Dubrovački dnevnik br. 108

Miroslav

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

(O)pelješki most

Pompozno je otvoren Pelješki most. Hrvatska je napokon spojena, vrište naslovi s portala i floskule s usana političara. Kakav predivan dan za sve Hrvate. Dobro, ne za sve – Hrvati iz Neuma proklinju spojenu Hrvatsku, njima je jedina domovina bila draža kada je bila rascjepkana. Uostalom, ljubav prema grbu i zastavi nikad ne može biti veća od ljubavi prema zelembaćima.

Kina i EU se mrze, ali skupa sudjeluju na otvaranju Mosta. Razlog –eurići. Dobro, i jednima, i drugima. I Hrvati se dive Kinezima. Da Žuti nisu gradili, još se piloti ne bi postavili, njihova je teorija koju zdušno podržavaju mediji. Nitko ne naglašava da su Kinezi tamo radili kao robovi – tukli prekovremene bez slobodnih dana, udaljeni od obitelji kao sutra Neum od turističkih autobusa. Mnogi su bježali s radnog, pardon ropskog mjesta pa bi bauljali Neretvom dok ih policija iscrpljene ne bi skupila.

Za Dubrovnik je, naravno, sjajna stvar što je otvoren most. Neće se više morati čekati na graničnom pri-

jelazu. Čitav put iz Dubrovnika do Hrvatske skratit će se za poneku minutu. Međutim, ono o čemu se ne govori jest da će Dubrovnik i dalje biti odsječen od ostatka Hrvatske kao stablo na investitorovoj čestici. I dalje će se starom dobrom magistralom do Dola gmiliti iza šlepera 40 na sat, a za preći tu dionicu trebat će isto vrijeme kao vlaku između Pekinga i Šangaja. Plus onaj dio od Komarne, pa sve do spoja na autocestu kraj Ploča. Drugim riječima, i otvorenjem Mosta, Dubrovnik će ostati zadnja županija u Hrvatskoj bez kilometra autoceste. Prdekana, daleko od svega i svih.

Da živimo u teškoj selendri najbolje svjedoči kada nešto trebamo obaviti. Evo, meni je, recimo, otišao zvučnik na mobitelu. Pametni telefon je danas za funkcioniranje čovjeka važniji od pluća i srca, pa opet dok se popravi proći će masu Omble ispod Mosta Franja Tuđmana. Iako je suša. Nije to tako samo s mobitelom, nego sa svime. Trebaš nešto promijeniti na autu, ajde u Trebinje, trebaš namještaj, aj u Dugopolje. Pokušajte primjerice

Piše Maro Marušić

FOTO: IGOR KRALJ/PIXSELL

kupiti MP3 player. Nemoguća misija. Koja god ti glupost u ovom Gradu treba, a da se ne jede, moraš ili otići negdje drugo ili naručiti preko interneta.

Teško smo selo, ali zato su cijene svjetske. Biftek je još jučer koštao stotinjak kuna, danas je 250-300. Uskoro će mu se priključiti i pizza, koja se u mnogim destinacijama jadranske obale prebacila preko stotke. Sto kuna za pizzu, koja bolest. Kugla sladoleda se približava dvadesetici – četveročlanoj obitelji za po dva okusa treba, jebote, jesam li dobro izračunao? – 160 kuna. I onda se vlasnici apartmana žale kada čistačice traže satnicu od sto

kuna. U biti njihova satnica iznosi jednu pizzu, ili ako hoćete, pet kugli sladoleda. Kada sam ja prije 25 godina teglio vreće brašna u pekari, satnica mi je bila također u visini jedne pizze – 25 do 30 kuna – odnosno pet kugli sladoleda koje su tada bile 5 kuna. Eto koliko smo napredovali u ovih 20, 25 godina. Točno – nimalo.

Ali nitko se u Dubrovniku oko toga previše ne uzbuđuje. Juri se za lovom, pa ne ostaje vremena za razmišljanje. Nije to ni loše – lovom protiv overthinkinga. Ono što je u Gradu gorući problem jest naplaćivanje kazni za one koji Stradunom hodaju u

kupaćem kostimu. Svađaju se ljudi je li to moralno ili ne, treba li naplaćivati kazne za takvo nedolično ponašanje, a ja gledam i ne vjerujem. Pa ljeto je, normalno da ljudi hodaju (polu) goli, kakve kazne, kakvi bakrači. Meni je veći problem od golotinja tih golaća što goli loše izgledaju – debeli su poput morževa. Da im se stanu uzimati novci zbog debljine (koja usput troši jako puno javnog novca pa neka barem nešto vrate u proračun), jednom bi se kaznom ubile dvije muhe. Oku bi bilo ugodnije gledati golotinju na Stradunu, a cijene pizze i sladoleda bi se bacile s opelješkog mosta.

dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

Bio je to povijesni dan spajanja Dubrovnika s Hrvatskom, pet tisuća ljudi uživalo u proslavi

Pelješki most s dijelom pristupnih cesta u utorak je pušten u promet, a svemu je prethodio cjelodnevni kulturni i zabavni program čija je kruna bila središnja svečanost. Dubrovački dnevnik vam donosi najzanimljivije momente

Piše Ivona Butjer Mratinović, Aida Čakić, Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ, PIXSELL (GRGO JELAVIĆ, IGOR KRALJ, MIROSLAV LELAS)

Bili su to trenuci za zaplakati od sreće. Krenula je ‘Himna slobodi’ čije je stihove izgovorio glumac Frano Mašković. Potom se začuo zvuk motora automobila. Bila je to Rimčeva nevjerojatna ‘Nevera’ za čijim je volanom sjedao njen glavni inženjer Matija Renić koji je provezao iz Komarne. Iz smjera Brijeste, trkaći vozilo Smart Four provozao je Niko Pulić, a uz spektakularni vatromet iznad mosta, sve je to nalikovalo na scene iz nekog filma, prije nego realnosti. Tako je izgledala kruna središnje svečanosti koju je režirao Krešimir Dolenčić, a u sklopu koje su nastupili Dubrovački simfonijski orkestar, Dubrovački trombunjeri, Lado Linđo. Poseban momenat bio je i prelet Krila Oluje nad mostom podno

kojeg se na stotinama brodica slavio ovaj veliki trenutak. Nakon otvorenja, mostom su prvi prošli motociklisti braniteljskih postrojbi, a zapucali su naši Trombunjeri.

Najveći infrastrukturni projekt financiran europskim sredstvima

Dubrovački trombunjeri i Luka Šulić

Krila Oluje kao iznenađenje večeri i stotine brodica na kojima se slavio veliki događaj

Dubrovački dnevniK petak, 29. srpnja 2022. Vijesti

Brojna čeljad na otvaranju svečanosti

‘Nevera’ je bila glavna atrakcija i prva je prešla most...

Spektakularni vatromet kao kruna svečanosti

Ništa bez našeg Linđa!

...kao i Niko Pulić u trkaćem automobilu

Mostovi su simbol spajanja pa su se na otvorenju rukovali premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović koji su u sklopu ceremonije održali prigodne govore. Milanović je istaknuo kako ‘nijedan most nije samo plod arhitekture nego spoj težnje za unapređenjem života’, dok je Plenković kazao kako su ‘ponosni jer su dio generacije koja je ostvarila tako veliki čin’. Događaju su prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, najveći dio aktualne Vlade poput Toma Medveda, Davora Božinovića, Olega Butkovića, Vilija Beroša, Marije Vučković,

Marija Banožića, predsjednika uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić… Nadalje, stigli su i dužnosnici bivših hrvatskih vlada, gradonačelnici i načelnici općina diljem županije, kao domaćini gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić… Poseban trenutak bio je javljanje kineskog premijera Li Keqianga putem videoveze koji je poručio kako je most simbol promicanja prijateljstva Kine i Hrvatske, ali i suradnje Kine u EU. Most je blagoslovio dubrovački biskup Roko Glasnović, a program je uz Duška Ćurlića vodila Nila Miličić Vukosavić koja je zaintrigirala hrvatsku javnost profesionalnošću i elegancijom.

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

Vijesti

Gordan Jandroković sa suprugom

Biskup Glasnović je blagoslovio most

Andrej Plenković i ministri

Dubrovački dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

Putem video-linka se javio kineski premijer

Župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Zoran Milanović

Premijer Andrej Plenković i potpredsjednica EK Dubravka Šuica

Uz Duška Čurlića, program je vodila i Nila Miličić Vukosavić koja je zaintrigirala javnost profesionalnošću i elegancijom

Ministar Tomislav Medved i gradonačelnik Mato Franković u razgovoru s legendarnim Andrijom Jarkom

Veslaju uz najljepši pogled - utrka neretvanskih lađa

Bilo je i romantike Otvaranje

Jutarnji program obilježili su nastupi KUD-ova iz cijele Županije

Vukovarski branitelji su prvi prešli preko mosta

dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

Događaj je bio posebno emotivan za sve žitelje Dubrovačko-neretvanske županije čiji je teritorij napokon izravno spojen s Hrvatskom. To je nagnalo mnoge građane, ali i turiste na šetnju mostom. Prvi su njime prošli vukovarski branitelji koji su iz Vukovara do mosta pješačili punih 35 dana! Upriličen je cjelodnevni program, a u Brijesti su tako nastupili mažoretkinje, limena glazba i KUD-ovi iz cijele Županije. Nije nedostajalo ni sportskih događanja. Tako je održana utrka neretvanskih lađa s morske, a s kopnene DuMotionova utrka preko mosta s 250 trkača u

kojoj su najbolje rezultate ostvarili Leo Zlokić i Lukrecija Krstičević. Praćenje otvorenja mosta i središnje svečanosti upriličeno je i na Stradunu, a nastupili su DJ Kravarević i klapa Subrenum. U trenutku otvorenja mosta počela su zvoniti zvona crkvi Dubrovačke biskupije što je bio trenutak za pamćenje. Jednako kao što će ovaj veličanstveni događaj ostati duboko urezan u sjećanjima sviju nas. Na svečanosti otvorenja Pelješkog mosta okupilo se čak pet tisuća ljudi koju su željeli biti dio ovog povijesnog dana.

Mnogi su posjetitelji ponijeli i zastave Hrvatske

Svi žele imati selfie!

Utrka Pelješkom mostom

Emotivno na predstavljanju monografije o Pelješkom mostu, Plenković: ‘On je nužnost, ne luksuz’

Predstavljanje je, uz one koji su radili na monografiji, okupilo i brojne visoke uzvanike koji su iz svoje perspektive kazali kako gledaju na gradnju i izgradnju Pelješkog mosta

Velika monografija ‘Most Pelješac’ novinara Jutarnjeg lista Krešimira Žabeca predstavljena je u utorak u Sponzi, a među ostalima, nazočili su joj premijer Andrej Plenković, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministri Oleg Butković i Tomislav Medved, gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, glavni projektant Marjan Pipenbaher, predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Plenković je u svom govoru istaknuo kako Pelješki most za njega znači sklad na više razina. „Ima jedna epizoda u ‘Malom mistu’ koja se zove Tko je više da’. Tko je više da’ da se izgradi Pelješki most? U svakom slučaju, možemo dugo pričati, smijati se i rugati tim zgodama, no mislim kako je potrebno sagledati s aspekta težnje k’ jednom velikom skladu i pravom trenutku. Taj veliki sklad, iz mog kuta gledanja, je zahvalnost svima onima koji su na svoj način doprinijeli projektu. Svatko je tu nešto dao, ali mi smo odlučili kako ćemo ga sagraditi. Gospodin Škorić je to rekao i mi smo imali sve alate da se to dogodi. Na sjednici Vlade 2017. godine rekli kako ćemo ga izgraditi, kako god,“ izjavio je Plenković te dodao kako ovaj most nije luksuz nego nužnost.

Ministar Butković je kazao kako je projekt Pelješkog mosta bio ‘svojevrstan test nas kao države’, a Pipenbaher je istaknuo kako se

on savršeno uklopio u okolinu te kako izgleda ‘kao da je oduvijek bio tu’, što je bio jedan od ciljeva.

PRIČA O MOSTU JE PRIČA O LJUDIMA Posebno emotivan govor održao je Franković, istaknuvši kako su u suštini ideje o mostu zapravo ljudi. „U suštini te ideje nije most kao strateški, in -

„Svatko je tu nešto dao, ali mi smo odlučili kako ćemo ga sagraditi. Gospodin Škorić je to rekao i mi smo imali sve alate da se to dogodi. Na sjednici Vlade 2017. godine rekli kako ćemo ga izgraditi, kako god,“ izjavio je Plenković

Piše Ivona Butjer Mratinović, Aida Čakić foto

Na predstavljanje monografije stigao je i premijer Plenković

„Priča o Pelješkom mostu, priča je o ljudima. Najviše o čovjeku hrvatskog juga - Konavala, Župe dubrovačke, Grada, Primorja, Pelješca, Mljeta, Korčule... Ljudima koji su do danas živjeli na zemlji svojih predaka, koja ih je odgojila i koju neizmjerno vole, ali ipak odvojeni od svojih sunarodnjaka. Danas se svi oni mogu osjećati zadovoljno i ponosno jer je Hrvatska konačno spojena u jedno. Hrvatska je izgradnjom Pelješkog mosta konačno cjelovita i kao takva spojena s EU,” kazao je Franković

frastrukturni projekt dug 2 404, visok 55 metara... On jest impozantan jednako kao što i sam pogled na njega ostavlja bez daha. No, on je puno više od toga. Priča o Pelješkom mostu, priča je o ljudima. Najviše o čovjeku hrvatskog juga - Konavala, Župe dubrovačke, Grada, Primorja, Pelješca, Mljeta, Korčule... Ljudima koji su do danas živjeli na zemlji svojih predaka, koja ih je odgojila i koju neizmjerno vole, ali ipak odvojeni od svojih sunarodnjaka. Danas se svi oni mogu osjećati zadovoljno i ponosno jer je Hrvatska konač -

no spojena u jedno. Hrvatska je izgradnjom Pelješkog mosta konačno cjelovita i kao takva spojena s EU,” izjavio je Franković.

DOBILI SMO I 32 KILOMETRA BRZIH CESTA Dobroslavić se dotaknuo segmenta projekta koji je zbog Pelješkog mosta pomalo pao u sjenu, a također je itekako važan. Radi se o obilaznici Stona i spojnim cestama. „Županija je time dobila 32 kilometra brzih cesta koje dosad nismo imali i osobno sam se provozio tom dionicom. Moram reći kako je to bajka. Četiri tunela, nekoliko vijadukata, most kod Stona koji je velik kao most Franja Tuđmana. Spojnim cestama smo dobili gotovo polovinu buduće pelješke brze ceste,“ izjavio je Dobroslavić. Urednik monografije Ivica Buljan izjavio je kako ona ima tri dimenzije; političku, estetsku i graditeljsku, dok je Ogurlić istaknuo kako dugogodišnji novinar Žabec, koji je autor monografije, itekako dobro poznaje problematiku i temu Pelješkog mosta.

“On je jedan od novinara koji su apsolutni autoritet u svom području pa o temama prometa obično zna i više od aktualnog ministra. Rekao bih kako to nije sada slučaj, ali prije je bilo,” izjavio je Ogurlić te nasmijao prisutne.  Naposljetku autor Žabec je istaknuo kako je ‘tek sat vremena nakon što je pristao kako će napisati knjigu o gradnji Pelješkog mosta, shvatio na što je pristao’. No, kako kaže, danas mu je drago što se nije predomislio.

petak, 29. srpnja 2022.

Krešmir Žabec

Brojni visoki uzvanici u Sponzi

JAVNI

POZIV

za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za

2023. godinu

Putem Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grad Dubrovnik objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi za 2023. godinu. Ovim Pozivom apelira se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge, samostalne umjetnice/ke te ostale pravne i fizičke osobe čija je djelatnost usmjerena prema kreiranju kulturnih programa da dostave prijedloge za 2023. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi.

U Program javnih potreba u kulturi za 2023. godinu, mogu se uvrstiti koncepti/projekti iz različitih kulturnih djelatnosti poput onih iz područja muzejsko-galerijske djelatnosti, dramske i plesne umjetnosti te drugih izvedbenih umjetnosti, glazbeno-scenskog stvaralaštva, likovne umjetnosti, dizajna i arhitekture, programi iz područja knjižne djelatnosti te izdavanja knjiga i časopisa u kulturi te iz područja poticanja razvitka filmske i audiovizualne kulture. Programi obuhvaćeni Javnim pozivom koji će se također vrednovati jesu oni iz područja novih medijskih kultura te inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, zaštite, konzervacije i revitalizacije kulturnih dobara te u konačnici programi afirmiranja nematerijalne kulturne baštine.

Predlagatelji programe mogu poslati elektroničkim putem korištenjem elektroničkog sustava prijavljivanja, predati u pisarnicu Grada Dubrovnika (Gundulićeva poljana 10) ili poslati preporučenom poštom. Prijedlozi kulturnih programa trebaju se dostaviti najkasnije do 31. kolovoza 2022. godine.

Upute predlagateljima koji prijavljuju svoje programe na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika dostupne su na internetskoj stranici Grada Dubrovnika, a kontakt adresa za sva pitanja i detaljnija uputstva koja se odnose na natječajnu dokumentaciju i uvjete prijave jest kultura@dubrovnik.hr.

Potpisan četiri milijuna kuna vrijedan ugovor za radove konstrukcijske obnove palače Sponza

Ugovor o izvođenju radova konstrukcijske sanacije palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i izvođača radova tvrtke Građevinar Quelin d.d. kao i ugovor o obavljanju usluga stručnog i projektantskog nadzora s tvrtkom Canosa inženjering d.o.o. potpisan je ovoga utorka. Ugovore je ispred Zavoda za obnovu Dubrovnika, koji koordinira i vodi čitav postupak sanacije do okončanja svih radova, potpisala ravnateljica Zavoda Mihael Skurić, a potpisivanju ugovora nazočila je i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak. Na osnovu ugovora s Mini -

starstvom kulture i medija Državni arhiv u Dubrovniku osigurao je sredstva za realizaciju ovog projekta, a isti je temeljem Sporazuma o suradnji između Zavoda i Arhiva uvršten u Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika. Proveden je postupak javne nabave radova te je u odnosu na procijenjenu vrijednost radova u iznosu od 4,7 milijuna kuna s PDV-om, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke Građevinar Quelin d.d. s iznosom od 3.988.325,00 kuna s PDVom. Rok za završetak radova je 12 mjeseci. Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku

sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije. Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK 12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Za ustanove, udruge, organizacije i fizičke osobe

Ulaganje u baštinu

Sredstvima EU fondova angažirat će se 51 pomoćnik u nastavi, Grad financira njih još 10 pomoćnika i veći iznos satnice

Gradu Dubrovniku odobren je maksimalni mogući iznos sredstava za jednogodišnji projekt „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza V.“, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, a provodi ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Prijava Grada Dubrovnika i Dubrovačke razvojne agencije DURA, koja sudjeluje u prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije, ocijenjena je najvišom ocjenom te će se Gradu Dubrovniku za provođenje programa asistenata u nastavi u osnovnim školama dodijeliti 1.963.833,03 kuna. Navedenim iznosom financirat će se 85 posto ukupno prijavljenih potreba, dok će ostatak potrebnih sredstava Grad podmiriti vlastitim sredstvima.

Naime, Grad Dubrovnik prijavio je potrebu angažmana 60 pomoćnika u nastavi za 63 djece. Sredstvima iz europskih fondova financirat će se 51 pomoćnik, a za preostale pomoćnike sredstva za plaće osigurao je Grad Dubrovnik.

Posljednjim izmjenama i dopunama Proračuna za 2022. godinu, Grad Dubrovnik osigurao je i dodatna sredstva za povećanje satnice pomoćnicima u nastavi u osnovnim školama i u dječjim vrtićima. Neto satnica pomoćnika dosad je iznosila 25 kuna, a rebalansom su osigurana sredstva za povećanje satnice te će ona iznositi 35 kuna neto. Za tu je namjenu u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 650 tisuća kuna - 400 tisuća kuna za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 250 tisuća kuna za pomoćnike u dječjim vrtićima.

Na traženje Grada povećan broj putovanja trajekta prema Elafitskom otočju i obratno

Izmjenom reda plovidbe na trajektnoj liniji Suđurađ – Lopud – Koločep – Dubrovnik i obratno, od 21. srpnja povećan je broj putovanja ove linije, i to nastavno na traženje Grada Dubrovnika zbog povećanih potreba stanovnika Elafitskog otočja.

U razdoblju od 21. srpnja do 2. listopada 2022. godine, trajekt će od ponedjeljka do subote održavati dva polazno-povratna putovanja dok će nedjeljom i blagdanom održavati jedno polazno-povratno putovanje. U svakom putovanju trajekt će pristajati u svim lukama na liniji, navodi se između ostalog u rješenju Agencije za obalni linijski pomorski promet upućenom Gradu Dubrovniku, Jadroliniji i institucijama nadležnima za provedbu odluke. Uvedenim izmjenama u prometovanju ove državne linije 831, omogućit će se kvalitetnija svakodnevna opskrba otoka te povratak otočnog stanovništva iz grada u poslijepodnevnim satima. Naime, uz potrebe građana, u ljetnim mjesecima višestruko se povećavaju potrebe za robom zbog porasta broja posjetitelja. Gradonačelnik Mato Franković, ujedno i jedini saborski zastupnik s područja Dubrovnika, na Aktualnom prijepodnevu u siječnju ove godine zatražio je od resornog ministarstva žurnu zamjenu broda Postira novijim plovilom, adekvatnim za svakodnevno putovanje na Elafite i s Elafita prema gradu Dubrovniku. Na predmetnoj liniji trenutno privremeno prometuje katamaran Dora, a ministarstvo je najavilo kako se novi brod može očekivati 2023. godine.

petak, 29. srpnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Hvale vrijedna pomoć

Povećane potrebe

Izgradnja Vatrogasnog doma na Grudi u završnoj fazi

Završetak izgradnje objekta očekuje već do kraja rujna ove godine

Radovi na projektu „Izgradnja zajedničkog vatrogasnog doma i spremišta – Vatrogasni dom Gruda“ odvijaju se planiranom dinamikom, unatoč stalnim poteškoćama u lancima opskrbe koji su još prisutni na tržištu te se završetak izgradnje objekta očekuje već do kraja rujna ove godine.

Projekt Vatrogasnog doma Gruda financira se sredstvima EU. Intenzitet potpore je 80 posto od ukupno prihvatljivih troškova utvrđenih na temelju Plana nabave, a za projekt je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrdila procijenjeni iznos potpore od 9.109.402,70 kuna. Objekt će činiti tri različite cjeline, a to su garažni dio, uredski dio te desetmetarski toranj projektiran kao čelična konstrukcija, s čeličnim dvokrakim stubištem. U zgradi vatrogasnog doma planiran je prostor za smještaj i boravak vatrogasaca, smještaj i skladištenje odgovarajućih sredstava zaštite, vodeći pritom računa da je osigurana njihova stalna spremnost za brzu

i efikasnu reakciju u situacijama koje zahtijevaju intervenciju vatrogasne službe. Planirana garaža je kapacitirana za sedam vatrogasnih vozila, od kojih je jedno parkirno mjesto predviđeno i za servisiranje i održavanje vozila, s radionicom i skladištem. U dijelu garaže uz objekt pratećih sadržaja smještena je dvorana za tjelovježbu. U istočnom krilu su smještene garderobe, sanitarije i dvije spavaonice, a u zapadnom dijelu prostorije za boravak, s kuhinjom i blagovaonicom, zatim dvorana za edukaciju kao i prostorija za krizni stožer, koja ima pregled na prostor ispred i u garažu te ured za administraciju.

Izgradnjom Vatrogasnog doma Gruda postići će se planirani cilj projekta, odnosno osigurat će se adekvatan prostor i uvjeti za obuku vatrogasnih i interventnih snaga koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja te u situacijama prirodnih katastrofa. Na taj način maksimalno će se podići operativna spremnost vatrogasnih i interventnih službi cijelog područja.

Objekt će činiti tri različite cjeline, a to su garažni dio, uredski dio te desetmetarski toranj projektiran kao čelična konstrukcija, s čeličnim dvokrakim stubištem. U zgradi vatrogasnog doma planiran je prostor za smještaj i boravak vatrogasaca, smještaj i skladištenje odgovarajućih sredstava zaštite, vodeći pritom računa da je osigurana njihova stalna spremnost za brzu i efikasnu reakciju u situacijama koje zahtijevaju intervenciju vatrogasne službe.

utijavanje na hladno

Barba Luka je kralj

Dan nakon svečanog otvorenja mosta žurim u auto i put Komarne kako bih što prije prešla preko mosta. Moram, što ću, nije mi drago spadati u one ‘druge’ Hrvate. Vrag bi ga znao što iz toga može ispasti. Sve to zato što nam je naš dobri župan Dobroslavić objasnio kako će se Hrvati ubuduće dijeliti na one koji su prešli i one koji nisu prešli most. Znam iz iskustva kako se iz takvih ideja svašta može izroditi.Trenutno sam najviše zainteresirana za kamenice i jednu finu buzaru od mušula, koje su mi s Neretve bliže no ikad. Jednako kao što je toliko željeno kopno nikad bliže pelješkim, ali i korčulanskim ljudima. I njima će se život, nema sumnje, značajno promijeniti na bolje, posebno u gospodarskom smislu.

Kad je u pitanju Grad, veseli spoznaja kako ne moraš prelaziti dvije granice. Zimi nije ni tako loše, obaviš malo spenze, ručaš jeftinije i granicu pređeš u čas, ali ljeti je to katastrofa. Kolone i vrućina, ponekad i satima. I na sav taj jad ne možeš kupiti više od dvije kutije cigara, dok je ulje skuplje ili isto kao u nas. Niđe gusta. Kad završe sve pristupne ceste, to će doista malo približiti Grad ostatku Hrvatske, ali dok nema autoceste i dalje Grad ostaje daleko tamo na krajnjem Jugu. Uobičajena najbolja avio destinacija, koja godinama još željno očekuje svoju brzu cestu do Čilipa. Ipak, puno znači i sama spo-

znaja kako nisi odsječen drugom državom, nego ti je vlastita spojena ili vezana onako kako i treba biti. U nekoj tamo modernoj Europi to nije nikakva smetnja, niti bi itko razbijao glavu zbog prelaza preko druge države, ali ovdje, posebno s još nezacijeljenim ratnim ranama, značaj spajanja nadilazi sve druge ideje ili razmišljanja. Posebno jer je susjedna BiH, zbog politika svih svojih čelnika, još uvijek nalik buretu baruta. „Kao da je neki čudesni, nadčovječanski podvig sveden na mjeru njegovih moći i u granice svakodnevnog života; kao da je pored dosad poznatih elemenata: zemlje, vode i neba, otkriven odjednom još jedan; kao da je nečijim blagotvornim naporom odjednom za sve i svakoga ostvarena jedna od najdubljih želja, drevni ljudski san: da se ide iznad vode i savladava prostor“.Tako je pisao Andrić o višegradskom mostu u svom romanu ‘Na Drini ćuprija’, ali i nekako u tom duhu i slično poručivali su i govornici na otvaranju doista elegantnog i lijepog Pelješkog mosta.

Kako god, paklena vrućina nije baš išla na ruku onima koji su zamislili cjelodnevni program, točnije onima koji su u programu sudjelovali i koji su satima čekali svoj red, sretni ako se dočepaju i boce vode. Glavni događaj ipak se odvijao navečer uz cijeli državni vrh, čak je i Zoki stigao bez i jedne minute zakašnjenja. Da nije u pitanju otvara-

nje mosta, Zokijev izostanak kašnjenja bila bi glavna medijska vijest. Ali zato je velika medijska vijest, nakon toliko vremena, kako su i Plenki i Zoki bili pristojni u izjavama, kako ni jedan ni drugi nisu uzvikivali ‘zasluga je naša’, nego je Plenki prvi zahvalio svim dosadašnjim vladama na angažmanu i dijelu posla koje su obavili na putu ka realizaciji mosta. Već dan prije Plenki je rekao kako nije važno ‘ko je više da’ jer su svi zaslužni i time relaksirao toliko nabrijanu atmosferu između Zokija i njegove negdašnje vlade i HDZ-a u natjecanju tko je zaslužan, tko se prvi sjetio i tko je dao više ili/ i još više i bez koga ili čega ne bi bilo mosta. Posljedica toga je i Zokijev pomirljiv govor bez ‘przničkih’ predbacivanja, govor na koji je pristojno zapljeskao i premijer jednako kao i Zoki prije toga njemu. Hvala im na tome jer uz sve probleme koje država ima, javni rat između ove dvojice postao je prevelik teret svima nama koji s pravom od njih očekujemo odgovorno ponašanje u interesu svojih sasvim dovoljno egzistencijalno zabrinutih građana. Ipak, najveći gust je bilo vidjeti barba Luku s ‘kanoćalom’ kojim je nadgledao radove na mostu i njegov šeretski osmijeh uz rečenicu: „Ma nije uopće važno tko se prvi sjetio, neka svi budu zaslužni, ali ja sam se prvi sjetio za što imam i dokaze.“ Barba Luka je kralj i gotovo! Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Zbog ovog tima u proračun stiže

novac:

Turisti obožavaju Du Pass

Dubrovačka kartica kakva je nekad postojala nedavno je digitalizirana tako da posjetitelji na jednostavniji način mogu kupiti i posjetiti brojne znamenitosti u gradu i ostvariti razne pogodnosti

Ivana Turk, Julijana Antić Brautović i Katica Prce

Upravni odjel za kulturu i baštinu nedavno je redizajnirao vizualni identitet te prilagodio naziv svog najprepoznatljivijeg proizvoda, a riječ je o dubrovačkoj kartici ili DuCardu. Kartica koja je postojala nešto više od jednog desetljeća transformirana je početkom ove sezone u digitalnom smislu, a uz to je moguća jednostavnija kupnja, prodaja, kontrola, uštede novca, vremena i ljudskih resursa. Razgovarali smo s ekipom koja radi od početka na projektu ove kartice zbog koje se slijevaju milijuni u gradski proračun. Na čelu cijelog projekta je zamjenik pročelnice Tonči Daničić te tri djelatnice koje rade u uredu - Danijela Đurić Arapović, Ivana Turk i Katica Prce. Sve nadgleda pročelnica Julijana Antić Brautović koja pojašnjava kako ova mala ekipa radi nevjerojatan posao. Zanimljiv podatak je kako je rekordne 2019. godine od prodaje tadašnjeg DuCarda ostvareno 40 milijuna prohoda, što čini oko 180 tisuća prodanih kartica. One su tada bile u papirnatom obliku pa su ih djelatnici odjela fizički raspoređivali na prodajna mje-

sta, što više ne moraju raditi jer Du Pass omogućava digitalnu kupnju i prodaju iste usluge. Najviše kartica se prodaje u svibnju i lipnju, te rujnu i listopadu.

-’Rupa’ u prodaji je tijekom srpnja i kolovoza jer tada u većem broju dolaze gosti koji se većinom kupaju i tulumare, a nešto ih manje zanimaju kulturne znamenitosti. Mislim da ćemo se ove godine približiti prihodima iz 2019., sezona je dobro krenula – optimistična je pročelnica Antić Brautović . Du Pass zapravo nije nešto novo u svijetu. Naime, riječ je o proizvodu koji obuhvaća većinom kulturnu ponudu pojedine destinacije pa posjetitelji uz nešto povoljniju cijenu mogu obići više znamenitosti i ostvariti razne popuste.

BROJNE POGODNOSTI I POPUSTI UZ DU PASS

Pročelnica pojašnjava kako kupnjom Du Passa turisti mogu besplatno obići zidine, muzeje, galerije, a uz to imaju i besplatan javni gradski prijevoz. Osim toga, imaju i razne druge pogodnosti poput

Za realizaciju projekta angažirane su tvrtke Flomaster (rebrending i redizajn), RAO (izrada web i mobilne aplikacije), Atomski marketing i Mijić Media Consulting (digitalna strategija i online oglašavanje). Tvrtka RAO je s tehničke strane pripremala ovaj projekt.

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

petak, 29. srpnja 2022.

popusta u restoranima, kafićima, pri iznajmljivanju automobila ili odlaska na neki izlet. Dnevna karta iznosi 250, trodnevna 300, a tjedna 350 kuna. Za jednodnevnu kartu se može dobiti obilazak gradskim zidinama, posjet dvije galerije i pet muzeja te prijevoz 24 sata, dok su u trodnevnoj i sedmodnevnoj uključene Kuća Bukovac u Cavtatu i dodatan broj vožnji autobusom. Ivana Turk se prisjeća kako je to izgledalo 2010. godine kada je osmišljen koncept Du Carda.

-Tada smo rekli - idemo ponuditi nešto novo na našem turističkom tržištu što će obuhvatiti kulturnu i spomeničku ponudu koju ćemo prezentirati gostima. U Hrvatskoj tada nije postojala takva vrsta turističke kartice, čak su nas sve do nedavno zvali drugi gradovi i turističke zajednice i pitali za savjete kako smo obuhvatili cjelokupnu ponudu i umrežili privatno i javno – kazala je Turk. U početku su, dodaje ona, djelatnici odjela obilazili privatne subjekte, a kasnije su oni sami dolazili kod njih jer su shvatili kako zbog vidljivosti imaju brojne benefite - kazuje Turk. Katica Prce im se priključila krajem 2010. godine. -Oni su već tad odradili lavovski posao. Prodaja je iz godine u godinu rasla, nismo puno trošili na marketing, ali smo otvarali nova prodajna mjesta pa je tako 2019. godine došlo do rekorda od 180 tisuća prodanih karata. Karticu su pratile brošure i leci, a svi koji su htjeli biti uključeni poput suvenirnica, restorana i drugih objekata to su mogli uz jednake uvjete. Kako smo rasli, tako smo razmišljali na koji način digitalizirati sustav. Bilo je puno programa koje su nam nudili, ali nikako nismo mogli pronaći pravoga jer nije bilo lako sve to umrežiti. Nije nam išla u prilog visoka cijena i trebalo je sve partnere povezati. Sad smo konačno pronašli tvrtku koja je to napravila i zadovoljni smo, a uz to se izjednačila i cijena Du Passa i zidina tako da nam svakoga dana ide sve bolje i bolje – govori Katica Prce.

SVRHA JE DISPERZIJA

Pročelnica ističe kako je najvažnije s posjetiteljima komunicirati na dnevnoj bazi što točno mogu koristiti da bi smanjili broj eventualnih prigovora. Kao primjer ističe da pojedini gradski muzeji ne rade određenim danima u tjednu i tu informaciju gosti moraju znati.

-U ovaj proces je uključen cijeli niz ljudi, od onih koji rade na ulazu u znamenitosti, ljudi koji prodaju Du Pass na prodajnim mjestima pa sve do tima koji je ovdje u uredima i uvijek mora biti na raspolaganju za razne nejasnoće – navodi pročelnica. Svrha ovog turističkog proizvoda je zapravo disperzija posjetitelja.

-Poanta je bila, i to smo uspjeli, posjetitelje potaknuti da posjećuju one atrakcije koje inače ne bi posjećivali. Potreba za ovakvim proizvodom je nastala kada je narastao broj posjetitelja Grada, a time i potreba da ih se disperzira radi održivosti. To

je zapravo bila naša vizija – pojasnila je pročelnica. Također, osim jednostavnije prodaje i kupnje brojne su koristi digitalne transformacije ove kartice. -Ljudi koji rade na ovom projektu umjesto da se bave fizičkom distribucijom kartica, sad imaju vremena baviti se analizom podataka koje atrakcije tko i kada preferira kako bismo sutra mogli formirati nove pakete usluga, ali i jednostavnije i efikasnije upravljati određenim atrakcijama, kao i Gradom u cjelini. Imamo Plan upravljanja Gradom, znamo koji su nam kapaciteti i koliko ljudi odjednom može boraviti u povijesnoj jezgri. Kroz ovaj sustav i njegovu nadogradnju, sa svim analitičkim podacima koje nam omogućava, kroz neko vrijeme možemo raditi predikcije gužvi te upravljati tokovima posjetitelja na način koji će osigurati održivo korištenje kulturne baštine, ali i osiguranje visoke kvalitete života lokalne zajednice Na sve nas to uostalom obvezuju projekt Respect the City, Plan upravljanja i UNESCO – jasna je Julijana Antić Brautović.

OŽIVLJAVANJE KULTURNIH USTANOVA

Dodaje kako su prihodi od prodaje Du Passa prilično veliki, no prioritet im nije zarada. -Želimo upravljati kulturnom baštinom i upravo je zato ovaj projekt povjeren našem upravnom odjelu za kulturu. Prihodi od prodaje se vraćaju u kulturu. Cijena je formirana tako da je pristupačna svima, a mi imamo mogućnost disperzije posjetitelja i ujednačene promocije povijesnog i kulturnog naslijeđa Grada – kazuje pročelnica. Mnoge kulturne ustanove su oživjele prodajom ove popularne ulaznice u dubrovačke kulturno-povijesne atrakcije. Tako se Katica Prce prisjeća 2009. godine, kada je radila u Domu Marina Držića. Govori kako su u tri mjeseca imali 700 posjetitelja, a iduće godine, kada je krenula prodaja DuCarda i kada je prodano njih devet i pol tisuća, Dom Marina Držića je ostvario tri tisuće posjeta. Danas na prodaji karata u najmanjem muzeju u Dubrovniku radi Viktor Bakija Zima.

-Dom Marina Držića je jako posjećen jer je ljudima isplativo kupiti Du Pass i uz ostale obilaske doći i kod nas. Ovaj novi sustav kartice je jednostavan za korištenje, a ljudi koji dođu zadovoljni su postavom muzeja. Drago mi je vidjeti da goste zanimaju dubrovačka književnost i kultura, a ne samo Game Of Thrones – komentirao je Viktor Bakija Zima iz Doma Marina Držića.

Du Pass prodaje i Marija Čuvalo koja radi u agenciji Adriatic Stores na prodajnom mjestu kod Klarise. -Ljudi nam često dolaze jer smo blizu zidina, a ja im objasnim kako je kartica dobar izbor jer uključuje posjet zidinama, brojnim galerijama i muzejima te tako ostvaruju popuste i besplatan gradski prijevoz. Turisti zbog toga obožavaju Du Pass jer su pogodnosti jako dobre. Svaki dan po stotinu puta pričam o tome, ali mi nije naporno jer volim taj posao – zaključila je Marija Čuvalo.

Svi pričaju o njoj

Nila Miličić Vukosavić zabljesnula je na svečanosti otvaranja: To je bila kruna moje karijere, ali i najveća trema!

Voditeljica i glavna urednica Radio Dubrovnika posebnu pozornost javnosti privukla je u live prijenosu HRT-a povodom otvaranja Pelješkog mosta.

Čini se kako su nacionalni mediji tek sad otkrili Dubrovčanima dobro poznato lice i glas Nile Miličić Vukosavić. U svojoj karijeri je imala stotine angažmana, ali na svečanosti otvaranja u potpunosti je zabljesnula što je u konačnici rezultiralo brojnim pohvalama i medijskim napisima. Nakon što su se slegli dojmovi, Nila nam je ispričala kako su prošli ti dani koji su za nju bili posebno značajni. - Spektakularno otvaranje Pelješkog mosta bio je moj najznačajniji angažman, ujedno i najveća čast, ponos, izazov ali i trema, bez obzira na dugogodišnje iskustvo. Puno mi znači što sam bila dio jednog ovako značajnog događaja koji je iznimno važan za Hrvatsku, Europu, cijeli naš jug, ali i mene koja godinama radim na HRT-u. Velika je privilegija biti dio tima tijekom takvog događaja zajedno s kolegom Duškom Ćurlićem. To je bila kruna moje karijere – kazala je Nila Miličić Vukosavić.

UBRZANE PRIPREME

Prisjetila se kako su protekli ti trenuci priprema i same svečanosti. Naime, dan prije glavne svečanosti održana je generalna proba koja je trajala od ranog popodneva do kasno uvečer. U utorak, 26. srpnja, sve je bilo u znaku ubrzanih priprema i očekivanja vrhunca koji

je krenuo od 20 sati, a trajao do ponoći. -Svi koji su bili uključeni vrhunski su odradili posao; od glumaca, glazbenika… Uvjeti rada su bili teški, temperatura se penjala do 40 stupnjeva, bilo je puno ljudi, tehnike, opreme. Sve je izgledalo kao ogromni kaos kojim je upravljao Krešo Dolenčić. No, u jednom trenutku je sve sjelo na svoje mjesto i nikome nije smetala vrućina jer nas je nosio adrenalin pa smo to profesionalno odradili. Ni sama ne mogu vjerovati kako se sve posložilo i u konačnici uspjelo ono što je redatelj zamislio –ispričala je Vukosavić Miličić. Bilo je teško, dodaje ona, ali na kraju lijepo. Posebno je pohvalila svoju make up artisticu Anu Obradović Skračić.

-Svi smo se presvlačili i uređivali u ogromnom šatoru gdje nije bilo ogledala. Uvjeti nisu bili kao u kozmetičkom salonu, ali zahvaljujući mojoj vizažistici koja me sa svojom opremom našminkala i sredila bila sam uvjerena kako je to dobro i samo sam izašla na pozornicu – govori Nila.

OPRAVDALA POVJERENJE

Pitali smo je kakve su povratne informacije o njezinom nastupu.

-Koliko sam stigla pogledati medije čini mi se

Piše Aida Čakić foto goran mratinović

petak, 29. srpnja 2022.

kako je feedback dobar. Ljudi su zadovoljni, a meni je jako važno da nisam nešto uprskala i da sam opravdala povjerenje organizatora, a prije svega svoje matične kuće u kojoj radim dugi niz godina. Čini mi se da su ljudi to prepoznali i da su zadovoljni – smatra ona. Komentirala je napise nacionalnih medija i brojne pohvale koji su stizale na njezin račun. -Ljudi ne znaju za mene na nacionalnoj razini, ali to nije ni važno. Sretna sam što su stekli dojam da je taj posao odrađen korektno. Do-

se odazvati. Dugo radim u medijima i znam da su takve reakcije prirodne kada se nekome svidi nečiji nastup pod svjetlima pozornice. Također, moram biti spremna i na negativne komentare. Imam dovoljno iskustva i godina da me ne ponese trenutak slave, a niti da me potopi negativna kritika. Uvijek se u dobrim komentarima pronađe i neki ‘hejterski’, ali na kraju krajeva ne moram se svima svidjeti – zaključila je voditeljica svečanosti otvaranja Pelješkog mosta, inače glavna urednica Radio Dubrovnika Nila Miličić Vukosavić.

‘’Koliko sam stigla pogledati medije čini mi se kako je feedback dobar. Ljudi su zadovoljni, a meni je jako važno da nisam nešto uprskala i da sam opravdala povjerenje organizatora, a prije svega svoje matične kuće u kojoj radim dugi niz godina. Čini mi se da su ljudi to prepoznali i da su zadovoljni’’

Pravda za tragediju u Platu na čekanju zbog proceduralnih razloga

Odvjetnica oštećenih Doris Košta nada se prvom ročištu u rujnu, s obzirom na to kako će se u siječnju navršiti četiri godine od tragičnog događaja čiji je sudski proces još uvijek na početku

Piše: Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, DRUŠTVENE MREŽE

U siječnju će se navršiti četiri godine od tragedije u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu gdje su, bježeći od požara i gustog dima u postrojenju, smrtno stradali djelatnici HEP-a Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak. Suđenje za ovaj događaj još uvijek nije ni počelo, no poznato je kad bi moglo biti zakazano prvo ročište. Premda se pretpostavljalo kako će suđenje krenuti ovog ljeta, odvjetnica oštećenih i obitelji preminulih Doris Košta govori kako se, prema informacijama s kojima raspolaže, zakazivanje prvog ročišta očekuje krajem rujna.

„Spis je jako opsežan i specifičan, no prema zadnjim informacijama koje sam dobila sa Suda, zakazivanje ročišta se planira za konac rujna. Mislim kako je krajnje vrijeme da se rasprava zakaže jer u siječnju će se navršiti četiri godine od tog događaja, a mi smo još na početku,“ govori nam Košta.

PRVO KORONA, ONDA PROMJENA SUCA

Odvjetnica Košta koja zastupa oštećenike Boženu Pozniak, Hrvoja Radića, Tomislava Grljevića i Pera Milkovića, prije nekoliko mjeseci je podnijela požurnicu te je molila Sud da je izvijesti o stanju spisa i poduzetim radnjama u ovom slučaju. Epidemiološke mjere koje su bile na snazi prethodno su onemogućavale održavanje suđenja i rasprava pa je to bio jedan razlog zbog kojeg se na početak suđenja još uvijek čeka. No, mjere su ukinute, ali se onda dogodio drugi razlog odgode. Sudac Zoran Čengija je zatražio izuzeće nakon što mu je predmet bio dodijeljen te je on potom dodijeljen drugom sucu, Ma-

dnevniK petak, 29. srpnja 2022. Vijesti

rinu Lučiću koji se sada treba pripremiti na valjan način kako bi mogao upravljati raspravom. A spis je, po svemu sudeći, prilično kompleksan. Vrijedi naglasiti i to kako se, kod teških i opsežnih predmeta kakav je ovaj i kod onih koji uključuju veći broj okrivljenika, zna dogoditi kako oni kalkuliraju s vremenom i uglavnom traže načine za odgodu ročišta pa se postavlja pitanje hoće li se na prvom roku koji bude zakazan rasprava održati. No, i samo zakazivanje ročišta bit će korak naprijed.

OKRIVLJENI DIREKTORI, NADZORNICI

RADOVA, ALI I HEP PROIZVODNJA

U ovom slučaju optužnicom su okrivljeni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te dvojica tadašnjih direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvije zasebne točke optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, Miškovića, Rukavinu i Starmana se tereti kako su, kao odgovorne osobe tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova na rekonstrukciji hidroelektrane postupali protivno Zakonu. Kako stoji u obrazloženju, tereti ih se da su postupali protivno ‘obvezama investitora za ishođenje građevinske dozvole, i u tom postupku mogućnosti javnopravnih tijela za ocjenu uvjeta i mjera i iz područja zaštite od požara, te prijavi radova, pristajući tako da bez institucionalnog nadzora rekonstrukcije pogona nastanu propusti’. Kako su objavili na stranicama, ‘navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara i zaštite od požara’.  Nujića i Vučića se tereti kako su također postupali protivno Zakonu što je dovelo do ozbiljnih propusta. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, požar je nastao u kabelskoj vertikali pogona, putem lakozapaljivih i gorivih materi-

Suđenje za ovaj događaj još uvijek nije ni počelo, no poznato je kad bi moglo biti zakazano prvo ročište. Premda se pretpostavljalo kako će suđenje krenuti ovog ljeta, odvjetnica oštećenih i obitelji preminulih Doris Košta govori kako se, prema informacijama s kojima raspolaže, zakazivanje prvog ročišta očekuje krajem rujna

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

Dio djelatnika

Hidroelektrane se uspio spasiti uslijed požara, a Maškarić, Zvrko i Pozniak su ostali u postrojenju. Bježeći od vatre i gustog, crnog dima, odlučili su skočiti u odvodne kanale koji vode u more jer, očito, u tom trenutku nijedan drugi izbor nisu imali. Nažalost, u odvodnim kanalima su izgubili svoje živote

jala koji se nisu smjeli ugraditi, proširio se i zahvatio područje strojarnice pogona, gdje je gorenje obloga stropa postavljenih od neodgovarajućih  materijala uzrokovalo brzo širenje vatre, isijavanje znatne količine topline i štetnih produkata gorenja. Kako je objavljeno, trojica zaposlenika pogona su u tako stvorenoj nemogućnosti bijega smrtno stradali, a sedmorica zaposlenika su doživjela akutne reakcije na stres, dok je u pogonu nastala materijalna šteta od najmanje 90.000.000,00 kuna.

HEP Proizvodnja d.o.o. je optužena kao odgovorna za povrede dužnosti pravne osobe, u vezi postupanja odgovornih osoba u toj pravnoj osobi. Svi okrivljenici brane se sa slobode.

‘ZABORAVILI’ NA GRAĐEVINSKU DOZVOLU

Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, temeljni problem leži u tome što za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola. Sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole.  Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, zbog čega su bile upućene i kaznene prijave. Nepravilnosti se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u

strop i koji je lako zapaljiv.  Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, utvrđeno je kako je poslodavac ugradio ‘valoviti poliester u roli’. U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija navodi kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje.  Inače, požar je izbio u jutarnjim satima nakon čega se tragalo za radnicima koji su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana oko 14 sati u odvodnom kanalu same hidroelektrane, a drugo navečer na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE. Dio djelatnika Hidroelektrane se uspio spasiti uslijed požara, a Maškarić, Zvrko i Pozniak su ostali u postrojenju. Bježeći od vatre i gustog, crnog dima, odlučili su skočiti u odvodne kanale koji vode u more jer, očito, u tom trenutku nijedan drugi izbor nisu imali. Nažalost, u odvodnim kanalima su izgubili svoje živote.

Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak

SLUČAJ DUG DESETLJEĆIMA

SUDSKA TRAKAVICA SE

NASTAVLJA Grad Dubrovnik i

Valamar uložili žalbe na presudu o parku na Babinom kuku

Iako je Grad Dubrovnik osvojio još jednu ‘bitku’ u sporu s Valamarom, postupku se ipak, za sada, ne nazire kraj

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Kako presuda još nije pravomoćna, Valamar je imao mogućnosti žalbe do 7. srpnja, što su oni iskoristili. A osim njih žalio se i Grad Dubrovnik.

Već godinama traje ‘pravosudna trakavica’ između Grada Dubrovnika i Valamar Riviere d.d., a sve zbog zemljišta na Babinom kuku. Ročišta, pa odbacivanje tužbe, žalbe, sve se to nekako ‘vrtjelo u krug’ još od 2010. godine i mandata tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića koji je ‘vodio’ Grad u trenutku kada je spor pokrenut, a odvjetnica za Grad Dubrovnik tada je bila Viktorija Knežević. Ipak, prema recentnim presudama suda od prije nekoliko tjedana činilo se kako i ovoj sudskoj trakavici dolazi kraj. Ipak, situacija se još jednom malo zakomplicirala. Koncem lipnja Grad Dubrovnik objavio je kako ‘preuzima vlasništvo nad parkom na Babinom kuku. Kako su tada izvijestili, Općinski sud u Dubrovniku presudio je 21. lipnja u korist Grada utvrdivši da je vlasnik parka na Babinom kuku površine 16.943 metra kvadratna. Prema prvostupanjskoj odluci suda Valamar mora trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist Grada Dubrovnika, na dijelu nekretnine koja čini novoformiranu česticu 1575 k.o. Gruž. Presudom se također Valamaru nalaže istovremeno brisanje svog prava vlasništva.

Kako presuda još nije pravomoćna, Valamar je imao mogućnosti žalbe do 7. srpnja, što su oni iskoristili. A osim njih žalio se i Grad Dubrovnik. Iako nismo dobili odgovore zbog čega su se žalili s obje strane, za komentar o svemu pitali smo dubrovačku odvjetnicu Viktoriju Knežević, koja je vodila ovaj postupak od njegovog pokretanja, a iako sada nije pravna

dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

zastupnica Grada, o istome zna mnogo. „Drago mi je da je sud ovako presudio“, ističe odmah na početku Knežević.

„Prvi put kada sam podnijela tužbu Općinski sud u Dubrovniku je odbio naš tužbeni zahtjev, na što smo se mi žalili. Nakon toga je Županijski sud uvažio žalbu i vratio sve na ponovni postupak, a osim toga dao je i neke instrukcije sudu što treba napraviti. U međuvremenu je stupio na snagu novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, pa je sudac koji je sada sudio odlučio suditi po tome“, govori Knežević i dodaje kako je ‘jedna velika nepravda ispravljena’.

Ondašnja Općina Dubrovnik prepustila je zemljište tvrtki Minčeta export-import Babin kuk ‘u totalu’ bez naknade, a tvrtka je imala obvezu izgraditi hotelski kompleks s 5000 kreveta, izgraditi javne putove i parcelirati ono što su javne površine i vratiti ih Općini Dubrovnik. „Babin kuk je građen u sklopu Masterplana Južni Jadran i Amerikanci su tada davali kredite. Jako se ‘forsiralo’ da se to sve prebaci s

idejom da će se kasnije ‘raskusurati’, odnosno da će se javne površine vratiti Općini Dubrovnik. Ali kako su to bila vremena kada je sve bilo društveno, 1976. kada se otvorio kompleks, Općina o tome nije vodila računa jer je sve bilo ‘naše’. Onda je došla pretvorba i privatizacija i sve je prebačeno na Babin kuk“, objašnjava korijene problema Knežević.

Govori nam i kako je revizija pretvorbe i privatizacije Šime Krasić bila glavni trag jer je prema riječima Knežević, upravo ta revizija pokazala da je tvrtka Babin kuk unijela temeljni kapital puno veći nego što su trebali. „Od tu je sve krenulo, svi su tvrdili da se ne može, a meni je jako drago što se pokazalo da se može, barem u prvom stupnju, a nadam se i u drugom stupnju da će se dočekati ovakva pravomoćna presuda“, govori Knežević.

„Za očekivati je da će Valamar iskoristiti sve pravne mogućnosti, jer ako ništa drugo oni moraju svojim dioničarima pravdati da su ih iskoristili unutar pravnog sustava. Rijetko kada se dogodi da se, pogotovo te velike firme, koje imaju svoje ‘in house’ pravnike, da se ne žale“, pojasnila je.

KOLIKO TO SVE SADA MOŽE TRAJATI ?

Knežević objašnjava kako sada po izjavi žalbe predmet ide na Županijski sud jer je već jednom tamo bio, a obično se ide na isti sud da se ne mora novi sudac upoznavati s predmetom, već ide sucu koji već zna problematiku.

„To može trajati godinu ili dvije, a onda postoji i mogućnost podnošenja revizije Vrhovnom sudu, ali to je već s posebnim uvjetima, sada su u redovnom postupku imali pravo žalbe. Nakon toga postoji i Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava, to su mogućnosti koje oni imaju. To može još potrajati, ali ovo je jedan dobar početak, promjena cijele te paradigme.

TKO ĆE ODRŽAVATI PARK DO PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE?

„Iz dokaza provedenih tijekom postupka utvrđeno je da je predmetni park napravljen u vri -

Koncem lipnja Grad Dubrovnik objavio je kako ‘preuzima vlasništvo nad parkom na Babinom kuku. Kako su tada izvijestili, Općinski sud u Dubrovniku presudio je 21. lipnja u korist Grada utvrdivši kako je vlasnik parka na Babinom kuku površine 16.943 metra kvadratna

petak, 29. srpnja 2022.

Spor se vodi još od mandata Andra Vlahušića, a odvjetnica za Grad Dubrovnik tada je bila Viktorija Knežević. Iako naglašava kako sve još može potrajati, kaže kako je ovo ‘jedan dobar početak i promjena cijele paradigme.

jeme izgradnje hotelsko-turističkog centra na Babinom kuku, da do danas nije mijenjao svoju namjenu te da je ostao pristupačan svim osobama. Sud smatra da je time pravni prednik tuženika izvršio svoje obveze iz Ugovora o davanju zemljišta na korištenje pa je stoga predmetna nekretnina postala i ostala javni park, odnosno danas vlasništvo Grada Dubrovnika“, istaknuli su iz gradske uprave i poručili kako je „navedena presuda novi doprinos zaštiti javnog prostora na području Babinog kuka i kako će park zadržati svoju namjenu javnog prostora za odmor i rekreaciju“. „Kada Grad dobije konačnu odluku, odnosno ako dobije vlasništvo, Grad će park morati i održavati. Za sada to radi Valamar i iznosili su se dokazi, koliko vidim u obrazloženju presude, na tu okolnost. Međutim, Sud nije procijenio da je relevantno što oni ‘kose travu’ nego je važnije što građani koriste park neosporno svih ovih godina i da to zaista funkcionira kao javna površina, da je to funkcionalno i javno, bez obzira na to što oni to održavaju, to ipak koriste svi građani, a ne samo korisni-

Posjetimo, prethodno je Grad Dubrovnik uknjižio oko 60 tisuća kvadrata kao komunalnu infrastrukturu koja predstavlja javno dobro. Naime, uknjižene su Ulica Vatroslava Lisinskog sve do plaže Copacabana te plaže Mandrač s druge strane, te Ulica Iva Dulčića u cijelosti, počevši od kružnog toga kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema vodoinstalateru ‘Grgi’, odvojke koji vode do hotela Valamar Club Dubrovnik s okretištem za autobus, odvojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući parkinge koji vode do hotela Argosy.

Pravnim postupcima od strane Odsjeka za komunalno redarstvo prema tvrtki Valamar Riviera d.d. uklonjeni su stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići prema odvojku uz hotel Tirenu, a koji vodi prema Malom Stradunu čime se osiguralo nesmetano korištenje javnih površina građanima Dubrovnika.

Dubrovački

ci njihovog kompleksa“, pojašnjava Knežević.

JOŠ JEDAN U NIZU USPJEHA GRADA

KALAMOTA

na otoku, brojni Dubrovčani uživali u pravoj

zabavi

Ekipa Kalamota Beach House udahnula je novi život otočkoj romantičnoj i opuštenoj atmosferi. Kalamota ove nedjelje nije bila tihi otok nego središte okupljanja mnogobrojnih Dubrovčana i turista koji su ga posjetili kako bi uživali u pravoj ljetnoj zabavi uz more koju je priredila ekipa Kalamota Beach House. Prisutni su tako u toploj ljetnoj večeri uživali uz probane gastro delicije, rashladili se uz koktele i bogat izbor pića. Opuštajući i romantični tonovi saksofona uveli su goste u noć, a zatim je duo koji čine Marko Pecotić Peco i Silvia Dvornik zapalio atmosferu sjajnim izvedbama. Ovim događajem Kalamota se otvorila domaćima i pokazala kako nije samo lokacija za turi-

ste, a turisti s otoka imali su priliku vidjeti kako je to kad otok i njegovi ljudi krenu slaviti ljeto.

Smješten tik uz more, Kalamota Beach House priuštio je svojim posjetiteljima pravu ljetnu atmosferu kao novo hit mjesto za nezaboravne provode.

Dubrovački dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

Kad nema Hitne, oni prevoze ugrožene, a ženama ne odaju gdje su im iskrcali muževe

Taksiranje zvuči kao suhoparni prijevoz klijenata od jedne do druge lokacije, no to nije baš tako. Taksisti često pomažu unesrećenima, razgovaraju s ljudima koji su usamljeni, ali i čuvaju tajne. U protivnom bi bilo puno više razvoda braka. Za Dubrovački dnevnik o toj drugoj strani medalje govore Ivica Smoljko i Patricia Delija iz ‘Plavog taksija’

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, PETRA SREBROVIĆ

„Ima i onih koji pođu na Ugljan pa nas otamo zovu samo da nas pozdrave. Pa nam sviraju, pjevaju… Kažu da zovu samo da znamo kako nas nisu zaboravili. Ti ljudi izađu otamo, vrate se u Dubrovnik i ponovno se voze s nama. Ne zaboravljaju nas,“ govori nam Delija

Kad netko spomene posao taksista, to možda može zvučati suhoparno. Prva na pamet pada vožnja klijenata od jedne do druge lokacije. Čini se kako se to ponavlja, iz sata u sat, i kako u tome ustvari nema ništa osobito zanimljivo ni uzbudljivo. No, rad s ljudima obično je sve, samo ne dosadan. Taksisti rade i u kasnim noćnim satima kad se obično događaju i najzanimljivije stvari. Zbog toga je važno dobro znati čuvati tajne... A još je manje poznata njihova ljudska uloga. U javnosti često percipirani kao djelatnici kojima je stalno što više zaraditi od sezone, oni vrlo često pomažu ljudima, a pravovremena vožnja do bolnice nekima je znala i spasiti život.

„Baš nas je neki dan zvala žena u polusvjesnom stanju. Došao sam do nje, ukrcao je u auto, odveo u gruške nebodere gdje živi kad je malo došla k’ sebi. Nebrojeno puta smo ljude iz nebodera vozili iz i u bolnicu. Tamo očito živi starije stanovništvo i stalno nas zovu. A koga će drugoga zvat’? I tako ih odvezemo, pomognemo do lifta ili do stana,“ govori nam Ivica Smoljko, prvi čovjek Plavog taksija. Takve vožnje se u pravilu ne naplaćuju. Kako kaže Smoljko, nemaju srca. A često umirovljenici ni nemaju tih 35 ili 40 kuna koliko ih košta vožnja. No, nisu to samo umirovljenici. Kako govori Smoljko, opisujući svoj posao, često ih nazovu ljudi koji su imali pro -

KAD SU SVA VOZILA HITNE NA TERENU, RAZVOZIMO MI

metnu nesreću. Nemaju se čime vratiti doma pa zovu taksi, ali ponekad nemaju novca uza se. No, i te se vožnje odrade. Kod pacijenata koji imaju zakazane dijalize u Općoj bolnici Dubrovnik često se rade nalozi kako bi taksisti u točno određeno vrijeme bili pred njihovim domovima i kako bi mogli navrijeme biti u bolnici.

„Takve pacijente vozimo gratis. Vrlo dobro znamo kojim se danima ide na dijalizu i u kojim periodima. Napravimo naloge koji se onda aktiviraju kako taksi vozilo ne bi kasnilo,“ govori Patricia Delija, dispečerka ‘Plavog taksija’. A bilo je tu i slučajeva kad bi vozili pacijente jer bi sva vozila Hitne pomoći bila na terenu. „Baš smo neki dan imali situaciju u kojoj smo zaprimili poziv te smo zamoljeni da dođemo po čovjeka u Lapadu kojemu je pozlilo, jer su sva vozila Hitne na terenu, te da ga dovezemo na Hitnu. To smo i napravili,“ kaže nam Delija, dok Smoljko dodaje kako su primjerice jednom prilikom vozili čovjeka koji je imao srčani udar.

‘DONESITE MI KRUH I SIR’

Umirovljenici u Hrvatskoj ne žive bajno, a onima koji su slabije pokretljivi ili imaju nekih drugih zdravstvenih problema prijevoz je itekako nužan. No, kako kroz mjesec ‘kopni’ mirovina, tako se smanjuju i pozivi prema ‘Plavom taksiju’.

„Kad dođe penzija, onda nas ti ljudi obično zovu. No, nakon 10,15 dana, pozivi izostaju. Onda te ljude srećemo po gradu, pogotovo po placi, pa ih odvezemo besplatno. Ili neki kolega javi drugome pa on dođe po njih,“ govori Smoljko.

Ima i onih kojima su potrebne namirnice, ali im je teško doći do butige.

„Bila je jedna gospođa koja nas je često zvala, a sada je domu. Ona bi cijelu noć zvala i govorila kako joj nema tko donijeti kruh i sir. Pa onda kupimo i donesemo,“ kaže Delija. No, sve to postavlja pitanje čime refundiraju te vožnje. Smoljko kaže kako im to ne predstavlja neki značajan trošak, a učinili su dobro djelo.

„Sad će netko kazati kako se hvalimo i kako vozimo domaće ljude, ali istina je kako mi ustvari nemamo puno ‘praznih kilometara’. Mi ne šaljemo prazan auto na Pile da pokupi nekoga kome treba pomoć, nego je on pun. U ljetnom periodu odradimo sigurno 90 posto vožnji tako. Nije to neki gubitak,“ izjavio je Smoljko dodavši kako nisu dizali cijene i kako to zasad ne namjeravaju napraviti.

„I dalje držimo startnu cijenu od 12 kuna, uz šest kuna za svaki prijeđeni kilometar i po tome smo među najjeftinijima u Hrvatskoj. Kako bi to zvučalo kad bismo uslugu poskupjeli za kunu po kilometru? Nama to nije nikakva zarada, a ljudima bi zvučalo grubo. Vidjet ćemo što će biti dogodine, hoće li cijena goriva malo pasti, ali zasad ih ne mislimo mijenjati,“ dodaje Smoljko.

GDJE STE MI ISKRCALI MUŽA?

No, nisu oni stariji i bolesni jedini sugrađani koje prevozi ‘Plavi taksi’. Ima tu mladih, zdravih i veselih, a posebno tijekom vikenda. Tada njihov Centar zna zaprimiti neke zanimljive pozive.

„Bude tu svega. Ljudi zovu i žele nam poslati bocu vina. Znaju nam poslati čokoladu. Naši ljudi koji se s nama voze su pristojni, pa i kad popiju. Uvijek ima iznimaka, ali pretežno su naučili na nas, ponašaju se lijepo. Bude zanimljivo pa noć brzo prođe,“ govori Delija. Pitamo je ima li udvarača, a ona kroz smijeh odgovara potvrdno.

„Toga uvijek ima. Zovu i govore kako imamo lijep glas, predlažu kafu, pitaju kako se zo -

„Žene znaju zvati u Centar i pitati gdje smo im iskrcali muževe. Muževi im obično kažu kako idu kod prijatelja, ali pođu na neka druga mjesta. Mi možemo vidjeti koja je to ulica pa nas ona moli da joj kažemo gdje je. A onda mi uglavnom navedemo neku ‘prometnu’ lokaciju, mada to nije ta gdje smo ga odveli. Ona zna da mi znamo, ali mi čuvamo privatnost. Zna se nekoliko puta mjesečno dogoditi da nas zovu žene i pitaju gdje smo im odvezli muževe. A znaju zvati i muževi za svoje žene,“ govori Smoljko.

petak, 29. srpnja 2022.

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

„Baš smo neki dan imali situaciju u kojoj smo zaprimili poziv te smo zamoljeni da dođemo po čovjeka u Lapadu kojemu je pozlilo, jer su sva vozila Hitne na terenu, te da ga dovezemo na Hitnu. To smo i napravili,“ kaže nam Delija, dok Smoljko dodaje kako su primjerice jednom prilikom vozili čovjeka koji je imao srčani udar

vemo… Ne govorimo imena, ali saznaju oni to nekako,“ smije se Delija.

S druge strane, taksisti moraju znati dobro čuvati tajne koje se tiču onoga koga voze, s kime ga voze i gdje ga iskrcavaju. U protivnom bi razvoda bilo i više.

„Žene znaju zvati u Centar i pitati gdje smo im iskrcali muževe. Muževi im obično kažu kako idu kod prijatelja, ali pođu na neka druga mjesta. Mi možemo vidjeti koja je to ulica pa nas ona moli da joj kažemo gdje je. A onda mi uglavnom navedemo neku ‘prometnu’ lokaciju, mada to nije ta gdje smo ga odveli. Ona zna da mi znamo, ali mi čuvamo privatnost. Zna se nekoliko puta mjesečno dogoditi da nas zovu žene i pitaju gdje smo im odvezli muževe. A znaju zvati i muževi za svoje žene,“ govori Smoljko.

ZOVU NAS I S UGLJANA. PA SVIRAJU, PJEVAJU…

Uz one kojima se sviđa glas dispečerke koju žele izvesti na piće i one koji traže gdje su im supružnici, često zovu i osobe koje su usamljene. Jednostavno nemaju s kime popričati pa nazovu dispečere kojima se požale. „Ima zanimljivih poziva. Ima ljudi koji jednostavno nazovu kako bi se ispričali jer nemaju s kime. To uglavnom budu stariji ljudi. Kažu kako su sami, kako više nemaju nikoga pa nam pričaju svoje probleme. Mi ih poslušamo i bude im lakše,“ kaže Delija. Govori i kako ih zovu čak i ljudi s Ugljana!

„Na naš odjel psihijatrije smo znali nositi cigare jer su nas molili da im donesemo. Ima i onih koji pođu na Ugljan pa nas otamo zovu

samo da nas pozdrave. Pa nam sviraju, pjevaju… Kažu da zovu samo da znamo kako nas nisu zaboravili. Ti ljudi izađu otamo, vrate se u Dubrovnik i ponovno se voze s nama. Ne zaboravljaju nas,“ govori nam Delija.

U AUTU ZABORAVILA 75 TISUĆA KUNA

U medijima često čitamo i o taksistima koji u svojim vozilima znaju pronaći velike svote novca koje potom vraćaju klijentima koji su ih u autu zaboravili. Kako kaže Smoljko, jedna je žena u vozilu ‘Plavog taksija’ tako ostavila 75 tisuća kuna, no srećom, novčani iznos je vraćen i priča je imala sretan kraj. No, govori kako se najčešće ostavljaju mobiteli. „Nalazili smo vrećice s robom koje bi ljudi koji idu s posla znali zaboraviti, ključeve, spenzu… No, najčešće su to mobiteli. Uglavnom se sve te stvari nađu i vrate. Ljudi često zaborave broj taksija, ali mi uz pomoć ostalih podataka, recimo polazne točke, pronađemo koje je to vozilo. Taksist provjeri je li u tom vozilu zaista nešto ostalo i onda to vratimo,“ kaže Delija.

U JEDNOJ SMJENI I PO 600 POZIVA

Kad se svi ti pozivi zbroje, samo u jednoj smjeni se nakupi troznamenkasti broj. Delija govori kako u smjeni od 22:00 do 6:00 sati znaju zaprimiti oko 500, 600 poziva. Gužva je, no sve se nekako stigne. ‘Plavi taksi’ trenutno ima 54 automobila koji obavljaju autotaksi djelatnost. „Nekad imam osjećaj kao da drugi taksiji ne postoji. Telefoni samo zvone, to je jako puno poziva. Odradimo jako puno i trudimo se svima ugoditi. Zovu nas domaći, zovu i stranci, ali i oni koji su došli raditi u Dubrovnik, a koje vozimo po tarifi za domaće,“ kaže Delija. Ponekad bi klijenti htjeli svoj taksi što prije, ali bude ogromna navala. No, kroz 15-ak minuta se uglavnom situacija raščisti.

„Od Ilijine glavice do kapelice bude 17 naših vozila u gužvi. To su popodnevne špice kad je gužva, ali kroz 15-ak minuta se to sve odblokira. Ove godine zna biti nešto gužvi, ali nema velikih čekanja. Vjerojatno su prometni redari napravili reda, a tekući sustav na Pilama funkcionira fantastično,“ govori Smoljko. Sve što je naveo ovaj dvojac iz ‘Plavog taksija’ ustvari baca jedno sasvim drugo svjetlo na ovaj posao. On zna biti prilika za pomoć, a važno je i čuvati privatnost klijenata.

„Te vam stvari u početku znaju biti zanimljive, ali one su ustvari naša svakodnevica. Odradimo jednu vožnju, pa onda ide druga, treća, deseta i tako u nedogled. Svaki klijent je specifičan, ima čudi onoliko koliko i ljudi. Ali naši su ljudi zbilja fantastični,“ zaključuje Smoljko.

Ivica Smoljko

PRIČE O LJUBAVI, NADANJU I PATNJI

Glazbeno putovanje Zagrebačkog kvarteta i solista oduševilo okupljene u Dvoru

Publika je bila osobito dirnuta, izrazivši svoje zadovoljstvo poduljim pljeskom i pozivima na naklon

Zagrebački kvartet je sa solistima, nagrađivanim fagotistom Žarkom Perišićem i priznatim klarinetistom Milanom Miloševićem 25. srpnja u atriju Kneževa dvora priredio sjajnu glazbenu večer kojom je okupljenu publiku odveo na putovanje kroz stoljeća i ugođaje.  Pomno odabrani večernji program Priče o ljubavi, nadanju i patnji, čije ime već upućuje slušatelje na širok spektar emocija i ugođaja koje donose djela u rasponu od 16. do 21. stoljeća, otpočeo je polagano i sjetno s popularnom skladbom Johna Dowlanda Lachrimae Tristes ili Sedam suza iz ciklusa sedam plesova Lachrimae. Svaku je skladbu ispratio pljesak publike, no posebno je glasan bio onaj za Brahmsov četverostavačni Kvintet za klarinet u h-molu tijekom koje je stručnjak za klarinet, profesor Milan Milošević demonstrirao svoju izvedbenu rafiniranost. Uslijedilo je djelo za fagot i gudački kvartet to the Tales Unsaid skladatelja Farshida Samandarija, a Žarko Perišić je svoje suvereno muziciranje pokazao kroz zahtjevne pasaže Kvarteta za fagot u F-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta koji nerijetko iziskuje znatnu živost i ekspre -

siju. Nakon melankoličnog početka, glazbeno putovanje kroz uistinu bezvremenske i svima nesumnjivo bliske teme patnje, nade i ljubavi zaokružio je Zagrebački kvartet, prvi trajni i profesionalni ansambl svoje vrste na hrvatskoj glazbenoj sceni, osnovan još 1919. godine, među čijim se brojnim priznanjima ubraja i Povelja Republike Hrvatske za osobite zasluge u kulturi. Izvrsni glazbenici koji se prema riječima Žarka Perišića uklapaju s najvećim izazovima u literaturi i s raznim solistima te koje je Milan Milošević prozvao hrvatskim ‘nacionalnim blagom’ su od sezone 2017./2018. Davor i Hrvoje Philips, Martin Jordan te Martin Krpan. Koncert je završio vedrim notama Serenade za gudače Antonina Dvořáka kojom je skladatelj postao dobro poznat koncertnoj publici 19. stoljeća, a kojom je festivalska publika osobito bila dirnuta, izrazivši svoje zadovoljstvo poduljim pljeskom i pozivima na naklon.

Glazbeni program 73. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se u petak, 29. srpnja u 21:30 sati u Dvoru, a festivalsku publiku očekuje nešto sasvim drukčije u svijetu klasične glazbe, jedinstveno neposredan klavirski recital Fazila Saya.

Svaku je skladbu ispratio pljesak publike, no posebno je glasan bio onaj za Brahmsov četverostavačni Kvintet za klarinet u h-molu tijekom koje je stručnjak za klarinet, profesor Milan Milošević demonstrirao svoju izvedbenu rafiniranost

Balet ‘Ponos i predrasude’ vratio se doma!

Festivalska publika je u jednom dahu pratila izvedbu uz pljeskom popraćene promjene misaonih procesa te je na kraju izvođače nagradila ovacijama i višeminutnim aplauzom za kojeg se činilo da neće nikada stati

Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu očarao je festivalsku publiku prošlog vikenda u parku Gradac izvodeći neoromantični balet u dva čina Ponos i predrasude redatelja i koreografa Lea Mujića, nastalog prema istoimenom kultnom romanu Jane Austen.

Spektakularnu izvedbu baleta Ponos i Predrasude, u režiji iznimnog i nadaleko priznatog baletnog umjetnika suvremenog stila Lea Mujića, festivalska publika je u jednom dahu pratila uz pljeskom popraćene promjene misaonih procesa te je na kraju izvođače nagradila ovacijama i višeminutnim aplauzom za kojeg se činilo da neće nikada stati. Balet Ponos i predrasude, praizveden 2020. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, na dva dana pretvara park Gradac u kulisu priče o životu ruralnog engleskog društva s početka 19. stoljeća. Na odabranu glazbu engleskih skladatelja različitih generacija u prvi plan postavljen je ljubavni narativ mlade Elizabeth Bennet koja se, kao i njezine četiri sestre, mora udati za bogata muža. Pokušaje sestara da si osiguraju pristojan život ne gubeći dostojanstvo i ne odu-

stajući od svojih romantičnih žudnji prikazali su sjajni baletani i balerine zagrebačkog HNK

„Balet je jako teško napraviti, to je jedna velika, ranjiva, sofisticirana, apstraktna umjetnost koja zaslužuje svo poštovanje. Kratak je vijek kojeg plesači provedu na sceni, a jedan fragment njihovog života se dogodio u ovom fenomenalnom gradu, na ovoj fenomenalnoj sceni. Uz fantastično vrijeme i nevjerojatan prostor, imam dojam kao da je ovaj balet došao kući,“ istaknuo je netom nakon izvedbe koreograf i redatelj Leo Mujić.

Uz Mujića, autorski tim čine dramaturg Bálint Rauscher koji je sudjelovao i u odabiru glazbe, scenograf Stefano Katunar s asistenticom Aleksandrom Anom Buković, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović s asistenticom Mijom Rejc Prajninger, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek te oblikovatelj zvuka Svebor Zgurić. Asistentica koreografa je Suzana Bačić, baletna majstorica Milka Bartolović, glazbena voditeljica Ljudmila Šumarova, a glazbeni korepetitor Teo Visintin.

“Kratak je vijek kojeg plesači provedu na sceni, a jedan fragment njihovog života se dogodio u ovom fenomenalnom gradu, na ovoj fenomenalnoj sceni. Uz fantastično vrijeme i nevjerojatan prostor, imam dojam kao da je ovaj balet došao kući,“ istaknuo je netom nakon izvedbe koreograf i redatelj Leo Mujić

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vinko, Sonja, Jelena i Zrnka - žele da izvrsnih baletnih predstava, poput Ponos i predrasude, što više na DLJI bude

Zorica i Mariella - uvijek je velika sreća na odmor u svoj Dubrovnik iz Beča doći, pa na Lokrum poći

Nela i Danijela - pred prijateljicama je opuštena ljetna večer cijela

Nataša i Jadranka - kad se polako gasi svjetlost danja vrijeme je za povratak s kupanja i Banja

Dino i Ivona - ljubav ne skrivaju, i na pižulu zajedno biti uživaju

Ante, Ružica, Sunčana, Maelys, Valentine, Noah i Guy - obitelj se u Trstenomu okupi ljeti, (pro)hladna jesen u Liegeu ovdje ne “prijeti”

Nino i Ana - znaju koji je najbrži način prijevoza za stići na sva događanja ljetnih dubrovačkih dana

Dubrovački dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Terezina i Laura - nije bilo teško u Lazarete zajedno poći, na izložbu slika Izvora Pende doći

Anja, Greg, Sarah i Yasna - za biti u pravom društvu na kulturnim događanjima svaka prilika je krasna

Suzana, Luce, Suzana i Meri - lijepo je kad se lijepim povodom nađu profesorice ETŠ i penzioneri

Vlaho i Marina - klape su gustali slušati, svaku bi pjesmu znali otpjevati

Damir i Romain - srpanjska suradnja je francuskim turistima bliza, u ophodnji su policajci iz Dubrovnika i Pariza

Ni britanski kruzeri

CUNARD COUNTESS i CUNARD PRINCESS nisu zaobišli Dubrovnik

Nisu dolazili u Sredozemlje do konca osamdesetih, a 1990. godine CUNARD PRINCESS dolazila je šest puta

Najpoznatiji britanski putnički brodar Cunard je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u prestižnom danskom brodogradilištu Burmeister & Wain iz Kopenhagena naručio izgradnju dva kruzera od po 16795 bruto registarskih tona za smještaj 950 putnika. Bili su dugi 163, široki 23 metra, a po četiri di -

zel Burmeister & Wain pogonska stroja ukupne snage 15500 KW omogućavali su im preko dvije propele plovidbu brzinom od 21 čvora. Građeni su u isto vrijeme, pa je novogradnja broj 858 krštena imenom CUNARD COUNTESS porinuta s navoza u more 21. svibnja 1975., a novogradnja broj 859 CUNARD CONQUEST 30. listopada iste godine. Završno opremanje i uređenje je obavljeno u talijanskoj La Speziji u tamošnjem brodogradilištu Navali Mechaniche Affini. Na prvo kružno putovanje po Bahamima je CUNARD COUNTESS otplovio 14. kolovoza 1976., a nedugo iza je zaplovio i drugi brod, ali pod promijenjenim imenom kao CUNARD PRINCESS . Izbjegavali Dubrovnik nakon ratnih zbivanja U Sredozemlje nisu dolazili sve do konca osamdesetih godina, osim jednom kada je CUNARD PRINCESS , na dvotjednom krstarenju koje je započelo u Nici 22. svibnja 1982., posjetila luke: Taormina, Napulj, Katakolon, Iraklion, Rodos, Patmos, Skyros, Skiathos, Delos, Mikonos, Tinos, Pirej, Iteu, Dubrovnik, Split i Veneciju. Nakon toga je CUNARD PRINCESS u Dubrovnik doplovila tek 9. travnja 1990. Te nas je godine posjetila ukupno 6 puta, po -

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

Građeni sedamdesetih, mijenjali vlasnike i imena

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Lili Marleen

Od 2002. mijenja ime u OLYMPIA COUNTESS, a nakon stečaja matične kompanije i prodaje broda grčkom Maximus Navigation postaje OCEAN COUNTESS.

sljednji put 24. rujna. Zbog nastupajuće vojne agresije prema Hrvatskoj ovi brodovi su sljedećih deset godina zaobilazili naš Grad. CUNARD COUNTESS je 1996. prodan brodarskoj kompaniji Awani Cruises te mijenja ime u AWANI DREAM II , a 1998. godine je prodan grčkom brodaru Royal Olympic Cruises za kojega plovi pod imenom OLYMPIC COUNTESS . Od 2002. mijenja ime u OLYMPIA COUNTESS , a nakon stečaja matične kompanije i prodaje broda grčkom Maximus Navigation po -

staje OCEAN COUNTESS . Već sljedeće godine ponovo mijenja ime u LILI MARLEEN i plovi u najmu njemačkog Holiday Kreutzfahrtena. Ali koncem 2006. i njemačka kompanija odlazi u stečaj, brod ostaje raspremljen prvo u zaljevu Eleusis, a potom u Pireju. U najam ga je 2007. uzeo Monarch Classic Cruises koji ga je pod imenom BLUE COUNTESS uposlio na kružnim plovidbama Egejskim morem.

DOLAZAK 2007. GODINE Nakon potonuća broda SEA DIAMOND na sidrištu Santorinija, ciparski brodar Louis Cruise je za sezonu 2007. kao zamjenu uzeo u najam brod BLUE COUNTESS , koji pod tim imenom nije nikada komercijalno zaplovio, te ga je privremeno preimenovao u RUBY. Pod ovim imenom doplovio je i u Dubrovnik te je usidrio pred Lokrumom 21. rujna 2007. Nakon toga je 2008., u floti Monarcha pod imenom OCEAN COUNTESS iz Pireja plovio uglavnom na kružnim putovanjima tičući luke: Mikonos, Patmos, Iraklion, Santorini i Kusadasi. Sljedeću je 2009. godinu od lipnja do konca rujna proveo u najmu španjolskog Quail Cruisesa te je plovio Zapadnim Sredozemljem s polaskom iz Valencije prema Villefrancheu, Livornu, Civitavecchiji, Sardiniji, Menorci. Od travnja 2010. bio je u najmu britanske brodarske kompanije Cruise & Maritime Voyages za kojeg je sljedeće dvije sezone plovio na kružnim putovanjima s polascima iz britanskih luka. Raspremljen je u grčkoj luci Chalkis 2012. gdje ga je koncem 2013. zahvatio požar u nadgrađu. Šteta je bila prevelika pa je prodan rezalištima u turskoj Aliagi kamo je otplovio u ožujku 2014.

dnevniK petak, 29. srpnja 2022. Priče o moru i brodovima

Cunard Princess

Olympia Countess

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

Drugi brod blizanac, CUNARD PRINCESS je bio nešto bolje sreće od svog prethodnika pa je ime samo jednom promijenio i to 1995. u RHAPSODY, kada je prodan panamskoj po -

družnici poznatog napuljskog brodara MSC Po objavljenom programu iz 2001. plovio je od konca svibnja do konca rujna na kružnim putovanjima s itinererom: Venecija, Katako -

Pod imenom Ruby doplovio je i u Dubrovnik te je usidrio pred Lokrumom 21. rujna 2007.

dnevniK

40 Priče o moru i brodovima

Lili Marleen

Ruby

Drugi brod blizanac, CUNARD PRINCESS je bio nešto bolje sreće od svog prethodnika pa je ime samo jednom promijenio i to 1995. u RHAPSODY, kada je prodan panamskoj podružnici poznatog napuljskog brodara MSC. lon, Kusadasi, Patmos, Rodos, Dubrovnik, Venecija.

RHAPSODY je u travnju 2009. prodan izraelskom brodaru Mano Maritime za kojeg je plovio pod imenom GOLDEN IRIS . Prvi je put pod novim imenom posjetio luku Gruž 4. lipnja 2010., nakon čega je neredovito, ali ipak kon -

tinuirano nastavio i dalje dolaziti. Njegovim zadnjim plovidbama je ipak kumovala Covid 19 kriza te je brod na svoje zadnje putovanje krenuo iz Haife u Izraelu prema grčkom brodogradilištu Chalkis gdje je stavljen u raspremu od 4. studenog 2021. pod imenom GOLD CLUB

Dubrovački dnevniK petak, 29. srpnja 2022. Priče o moru i brodovima 41

Rhapsody

Ženska osoba smrtno stradala u nesreći u Opuzenu, auto završio na krovu

Vozačica je preminula na mjestu događaja uslijed zadobivenih ozljeda, izvijestili su iz policije

Izgubila je nadzor nad vozilom i udarila u zaštitnu metalnu ogradu i prometni znak, nakon čega je došlo do slijetanja i prevrtanja vozila ispod razine kolnika gdje se vozilo prevrnulo i zaustavilo na krovu

Prometna nesreća koja je za posljedicu imala smrtno stradavanje jedne osobe dogodila se u ponedjeljak oko 20:20 sati na cesti D-8 u Opuzenu.

Do prometne nesreće je došlo kada je 40-godišnjakinja, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz smjera Opuzena prema Metkoviću, u jednom

trenutku izgubila nadzor nad vozilom i udarila u zaštitnu metalnu ogradu i prometni znak nakon čega je došlo do slijetanja i prevrtanja vozila ispod razine kolnika gdje se vozilo prevrnulo i zaustavilo na krovu.

Uslijed zadobivenih ozljeda vozačica je preminula na mjestu događaja, obavijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Dubrovački dnevniK petak, 29. srpnja 2022.

Adio Maro, Dubrovnik će te pamtiti

Perak će ostati zapamćen kao voditelj i osnivač Gladiator Croatia kluba, ali i po sjajnoj karijeri u kojoj je imao omjer od 26 pobjeda i osam poraza. Jednu od pobjeda ostvario je protiv slavnog Boba Sappa

Trofejni dubrovački borac Maro Perak preminuo je u srijedu u 40. godini. Perak je u karijeri ostvario zavidne rezultate, bio je svjetski teškaški i poluteškaški prvak. Maro Perak će ostati zapamćen kao voditelj i osnivač Gladiator Croatia kluba, ali i po sjajnoj karijeri u kojoj je imao omjer od 26 pobjeda i osam poraza. Jednu od pobjeda ostvario je protiv slavnog Boba Sappa.

Od njega se emotivnim porukama opraštaju brojni sugrađani, među njima i gradonačelnik Mato Franković.

“Otišao je naš Maro. Veliki borac izgubio je svoju posljednju bitku, onu za svoj život. Imao je toliko planova za daljnji nastavak jačanja borilačkog sporta u Dubrovniku. Nedavno smo pričali i o mogućnosti organizacije hrvačkog sporta u Gradu. Puno planova je bilo pred Marom, no nažalost sve je prekinula iznenadna vijest o njegovom odlasku. Adio ti dragi Maro, uvjeren sam kako će tvoji

‘Gladijatori’ i novi naraštaji s ponosom prenositi tvoje ime po svijetu, ime mladića koji je popularizirao MMA sport u Dubrovniku i ostvario iznimne sportske rezultate. Sportaš, spreman uvijek svakom nesebično pomoći, takav je bio naš Maro. Adio, prijatelju!”, zapisao je Franković.

Nekoliko riječi uputio je i načelnik Konavala Božo Lasić.

„Iznimno me potresla vijest da nas je prerano napustio veliki sportaš i borac, Maro Perak. Njegova smrt ostavila je veliku prazninu i bol prvenstveno za njegovu obitelj, prijatelje, sportaše, ali i sve nas. Ovim želim izraziti iskrenu sućut u ime cijele Općine Konavle. Neka ti je laka zemlja Maro,“ napisao je Lasić. Kroz svoju uspješnu karijeru, Perak je brojne mlade privukao sportu, a često je bio i među organizatorima humanitarnih akcija za prikupljanje pomoći Dubrovčanima u potrebi po čemu će itekako ostati zapamćen.

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

Caritas Dubrovačke

biskupije:

Na donacijama za Dječji Caritas - Lei i Božani - 400,00 kn

U spomen: umjesto vijenca u spomen pok. Katije Barić sestri naše kolegice - 500,00 kn Uplatu su izvršile KOLEGE I KOLEGICE PRIMA DUBROVNIK.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima u spomen na pokojne te Caritasove projekte. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni. rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UDRUGA SLIJEPIH

Umjesto cvijeća za našu dragu rodicu pok. Katu Mirošević , Toni i Saša s obitelji. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

U spomen na susjeda Cvetka Đorđević, umjesto vijenca uplatili su, obitelj Baier 200,00 kuna, Pino Majčica 50,00 kuna, Marija Radinović 100,00 kuna i Drage Lazarević 100,00 kuna.

Umjesto cvijeća za pok. gđa.- Ljubu Nožica , 300,00 kuna uplatili su obitelj Nika Bore.

U spomen na Cvetka Đorđević 200,00 kuna uplatio je Komnen Perović.

Umjesto vijenca za našeg Cvetka Đorđevi-

ća obitelj Miletić i Poštić uplatili su 400,00 kuna.

U spomen na pok. Cvetka Đorđević obitelj Mare Dabo uplatila je 200,00 kuna.

U spomen na pok. Cvetka Đorđević Katija Prokurica uplatila je 100,00 kuna. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

DOMUS CHRISTI

U spomen na dragog gospara Balda Šundricu 500,00 kn prilažu: ANA i FANI DEPOLO. Korisnici i djelatnici zahvaljuju na poklonima.

Dva skalina

U spomen na pok. gospara P. Kristića, 400 kuna prilažu obitelj Marelić i obitelj Kovačić; U spomen na dragog prijatelja i susjeda Izeta Ćatovića 300 kuna prilažu susjedi iz ulice Vinogradarska 30 –Mokošica; Dražen Petrović donacija 200 kuna.

U sjećanje na dragog gospara Darka Florschutza, Marina i Nikša Viđen prilažu 300,00 kuna;

U spomen na pok. Pera Brajevića, 200kn prilaže Maja Šačić;

Umjesto vijenca za pok. Stijepa Bogdanovića, 700 kn prilažu zaposlenici ODJELA ZA UMJETNOST I RESTAURACIJU SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU;

U spomen na dragog kolegu pok. Ivicu Koštu, 400 kn prilaže Ivo Stjepović – Bubo; Umjesto cvijeća za pok. Izeta Ćatovića, 300 kn prilaže Ane Lazinbat; Umjesto cvijeća, poštovanoj gospođi Jagodi Mirošević, 250 kn prilaže Ljiljana P. Darko Darijević donacija 100 kn; Lucijana Pendo donacija 200 kn; Dragica Bačko donacija 200 kn; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 –17:00)

Udruga za Down sindrom DNŽ

- Umjesto cvijeća za pok Boris Ilić 400,00 kn uplaćuju Anka i Marinko Džamarija

- Darko Darijević udruzi donira 100.00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

PROČITAJTE SVE BENEFITE BAROKOMORE

- NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 29. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodaje se Mercedes 2001 god., automatik E270 cdi, 235000 km. Registracija do siječnja 2023 god. Tel- 098285-502

Prodajem automobil VW T3, bio je u ratu, vozio teritorijalnu obranu i specijalnu policiju u gradu Dubrovniku. Godina proizvodnje 1990., registriran godinu dana. Cijena povoljna. Kontakti: 098 9595 949, 020 791 204

IZNAJMLJIVANJE

Š ipčine - iznajmljuje se garsonjera na dulje vrijeme zaposlenim osobama. Kontakt: 419-718

Iznajmljujem uredski prostor na prvom katu u zgradi Euroherca, 95m2, tri prostorije. kontakt: 098 9373 277

Iznajmljujem garsonjeru u Gružu zaposlenoj osobi. Stan je s posebnim ulazom, opremljen i klimatiziran. 020/418-431

PLOVILA

Prodaje se barka Betina 4,90 mtr. sa vanbrodskim motorom Honda 8 KS, u dobrom stanju i malo korištena. Cijena 35 000 kuna, Kontakt tel. 091 35 03 966.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu

Prodajem Vespu 150 oldtimer 90 godište, potpuno ispravna i očuvana 8000 kn, električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 40 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke, 9000 kn te brodicu gliser SUN CRUISER 33, 9,80 m a više detalja na Njuškalu pod oglasom: 35208775. Više informacija na broju: 091/3569711

površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda

bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supi-

la na Pločama. Tel: 095-5304659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009 STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn +

Mali oglasi

PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.

ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se šator za dvije osobe. Kvalitetan. Cijena po dogovoru. Mob: 099/8571306

Prodajem kajak za dvoje, Intex K2, nov, zapakiran sa svom opremom - pumpa, sjedalica, vesla. Cijena 500 kuna. Telefon 0 98/906-5160

Prodajem dječja kolica u

odličnom stanju i termo peć. Cijena po dogovoru kontakt: 020/ 422-085

Prodajem roštilj Weber, original, kompakt 47, na brikete. Potpuno nov, još zapakiran,. Prodajem vrlo povoljno, 600 kuna. Mob: 098/906-5160

Prodajem električno biciklo marke “Fido” 250 w 7,8 ah ,sklopivo i stane u bilo koji gepekt auta. Može se voziti na elektricni .pogon ili kao obicno biciklo za osobe do 120 kg. Cijena 3000 kuna. Kontakt 091 2310973

Dvodjelni metalni ormar. Dimenzije: 1800x600x490 mm. Oprema: polica, nosač vješalice i vješalice. Zaključavanje meh.bravicom, opcionalno druge opcije. Čvrsta varena izvedba - isporuka u komadu. 3 komada novi. 870,00 kn komad Popust na količinu. Mob. 0915445395

USLUGE RAZNO

Tražimo spremačicu opis posla: čišćenje apartmana i održavanje okućnice. Za ostale informacije nazovite na broj 0992123759

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, košnja trave i sl. Mob. 0916143946

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Zaštita od sunca i komaraca ,izrada ,montaža i servis roleta,komarica ,žaluzina,trakastih zavijesa ,rolo zavijesa,zatvaranje vašeg balkona roletama ,sve inf.na 201 131, 0911472794

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 25.07. do 01.08. LJEKARNA ”GRUŽ “ 02.08. - 08.08.

preminuli

Pavo Vlajki (1947)

Cvetko Đorđević (1933)

Mijo Vukić (1930)

Vjekoslav Kapor (1929)

Mato Vojvodić (1931)

Tonći Brajević (1953)

Zlatka Marinović (1954)

Frano Vlahović (1937)

Donko Mirković (1928)

Marija Dobrić (1934)

Mare Petrušić (1942)

Anka Rešetar (----)

Nikica Muratović Lepeš (1934)

Ivan Burilović (1976)

Marija Škero (1940)

Maro Perak (1982)