Dubrovački dnevnik br. 110

‘’Rekorde više nitko ni ne očekuje, ali ne treba se žaliti’’ stranica 4

Gorivo pojeftinilo, ali cijene u butigama se ne vraćaju na staro, proizvođači iskorištavaju priliku stranica 12

U D ubrovnik stižu i turisti iz Rusije i Ukrajine koji si to mogu priuštiti, neki su tu još od veljače stranica 16

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Ne može se bez da uđe

Piše Nikša Klečak

Sarkastična fotografija Jože Manolića s izjavom kako je većinu svog života potrošio između Mlina i Ilijine glavice širi se ovih dana društvenim mrežama. Netko od naših ljudi, vjerojatno po prirodi zajebant, dobro se našalio s aktualnom situacijom “vječitih” gužvi na potezu od Grada do Konavala.

Rekordan broj snimki seksa stranaca ove godine u Dubrovniku zasjenio je još rekordniji broj snimljenih akata uriniranja i opijanja u staroj gradskoj jezgri. Oslobodili su se naši turisti, neki poput Australaca koji su u strogim karantenama bili mjesecima, godinu, dvije.

Š

upalj im je očito mjehur, ali ni mi nema gdje nismo šuplji. Najveća šupljina nam je na dva polja. To su financijska šupljina i šupljina na umu. U dvije godine pandemije skoro da nismo crkli od gladi, ali već smo zaboravili, a to je ta druga šupljina, ona na mozgu, ono što smo tada shvatili. A shvatili smo da bi bez turizma i bilo kakvih turista, kako onih s dobrim, tako i onih s lošim mjehurom, bili već lagano u Irskoj, Njemačkoj, uglavnom kao pomoćna radna snaga, ono što su nama danas Nepalci.

Njorgetala uvijek ima i s time se treba pomiriti, to je zapisano

u našem DNA kodu, ali malo je previše ako stav “ništa ne valja po milom Bogu” prevlada kod većine jer to izaziva kataklizmu i sukobe. Previše je taksista, ajmo malo udariti po njima. Previše je turističkih autobusa, ajmo i po njima. Libertas koristi svoje autobuse u turizmu, ajmo ih prijaviti i raditi štetu Gradu. Ajmo udariti po turistima što zapišavaju Grad ko da su kučki, a s druge strane imamo jako malo sanitarnih čvorova i javnih zahoda.

ramo poštivati svoje radnike, moramo se naučiti kao zajednica poštivati cijelu radnu zajednicu u turizmu. I osim gradskog projekta “Respect the City”, moramo imati i “Respect the visitor”. Moramo imati poštovanje prema svima, od samih građana Dubrovnika pa do naših radnika koji nam odsvukud dolaze raditi. Jedino tako možemo imati neku sinergiju koja vodi do sezone bez kaosa.

života, od rentijerstva do ugostiteljstva. Kvalitetan smještaj, dobra hrana i pristojan sugrađanin nadstandard su turizma u 21. stoljeću. More i plažu imaju svi, a mi imamo, i to, i puno više od toga. Samo se trebamo stabilizirati, opustiti se i dati sve od sebe, i za sebe, ali i za onoga oko sebe. A to uključuje strpljenje i toleriranje.

Da bi nas gost poštovao, moramo poštovati i mi njega. Da bi bili poštovani kao poslodavci, mo -

Turizam, ako nam je već primarna grana gospodarstva, ne smije biti istodobno i posao koji se “radi da se odradi”. To mora biti način

Dok strpljivo čekamo obećanu brzu cestu, nadajući se da nećemo morati doživjeti Manolićeve godine da je stvarno i dočekamo, malo više toleriranja tog turizma od kojeg svi živimo, ne bi nam bilo naodmet. Ne može se j...., a da ne uđe.

petak, 19. kolovoza 2022.

Sezona prolazi bez rekordnih brojki, ali nema mjesta nezadovoljstvu

Velika Gospa je prošla, a to znači samo jedno – sezona se bliži kraju i počinju se zbrajati (ne)uspjesi i ostvareni turistički rezultati, a stvaraju se i projekcije i očekivanja za posezonu

Svake godine, otprilike u drugoj polovici kolovoza, nakon Velike Gospe, kreću se zbrajati turistički rezultati, u isto to vrijeme u medijima se pojavljuju napisi o rekordima, sezoni nad sezonama, uspjehu turističkog sektora, političari tradicionalno govore o rastu BDP-a, važnosti turizma za Hrvatsku i

pohvale se postotcima u odnosu na godine ranije. Ove godine, baš kao i prethodne dvije godine, sezona je bez rekorda. Nakon dvije pandemijske godine i sezone, turizam se zaista vratio na velika vrata, međutim rekordi nisu padali, uz izuzetak Istre koja je zabilježila rast u odnosu na 2019. godinu.

Raspitali smo se kako su neke od najznačajnijih tvrtki u Dubrovniku poslovale u prvoj polovici turističke sezone i kakva su njihova očekivanja od posezone.

Piše: Petra Srebrović

FOTO: Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL, Aida Čakić, službene fotografije

petak, 19. kolovoza 2022.

Raspitali smo se kako su neke od najznačajnijih tvrtki u Dubrovniku poslovale u prvoj polovici turističke sezone i kakva su njihova očekivanja od posezone.

LUKA DUBROVNIK GODINU ĆE ZAVRŠITI U PLUSU

Luka Dubrovnik jedna je od tvrtki na koje su se odrazile posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Unatoč tome, direktor Željko Raguž govori kako su rezultati ove godine odlični, tvrtka će godinu završiti u ‘debelom plusu’.

„Možemo već sada reći kako će rezultati na kraju 2022. godine biti odlični, a pod odlični mislim na to da ćemo ostvariti 70 posto prihoda od rekordne 2019. godine“, govori Raguž. Svih 350 najavljenih kruzera će u Luku i doći, nisu imali niti jedan otkaz dolaska još od travnja.

„Imat ćemo dobit sigurno više od 5 milijuna kuna“, otkriva Raguž i dodaje kako su najave za sljedeću godinu su još i bolje.

„Utjecaj pandemije koronavirusa na naše rezultate se više ne osjeća, iako putnici na kruzeru još imaju pandemijske mjere“, pojašnjava Raguž. Ipak, ono gdje se utjecaj rata u Ukrajini osjeća su dolasci luksuznih plovila.

„Što se tiče jahti, sezona nije najbolja. Prvenstveno mislim na mega jahte koje su nas ‘izvlačile’ u pandemijsko vrijeme, a dva su razloga za to. Prvi i glavni razlog proizlazi iz rata u Ukrajini, dok je drugi razlog to što smo u pandemijsko vrijeme bili jedna od rijetkih zemalja koja nije bila u crvenome. Zbog toga što su brojne druge luke bile zatvorene, mi smo postali tržište gdje su gosti

s megajahtama dolazili“, pojašnjava direktor Luke Dubrovnik.

Kako su dolasci mega jahti ovisni o čimbenicima koji su jako nezahvalni za ikakve projekcije, teško je govoriti o očekivanjima za iduće godine. U turističkoj sezoni 2022. ostvareno je otprilike 35 do 30 posto dolazaka jahti u odnosu na 2019. godinu.

Iako je rat u Ukrajini značajno utjecao na (ne)dolazak mega jahti, dolasci kruzera se održavaju po rasporedu. Luka Dubrovnik tako će godinu završiti s dobiti većom od 5 milijuna kuna, a najave za iduću sezonu još su bolje.

Željko Raguž, direktor Luke Dubrovnik

Hotel Uvala

Predsezona je bila lošija, no glavna sezona pokazala se odlična za Hotele Maestral. Rezultati špice sezone su u razini rekordne 2019. godine, a ukupno se očekuje 80 posto u odnosu na tu godinu.

Iz Hotela Maestral govore kako su već od početka godine očekivali da bi sezona mogla biti jako uspješna, pa su se na vrijeme organizirali po pitanju radne snage i operativnih poslova i na takav način izbjegli potencijalne probleme.

„Trenutno smo jako zadovoljni glavnom sezonom koja je na razini 2019. godine, a vrlo dobre rezultate očekujemo i u posezoni. S obzirom na povećanje cijena, bolju platežnu moć gostiju koji su odsjeli u našim hotelima, te proširenje ponude, uspjeli smo ostvariti vrlo zadovoljavajuće rezultate u segmentu hrane i pića“, poručuju iz Hotela Maestral. Gledajući kumulativno, kažu kako se ipak pandemijski utjecaj osjetio na samom početku sezone, u nedovoljnom broju grupnih aranžmana i nedovoljnom broju letova.

„Sumirajući cijelu sezonu možemo reći da očekujemo rezultate na nivou 80 posto od rekordne 2019. godine“, odgovaraju.

VALAMAROVI KAMPOVI

‘POBJEDNICI’

SU SEZONE

Valamar Riviera je u prvoj polovici 2022. godine ostvarila 2,1 milijuna noćenja uz poslovne prihode od 677,5 milijuna kuna što je usporedivo s obimom poslovanja u prvih šest mjeseci pret-

krizne 2019. godine.

„Rast poslovnih prihoda u prvom polugodištu 2022. godine najvećim je dijelom rezultat rasta prosječnih cijena koje su 8 posto više u odnosu na 2019. godinu. Najbolji rezultati zabilježeni su u premium segmentu, posebice u dijelu kampova i u auto destinacijama“, istaknuli su iz Valamara no dodaju kako su povećani troškovi, prvenstveno električne energije, rada i prehrambenih proizvoda imali značajan utjecaj na profitabilnost.

„Operativna dobit za prvih šest mjeseci manja je za 58 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu, što je u potpunosti rezultat povećanih troškova električne energije od 37 milijuna kuna te troškova rada od 22 milijuna kuna“, poručuju iz Valamara.

MANJE GUŽVE NA ZIDINAMA, A PRIHODI DOBRI

Društvo prijatelja dubrovačke starine također ima dobru poslovnu godinu iza sebe. Iako nisu oboreni rekordi, prodaja karata za Zidine je zadovoljavajuća, nema gužvi, a Društvo uprihoduje nešto više od 60 posto iznosa u odnosu na rekordnu turističku sezonu.

„Trenutno imamo otprilike 60 posto prodanih karata u odnosu na 2019. godinu za prvih 6 mjeseci, a i srpanj je bio odličan i sigurno će i ti rezultati biti dobri. Prihodi u odnosu na 2019. godinu su i nešto veći od 60 posto jer je cijena karte za zidine

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački

‘ŠPICA SEZONE’ U HOTELIMA MAESTRAL

NA RAZINI REKORDNE GODINE

Valamar hoteli

Iako nisu oboreni rekordi, prodaja karata za Zidine je zadovoljavajuća, nema gužvi, a Društvo uprihoduje nešto više od 60 posto iznosa u odnosu na rekordnu turističku sezonu.

porasla“, kaže predsjednik DPDS-a Vedran Kosović i dodaje kako se, generalno, sve odvija u skladu s očekivanjima.

„Istina je da nam je predsezona bila kap lošija, kao i svima, ali glavni dio sezone je dosta dobar. Nama nije cilj stvoriti pretjerano velike gužve na zidinama, kroz plan upravljanja, i u budućnosti ćemo donositi zajedničke strategije s Gradom Dubrovnikom za formiranje cijena Zidina“, govori Kosović.

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI BILJEŽE IZVRSNE REZULTATE

Jadranski luksuzni hoteli su očekivali značajan oporavak tržišta i poslovanja nakon dvije izazov-

ne pandemijske godine te su turističku sezonu dočekali otvorivši sve svoje kapacitete još u ožujku, odnosno travnju.

„Pandemija korona virusa promijenila je trendove i potrebe putovanja, i ne vjerujemo da će se isti vratiti na razdoblje prije pandemije“, poručuju iz JLH

Svi hoteli grupacije JLH bilježe izvrsne rezultate, a uzlazni trend se nastavlja i kroz naredno razdoblje. „Nastavak uspješnog poslovanja očekujemo i na jesen koju će između ostalog obilježiti i oporavak grupnog segmenta koji je najviše bio izložen utjecaju pandemije“, poručuju iz grupacije i dodaju kako su dosadašnji uspješni pokazatelji rezultat inzistiranja na neprestanom ulaganju u kvalitetu svih usluga, imperativa na održivom poslovanju te ulaganjem u zaposlenike.

„I ove godine, Jadranski luksuzni hoteli nastavili su svoj investicijski ciklus otvorivši Hotel Supetar u Cavtatu nakon višemjesečne i potpune obnove, a hotel već je u prvom mjesecu poslovanja ostvario izvanredne rezultate i pokazao da postoji značajna potražnja za smještajem visoke kategorije na našem području“, poručili su iz JLH.

Kako kažu, ulaganjem u temeljitu obnovu hotela Supetar, Jadranski luksuzni hoteli nastavljaju s poslovnom politikom kontinuiranog investiranja u kvalitetu i što bolje pozicioniranje svojih hotela, a samim tim i podizanjem vrijednosti destinacije.

Iako se samo srce sezona kalendarski bliži kraju, još uvijek ostaje posezona o čijem uspjehu će ovisiti ukupni turistički rezultati sezone 2022. godine.

petak, 19. kolovoza 2022.

Jadranski luksuzni hoteli

Vedran Kosović, predsjednik DPDS-a

KOLIKO SMO SIGURNI?

Nitko ne želi biti specijalist hitne medicine, Dubrovnik ima tek jednog, raspitali smo se kako se ‘krpa’ Hitna ove sezone

„U našoj Županiji, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj ne postoji značajniji interes za rečenom specijalizacijom, tako da se na naš natječaj za specijalizacijom iz hitne medicine nije prijavio niti jedan zainteresirani kandidat,“ tvrdi ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Luka Lulić

Nakon smrti vrsnog novinara Vladimira Matijanića i ozbiljnih optužbi kako je do nje došlo jer mu nije pružena adekvatna ni pravovremena zdravstvena skrb, u središte javnosti ponovno je dospio hrvatski sustav koji ima brojne manjkavosti, a pred kojim su i mnogi izazovi. Nedostatak osoblja i opreme je svakako najveći od njih. Nakon Matijanićeve smrti povučeno je i pitanje odgovornosti Hitne pomoći u Splitu, a i brojni građani na društvenim mrežama u ko-

mentarima su iznijeli vlastita negativna iskustva. Dubrovački dnevnik se raspitao o situaciji s Hitnom pomoći u Dubrovniku te s kakvom opremom i koliko ljudstva raspolažu.

DUBROVNIK IMA 10 TIMOVA S DOKTOROM Kako nam je odgovorio ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, na području Dubrovnika je osigurano 10 timova T1 hitne medicinske službe. Ina-

dnevniK petak, 19. kolovoza 2022.

če, taj tim T1 čine doktor medicine, medicinska sestra odnosno tehničar ili stručni prvostupnik sestrinstva te vozač.

Također, odgovorio je i kako se za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu ugovara rad pet timova dispečera. „Tim dispečera na medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici u našoj zdravstvenoj ustanovi, sukladno Mreži hitne medicine, čine dvije medicinske sestre odnosno dva tehničara ili stručnih prvostupnika sestrinstva koji zadovoljavaju uvjete propisane za rad na radnom mjestu dispečera u hitnoj medicinskoj službi,“ odgovorio je Lulić.

U JEDNOJ SMJENI DVA TIMA

Pitali smo ravnatelja na koji je način organiziran posao na Hitnoj pomoći u Dubrovniku. Kako nam je odgovoreno, u svakoj smjeni u Dubrovniku rade dva tima T1 i jedan tim dispečera na prijavno-dojavnoj jedinici. Dodao je i kako svaki ordinirajući tim T1 ima svoje medicinsko vozilo, a za Dubrovnik imaju još i tri dodatna raspoloživa medicinska vozila. „Timovi hitne medicine ne rade u osmosatnim smjenama, već se izmjenjuju u dvanaestosatnim turnusima; dva tima u turnusu od 08:00 do 20:00 sati, a dva tima od 20:00 do 08:00 sati sljedećeg dana (ovi timovi rade noću). Turnusi se izmjenjuju tako da jedan tim nakon odrađenih 12 sati odmara 24 sata, pa opet radi 12 sati te nakon toga odmara 48 sati i tako naizmjenično. Zato je potrebno imati 10 timova da bi se moglo s po 2 tima u turnusu organizirati 24-satno radno vrijeme naše izvanbolničke hitne medicinske službe svakog dana u tjednu te uz to omogućiti radnicima korištenje godišnjih odmora, pokrivanje bolovanja i sl.,“ odgovorio je Lulić.

A ŠTO KADA SE DOGODE TRI INTERVENCIJE U ISTO VRIJEME?

Poznato je kako se tijekom turističke sezone broj ljudi koji borave u Dubrovniku višestruko povećava, a u dubrovačkoj Hitnoj pomoći rade dva tima u jednoj smjeni. Ako se, primjerice, istodobno dogode tri intervencije, recimo dvije teške prometne nesreće i jedan infarkt, na jednu od nabrojene tri intervencije neće moći izaći tim hitne medicine. To je, tijekom sezone, zapravo vrlo izgledan scenarij. Upitali smo Lulića kako se organizira posao kad se takvo nešto dogodi.

„U ljetnim mjesecima, radi povećanja broja stanovnika, uslijed dolaska i boravka turista u Gradu Dubrovniku, naša služba bilježi veći broj intervencija, koje za sada uspješno odrađujemo s postojećim brojem medicinskih timova. Ako se dogodi slučaj potrebe za dodatnom hitnom intervencijom, kada su oba tima T1 već zauzeta intervencijama, dispečeri medicinske prijav-

no-dojavne jedinice sukladno standardnim operativnim postupcima i protokolima rada procjenjuju stanje pacijenata te po potrebi preusmjeravaju timove na intervencije za hitnije pacijente. Također naglašavamo da nam u takvim situacijama po potrebi asistiraju timovi sanitetskog prijevoza Doma zdravlja Dubrovnik,“ odgovorio je Lulić.

NA NATJEČAJE SE NITKO NE JAVLJA Premda Hitna pomoć u Dubrovniku ima 10 timova s liječnikom, što je u odnosu na situaciju u ostatku Hrvatske zapravo zadovoljavajuće stanje, na raspolaganju ima samo jednog specijalista hitne medicine. „U našoj Županiji, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj ne postoji značajniji interes za rečenom specijalizacijom, tako da se na naš natječaj za specijalizacijom iz hitne medicine nije prijavio niti jedan zainteresirani kandidat, isto kao što se ne prijavljuju niti na natječaje koje raspisuje Opća bolnica Dubrovnik koja također ima potrebu za specijalistima hitne medicine. Saznanja smo, da uz izuzetak većih gradova koji imaju Kliničke bolničke centre i Medicinske fakultete (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), u ostatku države isto tako ne postoji značajan interes za ovom specijalizacijom,“ odgovorio je Lulić. Kako nam je pojasnio, doktori medicine s valjanom diplomom medicinskog fakulteta i Odobrenjem (licencom) za samostalan rad Hrvatske liječničke komore, uz završene edukacijske programe koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu, ovlašteni su raditi na mjestu liječnika u timu hitne medicinske službe. „No, kao što je već dulje vrijeme poznato i o čemu se u medijima godinama i učestalo govori, ne da nema dostatnog broja specijalista hitne medicine, kao što nema niti specijalista obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao izabrani liječnici obiteljske medicine, odnosno pedijatrije i ginekologije, već nema niti dovoljnog broja mladih, tek diplomiranih doktora medicine koji bi radili na brojnim postojećim upražnjenim radnim mjestima, kako u županijskim Zavodima za hitnu medicinu, tako i u Domovima zdravlja diljem Hrvatske što se može odraziti na kvalitetu i dostupnost pružanja zdravstvene zaštite, pogotovo na dislociranom terenu. Zato se u posljednje vrijeme događa da se na javnim natječajima koje raspisuju zdravstvene ustanove za zapošljavanje više doktora medicine ne javi niti jedan kandidat,“ tvrdi Lulić. Na koncu ističe kako se u narednom razdoblju planiraju ulaganja u prostor, vozila i medicinsko-tehničku opremu radi osiguranja nastavka uspješnog rada timova hitne medicinske službe kao i povećanja kvalitete pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu Grada Dubrovnika.

‘’Ako se dogodi slučaj potrebe za dodatnom hitnom intervencijom, kada su oba tima T1 već zauzeta intervencijama, dispečeri medicinske prijavno-dojavne jedinice sukladno standardnim operativnim postupcima i protokolima rada procjenjuju stanje pacijenata te po potrebi preusmjeravaju timove na intervencije za hitnije pacijente. Također naglašavamo da nam u takvim situacijama po potrebi asistiraju timovi sanitetskog prijevoza Doma zdravlja Dubrovnik,“ izjavio je Lulić

„Saznanja smo, da uz izuzetak većih gradova koji imaju Kliničke bolničke centre i Medicinske fakultete (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), u ostatku države isto tako ne postoji značajan interes za ovom specijalizacijom,“ odgovorio je Lulić

ISTRAŽIVANJE IZVORIŠTA RIJEKE OMBLE

Pronađena čovječja ribica!

Tijekom projekta ‘Speleološko i biospeleološko istraživanje izvorišta rijeke Omble’, koje se provodi od 8. do 14. kolovoza, istraživači, međunarodni tim speleoronilaca, pronašli su tri juvenilne jedinke čovječje ribice, za koju se od ranije, temeljem DNA analize vode, ustanovilo da obitava u ovom sustavu. Ovo je izuzetno važna vijest zbog činjenice da je riječ o iznimno rijetkoj, endemskoj vrsti vodozemca te je ovaj pronalazak sada potvrdio najjužniju točku Natura područja u Europi na kojem je pronađena čovječja ribica.

Također je ustanovljena značajna populacija ribe popovske gaovice čime je ova populacija postala najbrojnija poznata unutar areala Republike Hrvatske i BIH

Projekt provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, sufinancira se sredstvima Županije i Grada Dubrovnika uz tehničko terensku podršku Vodovoda Dubrovnik d.o.o. S obzirom da podzemni sustav Omble osigurava pitku vodu za stanovnike šireg područja Dubrovnika bilo je ključno započeti istraživanja koja će rezultirati ciljanim i aktualnim podacima kako bi se adekvatno i pravovremeno mogla planirati zaštita i očuvanje bioraznolikosti, ali i najvrjednijeg resursa, izvora pitke vode.

Franković na otvorenju izložbe 70 godina u službi baštine Društva prijatelja dubrovačke starine

Gradonačelnik Mato Franković nazočio je u utorak u palači Sponzi otvaranju izložbe pod nazivom 70 godina u službi baštine u organizaciji Društva prijatelja dubrovačke starine, a otvorenju su prisustvovali i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Nikola Dobroslavić, predsjednik DPDS-a Vedran Kosović, potpredsjednik Toni Kursar, tajnik Maro Kapović te brojni članovi društva i drugi uzvanici. U svom obraćanju, gradonačelnik Franković pohvalio je predanost DPDS-a obnovi baštine nemjerljive vrijednosti na području cijele nekadašnje Dubrovačke Republike.

„Sedamdeset godina Društva, sedamdeset godina uistinu raznih izazova, kako onih prilikom obnove spomeničke baštine, tako i onih dnevnopolitičkih. I jedne i druge je trebalo

izdržati i preživjeti. Danas možemo svjedočiti činjenici da se društvo otvorilo za javnost kako bi naši sugrađani mogli vidjeti što je to Društvo, koliko je bitno u povijesti grada, u obnovi spomeničke baštine našega Grada. Da ste prije šest ili sedam godina pitali naše sugrađane, a mi smo ih pitali kroz ankete, o tome tko bi trebao upravljati zidinama, bilo je 50-50. Zašto je tako bilo? Zašto što je percepcija ponekad presudnija od istine i zato što se nije do kraja otvaralo i govorilo o tome koliki je značaj obnove spomeničke baštine kojoj doprinosi Društvo prijatelja dubrovačke starine. Prije početka izložbe, pri susretu s predsjednikom DPDS-a, postavio sam mu pitanje možemo li zamisliti obnovu Soko grada, Kneževih dvora u Slanome, Konavlima, na Lo-

pudu da nije bilo Društva? Kada bi stonski fortifikacijski sustav izgledao ovako kako izgleda danas da nema Društva? Sigurno bi se u nekom trenutku obnova dogodila, ali danas joj ne bi svjedočili da nije Društva. Zato je Društvo iznimno važan segment u očuvanju spomeničke baštine i zato Društvu želim puno sreće i uspjeha u nadolazećim godinama, ne u 70 nego 270 i više godina, jer o `starcu` treba voditi brigu kako bi on i dalje bio njegovan, održavan i kako bi ga spremnog predali novim generacijama koji će ga jednako čuvati, novim predsjednicima, novim članovima koji će s jednakom ljubavlju voditi ovo Društvo brinući o onom osnovnom, a to nije novac – to je obnova spomeničke baštine“, istaknuo je ovom prilikom Franković.

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Rok za izmještanje pasa produljen za 45 dana, do sada zbrinuta 174 psa

Sanitat Dubrovnik d.o.o. zaprimio je novo Rješenje Veterinarske inspekcije pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske kojim je za dodatnih 45 dana produljen rok zbrinjavanja pasa iz neodobrenog skloništa za smještaj životinja na Žarkovici, a koje obavlja djelatnost bez rješenja Ministarstva poljoprivrede. Pse je potrebno zbrinuti isključivo putem odobrenog skloništa za životinje pa je novo Rješenje doneseno uvažavajući objektivni razlog jer odobrena skloništa u Hrvatskoj nemaju dovoljno kapaciteta za žurni prihvat pasa, odnosno za njihovo premještanje u roku koji je određen prethodnim Rješenjem Državnog inspektorata. Stoga je projekt Adopt Žarkovica trenutno značajno fokusiran na suradnju s inozemnim udrugama i organizacijama koje skrbe o nezbrinutim životinjama, a u čemu je od presudne uloge pomoć koju pruža međunarodna organizacija Network for Animals, zahvaljujući kojoj su ostvareni kontakti diljem Europe.

Akciji Udomi sa Žarkovice mogu pomoći svi, i to volontiranjem ili osiguranjem privremenog smještaja, udomljavanjem ili jednostavno oglašavanjem pasa. Mnoga skloništa i udruge pomogle su u hitnom izmještanju pasa, prvenstveno životno ugroženih i starih pasa. Dosad su u provjerena skloništa, te u trajne i privremene smještaje, zbrinuto 174 psa, od kojih je njih 45 pronašlo trajni smještaj, odnosno udomljeni su u zauvijek domove. Uz hrvatske, o psima sa Žarkovice skrbe i udruge u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji. Ova faza zahtjeva preciznu logistiku te samo planiranje traje nešto duže. Procedure udomljenja i prelaska granice jako su zahtjevne, a transport provode samo licencirani prijevoznici sa svim potrebnim dozvolama. Skloništa koja preuzimaju pse Žarkovice pružaju psima veterinarsku skrb i pripremaju ih za udomljavanje. Trenutno je na Žarkovici još 110 pasa iza kojih se nalazi cijeli tim koji predano radi na tome da svaki pas ode na bolje i sigurno mjesto.

SAFU potvrdila: Ne postoji sumnja na nepravilnosti u Libertasu, dogodila se ljudska pogreška

Nastavno na prijavu Libertasa Dubrovnik d.o.o. Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) zbog pogreške u raspoređivanju jednog od 11 autobusa financiranih europskim sredstvima, SAFU je 27. srpnja izvršila provjeru navoda na licu mjesta. U dostavljenom zaključku navodi se kako „ne postoji osnova za prijavu sumnje o postojanju nepravilnosti te da je situacija u kojoj je autobus s registarskom oznakom DU 046 LD prijavljen rezultat pogreške u rasporedu autobusa koja je ispravljena prije nego je komercijalna usluga izvršena“.

Naime, provjerom su utvrđeni podaci o registarskoj oznaci i garažnom broju za svih 11 autobusa nabavljenih iz projekta. Predmetna prijava odnosi se na autobus registarske oznake DU 046 LD, garažni broj 46. Uvidom u sustav, koji nije moguće retroaktivno mijenjati, ustanovljeno je da niti jedan od 11 autobusa u navedenom razdoblju nije korišten u komercijalne svrhe jer je pogreška u rasporedu uočena prije izvršenja usluge, vozilo GB 46 vraćeno je u remizu te je uslugu obavilo vozilo GB 183. Navedeno je razvidno iz voznog lista autobusa te putnog radnog lista, kao i ispisa ih tahografa.

U obrazloženju je istaknuto i kako je JGP Libertas Dubrovnik nakon opisane pogreške unaprijedio informatički sustav te uspostavio poboljšani kontrolni kanal komunikacije, sve kako se navedeni propust ne bi ponovio. Nakon provedenih programskih izmjena, 11 autobusa javnog gradskog prijevoza nabavljenih europskim sredstvima više nije moguće rasporediti na komercijalne vožnje.

dnevniK petak, 19. kolovoza 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRIKLJUČI SE AKCIJI, UDOMI SA ŽARKOVICE

Gorivo pojeftinilo, ali cijene u butigama se ne vraćaju na staro, proizvođači iskorištavaju priliku

S padom cijena naftnih derivata, posljedično je na svjetskim burzama pojeftinila i hrana. No, građane naravno zanima kad će niže cijene moći vidjeti na policama i osjetiti na svojim takujinima. Dubrovački ekonomski stručnjak Ivan Jelčić dao je svoj odgovor na to – vjerojatno nikada

Nakon što su ove godine cijene naftnih derivata probile psihološku granicu, počele su padati. Vlada je nedavno donijela novu Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, a sukladno tome od ovog tjedna litra benzina košta 11,19, dizela 12,12, a plavog dizela 8,49 kuna što je blago pojeftinjenje u odnosu na prošli tjedan. Cijene nafte ovog su tjedna na najnižoj razini otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu. Ogromno je to pojeftinjenje i u odnosu na lipanj kada je Vlada uvela mjere kojima su fiksirane najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama. Tako je fiksirana cijena za benzin iznosila 13,50, za dizelsko gorivo 13,08, a plavi dizel 9,45 kuna. Kako je tada izjavio premijer Andrej Plenković, da Vlada nije intervenirala, na svim benzinskim postajama cijena bi za dizelsko gorivo bila 14,57 kuna, za benzin 14,06 te za plavi dizel 10,93, a bez svih dosadašnjih Vladinih mjera, naglasio je premijer, dizel bi koštao 16,64 kune, benzin 15,95, a plavi dizel 11,83.

FAO: CIJENE HRANE NA BURZAMA

NAGLO PALE

Drastično poskupljenje goriva tada nije samo iznenadilo vozače, nego i sve ostale građane jer je rast cijena nafte i naftnih derivata značio i sva ostala poskupljenja. Posljedično je narastao trošak transporta i proizvodnje, a ti-

me i svih gotovih proizvoda. Građani su najviše osjetili poskupljenje nužnih proizvoda poput hrane. Snažno je porasla cijena žitarica i ulja, ali i voća, povrća, mesa… U konačnici sve-

„Cijene koje smo imali prije ovih poskupljenja nikada se neće vratiti i mislim kako će one trajno ostati takve. Ljudi će se na njih samo naviknuti i imat ćemo stabilnu razinu cijena u budućnosti. Kada se cijene energenata potpuno stabiliziraju, dalje više ništa neće poskupljivati. Ali neće ni pojeftiniti,“ smatra ekonomski stručnjak Ivan Jelčić

Piše Ivona Butjer Mratinović foto SLAVEN BRANISLAV BABIĆ/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ

Ivan Jelčić

ga što je neophodno za život. No, cijena nafte sada je pala, a kako je objavio FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations), indeks cijena hrane za srpanj je zabilježio nagli pad. Iako je indeks cijena hrane u odnosu na srpanj prošle godine i dalje viši, radi se o četvrtom mjesečnom uzastopnom pojeftinjenju. Za to je najviše zaslužan indeks biljnih ulja i žitarica koji je značajno pao. Primjerice, indeks cijena za biljna ulja za srpanj je najniži u posljednjih 10 mjeseci. Kad se gleda indeks žitarica, smanjenje se odnosi na sve, a najviše za pšenicu kojoj je cijena pala uslijed potpisivanja sporazuma kojim je ostvarena deblokada luka na Crnom moru.

Prema izvješću koje je objavio FAO, i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda za srpanj su u padu, a pad, mada najmanji, bilježe i meso te cukar. Zanimljive podatke je na društvenim mrežama objavio i hrvatski matematičar, poduzetnik i investitor Nenad Bakić prema kojima su, uz sve navedeno, pale i cijene kafe, kao i aluminija, drveta, čelika i bakra. „Jesu li cijene u dućanima pale? Što mislite, hoće li građevinari sada spustiti cijene? Stanovi pojeftiniti?, napisao je Bakić na Facebooku

i time povukao pitanje koje se ovih dana sasvim opravdano sada postavlja. Jer pojeftinila je nafta, pala je cijena naftnih derivata, posljedično je na svjetskim burzama pojeftinila i hrana. No, građane naravno zanima kad će niže cijene moći vidjeti na policama i osjetiti na svojim takujinima. Dubrovački ekonomski stručnjak Ivan Jelčić dao je svoj odgovor na to – vjerojatno nikada.

CIJENE NARASLE I VIŠE NEGO ŠTO TREBA

„Priznajem kako na cijelu situaciju gledam dosta pesimistično. Možda ima onih koji bi dali optimističnije prognoze. Dogodila se inflacija, posljedično su poskupjeli svi proizvodi koji su nužni. Nisu poskupljivali kompjutori ili televizije jer ne spadaju u ono što je nužno potrebno za život,“ govori Jelčić koji objašnjava tijek rasta cijena proizvoda za koje ne vjeruje kako će se sniziti. Na pitanje iskorištavaju li proizvođači ovu situaciju za poskupljenja, premda bi sada cijene mogle biti jeftinije, Jelčić odgovara – apsolutno!

„Do poskupljenja je možda došlo jednim dijelom zbog pandemije, možda jednim dijelom zbog rata u Ukrajini, ali veliki dio se odnosi i

Cijena nafte i naftnih derivata je sada pala, a kako je objavio FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations), indeks cijena hrane za srpanj je zabilježio nagli pad. Iako je indeks cijena hrane u odnosu na srpanj prošle godine i dalje viši, radi se o četvrtom mjesečnom uzastopnom pojeftinjenju. Za to je najviše zaslužan indeks biljnih ulja i žitarica koji je značajno pao. Građani se pitaju kad će pad cijena moći vidjeti u butigama

petak, 19. kolovoza 2022.

Stručnjaci se slažu – ne treba se nadati pojeftinjenjima

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački

Predsjednica ŽK

Dubrovnik Nikolina Trojić smatra kako trenutne oscilacije s cijenama nisu trajnog karaktera, što je ujedno i glavni razlog zbog kojeg cijene na našim policama u maloprodaji neće padati. „Valja napomenuti i da je Hrvatska veliki uvoznik prehrambenih proizvoda, vrlo malo hrane dolazi iz vlastite proizvodnje, što nas dodatno čini ranjivima i ovisnima o politici cijena stranih proizvođača,“ smatra Trojić

na to što su proizvođači iskoristili priliku i podigli cijene više nego što su trebali. Cijene koje smo imali prije ovih poskupljenja nikada se neće vratiti i mislim kako će one trajno ostati ovakve. Ljudi će se na njih samo naviknuti i imat ćemo stabilnu razinu cijena u budućnosti. Kada se cijene energenata potpuno stabiliziraju, dalje više ništa neće poskupljivati. Ali neće ni pojeftiniti,“ smatra Jelčić koji kaže kako je spuštanje cijene proizvoda sada moguće, no kako bi ono za proizvođače značilo ‘ne štetu nego manju dobit’.

„Zašto bi netko nešto što košta pet kuna prodavao za sedam, kad može za osam? I ako je postigao cijenu od osam kuna, zašto bi je spuštao na sedam kuna, ako mu to znači veću dobit?,“ slikovito je objasnio Jelčić. No, podsjeća i na suptilna poskupljenja koja su nas pratila i prije same inflacije. Kako kaže, tada smo svjedočili kako su cijene ostajale iste, ali su se smanjivala pakiranja pa je, primjerice, nešto što je težilo 100 grama promijenjeno u pakiranja od 90 grama, uz istu cijenu.

Grafovi pada cijena na svjetskim burzama koje je objavio Nenad Bakić

Ni prognoze po pitanju cijena u budućnosti nisu suviše optimistične. „Situacija će se dodatno pogoršati u zadnjem kvartalu ove godine, kad se očekuje povećanje potrošnje energenata kućanstava te industrije. Osim inflacije ekonomski analitičari najavljuju i recesiju, onu istu koju je korona kriza odgodila, ali neminovna je, zbog ekonomskih ciklusa,“ naglašava Nikolina Trojić

BITNO JE OSTATI IZNAD VODE

Za komentar smo upitali i predsjednicu Županijske komore Dubrovnik Nikolinu Trojić koja podsjeća kako inflacija još uvijek vlada, a kako se ni cijene energenata nisu stabilizirale, pa nije za očekivati pad cijena.

„U cijelom svijetu vlada dvoznamenkasta stopa inflacije, naravno ni mi nismo toga lišeni. Osim problema u nedostatku sirovina i otežanim lancima opskrbe najveći akcelerator inflacije jest rast cijena energenata. Dok se god politička stabilizacija na Istoku Europe ne stabilizira teško je očekivati stabilizaciju cijena energenata,“ izjavila je Trojić.

Smatra i kako trenutne oscilacije s cijenama nisu trajnog karaktera, što je ujedno i glavni razlog zbog kojeg cijene na našim policama u maloprodaji neće padati.

„Valja napomenuti i da je Hrvatska veliki uvoznik prehrambenih proizvoda, vrlo malo hrane dolazi iz vlastite proizvodnje, što nas dodatno čini ranjivima i ovisnima o politici cijena stranih proizvođača,“ smatra Trojić.

Također, ni prognoze po pitanju cijena u budućnosti nisu suviše optimistične.

„Situacija će se dodatno pogoršati u zadnjem kvartalu ove godine, kad se očekuje povećanje potrošnje energenata kućanstava te industrije. Osim inflacije ekonomski analitičari najavljuju i recesiju, onu istu koju je korona kri-

za odgodila, ali neminovna je, zbog ekonomskih ciklusa. Teško je u ovom trenutku predvidjeti što će se događati, ali treba biti spreman na sve scenarije i pravovremeno pronaći alternativu. Samo smo mali dio globalnih procesa pa je teško očekivati da ćemo napraviti neki epohalni iskorak u rješenju ovih problema,“ odgovorila je Trojić koja poručuje - bitno je ostati iznad vode dok se ekonomski ciklusi ne preokrenu.

Cijene goriva su s dolaskom kolovoza znatno pale

petak, 19. kolovoza 2022.

UNATOČ RATU

U Dubrovnik stižu i turisti iz Rusije i Ukrajine koji si to mogu priuštiti, neki su tu još od veljače

Kada je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu promijenili su se globalni tokovi u svijetu. Utjecalo je to posebno na segment turizma koji je strašno osjetljiv na bilo kakve oscilacije

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Nakon što se turističko tržište počelo oporavljati od koronakrize izbio je rat između Ukrajine i Rusije. Samo šestotinjak kilometara od Hrvatske bjesnio je rat, a ta udaljenost nekima je izgledala prilično mala. U konačnici rat je najviše utjecao na goste koji dolaze iz ukrajinskog i ruskog tržišta koje je posljednjih godina doživjelo porast. U Hrvatskoj i Dubrovniku je došlo do znatnog smanjenja turističkih dolazaka iz tih zemalja. No, ipak neka su kretanja zabilježena.

Tako su od lipnja do 16. kolovoza na području Dubrovnika ostvarena 17.552 noćenja i 3.103 dolazaka posjetitelja iz Ukrajine. Brojke iz Rusije u tom istom periodu nešto su manje jer ruski zrakoplovi ne mogu letjeti u većini zemalja Europe. Oni su u Dubrovniku ostvarili 7.681 noćenja i 1.711 dolazaka.

Iris Domazet, vlasnica tvrtke Adriatic Concierge, agencije specijalizirane za individualan pristup organizaciji smještaja i usluge VIP gostima od Istre do Budve, koja inače često radi s ruskim i ukrajinskim gostima, pojasnila nam je trendove koji vladaju ove sezone.

-I Rusi, i Ukrajinci putuju. Zabilježen je pad koji se osjeti, posebno kada pogledamo prijašnje brojke. Najviše se on osjeti na posjetiteljima iz Rusije jer im je nezgodno putovati, iako nama dolaze oni gosti koji su i prije putovali. U Hrvatsku stižu malo težim putem, pre -

ko Beograda, Istanbula ili preko Baltičkih zemalja tako što se primjerice voze automobilom do Helsinkija pa direktnim letom dođu u Dubrovnik. Uglavnom dolaze oni koji putovanje mogu priuštiti - pojasnila je Domazet dodavši kako je dio takve klijentele još prije rata otišao u Dubai ili negdje u Europu pa sad nešto opuštenije putuje svijetom. Istaknula je kako dolaze oni posjetitelji koji su već navikli dolaziti u Hrvatsku ili su na neki način vezani za ovo područje.

-Njima je ovdje super, ali su ipak u šoku zbog situacije koja se dogodila. Nekako se ljudi vode mišlju ‘neće to još dugo trajati’ i iskreno se nadaju kako će svakoga dana doći do okončanja ratnih sukoba. Nikome nije do ovoga i nisu sretni što je izbio sukob – komentirala je Iris Domazet.

Gosti koji su u Dubrovniku većinom odsjedaju u vilama ili hotelima.

-Putuju oni koji imaju dosta novaca. Oni koji su i prije mogli to priuštiti, mogu i sad. Jednostavno to je visoki standard koji im omogućava putovanja. Sad je sve skuplje, aviokarte su po par tisuća eura, smještaj je skočio... No, realno nitko nije zadovoljan sa situacijom u svijetu – rekla je vlasnica ove dubrovačke agencije. Prema njezinim riječima u Dubrovnik su posjetitelji iz Ukrajine počeli dolaziti još u veljači kada je izbio sukob. Neki su stigli kao izbjeglice, neki ovdje imaju svoje nekretnine, a neki su ostali na dulji period u privatnom smještaju.

-Općenito se promijenila klima i u trendovi u turizmu. Ne vlada više velika rastrošnost kao prošlih godina. Prije je bilo ‘daj brodove, jahte, vile, vatromet i ostali luksuz’, a ove godine su svi obzirniji i nema bahaćenja. Nekako ljudi više računaju, gledaju kako se odmoriti i na oprezu su - zaključila je za Dubrovački dnevnik vlasnica tvrtke Adriatic Concierge Iris Domazet.

-I Rusi, i Ukrajinci putuju. Zabilježen je pad koji se osjeti, posebno kada pogledamo prijašnje brojke. Najviše se on osjeti na posjetiteljima iz Rusije jer im je nezgodno putovati, iako nama dolaze oni gosti koji su i prije putovali. U Hrvatsku stižu malo težim putem, preko Beograda, Istanbula ili preko Baltičkih zemalja tako što se primjerice voze automobilom do Helsinkija pa direktnim letom dođu u Dubrovnik.

petak, 19. kolovoza 2022.

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački

„Nino je bio faca, novinar kakav smo svi željeli biti bar jednom u životu“

On se nije šetao uz rub svjetskih žarišta, uvijek je išao tamo gdje gori, gdje se stvari događaju

Legendarni ratni reporter i novinar s dugogodišnjim iskustvom, glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Antun Masle napustio nas je 7. kolovoza, a iza njega je ostao impresivan novinarski rad. Masle je radio u Globusu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, a surađivao je s Glorijom i Arenom. Od 2006. do 2011. godine obnašao je dužnost urednika dnevnih vijesti Nove TV, a potom i kao zamjenik glavnog urednika Dubrovačkog vjesnika i urednik portala. Na čelu Dubrovačkog vjesnika bio je od 2017. godine. Tijekom devedesetih se bavio istraživačkim novinarstvom i izvještavanjem s ratišta u Hrvatskoj,

ali i onih Bosne i Hercegovine, Čečenije, Iraka, Afganistana... Masle je zbog tekstova o Dubrovačkoj banci ranjen u pucnjavi, a kao novinar Globusa je 1999. godine uhićen u Crnoj Gori zbog bizarne optužbe za vojnu špijunažu. Dobitnik je nagrade za umjetnost, znanost i novinarstvo Slobodne Dalmacije Miljenko Smoje za novinarstvo. Sve to govori dovoljno o Masli, njegovom iskustvu, izazovima novinarskog posla, a i o tome kakav je novinarski bard bio Nino Masle. Komemoracija Masli u čast održana je u Lazaretima. Emotivne govore su održali gradonačelnik Mato Franković, nekadašnji urednik Dubrovač-

dnevniK petak, 19. kolovoza 2022.

kog vjesnika Jadran Kapor i vlasnica Hanza medije Ana Hanžeković Krznarić. „Nino je novinar kakav smo svi željeli biti bar jednom u životu. Ali nam je nedostajalo ono što je Nino imao, znao s ljudima, znao je pogoditi temu bolje nego itko drugi i bio je spreman svoje znanje podijeliti mlađima. I ne samo to, znao se u ovom poslu pomaknuti da mlađi kolege dobiju priliku. Pamtimo ga mirnog i staloženog i u najtežim trenucima, a usred svake frke Masle bi podigao kažiprst i pola sebi u bradu, a pola ostalome puku, izvalio nešto urnebesno, a oči su mu se smijale. Te bi oči izgovorile više riječi nego što bi preko usta rekao. Znali smo se smijati na njegov račun. Šalili smo se na račun njegovog običaja da se slika pored table s imenima gradova na svjetskim ratištima. Novinske arhive svjedoče da ih je obišao sve. Mi smo govorili da se on okolo vozika motorom, a samo mijenja table. Masle je bio novinar koji se nije šetao uz rub svjetskih žarišta, uvijek je išao tamo gdje gori, gdje se stvari događaju. Bio je novinar, bio je faca, bio je naš kolega i prijatelj”, u svom je govoru istaknuo Jadran Kapor, bivši urednik Dubrovačkog vjesnika.   “Vjerujem da svatko od vas danas ovdje ima neku svoju osobu priču s Ninom. Ja sam ga upoznao par godina prije nego sam postao gradonačelnik.

Kad sam se prvi put susreo s njim, naravno s ogromnim strahopoštovanjem prema čovjeku koji je u novinarstvu postigao sve, svjetski prvak u novinarstvu je bio Nino Masle i to treba jasno reći. A tako jednostavan, tako skroman, tako normalan. Nije bio čovjek koji je skupljao ‘lajkove’, bio je čovjek koji je stajao iza svojih riječi, nije bio pomodar, bio je klasičar. Promatrao je svijet drugačijim očima, često vidjevši ono što mi ne vidimo, odnosno ono što ćemo vidjeti kroz par godina,“ rekao je gradonačelnik Mato Franković. „Važnost Antuna Masle za novinarstvo u regiji i Hrvatskoj, poznata je svim kolegicama i kolegama, poznata je javnosti, posebno onoj koja je 1990.ih pratila vijesti, a posljednjih dana od kada je otišao s poštovanjem prenesena kroz riječi i zapise kolega. Naš Masle bio je jedan topao čovjek, drag, šarmantan i miran, uz to uvijek spreman za dobru šalu, znao je dati savjet i uputiti u pravom smjeru. Bio je uspješni profesionalac s integritetom, pošten i posvećen. Bit ćeš uz nas kroz sjećanje, kroz trajnu vrijednost novinarstva kojeg si zapisao, zabilježio i ostavio u snimci, kroz generacije koje ćeš inspirirati i poticati da budu bolji, koje će činiti razliku i baš kao ti, ostaviti neizbrisiv trag”, rekla je vlasnica Hanza medije Ana Hanžeković Krznarić.

Kako nam neprimjetno uzimaju solde

‘’A, đe su naši soldi? Papala mace! Lako je tako poslovati, podijeliti između sebe sve zarađene solde, a sve troškove prebaciti na raju’’.

Neki dan sam bio u butizi. Žena me poslala! Kaže, ajde tako i da mi popis što moram kupiti. Ajde je ne poslušaj?! Neću rijet đe je to „tamo“, ne smijem činiti ni pozitivnu ni negativnu reklamu. Dolazim u butigu, ubacio dvije kune i uzeo kolica. Ti Boga, ogromna butiga. Ja inače ne idem u spenzu tako da mi ove nove butige nisu poznate. To „nove“ se odnosi na sve što su otvorene u 10, 15 zadnjih godina.

I idem okolo, svega blaga Božjega, ajme, sve bih kupio. Dolazim i do dijela butige đe se prodavaju suhomesnati proizvodi. Gledam u njih ko zamađijan. Svega ima. Talijanske mortadele, raznih „oštrijih“ kobasica, čajnih pa zimskih, maslina, sireva milijun vrsta. Bogati, vidim da nema parizera koji je bio „glavni“ kad smo mi bili djeca. Ko zamantran stojim pred onim pultom. Sve bih kupio i nabubo se za večeru, ko nikad. E, ma da me vidi moj doktor koji mi propisiva tablete za tlak, odmah bi me poćero, da ne gledam i da ne kupujem. Jer, koja je korist ujutro popiti tabletu za tlak, a onda se uvečer nabubati svih tih delicija? Vidim tamo iza vitrine dvije prodavačice, užurbane, uslužne, nasmijane., „Letu“. Jedna neđe pođe i vraća se sa snopom karte za zamotavati sve te delicije. Žena je od šezdesetak kila i kilavi se donijeti taj snop karte za zamotavati sve te lijepe i „slatke“ guste.

Malo se mislim. Prodavačica, barem kako izgleda, nosi barem 15, 20 kila te karte za zamotavati. A, pošto se to naplaćiva ta karta? Prodava se po cijeni onoga što je u njoj zamotano. Netko će reći: „manje-više, nema tu nego par grama“. E, ma svih dvadesetak kila kartušine će se prodati po cijeni suhomesnatih proizvoda.

I, kad malo promislim, više butiga zaradi od prodaje karte nego od martadele. Đe je tu inspekcija? Je li tu itko kontrolira koliko je izvagano karte, a koliko mortadele?

Mene nije briga, to ne kupujem, doktor mi brani. Ma što doktor? Ne smijem od žene to donijeti doma, ali netko je platio onih 15-20 kila karte.

To su male furbarije, ali ima i onih „na mala vrata“

koje provode državne institucije. Recimo, kad gledam naše sportske reprezentacije na televiziji, a ništa drugo ni ne gledam, koji god sport gledaš, kad nastupa koja bilo naša reprezentacija, na dresu je reklama „HEP“. Kako znamo, svaka reklama se plaća. Znači, ako naši reprezentativci imaju reklamu „HEP“, onda to ne može značiti ništa drugo nego da im je HEP dao neke solde. A, onda meni dođe veći račun za struju! Ma, koga oni za*ebavaju (oprostite, ne znam drugu riječ). Oni harče solde, a nama računi veći. Hrvatska nogometna reprezentacija – oltar, domovina, sve na svijetu! Ali, kad nastupaju na svjetskom ili europskom prvenstvu nose reklamu „HEP“, znači HEP im je dao solde za hotele, pripreme, fizioterapeute, doktore, nutricioniste i Bog zna što još, i oni osvoje neko mjesto (drugo, peto, petnaesto, nije važno). I, onda se objavi da su, ko nagradu za osvojeno, od UEFE ili FIFE naplatili toliko i toliko milijuna EUR-a. A, često se dogodi da se i počnu karati koliko treba pripasti igračima, a koliko Savezu. A, đe su naši soldi? Papala mace! Lako je tako poslovati, podijeliti između sebe sve zarađene solde, a sve troškove prebaciti na „raju“. Neka naših reprezentacija, samo nemoj da ja plaćam za njihove pripreme. Nemam solada, ja sam penzioner i nijesam spreman platiti ništa za to da oni, između sebe, podijele solde. I, opet ću reći, kako me onda možete pitat zašto njorgam?

Malo se mislim. Prodavačica, barem kako izgleda, nosi barem 15, 20 kila te karte za zamotavati. A, pošto se to naplaćiva ta karta? Prodava se po cijeni onoga što je u njoj zamotano. Netko će reći: „manje-više, nema tu nego par grama“. E, ma svih dvadesetak kila kartušine će se prodati po cijeni suhomesnatih proizvoda.

Nemanja iz Beograda: Dubrovnik je prelijep, ovdje nikad nisam doživio nikakvu neugodnost

Ove godine gostiju iz Srbije u Hrvatskoj nikad više. Unatoč negativnim riječima koje su uputili tamošnji političari, srpski turisti pokazali su pojačan interes za ljetovanjem na hrvatskom Jadranu. Neopterećen politkom i nacionalnim pitanjem je i Beograđanin Nemanja Lalatović koji ovih dana uživa u Dubrovniku

“Dok sam živ, neću u Hrvatsku na more”, rekao je nedavno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić što je prilično odjeknulo u medijima diljem regije. Prije njega sličnu izjavu je dao i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević rekavši kako nikada neće razumjeti Srbe koji su tijekom ljeta u Dalmaciji, Istri, na otocima, na odmoru. Uzimaju li građani Srbije izjave tih političara za ozbiljno i jesu li one uopće smjernice koje bi trebali slijediti? Gledajući njihova djela, i nisu baš ljudi na koje bi se netko trebao ugledati jer u izostanku rezultata kojima bi se pohvalili nemaju što drugo ponuditi. Njihove riječi tako su dobro uhodan alat koji služi za raspirivanje nacionalne netrpeljivosti među ljudima.

Statistike kažu kako je ove godine gostiju iz Srbije u Hrvatskoj 60 posto više nego lani u istom razdoblju, ali čak i 20 posto više nego rekordne 2019. godine što zapravo dokazuje kako su hrvatsko-srpski turistički odnosi posljednjih godina ušli u normalu, bez blagoslova nacionalističkih političara. Sve godine tijekom kolovoza situacija se nanovo lagano ‘potpali’ zbog obilježavanja Oluje, događaja na koji se u dvije države doživljava potpuno suprotno.

U kolovozu u Dubrovnik je po prvi put stigao Nemanja Lalatović iz Beograda koji je oduševljen Gradom.

- Meni je Dubrovnik prelijep. Posebno mi se sviđa što je šarolik u smislu naroda koji ga posjećuju. Ima puno toga za ponuditi i nije za ‘para-

Nemanja Lalatović

Piše: Aida Čakić foto Aida Čakić

dnevniK petak, 19. kolovoza 2022.

dajz turiste’, nego za one dubljega džepa. Ne ide se u Dubrovnik svaki dan i zbog toga preporučujem svima koji dođu da posjete i otoke i dožive tu cjelinu u punoj čari. Grad ima sve - povijest, zanimljivosti, zabavu, ljudi su pozitivni, nasmijani i nisam doživio niti jednu ružnu riječ - govori Nemanja koji je odsjeo kod prijatelja u Župi dubrovačkoj na sedam dana. Ispričao nam je svoj stav oko političkih poruka koje dolaze iz Srbije s ciljem stvaranja animoziteta među dvije države.

‘’LJUDIMA

JE DOSADNO PA VOLE MRZITI’’

- Situaciju ne pratim detaljno, ali znam da to traje desetljećima, još od raspada Jugoslavije pa do danas odnosi su zategnuti. Ljudi moraju biti svjesni da ako odu u zatucani dio Srbije tamo će susresti ljude koji imaju drugačije stavove nego oni u Beogradu. Ponekad mislim kako je ljudima dosadno pa vole mrziti i nemaju pametnijeg posla. Svatko tko se bavi sa sobom, odluči rasti kao čovjek i ima svoj život uopće se ne zamara mržnjom. Da ljudi nisu pohlepni i oholi i da ne žele sve više i više, ne bi u svijetu bilo brojnih negativnosti. Ljudska pohlepa i potreba za više je uvijek uzrok ratova. Tako je sad s Rusijom i Ukraji-

nom. Mene takvi pogledi na svijet nikad nisu zanimali - ispričao je 27-godišnji Nemanja. Ističe kako u Hrvatskoj nikad nije osjetio ništa negativno, a godinama tu dolazi. - Čest sam gost jer imam puno prijatelja, posebno u Zagrebu, a bio sam više puta u Rovinju i obišao Istru, ali nikad nisam osjetio negativnu energiju. Mislim da je u životu sve - kako zračiš tako pri-

‘’Ljudi moraju biti svjesni da će ako odu u zatucani dio Srbije susresti ljude koji imaju drugačije stavove nego oni u Beogradu. Ponekad mislim kako je ljudima dosadno pa vole mrziti i nemaju pametnijeg posla. Svatko tko se bavi sa sobom, tko odluči rasti kao čovjek i ima svoj život uopće se ne zamara mržnjom. Da ljudi nisu pohlepni i oholi i da ne žele sve više i više, ne bi u svijetu bilo brojnih negativnosti. Ljudska pohlepa i potreba za više je uvijek uzrok ratova’’.

- Većina ljudi je otputovala u Hrvatsku kao što i brojke govore jer ove godine je zabilježen rekord. Skoro svi moji prijatelji i poznanici su bili ovdje ili će doći. Nitko nikad nije imao neugodnog iskustva, jedino su jednoj prijateljici u Splitu skinuli srpske tablice na automobilu. Siguran sam kada Hrvati dođu u Srbiju da se dobro osjećaju i nemaju nikakvih problema. Ako posjete neki zatucani dio države možda bi se nešto moglo dogoditi, ali primjerice u Beogradu ljudi žive brzo i nije ih briga odakle je tkosmatra Nemanja.

vlačiš. Ako netko traži nevolju onda će je i dobiti. Tako je primjerice s isticanjem nacionalističkih poruka. Uopće ne gledam ljude kroz tu prizmu i ne vodim se time odakle su i koji jezik pričaju. Evo, primjerice nedavno je bila Oluja. Ona je za Hrvatsku Dan pobjede, a za Srbiju je Dan žalosti. To je pravi primjer kako dva naroda na istu stvar gledaju različito. Poštujem tu činjenicu da svatko taj događaj promatra iz svoje pozicije. No, kod jednog poznanika iz Hrvatske mi se nije svidjelo to što je na društvenim mrežama objavio snimke iz Srbije u kojima se prikazuje Oluja kroz dan žalosti i onda je na to stavio hrvatsku zastavu. To ne podržavam. Ok mi je ako Hrvati slave taj dan kao pobjedu, tako i trebaju jer im je to u konačnici donijelo prosperitet, ali ne treba omalovažavati drugu stranu - mišljenje je Nemanje Lalatovića iz Beograda.

HRVATSKI KORIJENI

Otkriva kako mu je baka Hrvatica zbog čega se i on djelomično smatra Hrvatom.

- Nikad nisam bio opterećen nacionalnim pitanjima, ali u obitelji imam nekih članova koji ne idu u Hrvatsku. Mamu vežu lijepe uspomene jer je tu odrasla i ljetovala je cijeli život, ali sjeti se i nekih negativnih stvari, kada je rat počeo jer je tada morala otići. Ona misli da je Hrvatska pre-

lijepa i nikad mi nije ništa rekla protiv mog dolaska ovdje - govori Lalatović.

Citirao nam je rečenicu u kojoj je pronašao odgovore na mnogo toga u životu, a ona govori kako loši ljudi i u divnim stvarima pronađu razlog da mrze.

- Prošlost treba ostaviti u prošlosti, ali neke stvari ne treba zaboraviti da se ne bi ponavljale. Cijeli svijet je oprostio Njemačkoj zbog najvećeg genocida i oni su nastavili dalje. Svi trebamo biti pametniji i jednostavno oprostiti, ali ne zaboraviti. Kad kažem ‘ne zaboraviti’ mislim da to ne treba činiti iz loših razloga i mržnje, nego kad se toga sjetimo trebamo dva puta razmisliti i znati koje su bile posljedice za sve nas. Siguran sam kako je na ovim prostorima puno ljudi ostalo bez nekoga ili imaju loša sjećanja - ističe on.

Nemanja ističe kako ljudi u Srbiji ne slušaju previše svoje političare kad kažu da ne idu na ljetovanje u Hrvatsku.

NE SLUŠAJU SVOJE POLITIČARE

- Većina ljudi je otputovala u Hrvatsku kao što i brojke govore jer ove godine je zabilježen rekord. Skoro svi moji prijatelji i poznanici su bili ovdje ili će doći. Nitko nikad nije imao neugodnog iskustva, jedino su jednoj prijateljici u Splitu skinuli srpske tablice na automobilu. Siguran

petak, 19. kolovoza 2022.

sam kada Hrvati dođu u Srbiju da se dobro osjećaju i nemaju nikakvih problema. Ako posjete neki zatucani dio države možda bi se nešto moglo dogoditi, ali primjerice u Beogradu ljudi žive brzo i nije ih briga odakle je tko - smatra Nemanja. Vučićeva retorika ga ne iznenađuje previše. - Ma Vučić k’o Vučić... Ako pitate obrazovanije ljude svi će reći da se bavi nepotrebnim stvarima. Moje mišljenje je da se bavi svime osim onim čime bi se trebao baviti, a to je funkcionalna država. Takvih političara imate i u Hrvatskoj premda je Hrvatska krenula puno ozbiljnije. U Srbiji ne postoji sustav koji je neovisan o stranci koja je trenutno na vlasti. Državni službenici moraju biti u službi države i naroda, bez obzira tko je vladajući. Tako je u uređenim zemljama, primjerice u skandinavskim, ali to je kao da usporedim Fića i Ferrarija... Tamo političari rade za dobrobit građana pa kada netko ostane bez posla sustav se pobrine za njega da dobije pomoć i kasnije posao. U Srbiji će ti u takvim situacijama reći ‘ma tko te šiša’. Političari bi se trebali baviti sustavom, a ne nebitnim stvarima pa onda ulaziti u nacionalističku pričujasan je Nemanja Lalatović koji ističe kako i njegovi prijatelji nisu u tom ‘điru’

- Nisam nikad u svom okruženju čuo da netko kaže ružnu riječ o Hrvatskoj. Ljudi često putuju i tu im je lijepo. Pa vidjeli ste kako se cijela Srbija digla na noge kad je nestao Matej Periš. To je bila i za nas velika tragedija. Na kraju se kroz tu situaciju pokazalo kako su ljudi iz Hrvatske kod nas dobrodošli. Politika je tu da zadovolji i potpali narodne mase. Toga je uvijek bilo jer oni žele održavati neki državni nacionalizam. Kad političari nešto ne naprave dobro, onda zalaze u te nacionalističke sfere i tako ubiru poenenjegov je stav. Govori kako mu je Dubrovnik najdraži hrvatski grad. - U Srbiji je najpopularniji Rovinj, i meni je drag, ali nema puno toga za ponuditi. Sad mi je puno draži Dubrovnik pa i Korčula jer imaju puno sadržaja. Nedavno sam rekao da za ove novce koje netko izdvoji za Dubrovnik čovjek može Ibizu posjetiti, ali ovo se isplati i s razlogom je skupo. Sve oko mene je prelijepo i ovdje se super osjećam. Da mogu ostao bih dva mjeseca - zaključio je za Dubrovački dnevnik 27-godišnji marketinški stručnjak iz Beograda Nemanja Lalatović.

Lorcina Krvava svadba uprizorena u mističnom ambijentu otoka Lokruma

Dramski likovi Krvave svadbe žrtve su vlastite strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine

Dramski likovi Krvave svadbe žrtve su vlastite strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine

Druga premijerna dramska produkcija 73. Dubrovačkih ljetnih igara, Lorcina Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla uprizorena je u srijedu uvečer na otoku Lokrumu Krvava svadba, djelo napisano 1933. godine primjer je dramskog predloška koji povijest kazališta naziva pjesničkom ili poetskom dramom. Vrijeme radnje ove Lorcine tragedije ve -

zano je uz ruralnu sredinu prve polovice dvadesetog stoljeća, ali po univerzalnosti priče na kojoj se temelji, ono izbjegava bilo koju doslovnu ili konkretnu vremensku odrednicu. Dramski likovi Krvave svadbe žrtve su vlastite strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine. Njihovo je prokletstvo dvostruko: zatvoreni unutar svog socijalnog okvira, strast im ostaje jedini dozvo -

foto Željko Tutnjević

ljeni prostor slobode, makar i po cijenu prokletstva ili smrti.

Ovom prilikom život su im udahnuli glumci Festivalskog dramskog ansambla, i to Jadranka Đokić u ulozi Majke, Lana Meniga i Luka Knez kao Zaručnica i Zaručnik, Ksenija Marinković utjelovljuje Punicu i Prosjakinju, Nikola Baće je Leonardo, njegovu ženu igra Iva Kraljević, Nikša Butijer je Otac zaručnice i Mjesec, a Služavka je Tanja Smoje. Zbor čine Jelica Čučević, Maro Drobnić, Tonći Đurković, Marko Capor, Ivo Letunić, Tajana Martić, Mara Metković i Vanesa Vidaković Natrlin, a predvođeni su

zborovođom Mojmirom Novakovićem. Uz redateljicu Franku Perković Gamulin, autorski tim čine: Goran Ferčec dramaturg, Igor Vasiljev scenograf, Doris Kristić kostimografkinja, Mojmir Novaković i Ivo Letunić autori glazbe, Elvis Butković oblikovatelj svjetla, Matija Ferlin suradnik za scenski pokret, Toma Serdarević asistent redateljice te Linda Mihaliček asistentica kostimografkinje. Predstava se ostvaruje uz pokroviteljstvo Hrvatske elektroprivrede te podršku Rezervata Lokrum, a na programu 73. Dubrovačkih ljetnih igara je do nedjelje 21. kolovoza.

Predstava

Equatiatur, volupta aliqui con nihicil mincid exeribea volorep restint. Sus et atecta vent accuptaquo deligni endus. Bis mos enem sim aute libus nus.

Dubrovački dnevniK petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovačke ljetne igre

je na programu 73. Dubrovačkih ljetnih igara do nedjelje 21. kolovoza.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

Paula i Ana - ljepota i elegancija toplih ljetnih noći i dana

Luna i Antonia - u parku Luja Šoletića uživaše u zanimljivim likovnim radovima srca puna

Jure i Seba - nikamo ne žure i uvijek stignu kud i kad treba

Čak 70. obljetnicu mature Ekonomskog praktikuma Dubrovnik u restoranu Dubravka je proslavila generacija 1951/52. Lijepih školskih dana, profesora i prijatelja prisjetili su se Ana Kamić, Felix Šaut, Pavica Zrnić, Tereza Stojanović, Ina Popov, Alemka Kuzmanić i Seka Radica

Bajro i Mitke - na sve mogu smisliti komentare britke

Carolina, Ina, Ingrid, Marta i Ingebjorg - iz Norveške stigle prijateljice, sve redom mlade liječnice, već specijalistice

Zdenko, Gea i Marijana - kad se uspije predahniti, lakše je dežurstvo odraditi

Dubrovački dnevniK petak, 19. kolovoza 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dragutin Dado, Manuela, Valentino i Kim - rado se prođira i s ljubimcima kućnim

Ilija i Mirjana - u gruškom parku ima ugodnog hlada i sredinom dana

Lily, Mato i Winslow - od stručnoga vodiča uvijek se o Gradu može čuti točna i zanimljiva priča

Rosanda i Boris - hrabro su se neočekivanog “radnog zadatka” prihvatili i lijepu obiteljsku sliku snimili

Mina i Vedrana - vidi se tko je draga mezimica nonina

“AZERBAYDZHAN”, stari znanac luke Gruž, nasukao se 2020. blizu meksičke luke Veracruz

BELORUSSIYA, GRUZIYA, AZERBAYDZHAN, KAZAHSTAN

i KARELYA bili su brodovi blizanci iz sedamdesetih, brzo su se mogli transformirati u ratne brodove

Ova serija od pet brodova blizanaca je ime dobila po prvom isporučenom brodu BELORUSSIYA , a svi su izgrađeni od 1975. do1976. godine u finskom brodogradilištu Wärtsilä u gradu Turku. Izgrađeni su za Black Sea Shipping Company ( BLASCO) iz Odesse u SSSR -a, u svoje vrijeme najveće putničke brodarske kom -

panije na svijetu. Bili su specifični izgradnjom i izgledom jer su izgrađeni kao kruzeri, ali i kao trajekti koji su se lako mogli upotrijebiti u vojne svrhe. Imali su ukrcajnu rampu i veliku garažu za aute ili tenkove i ostalu vojnu opremu te su se mogli veoma brzo transformirati u ratne brodove. U početku su svi oni

AZERBAYDZHAN

je izgrađen 1975. u Finskoj za 25 milijuna US dolara, imao je 15409 bruto tona, duljine 157, širine 22 i gaza 6,2 metara, a mogao je primiti 650 putnika i 250 vozila.

U početku putnički trajekti

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Enchanted Capri nasukan na obali pored Alvorada, pored luke Veracruz u Meksiku (screenshot YouTube)

plovili kao putnički trajekti oko Crnog mora, a od 80-tih godina kao kruzeri diljem svijeta. Bili su kvalificirani kao cruise & ferry brodovi, a izgrađena je još jedna serija s istom namjenom od sedam brodova klase DMITRIJ SHOSTAKOVICH , ali oni su bili nešto manji.

MIJENJAO IMENA I VLASNIKE

AZERBAYDZHAN je izgrađen 1975. u Finskoj za 25 milijuna US dolara, imao je 15409 bruto tona, duljine 157, širine 22 i gaza 6,2 metara, a mogao je primiti 650 putnika i 250 vozila. Dva dizel pogonska motora Wartsila - Pielstick ukupne snage 18 000 konjskih snaga su mu preko dvije propele omogućavale brzinu od 20 čvorova. Rekonstruiran je 1984. u Bremerhavenu u Njemačkoj te sada može ukrcati 937 putnika. Godine 1996. brod je kupio Black Sea Shipping Company ( BLASCO) iz Odesse u Ukrajini te je dobio novo ime ARKADIA ( ARKADIYA ).

Od 1997. pod novim vlasnikom New Escape Cruises mijenja ime u STAR VENTURE i iste godine se ponovo rekonstruira u Freeportu na Grand Bahamima te još jednom iste godine mijenja ime u ISLAND HOLIDAY. Godine 1998. mijenja vlasnika Commodore Cruise Line koji mu daje ime ENCANTED CAPRI . Za njih je od 2001. plovio iz luke New Orleans kao casino tj. brod kockarnica. Iste godine biva zaustavljen u New Orleansu od strane Međunarodnog sindikata pomoraca ( ITF ) zbog duga od 500 000 US dolara prema posadi koja je dobila traženi novac, a brod je stavljen u raspremu.

Ponovo 2003. mijenja vlasnika Faraglioni Ltd. i još jednom FLOTEL SERVICES SA . od 2008. Iste godine mijenja svojeg zadnjeg Demar Instaladora y Constructora S.A . de C.V. iz Meksika koji ga upošljava za smještaj radnika s meksičkih naftnih platformi tj. kao brod ho -

petak, 19. kolovoza 2022. Priče o moru i brodovima

Azerbaydzhan uplovljava u luku Gruž

Na sidrištu mu je u velikom nevremenu s preko 100 kilometara vjetra podoralo sidro te se nasukao (screenshot YouTube)

tel. Na samom kraju njegov vlasnik ga je planirao 2020. godine poslati u rezalište u meksički grad Coatzacoalcos, međutim brod je doživio drugačiju sudbinu. Na sidrištu mu je u velikom nevremenu s preko 100 kilometara vjetra podoralo sidro te se nasukao na obalu Alvorada pored luke Veracruz u Meksiku gdje se i danas nalazi. Nemam više informacija od listopada 2021. jer mu je konačnu sudbinu usporila Covid 19 pandemija.

DOLASCI U DUBROVNIK

Zanimljivo je spomenuti da je između 13. lipnja i 19. rujna 1980. AZERBAYDZHAN održavao redovnu dvotjednu trajektnu prugu: Odessa, Varna, Delos, Mikonos, Iraklion, Corfu, Split, Venezia, Dubrovnik, Piraeus, Istanbul, Yalta, Odessa. Za putovanje iz Dubrovnika do Pireja trebalo je izdvojiti 91 rublju, do Istanbula 140, Jalte 187, Odese 219, a do Venecije 65 rubalja. Osobni se automobil u Gružu mogao ukrcati samo prema Veneciji, a cijena se prijevoza, ovisno o duljini vozila, kretala između 25 i 55 rubalja. Rublja je u to vrijeme službeno vrijedila 1 USD, ali se na crnom tržištu (kojeg su redovno u praksi koristili) mogla promijeniti i za trostruko nižu vrijednost.

AZERBAYDZHAN bi u grušku luku uplovio u 12:00 sati, a odlazio navečer u 21:00 sat, po čemu se može vidjeti da je njegova plovidba osim klasične trajektne pruge u sebi sadržavala i sve komponente jednoga brodskog krstarenja. U programu putovanja za 1984.

AZERBAYDZHAN je plovio na kružnim putovanjima između 15. lipnja i 21. rujna iz Venecije prema Dubrovniku, Pireju, Istanbulu, Yalti

i Odessi po cijeni koja je varirala između 420 i 875 USD. Putnicima je posebno naglašena, “no-tipping policy”, odnosno zabrana napojnice članovima posade.

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

brodovima

Ovaj prizor nasukanog broda može se vidjeti i putem Google Eartha

Pijan skrivio nesreću pa napustio mjesto događaja

Najveća koncentracija alkohola od 1,98 g/kg izmjerena je u jutarnjim satima, 13. kolovoza, 38-godišnjaku koji je na otoku Šipanu, upravljajući teretnim vozilom izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom nakon čega je napustio mjesto događaja.  Ubrzo je pronađen i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 15 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije. Ovo je ujedno i najveća novčana kazna u proteklom tjednu, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Osumnjičen kako je podmetnuo tri požara u Mokošici,

mu pritvor

Muškarcu koji je osumnjičen kako je podmetnuo više požara u Mokošici određen je istražni zatvor. Kako je objavljeno na službenim stranicama DORH-a, u Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je, uz kaznenu prijavu, priveden hrvatski državljanin (28) te je ispitan zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom

-a, postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 28-godišnjak u tri navrata, između 5. i 7. srpnja 2022., na predjelu Nove Mokošice i mjesta Donje Obuljeno, na području grada Dubrovnika, dolazio do terena obra-

slog niskim raslinjem i suhom travom. Tamo je zapalio suhu travu pa je došlo do požara čije je širenje u sva tri slučaja spriječeno intervencijom Javne vatrogasne postrojbe Dubrovnik, iako je prijetila opasnost da požari zahvate obiteljske kuće, parkirana vozila i gospodarske objekte.

Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je, nakon ispitivanja, podnijelo prijedlog za određivanje istražnog zatvora protiv osumnjičenika zbog opasnosti od ponavljanja istovrsnih kaznenih djela. Sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku je prihvatio navedeni prijedlog i odredio osumnjičeniku istražni zatvor na temelju navedene zakonske odredbe.

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački

PALIO SUHU TRAVU

JVP DUBROVAČKI

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački

Caritas Dubrovačke

biskupije:

U proteklom tjednu zahvaljujemo: Aniti na donaciji za Ukrajinu - 100,00 kn Željani i Paulini na donacijama za Caritas - 200,00 kn

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: U spomen na našeg dragog dunda Neša umjesto vijenca Iris, Tina, Nikolina i Mato prilažu 200 HRK, za potrebe Udruge.

UDRUGA SLIJEPIH

Umjesto cvijeća za pok. Cvetka Đorđevića 300,00 kuna prilaže Dragica Katić. Umjesto cvijeća za pok. Cvetka Đorđevića 300,00 kuna prilažu Lući i Jelica Katić. Umjesto cvijeća za pok. Cvetka Đorđevića 500,00kuna prilažu Senka i Frano Katić.

U spomen na Cvetka Đorđevića 200,00 kuna prilaže Mato Dabo. Umjesto cvijeća za cijenjenog prijatelja Cvetka Đorđevića obitelj Hanje Gluhaić

prilaže 300,00 kuna.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

UDRUGA za down sindrom dnž - Umjesto cvijeća za dragog Đani Dedović 200kn prilažu Marija i Ivo Cvjetović - U spomen na pok. Anu Mozaru, umjesto cvijeća 250.00 kn prilažu Anita, Dube, Đeni, Majda i Vesna

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Dva skalina

U spomen na pok. gospođu Dešu Fabris, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu obitelj Antuna Bašić i Higina Bašić; Umjesto cvijeća za pok. Đ. Dedović, obitelj Sutić prilaže 1 000 kuna; U spomen na Đanija Dedovića 300 kuna prilaže Jasna Žerovnik; U spomen našeg dragog susjeda Gorana Komlenca, umjesto vijenca, 200 kuna prilažu Pero i Ela Muhoberac; Umjesto vijenca za pok. Zdravka Skaramuca, 200 kuna prilaže Luka Skaramuca;

U spomen na dragog nam gospara Giva Gjivoje, 400 kuna prilažu Marko i Nada s obitelji; U spomen na pok. Pera Svilokosa, umjesto cvijeća, 300 kuna prilaže Lucija Miljanić Macan;

U spomen na pok. Pera Svilokos, 400 kuna prilaže Općinski sud u Dubrovniku; Umjesto cvijeća, posljednji pozdrav dragom Peru Svilokos , 300 kuna prilaže SINGERICA LILI D.O.O.;

Umjesto vijenca za Pera Svilokosa , 500 kuna prilaže Odvjetnički ured Ogresta; U spomen na dragog Pera Svilokos, 500 kuna prilažu obitelji: Đilović, Tecilazić i Flegar;

U spomen na pok. Pera Svilokos, 400 kuna prilaže ALFAPLAN D.O.O; Umjesto cvijeća za pok. Pera Svilokos, 200 kuna prilaže obitelj Stijepa Obradović; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 300 kuna;

Maja Sršen donacija 100 kuna;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

PROČITAJTE - MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU! BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 19. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodaje se Mercedes 2001 god., automatik E270 cdi, 235000 km. Registracija do siječnja 2023 god. Tel- 098285-502

Prodajem automobil VW T3, bio je u ratu, vozio teritorijalnu obranu i specijalnu policiju u gradu Dubrovniku. Godina proizvodnje 1990., registriran godinu dana. Cijena povoljna. Kontakti: 098 9595 949, 020 791 204

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se stan u ulici Petra Svacica 31 (iznad hotela Kompas), 43 m2 na period 1.9.202230.6.2023! Cijena 3000 kn fiksno! Rezije placa najmoprimac! Stan je komplet opremljen i pogodan je za zivot za maksimalno dvije osobe! Za sve druge informacije javiti se na br.tel. 098484403

Iznajmljujem manji stan na duže vrijeme, namješten za dva radnika, muške osobe. Kontakt: 020/419-574

PLOVILA

Prodaje se barka Betina 4,90 mtr. sa vanbrodskim motorom Honda 8 KS, u dobrom stanju i malo korištena. Cijena 35 000 kuna, Kontakt tel. 091 35 03 966.

Prodajem pasaru, kvarner plastika, 4.5 metara, registrirana, ljetna i zimska tenda, nova vesla. Sve za 1400 eura. Kontakt: 098 651 847.

Prodajem električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 45 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke. Više informacija na broju: 091/3569711

Prodajem drvena vesla za barku. Cijena 300kn. Tel. 091/90194-76

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namje -

na predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

dnevniK petak, 19. kolovoza 2022. Mali oglasi

Mali oglasi

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn +

PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254. Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem suncobran promjera 2 metra s podešavanjem. Konstrukcija je od plemenitog drveta. Uključuje stalak i futrolu. Sve je novo i povoljno, 300 kuna. Tel. 098/906-5160

Prodajem šator za plažu “Skandinavija”. Dimenzije 200x110x100 cm. Novo u futroli. Cijena 100 kuna. Tel. 098/906-5160

Prodajem električno biciklo marke “Fido” 250 w 7,8 ah ,sklopivo i stane u bilo koji gepekt auta. Može se voziti na elektricni pogon ili kao obično biciklo za osobe do 120 kg. Cijena 3000 kuna. Kontakt 091 2310973

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što

ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553.

Zaštita od sunca, izrada roleta, komarica, venecijanera, trakastih zavjesa, rolo zavjesa sve inf.na 0911472794 .Mokosica.

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ 15.08. - 21.08. LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 22.08. do 28.08.

PUČKE ZABAVE

Nakon Trio Gušta i Maje Šuput, plesat ćemo i uz Crvenu jabuku!

Ljetno vrijeme znači i vrijeme pučkih zabava, a nakon Pilarske noći koja se tradicionalno održava 10. kolovoza i na kojoj je okupljene zabavljao Trio Gušt, upriličena je i Noć Uvale. Okupljene u Lapadu zabavljala je Maja Šuput. U nedjelju, 21. kolovoza, održat će se Noć Ploča, a građane će zabavljati legendarna Crvena Jabuka. Foto: Željko Tutnjević, Aida Čakić

Mnoštvo na Pilarskoj noći

Maja Šuput priredila urnebes

Ludilo u Lapadu

U điru Uvalom