaru gdje mu je otac bio u vojnoj službi. Početkom Drugog svjetskog rata obitelj bježi u Nikšić. Mali Vito bio je živi svjedok pogube ljucke naravi. Ranjen je prilikom nesretne eksplozije bombe od koje je preminuo njegov brat, a 1943. godine Talijani su ubili njegovog oca. Majka mu je u isto vrijeme umrla od tuberkuloze. U bombardiranju Nikšića u proljeće 1944. jedva je izvukao živu glavu. Nakon završetka rata živio je u domovima za ratnu siročad, te je i sam bolovao od tuberkuloze i plućnih bolesti.

Kasnije je kazao da je bio pripadnik generacije koja je morala prihvatiti svu okrutnost života u godinama kada se rijetko što shvaća. Naravno da će se kroz njegov kasniji rad provlačiti melankolija, sjeta, tuga… Prve zbirke pjesama ‘Drumovanja’ i ‘Sunce, hladno

mi je’ Vito je štampao o svom trošku. Inače, radio je kao novinar za podgoričku Pobjedu gdje je objavljivao rado čitane reportaže „Crnom Gorom putem i buspućem“. Bio je boem, iako krhkog zdravlja, puno je vremena provodio u kafani. Nemirnog duha znao se sukobljavati s jugoslavenskim vlastima, pa mu ni zatvorska ćelija nije bila strana prostorija. Da je cijeli život bio siromašan, ne treba posebno ni spominjati, ali spominjem, jer je važno za našu priču. Tijekom bogate spisateljske karijere znao je u gostionicama organizirati književne večeri gdje se publika opijala bezvremenskim stihovima njega i gostiju. Opus mu je bio širok, među ostalim, pisao je i pjesme za djecu. Zvali su ga crnogorski Jesenjin. Raspad Jugoslavije i početak sukoba ga je slomio. Ako je netko znao što je rat, onda je to svakako Vito. Iako slabih primanja i na rubu gladi, nije želio sudjelovati u ratno-huškačkoj propagandi njegovog matičnog lista Pobjeda, pa je u rujnu 1991. dobio otkaz. Najteže mu je palo razaranje Dubrovnika o čemu je napisao pjesmu Noć sa Dubrovnikom. Povukao se u tišinu svoga doma i zanijemio. Umro je u snu u rujnu 1994. godine, a sahranjen je u Nikšiću za kojeg je uvijek govorio da mu je dom.

NOĆ SA DUBROVNIKOM

Svi smo u opsadi ovih crnih dana, Sve nas podjednako tuku, moj Gosparu, i s kopna, i s mora – sa svih strana Samo grmi: barut! barut! barut! Ne poznajem nikog sred dima i tmuše, ali ipak ćutim ovu mržnju staru koju nikogović sipa, obezdušen, na sve što smo bili, moj dični Gosparu. Njegovo je ovo vrijeme, i meci, a naša je patnja u suzi skrivenoj, što je svojoj mrtvoj dugujemo djeci kad budemo, nekad, smjeli da plačemo. Zašto li se sjetih tragičnog Solina, onog velegrada krasnih sarkofaga što ga, nakon dvije hiljade godina, zatrpaše zemljom pa ode bestraga. Nije onda bilo ni rata, ni flote, ni pijane rulje njihove i naše; mogao se Solin spasiti strahote, mogao je, ali – ipak nije spašen! A šta tebe čeka, Gospodine Grade, u ovoj noći bratske krvomutnje, dok krvnici mirno svoj posao rade?… Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje… (*pisano u prosincu 1991.)

SLIKA IZ DJETINJSTVA

Gospode, kako pamtim tu sliku, kako je sve to živo u sjećanju — odsjekli su glavu nesrećniku, a nekakva je muva pala na nju.

I dok je nepovratno iz zjenica odlazio čitav jedan svijet, ta je muva mirno išla preko lica kao da se ništa dogodilo nije.

A tamo je negdje mirisala trava, šumorio jasen, cvrkutala ptica — sve je bilo isto, osim ova glava sa ravnodušnom muvom na sred lica.

Ćutao sam i dok su ostali odlazili siti tog prizora ratnog, neko je viknuo ŠTA ČEKAŠ, MALI! NIŠTA rekao sam sasvim mator.

INTIME

Noćas tako želim da me neko voli, pregršt nečije nježnosti mi treba; Noćas ću sve da zaboravim i prebolim i da se vratim u naručje neba. Ja sam bio kafanski i više ničiji, i bio pust i prezren - neželjen ko grobar. Noćas bih htio sebi - dječaku da ličim i da mi opet kažu kako sam dobar.

I OPET JESEN I opet jesen. Opet tutnje beskrajne kiše po Nikšiću, i opet stare crne slutnje, i opet — sam si, Nikoliću.

I opet neka pisma duga, očajna pisma — bez adrese, a nigdje drage, nigdje druga, samo ta jesen. Opet jesen.

A šta ako prosviram taj metak kroz ovo čelo neveselo, a onda počne sve ispočetka: život, stradanja, pa opet — čelo?

A šta ako nema zaborava, ako je to samo vječna igra kruga? A šta ako tamo ispod trava, boli ova ista ljudska tuga?

ZABORAVITI SVE

Sve zaboraviti i kafanu i pjesme i nesne i sve, pa opet voljeti neku Anu iz prve klupe petog C.

Pa opet sanjati negdje uz kišu gladan i žedan, go i bos, velike ljude koji pišu i žarko željeti da budeš to.

Pa opet čitati Robinzona i vjerovati u sve te priče, pa opet biti divni siromah koji sem srca nema ničeg.

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

Desetodnevni boravak u liječilištu Banje-Terme “Ilidža”

Sindikat umirovljenika Hrvatske I Županijsko povjereništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizira desetodnevni boravak u liječilištu Banje-Terme “Ilidža” od 02.-12. studenog 2022.godine.

Smještaj na bazi punog pansiona u hotelu Terme s 4 zvijezdice, svi obroci na bazi švedskog stola. Specijalistički pregled, kontrolni pregled, 6 fizikalnih terapija po preporuci liječnika, korištenje bazena , fitnessa, saune i ostalih pogodnosti.

Cijena punog aranžmana iznosi 2.600, 00 kn. Prijave i informacije: Ante -098 345 236 Marijana- 098 747 109 Polazak s Grude u 07:00 h.

SUH-PODRUŽNICA DUBROVNIK

Sindikat umirovljenika Hrvatske, Podružnica Dubrovnik organizira petodnevno putovanje od 19.-23. listopada 2022.godine u Istru. Planira se obilazak Istre, tj. posjećivanje gradova i svih mjesta značajnih za turiste, kao što su:

Rovinj, Fažana, Brijuni, Pula, Vodnjan, Poreč, Pazin, Novigrad, Motovun, Žminj, Hum itd., te usput OPG za kušnju vina i ulja i slično. Ovaj obilazak Istre uz profesionalnog vodiča gospodina Adriana Mates predviđa se za četvrtak, petak i subotu 20.-22.listopada.

Pozivaju se zainteresirani članovi i oni koji žele postati, da se prijave putem telefona (332-857) ili osobno u ured SUH-a (ulica Josipa Kosora 30 u Hladnici, Lapad) u ponedjeljak, srijedu i petak od 9 do 10: 30 sati.

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE i ŽUPANIJSKO POVJERENIŠTVO DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Stipe i Josip - ribolovne avanture ih mame, nestrpljivo očekuju skori Big Game

Vesna, Leona i Milan - s dragom unučicom svaki đir im je dodatno divan

Antea i Dora - katkad se i za osmijeh fotoreporteru zanimljivi razgovor na trenutak prekinuti mora

Ružica i Antonia - mogu naslikati svašta mlada umjetnica i njena razigrana mašta

Nevenka i Lidija - tko nosi, ne prosi, ne može ih iznenaditi nikakva (pro)hladnija situacija

Nika Eleonora i Jovanka - bebica još, poput mame i tate Tomija, nije iskusna planinarka, ali već jako voli biti vanka

Vito i Josip - na posao hitaju, s gustom i strukom kamen dubrovački popravljaju

Marija i Snježana - kćeri i mami u najdraži Grad skupa poći uvijek prija

Dubrovački dnevniK petak, 30. rujna 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Luisa i Magaly - drago im je u Gradu biti i najdraže materinjim španjolskim jezikom govoriti

Branka, Nikola i Marko - sve što je prijateljima bitno može se dogovoriti i ukratko

Leeloo, Luna, Matea i Michaela - prave prijateljice su duše čiste i mlada bića vesela

Zrinka i Diana - kratki predah će brzo proći, nova grupa radoznalih turista doći

Tatjana, Goran i Vlatko - da im je zajedno lijepo biti može vidjeti svatko

Eta, Claudia i Mara - vidljivo je, nasmiješiti se za sliku u kvadar zaista imaju dara

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

Veliki britanski transatlantik

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Svi brodovi kompanije Orient Line između dva svjetska rata posjetili su Dubrovnik pa i “ORION”

Plovio je od 1935. do 1963., a kao i mnogim drugim takvim brodovima, sudbinu mu je početkom šezdesetih godina preokrenuo zračni promet koji je preuzeo primat na dalekim interkontinentalnim putovanjima

Lokalni dubrovački tjednik “Narodna svijest” zabilježio je da se 22. svibnja 1937. pod gradske mire usidrio veliki britanski transatlantik ORION s kojim je u posjetu našemu Gradu doputovalo 530 putnika i 427 članova posade. Isti je tjednik objavio polazak ORIONA iz luke New York 31. kolovoza 1938. na kružno putovanje prema Sredozemlju tijekom kojega je ponovo doplovio do Dubrovnika. Ove su njegove rijetke posjete Sredozemlju između dva svjetska rata organizirane u stankama njegovih redovitih plovidbi iz Londona prema Australiji. ORION je ostao zabilježen kao jedan od najpoznatijih britanskih putničkih lajnera koji su prevozili

iseljenike u daleku krunsku koloniju. Bio je prvi među njima koji je u potpunosti klimatiziran što je za komfor plovidbe u tropskim uvjetima Indijskog i Tihog oceana bilo od iznimne važnosti. Poznati je brodar Orient Line tako sa svojim brodovima uveo nove standarde u dalekim putovanjima koje su kasnije slijedili i njegovi brojni takmaci. Voljeli i Kotor Tijekom dugogodišnjih istraživanja otkrio sam da su nam između dva svjetska rata najviše dolazili lajneri / kruzeri brodarske kompanije Orient Linea. Po starim fotografijama i kartolinama vidi se da su njihovi brodovi Orama, Orcades, Orford, Orion, Ormonde, Ormuz, Oronsay, Orontes i Otranto prije Dubrovnika boravili na sidrištu pred Kotorom kojega su Britanci voljeli posjetiti jer ih je izgled Bokokotorskog zaljeva podsjećao na norveške fjordove. U Dubrovniku su uglavnom sidrili pored Lokruma, a na jednoj od fotografija vidi se i kako je jedan od navedenih brodova bio na sidrištu pored otoka Dakse. Novogradnja broj 697 je dovršena u kolovozu 1935. u engleskom brodogradilištu Vickers Armstrong, Barrow-in-Furness u Lanchashireu za brodarsku kompaniju Orient Steam Navigation

Kao prvi brod s potpuno klimatiziranim putničkim prostorima mogao je ugostiti 207 putnika u prvom, 216 u kabinskom i 343 u turističkom razredu, te prevoziti 6000 tona tereta.

Company, poznatiju skraćenog imena Orient Line. Brod kršten imenom ORION je imao 23371 bruto tona, bio dug 203, širok 25 metara, a na sedam je putničkih paluba mogao kao lajner prevoziti 708 putnika u kabinskom i 700 putnika u turističkom razredu te 460 članova posade. Na kružnim je putovanjima primao do 600 putnika. Šest Parsons SRG parnih turbina ukupne snage 24100 KS su mu preko dvije propele omogućavale plovidbu brzinom od 21 čvora. Na prvo je komercijalno putovanje zaplovio 28. veljače 1935. iz luke Tilbury (predgrađe Londona) prema Sydneyu.

SUDJELOVANJE U RATU

U kombinaciji s rijetkim kružnim putovanjima ostaje ovako ploviti do konca 1939. godine kada ga je za potrebe ratnih transporta rekvirirala britanska vlada. Prevozio je iz prekomorskih kolonija prema svim savezničkim ratištima i do 7000 vojnika na svojim prekrcanim palubama. Sudjelovao je i u poznatoj operaciji TORCH tj. iskrcavanju savezničkih trupa u Sjevernoj Africi u cilju napada na njemačke snage pod vodstvom Romela.

ORION je dočekao kraj rata s tek manjim oštećenjima. Vraćen je koncem travnja 1946. Orient Lineu koji ga šalje na kompletnu rekonstrukciju u brodogradilište Vicker Amstrong, Barrowin Furness u Lanchashireu na iste navoze na kojima je prije jedanaest godina bio i izgrađen. Radovi su potrajali oko godinu dana, te imam zabilježeno da nas je ORION ponovo posjetio 2. svibnja 1947.

Nakon toga putovanja zaplovio je prema zapadnoj obali Amerike, a onda se vratio staroj i dobro uhodanoj pruzi iz Engleske prema Australiji na sam Božić iste godine. Posao se dobro odvijao sve do pojave velikih putničkih zrakoplova koji su početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća konačno preuzeli primat na dalekim interkontinentalnim putovanjima. Na posljednje putovanje ORION je zaplovio 8. travnja iz Sydneya, a u Tilbury je stigao 15. svibnja 1963.

U najmu njemačke tvrtke Otto Friedrich Behnke GmbH, još je sljedeća četiri mjeseca poslužio u Hamburgu za smještaj 1150 posjetitelja tamošnje velike izložbe cvijeća. Dana 1. listopada 1963. konačno je iz Hamburga zaplovio prema svojoj posljednjoj luci tj. rezalištu brodova Jos Boel & Fils u belgijskom Antwerpenu gdje je ORION uskoro i izrezan u bezličnu hrpu starog željeza.

petak, 30. rujna 2022. Priče

RMS Orion

RMS Orion

UHIĆEN JE

Srbin u Dubrovniku lažno prijavio provalu u stan i krađu novca

Nakon što je 31-godišnji državljanin

Srbije, koji je na privremenom boravku u RH , policiji prijavio da mu je 16./17. rujna nepoznata osoba provalila u njegov stan na području Dubrovnika odakle je ukrao novac, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik proveli su kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je 31-godišnjak lažno prijavio kazneno djelo.

U svojoj prijavi je naveo da je nepoznati počinitelj u stan ušao kroz prozor spavaće sobe nakon čega je izvršio premetačinu sobe i otuđio 10.500,00 kuna koji su se nalazili skriveni ispod madraca.

Zbog sumnje da je počinio lažno prijavljivanje kaznenog djela osumnjičeni srpski državljanin je uhićen i, uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, navodi se u priopćenju PU DN

POKUŠAJ UBOJSTVA

Podignuta optužnica protiv mladića koji je 22-godišnjaka bacio sa zida na Pilama

Fotografija je ilustrativne prirode i ne prikazuje opisani događaj Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 27. rujna, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv državljanina Republike Hrvatske (22) zbog počinjenog kaznenog djela ubojstva u pokušaju, objavljeno je na stranicama DORH-a.  “Okrivljenog 22-godišnjaka se optužnicom tereti da je 7. kolovoza u Dubrovniku, na predjelu Pila, nakon prepirke s hrvatskim državljaninom (26), u dva

ga navrata hvatao za noge kako bi ga bacio sa zida (visina od 4,5 metra) pristajući ga tako lišiti života. Tereti ga se da ga je u drugom navratu uspio gurnuti pa je oštećenik, uslijed pada na tlo s navedene visine, zadobio višestruke ozljede glave i tijela koje pojedinačno i u svom zbiru predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

Državno odvjetništvo predložilo je u optužnici da se protiv 22-godišnjeg okrivljenika produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela,” stoji na stranicama DORH-a.

“Okrivljenog 22-godišnjaka se optužnicom tereti da je 7. kolovoza u Dubrovniku, na predjelu Pila, nakon prepirke s hrvatskim državljaninom (26), u dva ga navrata hvatao za noge kako bi ga bacio sa zida (visina od 4,5 metra) pristajući ga tako lišiti života. Tereti ga se da ga je u drugom navratu uspio gurnuti,“ objavio je DORH

Uslijed pada na tlo s visine od 4,5 metara, zadobio je višestruke ozljede glave i tijela

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju - Ekonomisti i inokorespodenti generacije 1992 udruzi doniraju 627,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima! Udruga za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije Iva Vojnovića 31, 20 000 Dubrovnik

DVA SKALINA:

U spomen na pok. Milu Brajević, 200 kuna prilaže Dubravko Medo; U spomen na oca naše kolegice , pok. Iva Puljić, 400 kuna prilažu radnici HZMO DUBROVNIK;

Umjesto cvijeća za pok. majku naše kolegice Eneide Rokić, 400 kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Umjesto cvijeća za dragu Irenu Petrić, 200 kuna prilažu Jadranka, Marija i Kristo Laptalo; Umjesto cvijeća za dragu Emiru Malkić,200 kuna prilažu Jadranka, Marija i Kristo Laptalo; Umjesto vijenca u spomen na Stojana Curića, 200 kuna prilaže obitelj Ivice Burđeleza; Donacija u čast Martine od Mrs. Penny i Mr. Lee Anderson u iznosu od 10.000 USD; Mila Koludrović donacija 400 kuna; Niko Obradović donacija 200 kuna;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Josip -100,00 kn, Ana - 100,00 kn, Mihaela - 1000 kn. Donacijama za Posudionicu medicinskih pomagala: Periša – 200,00 kn, Lynn– 200,00 kn, Mirna – 200,00 kn, Marija – 100,00 kn Donacijama za stipendije studentima slabijeg imovinskog stanja: Mario - 750,00 kn.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR), rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno -Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane -Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i

svih ostalih izraslina ispod i na koži…

- jeste li već „izguglali“ pojam BAROKOMORA? Imamo je u Poliklinici Marin Med! Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite na tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 30. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO

/

MOTO

Kontakt: 098 679 122 Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Prodajem Golf 3 turbo dizel, nije registriran. Kontakt: 099 416 6907

Kupujem novi ili polovni lijevi retrovizor od auta za Renault Twingo. Kontakt: 091 585 5001

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj na duže vrijeme cijena po dogovoru. Mob 0922858452

Iznajmljujem manji namješteni stan s klimom, od 1.11., za 1 ili 2 radnika Kontakt: 020-419/574

Iznajmljujem apartman za 2 osobe (2+1 krevet) na duže vrijeme u blizini zračne luke. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 579 150

Iznajmljujem garsonjeru u Šipčinama, zaposlenim samcima na duže vrijeme. Tel 020/419-718

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2.

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt mobitel: 095530-4659

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parce -

la je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476 Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2,

Mali oglasi

za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo. Kontakt: 098 960 9880

Prodajem komplet auto guma za Mercedes, alu felne, dimenzija 205x55x16. Mob: 098/503-583

Prodajem stol na razvlačenje i 6 stolica. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 579 150

Prodajem nisko montažni bojler, nov 10 litara. Povoljno. Kontakt: 098 579 150

Prodajem dvije bačve za vino od inoxa od 100 i 200 litara i badanj od 200 litara. Tel. 020/411-324

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 791 204

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za

vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Uredujem vrtove, đardine, okucnice, rezidba. Obrezivanje, kosnja trave i sl 0916143946

montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca ,izrada vanjskih roleta ,komarica ,rolo zavijesa ,trakastih zavijesa ,žaluzina ,servis istih ,sve inf.na 0911472794 ,Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 26.09. do 02.10.2022.

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 03.10. do 09.10.2022.

preminuli

MARIJA SARIĆ (1936)

MARKETING 020/642-460, 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i

FRANO LEŠINA (1935)

STOJAN CURIĆ (1948)

LUCIJA ŽITNIK (1933)

SREĆKO TIČIĆ (1964)

DANICA OBERAN (1939)

TOMISLAV MLINARIĆ (1979)

Tereza razgalila publiku i poklonila večer ljubavi i maestralne glazbene izvedbe

Grad Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Dubrovačkim ljetnim igrama i Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika organizirao je koncert povodom Svjetskog dana turizma koji je održan u Kazalištu Marina Držića. Uz Orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupila je diva Tereza Kesovija. Tereza je dirljivim koncertom i svojom uvijek maestralnom izvedbom razgalila okupljenu publiku koja je nagradila gromoglasnim pljeskom i najljepšim emocijama.

petak,

FOTO: Goran Mratinović