Dnevnik 15.mart 2013.

Page 1

NOVI SAD *

PETAK 15. MART 2013. GODINE

GODINA LXXI BROJ 23735 CENA 30 DINARA * 0,50 EUR

Internet: www.dnevnik.rs * e-po{ta: redakcija@dnevnik.rs

VANREDNA SKUP[TINA AKCIONARA POLEMIKOM DO NOVOG RUKOVODSTVA

Dragan Luka~ novi direktor Novosadskog sajma str. 15

PROTESTNI SKUP NA NOVOSADSKOM INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO

Politika gura u propast svetsku semensku ku}u

DR@AVNI VRH SRBIJE S VISOKOM PREDSTAVNICOM EU O KOSOVU

Nikoli} optimista, Da~i} ka`e nema dogovora str. 2

str. 4

FUNKCIONER DS JANKO VESELINOVI] NAJAVQUJE PODR[KU UGOVORU SA UAE

Imamo obe}awe ministra Dinki}a

str. 3

MIROSLAV VASIN PREDSTAVIO KONKURSE ZA ZAPO[QAVAWE

Foto: S. [u{wevi}

Vojvodina pla}a otvarawe 4.500 radnih mesta

str. 5

STI@E PREPARAT KOJI PRODU@AVA @IVOT BOLESNIMA OD KARCINOMA PLU]A?

^etvrti poku{aj dobijawa dozvole za uvoz kubanske vakcine

str. 7

Zahla|ewe sa snegom

Najvi{a temperatura 0 °S

I N T E R V J U : ZAMENIK GRADONA^ELNIKA BORKO ILI]

Foto: S. [u{wevi}

Vrati}emo gradu epitet najboqeg mesta za `ivot str. 17 NASLOVI 5 Biznismene `uqa to {to dr`ava nema petqu 5 NBS: Spre~eno mu}kawe s kursom 5 Nema otpu{tawa u Po{ti

Dru{tvo 7 Prakti~na nastava rak-rana obrazovawa

Crna 8 Starica pqa~kala posle torte filovane „bensedinom” 9 Obezbe|ewe: Na izlazu „Kontrasta” stvoren ~ep

Vojvodina 12 Alibunar: Sru{ila se ku}a porodice Jorgovan

13 Pan~evo: Opasna isparewa iz bazena? 13 Zrewanin: Propao poku{aj prodaje „Luksola”

Novi Sad 15 [estica vozi do Ribqe pijace 15 Direktor JKP „Stan” podneo ostavku

MART UVEK DONESE SNEG

Posledwi trzaji zime

Foto: F. Baki}

Ekonomija


2

POLiTikA

petak15.mart2013.

dnevnik

DR @AV NI VRH SR BI JE S VI SO KOM PRED STAV NI COM EU O KO SO VU

Ni ko li}: Optimista sam Da ~i}: Nema dogovora

poslani ^ ke teme

Kne `e vi}: Mle ko nas za te klo Mi ni star po qo pri vre de Go ran Kne `e vi} iz ja vio je ju ~e u Skup {ti ni Sr bi je da je u pot pu no sti spre man da sno si od go vor nost po vo dom slu ~a ja po ve }a n og ni v oa afla t ok s i n a u mle ku u Sr bi ji i da }e po sto je }i stan dard o do zvo qe nom ni vou afla tok si na u mle ku od 0,5 mi kro gra ma po li tri osta ti dok se ne stek nu uslo vi da se pro me ni. „Ni {ta se ne }e do go di ti ako gra |a ni na sta ve da pi ju mle ko sa 0,5 mi k ro g ra m a po li t ri mle ka, jer isti stan dard ima tri ~e tvr ti ne sve ta, a stan dard od 0,05 uz EU, jo{ sa mo Ju `no a fri~ ka Re pu bli ka”, re kao je Kne `e vi} i na gla sio da je van red nu me ru do neo u van red nim okol no sti ma. On je do dao da je iz ve {taj o tom slu ~a ju pod neo pre mi je ru Ivi ci Da ~i }u i pred sed ni ku svo je stran ke Alek san dru Vu ~i }u i da je na wi ma da od lu ~e da li }e i ka kve sank ci je sno si ti. „Pot pu no spre man da sno sim od g o v or n ost”, od g o v o r io je Kne `e vi} na pi ta we {e fa po sla ni ka DS Bo ri sla va Ste fa -

no vi }a ka da }e pod ne ti ostav ku. Ta ko |e, Kne `e vi} je pri znao da sno si deo od go vor no sti za ne re {e ne pro ble me u tom sek to ru i da je slu ~aj sa afla tok si nom u mle ku „za te kao” to mi ni star stvo. Mi ni star je na veo da je si stem bez bed no sti hra ne u Sr bi ji re gu li san za ko ni ma i pra vil ni ci ma ko ji su do no se ni u ci q u uskla | i v a w a sa evrop skim za ko no dav stvom, ali da se to ra di lo bez „do voq no ose }a ja za re al nost i wi ho vu spro vo dqi vost”. „Ovim pra vil ni ci ma do {lo je do su {tin skih pro me na, pr ven stve na od go vor nost za kva li tet hra ne je na pro iz vo |a ~i ma hra ne, a dr `a vi je na me we na ulo ga kon tro le. Ovaj si stem po ka zu je maw ka vo sti u ~i ta voj EU”, is ta kao je Kne `e vi}. Mi ni star je do dao da je u me di ji ma bi lo ja ko pu no ne i sti na, in si nu a ci ja i lo {e pre ne tih stva ri i da je o~i gled no da se ra di o do bro or ga ni zo va noj po li ti~ koj kam pa wi gde se po ku { a v a uni { ti t i srp s ki se qak, po qo pri vre da i srp sko se lo.

De ja no vi}: Gra |a ni ni su bi li ugro `e ni Mi ni star ka zdra vqa Sla vi ca \u ki} De ja no vi} iz ja vi la je da gra |a ni ni jed nog tre nut ka ni su bi li zdrav stve no ugro `e ni ka da je re~ o ni vou afla tok si na u mle ku. De ja no vi} je re kla da je u tom pe ri o du do {lo do stva ra wa pa ni ke i po ja sni la svo ju iz ja vu da gra |a ni tre ba sa mi da od lu ~e da li }e da pi ju mle ko. Ona je ob ja sni la da je gra |a ni ma ko ji su bi li u stra hu po ru ~i la da ne }e ima ti {tet ne po sle di ce, da ne mo ra ju da pi ju mle ko ne ko li ko da na, ako se pla {e dok ne stig nu

re zul ta ti iz la bo ra to ri je u Ho lan di ji, a oni ko ji ga pi ju ne }e ima ti {tet ne po sle di ce po zdra vqe. „Ta mo ja iz ja va is trg nu ta je iz kon tek sta” , re kla je mi ni star ka. Pre ma we nim re ~i ma, stan dard ko ji od 0,05 mi kro gra ma afla tok si na po ki lo gra mu je stan dard ko jem i Sr bi ja tre ba da te `i. Ona je, me |u tim, upo zo ri la, da „ako se pret hod ni stan dar di ne stan dar di zu ju”, taj ta ko |e ne }e bi ti mo gu }e is po {to va ti.

LDP: Iza |i te iz ra ta sa DS Sed ni ca je sa zva na na zah tev Liberalno demokratske partije, ~i ji je pred sed nik ^e do mir Jo va no vi} re kao da ta stran ka pro blem bez bed no sti hra ne u Sr bi ji ni je `e le la da sve de na „be smi sle ne stra na~ ke ra to ve”, te po zvao Kne `e vi }a da „iza |e” iz ra ta sa DS i pre du zme kon kret ne me re.

„To je va {a od go vor nost. Pra vil ni ci su pre va zi |e ni i po sto je pra zni ne zbog to ga {to se ne pri me wu je Za kon o bez bed no sti hra ne”, re kao je Jo va no vi} i upi tao Kne `e vi }a na ka kav na ~in }e bi ti za {ti }en srp ski agrar po sle in for ma ci ja o po ve }a nom ni vou afla tok si na u mle ku.

Qa ji}: Ve li ka {te ta [te ta zbog afe re sa afla tok si nom u mle ku je iz me |u 100 mi li o na i 125 mi li o na evra, a pro da ja mle ka je opa la za pet do 27 od sto, re kao je ju ~e pot pred sed nik Vla de Sr bi je i mi ni star unu tra {we i spoq ne tr -

go vi ne Ra sim Qa ji}. „Mi smo ana l i z i r a l i pro d a j u u {est naj ve }ih tr go vin skih la na ca, ne }u re }i ko jih. Ta ana li za je po ka za la da je pro da ja mle ka opa la od pet do 27 od sto”, ka zao je Qa ji}.

LSV: Gde je Je {i} Po sla ni ci LSV na star tu da na {we se si je pi ta li su zbog ~e ga po kra jin ski se kre tar za po qo pri vre du Go ran Je {i} ne pri su stvu je sed ni ci, po {to je u jav no sti po kre nuo pri ~u o mle ku. Pred sed nik par la men ta Ne boj {a Ste fa no vi} od go vo rio je da na te mat skoj sed ni ci po sla ni ci ma mo gu da od go va ra ju sa mo mi ni stri. Isto vre me no,

Je {i} ni je mo gao da pri su stvu je za se da wu i zbog to ga {to ga pred la ga~ LDP ni je sta vio na spi sak onih ko ji tre ba da od go va ra ju na pi ta wa o bez bed no sti hra ne. Sam Je {i} bio je ju ~e u Skup {ti ni, ali kao gost na sa stan ku po sla ni~ kog klu ba DS pre po ~et ka skup {tin ske sed ni ce. S. Stan ko vi}

Sr bi ja tra `i kom pro mis, ne pri hva ta po ni `e we

Pred sed nik Sr bi je To mi slav Ni ko li} i pre mi jer Ivi ca Da ~i} po ru ~i li su ju ~e, po sle raz go vo ra sa vi so kom pred stav ni com EU Ke trin E{ton, da do go vor Be o gra da i Pri {ti ne o za jed ni ci srp skih op {ti na jo{ ni je po stig nut, bu du }i da i da qe ne ma sa gla sno sti oko nad le `no sti te za jed ni ce. Ni ko li} je, na za jed ni~ koj kon fe ren ci ji za no vi na re po sle sa stan ka sa E{to no vom, na kom je bio i pr vi pot pred sed nik Vla de Alek san dar Vu ~i}, re kao da je op ti mi sta, a da to zna ~i da se re {e we kre }e u prav cu ono ga na {ta Sr bi ju oba ve zu je Re lo zu ci ja do ne ta u Skup {ti ni Sr bi je. - Sve ono na {ta nas je oba ve za la Skup {ti na je pred met in si sti ra wa u raz go vo ri ma i ako ne ko ka `e da je op ti mi sta to zna ~i da bi se re {e we ve o ma bli sko kre ta lo u tom prav cu- re kao je pred -

sed nik Sr bi je. On je na ja vio da }e di rekt ni raz go vo ri u Bri se lu bi ti na sta vqe ni 20. mar ta i do dao da i da qe po sto ji mo gu} nost da ta da pro cir ku li {e ne for mal ni „non paper„ do ku ment, sa sta vqen na osno vu mi {qe wa Pri {ti ne i Vla de Sr bi je. - Ja sam uvek op ti mi sta ka da pre go va ra mo i op ti mi sta sam da mo `e mo da do |e mo do re {e wa. Mi slim da mi ni kad ni smo bi li bli `i spo ra zu mu ko jim }e mo da ure di mo `i vot na KiM, da ta mo svi sta nov ni ci `i ve kao qu di, da bu du za {ti }e ni i ima ju {an su da se raz vi ja ju i da `i ve u mi ru, a da Sr bi `i ve u okvi ru za jed ni ce u ko joj }e pra vi li ma da re gu li {u svoj `u i vot i da bu du po ve za ni sa Sr bi jom, na na ~in da ona mo `e da im po mog ne- re kao je pred sed nik Sr bi je. On je do dao da je dr `av nom vr hu E{to no va pre ne la svo je uti ske iz raz go vo -

E{ton: Kon struk tiv no u Be o gra du Vi so ka pred stav ni ca EU Ke trin E{ton oce ni la je da je sa naj vi {im srp skim zva ni~ ni ci ma u Be o gra du ima la ko ri stan i kon truk ti van sa sta nak u ci qu pri pre me sle de }e run de di ja lo ga Be o gra da i Pri {ti ne. -Po se ti la sam da nas Be o grad ra di da qih kon sul ta ci ja sa srp skim li de ri ma u okvi ru di ja lo ga uz po sre do va we EU u ci qu nor ma li za ci je od no sa Be o gra da i Pri {ti ne, na ve la je E{ton na kon raz go vo ra sa dr `av nim vr hom Sr bi je u sa op {te wu ko je je ob ja vqe no na veb saj tu EU. - Ima la sam ve o ma ko ri stan i kon struk ti van di ja log sa pred sed ni kom To mi sla vom Ni ko li }em, pre mi je rom Ivi com Da ~i }em i pot pred sed ni kom Alek san drom Vu ~i }em. Ove kon sul ta ci je odr `a va ju se ka ko bi se pri pre mio sle de }i sa sta nak u okvi ru di ja lo ga ko ji }u odr `a ti sa pre mi je rom Da ~i }em i ko sov skim pre mi je rom Ta ~i jem 20. mar ta, na ve de no je u sa op {te wu.

ra u Pri {ti ni i da je ona ume re ni op ti mi sta. - Svi na {i raz go vo ri sa wom i pred stav ni ci ma Pri {ti ne kre }u se u okvi ru Re zo lu ci je Na rod ne Skup {ti ne, to smo ja sno re kli pre ne ko li ko da na u Bri se lu i da nas po no vo- re kao je pred sed nik Ni ko li}. Pre mi jer Da ~i} je is ta kao da u ovom tre nut ku ne ma do go vo ra u di ja lo gu sa Pri {ti nom, ni ti }e ga bi ti dok se su {tin ski ne raz mo tre pred lo zi Sr bi je ve za ni za za jed ni cu srp skih op {ti na, bu du }i da Pri {ti na sma tra da op {ti ne tre ba da ima ju nad le `no sti, a ne za jed ni ca. On je, po sle su sre ta dr `av nog vr ha Sr bi je sa vi so kom pred stav ni com EU Ke trin E{ton, na veo da ni ko u ovom tre nut ku ne mo `e da ka `e ho }e li do }i do do go vo ra, ili ne. - I da qe po sto je raz li ke. Da ima do go vo ra, si gur no bi ov de bi la Ke trin E{ton da to ob ja vi. Do go vo ra ne ma, ni ti }e ga bi ti dok se su {tin ski ne raz mo tre na {i pred lo zi- re kao je Da ~i}. Pre ma we go vim re ~i ma, ni je bit no da do bi je mo za jed ni cu srp skih op {ti na zbog na {eg ina ta, ne go da to za i sta bu de na ~in za pre va zi la `e we pro ble ma. - Ke trin E{ton stal no go vo ri da smo ta ko bli zu, a ja bih re kao i ta ko da le ko. Mi `e li mo kom pro mis, ali ne }e mo pri hva ti ti po ni `e we. To je na {a po ru ka pred 20. mart, is ta kao je Da ~i} i uka zao da po sto je tri glav na pi ta wa na ko ja tre ba na }i od go vo re. Su {tin sko je {ta je to za jed -

Pre mi jer da nas u Bri se lu Pre mi jer na ja vio je da da nas pu tu je u Bri sel sa ~e ti ri mi ni sta ra Vla de Sr bi je. On je po sle raz go vo ra sa vi so kom pred stav ni com EU re kao da }e u Bri se lu raz go va ra ti sa ~e ti ri evrop ska re sor na ko me sa ra za tr go vi nu, zdra vqe, `i vot nu sre di nu i pro sve tu. Da ~i} je do dao da taj sa sta nak ne ma ni ka kve ve ze sa di ja lo gom Be o- gra da i Pri {ti ne ve} da se ra di o pro ce su evrop skih in te gra ci ja. ni ca srp skih op {ti na i ka kve su we ne nad le `no sti. Pre ma we go vim re ~i ma, uvek se go vo ri o tri gra ne vla sti a to su iz vr {na, za ko no dav na i sud ska, ali po {to je i Ko so vo sa mo po se bi ne stan dar no pi ta we on da je te {ko de fi ni sa ti ko je gra ne vla sti bi ova za jed ni ca tre ba lo da ima. Za to, do dao je, ni je jed no stav no na }i od go vo re na to ko je bi bi le we ne nad le `no sti u obla sti ma ko je joj bu du po ve re ne. Da ~i} je po ru ~io da Sr bi ja u sva kom slu ~a ju ne mo `e pri sta ti na ne ku neo ba ve znu for mu, „mal te ne ne vla di nu or ga ni za ci ju”. Dru ga dva pi ta wa su pi ta we po li ci je i pra vo su |a, ka zao je pre mi jer, do da ju }i da „ni je sve jed no ko vas ~u va, ko vas bra ni i ko vam su di”. D. Mi li vo je vi}

Ma ra{: Oprav da no pre i spi ti va we vo qe gra |a na u Voj vo di ni Uje di we ni re gi o ni Sr bi je sma tra ju da ima raz lo ga za pre i spi ti va we vo qe gra |a na u Voj vo di ni i za ne go do va we ra dom Vla de Voj vo di ne, iz ja vio je ju ~e ~lan Pred sed ni {tva URS Slo bo dan Ma ra{. Ma r a{ je na stra n a~ k oj kon fe ren ci ji za no vi na re re kao da }e URS, uko li ko se do ka `u zlo u po tre be u ra du Raz voj ne ban ke Voj vo di ne, in si sti ra ti na van red nim iz bo ri ma u Voj vo di ni. Raz lo zi za

pre i spi ti va we vo qe gra |a na su, po red Raz voj ne ban ke Voj vo di ne, i sma we we Voj vo di ne u po gle du bro ja sta nov ni ka, ali i to {to se pr vi put od pri sa je di we wa Voj vo di ne do go di lo da ona ima ni `i bru todru {tve ni pro iz vod od re pu bli~ kog pro se ka. “Od go vor nost ko ju voj vo |an ska vla da no si za upra vqa we, po {to je ima la ve }i nu u Raz voj noj ban ci je ve o ma ozbiq na, a o pu sto {i ko ja je osta la iza

Fon da za ka pi tal na ula ga wa Voj vo di ne ne tre ba da tro {i mo re ~i”, re kao je Ma ra{ i pod se tio na re ~i pred sed ni ka po kra jin ske vla de Bo ja na Paj ti }a da }e ta vla da da ti ostav ku uko li ko se do ka `u ne re gu lar n o s ti u Raz v oj n oj ban c i Voj vo di ne. Go vo re }i o zah te vu po kra jin skog LDP za pro me nu Usta va Sr bi je ka ko bi Voj vo di na do bi la sa mo stal nu auto no mi ju, Ma ra{ je re kao da je to ili ple o-

na zam ili zah tev za re pu bli ku. Ma ra{ je na veo da tre ba otvo re no re }i da eks tre mi zam ko ji bra ni ta kav stav ra |a eks tre mi zam dru ge vr ste, od no sno onaj ko ji }e tra `i ti uki da we auto no mi je. URS, pre ma we go vim re ~i ma, po dr `a va sva ki di ja log ka pro me ni Usta va Sr bi je i `e li da u naj vi {em prav nom ak tu Sr bi je bu de pre po zna ta po tre ba gra |a na, a to je su {tin ska de cen tra li za ci ja i re gi o na li za ci ja.

TVIT CRTICA Vuk sti `e u ne de qu

Koga imenovati

Sa por ta la @nadlanu sti `e vest ve za na “pred sed ni ka sve ta”: @jere mi c_vuk d olazi da smeni \ila sa. Odgovar a V uk Jeremi} :I stina j e, dobio sam p oziv za Skup{tinu DS u nedequ i dola zim iz Ame rike d a ka`em {t a mislim o predlo gu no vog p rograma. ^udi se @zmajevit: Kako to ka da vi{e ni st e ~lan? A Jeremi} ka `e: J esa m, statut ar na kom isija DS se jo { uvek nije sas ta la da razmotr i moju `albu na odl uk u koja je donesena u mom od su st vu...

O DS su na lajni debatovale i ‫‏‬ @juznevesti : Novi rascep u @de mokrat e. Sla v i{a Dini} p re ti na pu {t aw em partije ukol iko Beo grad ne p rom eni pov ereni ka za Ni{. Potpred se dnik vojvo|ans ke v lade Gora n Je{i } je u “ dilem i “: A da im en ujemo na prim er \idi}a? ( P.D .koji je ve } napustio DS)

G uslawe u parlam entu I z red ov a LDP st i`u kri tike n a ra~u n v la de. Drago Kova ~evi} ka`e: Borba pro tiv korup cije je u zela takav zamah, d a sm o stigli u ta ~ku ka d

Beko sebe nu di za pre mijera :)) A pos la nik Boj an \uri } saop{tav a: Cela Vl ada bez Da~i} a i Vu~i}a do {la n a sednicu na koj u ih n iko nije zvao. Do ko ni qudi. Ne vredi, n a{ a ideja je bila da p ri~amo ozbiqno, vlast re{ila da gusla o zaverama #skupstina #mleko

Pa ra dajz i lam pi o ni O hra ni raz mi {qa i funk ci o ner SNS Ivan Ni ni}: Pred nost ovog GMO pa ra daj za je to {to de set me se ci mo `e da sto ji u fri `i de ru, bez ika kve pro me ne. Kao lam pi o ni za jel ku... dok se ne po tru je mo.

Za u vek Pa {i} Na pred wak Vla di mir \u ka no vi} “shva tio” je {ta Vla da na me ra va: Mi slim da je su {ti na na {e po li ti ke po pi ta wu Ko sme ta Pa {i }e va re ~e ni ca – spa sa nam ne ma, pro pa sti ne }e mo!

Ne }e, snaj ka ^lan IO DSS @i vo ta Star ~e vi} o eko no mi ji: Dr Pa vle Pe tro vi}:” #Dinki} da se suo~i sa realno{}u”! Profesore, kad je snajka priznala da nije nevina?!? S. St.


politika

dnevnik

FUNK CI O NER DS JAN KO VE SE LI NO VI] NA JA VQU JE PO DR [KU UGO VO RU SA UAE

Ima mo Din ki }e vo obe }a we Za me nik {e fa po sla ni~ kog klu ba De mo krat ske stran ke Jan ko Ve se li no vi} na ja vio je da }e po sla ni ci te stran ke da nas gla sa ti “ za” ra ti fi ka ci ju ugo vo ra sa Vla de Sr bi je i UAE. Na gla {a va ju }i da je DS u par la men tu Sr bi je iz ne la sve pri med be Rad ne gru pe, ko ju je for mi ra la Vla da APV, Ve se li no vi} je is ta kao u iz ja vi za “Dnev nik” da po sla ni ci te stan ke ni su “ `e le li da bu du neo d go vor ni pre ma gra |a ni ma Voj vo di ne ta ko {to bi bi li pro tiv ovog spo ra zu ma ko ji, po obe }a wu vla de do no si ne {to bo qe.” - Vi de }e mo ka ko }e te }i re a li za ci ja ce log pro jek ta sa ku po vi nom i iz najm qi va wem ze mqi {ta u Voj vo di ni. Ima mo usme no obe }a we mi ni stra Mla |a na Din ki }a, da to na ple nar noj sed ni ci skup {ti ne, {to pred sta vqa od re |e ni do ku ment. Din ki} je obe }ao i od re |e ne po zi ci je ko je }e bi ti in ve sti ra ne ka da je u pi ta wu Voj vo di na i po qo pri vre de i da }e u sa ~i wa va wu ko na~ nog ugo vo ra kon sul to va ti po kra jin sku vla du, kao i da pred met ku po pro da je ne mo `e bi ti imo vi na iz re sti tu ci je {to je za nas bi lo ve o ma va `no- ob ja {wa va Ve se li no vi}. Ujed no upo zo ra va da je ustav na oba ve za mi ni stra da se za sve bu du }e po te ze kon sul tu je s po kra jin skom ad mi ni stra ci jom, jer „ po kra jin ska auto no mi ja bez ika kvog pra va da se pi ta o va `nim pi ta wi ma za we ne gra |a ne ne bi ima la smi sla“.

Ugovor s Emiratima prihvatqiv i za Vojvodinu?

vo di ni bi }e upo zna ti sa si tu a ci jom”. Po sla ni ci DS iz ne li su u sa moj ras pra vi u par la men tu kqu~ ne pri med be rad ne gru pe, ko je su se po klo pi le sa do sa da {wim pri med ba ma DS- a, a ko je se ti ~u prav nih,

Ugo vor ide u po kra ji nu Mi ni star pri vre de i fi nan si ja Mla |an Din ki} re kao je sa skup {tin ske go vor ni ce da ne ma ni {ta pro tiv da na crt ugo vo ra sa UAE bu de po slat i po kra jin skoj vla di. Pro jek ta od vod wa va wa i na vod wa va wa pred vi |a ne {to vi {e od 96 mi li o na do la ra, od ~e ga 67,5 mi li o na na te ri to ri ji APV. - Ono {to smo po sla li Raz voj nom fon du Abu Da bi ja ve za no za te ri to ri ju Voj vo di ne, is kqu ~i vo je do {lo na pred log Po kra jin skog se kre ta ri ja ta za po qo pri vre du i vo de. Da kle, mi se ni smo me {a li u iz bor pri o ri te ta, pro je ka ta, tvr di Din ki}. Ujed no, o~e ku je br zu in ve sti ci ju ka da je re~ o Lu ci Pan ~e vo. - Od Pan ~e va o~e ku jem sprem nost, jer je to ze mqi {te ko je pri pa da gra du, a tu le di nu po pri stoj noj, a ne po pre ter na oj ce ni da Emi ra }a ni ma, a za to }e do bi ti in ve sti ci je i rad na me sta i naj bo qu re~ nu lu ku u re gi o nu. Ka ko na vo di Ve se li no vi}, DS }e pra ti ti iz ra du ko na~ nog ugo vo ra i we go vu re a li za ci ju, pa uko li ko ne bu du po {to va ni “ ti pa ra me tri ko je smo oce ni li kao mi ni mal ne da bi smo gla slai za, na vre me }e mo uka za ti na wih i gra |a ni u Voj -

eko nom skih, so ci jal nih, agro nom skih i po li ti~ kih aspe ka ta ovih ugo vo ra i po sle di ca ko je mo gu ima ti na po qo pri vre du Voj vo di ne odnsno Sr bi je. - Sva ka ko da smo is ta kli ne ke stva ri ko je su pro pu {te ne od stra -

ne Vla de Sr bi je u `e qi da se mo `da ovaj po sao ura di br zo, ali po me ni ipak ni su mo gle bi ti ura |e ne na ta ko br zo plet na ~in. Ti ~u se, re ci mo ~la na 58. Usta va Sr bi je ko ji da je pra vo gra |a ni ma na imo vi nu i ovaj pred u go vor ko ji je pot pi san sa UAE ne sa dr `i od red be ko je raz ja {wa va ju da li je pred met ugo vo ra po dr `a vqe no po qo pri vred no ze mqi {te i da li ima pod ne tih zah te va za vra }a we imo vi ne, jer sva ka ko ono {to je pred met re sti tu ci je ne bi sme lo bi ti pro da to ~ak i ako se ta imo vi na na la zi u vla sni {tvu dr `a ve- uka zao je Ve se li no vi}. - Rad na gru pa je sta vi la kao pri med bu i ~i we ni cu da su se u ne rav no prav nom po lo `a ju na {li gra |a ni Sr bi je u od no su na stvar no prav no li ce u po stup ku sti ca wa svo ji ne i ostva ri va wa pra va za ku pa na po qo pri vred no ze mqi {te, jer ni su ima li mo gu} nost da kon ku ri {u za we ga. Dru go, rad na gru pa je uka za la na ~i we ni cu da je po vre |e no pra vo gra |a na na po kra jin sku auto no mi ju, jer u po stup ku za kqu ~i va wa pred u go vo ra wi su ukqu ~e ni pe red stav ni ci APV, ni je di ni ca lo kal ne sa mo u pra ve. Ima tu jo{ niz pri med bi, a rad na gru pa ih je po re |a la u se dam ta ~a ka, a ovo su naj zna -

~aj ni je. Ali mo ra ma da pod vu ~em i da su po sla ni~ ka gru pa DS, ali i rad na gru pa u svo jim za kqu~ ci ma, ja sno iz ne le stav da ni su pro tiv stra nih ula ga wa. ^ak se ka `e u za kqu~ ku da rad na gru pa po dr `a va ini ci ja ti vu ko ja se od no si na stra na ula ga wa, a ko ja je po kre nu ta pred u go vorm sa UAE iako je u pi ta wu pred u go vor sa pri vat nom kom pa ni jom, a ne sa dr `a vom. Tog sta va je i po sla ni~ ka gru pa DS, jer mi po dr `a va mo sva ko stra no ula ga we ko je ne kr {i Ustav i za kon re pu bli ke Sr bi je, a na ro ~i to po dr `a va mo pr vu stra nu in ve sti ci ju u na ja vi, jer ova vla da do sa da ni je ima la ni jed nu, iako ih je pu no na ja vi la. [to se DS ti ~e, ne bi smo `e le li da mi kva ri mo to stra no ula ga we i da se po sta vi na bi lo ko ji na ~in pri go vor da ga je DS ko ~i la. Pre ma Ve se li no vi }e vim re ~i ma, uz po dr {ku me |u na rod nim ugo vo ri ma za tra `e mo je da Vla da Sr bi je ot klo ni ne ke ne do stat ke, pre sve ga da APV ili je di ni ce lo kal ne sa mo u pra ve tre ba da par ti ci pi ra ju u vla sni {tvu no ve kom pa ni je, od no sno da deo ostvre nih sred sta va po svim osno va ma bu de usme ren i pre ma bu xe tu APV ili pre ma pro jek ti ma we nih jav nih pred u ze }a. S. Stan ko vi}

NO VA NA ME [TE WA U VLA DI VOJ VO DI NE

Alek san dra Jer kov sa vet ni ca Paj ti }a Port pa rol ka De mo krat ske stran ke Alek san dra Jer kov no va je sa vet ni ca pred sed ni ka Vla de Voj vo di ne Bo ja na Paj ti }a. Ona je na sa vet ni~ ko me sto po sta vqe na po ~et kom mar ta re {e wem Po kra jin ske vla de ko je je ob ja vqe no u „Slu `be nom li stu APV”. Ra ni je je, kra jem ja nu a ra, za sa vet ni ka pred sed ni ka voj vo -

|an ske vla de po sta vqen Sa {a Vu k a d i n o v i}, ko j i je to k om 2008-2012. go di ne bio di rek tor Bez bed no sno in for ma tiv ne agen ci je. Alek san dra Jer kov je ~la ni ca Pred sed ni {tva DS-a i port pa rol ka te stran ke ko ja je do ne dav no bi la re pu bli~ ka po sla ni ca Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne, pred sed ni ca

Skup {ti ne gra da No vog Sa da i od bor ni ca LSV-a u grad skom par la men tu. Ostav ke na te jav ne funk ci je pod ne la je u ja nu a ru ove go di ne, ka da je obe lo da ni la da je na pu sti la LSV i da pre la zi u DS. Ka ko je ta da obra zlo `i la, u DS-u je vi de la {i ri front za bor bu za sve ci qe ve za ko je se

bo ri la. Ne gi ra la je da je u sva |i sa {e fom LSV-a Ne na dom ^an kom i na ve la da ne mi sle vi {e isto o va `nim po li ti~ kim pi ta wi ma. DS i LSV su, uz Sa vez voj vo |an skih Ma |a ra, u ko a li ci o noj Vla di Voj vo di ne, ko ju po dr ` a v a i Li b e r al n o de m o krat ska par ti ja. S. K.

REKLI SU

Jer kov: Tra `i mo van red ne iz bo re De mo krat ska stran ka i ju ~e je za tra `i la ras pi si va we van red nih iz bo ra oce niv {i da re kon struk ci ja vla de ne mo `e iz vu }i ze mqu iz si tu a ci je u ko joj se na la zi i uka za la na iz ja ve pred stav ni ka dr `av nog vr ha ko ji raz li ~i to go vo re o pre go vo ri ma ko ji se vo de u Bri se lu. Port pa rol de mo kra ta Alek san dra Jer kov re kla je na kon fe ren ci ji za no vi na re, u se di {tu stran ke, da si tu a ci ja u ve zi sa pre go vo ri ma sa Pri {ti nom i ~i we ni ca da svi go vo re raz li ~i to, DS utvr |u ju u sta vu da ni ka kva re kon struk ci ja vla de ne mo `e da po boq {a sta we u ze mqi ve} ko re ni ta pro me na po li ti ke i van red ni iz bo ri. Pre ma we nim re ~i ma, „la `i ma i pre va ra ma” se ne mo `e vo di ti ze mqa po seb no ne u Evrop sku uni ju kao {to se ne mo gu {ti ti ti ni in te re si gra |a na na Ko so vu. Ona sma tra da je to po tvr da ono ga {to de mo kra te go vo re, a to je da vla da ne ma ka pa ci tet, stru~ nost i spo sob nost da re {i ni jed no ozbiq no pi ta we u ze mqi.

\i las: Pr vo Ko so vo, pa iz bo ri Li der De mo krat ske stran ke Dra gan \i las po ru ~io je ju ~e da }e ta stran ka po dr `a ti vla du u re {a va wu pi ta wa Ko so va i da iz bo ra ne tre ba da bu de dok ne pro |e „bo lan” pro ces spro vo |e wa do go vo re nog u di ja lo gu sa Pri {ti nom.”DS }e po dr `a ti ovu vla du na te mi Ko so va, iako }e ih mno gi zbog ovo ga {to pot pi su ju tre ti ra ti kao iz daj ni ke. Mi vla du ni ka da ne }e mo ru {i ti na te mi Ko so va”, re kao je \i las Ta nju gu. On je pod se tio da je ta stran ka u skup {ti ni gla sa la za Re zo lu ci ju o KiM, na gla siv {i da de mo kra te na Ko so vu ne }e sa ku pqa ti po li ti~ ke po e ne. \i las ta ko |e sma tra da iz bo ra u Sr bi ji ne tre ba da bu de bar u na red nih ne ko li ko me se ci, dok se „pri ~a” Ko so va ne za vr {i: „Tra `i mo da iz bo ri u Sr bi ji ne bu du u sle de }ih ne ko li ko me se ci, jer }e bi ti ve o ma bo lan pro ces im ple men ta ci je ovog spo ra zu ma”, na veo je \i las. DS }e, is ti ~e, po dr `a ti vla du u „ovo me {to ra di”, ali „tra `i da na ro du ka `u isti nu: ne moj te da pro gla {a va te po be du kao {to ste, ove iste stran ke, pro gla si li pre 13 go di na po be du nad NA TO”.

petak15.mart2013.

3

JO VAN KOM [I] OP TU @IO PO KRA JIN SKE ^EL NI KE

Vla da Voj vo di ne ne ma man dat da `r tvu je VA NU

Do pi sni ~lan Voj vo |an ske aka de mi je na u ka i umet no sti Jo van Kom {i} de man to vao je na vo de da su svi ~la no vi VA NU pre {li u ne dav no for mi ra no na u~ no dru {tvo Aka de mi ja na u ke, kul tu re i umet no sti Voj vo di ne. Kom {i} je ju ~e za „Dnev nik” iz ja vio da u no vo dru {tvo ni su pre {li on i jo{ tro je ~la no va VA NU ko ji ni su pri sta li da pot pi {u ini ci ja ti vu za osni va we tog udru `e wa gra |a na. On je op tu `io po kra jin ske ~el ni ke za „ma ni pu la ci ju jav no {}u Voj vo di ne i za pa wu ju }i po ku {aj iz me ne nor ma tiv nog si ste ma APV, bez re al nih i le gal nih raz lo ga„. - Ni je ta~ no da su svi pre {li u no vo udru `e we, jer nas ~e tvo ro ni smo pot pi sa li tu ini ci ja ti vu. Ne pri sta je mo na ovaj bez o~ ni i sram ni mo del po li ti~ ke ma ni pu la ci je. Voj vo |an ska aka de mi ja na u ka i umet no sti ima upo ri {te u Sta tu Voj vo di ne, ko ji je jo{ na sna zi. A ne ve ro vat na je i ta ko in ci den ci ja da su se na istom po slu uki da wa VA NU, sa ra di kla i ma, Dve ri ma i kraj wim an ti voj vo |an skim po li ti~ kim i ci vil nim or ga ni za ci ja ma u Sr bi ji, sad na {li i po kra jin ski zva ni~ ni ci, od no sno ~el ni ci Vla de Voj vo di ne - is ta kao je Kom {i}. On je oce nio da se, bez ob zi ra na ob ja {we wa pot pred sed ni ka Vla de APV i se kre ta ra za na u ku Dra go sla va Pe tro vi }a ko ji je pre kju ~e za na{ list ka zao da VA NU ni je uki nu ta ve} da je for mi ra no no vo na u~ no dru {tvo ka ko bi se re {i lo pi ta we fi nan si ra wa na kon od lu ke Ustav nog su da ko jom je ta in gren ci ja APV ospo re na, ovim ipak „jav no sti su ge ri {e da se pri pre ma uki da we VA NU„. - A to zna ~i i da De mo krat ska stran ka, ali i we ni ko a li ci o ni part ne ri iz Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne i Sa ve za voj vo |an skih Ma |a ra ko ji o sve mu to me }u te, ras ki da ugo vor sa gra |a ni ma

ne mo gu} no sti po ve ra va wa tih po slo va Po kra ji ni, ukqu ~u ju }i i fi nan si ra we VA NU. Sma tra da je zbog to ga sa mo „stvar vo qe Po kra jin ske vla de i we nih ~el ni ka Bo ja na Paj ti }a i Dra go sla va Pe tro vi }a, od no sno DS kao sto `e ra voj vo |an ske ko a li ci je, da u ko mu ni ka ci ji sa pred stav ni ci ma re pu bli~ ke vla sti pri pre me plat for mu za pri la go |a va we nor ma tiv nog okvi ra o in ge ren ci ja ma APV od lu ci Ustav nog su da Sr bi je”. Do dao je da se, ume sto ta kvog in sti tu ci o nal nog re {a va wa pro ble ma, „ma ni pu li {e raz go vo ri ma sa re pu bli~ kim vla sti ma i kri vo tvo re ~i we ni ce„

- Kao ana li ti ~ar mo gu to da tu ma ~im kao po ku {aj da se jed nom vr stom de fan ziv ne stra te gi je u ko joj se ve ru je da }e se umi ri ti glad na zver et no cen tri zma, ma wevi {e ne ras po lo `e na pre ma auto no mi ji Voj vo di ne, tim sim bo li~ kim obro kom kao {to je `r tvo va we VA NU. Me |u tim, to je vr lo po gre {na pro ce na, ali to je i kraj we kom pro mi tu ju }e po i ma we po li ti ke - oce nio je Kom {i}.

Gra |a ni Voj vo di ne tre ba da zna ju da VA NU u ovom mo men tu ne uki da ni Re pu bli~ ka vla da, ni Ustav ni sud, ni ti „Dve ri” ili ra di ka li, ili na pred wa ci, ve} je uki da sto `er voj vo |an ske vla sti, a to su De mo krat ska stran ka i we ni ~el ni ci u Vla di Voj vo di ne Voj vo di ne ko ji je de fi ni san pri li kom usva ja wa va `e }eg Sta tu ta Po kra ji ne i po tvr |en na po sled wim po kra jin skim iz bo ri ma. Gra |a ni Voj vo di ne tre ba da zna ju da VA NU u ovom mo men tu ne uki da ni Re pu bli~ ka vla da, ni Ustav ni sud, ni ti Dve ri ili ra di ka li, ili na pred wa ci, ve} je uki da sto `er voj vo |an ske vla sti, a to je De mo krat ska stran ka i we ni ~el ni ci u Vla di Voj vo di ne - na gla sio je Kom {i}. On je uka zao da Ustav ni sud jo{ ni je iz re kao oce nu ustav no sti Sta tu ta APV, te da, s dru ge stra ne, kad je re~ o ospo re nim od red ba ma Za ko na o nad le `no sti ma APV, me |u ko ji ma je i ~lan 64, u obra zlo `e wu USS-a sto ji da na u ka i teh no lo {ki raz voj ne spa da ju u obla sti dru {tve nog `i vo ta u ko ji ma APV mo `e da ure |u je pi ta wa od po kra jin skog zna ~a ja, jer za ko nom ni je pro pi sa no da ti po slo vi pred sta vqa ju po ve re ne po slo ve iz nad le `no sti Re pu bli ke. To, pre ma we go vim re ~i ma, zna ~i da se ipak ne ra di o im pe ra tiv noj

On ka `e da po kra jin ski ~el ni ci ne ma ju man dat za ta kav od nos pre ma VA NU, ve} da bi mo ra li da po ka `u po li ti~ ku vo qu da se o~u va ta in sti tu ci ja kroz plat for mu za iz me nu Za ko na o nad le `no stim, „ume sto {to se pri hva ta lo gi ka DSS-a, SRS-a, Dve ri ...”. Na po me nuo je i da ide ja mo der ne gra |an ske i evrop ske aut no mi je pod ra zu me va i ko eg zi sten ci ju cen tral nih i re gi o nal nih aka de mi ja na u ka i umet no sti, dok je spe ci fi~ nost VA NU u to me {to ona una pre |u je i ne gu je mu lit kul tu ral nost. On je na veo i da no vo sno va no udru `e we gra |a na Aka de mi ja na u ka, kul tu re i umet no sti Voj vo di ne, u ko ju su, ka ko ka `e, pre {le dve tre }i ne ~la no va VA NU, ne ma ni ka kav in sti tu ci o nal ni osnov u od lu ka ma Po kra jin ske skup {ti ne. - Ap surd no je da se sve to de {a va i da se pri sta je na sa mo u ki da we VA NU, a da to pi ta we ni je ni sta vqe no na dnev ni red Po kra jin ske skup {ti ne, ko ja je osni va~ ove in sti tu ci je - za kqu ~io je Kom {i}. B. D. Sa vi}

Jo va nov: Iz i gra na od lu ka Ustav nog su da Pre la skom ~la no va Voj vo |an ske aka de mi je na u ka i umet no sti u no vo for mi ra no na u~ no dru {tvo Aka de mi ja na u ke, kul tu re i umet no sti Voj vo di ne iz i gra na je od lu ka Ustav nog su da Sr bi je o VA NU, iz ja vio je ju ~e port pa rol Po ka ra jin skog od bo ra De mo krat ske stran ke Sr bi je Mi len ko Jo va nov. - Ume sto da iz vr {e Od lu ku Ustav nog su da, pred stav ni ci po kra jin ske vla sti ve} se dam me se ci tra `e na ~in ka ko da tu Od lu ku iz i gra ju, da sve osta ne fak ti~ ki ne pro me we no, a da se wi hov pro je kat po dr `a vqe wa Voj vo di ne na sta vi- na veo je Jo va nov u pi sa noj iz ja vi. On je do dao da taj na ~in pre la ska iz jed ne u dru gu usta no vu pred sta vqa “ja snu po ru ku dr `a vi Sr bi ji da }e po kra jin ska vlast, oli ~e na u Bo ja nu Paj ti }u i De mo krat skoj stran ci, na sta vi ti spro vo |e we svo jih an ti u stav nih i an ti dr `av nih pla no va ko je su za cr ta li do no {e wem ne u stav nog Sta tu ta Voj vo di ne”.


4

ekonomija

petak15.mart2013.

dnevnik

PROTESTNI SKUP NA NOVOSADSKOM INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO

Na k on pre k ju ~ e r a { we od lu ke Uprav nog od bo ra In sti tu ta za ra tar stvo i po vr tar stvo No vi Sad da, ka ko mno gi iz te ku }e tvr de, ne le gal no, kri mi nal nim rad wa ma, to jest fal s i f i k o v a w em iz j a v a i pot pi sa, sme ni v.d. di rek to ra, prof. dr Miroslava Male{evi}a, sve je ja sni je da je u po za di ni po li ti~ ka igra u ko joj su ak t e r i no v o s ad s ka lo k al n a vlast, od no sno deo Grad skog od b o r a So c i j a l i s ti~ k e par ti je Sr bi je. Do op {teg ha o sa u ovoj na u~ noj ku }i i se men skoj kom pa ni ji svet skog re no mea, ka ko su nam ka za li za po sle ni, do {lo je zbog pre ko mer nog pri ma wa no vih rad ni ka, uglav nom po na lo gu ru ko vod stva SPS-a iz No vog Sa da, a kap u ~a {i pre lio je po ku {aj sme ne top me nax men ta, od no sno qu di ko ji su u In sti tu tu za du `e ni za fi nan si je i spoq n o t r g o v in s ke, to je s te naj va `ni je po slo ve. Ju ~e se tim po vo dom Mi ro slav Ma le {e vi} obra tio za po sle nim In sti tu ta ko ji su do {li na zbor rad nih qu di na Rim skim {an ~e vi ma i da li po dr {ku jo{ uvek ak tu el nom di rek to ru. On je bio iz ri ~it u tvrd wi da ni je pod neo ostav ku o ko joj je ras pra vqao Uprav ni od bor i da je we gov pot pis zlo u po tre bqen, {to je, do dao je,

Fo to. S. [u {we vi}

Po li ti ka gu ra u pro past svet sku se men sku ku }u

Zbor radnika na Rimskim {an~evima

uz da na {wu sa vre me nu te hnni ku la ko iz ve sti. U sva kom slu ~a ju, pod neo je po li ci ji zah tev da se is pi ta taj, ka ko je ka zao, fal s i f i k o v a n i do k u m et, i upu t io apel Mi n i s tar s tvu pro s ve t e, na u k e i teh n o l o {kog raz vo ja da pre i spi ta od lu ku Uprav nog od bo ra.

Bez komentara No vi na ri su ju ~e po ku {a va li da do |u do ne ko ga iz Uprav nog od bo ra In sti tu ta i grad skog odo bra SPS- a, ali bez u spe {no. U po li cij skoj upra vi No vi Sad, po tvr di li su da su do bi li kri vi~ nu pri ja vu za fal si fi ko va we do ku men ta i ne za ko ni te rad we u In sti tu tu. O sve mu je oba ve {te no i jav no tu `i la {tvo.

- Naj n o v i j i pre k ju ~ e r a { wi do g a | aj je bez pri m e r a u isto ri j i Instituta. Mi n i s tar @ar ko Ob ra do vi} je ta k o | e iz SPS-a, i od g o v o r an je ~o vek, ali we g o v a je gre { ka {to je pre p u s tio In s ti t ut ne k im sit n im, ma l im po l i t i ~a r i m a i to je lo { e. Ne mo ` e usta n o v a svet s kog gla s a ka k va je na { a bi t i pre p u { te n a lo kal n oj sa m o u p ra v i - na g la s io je Ma l e { e v i} obra } a j u } i se za p o s le n i m a i do d ao da ni j e u igri sa m o SPS i da ne tre b a sva q i v a t i kri v i c u sa m o na wih. - O~e k i v a n a je bi l a ten den c i j a da se od r e | en broj

qu d i iz stra n a k a ko j e su ko a li c i o n i part n e r i pri m a u stal n i rad n i od n os, me | u t im u jed n om tre n ut k u taj pri t i sak je bio ve o m a ve l i k i i ni sam vi { e mo g ao na to da pri sta n em. Do l a z i l i su qu d i s ne k im mar k e t in { kim i dru gim za n i m a w i m a, ko j a In s ti tu t u ne tre b a j u. Ali ka d a je do { lo do to g a da se me w a me nax m ent, i to na kqu~ n im me sti m a, on d a je bi l o do s ta. Do v e d en sam pred svr { en ~in ka d a su dve oso b e do { le sa re {e w i m a o po s ta v qe w u da mi sa o p { te da su oni no v i di rek t o r i sek t o r a za fi n an s i j e

i spoq n u tr g o v i n u. Po { to sam se us p ro t i v io po ~ e l a je haj k a i za t ra ` e n a je mo j a sme na, ali ni za `i v u gla v u ni sam do z vo l io da se to me w a. U tom slu ~ a j u, ja bih, kao i sva ki dru g i di r ek t or iz g u b io pot p u n o kon t ro l u nad po s lo va w em, jer ti svi no v i qu d i su ve z a n i za ne k u svo j u cen tra l u i od we tra ` e uput s tva. Ma le {e vi} je do dao da ini ci ja ti va za we go vu sme nu sa ma po se bi ni je pro blem, ako sve vo d i da q em una p re | e w u po slo va wa In sti tu ta, ali da sa da, uo~i se tve i naj ve }eg po sla za ovu ku }u, pro sto ni je vre me da se me wa uho dan i kva li te tan tim. Ma le {e vi} je upu tio naj o zbiq ni ji apel mi ni stru na u ke i teh no lo {kog raz vo ja @ar ku Ob ra do vi }u i we go vim sa rad ni ci ma da se u ovom tre nut ku ne na la ze no va ka drov ska re {e wa u top me nax men tu, od no sno da se sa ~e ka ju ni i ras pi {e kon kurs za iz bor di rek to ra s man da tom od ~e ti ri go di ne. Ne sme se do zvo li ti da lo kal na upra va me wa vr {i o ce du `no sti di rek to ra ka da kod `e li, po ru ~io je on. - Svi pri ~a ju o de po li ti za ci ji, ku nu se ka ko po li ti ~a ri ne uti ~u na rad pred u ze }a, a to ni je ta~ no, ite ka ko se me {a ju u na me ri da za vla da ju fi nan si ja ma. Neo d go vor na je od lu ka UO, ona ni je bi la jed no gla sna, a pri ti sak je bio ve li ki, ta ko da bi je sva ka ko tre ba lo pre i spi ta ti - ka zao je Ma le {e vi}. Sa da po tez tre ba da po vu ~e re pu bli~ ko mi ni sta stvo na u ke, u ~i joj je nad le `no sti no vo sad ski in sti tut. S. Glu{~evi}

VLADA POMA@E TOPLANAMA, A ONE GRA\ANIMA

Ot pi sa ti ka ma te za gre ja we

Mi n i s tar k a re g i o n al n og raz vo ja Verica Kalanovi} iz ja vi la je ju ~e da to mi ni star stvo pri p re m a pred l og za Vla du da se to pla na ma ot pi {u ka ma te na du go ve za ener gen te. Pre ma we nim re ~i ma, bi }e pred lo `e no i lo kal nim sa mo u pra va ma da to pla ne ta ko |e ot pi {u ka ma te na du go ve gra |a ni ma Sr bi je. Ka ko je Ka la no vi }e va ob ja sni la na pred sta vqa wu ana li ze o ju gu Sr bi je, na 20. Biznis forumu na Kopaoniku, toplane i gra|ani }e morati kroz reprogram da vrate dugove, ali }e biti predlo`eno da im se kamate na wih otpi{u. Dr`avna strategija u energetici usvojena je jo{ pre osam godina i treba je mewati, rekao je generalni direktor JP „Srbijagas“ Du{an Bajatovi} u~estvuju}i na Kopaonik Biznis forumu. Po wegovim re~ima, neophodno je da se energija koristi kao sredstvo razvojne politike, a ne kao u Srbiji kao instrument socijalne politike. Bajatovi} je rekao da Srbija ve} sada ima jednu od najboqih cena gasa u Evropi, a da je sasvim drugo pitawe koliko }e ta prednost biti iskori{}ena.


ekOnOMiJA

dnevnik

petak15.mart2013.

5

MIROSLAV VASIN PREDSTAVIO KONKURSE ZA ZAPO[QAVAWE

Voj vo di na pla }a otva ra we 4.500 rad nih me sta Voj vo |an ski se kre ta ri jat za pri vre du, za po {qa va we i rav no prav nost po lo va otvo rio je ju ~e tri kon kur sa za sub ven ci o ni sa we za po {qa va wa, sa mo za po {qa va wa i otva ra wa no vih rad nih me sta u Po kra ji ni. Re sor ni se kre tar u po kra jin skoj la di Mi ro slav Va sin re kao je na kon fe ren ci ji za no vi na re u Vla di Voj vo di ne da }e pre ma we go vim o~e ki va wi ma po sao pu tem tih kon kur sa do bi ti oko 4.500 qu di. - Od 2008. go di ne do sa da je, pu tem ova kvih kon kur sa, za po sle no oko 30.000 qu di. To me tre ba do da ti i no va rad na me sta ko ja smo otvo ri li na zjed ni~ kim kon kur sim sa op {ti na ma - ka zao je Va sin. On je oce nio da je re zul tat tih ak ci ja to {to u po sled wih ne ko li ko

go di na ko je je obe le `i la eko nom ska kri za ni je za be le `en po rast bro ja ne za po sle nih u evi den ci ji po kra jin ske slu `be za za po {qa va we.

Kao i kod ra ni jih kon kur sa, vi si na sub ven ci je za otva ra we no vih rad nih me sta u Voj vo di ni iz no si 130.000 di na ra po za po sle nom i do dat nih 20.000 di na ra, ako

Na`alost, nismo uspeli da smawimo nezaposlenost jer je mnogo otpu{tawa, naro~ito u velikim kompanijama. Zapravo, uspevamo da odr`imo stvari na pozitivnoj nuli (Miroslav Vasin) - Na`a lost, ni smo us pe li da sma wi mo ne za po sle nost jer je mno go ot pu {ta wa, na ro ~i to u ve li kim kom pa ni ja ma. Za pra vo, uspe va mo da odr `i mo stva ri na po zi tiv noj nu li - us tvr dio je Va sin.

po slo da vac od lu ~i da za po sli oso bu sta ri ju od 50 go di na. Po slo da vac ko ji ostva ri pra vo na tu vr stu sub ven ci ja du `an je da za snu je rad ni od nos s ne za po sle nom oso bom u pu nom rad nom vre me nu na pe riod od dve go di ne i da

re dov no is pla }u je za ra de i do pri no se za oba ve zno so ci jal no osi gu ra we.

Kon kurs za sub ven ci je ne za po sle nim oso ba ma za sa mo za po {qa va we u 2013. go di ni iz no se u jed no -

krat nom iz no si 160.000 di na ra. Oso ba ko ja na ovaj na ~in za po~ ne sop stve ni bi znis du `na je da tu de lat nost oba vqa naj ma we go di nu da na i da re dov no u tom ro ku upla }u je do pri no se za so ci jal no osi gu ra we. Ova dva kon kur sa otvo re na su ju ~e i tra ja }e do 1. ok to bra. Se kre ta ri jat za pri vre du je ras pi sao i kon kurs za lo kal ne sa mo u pra ve u Voj vo di ni za su fi nan si ra we pro gra ma ili me ra ak tiv ne po li ti ke za po {qa va wa u 2013. go di ni u ukup nom iz no su od 162 mi li o na di na ra. Sub ven ci je se od no se na za po {qa va we pri prav ni ka u je di ni ca ma lo kal ne sa mo u pra ve, stru~ nu prak su, jav ne ra do ve i obu ke u pro fe si o nal nim i rad nim ve {ti na ma. Taj kon kurs je otvo ren do 22. mar ta. V. ^vorkov

PRIVREDNICI TRA@E HITNE I NEPOPULARNE MERE OD VLADE

GENERALNI DIREKTOR PTT-a TVRDI:

Po {ta ne de li ot ka ze U jav nom pred u ze }u PTT sa o bra }a ja „Sr bi ja” ne ma vi {ka za po sle nih i ni ko ne }e bi ti ot pu {ten, iz ja vio je ju ~e ge ne ral ni di rek tor tog si ste ma Mi lan Kr ko ba bi}. On je is ta kao da pred u ze }e po slu je „vi {e ne go uspe {no” i pro fi ta bil no, te da }e 20 mi l i o n a evra sop s tve n ih sred sta va ulo `i ti u in ve sti ci je, od ~e ga „gro ide u IT”.

„Pla ni ra mo da ove go di ne pri mi mo 50 mla dih qu di, ko ji }e bi ti no si o ci teh no lo {kog raz vo ja Po {te u na red nom pe ri o d u”, ka z ao je Kr k o b a b i} no vi na ri ma. Ako ula ze mo u no vu teh no lo gi ju, po treb ni su nam i no vi qu di iz ove obla sti i to vi so ko o bra zo va ni i stru~ ni, na gla sio je ~el nik PTT-a, na po mi wu }i da su wi ho ve za ra de „kqu~ sve ga”. „Stra ne kom pa ni je pla }a ju ve o ma do bro i mi smo sve sni to ga...U na red nom pe ri o du }e mo omo gu }i ti tim qu di ma da bar do bi ju pri bli `ne pla te ka ko bi ih na taj na ~in sti mu li sa li da osta nu u ovom si ste mu”, po ru ~io je Kr ko ba bi}.

Bi zni sme ne `u qa to {to dr `a va ne ma pe tqu Po zna ti i po mno go ~e mu ~u ve ni srp ski bi zni sme ni na vo de da pri vat ni sek tor u Sr bi ji ostva ru je 75 od sto pro fi ta pri vre de, ali da je wi hov imix obr nu to pro por ci o na lan do pri no su srp skoj eko no mi ji. Sr bi ja mo `e iza }i iz kri ze ili sna gom ja kog li de ra ili ~vr stom ide o lo gi jom a tre nut no ne ma mo ni jed no ni dru go, re kao je pred sed nik Lu ke Be o grad Mi lan Be ko. Be ko je na Ko pa o nik bi znis fo ru mu re kao da bi pri stao da bu de pre mi jer ali da re {e wa ko ja bi pred lo `io za iz la zak iz kri ze ne bi bi la po pu lar na. „Iz kri ze se ne iz la zi pro gra mom ni ti me ra ma ko je nu de no vo for mi ra na te la kao {to je Na ci o nal ni sa vet za pri vred ni opo ra vak”, oce nio je Be ko. Pi ta we da li bi pre u zeo funk ci ju pre mi je ra Be ku je bi lo po sta vqe no iz pu bli ke a on je u {a qi vom to nu od go vo rio da se u Sr bi ji da nas „hap si i za mno go ma we od tog pi ta wa”. On je kri ti ko vao in ter ven ci je dr `a ve u pri vre di i na veo da se sve pri va ti za ci je apri o ri oce wu ju kao ne ga tiv ne, {to ni je ta~ no. Pre ma we go vim re ~i ma, dr `a va tre nut no kom pa ni ja ma du gu je mi li jar du evra i naj ve }i je du `nik u Sr bi ji. Be ko je kao do bar pri mer na veo do ga |aj iz vre me na An te Mar ko vi }a ka da je ~vr stom od lu kom, a ne na osno vu eko nom ske lo gi ke, uve den kurs di na ra ko ji je na ci o nal nu va lu tu iz jed na ~io s ne ma~ kom mar kom.

GUVERNERKA JORGOVANKA TABAKOVI]:

Spre ~e no mu} ka we s kur som

On je oce nio da bi i sa da bi lo ko ri sno da se na ta kav na ~in stvo ri po voq na kli ma za pri vat ni sek tor i pred u zet ni ke.

nu to je sra zme ran do pri no si ma ko je da ju. On je re kao da u dr `av noj ad mi ni stra ci ji ima oko 50 od sto za po sle nih vi {ka, za to {to

U dr`avnoj administraciji ima oko 50 odsto zaposlenih vi{ka, zato {to niko nije spreman da preduzme nepopularne mere (Miodrag Kosti}) Pred sed nik MK gru pe i no vi pred sed nik Klu ba „Pri vred nik” Mi o drag Ko sti} na veo je da ~la no vi tog klu ba, a ima ih 40-tak, go di {we upla }u ju u bu xet oko mi li jar du evra. Upr kos to me, uka zao je, imix pri vat nog sek to ra obr -

ni ko ni je spre man da pre du zme ne po pu lar ne me re. Ko sti} sma tra da iz laz iz kri ze tre ba tre ba tra `i ti u pri vat nom pred u zet ni {tvu. Pred sed nik kom pa ni je PSP Far man Bra ni slav Gru ji} uve ren

je da pri vred ni ci mo gu da po mog nu opo rav ku srp ske pri vre de, i za to je i pri hva tio me sto pot pred sed ni ka Na ci o nal nog sa ve ta za pri vred ni opo ra vak. Po we go vom mi {qe wu, u Sr bi ji je pro blem {to se uvek ~e ka da do |e do „ras pa da si ste ma” da bi se ne {to do go vo ri li. Pred vi di vost si ste ma i po li ti~ ka sta bil nost su naj va `ni ji i bez to ga ne ma in ve sti ci ja, is ta kao je Gru ji}. „Ose }a mo se ov de kao gra |a ni dru gog re da. U Ru si ji, na pri mer, ne po sto ji ta bu u od no su iz me |u dr `a ve i pri vre de i ni ko ne osu |u je ba vqe we bi zni som zbog za ra de. Dr `av ni i pri vred ni sek tor za jed no u~e stvu ju u raz vo ju Ru si je”, na veo je. E. Dn.

Gu vrer ner Na rod ne ban ke Sr bi je (NBS), Jor go van ka Ta ba ko vi}, iz ja vi la je ju ~e da ciq cen tral ne ban ke ni je fik sni kurs, ali da pret hod no ne }e do zvo li ti ma ni pu la ci je s de vi znim kur som. „Tvr dim, na{ ciq ni je fik sni kurs i ne tru di mo se da bu de 111 ili 112 di na ra , ali ne do zvo qa va mo da ne ko za ra |u je na osci la ci ja ma na plit kom tr `i {tu, ko je u Sr bi ji mo `e da se qu qa sa naj ma wim pri ti ska wi ma”, is ta kla je Ta ba ko vi}. Re pli ci ra ju }i na tvrd wu eko no mi ste Mi ro qu ba La bu sa da je de vi zni kurs pre ce wen, Ta ba ko vi} je na ve la da NBS mo ra da ra di svoj po sao i spre ~a va ma nu pu la ci je. La bus je pret hod no ka zao da se pre ce we nost kur sa di na ra po ve }a va la u pret hod na dva me se ca, kao i da je kurs pre ce wen jo{ od 2006. go di ne. „Tvr dim od go vor no pred svi ma va ma, jer ja ni sam slu ~aj no gu ver ner, ja sam i eko no mi sta i jed nim de lom i na u~ ni rad nik, ko li ko god to de lo va le ne ko me ne skrom no, ali sam ne ko ko go vo ri ~i we ni ce i tvr dim da ma ni pu la ci je kur som ne re {e va ju su {tin ske pro ble me”, is ta kla je Ta ba ko vi }e va.

DNEVNI IZVE[TAJ BEOGRADSKE BERZE Pet akcija s najve}im rastom

KURSNA LISTA NARODNE BANKE SRBIJE Zemqa

EMU

Valuta

evro

Sredwi Prodajni Kupovni Kupovni za Va`i za za za za devize devize efektivu efektivu 1

109,7039

111,9428

114,5175

109,3681

Australija

dolar

1

87,7631

89,5542

91,6139

87,4945

Kanada

dolar

1

82,4532

84,1359

86,0710

82,2008

Danska

kruna

1

14,7082

15,0084

15,3536

14,6632

Norve{ka

kruna

1

14,7260

15,0265

15,3721

14,6809

[vedska

kruna

1

13,1718

13,4406

13,7497

13,1315

[vajcarska

franak

1

88,8579

90, 7710

92,8587

88,6833

V. Britanija SAD

funta dolar

1 1

125,7826 84,7069

128,3496 86,4356

131,3016 88,4236

125,3976 84, 4476

Kursevi iz ove liste primewuju se od 14. 3. 2013. godine

Promena %

Cena

Promet

BELEX 15 (574,64 -0,48)

Montinvest, Beograd

20,00

6.000

180.000

FKL, Temerin

15,38

1.500

81.000

AIK banka, Ni{

-0,91

1.630

819.930

Albus, Novi Sad

5,96

160

12.320

NIS, Novi Sad

0,22

897

11.956.015

Tigar, Pirot

3,96

210

2.100

Imlek, Beograd

-1,64

3.000

60.000

2,41 Promena

4.000 Cena

52.000 Promet

Soja protein, Be~ej

0,00

822

0,00

Komercijalna banka, Beograd

Hidrotehnika, Beograd

-20,00

200

200

Telefonija, Beograd

-16,41

107

55.101

Impol Seval, Sevojno

-5,05

809

311.890

Komercijalna banka PB, Beograd

-2,57

720

61.750

-2,45 Promena

1.590 Cena

159.000 Promet

NIS, Novi Sad

0,22

897

11.956.015

Neoplanta, Novi Sad

1,90

429

373.710

Meser Tehnogas, Beograd Pet akcija s najve}im padom

Komercijalna banka, Beograd Vojvo|anskih top-pet akcija

Mlekara, Subotica

0,10

1.051

342.626

Razvojna banka Vojvodine, N. Sad

0,00

300

324.080

Niva, Novi Sad

-0,17

594

168.074

Naziv kompanije

Promena %

Cena

Promet

-2,45

1.590

159.000

Energoprojekt holding, Beograd

0,58

699

971.255

Aerodrom Nikola Tesla, Beograd

-1,79

493

403.812

Jubmes banka, Beograd

0,00

10.389

0,00

Galenika Fitofarmacija, Zemun

0,00

3.143

0,00

Metalac, Gorwi Milanovac

2,05

2.290

22.900

Jedinstvo Sevojno, Sevojno

0,00

4.100

0,00

Alfa plam, Vrawe

0,00

6.168

0,00

Veterinarski zavod, Subotica

0,00

490

0,00

Tigar, Pirot

3,96

210

2.100

Svi iznosi su dati u dinarima


6

svet

petak15.mart2013.

dnevnik

PO ^EO PON TI FI KAT NO VOG PO GLA VA RA RI MO KA TO LI^ KE CR KVE

Usto li ~e we pa pe Fransiska I 19. mar ta VA TI KAN: No vo i za bra ni pa pa Fransisko I po ~eo je svoj pon ti fi kat mo li tvom u ba zi li ci sve te Ma ri je u Ri mu, dan po {to je po stao pr vi po gla var ri mo ka to li~ ke cr kve po re klom iz La tin ske Ame ri ke. Ita li jan ska te le vi zi ja RAI sa op {ti la je da je biv {i ar hi e pi skop Bu e nos Aj re sa, kar di nal Hor he Ma rio Ber go qo, ju ~e uju tro u oko osam sa ti u{ao u ba zi li ku kroz spo red ni ulaz i na pu stio je oko 30 mi nu ta ka sni je. Oku pqe nim ver ni ci ma, ko jih je na Tr gu sve tog Pe tra bi lo oko 100.000, pa pa je obe }ao }e se mo li ti Bo go ro di ci da „~u va ceo Rim”. Pa pa Fransisko I zva ni~ no }e bi ti ina u gu ri san 19. mar ta. No vi po gla var Ri mo ka to li~ ke cr kve, pr vi pa pa je zu i ta i pr vi po sle vi {e od 1.000 go di na ko ji po re klom ni je iz Evro pe, od lu ~io je da se bi uzme ime Fransisko po sve tom Fran sisku, Fran~esku - Fra wi Asi {kom, skrom nom fra tru ko ji je po sve tio `i vot si ro ma {ni ma. Ber go qo (76), za ko ga se ka `e da je 2005. bio na dru gom me stu ka da je iza bran pa pa Be ne dikt XVI, iza bran je ve} u pe tom gla sa wu da za me ni pr vog pon ti fek sa ko ji je pod neo ostav ku u 600 go di na. U po sled wih sto go di na, br `e su iza bra ni sa mo Be ne dikt, Jo van Pa vle 1978. i Pi je XII 1939. Iz bor Fransiska I odu {e vio je La ti no a me ri kan ce, ko ji su, iako ~i ne 40 od sto ka to li ka na sve tu, du go bi li sla bo za stu pqe ni u vr ho vi ma cr kve. No vi pa pa, sin ita li jan skih imi gra na ta, od ri cao se luk su za ko je su u`i va li pret hod ni nad bi sku pi Bu e nos Aj re sa. @i veo je u skrom nom sta nu, ~e sto se na po sao vo zio auto bu som i svo je obro ke je ku vao sam. Kao 226. pa -

Fransisko Prvi pozdravqa vernike

pa, Fransisko I je na sle dio Ka to li~ ku cr kvu ko ju po tre sa ju skan dal sek su al nog zlo sta vqa wa, unu tra {wa po de qe nost i opa da we bro ja ver ni ka u de lo vi -

mno gi o~e ki va li da }e no vi pa pa bi ti ita li jan ski kar di nal An |e lo Sko la. Ber go qe vo ime ni ko ni je ni po mi wao, a me |u kan di da ti ma iz

Re vo lu ci ja na Tr gu sv. Pe tra Ita li jan ska {tam pa je ju ~e iz bor ar gen tin skog kar di na la Hor hea Ber go qa za no vog po gla va ra Ri mo ka to li~ ke cr kve oce ni la iz ne na |e wem i re vo lu ci o nar nim iz bo rom, a sli~ ne oce ne do no se i fran cu ski i bri tan ski li sto vi, ja vi le su agen ci je. „Re vo lu ci ja na Tr gu sv. Pe tra”, pi {e u uvod ni ku dnev ni list „Re pu bli ka”, oce wu ju }i da su ne dav ni skan da li u rim skoj ku ri ji pri do ne li iz bo ru ar gen tin skog pa pe, ko ji je uzeo ime Fran si sko, i „po to pi li” kan di da tu ru ita li jan skog kar di na la An |e la Sko le, jed nog od fa vo ri ta uo~i kon kla va. ma sve ta u ko ji ma je hri {}an stvo ve ko vi ma bi lo ~vr sto ute me qe no. Iako se o~e ki va lo da no vi po gla var Ri mo ka to li~ ke cr kve bu de mla |i od pret hod nih, iza bran je 76-go di {wi Ber go qo, po znat po skrom nom na ~i nu `i vo ta. We gov iz bor pred sta vqa iz ne na |e we, s ob zi rom na to da su

Evro pe ko ji su ta ko |e bi li vi |e ni kao no vi po gla va ri bi li su Austri ja nac Kri sto fer [on born (68) i Ma |ar Pe ter Er do (60). Ka da je fre ne ti~ noj ma si od oko 100.000 ver ni ka oku pqe nih na Tr gu sve tog Pe tra sa bal ko na ba zi li ke fran cu ski kar di nal @an-Luj Tu ran re kao da je iza -

bran Ber go qo, za vla dao je ta jac, ko ji je po tra jao ne ko li ko se kun di. Po tom se ma si obra tio vid no iz ne na |e ni Ar gen ti nac, re kav {i da su kar di na li mo ra li da tra `e „do kra ja sve ta” ka ko bi iza bra li no vog bi sku pa Ri ma. Pr ve re ~i ko je je no vi pa pa iz go vo rio bi le su jed no stav no „Bo na se ra” (do bro ve ~e na ita li jan skom). Fran ~e ska Am bro ge ti, ko ja je je dan od auto ra Ber go qe ve bi o gra fi je, opi su je ovog ~o ve ka kao „iz ba lan si ra nu sna gu”. Pre ma we nim re ~i ma, on je sti dqiv ka da je u pi ta wu po ja vqi va we pred me di ji ma, ali i du bo ko za bri nut zbog so ci jal nih ne jed na ko sti me |u qu di ma u Ar gen ti ni i dru gim de lo vi ma La tin ske Ame ri ke. „On de li mi {qe we da cr kva tre ba da ima mi si o nar sku ulo gu, da oku pqa qu de, da bu de ak tiv na...da bu de cr kva ko ja ne }e to li ko da re gu li {e sa mu ve ru, ko li ko }e da je {i ri i po jed no sta vqu je”, na vo di Am bro ge ti je va, ko ja je sa Ber go qom pri re di la se ri ju in ter vjua u po sled wih tri go di ne. Kar di nal iz Bu e nos Ajre sa je jed no od sed mo ro de ce u po ro di ci sred we kla se. Otac mu je bio rad nik ar gen tin ske `e le zni ce, a maj ka do ma }i ca. Re~ je o do sto jan stve nom ~o ve ku, du bo ko oda nom ve kov noj tra di ci ji Ri mo ka to li~ ke cr kve. Ret ko se po ja vqi vao u jav no sti, ali ka da je to ~i nio ni je se li bio da bu de grub pre ma ar gen tin skim po li ti ~a ri ma, ta ko da bi o gra fi we gov od nos sa ar gen tin skom pred sed ni com Kri sti nom Fer nan dez i we nim su pru gom i pret hod ni kom Ne sto rom Kirh ne rom opi su ju kao „var qiv”. (Po iz ve {ta ju agen ci ja V. S.)

UKRATKO Ras pu {ten bu gar ski par la ment SO FI JA: Bu gar ski par la ment je ras pu {ten pred sed ni~ kim uka zom do ne tim po {to stran ke ni su us pe le da for mi ra ju no vi ka bi net na kon {to je vla da pod ne la ostav ku na kon pro te sta. Na po sled woj ple nar noj sed ni ci po sla ni ci su ima li pri li ku da da ju svo ju oce nu ra da par la men ta. Ta ko je pred sed ni ca par la men ta Cec ka Ca ~e va re kla da par la ment od la zi u isto ri ju gde }e se pri dru `i ti pret hod nim sa zi vi ma i ti me „da je no vo is ku stvo, sna gu i ~vr sti nu de mo krat skom pro ce su”. „Ja sno sim deo od go vor no sti za ono {to mi kao ce li na ni smo us pe li da ura di mo, ali po sla ni ci od la ze, ali par la men tar ni si stem osta je, re kla je Ca ~e va. „Par la ment je for mi ran da bu de in sti tu ci ja za su ko bqa va we u ko joj se do no se od lu ke. Tu qu di pr vo vi ~u, a po sle gla sa ju. De mo krat ski par la men tar ni me ha ni zam }e bi ti po no vo us po sta vqen”, ka za la je pred sed ni ca od la ze }eg par la men ta.

par ti je, a ti me i bu du }eg pred sed ni ka ko ji }e u na red nih 10 go di na vo di ti ze mqu. Za raz li ku od svog pret hod ni ka, Si je od mah po iz bo ru za ge ne ral nog se kre ta ra par ti je pre u zeo i pred se da va we nad mo} nom Cen tral nom voj nom ko mi si jom, or ga nom ko ji ko man du je ki ne skom voj skom. Pr va ze mqa ko ju }e Si kao pred sed nik po se ti ti do kra ja ovog me se ca bi }e Ru si ja, na kon ~e ga }e usle di ti tur ne ja po Afri ci. Si \in ping je pr vi li der ro |en po sle do la ska na vlast re `i ma Mao Ce du ga 1949.

Za pot pred sed ni ka Ki ne ju ~e je pro gla {en je Li Ju an ~ao, ko ji va `i za re for ma to ra. Li (62) je

~lan Po lit bi roa Ko mu ni sti~ ke par ti je ko ji ru ko vo di ze mqom, ali ne i we nog Stal nog ko mi te ta, vr hov nog or ga na vla sti. Pot pred sed nik u Ki ni ima uglav nom sim bo li~ nu ulo gu, ali i va `nu di plo mat sku funk ci ju. Li jev glav ni ri val bio je Liu Jun {an, kon zer va ti vac ko ji po sled wih 10 go di na ru ko vo di or ga ni ma za du `e nim za pro pa gan du i ide o lo gi ju. Liu je na pe tom me stu u ki ne skoj vla da ju }oj hi je rar hi ji. Na funk ci ju pre mi je ra, ume sto Van \i a ba oa, u pe tak }e zva ni~ no do }i Li Ke }i jang.

Uhap {en ot mi ~ar

MO SKVA: Oslo bo |e ni su svi ta o ci ko je je dr `ao na o ru `a ni mu {ka rac u zgra di ko le xa u ru skom gra du Astra ha nu, ka `e port pa rol po li ci je Pjo tr Ru sa nov. Ot mi ~ar je dr `ao ukup no ~e ti ri oso be - dve stu dent ki we, ~u var ku i na stav ni cu,

No v skan dal u me di ji ma LON DON: Bri tan ski de tek ti vi uhap si li su ~e tvo ro no vi na ra zbog sum we da je po sto ja la za ve ra za pri slu {ki va we te le fo na u no vi na ma „Mi ror” gru pe. Ti me je pro {i ren skan dal ko ji je po ~eo sa su par ni~ kom im pe ri jom Ru per ta Mar do ka. Sko tland jard je sa op {tio da je u cen tru no ve is tra ge list „San dej mi ror”, glav ni kon ku rent uga {e nog Mar do ko vog ta blo i da „News ov the vorld„ 2003. i 2004. go di ne, pre neo je AFP.

Pret hod no su pred stav ni ci pres slu `be po li ci je tvr di li da ot mi ~ar dr `i pe to ro ta la ca, ali je ka sni je ta in for ma ci ja opo vrg nu ta. Mu {ka rac se, pre te }i „pred me tom ko ji je li ~io na pi {toq”, oko 14 sa ti po lo kal nom vre me nu za tvo rio u jed nu od u~i o ni ca. Zgra da ko le xa je to kom ope ra ci je oslo ba |a wa bi la eva ku i sa na, a sa ot mi ~a rem su raz go va ra li ~la no vi po li cij skog pre go vra~ kog ti ma. Astra han se na la zi 1500 km ju go i sto~ no od Mo skve i ima oko po la mi li o na sta nov ni ka.

Sa~ ma rom ubio ~e tvo ro

Si \in ping zva ni~ no li der Ki ne PE KING: Ki ne ski par la ment iza brao je Si \in pin ga za pred sed ni ka Re pu bli ke, ~i me je for mal no do vr {e na tran zi ci ja vla sti i iz bor no vog ki ne skog ru ko vod stva. „Ob ja vqu jem da je drug Si \in ping iza bran za pred sed ni ka Na rod ne Re pu bli ke Ki ne”, iz ja vio je Liu Jun {an, vi so ki zva ni~ nik Ko mu ni sti~ ke par ti je ko ji je pred se da vao sed ni com skup {ti ne ko ju je te le vi zi ja di rekt no pre no si la. Si \in ping (59), ko ji je na sle dio Hu \in ta oa, iza bran je na 18. kon gre su Ko mu ni sti~ ke par ti je u no vem bru za li de ra

spro ve de nih zbog skan da la u ta blo i du „News ov the vorld„, ko ji je uga {en u ju lu 2010. Op tu `e no je ne ko li ko qu di, ukqu ~u ju }i En di ja Kul zo na, biv {eg {e fa za me di je bri tan skog pre mi je ra Dej vi da Ka me ro na i biv {u di rek tor ku „News internasionala„ Re be ku Bruks.

Tri no vi na ra od 40, 46 i 49 go di na i jed na no vi nar ka od 47 go di na uhap {e ni su ra no ju ~e na raz li ~i tim adre sa ma u Lon do nu, na veo je Sko tland jard. U sa op {te wu je na ve de no da su de tek ti vi ko ji is tra `u ju pri slu {ki va we te le fo na u Mar do ko vim no vi na ma „ot kri li i da is tra `u ju za ve ru o pre sre ta wu go vor ne po {te u no vi na ma gru pe Mi ror”. Oko 100 qu di je uhap {e no u okvi ru vi {e is tra ga o pri slu {ki va wu te le fo na i ko rup ci ji

WU JORK: Wu jor {ka po li ci ja ubi la je 64-go di {weg Kur ta Ma jer sa, ko ji je pre to ga sa~ ma rom ubio ~e tvo ro i ra nio dvo je qu di, pre no se agen ci je. Po li ci ja dr `a ve Wu jork sa op {ti la je da je Kurt Ma jers (64) pr vo u{ao u ber ber ni cu u gra di }u Mo hok i sa~ ma rom ubio dvo je qu di i ra nio jo{ dvo je. Ka ko ja vqa AP, na kon ber ber ni ce, ubi ca je u{ao u me ha ni ~ark su ra di o ni cu gde je ubio jo{ dvo je qu di. Po li caj ci ka `u da je Ma jers na wih otvo rio va tru iz na pu {te ne zgra de ko ju su op ko li li. Je dan od po li ca ja ca je uz vra tio va tru, re kao je lo kal ni {ef po li ci je i do dao da }e u zgra du po sla ti ro bo ta. Na kon {to su op ko li li zgra du, po li ci ja je iz ve la ak ci ju u ko joj je ~e tvo ro stru ki ubi ca ubi jen.

PETA STRANA SVETA

LI^NOSTI LO RAN FA BI JUS Pa riz i Lon don ape lu ju na Evrop sku uni ju da uki ne em bar go na oru` je Si ri ji, iz ja vio je fran cu ski mi ni star spoq nih po slo va Lo ran Fa bi jus. „Ako iz o sta ne do go vor”, ka ko je re kao, „te dve ze mqe }e od lu ~i ti da sa me is po ru ~e na o ru `a we si rij skim po bu we nic ma.” Fran cu ska i Ve li ka Bri ta ni ja tra `e od „Evro pqa na da uki nu em bar go ka ko bi pri pad ni ci ot po ra u Si ri ji ima li mo gu} nost da se bra ne”.

BE WA MIN NE TA NI JA HU Izra el ski pre mi jer Be wa min Ne ta ni ja hu po sti gao je do go vor o for mi ra wu no ve ko a li ci o ne vla de. Ne ta ni hu ov Li kud, ko ji je je pred iz bo re 22. ja nu a ra udru `io sna ge s na ci o na li sti~ kom stran kom Iz rael na{ dom ula zi sa da u ko la ci ju sa par ti jom cen tra Je{ atid (Ima bu du} no sti) i ul tra de snim Je vrej kom do mom, kao i sa jed nom ma wom par ti jom cen tra ko ju pred vo di biv {a {e fi ca di plo ma ti je Ci pi Liv ni.

EK ME LE DIN ISA NO GLU Mu sli man ski svet iz ra zio je na du da }e ima ti bo qe od no se s Va ti ka nom po sle iz bo ra pa pe Fra we. Ge ne ral ni se kre tar OIC-a, Tur ~in Ek me le din Isa no glu iz ra zio je „ve li ku na du da }e od no si isla ma i hri {}an stva po no vo bi ti sr da~ ni i obe le `e ni iskre nim pri ja teq stvom”. „U ovom isto rij skom tre nut ku, OIC po na vqa svoj po ziv od pre osam go di na na isto rij sko po mi re we isla ma i hri {}an stva”.

Yeni fer Ani ston se ven ~a va u pra vo slav noj cr kvi FI LA DEL FI JA: Zgod na glu mi ca Xe ni fer Ani ston na po kon }e sta ti na lu di ka men, a ka ko me di ji pre no se, zve zda se ri je „Pri ja te qi“ sud bo no sno „da“ re }i }e ko le gi Xa sti nu Te ruu u pra vo slav noj cr kvi. [to je bli `i sre} ni dan za Xe ni fer Ani ston i Xa sti na Te rua, me di ji po la ko ot kri va ju sve vi {e de ta qa. Glu mi ca i wen ve re nik naj ve ro vat ni je }e se ven~ati krajem marta u gr~koj pravoslavnoj crkvi, u Pensilvaniji, koju je slavna Amerikanka pose}ivala kao dete. Anistonova, ~ija je porodica pravoslavne veroispovesti, redovno je kao dete i{la na slu`be zajedno sa bakom Stelom Anastasakis, u crkvu svetog \or|a u Pensilvaniji. Nedavno je upravo toj crkvi, u kojoj ina~e glumi~ina ro|aka radi kao sekretar, donirala 25.000 dolara. Sve{tenstvo joj je uputilo re~i dobrodo{lice, budu}i da wena porodica dugo dolazi u crkvu, pi{e „ Dejli mejl”.

Yastin i Yenifer

Crkva u koju je Yenifer dolazila kao mala


dru[tvo

dnevnik

petak15.mart2013.

7

PRAK TI^ NA NA STA VA RAK-RA NA OBRA ZO VA WA

DR @AV NI PRAV NI FA KUL TE TI NE OD U STA JU OD DU GO GO DI [WE INI CI JA TI VE

U ra di o ni ca ma iz pro {log ve ka

U dr `av nu slu `bu sa mo s dr `a vnom di plo mom?

- U po sled wih 15 go di na ne deq ni fond ~a so va u stru~ nim {ko la ma sma wen je sa 48 na 32 i to na u{trb prak ti~ ne na sta ve, ta ko da je da nas u ne kim {ko la ma u tro go di {wim i ~e tvo ro go di {wim sme ro vi ma ni ne ma - re kao je na okru glom sto lu o prak ti~ noj na sta vi Ra de Vi da ko vi} iz Sa ve za udru `e -

ovom, za o`i vqa va we ra da i pro iz vod we iz u zet no zna ~aj nom seg men tu ima mno go pro ble ma ko ji se mo ra ju {to pre re {i ti, jer prak ti~ na na sta va je sin te za te o rij skih pre da va wa i na woj se u~e ni ci ospo so bqa va ju da pri me ne ono {to su na u ~i li i {to }e im bi ti `i vot ni po ziv.

Ta mo gde ova na sta va po sto ji, ne do sta ju ma te ri ja li i ener gi ja

wa teh ni~ ke kul tu re Voj vo di ne. Ta mo gde ova na sta va po sto ji, ne do sta ju sred stva za ma te ri ja le i ener gi ju, ala ti i pri bo ri su za sta re li, ne be zbed ni za u~e ni ke, na stav ni ci prak se su ne do voq no pe da go {ki ospo so bqe ni, a ve li ki pro blem je i ~i we ni ca da u ra zo re noj pri vre di ne ma uslo va za pri hvat u~e ni ka, pa oni iz ova kvih {kol skih ra di o ni ca i ne iz la ze.

Po re ~i ma pro fe so ra dr \or |a Pa ni }a, prak ti~ na na sta va u tro go di {wim sme ro vi ma u pr vom raz re du i pr vom po lu go di {tu dru gog tre ba lo bi da se iz vo di u {kol skim ra di o ni ca ma, ka bi ne ti ma i la bo ra to ri ja ma, a za tim da u~e ni ci idu u od go va ra ju }e pri vred ne or ga ni za ci je, dok bi oni ko ji se pri pre ma ju za rad u in sti tu ci ja ma na prak su u wih tre ba lo

U me di cin skim {ko la ma dobra obuka - Osnov ni pro blem u na {im stru~ nim {ko la ma je {to iz wih iz la ze te o rij ski do bro, a prak ti~ no lo {e pot ko va ni |a ci - re kao je aka de mik dr No vak Vu ko je. - U me di cin skim {ko la ma ovog pro ble ma ne ma jer je ostva re na do bra sa rad wa s me di cin skim usta no va ma i svi |a ci, po sle prak ti~ ne na sta ve u pr vom i dru gom raz re du u {ko li, u tre }em i ~e tvr tom, ve} pre ma spe ci jal no sti ma za ko je se {ko lu ju, od la ze u bol ni ce i do mo ve zdra vqa. Zbog ta kvog na ~i na ra da na{ me di cin ski sred wo {kol ski ka dar je ce wen svu da u sve tu, pa i tre nut no ima mo oto vo ren kon kurs Ne ma~ ke za ~ak 250 rad ni ka s di plo mom sred we me di cin ske {ko le. Na sku pu u Elek tro teh ni~ koj {ko li „Mi haj lo Pu pin“ u No vom Sa du, ko ji su or ga ni zo va li Sa vez udru `e wa teh ni~ ke kul tu re Voj vo di ne, Fa kul tet teh ni~ kih na u ka Uni ver zi te ta u No vom Sa du, no vo sad sko Udru `e we pro na la za ~a i Za jed ni ca sred wih stru~ nih {ko la, ~u lo se i da plan i pro gram stru~ nih pred me ta ni je uskla |en s prak som, ne do sta ju sred stva za za {ti tu na ra du, za po {to va we eko lo {ke i pro tiv po `ar ne za {ti ti te... - Ne do voq no shva ta we zna ~a ja prak ti~ ne na sta ve u sred wim stru~ nim {ko la ma ima za po sle di cu za o sta ja we u opre ma wu {kol skih ra di o ni ca, ta kvo da mi sa da de cu za rad obra zu je mo na opre mi iz pro {log ve ka - re kao je aka de mik dr Bog dan Sta ni}. - U

po ste pe no da od la ze u to ku dru gog raz re da, dok bi oni iz ~e tvo ro go di {wih za ni ma wa iz {kol skih uslo va prak ti~ ne na sta ve u pri vred ne or ga ni za ci je tre ba lo da stig nu po sle pr vog po lu go di {ta tre }eg raz re da, a u usta no ve i nad le {tva da ula ze po la ko ve} od po ~et ka ovog raz re da. Po we go vom mi {qe wu, u tro go di {wim sme ro vi ma, prak ti~ noj na sta vi tre ba lo bi da bu de po sve }e na naj ma we jed na tre }i na ne deq nog fon da ~a so va, dok bi u ~e tvo ro go di {wim prak sa tre ba lo da za u zi ma bar pe ti nu ovog fon da, a u oba slu ~a ja da je oce wu ju i na stav nik prak se iz {ko le i li ce za du `e no za prak su u pri vred nim or ga ni za ci ja ma ili in sti tu ci ja ma u ko ji ma je u~e ni ci oba vqa ju. D. De ve ~er ski

De ka ni dr `av nih prav nih fa kul te ta u Sr bi ji po no vo po kre }u ini ci ja ti vu da se u dr `av noj slu `bi mo gu za po sli ti sa mo qu di s di plo mom dr `av nih fa kul te ta. Tim po vo dom sa sta }e se u Rek to ra tu dr `av nog uni ver zi te ta u No vom Pa za ru, da nas po pod ne i su tra, 16. mar ta, ka da, ka ko je za „Dnev nik” po tvr dio prof. dr Ran ko Ke ~a, de kan Prav nog fa kul te ta Uni ver zi te ta u No vom Sa du, na me ra va ju da sa za kqu~ ci ma ovog sku pa upo zna ju jav nost. Do sa da su do la zak po tvr di li de ka ni prav nih fa kul te ta uni ver zi te ta u Be o gra du, No vom Sa du, Ni {u, Kra gu jev cu i Ko sov skoj Mi tro vi ci, a na sa stan ku, ka `e de kan Ke ~a, o~e ku ju i mi ni stra prav de. Pod se }a mo da su dr `av ni prav ni fa kul te ti s ovom ide jom iza {li jo{ u vre me Ko {tu ni ~i ne vla de, ka da je mi ni star prav de

Kli ni ke za ne fro lo gi ju pri Voj no-me di cin skoj aka de mi ji bu breg je dru gi or gan kod ~o ve ka ko ji naj vi {e po su sta je sa sta ro {}u, od mah iza sr ca, a sva ke go di ne ima mo oko

Bo le sti bu bre ga je mo gu }e ot kri ti na vre me i to pre gle dom uzor ka mo kra }e, kr vi i krv nog pri ti ska. To je ciq Svet skog da na bu bre ga, ko ji je ju ~e obe le `en i u Sr bi ji 800 no vih bo le sni ka ko ji ma je po treb na di ja li za. Sa mo na nov bu breg ~e ka oko 500 pa ci je na ta. Tran splan ta ci je tog or ga na ra di se u ne ko li ko na {ih ve li kih zdrav stve nih cen t a r a. Ve l i k i pro -

di plo mi ra ni stu den ti ne mo gu da ra de u su du, tu `i la {tvu, ali ni u dr `av nim bol ni ca ma, dr `av noj upra vi, pa ta ko i sa da ova k vu ini c i j a t i v u oce w u j u kao ne za ko nit po stu pak, usme ren na od vra }a we stu de na ta od

Ke ~a: Ne ma dis kri mi na ci je De kan Ke ~a, me |u tim, de man tu je da je ini ci ja ti va dis kri mi na tor ska i na gla {a va da ne ke dr `a ve, Ne ma~ ka, re ci mo, u dr `av nim slu `ba ma za po {qa va one ko ji su za vr {i li dr `av ne fa kul te te. Jer je, ob ja {wa va on, dr `a va ta ko ja mo ra da ga ran tu je za od re |e ne vr ste pro fe si ja, kao {to su tu `i o ci, su di je, le ka ri, u~i te qi, na stav ni ci... ki kon kret ni od go vor dr `a ve. Ni je re kla ni „da” ni „ne”. Ran ko Ke ~a ob ja {wa va da je bi lo sa mo „per ma nent nih obe }a wa”. S dru ge stra ne, pri vat ne vi so ko {kol ske usta no ve od pr ve ini ci ja ti ve o to me da wi ho vi

pri v at n ih fa k ul t e t a, uo~i pred sto je }eg upi sa. Po re ~i ma port pa rol ke Dr `av nog uni ver zi te ta u No vom Pa za ru Bi qa ne Du mi}, ini ci ja ti va bi zna ~i la da u po me nu tim dr `av nim usta no va ma mo gu da ra -

de sa mo oni ko ji ima ju di plo mu dr `av nog fa kul te ta. Me |u tim, rek tor pri vat nog Uni ver zi te ta Union i v.d. de ka na Prav nog fa kul te ta tog uni ver zi te ta Zlat ko Ste fa no vi} u iz ja vi Ta nju gu na vo di da je ova ide ja pro tiv na za ko nu, Usta vu, prin ci pu rav no prav no sti, i da je dis kri mi na tor ska. - Pri vat ni fa kul te ti su akre di to va ni, do bi li su do zvo lu za rad kao i dr `av ni - ka `e prof. Ste fa no vi} i na vo di da je ini ci ja ti va i ra ni je po kre ta na, ali da ni je mo gla da pro |e. On tvr di da se ova pri ~a „po tu ra” pred pred sto je }i upi sni rok i da je usme re na da od vra ti stu den te od upi sa na pri vat ne fa kul te te. - Mi ima mo di plo mi ra ne stu den te ko ji ra de u su do vi ma, tu `i la {tvi ma, dr `av noj upra vi, kom pa ni ja ma - is ti ~e prof. Ste fa no vi}. V. ^e ki}

^e tvr ti po ku {aj do bi ja wa do zvo le za uvoz ku ban ske vak ci ne Za me sec da na bi }e po zna to da li }e u Sr bi ju bi ti uve ze na ku ban ska vak ci na za ko ju ta mo {wi le ka ri i stru~ wa ci tvr de da pro du `a va `i vot pa ci je na ta u po od ma klom sta di ju mu kar ci no ma plu }a. Re~ je o bi o lo {kom pre pa ra tu ko ji mo `e da za u- sta vi {i re we me ta sta za, ali ni je lek ko ji le ~i rak plu }a. Agen ci ja za le ko ve i me di cin ska sred stva Sr bi je je od bi la tri zah te va za uvoz ovog pre pa ra ta zbog to ga {to ni su is pu wa va la sve uslo ve za uvoz. Zah te ve su pod no si -

li Pri vat na zdrav stve na usta no va “Op {ta bol ni ca - Me di cin ski si stem” Be o grad, In sti tut za vi ru so lo gi ju i se ru me “Tor lak” i Fa bri ka le ko va “Ga le ni ka doo” Ze mun. Oni ni su is pu wa va li pro pi sa ne uslo ve, ali je sa da fir ma “ Ga ling doo Be o grad” pod ne la zah tev ko ji is pu wa va pro pi sa ne zah te ve za uvo zni ka le ko va, ali su po treb ne do pu ne. Ova kom pa ni ja je, ka ko ob ja {wa va ju u ALIMS-u, oba ve {te na da joj ne do sta ju ne ka do ku men ta za ko ja se o~e ku ju da }e za dan-dva sa Ku be.

Pre m a re ~ i m a Alek s an d ra Tu c i } a, pot pa ro la ALIMS-a, agen ci ja tre ba u ro ku od me sec da na, od da na kom plen ti ra wa do ku men ta ci je, da iz da ili us kra ti do zvo lu za uvoz ne re gi stro va nog le ka. Sr bi ja je, ka ko is ti ~e Zo ran Vu jo vi}, di rek tor fir me VA MA, ko ja je za stup nik ku ban skog cen tra za mo le ku lar nu imu no lo gi ju u Ha va ni, pro {le go di ne re ze ri vi sa la 1.000 do za le ka. Pr vih 560 do za tre ba lo je da bu de uve ze no pro {le, a osta tak ove go di ne. Q. M.

IS PU WE NA @E QA TA LEN TO VA NE U^E NI CE IZ BA NAT SKOG ARAN \E LO VA

Fla u tu ku pi li do na to ri iz [ved ske Ta len to va noj u~e ni ci Osnov ne mu zi~ ke {ko le „No vi Kne `e vac” Zo ra ni Mo mi} iz Ba nat skog Aran |e lo va, ko ja je svir kom na po zajm qe noj pro fe sor ki noj fla u ti po bra la broj na pri zna wa na do ma }im i ino stra nim tak mi ~e wi ma, a ujed no zna sa mo za pe ti ce u Osnov noj {ko li „Jo van Jo va no vi} Zmaj”, za hva qu ju }i do na to ri ma iz [ved ske ostva ri la se `e qa pa sa da ve `ba na no vom kva li tet nom in stru men tu. Po ro di ca da ro vi te fla u ti ski we ni je bi la u mo gu} no sti da ku pe no vi in stru ment vre dan 700 evra, o ~e mu smo pi sa li pro {log le ta, ali se i ovom pri li kom po tvr di lo da ima do bro na mer nih i hu ma nih qu di sprem nih da po mog nu. U po ro di ci Mo mi} ko ja je u Ba nat sko Aran |e lo vo sti gla u iz be gli~ kom ta la su gde se sku }i la, sa mo je maj ka za po sle na. Ze mqa ki wa Dra gi ca Nec kov, ro dom iz Ba nat skog Aran |e lo va, ko ja ve} du go `i vi u Mal meu u [ved skoj, na in ter ne tu je pro ~i ta la

Svet ski dan bu bre ga Sa mo u jed noj go di ni iza bra nim le ka ri ma se zbog bo le sti bu bre ga i mo kra} nih pu t e v a obra t i vi { e od 543.000 qu di, a bol ni~ ki se le ~i vi {e od 35.000 bo le sni ka. Od bo le sti bu bre ga u Sr bi ji go di {we umre oko 1.650 oso ba. Obo qe wa bu bre ga naj ~e {}e su iza zva na in fek ci ja ma, me ta bo li~ kim po re me }a ji m a, tok s i n i m a i dru g im uzro ci ma, a ma ni fe stu ju se kao upa le i kao akut na, od no sno, hro ni~ na sma we na funk ci ja bu bre ga (bu bre `na in su fi ci jen ci ja). Hro ni~ na bu bre `na in su fi ci jen ci ja ne ko li ko pu ta po ve }a va ri zik za na sta nak bo le sti sr ca i krv nih su do va, {e }er ne bo le sti, po v i { e n og pri t i s ka i pre ra nu smrt (pre 65. go di ne). Tre nut no je oko 4.700 bo le sni ka na di ja li zi. Po re ~i ma dr Zo r a n a Ko v a ~ e v i } a iz

bio prof. dr Zo ran Stoj ko vi}, ko ji je po dr `ao ta kvu ini ci ja ti vu. Iako su se de ka ni ovih fa kul te ta s dr `av nih uni ver zi te ta u ce loj Sr bi ji go to vo sva ke go di ne jav no ogla {a va li s ova kvim zah te vom (pa i la ne), iz o stao je sva -

blem je to {to pa ci jen ti du go ~e ka ju na li sta ma jer se te {ko na |u po god ni da va o ci. Bo le sti bu bre ga je mo gu }e ot kri ti na vre me i to pre gle dom uzor ka mo kra }e, kr vi i krv nog pri ti ska. Ovo je ujed no i ciq Svet skog da na bu bre ga, ko ji je ju ~e obe le `en i u Sr bi ji, ka ko bi se po di gla svest o zna ~a ju tog or ga na ko ji ima kqu~ nu ulo gu u odr `a va wu `i vo ta. Svet ski dan bu bre ga obe le ` a v a se na ini c i j a t i v u Me | u n a r od n og dru { tva za ne fro lo gi ju i In ter na ci o nal nog udru `e wa fon da ci ja za bu breg u vi {e od 100 ze ma qa {i rom sve ta. Od 2006. go di ne taj dan se obe le `a va sva k og dru g og ~e t vrt k a u mar tu, a ovo go di {wi slo gan je „Bu bre zi su `i vot - Spre ~i t e akut n o o{te } e w e bu bre ga”. J. B.

Dra gi ca Nec kov (na ekra nu) i Zo ra na Mo mi} s no vom fla u tom

pri ~u o da ro vi toj fla u ti ski wi Zo ra ni, pa je sa svo jim pri ja te qi ma sa ku pi la no vac, pre ko ro |a ka stu pi la u kon takt i po sla la ga za ku po vi nu in stru men ta. Dra gi ca Nec kov, sa ko jom smo se ~u li pre ko skaj pa, is pri ~a la je da se u [ved sku oti snu la jo{ 1965. go di ne, gde je pen zi ju ste kla

kao vo za~ auto bu sa u grad skom sa o bra }a ju u Mal meu. Skrom nim do na ci ja ma po ma ga la je pra vo slav noj cr kvi u Ba nat skom Aran |e lo vu i jo{ ne ki ma. - Ni sam bo ga ta mi li o ner ka, `i vim skrom no i ka da je pri li ka po mog nem ko li ko mo gu - ka `e go spo |a Nec kov, ko ja ve} je da na est

go di na ni je do la zi la u Ba nat sko Aran |e lo vo. Otac ta len to va ne de voj ~i ce Zo ran Mo mi} pri ~a da ~im je no vac sti gao, sa }er kom i pro fe sor kom Ma ri ja nom Gu tvajn u No vom Sa du su is pro ba li i ku pi li no vu fla u tu, ko ji }e Zo ra ni bi ti od go va ra ju }i za na sta vak {ko lo va wa u sred woj {ko li, pa i ka sni je ako sve bu de po pla nu, za usa vr {a va we na aka de mi ji. - Ve} smo se ne bro je no pu ta na do na ci ji go spo |i Dra gi ci Nec kov za hva li li u li~ nim kon tak ti ma. Iskre no, po sle sve ga ose }a wa su po me {a na. Ko li ko sam ra do stan {to se `e qa ostva ri la pa Zo ra na ima neo p ho dan in stru ment za da qe {ko lo va we, to li ko sam bio i tu `an {to kao ro di te qi svom de te tu to ni smo sa mi mo gli da pri u {ti mo. Gest na {e kom {i ni ce ko ja je ve} du go u [ved skoj nas je ga nuo i poka zao da ima qu di ple me ni ta sr ca - ka `e Zo ran Mo mi}. M. Mi tro vi}


8

crna hronika

petak15.mart2013.

dnevnik

OT KRI VEN NO VI IN CI DENT OP TU @E NOG „ZE MUN CA” U ]E LI JI CEN TRAL NOG ZA TVO RA 12. FE BRU A RA

- Da li je Sret ko Ka li ni} u fe bru a ru ove go di ne po ku {ao da po beg ne iz pri tvo ra be o grad skog Cen tral nog za tvo ra, ili je po ku {ao da iz vr {i sa mo u bi stvo - upi tao je ju ~e advo kat Bo ri vo je Bo ro vi}, bra ni lac Lu ke Bo jo vi }a, u na stav ku su |e wa we go vom bra we ni ku po op tu `ba ma za ume {a nost u tri puc wa ve 2004. go di ne u Be og ra du s okri vqe nim „ze mun ci ma“ Sret kom Ka li ni }em, Mi lo {em Si mo vi }em i Vla di mi rom Mi li sa vqe vi }em. Advo kat Bo ro vi} je ovo pi ta we po sta vio u obra }a wu sud skom ve }u, po zi va ju }i se na „po da tak o di sci plin skom pre kr {a ju za ko ji su bra ni o ci sa zna li pre gle da ju }i spi se pred me ta“ .

ne bi spa da le pan ta lo ne - is ta kao je Pe tri}. On je po tvr dio da je we gov bra we nik ne dav no sa slu {a van ali, ka ko na po mi we, u svoj stvu gra |a ni na o ne kom slu ~a ju iz de ve de se tih go di na pro {log ve ka o ko jem je re kao da ni {ta ne zna. - To sa slu {a we je tra `e no, pre sve ga, za bra }u Si mo vi }e. Re~ je o slu ~a ju ne ke ot mi ce iz 1998. go di ne , o ~e mu Ka li ni} ni je znao ni {ta. To je pe riod ka da on ni je po zna vao ni ko ga iz „ze mun skog kla na“ - na gla sio je advo kat Pe tri}. Port pa rol ka Spe ci jal nog su da Ma ja Ko va ~e vi}-To mi} je iz ja vi la za na{ list da e taj sud do bio od nad le `nih u pri tvor skoj je di ni ci

Sret ko Ka li ni} (ar hiv ski sni mak)

- Uo~i li smo u spi si ma, da je 12. fe bru a ra za be le `e no da je Ka li ni} po ~i nio di sci plin ski pre kr {aj u pri tvo ru. Bri ja ~em, ko ji je sa krio, ise kao je ma ji cu i pra vio je ne ke uzi ce, ve zi ce – iz neo je Bo ri vo je Bo ro vi}. Po we go vim re ~i ma, advo ka ti su u spi su za pa zi li jo{ ne ke po da ta ke u ve zi s ko ji ma su za tra `i li od su da do dat ne in for ma ci je. - Uo~i li smo da je Sret ko Ka li ni} u fe bru a ru ove go di ne opet iz vo |en iz }e li je u Cen tral nom za tvo ru i da su ga vo di li na raz go vor s tro ji com po li ca ja ca u pri su stvu we go vog advo ka ta, a u ne kom no vom pred me tu. S tim u ve zi ima mo pi ta we: u kom svoj stvu je sa slu {a van Sret ko Ka li ni}, da li u svoj stvu sti ca wa sta tu sa sve do ka-sa rad ni ka - na veo je Bo ro vi}. Advo kat Slav ko Pe tri}, bra ni lac Sret ka Ka li ni }a, ka zao je za „Dnev nik“, da „ni je ta~ no ni {ta od ono ga {to se is ti ~e i na me }e kroz pi ta wa od bra ne Lu ke Bo jo vi }a. “ - Znam sa mo ono {to mi je Ka li ni} re kao ve za no za bri ja~, ali ni ti je hteo da po beg ne ni ti da se ubi je. Re kao mi je da je sa mo hteo da na pra vi im pro vi zo va ni ka i{ da mu

wa, on ni je vra tio bri ja~, ve} ga je po lo mio i iz va dio `i let ko jim je ise kao ne ku svo ju maj cu na tra ki ce, od ko jih je upleo ne ki ko no pac. Iz vr {en je pre tres }e li je i to je sve pro na |e no, od u ze ti su mu `i let i maj ca i svi de lo vi - iz ja vi la je su di ja Ma ja Ko va ~e vi}-To mi} Osim {to je sud oba ve {ten da je okri vqe ni pre kr {io pra vil nik o ku} nom re du i di sci pli ni, mi o to me mi ne zna mo ni {ta vi {e. Pod se }a wa ra di, po me ni mo da je u fe bru a ru pro {le go di ne Sret ko Ka li ni} po ku {ao bek stvo iz pri tvor ske je di ni ce ko ja se na la zi u okvi ru zgra de Spe ci jal nog su da u Be o gra du, ali je to spre ~e no efi ka snom in ter ven ci jom @an dar me ri je. U tom po ku {a ju 7. fe bru a ra 2012, s Ka li ni }em je u~e stvo vao i pri tvo re nik @eq ko Mi lo va no vi}, okri vqen u dru gom pro ce su, a ka ko je ta da zva ni~ no sa op {te no „us pe li su da de li mi~ no, pri dnu, is te ste ri {u i od va le re {et ke na svo jim }e li ja ma, da se iz vu ku iz wih, a za tim su sa vla da li pri pad ni ka slu `be obez be |e wa, te su po tom, od va liv {i re {et ke na pro zo ru u hod ni ku, is ko ~i li u dvo ri {te za tvo ra, gde su od mah po hva ta ni”. Op tu `e ni Sret ko Ka li ni} je pra vo sna `no osu |en na 30 go di na za tvo ra po op tu `ba ma za u~e {}e u aten ta tu na pre mi je ra Zo ra na \in |i }a, a na 40 go di na u pro ce su za kri vi~ na de la „ze mun skog kla na„. Na ju ~e ra {wem glav nom pre tre su u po stup ku pro tiv Bo jo vi }a i tro ji ce „ze mu na ca“, u ve zi s po je di nim ta~ ka ma op tu `ni ce is pi ta no je jo{ dvo je sve do ka. U od su stvu se su di Lu ki Bo jo vi }u i Vla di mi ru Mi li sa vqe vi }u, ~i je je iz ru ~e we Sr bi ja za tra `i la od [pa ni je, od mah na kon {to su u toj ze mqi uhap {e ni u fe bru a ru pro {le go di ne. Op tu `ni com Tu `i la {tvo za or ga ni zo va ni kri mi nal obu ha }e ne su tri puc wa ve ko je su se de si le to kom 2004. go di ne u Be o gra du: jed na u ko joj je ubi jen Bran ko Jef to vi}

Sve do ci ni su vi de li na pa da ~e Ju ~e su sve do ~i la dvo ji ca o{te }e nih – je dan o do ga |a ju iz ju la 2004. go di ne, ka da je na ko lo nu vo zi la Zo ra na Ne do vi }a pu ca no iz auto mo bi la u po kre tu, dok je dru gi sve dok go vo rio o sli~ nom slu ~a ju s po ~et ka ok to bra iste go di ne kad je pu ca no na vo zi la An dri je Dra {ko vi }a. Go ran Gor di}, ko ji se 26. ju la 2004. go di ne na la zio u jed nom od Ne do vi }e vih auto mo bi la na auto pu tu No vom Be o gra du, ka da je na wi ho vu ko lo nu pu ca no, iz ja vio je da ni {ta ni je vi deo, jer se sve od i gra lo mu we vi tom br zi nom, a da se i zbog pro te ka vre me na go to vo ni ~eg ne se }a. Gor di} je ob ja snio da ni je vi deo ni na pa da ~e, ni auto mo bil iz ko jeg je pu ca no, kao i da ne ma ni ka va sa zna wa o to me ko je mo gao pu ca ti i da mu ni ko ni je pre tio. Sli~ no je sve do ~io i o{te }e ni Vla di mir Kme zi}, ko ji je po ~et kom ok to bra 2004. bio u obez be |e wu An dri je Dra {ko vi }a ka da se de si la puc wa va na ko lo nu wi ho vih vo zi la na auto pu tu Be o grad-Za greb. Obo ji ca sve do ka su re kli da op tu `e ne ne po zna ju i da se ne pri dru `u ju kri vi~ nom go we wu. oba ve {te we o Ka li ni }e vom di sci plin skom pre kr {a ju. - Spe ci jal ni sud je 12. fe bru a ra do bio oba ve {te we od upra ve Cen tral nog za tvo ra da je 5. fe bru a ra Sret ko Ka li ni} po ~i nio di ci plin ski pre kr {aj. Opi sa no je da je on po sle oba vqe ne {et we tra `io stra `a ru `i let da bi se obri jao i do bio je „bik“ bri ja~. Na kon bri ja -

Jor ga, kao i odvo je ne puc wa ve na An dri ju Dra {ko vi }a i Zo ra na Ne do vi }a, u ko ji ma su po gi nu li wi ho vi te lo hra ni te qi De jan @i van ~e vi} i Mi lu tin Jo vi ~i}. Tu `i lat {vo je osum wi ~i lo Lu ku Bo jo vi }a za pla ni ra we ubi sta va Dra {ko vi }a i Ne do vi }a, kao i za or ga ni zo va we ubi stva Jef to vi }a. J. J.

Fo to: www.pa no ra mio.com

Ka li ni} ise kao ma ji cu na tra ~i ce i is pleo ko no pac Cen tar Pri gre vi ce

U PRI GRE VI CI UHAP [E NA STA RI CA IZ SU BO TI CE KO JA SE TE RE TI ZA RAZ BOJ NI [TVA U APA TI NU I OKO LI NI

Pqa~ ka po sle tor te fi lo va ne „ben se di nom” Za hva qu ju }i sa rad wom me {ta na Pri gre vi ce i po li ci je, uhap {e na je G. H. (76) go di na iz Su bo ti ce za ko ju se sum wa da je us pa qi va wem sta rih pqa~ ka la wi ho va do ma }in stva. Iz iz vo ra bli skih is tra zi sa zna je mo da su wu pri me ti li gra |a ni Pri gre vi ce ka ko s par ~e tom tor te {e ta uli com, ve ro vat no tra `e }i no vu `r tvu i pri ja vi li je po li ci ji, ko ja je od mah re a go va la. @e na je pri ve de na, a tor ta po sla ta na ana li zu, gde je utvr |e no da se u woj na la ze sa stoj ci se da ti va - di a ze pa ma i ben se di na. @e na je od ra ni je po zna ta po li ci ji, jer se sum wa da je u vi {e na vra ta, na pod ru~ ju se ver ne i za pad ne Ba~ ke, us pa qi va la star ce u ku }a ma iz ko ri sto qu bqa a u ku }e je ula zi li na vod no nu de }i im po mo} oko spre ma wa.

DVO JAC SE TE RE TI ZA DRO GU U NO VOM SA DU

Ma ri hu a na kod {ko le Is pred Teh ni~ ke {ko le u Uli ci bra }e Rib ni ka ra u No vom sa du po li ci ja je kod me {ta na M. C. (1986) pro na {la {est pa ke ti }a biq ne ma te ri je za ko ju se pret po sta vqa da je ma r i h u a n a, a kod S. L. U ^A^ KU

Pri ja ve pro tiv po li ca ja ca Kri mi na li sti~ ka po li ci ja u ^a~ ku pod ne la je ju ~e kri vi~ nu pri ja vu pro tiv na ~el ni ka ode qe w a sa o b ra } aj n e po l i c i j e Dra go sla va Kr xi }a i po mo} ni ka ko man di ra sa o bra }aj ne po li ci je De ja na Re si mi }a. U sa op {te wu po li ci je je na ve de no da je, na sta vqa ju }i kon tro lu za ko ni to sti ra da ~a ~an skog Ode qe wa sa o bra }aj ne po li ci je, Osnov nom jav nom tu `i la {tvu u ^a~ ku ju ~e pod ne ta kri vi~ na pri ja va pro tiv Kr xi }a i Re si mi }a zbog po sto ja wa osno va sum we da su iz vr {i li kri vi~ no de lo tr go vi na uti ca jem. Za wih se osno va no sum wa da su, ko r i s te } i svoj slu ` be n i po lo `aj, po sre du ju }i, uti ca li na in spek to ra Od se ka za sa o bra } aj n o-teh n i~ k e po s lo v e u Ode qe wu sa o bra }aj ne po li ci je da ne pod ne se sve pre kr {aj ne pri ja ve za utvr |e ne ne pra vil no s ti pri l i k om kon t ro l e pred u ze }a „Svin DOO” iz Gor weg Mi la nov ca. Po m o} n ik ko m an d i r a sa o - bra }aj ne po li cij ske is po sta ve ^a ~ak Re si mi} je ju ~e pri vre me no uda qen iz MUP-a, a u fe bru a ru je pri vre me no uda qen i Kr xi}. (Ta njug)

OD BRA NA TRA @I OSLO BA \A WE POLICIJSKOG GE NE RA LA SRE TE NA LU KI ]A U HA GU

Po gre {an za kqu ~ak o raz o ru `a wu Al ba na ca Od bra na pen zi o ni sa nog po li cij skog ge ne ra la Sre te na Lu ki }a za tra `i la je ju ~e od @al be nog ve }a Ha {kog tri bu na la da „is pra vi gre {ke iz pr vo ste pe ne pre su de” i oslo bo di ga kri vi ce za zlo ~i ne po ~i we ne na Ko so vu u pr voj po lo vi ni 1999. go di ne. Lu ki} je u fe bru a ru 2009, za jed no s Ni ko lom [a i no vi cem i ge ne ra lom Ne boj {om Pav ko vi }em, pro gla {en kri vim za de por ta ci ju i pri sil no pre me {ta we i za ubi stvo i pro go ne na po li ti~ koj, ra snoj i ver skoj osno vi, a svi su pr vo ste pe no osu |e ni na po 22 go di ne za tvo ra. Ve }e je, u istom

pred me tu, ge ne ra la Vla di mi ra La za re vi }a pro gla si lo kri vim za de por ta ci ju i pri sil no pre me {ta we i iz re klo mu ka znu od 15 go di na za tvo ra. Lu ki }ev bra ni lac, ~i ka {ki advo kat De jan Ive ti}, re kao je da je pre tre sno ve }e po gre {i lo ka da je za kqu ~i lo da je pro ces raz o ru `a va wa al ban skog sta nov ni {tva na Ko so vu iz vr {en u ci qu ostva ri va wa udru `e nog zlo ~i na~ kog po du hva ta za pri sil no ra se qa va we al ban skog ko sov skog sta nov ni {tva. Ive ti} je na veo da je u Sr bi ji od 1992. po sto jao za kon ko jim je ci vi li ma bi -

Po sled wi iden ti ~an slu ~aj us pqi va wa tor tom do go dio se upra vo u Pri gre vi ci kra jem pro {le go di ne, ka da je upa la u ku }u sta ri ce, oma mi la je i od ne la ve }u ko li~ nu nov ca i pi {toq , po ro di~ no na sle |e. U Apa ti nu je ko ri sti la sred sta va za umi re we ko ja je si pa la u cr nu ka fu, zbog ~e ga se sum wa da je to bi la kob na po sle di ca za I. B, ko ji je ne du go za tim pre mi nuo, dok je dru gi slu ~aj za vr {io te `im po sle di ca ma po fi zi~ ko zdra vqe. Is tra ga }e utvr di ti po ve za nost ovih slu ~a je va. Ka ko sa zna je mo, G. H. od bi ja sva ku sard wu s po li ci jom ne `e le }i da da je bi lo ka ka ve iz ja ve te }e is tra `ni su di ja od re di ti na red ne me re. J. P.

lo za bra we no po se do va we oru` ja bez do zvo le. - Za kon je va `io za ce lu te ri to ri ju Sr bi je i ne mo `e se re }i da je imao dis kri mi na tor nu pri ro du - re kao je Ive ti}, na po mi wu }i da Lu ki} ni je u~e sto vao u kre i ra wu za ko na, ve}, u skla du s wim i svo jim ovla {}e wi ma, od sep tem bra 1998. iz no sio sta ti sti~ ke po dat ke o do bro voq noj pre da ji oru` ja. - Po ne kad je to bi lo pri ku pqe no ne ko li ko ko ma da oru` ja, ne kad 200 ko ma da, a bio je i slu ~aj pre da je pro tiv ten kov skih ba ca ~a, {to je do kaz da je na o- ru `a va we bi lo pro tiv za ko ni to. (Ta njug)

(1991) je dan s iden ti~ nom ma te ri jom. Pro tiv obo ji ce bi }e pod ne ta kri vi~ na pri ja va ko ja ih te re ti za neo vla {}e no dr `a we opoj nih dro ga. Osum wi ~e ni M. C. je spro ve den na iz dr -

`a va we za tvor ske ka zne, bu du }i da je za wim bi la ras pi sa na cen tral na po ter ni ca Osnov nog su da u No vom Sa du, sa op {ti la je ju ~e no vo sad ska Po li cij ska upra va. M. V.


CRnA HROnikA

dnevnik

petak15.mart2013.

9

NASTAVQEN PROCES OKRIVQENIMA ZA TRAGI^AN PO@AR U NOVOSADSKOM „KONTRASTU”

NO]NI SUKOB U GERONTOLO[KOM CENTRU U KWA@EVCU

Starici o~i iskopane i rebra polomqena O. S. (1930) te{ko je povre|ena u Gerontolo{kom centru u Kwa`evcu. Woj je nepoznata osoba iskopalaa oba oka, polomila {est rebara i nanela vi{e ogrebotina po telu, potvr|eno je RTS-u u u ni{kom Klini~kom centru. Lekari Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju Klini~kog centra Ni{ ka`u da je pacijentkiwa dopremqena s O~ne klinike, gde joj je ukazana pomo}, i da je sada van `ivotne opasnosti. Osim potpunog slepila, pacijentkiwi je slomqeno {est rebara i nanete su joj ogrebotine po licu i glavi. Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike saop{tilo je ju~e da je u no}i izme|u 11. i 12. marta ove godine oko dva ~asa u stacionaru Gerontolo{kog centra Kwa`evac do{lo do incidentne situacije tokom koje je korisnica ove ustanove O. S, stara 83 godine, zate~ena na podu toaleta s povredama glave i lica. O. S. je, po pozivu s bolni~ke signalizacije, prona{la de`urna medicinska sestra. Od strane prisutnih zdravstvenih radnika odmah joj je ukazana medicinska pomo}, nakon ~ega je odvezena u hitnu slu`bu, pa u Zdravstveni centar Kwa`evac. Nakon pregleda i potrebne zdravstvene intervencije ona je preba~ena u Klini~ki centar u Ni{u. Direktor Klinike za stomatologiju i maksilofacijalnu hirurgiju u Ni{u Dra gan Kra si} izjavio je ju~e da je korisnica Gerontolo{kog centra iz Kwa`evca primqena s povredama obe o~ne jabu~ice i mi{i}a o~ne dupqe. Krasi} je rekao da je starica imala i serijski prelom rebara s jedne i druge strane, ali da je stabilna i da nije `ivotno ugro`ena. - Reklo bi se da, prema karakteru povreda i ogrebotinama po

telu, nije re~ o samopovre|ivawu, ali da }e kona~nu re~ o tome dati istra`ni organi koji }e utvrditi {ta se zaista dogodilo u kwa`eva~kom Gerontolo{kom centru - rekao je Krasi}. Nakon vanrednog inspekcijskog nadzora inspektori socijalne za{tite }e, u skladu s utvr|enim okolnostima, preduzeti mere iz svoje nadle`nosti protiv svih onih za koje se utvrdi da su u~inili propuste u svom radu ili poku{ali da zata{kaju informaciju o doga|aju, navedeno je u saop{tewu. O incidentu inspektori socijalne za{tite su saznali kada je vest objavqena u medijima. Odmah po saznawu dva inspektora su upu}ena u Gerontolo{ki centar u Kwa`evcu, kako bi se izvr{io vanredni inspekcijski nadzor. Direktor ustanove Pre drag Ran |e lo vi} o ovoj informaciji nije obavestio Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike u skladu sa pisanim uputstvom ovog Ministarstva, koje je ponovo poslato svim ustanovama 12. jula 2011. godine. Po tom uputstvu bio je obavezan da odmah i bez odlagawa, a najkasnije u roku od 24 sata obavesti Ministarstvo o incidentnoj situaciji i da ispita okolnosti u kojima se incident desio, kao i eventualne odgovornosti zaposlenih. Direktor je o doga|aju obavestio na~elnika Odeqewa za inspekcijski nadzor ju~e u 8.50 ~asova, a putem faksa u 09.49 sati. U dobijenom obave{tewu navodi se da je 13. marta ove godine u popodnevnim satima dobio informaciju da se kod O. S. radi o te{kim povredama nastalim pod sumwivim okolnostima. U Gerontolo{ki centru u Kwa`evcu boravi vi{e od 200 korisnika napomenuo je Ran|elovi}. (Tanjug)

POLICIJA TRAGA ZA NEPOZNATOM OSOBOM

Osumwi~en za prevaru

Novosadska policija traga za osobom s fotografije, zbog postojawa osnova sumwe da je po~inio krivi~no delo prevara. On se tereti da je, 15. januara, oko 13,30, u Ba~kom Petrovcu, prevario radnicu jedne mewa~nice za 150 evra. Pozivaju se gra|ani koji mogu pomo} u identifikaciji i pronalasku osumwi~enog da se jave Policijskoj stanici u Ba~kom Petrovcu pozivom na brojeve telefona: 021/780-028 ili 064/8924127.

Fo to: N. Sto ja no vi}

Ge ron to lo {ki cen tar u Kwa `ev cu

- Te kobne no}i u „Kontrastu” jedna devojka istr~ala je napoqe i rekla da je unutra po`ar, a mi radnici obezbe|ewa na ulazu u lokal pomislili smo da je re~ o prvoaprilskoj {ali i kazali joj da se vrati. Ali, ubrzo, gosti su po~eli da izlaze, dok smo mi ostali na vratima i otvorili drugo krilo, jer su se posetioci zadr`avali u tom izlaznim delu kod glavnog ulaza i hteli su da vide odatle {ta se de{ava - kazao je ju~e, u nastavku su|ewa zbog tragi~nog po`ara u pomenutom klubu pro{le godine 1. aprila, u kojem je `ivot izgubilo {estoro mladih qudi, Dar ko Do ma ze tov ski. - Mi smo po~eli bukvalno da ih guramo napoqe, a neki su se zbog toga ~ak i bunili. Moj posao je bio da raspore|ujem goste i da s kolegama pazim koga }emo da pustimo unutra. Nismo pu{tali svakoga, kao i da pijane posetioce izvedemo napoqe. Tamo sam radio samo po potrebi i za to sam dobijao pare na ruke. Znao sam da postoji i drugi izlaz i da su ta vrata namewena vanrednim situacijama, kao i da su svetlele lampice koje su upu}ivale ka wima, a da je kqu~ kod suvlasnika kluba, ovde optu`enog Sla vi {e Sta ni {i }a - nastavio je svo je sve do ~e we Do ma ze tov ski. - U ovom no}nom klubu bilo je protivpo`arnih aparata, ali ne znam ta~no gde. Od kako je iza{la devojka koja nam je rekla za po`ar do dolaska vatrogasaca pro{lo je dosta vremena. Wima smo vikali da ima qudi gore, hteli smo i mi da idemo tamo, ali oni su nam kazali da se ne me{amo u wihov posao. Pretpo-

U dis ko te ci `i vot iz gu bi lo {e sto ro mla dih

stavqam da je neko otvorio druga vrata namwena za evakuaciju, ali to ne mogu da tvrdim, jer nisam ulazio - dodao je ovaj svedok pred ve}em kojim predsedava sudija Zo ra Ja mu {a kov. Wegov brat Sr |an Do ma ze tov ski, tako|e radnik obezbe|ewa, opisao je da je wegova obaveza bila da „reguli{e qude” i pazi na red, kao i da ne pu{ta nove posetioce kada je bila gu`va. - Posle momenta kad je jedna devojka istra~ala i kazala nam za po`ar, krenuo sam da vidim {ta se de{ava, ali nisam mogao da u|em u lokal, jer je mnogo qudi izlazilo. Neko je vikao da ima jo{ gostiju unutra, ali mi smo mislili da su svi iza{li izjavio je Sr|an Domazetovski. Na pitawe predsedavuju}e ve}a da li radnici obezbe|ewa imaju obavezu da pomogne u ta-

kvim situacijma, ovaj svedok je odgovorio da nemaju u slu~aju po`ara. - Poma`u oni koji su obu~eni za to, a ne mi, koji nismo stru~ni - kazao je ovaj svedok. Pera~ ~a{a To mi sla va Pa vlo vi} izjavio je da je ~uo da je po`ar izbio kod bine, ali ga nije video. - Odmah sam po~eo da punim kante vodom zbog ga{ewa. Iza{ao sam iz objekta oko 2.20 sati i kad sam prolazio pored bine blizu glavnog ulaza ve} je sve gorelo, a u objektu nisam video nikoga - rekao je Pavlovi}. Sve je bilo puno dima i crno. Bilo je vru}e. Iza{ao sam tr~e}i, desetak minuta kasnije od saznawa za po`ar. Znao sam put napamet. Kad sam izlazio, vatrogasci su dolazili, raspakivali creva i ulazili. Nikola,

menaxer, rekao im je da pogledaju gore, na spratu, da li ima qudi. Uleteli su unutra. Ulazili su i izlazili. Video sam da su creva pod pritiskom i da voda ide kroz wih. U jednom momentu sam video da vozilo otpozadi „topom„ gasi po`ar tako {to su prskali po celom objektu. To je bilo oko 15 minuta ili pola sata u odnosu na iterevenciju vatrogasaca koji su do{li od napred. Na pitawe za{to je pored vrata za vanredne sitauacije, udaqenih oko pet metara od wega, tr~ao na glavni ulaz, koji se nalazi na oko 50 metara, on je kazao da nije razmi{qao. - Tr~ao sam da iza|em, tamo kuda ina~e ulazim i izlazim naveo je u iskazu svedok. Su|ewe se danas nastavqa. M. V.

PO^ELO SU\EWE ZA UBISTVO SR\ANA MANDI]A APRILA PRO[LE GODINE U NOVOM SADU

No` sevnuo u samoodbrani? Pred sudskim ve}em Vi{eg suda u Novom Sadu, kojim predsedava sudija Zden ka Sta ki}, ju~e je zapo~et glavni pretres u postupku koji se vodi zbog masovne tu~e aprila pro{le godine u kojoj je u Ulici Veselina Masle{e u Novom Sadu, ubijen Sr|an Mandi} (25). Optu`nicom je obuhva}eno osam osoba, od kojih se sedam terete za u~estvovawe u tu~i, dok je Dra gan Ni ko li} (1964) osumwi~en za ubistvo Sr|ana Mandi}a. Pred sudskim ve}em, ju~e je svoje iskaze dalo {estoro optu`enih, ukqu~uju}i i Dragana Nikoli}a, dok se Pe tar Pe tro vi} i Pe tar La ka tu{, nisu pojavili na glavnom pretresu jer su, kako je sud obave{ten, trenutno u Nema~koj. Optu`eni za ubistvo ju~e je priznao da je kobne no}i Sr|ana Mandi}a dva puta ubo no`em, ali nije priznao izvr{ewe dela koje mu se optu`nicom stavqa na teret, jer smatra da je bio primoran da tako odreaguje. Opisuju}i doga|aje iz no}i kada se desilo ubistvo, Dragan Nikoli} je rekao da je sve po~elo kada su Mi ro slav ^o lo vi} i Sr|an Mandi}, prolaze}i pored ku}e u Ulici Veselina Masle{e u kojoj je stanovalo vi{e romskih porodica, udarili u vrata uz neke pogrdne povike. - Tada su moji {uraci Go ran La ka tu{ i Du {ko La ka tu{ iza{li na ulicu i pitali momke u ~emu je problem, za{to lupaju na kapiju. Oni su po~eli da im psuju majku i da ih tuku i onda su iz na{eg dvori{ta iza{li i Petar Petrovi} i Petar Lakatu{ da ih spasu. Do{lo je do velike gu`ve i ja sam krenuo u kafanu preko puta da pozovem policiju. Tu negde kod kafane me je sustigao Sr|an Mandi} i ja sam pitao za{to me napada i u ~emu je problem. On je zamahnuo da me udari, ali me je proma{io

i pao. Ustao je i opet krenuo na mene i tada sam izvadio no`, koji uvek nosim sa sobom, da ga upla{im i kako je on krenuo na mene, naleteo mi je na no`. Po~eo je da pada na mene, uhvatio me za noge i u panici sam ga jo{ jednom ubo - ispri~ao je Dragan Nikoli}. Miroslav ^olovi}, koji je te ve~eri bio u dru{tvu sa Sr|a-

sam do kola koja su nam tu bila parkirana, kada su dvojica izletela iz dvori{ta i krenuli na mene. Nekako sam uspeo da se odbranim od wih, ali su odmah do{la jo{ dvojica s letvom i {ip kom i do bio sam udarac {ipkom u glavu. Sr|an je bio do mene, poku{avao da me odbrani, a brzo je dotr~ao i @eq ko Mi lin kov, koji je bio s nama, ali

dobio ubod no`em u le|a, a koji je u ovom postupku jedan od optu`enih za u~estvovawe u tu~i. Me|utim, osim Dragana Nikoli}a, niko od optu`enih za u~estvovawe u ovoj tu~i nije mogao ta~no da opi{e sukob izme|u Nikoli}a i Sr|ana Mandi}a koji je zavr{en ubistvom. Sr|anovi drugovi, u gu`vi, nisu videli {ta se ta~no desilo,

je pred izbijawe tu~e zastao tridesetak metara iza nas da obavi nu`du. Wih je bilo blizu deset, bilo je i par `ena i svi su nas napali. @eqko i ja smo uspeli da se sklonimo u kafanu i kada smo videli da Sr|an nije u{ao za nama, iza{li smo i videli ga da le`i licem okrenut prema zemqi - rekao je Miroslav ^olovi}. Na sli~an na~in je doga|aje iz te no}i opisao i @eqko Milinkov, koji je u tu~i tako|e za-

dok je jedino Zdrav ko Pa vlov, optu`eni za u~estvovawe u tu~i, potvrdio da je video Dragana kako se kod kafane sva|a s nekim momkom i da je taj momak u jednom trenutku pao na zemqu. Svi optu`eni su tako|e potvrdili da je incident zapo~eo nakon udarca u kapiju, ali su drugo vi ubi jenog Man di }a i ostali optu`eni dali razlite iskaze o tome ko je i na koji na~in zapo~eo tu~u. N. Perkovi}

Fo to: N. Perko vi}

Fo to: www.gcknja ze vac.com

Obezbe|ewe: Na izlazu posetioci stvorili ~ep

Me sto ob ra ~u na na De te li na ri

nom Mandi}em, ispri~ao je druga~iju verziju ovog nemilog doga|aja. Prema wegovim re~ima, u prolasku pored ku}e gde su stanovale romske porodice, iz dvori{ta je ~uo poznatu pesmu [a ba na [a u li }a, koju je i sam zapevao. - Po~eo sam da pevam par re~i te pesme i podigao ruke u vis. Nekako sam u prolazu rukom zaka~io ta vrata, ali nisam se zaustavqao, niti sam bilo koga prozivao i vre|ao. Stigao


10

kWiGA

petak15.mart2013.

INTERVJU

dnevnik

МИ ЛО СЛАВ ШУ ТИЋ, ТЕ О РЕ ТИ ЧАР КЊИ ЖЕВ НО СТИ

TOP-LISTA

Ан тич ка ве шти на от кри ва ња и ту ма че ња Ј

едан од наших кључних теоретичара књижевно сти и естетичара, др Ми ло слав Шутић (1938) објавио је недавно збирку огледа „Херменеутика књижевно сти” („Службени гласник“, библиотека „Књи жев не науке“). Ова књига се, између осталог, бави тумачењима поезије Бранка Миљкови ћа, Момчи ла Настаси јеви ћа, српске народне епике. Шутић је до сада објавио петнае стак наслова, а међу њима је и „Антологија модерне српске лирике“. Радни век провео је у београдском Институту за књижевност и уметност, предавао је на Факултету за културу и медије Мегатренд универзитета. Редовни је члан Независне академије за естетику и слободне уметно сти у Мо скви. l Објасните нам зашто дајете предност термину херменеу тика у односу на неколи ко срод них ко ји има ју слично значење? - Етимологија речи херменеутика води нас ка грчкој митологији и Херме су који је био гласник богова, пре свега врховног ме ђу њи ма, свог оца Зев са. Основно значење речи херменеутика садржано је у синтагми „вештина тумачења”. Латинска реч интерпретација је, уз мања одступања, синоним грчке речи, а на та одступања упућује синтагма „об ја шња ва ње сми сла” у оквиру значења ове латинске речи. У речи тумачење, која се најчешће употребљава у српском је зику, на неки начин се спајају значења тих термина, али и ова реч искорачује из круга њихових строгих синонима. Наведене разлике блиских значења три поменуте речи, диктирају опредељење за неку од њих. l Управо у античкој Грчкој херме неу ти ка се пр ви пут примењује у тумачења књижевног дела? -Тачније, у објашњавању Симонидове лирске пе сме, чије је тумачење у Платоновом „Прота-

гори“ поверено Сократу са неколико његових саговорника. Ово тумачење значајно је јер се, пре објашњавања, подразумевају разумевање и схватање значења појединих речи као услов допирања до смисла, одно сно до истине пе сме. То тумаче ње пре суд но је усло вље но ре то ри ком, ко ја је, као и наука, потчињена Херме су.

Отуда и наше опредељење за тај назив. Али, ни је само оваква ко ин ци ден ци ја ути ца ла на нашу одлу ку. Упр кос рето ричком сужавању у Плато но вом спи су, херменеу ти ка је у том времену по седо ва ла, може се рећи, ин терди сци пли нар ну ши ри ну, ко ја ће касни је би ти све нео п ходни ја њеној

вари јан ти ко ја је у среди шту наше пажње - херменеу ти ци књи жев но сти, или књи жев ној херменеу ти ци. l Када и како сте се ви определили за ову научну методу? - Херменеути ка има по себно ме сто у мом раду, на чи јем почет ку је изу зет на при по вет ка у цело куп ној нашој про зи - Ан дри ћев „Пут Али је Ђер зеле за“. При ступ тој при повеци, пре гото во пола века, значио је мо је опредељење за херменеу ти ку као основ ни, ана ли тички методоло шки при ступ једном књи жев ном делу. За такав при ступ могу се ве зати атри бу ти ис црп но сти и обу хват но сти, што је, опет, као иде ал на те жња, обе ле жи ло и оста ла тумачења књи жев них дела у овој нај но ви јој књи зи. Оствари ти што пот пу ни ју научну де скрип ци ју књи жев ног дела, за мене је тада значи ло, а и данас значи, научни иде ал при бли жавања то га дела чи тао цу, што је основ ни задатак нау ке о књи жев но сти. l Шта је утицало да предмет ваших истраживња у књизи „Херменеу тика књижевности“, буду српска народна поезија, Андрић, Настасијевић и Миљковић? - Ово је једно од суштинских питања у ве зи са мојим вишедеце ниј ским књи жев но-ис тра жи вачким радом. С једне стране, такво опредељење долазило је у дужем периоду без јасних све сних намера. Касније се показа ло да поменуте теме обухватају неке, и њима, и мом ствара лаштву, заједничке опште појмове: фолклор, мит, религија. Чињеница да су ови општи појмови централни у Јунговој теорији архетипова, веома важној за мој научни рад, као и да је реч о врхунским остварењима српске књижевно сти у којима ти појмови долазе до изражаја. Душан Видаковић

СУТРА НА ФИЛОЗОФСКОМ ФАКУЛТЕТУ У НОВОМ САДУ

Међународна конференција о англофоним књижевностима Н

а Филозофском факултету Универзитета у Новом Саду сутра се одржава Друга међународна англистичка конференција ELALT- Енглески језик и англофоне књижевности данас (English Language and Anglophone Literatures Today). На овом научном скупу који организује Одсек за англистику окупиће се наставници, сарадници и студенти докторских студија из универзитетских центара у Србији, Хрватској, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Македонији, Мађар-

ској, Румунији, Аустрији, Русији, Украјини и Ирану. Пленарни говорници биће проф. др Золтан Ковечеш са универзитета Етвеш Лоранд у Будимпешти и професор емеритус канадског универзитета МекГил Дарко Сувин. -Одсек за англистику Филозофског факултета у Новом Саду постоји већ готово шест деценија, а у оквиру богатих активности везаних за наставу и науку које се одвијају у оквиру ове катедре, један од најзначајнијих догађаја је међународна бијенал-

BA[TINA

Л

За бав ни и књи жев ни при ло зи

ист за забаву и поуку „Српска домаја“, покренут је у Новом Саду 1902. године, под уредништвом др Славка Милетића, одговорни уредник био је др Бранко Илић, а власник Деоничарско друштво „Рад“ у Руми. Прекид у излажењу лист је имао 1903, а поново је објављиван 1904–1906 (одговорни уредник је тада био др Никола Ђорђевић, а главни уредници, Вељко Лукић и др Жарко Миладиновић). Штампан је у Српској штампарији дра Светозара Милетића у Новом Саду (1902), у Штампарији Ђорђа Петровића у Руми и у Броду на Сави (1904–1906). Доносио је забавне и књижевне прилоге, поучне чланке и вести из свакодневног живота, огласе и др. Било је доста превода. У Библиотеци Матице српске лист

постоји и претражив је у електронском каталогу Библиотеке. Д. Г.

на научна конференција ELALT, каже проф. др Владислава Гордић Петковић из организационог одбора. - Први ELALT одржан је у марту 2011 године, са преко стотину учесника, а наредне године објављен је и зборник радова. На сутрашњој, другој конференцији биће присутно осамдесет англиста из једанаест земаља. Конференција траје само један дан, али богат програм у оквиру великог броја секција биће посвећен темама науке о јези-

ку, савремене књижевности и културе, теорије и праксе превођења. Биће говора о писцима од Шекспира до Хемингвеја, о темама из свих области науке о језику, а највећа радост за све филологе биће свакако предавање реномираног лингвисте Золтана Ковечеша са универзитета Етвеш Лоранд. Међународна научна конференција англиста почиње сутра у 9 часова у Кино сали Филозофског факултета у Новом Саду. Р. Л.

Нај тра же ни ји на сло ви у књижари „Мала велика књига” 1. „Ве ли ки рат“, Алек сан дар Га та ли ца - „Вул кан из да ва штво” 2. „По смрт на ма ска“, Ла сло Бла шко вић - „Ар хи пе лаг“ 3. „Ко ји љу ди го во ре, ко га, ка да тре ба, ко ји”, Ра до мир Да бе тић - „Днев ник - Но ви не и ча со пи си” 4. „Жи ви при ме ри”, Ви да Ог ње но вић - „Ар хи пе лаг“ 5. „Смех као лек“, Ду шан ка Сте во вић-Гој гић - „Чи го ја“ 6. „От кри ће Би бли је“, Ђор ђе Ран дељ - „Про ме теј“ 7. „Цвје ћар ни ца у ку ћи цве ћа“, Ла зар Џа мић - „Хе ликс“ 8. „Не све ти а све ти”, Ти хон Ар хи ман дрит - „Ин фор ма ти ка“ 9. „Пе де сет ни јан си-Си ва”, Е. Л. Џејмс- „Ла гу на” 10. „Срп ско ср це Јо ха но во”, Ве се лин Џе ле то вић - „По е та” АЛЕК САН ДРУ ЧО ТРИ ЋУ НА ГРА ДА БЕ О ГРАД СКОГ АФО РИ СТИ ЧАР СКОГ КЛУ БА

Нај бо ља књи га „По ме ра ње па ме ти”

Н

ајбоља књига афоризама, објављена на српском јези ку у 2012. годи ни је збир ка „Поме ра ње па ме ти“ Алексан дра Чотри ћа, у ида њу зрењанинске „Агоре“- одлучио је жири Београдског афористичарског круга, који је радио у саставу: Александар Баљак, председник, Витомир Теофиловић и Милан Бештић, чланови. У књизи „Померање памети“, објављеној у едицији „Нова сатира“, коју уређује Слободан Симић, налази се око 500 сатиричних афоризама који су настали од 2008. до 2012. године. На конкурс Београдског афористичарског круга који је био отворен до краја прошле године, приспеле су 32 књиге афоризама објављене у Србији, БиХ, Црној Гори и Румунији. Жири у образложењу наводи да је „Чотрић скоро три деценије присутан на нашој афористичкој сцени и да је његова прва књига „Даћемо ми ва ма де мо крати ју“ (Књи жев на омладине Србије), проглашена за најбољу збирку афоризама, објављену 1993. године. „Два де сет годи на ка сни је историја се поновила. Ше ста по реду књига овог врсног аутора понела је епитет најбоље у 2012. години. То могу само аутори који су по свећени афористичком по слу“, истиче жири. „За Чотрића је давно речено да је фајтер који не зна за патос. Нема озбиљног друштвеног питања којим се није позабавио, као што, уверени смо, нема ни мете коју својим сати-

ричним стрелицама није погодио. Његове мисли су сажете, а свеобухватне, једно ставне, а вишезначне. Пишући тако да речима буде те сно, а мислима широко, овај же стоки сатиричар створио је завидан број афоризама антологијске вредно сти, захва-

љујући којима се већ деценијама налази у самом врху српске сатиричне књижевно сти“, саопштава жири Београдског афористичарског круга. На гра да Бе о град ског афо ри стичарског круга први пут се доде љу је ове годи не, а на ме ра оснивача је да по стане традиционално и најпре стижније признање за афористику у Србији и региону. Годишња награда БАК-а биће уручена Чотрићу на свечано сти у Удружењу књижевника Србије. Р. Л.

Ин тер нет бор ба про тив мо но по ла

У

освит инер нет ере ви спре ни ји по је дин ци има ли су при ли ку да, ку пу ју ћи на зи ве за по пу лар не фир ме или про из во де за ра де до ста ка сни јом про да јом на зи ва. Та ко су де ве де се тих го ди на про шлог ве к а про да ти сај то ви www.dot.com, www.love.me, www.kiss.me, www.hotels.com, чак и не ки би зар ни, по пут www.sex.com или www.beer.com. Не тре ба ни спо ми ња ти да су не ки од на ве де них сај то ва про да ти за ви ше ми ли он ску до лар ску сво ту, па не чу ди за то осе тљи вост јав но сти на по ку ша је при ба вља ња сај то ва и до ме на пре не го што они по ста ну ствар ност. Нај ве ћа ин тер нет књи жа ра на све ту, «Ама зон», ових да на по ку ша ва да при ба ви пра ва на ко ри шће ње до ме на .book, че му су се оштро су прот ста ви ли пред с тав н и ц и из д а вач к е ин д у с три је, сма тра ју ћи овај по тез чи стим мо но по ли -

змом. ICANN, прав но те ло ко је над гле да ин тер нет до ме не, об ја ви ло је на про да ју но ве су фик се за до ме не, укљу чу ју ћи .lol и .book. На рав но да је овај по то њи до мен при ву к ао нај ве ћу па жњу, а «Ама зон» је, по ред до ме на ко ји би де фи ни сао све сај то ве по све ће не књи га ма, по ку шао да ку пи и до ме не .author и .read. Ова к ав по тез за нас, по сло вич но де це ни ја ма уда ље не од свет ских де ша ва ња, мо жда на пр ви по глед и не ма то ли ког зна ча ја, али је за свет ску ин ду стри ју про из вод ње и про да је ли те ра ту ре (јер се њи хо во по слов но по на ша ње не мо же дру га чи је на зва ти) ку по ви на до ме на уз чи ју ће по моћ чи та о ци ма би ти олак шан при ступ њи хо вим сај то ви ма, од не из мер не ва жно сти. Па пир на из да ња, на и ме, већ не к о вре ме во де углав ном уза луд ну бит ку с

[E O ] T NE

јеф ти ни јим и при сту пач н и јим елек т рон ским вер зи ја ма књи га, па је тр к а за осва ја ње што бо љих по зи ци ја у свет ској утак ми ци при лич но оштра, го то во бес кру пу ло зна. Не чу ди за то да је Скот Ту р оу, пред с ед н ик Аутор ског удру же ња САД, упу тио про тест ICANN-у, ис ти чу ћи да би про да ја екс лу зив них до ме на као што је .book у су прот но сти са прин ци пи ма ка пи та ли зма и по ку шај мо но по ли за ци је тр жи шта. Осим то га, по тен ци јал за зло у по тре бу јед ном ку пље ног до ме на го то во је нео гра ни чен, јер «Ама зон» мо же тај до мен да про да је дру гим ин тер нет књи жа ра ма, би бли о те к а ма и сви ма за ин те ре со ва ним за књи ге, по це на ма ко је сам фор ми ра, без ика квог ути ца ја јав но сти. И. Вујанов


kultura

dnevnik

petak15.mart2013.

11

У ЗАВОДУ ЗА КУЛТУРУ ВОЈВОДИНЕ ПРОМОВИСАНА НОВА ИЗДАЊА БОРИСА КОВАЧА

Маестро бриљира и на једној жици

ИЗЛОЖБА У ГАЛЕРИЈИ ДОМА ВОЈСКЕ СРБИЈЕ У БЕОГРАДУ

Надежда Петровић у новом светлу Изложба „Надежда Петровић: с обе стране објектива„, ауторке др Јасне Јованов, управнице Спомен-збирке Павла Бељанског, биће отворена вечерас у Малој галерији Дома Војске Србије у Београду. Изложбу, којом Спомен-збирка обележава 140 година од сликаркиног рођења, отвориће потпредседник Владе АП Војводине и покрајински секретар за културу и јавно информисање Славиша Грујић. Настала као плод вишегодишњег истраживачког рада Јасне Јованов, изложба на нов начин представља Надежду Петровић (1873-1915). Након премијерног приказивања у Спомен-збирци Павла Бељанског, београдска публика ће бити у прилици да доживи најзначајнију српску сликарку модерне и као фотографа и као модел, и открије до сада мало познат аспект њеног рада. Својеврсни породични албум породице Петровић, у оквиру ког је присутна и Надежда, као и фотографије које је снимила, многе ретко или никада излагане, чине окосницу изложбе. Током трајања изложбе, до 13. априла, припремљен је разноврстан пратећи програм.

Фото: Н. Стојановић

Два управо објављена CD издања Бориса Ковача, камерна музика „Catalogue of Memories“ у извођењу New Ritual Ensemble и албум „On Eastern Way“ који је Ковач снимио са јерменским хармоникашем Давидом Јенгибаријаном, били су тема разговора који је прексиноћ у Заводу за културу Војводине окупио велики број људи повезаних са стваралаштвом реномираног композитора и инструменталисте из Буковца. Након скупа – реда музика, реда приче - остало је да одзвања не само познато сагласје Ковачевих музичких тема, него и захвалност коју је већина присутних јавно исказала уметнику који је деведесетих отишао, да би се поново вратио и, на велико задовољство локалне публике, класичних музичара које је „расвирао“, наставио да компонује и наступа. Разговор у Заводу за културу Војводине надахнуто је водила музичка уредница Радио Новог Сада, Јованка Беба Степановић. Она је кључне тренутке у Ковачевој каријери упоредила са причом о Паганинију у којој му пуцају све жице али он остаје на сцени, па ко чује - чује. Још се могло сазнати много занимљивих ствари. Сам Борис Ковач је прво испричао нешто о сусрету са Давидом Јенгибаријаном и настанку албума „On Eastern Way“, путем продукције Међународног фестивала актуелне музике „Интерзон“, а онда су у причу укључивани Милорад Ђурић,

у име Покрајинског секретеријата за културу и јавно информисање који је финансијски подржао Ковачеве нове пројекте, музички критичар Урош Смиљанић, Ковачев генерални агент, музички уредник и промотер Бојан Ђорђевић, дизајнер Златко Златковић, фотограф Дејан Ђурагић, музичари Горан Пенић, чланице квартета ТАЈЈ, Ивана Павловић, Слободанка Стевић, Синиша Мазалица... Спомињани су и они који нису били присутни: Светлана Спајић, Милош Матић, Вукашин Мишковић, Лав Ковач... За сваког је Ковач имао топлу реч, а они који су узвраћали радили су то са посебним обзиром на његову подједнако захтевну колико и благотворну природу, што је на тренутко знало добро да засмеје све у публици. „Catalogue of Memories“, у извођењу New Ritual Ensemble, због тога што обједињује све маркантне линије Ковачевог музицирања, назван је каменом међашем његове каријере и велика већина поменутих музичара нашла је своје место на њему. Објашњавајући како је користио нешто попут филмске дубл технике, Ковач је открио балканску довитљивост којом је направљен светски посао на снимању у Синагоги, а албум је светски и опремљен, па представља продуцентски понос Борисовог матичног студија „Качара“. И. Бурић

ПРОГРАМ РАЗМЕНЕ УМЕТНИКА У НОВОМ САДУ ДОБИО ИНСТИТУЦИОНАЛНУ ПОДРШКУ

Преко „Куда.орг” до Штутгарта У Заводу за културу Војводине јуче је представљен такозвани резиденси програм, програм тромесечне размене уметника између Новог Сада и Штутгарта, који је покренуо Центар за нове медије „Куда.орг“. Према речима директора Завода за културу Војводине Владимира Копицла и уредника програма „Куда.орг“ Зорана Пантелића, тежња је да се њиховом сарадњом подигне ниво отварања и очувања веома важне културне праксе савремених друштава, односно да се системски реше питања трошкова смештаја и боравка страних уметника. Тако би се од појединачних случајева могло да почне са разменом више уметника одједном. - Земља је почела да се отвара онда кад почну да функционишу

њени резиденси програми, а не кад почну да долазе страни музичари – предочио је Драган Илић, координатор програма у Заводу за културу Војводине. Уметница која тренутно борави у Новом Саду, архитекткиња Ива Марчетић (Хрватска), похвалила је праксу да се државне институције укључују у сличне програме, јер су они важни за форматирање различитих профила и пројеката. Гошћа из Загреба се бави урбаним трансформацијама у склопу локалних политика, а јавност ће о њеном раду чути више на предавањима на Факултету техничких наука (18. марта у 14 сати) и у Омладинском центру ЦК13 (20. марта у 18 сати). По принципу реципроцитета, на сваког уметника који борави у

Новом Саду иде један у Штутгарт, на академију „Шлос Солитуд“, најпознатију европску дестинацију када су у питању уметнички боравци. Центар за нове медије „Куда.орг“ сарадњу са „Шлос Солитуд“ отпочео је 2008. године и до сада је три месеца за стручно усавршавање у Штутгарту добило шест наших младих уметника. Исто толико их је добило прилику да свој студијски период проведу у Новом Саду. Боравци функционишу на принципу „ол инклузив“, па се уметницима испостављају као привилегија да се посвете себи или свом раду, контактима, упознавању и сарадњи. И. Б.


12

vOJvOdinA

petak15.mart2013.

dnevnik

Концерт за пети рођендан

ПОГОН „ОДРЖАВАЊЕ” ИСПУЊАВА СВЕ ЗАДАТКЕ НИСА

Нафташи сигурни од повреда ЗРЕЊАНИН: Заменик генералног директора за организациона питања пословне групе “Сибир енерџи” Димитриј Фоменко посетио је јуче са зрењанинским градоначелником Иваном Бошњаком Нафтну индустрију Србије – Погон “Одржавање” у Зрењанину, како би се упознао са радом ове јединице која ради у оквиру фирме “Нафтагас - технички сервиси”, са седиштем у овом граду. Нафтна компанија “Сибир енерџи”, иначе, заједничко је предузеће “Гаспромњефта” и Владе Русије. Директор фирме “Нафтагас – технички сервиси” Оскар Тот казао је после обиласка Погона “Одржавање” да је ово предузеће једна од јачих и важнијих снага унутар НИС-а, јер одржава и ма-

шински обрађује опрему коју користе радници на платформама за експлоатацију нафте, како би они били безбедни на радном месту. - У “Техничким сервисима” имамо око 600 стално запослених и још 200 људи ангажованих преко лизинг кућа, а само у Погону “Одржавање” упошљавамо 400 радника – рекао је Тот и додао да ова фирма може да испуни све захтеве НИС-а. Градоначелник Бошњак је, пре посете овом погону, уприличио пријем за Димитрија Фоменка у Плавом салону Градске куће, после чега су обишли и Средњу техничку школу, где им је домаћин био директор Милинко Бабић. Ж. Б.

Петочлана породица у невољи

У УЛИЦИ БРАТСТВА-ЈЕДИНСТВА 77 У АЛИБУНАРУ

Срушила се кућа породице Јоргован Полагање венаца на гроб Јожефа Киша

ДВА ВЕКА ОД СМРТИ ГРАДИТЕЉА ВЕЛИКОГ БАЧКОГ КАНАЛА

Спомен-плоча код преводнице

ВРБАС: Пригодним програмом у Врбасу је обележено 200 година од смрти Јожефа Киша, градитеља Великог бачког канала. Иако се данас сматра за најзагађенији водоток у Европи, овај канал, дуг 118 километара, који је изграђен у 18. веку по Кишовој идеји, био је један од највећих градитељских подухвата тог времена. Организатори обележавања два века од смрти великог градитеља су Музејска збирка Културног центра Врбас, општина Врбас и ЈВП „Војводина“. Програмима у просторијама врбаског музеја, као и на преводници на каналу недалеко од места где је сахрањен Јожеф Киш, поред многобројних званица, присуствовали су и представници амбасада Румуније и Мађарске. Председник општине Врбас Милан Станимировић је изразио очекивање да ће следеће године бити пуштено у рад Централно постројење за прераду отпадних вода, чија је изградња у току, након чега је на реду велики посао измуљавање канала. - Пред нама је велики посао, јер Врбас је деценијама био кухиња која је производила храну, а коју, нажалост, нико није чистио. Наш дуг према Јожефу Кишу, али и пре-

ма будућим генерацијама је да Великом бачком каналу вратимо намену, коју му је творац одредио – истакао је Станимировић. Иначе, црна еколошка тачка Европе је управо шест километара Великог бачког канала, на потезу од Врбаса до Црвенке. И руководилац Музејске збирке Драгица Вукотић је указала на то да је положај Врбаса некада био изузетно повољан, у смислу развоја и индустрије, управо због тога што је имао плован водоток. У просторијама Музејске збирке откривена је биста Јожефа Киша, рад врбаског уметника Љубисава Срдановића, док је код преводнице на Великом бачком каналу откривена спомен-табла. Венце на Кишов гроб положили су представници општине Врбас, Музејске збирке Културног центра Врбас, ЈВП „Воде – Војводине“, затим амбасада Мађарске и Румуније, као и породице Киш и Удружења спортских риболоваца „Златни караш“. Јожеф Киш је родом из Будимпеште и живео је у Сомбору, али је по сопственој жељи сахрањен у Врбасу, недалеко од свог великог градитељског подухвата – Великог бачког канала. М. Кековић

АЛИБУНАР: У ноћи између уторка и среде у Алибунару, срушила се кућа петочлане породице Јоргован. Док су укућани спавали чело дотрајале куће од набоја се срушило. На срећу, нико није страдао јер је претходних дана домаћин Јонел Јоргован поставио подупираче. Јонел и његова супруга Елиса нигде не

раде, а ту је и њихово троје малолетне деце Нихад, Кристијан и најмлађи десетогодишњи Маријус. Породица се обратила за помоћ општини, али број таквих случајева са дотрајалим кућама од набоја и сиромашним власницима је позамашан. Како каже грађевински инспектор Сима Чортан, који је саставио запи-

ник о овоме, број породица у кућама склоним паду у овој општини стално раасте. То су сиромашне породице које махом живе од социјалне помоћи и немају могућности да на време санирају оштећења. Породици Јоргован, осим грађевинског материјала, требаће и други видови помоћи. Р. Јовановић

НАКОН КАЗНИ И ПРОТЕСТА

Све те зге у пи ја ци КИ КИН ДА: Након више излазака надлежних инспекција и неколико казни, те великог простеста продаваца на пијаци у Улици Бранка Радичевића више нема тезги и сви продавци су у пијачном кругу, где, по закону и морају да буду, каже директор Јавног предузећа „Градско зеленило и пијаца” Ми лош Ши бул. Закуп тезги и потписивање уговора са овим предузећем, могу остварити продавци који имају регистровано пољопривредно газдинство или фирму, или доказ да су платили порез на башту и кућу. - Да би било ко продавао у пијаци, мора да има уговор јер су казне јако строге, инспекција ригорозна и заиста ми је јако жао што је то тако, јер не бих хтео да плаћам високе казне. У пијачном кругу има 358 места и нису сва попуњена. Пијачним данима средом, петком и недељом око 300 тезги је заузето. Још увек има слободних тезги, те позивам грађане да дођу, као и пољопривредне произвођаче који желе тезге, јер почиње пољопривредна сезона - каже Шибул. Уговоре је, пошто су се регистровали, потписало и 40 прода-

ваца мешовите робе који су продавали на црно у делу пијаце намењеном продаји мешовите робе. - Уговор о закупу тезге склапа се на месец дана. Цена је 2.000 дина-

Упоредо са склапањем нових уговора, почело је и уређивање пијаце. - Радове финансирамо из сопствених средстава. Почели смо

На пијацу могу само регистровани продавци

ра месечно, док је најскупља дневна пијачарина 158 динара. Уколико се не склопи нови уговор до 20. у месецу, сматра се да Пијачна управа ту тезгу може да изда другом закупцу - објашњава Шибул.

покривање тезги и да стварамо боље услове. Дведесет милиона динара, опредељених из општинског буџета, чува се за изградњу нове пијаце. А. Ђ.

БЕЗБЕДНОСТ НА ДНЕВНОМ РЕДУ У АДИ

Ефикасније мере против преступника

Процветале ране кајсије БАЧКА ПАЛАНКА: У стамбеном насељу Синај у Бачкој Паланци процветала је прва рана кајсија и то у Партизанској улици. Поред ње је друго стабло кајсије, али нам газда рече да је то касна сорта, па није отворила латице. И мада предивно изгледа, младо стабло у цвету, јер најављује пролеће после дугих хладних и суморних дана многи се прибојавају за ове цветове, јер метереолози већ за данас најављују температуре испод нуле, а то је за лепо и осетљиво воће опасно. М. Сџ.

АДА: Општа безбедносна ситуација у општини Ада и захтев грађана из недавне петиције, потркепљене са 1.600 потписа, да се предузму ефикасније мере у циљу побољшања ситуације, разматрани су на састанку председника ађанске општине Золтана Билицког и његових сарадника, са представницима Основног суда и Основног јавног тулиштва у Суботици, полиције и месних заједница. Билицки је предочио незадовољство грађана због све већи број провала у последње време, што је изазива велико незадовољство грађана, што је и подстакло прикупљање петицију грађана са захтевом да се предузму мере. Начелник Полицијске станице Ада Здравко Кашаи навео је да је због малог броја полицајаца, врло тешко одговорити свим захтевима и оче-

кују да се повећа број полицијских службеника у ПС Ада. Представници правосудних органа су такође предочили да на решавање предмета и успоравање рада утиче мањак судија и тужилаца. Сви учесници на скупу у Ади сложили су се да се права оптужених морају поштовати и да морају постојати ваљани докази за суђење, а констатовано је да Суд, Тужилаштво и полиција остварују добру сарадњу, те да ће се убрзати рад у предметима осумњичених против којих је у току више поступака. Представници локалне самоуправе и месних заједница су упознати да, уколико грађани сматрају да се неки предмет споро решава, могу се обратити председнику или секретару суда и да ће добити одговор у писменој форми, о томе у којој фази се предмет

налази и да ли има основа за да се убрза рад у том предмету. Грађани су замољени да учествују у решавању кривичних и прекршајних дела, уз пуно поверење према државним институцијама, такође и да пријаве кривичне радње без одлагања, јер се само на тај начин, уз њихово сведочење, могу прибавити докази, на основу којих починиоци кривичног дела могу бити осуђени. Председник општине Золтан Билицки, саопштио је да ће се обезбедити што више камера за надзор, као и осталу потребну техничку опрему за рад полиције. Општина Ада ће препоручити надлежном министарству, да Судска јединица остане у Ади, као и да ће преузети режијске трошкове судског објекта и обезбедити станове за потребе судија који ће радити у Ади. М. Митровић

БЕЧЕЈ: Градски хор Бечеј обележиће вечерас од 20 сати пети рођендан свечаним концертом у матичној кући Градском позоришту. Преостале улазнице по цени од симболичних 100 динара могу се купити и непосредно пре концерта. - Има нас двадесетак и врло смо шаренолики по узрасту, националности и занимањима. Углавном изводимо популарне композиције разних жанрова, од балада, госпела, евергрина, рокенрола, свинга, џеза, до романси и староградских песама расписаних у неуобичајеном аранжману за хорско извођење - каже диригент Градског хора Бечеј Наташа Радосављевић. На вечерашњем концерту биће изведено укупно двадесетак композиција, а у гостима ће бити Хор „Сава Трлајић“ из Мола, те гитариста Владимир Гурјанов и професорка клавира у Музичкој школи „Петар Коњовић“ Ђијанта Ловаш. В. Ј.

Предавања о дијабетесу

РУМА: У Центру за превенцију румског Дома здравља данас ће бити одржано друго од четири предавања заказаних за март, на тему „Дијабетесно стопало“. Овај центар при румској здравственој установи спроводи програм превенције и контроле заразних болести и ради на праћењу водећих хроничних незаразних болести. Почетак предавања заказан је за 12 часова, а предавања која су заказана за 22. и 29. март, за тему ће имати физичку активност оболелих од дијабетеса и значај праћења вредности шећера у крви. Румски Дом здравља користи кампању „Март - месец борбе против рака“ и позива све становнике румске општине да дођу код својих изабраних лекара на контролни преглед и тако искажу сопствену здравствену одговорност. М. Ма.

Едукација девојака СУБОТИЦА: У Зеленој сали Градске куће у Суботици потписан је меморандум о сарадњи, којим град Суботица прихвата учешће у реализацији пројекта „Јачање девојака кроз родно одговорно планирање и буџетирање”. Пројекат се реализује у Хрватској, Србији и Босни и Херцеговини, а поред Суботице учествују и Сомбор и Инђија. Родноправни буџет за младе или дуже „ Јачање девојака кроз родно одговорно планирање и буџетирање” је иницијатива, којом ће Институт за развој младих КУЛТ оснажити и мотивисати младе и девојке да заговарају концепт родно одговорног буџетирања у законским оквирима и процесима доношења одлука.У плану је да се кроз семинаре едукују девојке из девет локалних заједница из Босне и Херцеговине, Хрватске и Србије о родној равноправности и људским правима. Циљ је оснаживања дјевојака да постану активне учеснице у креирању политика и процесу доношења одлука, развојем модела родно одговорног буџетирања и његовог укључивања у локалну политику према младима. С. И.

Потписан споразум КИКИНДА: Центар за стручно усавршавање Кикинда и Организација за поштовање и бригу о животињама ОРКА из Београда потписали су Споразум о сарадњи. Постоји потреба да се развије превенција и сузбије насиља у школама, кроз препознавање везе између злостављања животиња и вршњачког насиља. Сарадња подразумева организацију специјализованих семинара, курсева, тренинга и облике сталног образовања. Планирано је да се заједнички учествује у пројектима, истраживачком раду, размени података, издавачкој делатности и иницирању измена и допуна наставних програма, прописа, стратешких и других докумената. У име ОРКЕ, споразум је потписао Елвир Буразеровић, а у име Центра за стручно усавршавање Кикинда и Мреже РЦ и ЦСУ Србије Добривој Мартоноши. А. Ђ.


vojvodina

dnevnik

petak15.mart2013.

ПРОПАО ПРВИ ПОКУШАЈ ПРОДАЈЕ „ЛУКСОЛА”

Га зде још не ма, за куп ци оста ју

Јосеф Леви и Душан Јовић

АМБАСАДОР ИЗРАЕЛА ЈОСЕФ ЛЕВИ У СОМБОРУ

Заинтересовани за паметну пољопривреду

СОМБОР: На позив начелника Западнобачког управног округа Сомбор Душана Јовића, јуче је овај градпрви пут посетио амбасадор Израела у Београду Јосеф Леви. Поред упознавања са привредним потенцијалима четири локалне самоуправе Западне Бачке (Сомбор, Кула, Апатин и Оџаци) амбасадор Леви је имао прилику да посети и неколико установа културе у седиштву ЗБО у Сомбору, као и сомборску Јеврејску општину. - Наши привредници су пре свега заинтересовани за такозвану паметну пољопривреду, односно улагања у напредне технологије пољопривредне производње, али један

од фактора за заинтересованост је свакако и чињеница да се у случају Сомбора и Војводине, ради о колевци толеранције и мултикултурализма на овим просторима - казао је Јосеф Леви, током своје посете Сомбору, након које је одржао и састанак са представницима све четири локалне самоуправе Западнобачког управног округа, на којем је главна тема била могућност сарадње овдашње привреде са компанијама из Израела, земље која на планетарном нивоу, а по подацима Светске банке и УНЕСЦО-а улаже највише средстава у истраживање и развој. М. Миљеновић

Опасна испарења из базена? ПАНЧЕВО: Базен, на којем се у Општој болници радила хидротерапија, није у функцији од прошле године. Терапеути, који су радили на базену, још од октобра су, због респираторних инфекција, на боловању. У Општој болници немају пола милиона динара да изврше неопходна мерења и утврде разлоге проблема. Базен је, док је радио, дневно користило око 70 пацијената, као и каде за хидротерапију. С појавом кашља, промуклости и алергија код терапеута, обустављени су сви третмани. Терапеути су се обратили лекарима у Општој болници, који су потврдили лакша обољења код њих, за која се сумња да су изазвана испарењима са базена. Начелница одељења је обавестила руководство и очекује се провера исправности стања на базену. Иако је прошло пола године, није откривено зашто се јављају здравствене тегобе код терапеута, а руководство болнице не жели да ризикује здравље радника, али и пацијената. З. Дг.

ЗРЕ ЊА НИН: У Панчевачкој улици број 72, на адреси на којој је регистровано седиште зрењанинске Хемијске индустрије “Луксол” у стечају, јуче се није појавио нико од заинтересованих купаца за преузимање покретне и непокретне имовине ове козметичке куће, са традицијом дугом 128 година. У законском року нико није откупио документацију, нити уплатио депозит. Зато је само констатовано да је пропало прво јавно надметање за куповину производних, складишних и енергетских капацитета, зграде и опреме, по почетној цени од преко 343 милиона динара, што је половина процењене вредности имовине “Луксола”. Стечајни управник Ми лан Ни ће тин изјавио је јуче за “Дневник” да ће, у консултацијама са Одбором поверилаца и стечајним судијом, поново огласити продају имовине фабрике и да ће друго јавно надметање највероватније бити одржано кроз два месеца. Како незванично сазнајемо, цена по којој се продаје “Луксол” вероватно ће и наредног пута остати иста, а тек уколико се ни тада не појави купац, имовина ће, сви су изгледи, бити понуђена за мању своту новца. Могуће је да већ сада има заинтересованих за преузимање ове козметичке куће, у

старој Југославији познате по томе што је израђивала специјалне сапуне за Јосипа Броза Тита и његов Маршалат, само што тактизирају и чекају да “падне” цена, па да онда купе фабрику.

Стечајни поступак у фабрици отворен је у новембру 2011. године, и то баш на предлог “Луксола”, чији је већински власник Фабрика лекова “Југоремедија”, која је недавно избегла банкрот. Али, “Луксол” ни-

13

Но ви чо век на че лу „Хи ги је не”

ПАН ЧЕ ВО: Директор ЈКП „Хигијена“ Јо ван Би о ча нин у јануару је стекао услов за пензију и повлачи се са тог места. Уместо њега, за функцију првог човека овог предузећа владајућа коалиција у Панчеву је, на предлог Социјалистичке партије Србије, именовала Зорана Малобабића. Остало је да се на седници Скупштине тај предлог и прихвати, као и предлог за новог директора Туристичке организације Панчева. З. Дг.

Пред ста ва глу ма ца ама те ра

- За то време фирма “Лукс хем” из Новог Сада, која је закупила индустријске погоне и која овде производи већину препарата које је имао и “Луксол”, остаје до даљег у фабрици. Уговором о закупу је предвиђено да закупац остане у “Луксолу” све до завршетка стечајног поступка – објаснио је Нићетин.

је доживео исту судбину па је у априлу прошле године, у Привредном суду у Зрењанину, проглашен банкрот ове фабрике, с обзиром на то да нико у законском року није поднео план реорганизације. А то значи распродају фабричке имовине, како би се намирили дугови према повериоцима. Ж. Балабан

Против приватизације „Радио Суботицe”

СУБОТИЦА: На јучерашњој седници Градског већа у Суботици једногласно су усвојени предлози да се за директора Зоолошког врта именује Богдан Лабан(ДСС), а за директорку Центра за социјални рад Дијана Прчић (ПУПС) и биће упућен на усвајање Скупштини града Суботице. Усвојен је и Нацрт предлога о противљењу приватизације Јавног предузећа “Радио Суботица”. Члан Градског већа задужен за информисање Ото Буш је рекао да би нестанак Радио Суботице и његова приватизација угрозили оп-

станак радија, као и информисање грађана на језицима мањина. - Радио Суботица емитује програме на мађарском, хрватском, буњевачком и немачком језику. Закон предвиђа да се локални медији убудуће могу буџетски финансирати искључиво преко пројеката, а такво финансирање усмерено је само на специјализоване програме, а не на основну и свакодневну делатност јавног информисања. Ми смо одлучни да не дамо ЈП “Радио Суботицу” - рекао је Ото Буш. С. И.

ЈА ША ТО МИЋ: Премијера представе “Деца у формалину” аматерског позоришта “Ђорђе Дамјанов – Ђекша” биће одржана вечерас у 20 сати, у Дому културе у Јаши Томићу. Овај комад дело је списатељице Ма је Пе ле вић, а режију потписује Бог дан Јан ко вић, афирмисани редитељ, који је управо јашинско аматерско позориште одабрао за прву изведбу. Глумачку екипу чине млади ентузијасти - аматери, које је одабрао млади редитељ због огромне енергије и воље, али и талента који су показали у својим ранијим представама. Комад “Деца у формалину” говори о томе шта је млад човек спреман да уради, да би га друштво ценило шта губи, а шта добија. - Ова изведба ће уједно бити и део свечаног обележавања 120 година од настанка овог јединственог јашинског аматерског позоришта – каже На та ша Ша ру из тог театра. Ж. Б.

да ва ње кр ви АПА ТИН: У организацији Црвеног крста општине Апатин и Службе за трансфузију крви из Сомбора, јуче је организована акција добровољног давања крви у Апатину. Позиву се одазвало 74, а крв јре дало 60 добровољних давалаца крви. Ј. П.


14

monitor

petak15.mart2013.

dnevnik

H o r o s k o p 15. mart 2013. OVAN 21.3-19.4.

Доброг сте расположења и пуни стваралачких потенцијала. Комуникација са окружењем је позитивна. Прате вас и финансијске погодности. Добро размислите о понуђеним пословима.

BIK 20.4-20.5.

Бићете преокупирани великим бројем обавеза. Поједине ствари ћете обављати лако и једноставно, док ће вам друге представљати озбиљан терет. Потрудите се да одложите краћи пут.

BLIZANCI 21.5- 21.6.

RAK 22.6-22.7.

LAV 23.7-22.8.

DEVICA 23.8- 22.9.

Обилујете новим животним плановима. Разговори са пријатељима само могу подстаћи креативност и проширити видике. Међутим, немојте улагати већи новац у старе послове.

Расположење вам се мења. Док сте на послу или у комуникацији са блиским особама, осећате се добро. Евентуални, пак, разговори са партнером, на старе теме, буде осећај незадовољства.

Енергију ћете најпозитивније искористити ако се одлучите за пут, или контакте са људима из иностранства. Атмосфера у кући је добра, али вам коминикација са колегама на послу није најбоља.

Имате добре идеје како да побољшате материјалну ситуацију. Послови, комуникације и услуга, као хонорарна допуна, дугорочно би били пун погодак. Са децом је изражено неслагање.

Zoran Delibos VAGA 23.9- 23.10.

[KORPION 24.10- 23.11.

STRELAC 24.11- 21.12.

JARAC 22.12-20.1.

Контактирајте блиске особе из иностранства, могу вам дати значајне информације за пословно унапређење, али и како да побољшате материјалну ситуацију. Опрезно у саобраћају.

Идеје вас не напуштају, али будите веома опрезни око било каквих финансијских улагања. Може вам се догодити да остварите пословни договор који неће имати планирани ефекат.

Са партнером вас у последње време прате топло – хладни односи. Данас се потрудите да будете толерантни, посебно када су у питању лични планови и пријатељи који вам се не допадају.

VODOLIJA 21.1-19.2.

RIBE 20.2-20.3.

Имате жељу за променама. Највише ћете постићи ако се будете бавили унапређењем статуса. Од велике помоћи ће вам бити људи из иностранства. У кући вас и даље муче стари проблеми.

Имате жељу за кретањем, али вас оптерећују заостале кућне обавезе. Сконцентришите се и завршите започете послове, осећаћете се много боље. Будите опрезни са оштрим предметима.

После дужег времена са млађим члановима породице можете остварити врло конструктивне разговоре, посебно везане за њихову будућност. Опрезно у дијалогу са пријатељем.

TRI^-TRA^

Га га се уда је овог ле та? V REMENSKA

Пре ма пи са њу стра них ме ди ја, по пу лар на пе ва чи ца Леј ди Га га уда ће се на ле то за Теј ло ра Ки ни ја, зве зду се ри је „Вам пир ски днев ни ци”. - Ре кла ми је да је он онај пра ви, а то од мах и схва ти те ка да их ви ди те за јед но. Они су ство ре ни јед но за дру го. На по чет ку сам ми сли ла да је он су ви ше сек си да би био нор ма лан, али сад ми слим да је сја јан. На кон што сам све чу ла, не ми слим да сам от кри ла тај ну кад ка жем да су спрем ни да се вен ча ју ове го ди не. У лет њем пе ри о ду рас по ред ње го вих сни ма ња би ће ја сни ји, а ње не кон церт не и сту диј ске оба ве зе ми ни мал не, па оче ку јем да ће вен ча ње на ја ви ти уско ро - от кри ла је Га ги на при ја те љи ца ди-џеј Стар лајт. Пар је у ве зи од 2011. го ди не, а упо зна ли су се на сни ма њу спо та за ње ну пе сму „You and I”. Тре нут но жи ве у Чи ка гу, где се пе ва чи ца опо ра вља од операције кука, а глумац снима серију. Сва нагађања да је Лејди Гага оставила момка како би се посветила турнеји, изгледа падају у воду.

PROGNOZA

ЗахлаЂење са снегом

Vojvodina Novi Sad

-1

Subotica

-1

Sombor

-1

Kikinda

-1

Vrbas

0

B. Palanka

-1

Zreњanin

-1

S. Mitrovica -1 Ruma

0

Panчevo

0

Vrшac

-2

Srbija Beograd

-1

Kragujevac

-1

K. Mitrovica

2

Niш

1

VIC DANA

Evropa

НО ВИ САД: Знатно хладније са снегом који престаје крајем дана. Дуваће појачан северозападни ветар. Притисак испод нормале са тенденцијом пораста. Минимална температура -3, а максимална -1 степен. ВОЈ ВО ДИ НА: Знатно хладније са снегом који престаје на северу Војводине у току дана. Дуваће појачан северозападни ветар. Притисак испод нормале са тенденцијом пораста. Температура од -4 до 0 степени. СР БИ ЈА: Свугде хладније са снегом, на југу Србије најпре киша, а потом и снег. Дуваће јак северозападни ветар. Притисак испод нормале са тенденцијом пораста. Минимална јутарња температура -4, а максимална до 3 степена. Прог но за за Ср би ју у на ред ним да ни ма: У суботу хладно са снегом ујутру који брзо престаје, па ће у току дана бити суво уз постепено разведравање, најпре на северу Србије. У недељу ујутру мраз и сунчано током дана уз пораст дневне температуре и топљење снега. Идуће седмице релативно топло време са пролазним наоблачењима и повременом појавом кише. БИ О МЕ ТЕ О РО ЛО ШКА ПРОГ НО ЗА ЗА СР БИ ЈУ: Осетнији пад минималне и максималне дневне температуре ваздуха нарочито неће пријати кардио и церебро-васкуларним болесницима, као и астматичарима. Могући су раздражљивост, главобоља и реуматски болови. Опрезно у саобраћају!

Madrid

10

Rim

12

London

10

Cirih

1

Berlin

1

Beч

2

Varшava

-3

Kijev

12

Moskva

2

Oslo

0

St. Peterburg -6 Atina

17

Pariz

5

Minhen

-1

Budimpeшta

-1

Stokholm

-1

Два репортера шетају градом и интервјуишу људе постављајући им питање: Да ли знате шта је сајбер секс? Први пролазник на питање одговори: - Секс, шта? Други одговори: - Какав секс?, и тако редом пар људи док не наиђу на студента електротехнике, који одговори: - Сајбер шта?

SUDOKU

Upiшite jedan broj od 1 do 9 u prazna poљa. Svaki horizontalni i vertikalni red i blok od po 9 praznih poљa (3h3) mora da sadrжi sve brojeve od 1 do 9, koji se ne smeju ponavљati.

VODOSTAњE TAMI[

SAVA

Bezdan

403 (22)

Slankamen

442 (32)

Jaшa Tomiћ

Apatin

484 (22)

Zemun

484 (31)

Tendencija stagnacije

Senta

356 (37)

Bogojevo

429 (21)

Panчevo

478 (26)

STARI BEGEJ

Novi Beчej

309 (0)

Tendencija porasta

Smederevo

586 (22)

Titel

444 (34)

NERA

Baч. Palanka 400 (20) Novi Sad

391 (28)

Tendencija porasta

Hetin

212 (-4)

TISA

46 (28)

Tendencija stagnacije

N. Kneжevac

388 (50) S. Mitrovica 565 (46)

Tendencija porasta

Beograd

Kusiћ

436 (32)

154 (-4)

Reшeњe:

DUNAV


IZ ME NA TRA SE AUTO BU SA

[e sti ca vo zi do Ri bqe pi ja ce Foto: N. Stojanovi}

Gradski prevoznik planira da od 1. aprila uvede izmenu u trasi saobra}awa linije 6 Podbara - centar -Adice, koja bi prema tom predlogu trebala da saobra}a do Ribqe pijace. Ova ideja pokrenuta je sa namerom da bi putnicima, koji koriste ovu liniju, bio bli`i centar grada. Nova trasa {estice obradova}e i prodavce na Ribqoj pijaci kojima je, nakon izme-

{tawa prigradske autobuske stanice sa Trga Republike na „potkovicu” ispred @elezni~ke stanice, osetno opao promet, a samim tim i zarada. Prema re~ima pomo}nika direktora Javnog gradskog saobra}ajnog preduze}a „Novi Sad” Mi la na Lo jo vi }a, izmena na „{estici” trebala bi da bude u delu trase u Kosovskoj ulici, odnosno da autobus u Kosovskoj ulici

Novosadska petak15.mart2013.

skre}e levo ka Ribqoj pijaci i tu se zaustavqa, umesto da vozi desno do okretnice kod Kvanta{ke pijace. Lojovi} ka`e da }e kod zgrade na Ribqoj pijaci, koju je nekada koristio gradski prevoznik, biti obele`eno autobusko stajali{te. Zahtev za izmenu dela trase preduze}e je poslalo Gradskoj upravi za saobra}aj i puteve, koja treba da odobri predlog. Z. D.

hronika

Telefoni: 021 4806-834, 528-765, faks: 6621-831 e-mail: nshronika@dnevnik.rs

VAN RED NA SKUP [TI NA AK CI O NA RA PO LE MI KOM DO NO VOG RU KO VOD STVA

Dra gan Lu ka~ no vi di rek tor No vo sad skog saj ma

U izjavi za „Dnevnik” Luka~ je kazao da }e gledati da unapredi poslovawe Novosadskog sajma , te da ve} od ponedeqka kre}e da radi u tom smeru. - Verovatno }u biti predsednik Regionalne privredne komore do dana komore 9. juna, kada se godinama unazad odr`ava i skup{tina komore. Sada je komora druga~ije ustrojena, ima direktora i tri potpredsednika, tako da }u ih, do izbora novog direktora, upu}ivati i pomagati u poslu - naveo je Luka~.

jer iako im je od strane Grada, ko ji ima 22,3 od sto ak ci ja, obe}ano da }e imati svog predstavnika u Nadzornom odobru, to nisu dobili. Za ~lanove Nadzornog odbora, kako smo ve} pisali izabra ni su kao pred stav ni ci Gra da: Mi r a A~, di rek tor ZIG-a Go ran Vi {wi} i ~lan Grad skog ve }a za fi nan si je De jan Man di}. Kao predstavnici dru{tvenog kapitala postavqeni su: Jo van Vu ka di nov, Stevan Pavin, zamenik grado-

Po kra ji na sum wa u za ko ni tost sme ne

Akcionari odlu~ivali bez prisustva javnosti: Skup{tina grada

sajtu Agencije za privredne registre. Uz Luka~evo ime kao direktora Sajma, rukovode}i tim ~ine: Gor da na \uk, An drea Kne zi, Je le na Ma rin ko vi} i Sa {e Bi li no vi }a.

firmi koje imaju vlascni~ki udeo u Sajmu istakli su da iz uvida u jedinstvenu evidenciju akcionara na internet strani ci Cen tral nog re gi stra „ne dvo smi sle no pro iz i la zi podatak da dru{tevni kapital ne daje pravo glasa Skup{tini akcionara„. Na Skup{tini akcionara bili su prisutni kao predstavnici dru{tvenog kapitala Zo ran Man di} i Ste -

van Pa vin pa je, ka`u akcionari, za wih enigma kako dru{tev ni ka pi tal ~i ne dva predstavnika. Pred stav ni ci Udru `e wa malih akcionara kojima pripada 11 odsto akcija su u dile-

Bez no vi na ra

Di rek tor ska fo te qa te {ko bre me mesto prepu{tam nekome ko mo`e vi{e i boqe od mene da u~ini – naveo je direktor u ostavci Stani{i}. Za predsednika Samostalnog sindikata u „Stanu” Zdrav ka Man di }a, Stani{i}eva ostavka je iznena|ewe. Ka`e da plate kasne, a zaposleni nisi primili jo{ drugi deo zarade za januar. Zamenik poverenika sindikata „Nezavisnost” u preduze}u Zo ran Bu gar ski ka`e da je ostavka direktora o~ekivana. - Situacija u firmi je bila lo{a i kada je Stani{i} pre po-

la godine stao na ~elo „Stana”. U proteklih pola godine nije ni{ta u~inio da krene na boqe. Regres nam nije ispla}en vi{e godina, a plate su nam daleko ispod gradskog proseka - predo~io je Bugarski. Kako nezvani~no sazanajemo iz izvora bliskih Gradskom odboru Srpskog pokreta obnove jo{ se ne zna ko bi umesto Stani{i}a mogao da bude novi direktor „Stana”. Stani{i} je na mesto direktora predlo`en kao kadar SPO u Novom Sadu. Z. D.

SA OP [TE WE ATP „VOJ VO DI NA”

Na pla ta od {te te ne bi sme la da se od la `e ATP „Vojvodina” u reorganizaciji ju~e se oglasila saop{tewem u kojem je izrazila zabrinutost {to Privredni sud u Novom Sadu nije jo{ postupio po pravosna`noj presudi Apelacionog suda i dozvolio preduze}u da prinudno od Grada naplati od{tetu od 1,3 milijardu dinara bez kamate.

– Privredni sud celokupne spise uputio u Apelaciono javno tu`ula{tvo u Novi Sad, pre nego {to je doneo re{ewe o izvr{ewu ili bilo koju drugu odluku. ^ini se da ovakav postupak ima za posledicu odlagawe ne~ega {to ne bi trebalo i ne bi smelo da se odla`e. Nisu nam jasni razlozi, iako je po Zakonu

mi, pa su rekli da }e danas iza}i sa mi{qewem. Oni su ostali na sastanku, ali su glasali protiv usvajawa dnevnog reda, a nisu se usaglasili ni sa stavom da postoji kvorum za odlu~ivawe. Ka`u da su izigrani,

Vanredna skup{tina akcionara odr`ana je bez prisustva novinara, jer je na ulazu u salu Skup{tine grada, gde se odr`avao skup, predstavnike medija vra}alo obezbe|ewe. Kako smo saznali, ~uvare je doveo predsedavaju}i vanredne Skup{tine akcionara i izabrani direktor Luka~.

PRVI ^OVEK JKP „STAN” POD NEO OSTAV KU

Direktor JKP „Stan „ Qu bo mir Sta ni {i} podneo je ju~e ostavku, ali }e i daqe voditi firmu, dok Skup{tina grada ne postavi novog direktora. Stani{i} je u ostavci naveo da je u~inio koliko je mogao da popravi situaciju u ovom komunalnom preduze}u. – Postignuti su neki pomaci na boqe u smislu boqe organizacije posla, poboq{awa nivoa i asortimana usluga, boqeg pozicionirawa na tr`i{tu, ali to o~igledno nije dovoqno da se stawe trajno i znatno popravi. Zato direktorsko

da je u vreme kada je on izabran za ~elnu funkciju preduze}a ra~unat dru{tveni kapatal, ali da je sada situacija druga~ija. - Donet je Zakon o javnoj svojini i Pokrajina je tra`ila da deo dru{tvnog kapitala od oko 42,3 odsto akcija bude upisano u Centralni registar hartija od vrednosti i bude prenet u vlasni{tvo AP Vojvodine - rekao je Vasi}. Kako je kazao, Luka~ je oko 16 ~asova bio u Novosadskom sajmu i

o izvr{ewu i obezbe|ewu sud bio du`an da odlu~i u roku od pet radnih dana, dakle zakqu~no sa 14. martom – navodi se u saop{tewu. ATP „Vojvodina” podse}a da odugovla~ewe nanosi direktnu {tetu poveriocima i gra|anima Novog Sada, jer se svakim danom, zbog kamate, od{teta uve}ava. Z. D.

- Izuzetno sam zabrinut na~inom na koji je danas odr`ana Skup{tina akcionara bez prisustva medija, kao i ~iwenicom da postoji sumwa u zakonitost odluke o smeni rukovodstva Novosadskog sajma, a ve} istog dana novi menaxment je preuzeo kompaniju. Mislimo da postoje ozbiqne indicije da su odluke Skup{tine nezakonite, na {ta su ukazali pojedini akcionari - prokomentarisao je ju~e za „Dnevnik” Pokrajinski sekretar za privredu Mi ro slav Va sin i dodao da }e Vlada Vojvodine insistirati da se utvrdi zakonitost donetih odluka pred nadle`nim sudskim organima. na~elnika Vla di mir Stoj ko vi} i direktorica Kancelarije za ekonomski lokalni razvoj Oli ve ra Si mo vi}. Gradona~elnik Mi lo{ Vu ~e vi} kazao je za „Dnevnik” da podr`ava promene u preduze}u i da o~ekuje da Novosadski sajam kao i do sada bude vode}e preduze}e u Srbiji. Smeweni direktor Sajma Vasi} rekao je za „Dnevnik”

predo~io da je u Agenciji za pri vred ne re gi stre upi san kao direktor preduze}a. - Primopredaja }e se obaviti danas oko 14 ~asova, a ja }u sa pokrajinskim ministrom za privredu, rad i zapo{qavawe Mi ro sla vom Va si nim odr`ati konferenciju za novinare danas u podne u Vladi Vojvodine - naglasio je Vasi}. Zor ka De li}

OD TU CA NI KA SLA BA VAJ DA

Gor we li va de u bla tu Ekipe JKP „Put“ zapo~ele su popravke o{te}ewa na saobra}ajnicama na vi{e lokaliteta u gradu i prigradskim naseqima. Me|u wima na{lo se i tridesetak tucani~kih kolovoza u nasequ Gorwe livade. Ipak, stanovnici ovog dela grada koji su `eqno i{~ekivali radove u nadi da ne}e vi{e morati kroz blatwave ulice da se vra}aju ku}ama, razo~arani su pozvali na{u redakciju. - Oni samo stvaraju privid da ne{to rade. Na ve}ini mesta nije ni stavqen tucanik, a i gde jeste toliko je tanak sloj da ~im je pala ova prva ki{a sve je ponovo po starom. Blato je svuda, moramo u ~izmama da idemo. Ako ve} rade posao nek ga urade kako treba ili nek ga uop{te i ne zapo~iwu. @ali bo`e i vreme i ma{ine - rekao je za „Dnevnik“ ~lan saveta MZ “Klisa” Bran ko Je li}. Kako JKP “Put” radove obavqa po nalogu upravqa~a nad putevima Zavodu za izgradwu grada, obratili smo se ovom preduze}u. - Stru~ne slu`be ZIG-a iza{le su u susret mnogobrojnim molbama na{ih sugra|ana na Gorwim livadama i nasipawe kolovoza tucanikom je otpo~elo. Prilikom radova vodi se ra-

Foto: F. Baki}

Na dve sto li ce do 9. ju na

Skup akcionara protekao je u nedoumici ili boqe re}i u opre~nim mi{qewima da li dru{tveni kapital, oko 42,3 odsto akcija, treba da se uzima u obzir prilikom odlu~ivawa i utvr|ivawa kvoruma. Predstavnici pravnih lica koja imaju oko 22 odsto kapitala Novosadskog sajma demonstarivno su napustili sasta nak, sma tra ju }i da dru {tveni kapital ne mo`e da odlu~uje. Dru{tevni kapital, ka`u, nema titulara, a po va`e}im zakonima nije svojina Republike, Pokrajine ni lokalne samouprave, pa onda ne mo`e da daje pravo glasa u Skup {ti ni. Pred stav ni ci

S. [u{wevi}

Na van red noj Skup {ti ni akcionara Novosadskog sajma izabran je Nadzorni odbor i novi direktor preduze}a Dra gan Lu ka~, a smewen dosada{wi prvi ~ovek Sajma Go ran Va si}. Luka~ je dugogodi{wi pred sed nik Re gi o nal ne pri vredne komore Novi Sad. Izbor novog menaxenta Novosadskog sajma je ju~e oko 14 ~asova ve} bio objavqen na

Privremeno re{ewe nije izdr`alo

~una da se spre~i slivawe atmosferskih voda na okolne ku}e, {to mo`e nastupiti usled nasipawa prevelikog sloja tucanika. Tako|e se pazi da sesaobra}aj u ovom delu grada nesmetano odvija. Kako je ovo samo privremeno re{ewe, dok se ulice kompletno komunalno ne urede, nije preporu~qivo da se kolovoz koristi za odvijawe te-

{kog saobra}aja. ^esti prolazak te{kih kamiona dodatno o{te}uje kolovoze pod tucanikom i izaziva probleme stanovnicima Gorwih livada - rekli su u ZIG-u. Iz ovog preduze}a su i napomenuli da su radovi zapo~eti pre po~etka gra|evinske sezone, kako bi se poboq{ali uslovi `ivota sugra|ana. A. Var ga


NOVOSADSKA HrONIKA

petak15.mart2013.

OTVO RE NI [E STI „AN TI ]E VI DA NI”

„DNEV NIK” I „LA GU NA” PO KLA WA JU

„No }i ja smi na” Yu li je Greg son Iz¬da¬va~¬ka ku¬}a „La¬gu¬na„ u sa¬rad¬wi s „Dnev¬ni¬kom„ da ri va }e po ne deq kom, sre dom i pet kom ~i¬ta¬oc ¬ e na¬{eg li¬sta sa dve kwi¬ge. Dva ~i¬ta¬oc ¬ a, ko¬ja se pr va ja¬ve na

broj te¬le¬fo¬na 528-765 od 13 do 13.05 ~a¬so¬va, a do sa da ni su do bi ja li kwi ge u ovoj ak ci ji, do¬bi¬}e kwi gu „No }i ja smi na“ Xu li je Greg son. Do bit ni ci }e kwi ge pre -

u zi ma ti u kwi `a ri „La gu na„, u Uli ci kra qa Alek san dra 3, gde mo gu na }i i osta la iz da wa ove iz da va~ ke ku }e. Go di ne 1942. rat ra za ra Evro pu, uni {ta va `i vo te i pu sto {i ze mqe. Me |u tim, ne ki ma on do no si ve li ke pu sto lo vi ne. Sa ba, pri vla~ na i od lu~ na pe va ~i ca iz Vel sa, su prot sta vqa se po ro di ci da bi ostva ri la san i na stu pa la pred sa ve zni~ kim voj nim je di ni ca ma u Evro pi. Kre }e na put ko ji }e je do ve sti do iz ble de log sja ja Ka i ra, vre li ne bo ga tog Is tan bu la i is kva re nog, opa snog sve ta voj ni ka, {pi ju na i dvo stru kih age na ta. Ne ki od wih tra `e wen glas, dru gi qu bav, a ne ki taj ne ko je je bi ona mo gla da sa zna... Dom, pi lot Kra qev skog rat nog va zdu ho plov stva, za do bio je te {ke ope ko ti ne kad mu je spit fa jer obo ren iz nad Sa fo ka. Ja sno mu je da }e je di no ako bu de i da qe le teo sa vla da ti de mo ne ko ji ga pro go ne. Slu ~aj ni su sret sa Sa bom pa li iskru na de u we go voj du {i iz mu ~e noj sa ve {}u. Po ne kad je iz u zet na hra brost i to {to se ne ko usu di da se za qu bi. N. R.

Sve ~a nost u ~ast Bran ka Ra di ~e vi }a Pro gra mom “A {to ho }u, to i mo gu” da nas u 11 ~a so va u Gim na zi ji “Isi do ra Se ku li}”, Vla di ke Pla to na 2, Bran ko vo ko lo }e obe le `i ti 189. ro |en dan Bran ka Ra di ~e vi }a. Tom pri li kom bi }e pred sta vqen i pro je kat

“An to lo gi ja srp ske po e zi je” Ne na da Gru ju ~i }a. O an to lo gi ji }e go vo ri ti Ivan De spo to vi}, An drea Be a ta Bi cok, Da mir Ma le {ev i Slo bo dan Tor wan ski. A. Va.

Sa ve to va we za po qo pri vred ni ke Sa ve to va we za vo }a re, vi no gra da re i p~e la re bi }e odr `a no da nas u 17 sa ti u ve li koj sa li Ma gi stra ta u Srem skim Kar lov ci ma. Go vo ri }e dr Du {an ka In |i}, dr Na da Plav {a i mr Sto jan An |el ko vi}. Or ga ni za to ri su Dru {tvo p~e la ra „Jo van @i va no vi}” i kar lo va~ ka op {ti na. Z. Ml.

DANAS U GRADU BIOSKOPI Are na: „Ma da ga skar 3: Naj tra `e ni ji u Ero pi” (14), „Le de no do ba 4: Po me ra we kon ti ne na ta” (12.10), „Pet le gen di” (12.35, 14.30), „Ho bit” (17), „Pi jev `i vot” (15.30), „Zvon ~i ca i taj na kri la” (13.15, 15, 15.30), „Se mi je va ve li ka avan tu ra” (13.30), „Ha os u ku }i - ma tor ci do la ze” (15.45), „\an go va osve ta” (22), „Ana Ka re wi na” (19.30), „Ivi ca i Ma ri ca: lov ci na ve {ti ce” (22.25), „Kru go vi” (20.10), „Jad ni ci” (19.20), „U do bru i u zlu” (18), „Fal si fi ka tor” (18.10, 20.20, 22.15), „OZ (35mm)” (13, 16.45), „Lin koln” (16.30), „Ma ma” (22.25), „OZ ve li ki i mo} ni” (12.30, 15, 17.30, 20), „Vra ti mi ime” (20.15, 22.20), „Let” (22.30)

POZORI[TA SNP: Sce na „Pe ra Do bri no vi}”, dra ma, „Ga leb” (17), Ka mer na sce na, ko mi~ na ope ra, „Abu Ha san” (20.30). Po zo ri {te mla dih: ve li ka sa la „Estro gen„ (20)

MUZEJI Mu zej gra da, Tvr |a va 4, 6433–145 i 6433–613 (9–17): stal na po stav ka „Pe tro va ra din ska tvr |a va u pro {lo sti”; po stav ka Ode qe wa za kul tur nu isto ri ju Mu zej Voj vo di ne, Du nav ska 35–37 (uto rak - pe tak od 9 do 14 sa ti i od 18 do 22 ~a sa, su bo ta - ne de qa od 10 do 18 ~a so va): stal na po stav ka „Sa ~u va ni tra go vi ma te ri jal ne i du hov ne kul tu re Voj vo di ne od pa le ol i ta do sre di ne 20. ve ka” Mu zej ski pro stor Po kra jin skog za vo da za za {ti tu pri ro de, Rad ni~ ka 20a, 4896–302 i 4896-345 (8–16): stal na po stav ka „Vi {e od po la ve ka za {ti te pri ro de u Voj vo di ni” Pe tro va ra din ska tvr |a va, 6433–145 (9–17): pod zem ne voj ne ga le ri je

RO\ENI U no vo sad skom po ro di li {tu od pre kju ~e u 7 sa ti do ju ~e u isto vre me ro di le su: DE VOJ ^I CE: Su za na No va ko vi}, Da ni je la Ko va ~e vi}, Sa wa Ko va ~e vi} i Je le na Za le no vi} iz No vog Sa da, Ema Pe ja ko vi} iz Te me ri na, Raj ka Po ju `i na iz Ba~ ke Pa lan ke, Ve sna Gra be` iz @a bqa i Vla di sla va Ele sin iz Ba~ ke Pa lan ke, DE ^A KE: Sla |a na De di}, Alek san dra Ka ta na, Da ri ja Ra do va no vi}, San dra Dro bi na, Du {an ka Ko si jer, San dra Tu {ek i Alek san dra Mi lo vi} iz No vog Sa da, Ire na Vu ko ti} iz Te me ri na i Ago ta Ne met iz Be ~e ja.

SAHRANE Na Grad skom gro bqu da nas }e bi ti sa hra we ni: Zo ran Pa vla Sto {i} (1934) u 9.45 ~a so va, Ro bert Ti bo ra Pa ro ci (1958) u 10.30, Ra doj ka Mar ka Gor di} (1946) u 11.15, Ra do slav Si me Ko lar ski (1929) u 12, Hri sto fo ros Ane stia Ata na si a dis (1926) u 12.45 i An ka Ma ne ta Kne `e vi} (1946) u 13.30 ~a so va. Na Us pen skom gro bqu da nas }e bi ti sa hra we na Mil ka Dra gu ti na Ja wi} (1932) u 13 ~a so va. Na Cen tral nom gro bqu u Fu to gu bi }e sa hra we na Je le na Mi ja ta \a ko vi} (1930) u 13 ~a so va.

DNEVNIK

Mi ka po e zi jom se jao qu bav Go di {wa na gra da „Mi ro slav An ti}” uru ~e na je si no} u sve ~a noj sa li Grad ske ku }e \or |u D. Si bi no vi }u za zbir ku pe sa ma „Na se qe be lih ku }a„. Uru ~e we na gra de, po la ga we ve na ca na grob Mi ro sla va Mi ke An ti }a i sve ~a no otva ra we ma ni fe sta ci je „An ti }e vi da ni„ obe le `i li su ju ~e ra {wi dan - dan ka da je u Mo kri nu 1932. go di ne ro |en po zna ti pe snik. Cve }e na we gov grob ju ~e su po lo `i li pred sed nik Skup {ti ne gra da Si ni {a Se vi}, di rek tor Kul tur nog cen tra No vog Sa da An drej Faj geq i ~la ni ca Grad skog ve }a za du `e na za kul tu ru Mi lan ka Br ki}. U klu bu „Tri bi na mla dih„ KCNS gra do na ~el nik Mi lo{ Vu ~e vi} sve ~a no je otvo rio {e ste „An ti }e ve da ne”, ko ji su prak ti~ no po ~e li jo{ u uto rak li kov nom ko lo ni jom, a tra ju do su tra. - U ovom pe ri o du, ka da in ten ziv no ra di mo i tru di mo se da No vi Sad za slu `i da 2020. go di ne bu de evrop ska kul tur na pre sto ni ca, sve sni smo da je kul tu ri i umet no sti na {eg gra da, mo `da vi {e od svih dru gih, dao upra vo Mi ro slav An ti} - re kao je Vu ~e vi}. - Bio je sli kar i mu zi ~ar, film ski stva ra lac, re `i ser, dram ski pi sac i ne smi re ni no vi nar, ali iz nad sve ga i u sve mu ve li ki pe snik. U svo joj po e zi ji se jao je qu bav i No vi

Fo to: F. Ba ki}

16

\or|e D. Sibinovi} i Sini{a Sevi}

Sad mu sa za hval no {}u i qu ba vqu uz vra }a. Okru gli sto na te mu „Iz daj stvo li ri ke-Mi sa o ne pret po stav ke rap so da rav ni ce„ odr `a va se da nas u 11 ~a so va u klu bu „Tri bi na mla dih” KCNS-a. Su sret pe sni ka Ra {e Po po va, Ne deq ka Ter zi }a i Bran ka Ste va no vi }a s u~e ni ci ma

no vo sad skih {ko la za ka zan je za 13 ~a so va u ve li koj sa li KCNS -a gde }e se odr `a ti i pro jek ci ja do ku men tar nog fil ma Mi ro sla va An ti }a „Spo me nik”. Pred sta vqa we bi o graf ske kwi ge „An ti} wim sa mim” Ra do va na Po po vi }a i kwi ge „Ulep {a va we ne vi dqi vog” Dra {ka Re |e pa po ~i we u 19 ~a so va u

klu bu „Tri bi na mla dih„, a od 20 ~a so va u ve li koj sa li KCNS je mul ti me di jal ni pro gram in spi ri san stva ra la {tvom Mi ro sla va An ti }a. Iz me |u osta lih, na stu pi }e an sambl „Aku sti~ na so ba„, tam bu ra {ki or ke star „Zo ru le„ i gu da~ ki kvar tet. J. Zdje la re vi}

OD JU NA ZA QU BI TE QE OR GAN SKIH PRO IZ VO DA

Pi ja ca „Moj sa la{” na sta rom me stu Pi ja ca or gan skih pro iz vo da „Moj sa la{„ ove go di ne tre ba lo bi da bu de or ga ni zo va na pr vog ~e tvrt ka u ju nu i to na sta rom me stu, na pla tou is pred Spen sa, is pod dr ve }a kod lo ka la „Ba ka no”. Pro {le go di ne ko mu nal na in spek ci ja za bra ni la je we no odr `a va we na tom me stu, {to je iza zva lo ne za do voq stvo u~e sni ka i or ga ni za to ra. U av gu stu je ipak vra }e na na pr vo bit nu lo ka ci ju, a ka ko na vo di pred sed ni ca „Ze le ne mre `e Voj vo di ne” (ZMV) Oli ve ra Ra do va no vi}, o~e ku je da }e ta mo bi ti i ove go di ne. - Do bi li smo uve re we od Grad ske upra ve za pri vre du da }e sve bi ti u re du i da }e mo ma ni -

TElEfOnI

fe sta ci ju odr `a ti na sta rom me stu - re kla je Ra do va no vi}. - Pro iz vo |a ~i or gan skih pro iz vo da }e ima ti pri li ku da se po ka `u 6. ju na, a pi ja ca }e se odr `a va ti, kao i uvek, sva kog ~e tvrt ka u me se cu, sve do sep tem bra. Po sled we ne de qe ju la i pr ve ne de qe av gu sta ne }e bi ti pi ja ce zbog let wih vru }i na i go di {wih od mo ra. U Upra vi za pri vre du gra da ka `u da }e u~i ni ti sve da „Moj sa la{„ pro tek ne bez ika kvih pro ble ma u or ga ni za ci o nom smi slu. Do da li su da su u odr `a va we ove ma ni fe sta ci je ukqu ~e ni i dru gi, po put ko mu nal ne in spek ci je, te da se ovih da na o~e ku je sa sta nak nad le `nih ka ko

bi se na pra vio ko na~ ni do go vor u ve zi sa pi ja com. Ka ko sa zna je mo u ZMV, u pla nu je da ove go di ne na sa la {u bu de or ga ni zo va no po seb no pred sta vqa we po jed nih iz la ga ~a i to `e na ko je su ukqu ~e ne u pro je kat ZMV i Upra ve za pri vre du pod na zi vom „Or gan ska po qo pri vre da - {an sa za sve”. Pred sed ni ca ove or ga ni za ci je ob ja sni la je da se za pro je kat pri ja vi lo 750 `e na iz ru ral nih pod ru~ ja Voj vo di ne, ko je }e ima ti pri li ku da se edu ku ju za pra vqe we or gan ske ba {te, a one ko je se od lu ~e na taj ko rak, ima }e po seb no me sto na pi ja ci. A. Je ri ni}

NOVOSADSKI VODI^

VA@nIJI BROJEVI Policija 192 Vatrogasci 193 Hitna pomo} 194 Ta~no vreme 195 Predaja telegrama 196 [lep - slu`ba AMSJ 987 Auto-moto savez Srbije 987 Informacije 988 i 0900098210 Toplana kol centar 0800 100-021 reklamacije 24 sata 4881-104, za potro{a~e 420-853 Vodovod i kanalizacija, centrala 488-33-33 prijava kvara vodovod 0800-333-021 prijava kvara kanalizacija 442-145 ^isto}a 6333-884 “Novi Sad - gas” 6413-135 i 6413-900 JKP “Stan” 0800 -300-330 Kol centar preduze}a „Put” 6313-599 Kol centar „Parking servisa” 4724-140 „Gradsko zelenilo” marketing i Pr 4881-633 rasadnik 403-253 “Dimni~ar”, 6622-705, 6615-834 „Elektrodistribucija” centrala 48-21-222 planirana iskqu~ewa i prijava kvara 421-066 @elezni~ka stanica 443-200 Me|umesna autobuska stanica 444-022 Prigradska autobuska stanica 527-399 Gradsko saobra}ajno 527-796 Gradsko grobqe 518-078 i 518-111 Pogrebno, JKP “Lisje” 6624-102 Pogrebna ku}a „Konkordija” 452-233 Dru{tvo krematista “Ogaw” 422-288 Ger. cent. - pomo} i nega 450-266 lok. 204, 205 Prihvatna stanica 444-936 Prihvatili{te Futog 895-760/117 Dnevni centar za stara lica 4889-512 Info centar za osobe sa invaliditetom radnim danom (od 10-15) 021/447-040 ili sms 066/447-040 Komunalna inspekcija 4872-444 (centrala), 4872-403 i 4872-404 (dispe~erski centar) SOS telefon za pu{a~e u krizi - od 7 do 10 ~asova 4790-668

APOTEKE No}no de`urstvo: “Bulevar” - Bulevar M. Pupina 7 (od 20 do 7)

420-374

ZDRAVSTVEnA SlU@BA Dom zdravqa „Novi Sad”, kol centar 4879-000 Klini~ki centar 484-3484 No}no de`urstvo za decu u Zmaj Ogwena Vuka (subota i nedeqa) 6624-668 No}no de`urstvo za odrasle (Wego{eva 4) (subota i nedeqa i praznici) 6613-067 Vr{a~ka 28 4790-584 Klinika za ginekologiju i aku{erstvo 4899-222 De~ja bolnica 425-200 i 4880-444 Institut - Sremska Kamenica 4805-100

TAKSI Prevoz osoba ote`anog kretawa „Hendikeb” 432-005, 060/313-3103 Vojvo|ani - taksi 522-333 i 065-520-0-500 Pan-taksi 455-555 VIP - taksi 444-000, SMS 1088 Delta plus - taksi 422-244 Maksi Novosa|ani - taksi 19991, 451-111 Grand - taksi 443-100 Luks 30-00-00 MB - taksi 500-222 De`urni taksi 6350-350 Halo - taksi 444-9-44, SMS 069/444-444-9

POLIKLINIKA „PEKI]” Gr~ko{kolska 3, tel: 426-555, 525-261, radnim danom od 8 do 20, subotom od 8 do 14 RADIOLO[KI KABINET „DIJAGNOSTIKA CENTAR”, rendgen, ultrazvuk, mamografija, [afarikova 13, tel: 572-646, 571-322 GINEKOLO[KA AKU[ERSKA ORDINACIJA, „PROf. DR DRA^A”, Petra Drap{ina 50, radi od 9 do 13 i od 16 do 19 sati tel: 522-594 i 063/746-1693 GINEKOLO[KOAKU[ERSKA ORDINACIJA „TODOROVI]”, Bul. oslobo|ewa 48/I Tel: 442-645, 677-91-20

„KOMPAS” TOURISM&TRAVEL, Bul. M. Pupina 15, tel: 6611-299, 6612-306, mail:kompas@eunet.rs

AUTO-SERVIS „ZORAN”, automehani~ar - autoelektri~ar, tehni~ki pregled, Reqkovi}eva 57, Petrovaradin, tel: 6433-748 PREVOD DOO, Novi Sad, Resavska 3, sve vrste prevo|ewa, inostrane penzije, tel: 6350-664, i 6350-740


nOvOSAdSkA HROnikA

dnevnik

petak15.mart2013.

VESTI

INTERVJU PETKOM ZAMENIK GRADONA^ELNIKA BORKO ILI]

Vra ti }e mo gra du epi tet naj bo qeg me sta za `i vot Protiv pla}awa od{tete

Fo to: S. [u {we vi}

Vladaju}a koalicija radi dobro i u prvih {est meseci uspela je da odr`i nesmetano funkconisawe grada, smatra zamenik gradona~elnika i predsednik Gradskog odbora Demokratske stranke Srbije Bor ko Ili}. On je u intervjuu za „Dnevnik” rekao i kako je nova vlast u nasledstvo dobila ogroman problem dugova javnih preduze}a i ustanova ~iji je osniva~ Grad, ali ipak za ovu godini najavquje privla~ewe investitora i otvarawe novih radnih mesta, {to je kqu~ni posao nove gradske vladaju}e koalicije. – Koalicioni sporazum koji je potpisan prilikom fomirawa gradske vlasti se apsolutno po{tuje od strane svih aktera koji u~estvuju u gradskoj vlasti. Novi Sad ponovo mora da bude broj jedan mesto za `ivot u Srbiji i grad privla~an za investicije kao i da urbanisti~ki haos u kom se grad nalazi unazad ve} deset godina mora da se re{i. Za DSS u lokalnoj politici crvena linija je da nema korupcije i da ova gradska vlast bude mnogo odgovornija nego predhodna – ka`e Ili}. l Op te re }u ju li grad sku ko a li ci ju od no si u re pu bli~ kom par la men tu i ras po red sna ga u Be o gra du gde DSS ~e sto na pa da va {e ko a li ci o ne part ne re na lo ka lu, So ci ja li sti~ ku par ti ju Sr bi je i Srp sku na pred nu stran ku? – Postoje razne koalicije na lokalu od Subotice do Pre{eva i konkretno na{u gradsku

vlast ne optere}uju de{avawa ni na republi~kom ni na nekim drugim nivoima. Razdvojili smo pitawa lokala i republike i u tom smislu dobro funkcioni{emo, a neka se dr`avna i nacionalna pitawa re{avaju u republi~kom parlamentu, gde im je i mesto. l Pod ne li ste pri ja vu pro tiv Rom ske de mo krat ske stran ke zbog iz bor ne kra |e. Ako sud do ka `e va {e tvrd we, da li }e vla da ju }a ko a li ci ja op sta ti i ho }e li va {a par ti ja is tu pi ti iz vla sti? – Mi }emo sa~ekati odluku tu`ila{tva i odluku suda, vide}emo kako }e se zavr{iti ta istraga i na osnovu toga }emo doneti odluku da li }emo, ili

Rezultati rada va`ni – Mi smo prvi grad u zemqi koji uskla|uje svoje statute javnih preduze}a sa novim Zakonom o javnim preduze}a koji je usvojila republi~ka vlada. Taj zakon je jasan i ka`e da za direktora mo`e biti izabran onaj koji ispuwava uslove koji proisti~u iz Zakona o radu i u tom smislu ne bih sada posebno komentarisao nijedno preduze}e. Bitno je da ono funkcioni{e i da osoba koja je direktor radi u skladu sa zakonom i nekim moralnim zakonima. Da li je neko po struci mo`da ekonomsta, turizmolog ili arhitekta nije toliko bitno, nego da firma radi dobro i da gra|ani ne ose}aju nikakve nedostatke.

ne, ostati u gradskoj vlasti. Ne bih da prejudiciram {ta }e sud re}i. To je sada ne{to u {ta ne `elim da se me{am, niti smo mi kao DSS imali nameru da se me{amo u momentu kada smo ukazali na ne pravilnosti u toku izbornog procesa u maju 2012. l ]i ri li ca na ta bla ma grad skih auto bu sa uz bur ka la je jav nost. Ko li ko je taj po tez kon kret no spa sio }ir li cu i da li sa da ka da je sve po ma lo pro {lo sma tra te da ste na pra vi li kon tra e fe kat? – Ni kada smo uvodili }irilicu na displeje na gradskih autobusa nismo se rukovodili time, niti bili ube|eni, da }emo spasiti }irilicu od nestajawa. Ciq nam je bio da se ispo{tuje Ustav i Statut grada u kojima pi{e da je srpski jezik zvani~ni jezik u Srbiji i da je }irili~no pismo zvani~no pismo srpskog jezika. Ne mislim da je bilo ko ugro`en time {to je }irilica postavqena na displeje i meni je besmislena uop{te diskusija da li }irilica treba da bude u Srbiji zvani~no pismo ili ne treba. l A da li je ugro `a va we ma win skih za jed ni ca va {a ini ci ja ti va da se vi {e je zi~ ne ta ble na ci o nal nih ma wi na, ko je su pro cen tu al -

Zim ska slu `ba sprem na za sneg Poslovi~no }udqivi mart pokazao je ju~e svoje zube, a smena ki{e, snega i vetra naterali su Novosa|ane da se sklone s ulica, za razliku od vozila Zimske slu`be JKP „PUT” koja su ju~e iza{la na teren. - Pratili smo vremensku prognozu i bili smo spremni za ovaj sneg. Mi smo u tre}em stepenu pripravnosti {to zna~i da je trideset ekipa spremno da u svakom trenutku iza}u na ulice. Imamo dovoqno zaliha soli i po~eli smo da tretiramo glavne sao-

bra}ajnice u gradu i mostove. Iako padavine nisu jake, mislili smo na qude koji ujutro idu na posao, a prema meteorolo{kim najavama, mraz koji se o~ekuje u jutarwim satima mogao bi da izazove probleme u saobra}aju. Upravo zbog mraza, apelujemo na voza~e da prilagode vo`wu ovim vremenskim uslovima jer bez obzira na posutu so, mo`e do}i do proklizavawa vozila - ka`e portparolka JKP „Put” Je le na Stoj sa vqe vi}. J. Z.

Pot pi si va we do nor skih kar ti ca Potpisivawe donorskih kartica povodom obele`avawa Svetskog dana bubrega bi}e odr`ano danas od 8 do 12 sati u gorwem holu Studija M, Ulica Igwata Pavlasa 3. Svetski dan bubrega obele`ava se drugog ~etvrtka u martu kako bi se gra|anima ukazalo na va`nost funkcije bubrega i wihovu povezanost sa ostalim bolestima, kao {to su visok krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes. Bubre`na bolest ima pandemijski karakter, jer od nekog oblika boluje oko 10 odsto svetske populacije, a oko 1,5 miliona qudi `ivi zahvaquju}i ve{ta~kom na~inu ~i{}ewa krvi - dijalizi. Na presa|ivawe se u proseku ~eka sedam godina. Akciju organizuju Klini~ki centar Vojvodine i Radio-televizija Vojvodine. A. J.

17

no za stu pqe ne is pod 15 od sto, vi {e ne po sta vqa ju na usta no ve? – DSS je stranka koja se dr`i ustava i zakona, a one stranke koje se dr`e Ustava i zakona su najboqa za{tita prava nacionalnih mawina, mnogo boqa za{tita nego one stranke koji se nacionalnih mawina sete samo pred izbore. Novi Sad je multietni~ki grad i tu osobenost }emo moja stranka i ja li~no uvek truditi da o~uvamo, ali ne mo`e ve~ito da se mawinska prava koriste tako da se ugro`avaju prava ve}ine. Nijedna mawinska zajednica nema 15 odsto stanovni{tva u Novom Sadu i u tom smislu slu`bena upotreba jezika po ustavu ne mo`e da se naru{ava. Gra|ani imaju pravo da sa gradskim organima korenspodiraju na svom jeziku ali to ne obavezuje Grad da isti~e svoje natpise na jezicima nacionalnih mawina, iako mi to radimo. l Gde se kon kret no ugro `a va ju pra va ve }in skog na ro da? – Konkretno do sada je na disiplejima je bila latinica, neki je nazivaju srpskom latinicom, ali da sada ne ulazimo u polemiku oko jezika i pisma, ta latinica nije uop{te u slu`benoj upotrebi u Novom Sadu, ne-

No vi Sad: od 8 do 13 sati povremeno i po potrebi u pojedinim ulicama na Adamovi}evom nasequ i na Telepu. Pe tro va ra din: od 8 do 13 sati deo vikend naseqa Puckaro{ prema Zano{u. Fu tog: od 8.30 do 12 sati Bra}e Bo{wak od 1 do 37.

Is prav na vo da iz kar lo va~ kih jav nih ~e smi

– Najmawe je sada bitno ko je krvi ko nije kriv {to Grad mora da plati ATP Vojvodina 1,7 milijardi dinara, najbitnije je da je ova gradska vlast jedina unazad tri mandata koja je re{ila ozbiqnije da se suo~i sa tim problemom. Potrudi}emo se da re{imo taj problem u interesu grada i Javnog gradskog saobra}ajnog preduze}a i da se ne la`emo, proba}emo da izbegnemo pla}awe presude koju je sud doneo, jer }e to zna~ajno uticati na kvalitet `ivota gra|ana.

Ispravna je voda iz arteskih bunara u Beogradskoj 2, kod `elezni~ke stanice, u dvori{tu muzeja, u Ulici bra}e Dejanovi} 5, u Ulici mitropolita Stratimirovi}a 134 i kaptiranog izvora Vradinska ~esma u Sremskim Karlovcima. Ovo su rezultati najnovijeg ispitivawa uzoraka vode iz javnih ~esmi u Karlovcima koje op{tinska uprava svakog drugog meseca naru~uje od Instituta za javno zdravqe Vojvodine. Z. Ml.

go ma|arska latinica i slova~ka latinica. Da se ne vra}amo na tu pokrajinsku pri~u i Statutu Vojvodine, ali imao sam prilike da budem pokrajinski poslanik ~etiri godine kada je formiran Savet nacionalnih zajednica gde su Srbi kao ve}inski narod i po ustavu i po ~iwenici da ~ine ve}inu stanovni{tva u Vojvodini svedeni na nivo nacionalne zajednice, {to je nedopustivo u svakoj zemqi pa i u Evropi u koju se svi kunu. l Vre me je pre le ta ~a, po ve }a va li se ubr za no va {e ~lan stvo i ko li ko je to do bro ali i lo {e za jed nu par ti ju ko ja sa da s vla {}u do bi la i no ve za dat ke? – Mi smo kao stranka otvoreni za sve qude koji ho}e da pomognu da ideja koju pomovi{e DSS dobije {to ve}u podr{ku gra|ana. U tom smislu smo bili otvoreni za sve one koji ho}e da do|u u DSS i da se u~lane, ali smo ipak vodili ra~una da u stranku u|u qudi koji su nam ideolo{ku bliski s obzirom da mi ipak postojimo preko 20 godina i za svo to vreme smo jedna od retkih stranaka koja nije u osnovi mewala principe svoga delovawa i to je ono po ~emu smo prepoznatqivi. Aleksandar Latas

Karlov~anke izme|u 18 i 55 godina imaju priliku da se narednih {est meseci besplatno rekreiraju u Sokolskom domu u Sremskim Karlovcima. Termini za ve`bawe uz stru~ni nadzor trenera su ~etvrtak od 18.30 i nedeqa od 16.30 sati. Pokroviteqi su Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu i karlova~ka op{tina. Z. Ml.

PROMOCIJA TRANSPLANTACIJE I DONORSTVA

Sa mo 10 od sto pa ci je na ta do ~e ka no vi or gan Broj pacijenata koji ~ekaju na nove organe se konstantno pove}ava, starosna granica sve je ni`a, pa mnogi koji ~ekaju na novi bubreg ili jetru nisu jo{ ni punoletni, re~eno je ju~e na prijemu u sve~anoj sali Gradske ku}e koji je povodom Svetskog dana bubrega organizovao ~lan Gradskog ve}a za zdravstvo dr Pe tar No va ko vi}. ^lan Gradskog ve}a napomenuo je da se razvijenost jednog zdravstvenog sistema, izme|u ostalog, meri po broju obavqenih transplantacija, a da je Srbija po tome na pretposledwem mestu. - Ve li ki broj pa ci je na ta svakodnevno mora da ide na dijalizu, a da bi ti bolesnici imali {ansu da dobiju novi organ i kvalitetniji `ivot neophodno je promovisati donorstvo. Grad ima iskre nu na me ru da po dr `a va pro je kat pro mo ci je tran splantacije i donacije organa Klini~kog centra Vojvodine „[ansa za novi `ivot” rekao je ~lan Gradskog ve}a za zdravstvo. Samo deset odsto pacijenata do`ivi da dobije novi or-

Is kqu ~e wa stru je

gan, a svakih 18 minuta novi pacijent se na|e na listi ~ekawa, ukazala je na negativne statisti~ke podatke koordinatorka projekta „[ansa za novi `ivot” dr Je li ca Alar gi}. - U Klini~kom centru Vojvodine trenutno 170 pacijenata ~eka novi bubreg, a vi{e od 10 jetru. Me|utim, te liste ~ekawa su dinami~ne i stalno se pove}ava broj qudi kojima treba novi organ, a sve je vi{e mladih ispod 18 godina koji dolaze na tu listu ~ekawa - napomenula je Alargi}. Sagovornica je istakla da je zbog ose}aja solidarnosti neo p hod no ima ti po zi ti van stav o ovom vidu le~ewa. - Donorstvo je kod nas jo{ uvek tabu tema i postoje mnoge nejasno}e i zablude, ali ~la no vi tran splan ta ci o nog tima Klini~kog centra Vojvodine obi{li su mnoge gradove u zemqi i odr`ali brojna predavawa kako bi otklonili te nejasno}e i na taj na~in pove}ali broj donora i spasili `ivote te{ko bolesnih qudi - rekla je dr Alargi}. I. Dragi}

Bes plat na re kre a ci ja za Kar lov ~an ke

„Blok aut” u Stu di ju M Beogradski sastav „Blok aut” odr`a}e ve~eras od 21 sat koncert u Studiju M, Ulica Igwata Pavlasa 3. Od 19 ~asova bi}e otvorena i izlo`ba fotorgafija „Raskorak” posve}ena ovom bendu, a autor je fotoreporter Ne ma wa \or |e vi}. Ulaznice za koncert se mogu kupiti na blagajni Studija M po ceni od 1.000 dinara. A. L.

^as pan to mi me u O[ „Du {an Ra do vi}” ^as pantomime u okviru akcije “Pokloni ~as” bi}e odr`an danas u 12 i 13 sati u O[ “Du{an Radovi}”, Temerinska 131. Posetioci }e imati priliku da se upoznaju sa odre|enim elementima pantomime, na osnovu kojih }e biti osmi{qen kratak performans. U~i}e hod u mestu, zid, pisawe, slikawe, cvet, pticu i bespredmetnu radwu. Predavawem }e biti zapo~eto obele`avawe 22. marta, Svetskog dana pantomime u Srbiji. N. R.

„Ku sto ske pri ~e” u Ga le ri ji Ma ti ce srp ske Kustos Vla di mir Vu kas govori}e ve~eras od 18 ~asova o slici „Autoportret” Novaka Radoni}a u programu „Kustoske pri~e„, koji organizuje Galerija Matice srpske. Posetioci }e imati priliku da se upoznaju s delima Novaka Radoni}a koja se nalaze u stalnoj postavci Galerije Matice srpske kao i da ~uju pri~u o wegovom `ivotu i stvarala{tvu. J. Z.

„Ar gu men ti i pred ra su de” Mir ka Cvet ko vi }a Promocija kwige „Argumenti i predrasude” nekada{weg predsednika Vlade Srbije Mir ka Cvet ko vi }a odr`a}e se danas u 14 ~asova u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. U razgovoru o kwizi u~estvuju novinar i publicista Di mi tri je Bo a rov, sociolog Du {an Ma rin ko vi} i doktori ekonomskih nauka Ko sta Jo si fi dis i Jo van B. Du {a ni}. Kwiga je svojevrsni izve{taj o radu Vlade Republike Srbije u periodu u kom je autor bio premijer. J. Z.


18

LekAR

petak15.mart2013.

dnevnik

POLEN PO ^I WE DA PRETI

Suze, ka{aq i gu{ewe mogu se izbe}i o{ 1999. godine Laboratorija za palinologiju Departmana za biologiju i ekologiju, Prirodno-matemati~kog fakulteta , Univerziteta u Novom Sadu po~ela je da prati koncentraciju polena u vazduhu u Novom Sadu. Ne{to kasnije, od 2003. godine, ovakva pra}ewa po~ela je da radi i u Rumu, 2007. godine u Negotin i Ni{u, a potom od 2008. godine i u Vrbasu, Sremskoj Mitorivci, Zrewaninu i Somboru. Kada je prvi put kalendar polena {tampan, saradnici Laboratorije su ga pripremili na osnovu vi{egodi{wih merewa koncentracije polena u vazduhu u ve}em broju gradova, pre svega u Vojvodni. - Kalendar polena koji se nalazi u dana{wem „Dnevniku” je va`e}i kalendar polena i rizika za pojavu alergijskih simptoma kod qudi, za ovo podru~je, jer se radi o vi{egodi{wim prosecima, {to je u nau~nom pogledu relevantno za izradu takvog kalendara - ka`e dr Pre drag Ra di {i} iz Laboratorije za palinologiju Departmana za biologiju i ekologiju Univerziteta u Novom Sadu. -S obzirom da su se ispitivawa radila ne samo u jednom gradu ve} u vi{e gradova, kalendar polena se odnosi pre svega na podru~ju Vojvodine i veliki deo Srbije. Me|utim, bitno je re}i da se vreme cvetawa i otpu{tawa polena u vazduh u pojedinim sezonama mewa. Kao {to se mewa vreme sazrevawa vo}a, ponekad ono varira i po dve nedeqe, tako se u zavisnosti od posmatrane biqne vrste i koncentracije polena mewaju od sezone do sezone. Iz tog razloga je neophodno da se ovakva merewa kontinuirano sporovode.

J

Lek za smawewe konzumirawa alkohola vropska komisija odobrila je plasirawe na evropsko tr`i{te leka „selinkro„ (nalmefen), prvog medikamenta koji redukuje unos alkohola u organizam i predstavqa inovaciju u le~ewu zavisnika od alkohola. O~ekuje se da bi lek trebalo da se pojavi na tr`i{tu polovinom ove godine, a u Srbiji po~etkom 2015. godine. U Evropi je registrovano 14 miliona pacijenata sa alkoholnom zavisno{}u, od kojih se vi{e od 90 odsto ne le~i, a u Srbiji je svaka {esta punoletna osoba alkoholi~ar. Lek „selinkro”, koji je proizveo „Lundbek„, umesto apstinencije zasniva le~ewe na postepenom smawewu konzumirawa alkohola i zbog novog na~ina le~ewa predstavqa nadu za veliki broj zavisnika koji imaju problem sa ovom ozbiqnom bole{}u - alkoholizmom, saop{tila je ta kompanija. Ciq le~ewa zavisnosti od alkoholizma je potpuni prestanak konzumirawa alkohola, ali se kao problem javqa ~iwenica da se, zbog naglog prestanka unosa alkohola, veliki broj pacijenata posle kratkog vremena vra}a sta-

E

roj navici. Upravo tu je prednost novog leka koji uti~e na redukciju i smawewe `eqe za alkoholom i vodi ka krajwem ciqu - apstinenciji. Rezultat sprovedenih istra`ivawa, koja su obuhvatila vi{e od 2.000 zavisnika od alkohola, pokazao je da novi na~in le~ewa redukcijom unosa alkohola pokazuje zna~ajne pomake - za {est meseci je unos alkohola smawen za 60 odsto. Svakako, kqu~na prednost koja je istaknuta, a koja je i najbitnija za zavisnike i wihove porodice, su dugoro~ni efekti koje ima ova terapija. U Srbiji je problem alkoholizma vi{e nego ozbiqan i izra`en jer, prema istra`ivawima Instituta „Batut”, vi{e od 40 odsto stanovnika svakodnevno konzumira alkohol, a svaki {esti punoletni stanovnik je alkoholi~ar.Dugoro~no konzumirawe alkohola te{ko naru{ava fizi~ko i mentalno zdravqe, a `ivot zavisnika skraju}e i do 15 godina.Pored zdravstvenih problema, vi{e su nego izra`ene i dru{tvene posledice koje se javqaju zbog opijawa, na primer saobra}ajni udesi, tu~e, silovawa i drugi delikti.

@enski mozak mawi, ali efikasniji od mu{kog? @ ene mo`da imaju mawi mozak, ali je on efikasniji od mozga mu{karaca, otkriva nedavno istra`ivawe. Nau~nike je dugo intrigiralo kako `ene mogu da budu isto toliko inteligentne kao i mu{arci iako je wi hov mo zak za osam od sto mawi. U studiji istra`iva~a Univerziteta u Los An|elesu i Madridu, ~iji su rezultati objavqeni u ~asopisu „Intelligence”, isti~e se da u slu~aju `ena, veli~ina mozga nije bitna, jer taj organ kod wih jednostavno boqe funkcioni{e. Tokom istra`ivawa, nau~nici su izveli seriju testova inteligencije na mu{karcima i `enama. Uprkos ~iwenici da imaju mawi mozak, `ene su bile uspe{nije u induktivnom razmi{qawu i pojedinim numeri~kim testovima. Tako|e su bile boqe i u pra}ewu promenqivih situacija, dok su mu{karci imali boqe rezultate na poqu prostorne inteligencije. Istra`i va ~i su za kqu ~i li da je `en ski mo zak spo so ban da obavi, pa ~ak briqantno da

koje se nalaze na jednom podru~ju mogu da odpuste polen i on se mo`e na}i u vazduhu, ali koli~ina tog polena koji se otpusti i koji leti u vazduhu se svodi na relativno mali broj vrsta, oko pedeset . U vazduhu dominiraju ona polenova zrna koja se prenose vetrom. Tako se opra{uju trave, veliki broj drvenastih vrsta i korovi. U kalendaru su predstavqene najzna~ajnije alergijske biqke koje u vazduh ispu{taju najvi{e polena za ovo podru~je. - Za nas je zna~ajno i to {to je reklamiran sajt www.nspo len.com. gde je prikazano stawe trenutnih koncentrcija polena u vazduhu i prognoza {ta }e se u narednom periodu de{avati za gradove u Vojvodini, Srbiji i okru`ewu. Za razliku od kalendara koji je orijentacionog karaktera, na

ALER G IJ E

Kijawe, nos curi, suze o~i... olaskom prole}a za ve}inu nas po~iwe najlep{e godi{we doba a za alergi~ne na polen po~etak tegoba. Posebno ovog prole}a na na{im prostorima suo~i}emo se sa alergijama jakog intenziteta a najnoviji podaci govore da se svake godine za 25 odsto uve}ava broj obolelih od alergijskog rinitisa. Polen biqaka je jedan od najzna~ajnijih alergena iz prirode koji se nalazi u vazduhu. Polenova zrna kod svake pete osobe izaziva alergijsku reakciju pra}enu tegobama. Bez obzira da li je re~ o alergijama na polen, pra{inu, griwe ili `ivotiwske dlake tegobe alergijskog rinitisa su iste: - Svrab, curewe iz nosa, kijawe - O~i suze, ote~eni i crveni kapci, - Peckawe, grebawe u grlu Pacijenti su u nedoumici da li aler gij ski ri ni tis treba le~iti a wihova naj~e{}e postavqena pitawa su : {ta pri me ni ti i ko ji su ne`e qe ni efek ti me di ka menata? Koliko dugo smem da ih koristim i da li smeju da ih ko ri ste de ca, trud nice? Svakako da alergijski rinitis treba le~iti jer dugotrajne i vi{egodi{we tegobe mogu da uzrokuju oboqewa kao {to su astma, upala sinu sa,po ja va po li pa u no su,ko wuk ti vi tis.S dru ge strane op{te je poznato da dugotrajna upotreba antia-

D

izvr{i komplikovane zadatke i to sa mawe energije i mawe neurona. - @e ne su po ka za le ve }u efikasnost uz kori{}ewe maweg neuronskog materijala isti~e se u studiji ameri~kih i {panskih nau~nika. Rezultati istra`ivawe pokazuju da veli~ina mozga nije

bitna kada su `ene u pitawu, kazao je Tre vor Ro bins, profe sor kog ni tiv ne ne u ro nauke na Univerzitetu u Kembrixu. - Mawi obim bi mogao da zna~i boqe upakovane nervne }elije a to zna~i da `enski mozak boqe funkcioni{e - zakqu~io je on.

Seks boqi od lekova eks je boqi od lekova u le~ewu glavoboqe, tvrde nema~ki nau~nici, isti~u}i da seks izaziva lu~ewe endorfina, prirodnog telesnog analgetika koji, deluju}i na centralni nervni sistem, smawuje, pa ~ak i potpuno elimini{e bol. Tim neurologa sa Univerziteta u Minsteru otkrio je da seksualna aktivnost mo`e da umawi ili potpuno ukloni pojedine vrste migrene. Umesto da koristite migrenu kao razlog za

Kalendar polena gra|anima osetqivim osobama, kao i lekarima mo`e da poslu`i kao orijentir kada treba da primene odre|ene mere prevencije i le~ewa simptoma polenskih alergija. Lekarima on dodatno omogu}ava da preciznije odrede tip polena koji je potencijalni uzrok alergijskih reakcija kod qudi. Za qude koji imaju probleme sa polenskim alergijama zna~ajan je jer im omogu}ava da organizuju svoj `ivot, pa tako na primer u avgustu mesec kada je najintenzivnije cvetawe ambrozije, treba da planiraju odlazak na godi{wi odmor u krajeve gde su koncentracije tog polena daleko mawe. U kalendaru su prikazani samo pojedini tipovi polena, dok ih u vazduhu ima daleko vi{e. Kako ka`e na{ sagovornik, sve biqke

sajtu se mo`e videti trenutna situacija, pa nam je ciq popularisawe kori{}ewa informacija koji se nalaze na sajtu. Na sajtu postoji i servis po len dnev nik (www.pol len di ary.com) koji mogu da koriste svi koji se na wega prijave. Taj servis je organizovan u Be~u i kompletan upitnik je preveden na na{ jezik. Kada korisnik ispuni upitnik i po{aqe podatke, kao povratnu informaciju dobija prognozirane koncentracije polena i koliki je rizik za nastanak alergijskih reakcija u wegovoj neposrednoj okolinii, gde se meri koncentracija polena u vazduhu, ali i u celoj Evropi. Ovaj servis omogu}ava, da prate}i koncentarije polena u vazduhu sami odredite koja koncentracija kod vas izaziva alergijsku reakciju. Ta koncentracija je individualna za svakog ~oveka, jer alergijski simptomi kod nekoga mogu biti izazvani sa pet zrna polena (npr. ambrozija), a kod nekog tek sa pedeset ili sto zrna polena. U aerobiolo{koj i alergolo{koj praksi obi~no se govori o trideset zrna polena koji izazivaju alergijsku reakciju, a to nije potpuno ta~no. Zato se i u Evropi, posle vi{e desetina godina rada na tom problemu, jo{ uvek ne zna koja je to koncetracija polena u vazduhu koja u odre|enim regionima izaziva alergijske reakcije. Naime ovo je poku{aj da se preko interneta, putem masovne komunikacije sa qudima, do|e do podataka koji omogu}uju da se odrede grani~ne vrednosti koncentracija polena kada se javqa najvi}e broj alergijskih reakcija kod qudi - ka`e Predrag Radi{i}. J. Bar bu zan

S

odbijawa seksa, bilo bi boqe da se prepustite vo|ewu qubavi koje mo`e da bude efikasnije

sredstvo protiv glavoboqe od analgetika - navodi se u studiji „Uticaj seksa na idiopatske glavoboqe”. Istra`ivawe je pokazalo da je kod vi{e od polovine pacijenata seks umawio bolove izazvane migrenom, a da je kod svakog petog bol potpuno nestala. Studijom je bilo obuhva}eno 400 pacijenata koji boluju od migrene ili obi~ne glavoboqe. Ispostavilo se da se obe grupe ose}aju boqe nakon seksa.

lergijskih lekova ima svoje ne `e qe ne efek te (po spa nost, navika, o{te}ewe sluzo ko `e no sa,) a po seb no treba biti oprezan i konsultovati se sa lekarom za mogu}nost wihove primene kod dece i u toku trudno}e. U svetu se u posledwe vreme kao efikasna i bezbedna za{tita od alergija od strane lekara alergologa preporu~uje upotreba prirodne pra{kaste celuloze. U{mrknuta pra{kasta celuloza obla`e sluzoko`u nosa formiraju}i za{titni film, nepropu-

snu barijeru za alergene. Na taj na~in spre~ava pojavu neprijatnih simptoma a ukoliko su simptomi ve} prisutni brzo ih ubla`ava. Za razliku od dru gih an ti a ler gij skih lekova ne izaziva pospanost, naviku, ne o{te}uje sluzoko`u nosa pa se prah ce lu lo ze mo `e ko ri sti ti bezbedno tokom cele sezone alergija . Zato je naro~ito pogodan za upotrebu kod dece uzrasta ve} od 18 meseci , trudnica, dojiqa ka i odraslih osoba. Dr Mir ja na Mi {i}


LOv

dnevnik

petak15.mart2013.

19

BURNA SITUACIJA U SRPSKOM LOVSTVU ^AK I PRED NAJAVQENO ZASEDAWE KROVNE LOVA^KE ORGANIZACIJE

Za ka za na Skup {ti na LSS, ko li ko de le ga ta }e do }i? Na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, sutra u 11.30 }e se odr`ati godi{wa Skup{tina Lova~kog saveza Srbije. Da li }e se re{iti bar deo `estokih turbulencija u nacionalnom savezu ili produbqavawe evidentne, vi{egodi{we krize, ostaje da se vidi. Zvani~no, kako nam je potvrdio predsednik Skup{tine LSS Mar ko Ti ca, poslati su pozivi za 239 delegata - ta~nije, nisu pozvani predstavnici svega 18 lova~kih udru`ewa ~ije je iskqu~ewe registrovano ranije. S tim u vezi, ponovo se otvara glavna nedoumica: da li }e biti validnog kvoruma za odlu~ivawe ili ne, s obzirom da je Lova~ki savez Vojvodine poslao preporuku svojim ~lanovima da ne idu na sutra{wu Skup{tinu LSS, a bojkot iste najavquju i predstavnici Lova~kog saveza centralne Srbije. - Na Upravnom odboru LSCS smo usvojili preporuku da se ne ide na Skup{tinu LSS jer je sma-

Skup{tinske klupe ~ekaju kvorum

tramo nelegitimnom, privatnom Skup{tinom predsednika LSS Zo ra na Po po vi }a i Marka Tice. Delegati nekih udru`ewa }e i}i, jer ima pritisaka iz LSS, ali maksimalno wih pet ili {est, kako sam ~uo - rekao je sekretar LSCS Dra gan Gu be ri ni}.

Predsednik Lova~kog saveza Kosova i Metohije Ili ja Ele zo vi} je rekao da ne}e do}i na Skup{tinu iz zdravstvenih razloga, ali da LSKIM nikome nije sugerisao da li da ide u subotu u Beograd ili ne, ve} je to ostavqeno udru`ewima da odlu~e. U ju~era-

BROJAWE DIVQA^I NA SEVERU BANATA I U BA^KOJ

{wem razgovoru je napomenuo da je velika ve}ina delegata s Kosova najavila da ne}e do}i na Skup{tinu LSS. Ako je broj delegata 239, za kvorum je potrebno prisustvo 120 delegata (polovina +1), ali krajwe je zanimqiva ta~ka 7. dnevnog reda

Skup{tine LSS gde se napomiwe da se „kvorum posebno utv|uje za svaku sednicu”, uz dodatak da „ako Skup{tini ne prisustvuje vi{e od od polovine ~lanova, posle pauze od 30 minuta, Skup{tina mo`e doneti odluku da nastavi sa radom i punova`no odlu~uje ako sednici prisustvuje jedna tre}ina ~lanova”. Aktuelni predsednik Skup{tine LSS - Tica, pozvao je vojvo|anske i sve ostale delegate na Skup{tinu, kako je naveo, „ i pored poku{aja - tj. nastavka opstrukcije „odre|enih” svojim u~e{}em u radu i stavovima da zastupaju interese svojih udru`ewa koja su ih delegirala i daju doprinos dono{ewu kvalitetnih odluka. Smatram da je ovo veoma zna~ajan trenutak za lovstvo Srbije koje se nalazi na prekretnici, da lovci u {to ve}em broju do|u na Skup{tinu i daju svoj doprinos usvajawu novih odredaba Statuta po meri lovaca. Da razmotre izve-

{taje o radu, daju ocene i uka`u na nedostatke, a potom da zajedni~ki trasiramo nove pravce razvoja i unapre|ewa lovstva. Da me|usobne razmirice ostanu iza nas i da krupnim koracima krenemo napred. Da se okrenemo drugim temama, da snagu znawe i energiju usmerimo u pravcu edukovawa kadrova, uz pomo} struke pospe{imo ulagawa u lovi{ta, pove}ewe fondova divqa~i, da pravimo nove programe i lovstvo di`emo na vi{i nivo. Da u saradwi sa resornim ministarstvom otklonimo neostatke i odredbe u Pravilnicima koje nisu sprovodive u praksi i lovcima zadaju velike probleme. Da kroz razne vidove pomo}i pomognemo udru`ewima na otklawawu posledica lawske su{e koja je prouzrokovala smawewe fondova divqa~i i finansijske te{ko}e.To ho}emo i mo`emo!„ - naveo je Tica. D. Kne`i}

AKTIVNOSTI PRVOG DOMA]EG DAMSKOG LOVA^KOG KLUBA

Najpre sa rad wa s Ma |a ri ca ma

Pivni~ani i wihovi gosti

Do voq no ze~eva kraj Piv ni ca

U Lova~kom udru`ewu „LD Fazan -Pivnice” minulog vikenda obavqeno je prole}no brojawe ze~eva. U brojawu su u~estvovali, pored doma}ih lovaca i wihovi prijateqi iz drugih vojvo|anskih mesta. Po re~ima predsednika ove organizacije Pe tra @i gi }a, brojke ka`u da Piv-

ni~ani imaju 16 ze~eva na 100 hektara lovne povr{ine. Pivni~ani imaju 57 lovaca, od ~ega 44 redovna i 13 po~asnih ~lanova. Gazduju na 5.470 hektara povr{ine uz solidnu brojnost divqa~i, pre svega ze~eva i srna. D. Kn.

Sta bil na po pu la ci ja u ataru Krstura Za razliku od onih koji su zbog blatwavog terena odustali, ~lanovi Lova~kog udru`ewa „Srpski Krstur” i wihovi prijateqi iz istoimenog mesta na severu Banata, otpo~eli su proteklog vikenda brojawe ze~eva u dva re-

{em terenu ze~evi razigrani i ima ih u solidnom broju. U jednom reviru povr{ine preko 120 hektara izbrojali smo 56 jedinki, a u drugom sli~ne povr{ine 61, {to je sasvim dobro brojno stawe. Populacija ze~eva sa kojom gazdujemo

vira, a upravnik lovi{ta Ra den ko Cve ja nov Be ka raportira da su rezultati zadovoqavaju}i. - Na terenu je bilo pedesetak broja~a, lovaca i simpatizera lova, koji su se uverili da su na na-

u na{em lovi{tu ve} du`i niz godina je stabilna, a svake godine na ovim terenima se odstreli po pedesetak jedinki - ka`e Cvejanov. Pro{le sezone, po preporuci nakon analize o~nih so~iva ze-

~eva, odstrel je bio redukovan, zbog ukupnog smawewa populacije ze~eva, pa umesto {est bila su samo tri izlaska, u kojima je odstreqeno 130 ze~eva. Ostalo je da se populacija izbroji jo{ u revirima Bajir i Tri humke, {to }e se obaviti u nedequ, ukoliko dozvole vremenske prilike, a u slu~aju da se ne bude moglo na teren, prebrojavawe }e se odlo`iti za prvu povoqnu priliku. Cvejanov dodaje da za brojawe srne}e divqa~i ima jo{ vremena, a ne dozvoqavaju ni uslovi zbog blatwavog terena, da bi se posao obavio vaqano. Zbog toga je planirano da se prebrojavawe srne}e diviqa~i obavi od 25. do 30.marta. - Potrudi}emo se da prebrojavawe divqa~i obavimo u predvi|enom roku da bi mogli doneti planska dokumenta za narednu lovnu sezonu, u skladu sa situacijom na terenu. Ne `elimo, niti nam je interes da „naduvavamo„ brojke i stvaramo druga~iju sliku od one koje jeste - ka`e Cvejanov. M. Mitrovi}

Lova~ko udru`ewe Be~ej ispisuje jednu za drugom nove stranice istorije sprpskog lovstva - internacionalni kinolo{ki sudija Sa wa Mom ~i lo vi} - Bog ni~ iz Be~eja izabrana za prvu `enu potpredsednika nekog lova~kog udru`ewa u Srbiji, ujedno je i predsednica prvog Damskog lova~kog kluba u dr`avi. Pored toga {to je izuzetno aktivna u mati~nom Udru`ewu, ova dama je veliki borac za omasovqewe lova~kih udru`ewa lovkiwama. - U Evropi se uveliko formiraju damski lova~ki klubovi na nivou nacionalnih lova~kih saveza. U to smo imali prilike da se uverimo tokom novembra prilikom prisustva trodnevnom Evropskom kongresu dama lovaca u slova~koj prestonici Bratislavi, gde je na{a delegacija bila prisutna u svojstvu gosta, a u radu su u~estvovale delegacije Italije, Letonije, Ma|arske, Nema~ke, Slova~ke i ^e{ke - zadovoqno konstatuje Sawa Bogni~ - Mom~ilovi}. Za potpredsednike novog kluba izabarni su Novosa|anin Sa {a Da vi dov i Be~ejac Ta ma{ La sto vi~. Kako je sve u povoju, brojnost kluba je skromna. Pored Bogni~eve, tu je i renomirana lovkiwa iz Be~eja Ja smi na Mi ka Si la {ki, kao i po jedna predstavnica iz Beograda, Zrewanina, Novog Sada i

Dr Eva [ipo{ sa pu{kom i ostale lovkiwe kraj odstreqenog vuka

Subotice, koje }e raditi u svojim sredinama na omasovqewu ~lanstva, koje, kao {to se vidi iz gore navedenog, nije ograni~eno samo na predstavnice lep{eg pola - dobro do{la su i gospoda koja `ele da pomognu damama da budu u slu`bi lova i prirode. - Ne gubimo vreme. Ve} smo organizovali dve akcije u kojima su nam go{}e bile lovkiwe Damskog lova~kog kluba „Diana“ iz Ma|arske - rekao je Tama{ Lastovi~. - Prva je bila tokom prvog martovskog vikenda u lovi{tu Lova~kog udru`ewa „Jovan [erbanovi}“ iz @agubice, gde je u okru`ewu izvora Mlave organizovan lov na vuka.

Kvartet dama iz Ma|arske i na{a predsednica provele su dva dana na ~eki. Na prvoj ~eki se pojavila vu~ica 35 kilograma te{ka i odstrelila ju je dr Eva [i po{, a na drugoj ~eki Ju dit Ina ti sin je odstrelila lisicu. Nedequ dana kasnije u Ka}koj {umi je organizovan lov na fazansku divqa~. Opet su go{}e bile „kvartet iz Ma|arske“ i sve ~lanice na{eg kluba. Odstreqana je 21 fazanska divqa~. Saradwa s Ma|aricama se nastavqa i za nekih mesec dana na{e dame bi trebalo da budu go{}e u Ma|arskoj u lovu na divqe sviwe, dodao je Lastovi~. V. Jankov


20

Државни посао Удаје се Фрау Шиловичка...по седми пут! Ђорђе је у проблему јер је свадба већ сутра, а младожења какав се само пожелети може... Аутори и глумци серијала: Никола Шкорић, Димитрије Бањац и Дејан Ћирјаковић (РТВ 1, 18.55) 06.30 09.00 09.05 10.00 10.10 11.00 11.25 11.30 11.55 12.00 12.10 12.40 13.00 13.30 14.00 14.05 14.30 15.00 15.05 16.00 16.50 17.00 17.20 17.50 18.55 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.35 23.45 00.10 00.55 01.20 01.45 03.45

07.00 08.50 08.30 08.55 10.00 10.30 11.35 12.30 12.40 13.10 13.35 14.00 15.10 16.40 17.10 17.45 18.00 18.15 18.30 18.45 19.00 19.25 19.30 20.00 21.30 22.20 22.50 23.15

tv program

petak15.mart2013.

Добро јутро, Војводино Државни посао Универзум Вести Палета Најглупљи амерички преступници Правни саветник Здравље пре свега Име мог сокака Вести Срби на подручју данашње Војводине пре и после сеоба Заштитница Шајкашке Српски екран-емисија МТВ-а на српском Чији је то салаш, емисија (мађ) са титлом на српски Вести Чари риболова Спортска Војводина Вести за особе са оштећеним слухом Оперативци Сучељавање Временска прогноза ТВ Дневник Један на један Разгледнице Државни посао Све странци ТВ Дневник Оперативци Премијерка Војвођански дневник Петказање Један на један Универзум Најглупљи амерички преступници Све странци Горан Каран у Новом Саду Чији је то салаш, емисија (мађ).са титл.на српском

Концерт Центар света Лов и природа Петказање Свјетионик (хрв) Додати живот годинама Нека песма каже Вести (мађ) Емисија (мађ) са српским титлом Фолдер култура Плави круг Концерт Добро вече Војводино (рус) Духовка (слов) Емисија за пензионере (слов) ТВ Дневник (хрв) ТВ Дневник (слов) ТВ Дневник (рус) ТВ Дневник (рум) ТВ Дневник (ром) ТВ Дневник (мађ) Спортске вести (мађ) Траговима давне прошлости (слов) Добро вече, Војводино (слов) Лутер Спортска Војводина Здравље пре свега Палета

08.00 09.00 09.15 10.05 10.30 11.00 12.00 12.05 15.30 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 20.30 22.00 22.30 23.30

09.10 09.35 09.55 10.05 11.10 11.35 12.05 13.00 13.05

Панорама Кратке вести Свет животиња Културни програм Документарни програм Излог страсти Кратке вести Документарни програм Војвођанске вести Панорама Свет животиња Војвођанске вести Излог страсти ОСАА/перископ Војвођанске вести Ми бирамо Војвођанске вести Културни програм Панорама

Храна и вино Цртани филм Трас Велике тајне малог места Лична грешка Документарни програм Ујак из Америке Вести Пут за Евонли

СЕРИЈА

Закон улице Закон за њега није препрека. Бескруполозни адвокат Дејвид Силеси у серији „Закон улице“ учиниће све да помогне својим клијентима. Али, његове границе помериће партнерка из адвокатске канцеларије Џони Колинс. Улоге: Џеј Лагаја, Кетрин Кенард Режија: Крис Бејли (Новосадска ТВ, 23.40) 14.05 14.30 15.00 15.10 15.35 16.00 16.15 16.30 17.30 18.45 19.00 19.30 20.20 20.30 21.30 22.00 22.30 23.40 00.10

06.30 09.30 11.30 12.00 14.00 17.00 18.45 21.30

Витраж Вреле гуме Вести Мистерије КГБ-а Храна и вино Објектив (слов) Објектив (мађ) Закон улице Новосадско поподне Реч за данас Објектив Пут за Евонли Неон сити Документарни програм Мистерије КГБ-а Објектив Велике тајне малог места Закон улице Ујак из Америке

Ф1 Аустралија – Тренинг 2 Евролига: Макаби - Кимки Премијер лига, Магазин Евролига: Монтепаски - Олимпијакос АТП Мастерс Индијан Велс 1/4 Финале Евролига: ЦСКА – Жалгирис Ф1 Аустралија – Тренинг 1 и 2 АТП Мастерс Индијан Велс 1/4 Финале

04.00 Филмски програм, 07.00 Уз кафу, 07.30 Бели лук у папричица, 08.30 Цртани филм, 09.00 Године пролазе, 10.00 Шоу - Парови, 14.00 Ветар у леђа, 16.00 Љубав на продају, 17.00 У међувремену, 18.00 Године пролазе, 19.00 Објектив, 19.30 Цртани филм, 20.00 Скарлетина видовчица, 21.00 Топ 10, 22.00 Објектив, 22.30 Жива ватра, 00.00 Објектив, 01.00 Одељење за убиства 07.00 Аморе Латино, 08.00 Дечији програм, 09.00 Кухињица, 10.00 Метрополе и регије света, 12.00 Репризе вечерњих емисија, 14.55 Инфо, 15.30 Забавни програм, 16.00 Аморе Латино, 16.55 Инфо, 17.30 Бибер, 18.00 Дечији програм, 18.30 Кухињица, 18.55 Инфо, 19.30 Бибер, 20.15 Прес пресек, 21.15 Перископ, 22.00 Бибер, 22.30 Инфо, 23.00 Филм, 00.30 Бибер, 01.00 Ноћни програм

08.00 08.15 09.00 09.03 09.38 10.09 10.34 11.00 12.00 12.20 12.35 12.51 12.55 13.38 13.44 14.50 15.15 16.00 17.00 17.20 17.45 18.25 19.01 19.30 20.05 20.48 22.36 22.39 23.25 23.40 23.47 00.41

08.10 09.00 09.45 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 15.55 16.00 17.00 18.05 18.25 19.00 19.15 20.10 20.20 21.15 23.15 23.30 01.00 01.05

Јутарњи дневник Јутарњи програм Вести Позориште у кући Разгледница На скривено те водим место Градске птице Београд вечити град Жреб за наставак Лиге шампиона (четвртфинале), пренос Дневник Спорт плус Појмовник раног хришћанства До усијања Евронет Драмски писци ТВ Београд-Бојана Андрић: Пет хиљада метара с препонама Како се то ради Ово је Србија Бољи живот Дневник РТ Војводина Шта радите, бре Београдска хроника Око Слагалица Дневник Бољи живот Правично убиство, филм Вести До усијања Дневник Евронет Тихи сведок Ноћни биоскоп: Премлада за љубав, филм

Дођи на вечеру Тачно 9 Одбачена Љубав и казна Несреће у ваздуху Тачно 1 ВИП Како време пролази Срећне вести Дођи на вечеру Одбачена Ексклузив Експлозив Вести Љубав и казна Лото Како време пролази Вече са Иваном Ивановићем Ноћни журнал Филм: Падине Мулхоланда Срећне вести ВИП

Конча Буика

Вече са Иваном Ивановићем Светски позната фламенко и џез певачица Конча Буика, која ће ускоро одржати и први београдски концерт, гошћа је Ивана Ивановића. Иван и Конча разговаће о сличностима у менталитету Срба и Шпанаца, њеној каријери и покушаће да открију тајну због које музика коју она изводи толико добро пролази и у овом делу света. (Прва, 21.15)

06.58 07.31 07.58 08.21 08.28 08.49 09.18 09.33 09.52 10.23 10.48

Слагалица Тролови Пчелица Маја Ана Добрић Зујалица Књижевна школица Арс практика Сазвежђа и легенде Мој љубимац Живот и стандарди Бардови театра. Жика Миленковић 11.45 Трезор

dnevnik

08.25 09.30 10.35 12.05 12.50 14.00 16.00 16.40 17.00 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 23.15 23.50 00.10 01.35

Доме, слатки доме Хоћу да знам Интернат Цртани филмови Нинџа ратници Филм: Плави челик Вести Спортски преглед Два и по мушкарца Џои Вести Нинџа ратници Никита Филм: Темплар Вести Спортски преглед Интернат Филм: Раскид

Цртани филм У рингу Филм: Ван сваке сумње Сити вести Филм: Глорија Породични обрачун Собарица са Менхетна Маријана и Скарлет Гром у рају Коп на Пинку Ескобар - господар зла Филм: Сутра, када је рат започео 22.00 Филм: Злочин на високом нивоу 00.00 Гимназија Тауер 01.00 Филм: Срећан Божић 08.00 09.00 10.00 11.30 12.00 14.00 15.00 15.45 16.30 17.30 18.00 20.00

Велибор–Вебо Димитријевић

Пут самураја Филм је животна прича о једном од најтрофејнијих каратиста са ових простора. Након освајања 15 медаља на три светска и једанаест европских шампионата и још много више са шампионата Србије и бивше Југославије, Велибор–Вебо Димитријевић посветио се тражењу суштине карате-доа као комплетне животне филозофије. (РТС 2, 20.00) 12.40 Жреб за наставак Лиге Европе (четвртфинале), пренос 13.00 Штраус: Тако је говорио заратустра 13.36 Метрополис 14.07 Зујалица 14.28 Књижевна школица 14.57 Арс практика 15.12 Сазвежђа и легенде 15.31 Антисемитизам 16.03 Градске птице 16.29 Контекст 16.58 Свилена тога 17.55 Кошарка-ПС: Београд-Константин, пренос 20.00 Пут самураја 20.47 Лов и риболов 21.19 Свилена тога 22.15 Клизање-СП: парови,слободно 23.45 Фудбал-Преглед Лиге Европе 00.35 Трезор 01.30 Кошарка-ПС: Београд-Константин

07.00 11.00 12.30 13.00 13.20 14.00 15.15 15.55 16.15 17.00 18.30 19.10 20.45 21.15 23.00 23.30 00.30 01.00 03.00 04.30

Добро јутро Све за љубав Нежељене Први национални дневник Звездара Тачно у подне Наследници Национални дневник Кување и мување Прељубници Национални дневник Мала невеста Необјављене приче Гранд шоу Прељубници Пабло Ескобар Кување и мување Филм: Хазард Филм: Рат викендом Филм: Хазард

08.45 Тандем, 08.55 Ски Јахорина, 09.25 Фокус, 12.50 Туристичке разгледнице, 13.00 ФАМ, 13.45 Топ шоп, 16.00 Веб џанк, 16.30 Фокус, 17.00 Ски Јахорина, 17.40 Инфо Пулс, 20.00 Фокус, 20.50 Инфо Пулс, 21.10 Туристичке разгледнице, 21.30 Инфо клуб, 22.15 НС Индекс, 22.30 Бање Србије, 23.00 Фокус, 23.40 Туристичке разгледнице, 00.00 Инфо Пулс, 00.35 Фокус, 01.00 Ски Јахорина 12.00 Срем на длану: Пећинци, 13.00 Џубокс, 14.30 Ловци на змајеве, 15.00 Доктор Ху, 15.45 Кухињица, 16.15 Док. програм, 17.00 Новости 1, 17.15 Срем на длану: С. Митровица, 18.10 Између редова, 19.00 Новости 2, 19.30 Ловци на змајеве, 20.00 Доктор Ху, 20.45 Срем арт, 21.15 Зоо хоби, 22.00 Новости 3, 22.30 Шоу програм: Парови, 23.30 Између редова, 00.15 Глас Америке

Eшли Џад

Злочин на високом нивоу После још једне добијене судске парнице, младој адвокатици Клер чини да је цео свет њен. Удата је за згодног и пожртвованог Тома, каријера јој напредује, а недавно је сазнала и да очекују дете. Међутим, након што једне ноћи Том у њиховој кући изненади двојицу нападача, до тада идеалан живот се у трену руши. Улоге: Џим Кавизел, Морган Фримен, Eшли Џад, Аманда Пит Режија: Карл Френклин (Пинк 2, 22.00)

Мики Манојловић

Танго аргентино Слом једнопартијског политичког система изазвао је потрес на социјалном плану Југославије. У околностима раслојавања породице, живи дечак чији родитељи не умеју да се снађу... Улоге: Мија Алексић, Мики Манојловић, Никола Жарковић, Рахела Ферари, Ина Гогалова Режија: Горан Паскаљевић (Хепи, 21.00) 05.00 08.00 08.20 08.50 09.15 09.20 09.40 09.45 10.00 10.50 11.30 11.55 12.15 13.00 13.40 13.55 14.00 14.45 15.00 15.55 16.00 17.20 17.55 18.30 18.50 20.00 21.00 22.30 23.30 01.00 03.00

Добро јутро, Србијо Покемони Авантуре малог Пере Повратак малог тигра Мегаминималс Зоки на веселој фарми Монстер хај Телешоп Винкс 5 Монсуно Бен 10 Генератор Рекс Покемони Моћни ренџери Телешоп Вести Гламур Телешоп Чађава механа Вести Сузе Босфора Моја Србија Телемастер Насловна страна, квиз Филм Чађава механа Танго аргентино, филм Луда кућа Филм Филм Филм

Radio Novi Sad PRO­GRAM­NA­SRP­SKOM­JE­ZI­KU:­ UKT­87.7,­99.3,­99.6MHz­i­SR­1269­KHz­(00,00-24,00) PRO­GRAM­NA­MA­\AR­SKOM­JE­ZI­KU:­ UKT­90.5,­92.5­i­100.3­MHz­(00,00-24,00) PRO­GRAM­NA­OSTA­LIM­JE­ZI­CI­MA­-­ SLO­VA^­KOM,­RU­MUN­SKOM,­ RU­SIN­SKOM,­ROM­SKOM,­BU­WE­VA^­KOM­I­MA­KE­DON­SKOM­JE­ZI­KU­ UKT­100­i­107,1­MHz­(00,00-24,00) 08.00 Образовни програм, 09.00 Преглед штампе, 09.30 Пролог, 10.00 Преглед штампе, 10.25 Док. филм, 12.00 Акценти, 12.15 Филм, 14.00 Акценти, 14.15 Забавни програм, 16.00 Акценти, 16.30 Писмо глава, 18.00 Акценти, 18.15 Серијски филм, 20.00 Образовни програм, 21.00 Здравље, 22.30 Акценти дана, 23.00 Прслук агеин 08.00 Банат данас, 09.00 Господин муфљуз, 09.30 Опстанак, 10.00 Филм, 11.30 Храна и вино, 12.00 Пут вина, 13.00 Квиз, 14.30 Земља наде, 15.30 Док. програм, 16.00 Пријатељи и супарници, 17.00 Под сунцем, 17.50 Вести за глувонеме, 18.00 Банат данас, 19.00 Мозаик дана, 19.30 Храна и вино, 20.00 Пријатељи и супарници, 21.00 Везер, 22.00 Мозаик дана, 22.30 Макс Кју, 23.15 Квиз, 00.15 Под сунцем


dnevnik

petak15.mart2013.

IZBOR IZ SATELITSKOG PROGRAMA

FEQTON

12

21

BAUK LIBERALIZMA NAD VOJVODINOM

Pi{e: Mirko ^anadanovi} 07.40 08.35 09.30 10.25 11.20 12.15 13.10 14.05 15.00 15.25 16.20 17.15 18.10 19.05 19.35 20.00 20.55 22.45 23.40

Велики пројекти Шминкање са Клио Паклена Кели Четири венчања - Америка Најбољи британски ресторан са Гордоном Ремзијем Екстремни водич за родитеље са Џо Фрост Компулзивно гомилање Проблематичне будуће мајке Мали људи, велики свет Краљ посластичара као кувар Грађевинске интервенције Шминкање са Клио Паклена Кели Алесандрова кухиња Стручњак за торте Медијум са Лонг Ајланда Уклета кућа У спаваћој соби са др Лором Берман Ургентни центар

12.45 13.45 14.45 15.45 16.50 17.50 18.50 19.55 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00

Наполеон Вучице Ћелија Коса која је променила историју Животиње које су ушле у историју Древни светови Најгори послови у историји Тајм тим година XИИ Вучице Ловци на митове Најгори послови у историји Џингис Кан Оруђа смрти Фајт клаб Наполеон Ловци на митове Тајм тим година XИИ Легенда о Стенлију Донену

08.00 09.30 11.00 13.15 16.00 18.00 20.00 22.00 00.00 01.00

Завера Розвел Кунг фу стори о Таији панди Било једном у Кини 1 Бик који седи Силом стрипер Ох ! У Охају Без заклона Уклета Еротски филм Еротски филм

08.00 09.00 10.05 11.10 12.10

Укле та Сме ште на у Лос Ан ђе лес ово је при ча о тро је стра на ца ко ји мо ра ју пре жи ве ти на па де ву ко дла ка... Уло ге: Кри сти на Ри чи, Скит Ул рих, Џе си Ај зен берг, Џон Ц. Мек гин ли Ре жи ја: Вес Крејвн (Си не ма ни ја, 22.00)

Ма ри ја Бе ло

Краљ гу бит ни ка Збу ње ни Бер ни је до бро ду шан мла дић ко ји сма тра да је нај не срећ ни ја осо ба у Лас Ве га су. Из гле да да је ње го ва не сре ћа за ра зна, јер сва ки коц кар срећ не ру ке, ко јем се Бер ни при бли жи, по пра ви лу од јед ном по чи ње да гу би. То је и раз лог због ко га је Ше ли, без об зир ни ма фи јаш и вла сник ка зи на, Бер ни ја за по слио као „ку ле ра”... Уло ге: Ви ли јам Меј си, Ма ри ја Бе ло, Алек Бол двин, Шон Ха то си, Пол Сор ви но Ре жи ја: Вејн Кра мер (ХРТ 1, 23.04) 22.25 Дневник 3 23.04 Филмски маратон: Краљ губитника, филм 00.43 Филмски маратон: Баскервилски пас, филм 02.10 То се зове дом, филм 03.35 Др Оз, ток-шоу

00.32 01.14 02.13

Мала ТВ Шаолински пажеви Телетабис Џони и Џоана Псећа опходња Школски сат Долина сунца То се зове дом, филм Ивица Перцл: У Загребу, са Загребом, за Загреб - снимак концерта Баскервилски пас, филм Деграси Школски сат Регионални дневник Долина сунца Нови клинци с Беверли Хилса Бриљантин Цртани филм Дечји програм Кришке сира 4, док. серија Тајне људског ума, док. серија Књига или живот Опера бокс Левис 5 Маркус Ширмер и Симфонијски оркестар ХРТ-а Др Хаус Луди од љубави Секс и град

08.00 10.00 12.00 14.00 16.00 18.00 20.30 22.30 00.05 00.55

Мапетовци у свемиру Мехур од сапунице Разгледнице из пакла Подморница У-571 Осам жена Пијаниста Павиљон жена Шума страве Еротски филм Еротски филм

13.19 14.47 15.11 16.00 16.33 17.17 18.05 18.46 18.58 19.30 20.00

твдод, сатнице, фокс лајф-15 06.00 Судије за стил 06.25 Софи Паркер 06.50 Али Мекбил 07.40 Софи Паркер 08.10 Прва петорка 08.35 Како сам упознао вашу мајку 09.05 Приватна пракса 09.55 Џордан 10.45 Мелиса и Џои 11.15 Кугар Таун 11.40 Брза италијанска кухиња 11.50 Тело је доказ 12.45 Џордан 13.40 Паранормална искуства познатих личности 14.35 Све што нисте знали о љубави 15.30 Судије за стил 16.00 Али Мекбил 16.55 Прва петорка 17.25 Како сам упознао вашу мајку 17.55 Мелиса и Џои 18.25 Кугар Таун 18.55 Очајне домаћице 19.55 Џордан 20.55 Пројекат „Модна писта„ 21.55 Мајке плесача 22.55 Приватна пракса 23.55 Очајне домаћице

СЕ РИ ЈА

Убиство у Мидсамеру (Уни вер зал, 08.20) 08.20 10.20 12.20 13.20 14.20 16.20 18.20 19.20 20.20 21.20 23.20 00.20

07.01 07.31 07.53 08.18 08.45 09.10 09.57 10.40 12.06

Кри сти на Ри чи

Samo su odabrani videli Tita

07.00Добро јутро, Хрватска 10.00 Светски вртови, док. серија 10.55 Скице за портрет 11.09 Чудесна места Џорџа Кларка 12.00 Дневник 1 12.39 Пркосна љубав 13.26 Др Оз, ток-шоу 14.35 Друго мишљење 15.05 Научна петица 15.48 ТВ изложба 15.57 Лугарница 16.45 Хрватска уживо 17.55 Путем европских фондова 18.13 Иза екрана 18.50 Мањински мозаик 19.10 Тема дана 19.30 Дневник 20.12 Циклус филмова Крсте Папића 21.33 Почивали у миру

20.51 21.23 21.55 23.29

07.30 Џејнина кућа 09.00 Момци с Медисона 10.00 Кроз очи убице 11.30 Три слепа миша 13.00 Момци с Медисона 14.00 Били Медисон 16.00 Краљ Ралф 17.45 Момци с Медисона 18.30 Џејнина кућа 20.00 Момци с Медисона 21.00 Ванредне мере 23.00 Море љубави

Убиства у Мидсамеру Вокер, тексашки ренџер Све по закону Монк Вокер, тексашки ренџер Убиства у Мидсамеру Све по закону Монк Видовњак Браћа и сестре Скандал Добра жена

08.05 Ју-Ги-Ох! 08.30 Вирус атек 09.00 Кобра 11 11.25 Ексклузив аблоид 11.45 Крв није вода 13.00 Ружа ветрова 13.55 Сулејман Величанствени 15.00 Кобра 11 16.55 РТЛ 5 до 5 17.10 Галилео 18.05 Ексклузив таблоид 18.30 РТЛ Данас 19.10 Крв није вода 20.00 Љубав је на селу, док. сапуница 21.15 Жал, филм

Жал Мла ди Ри чард, по пу лар ном кул ту ром оп сед нут обо жа ва лац ви де о и гри ца и фил мо ва о Ви јет нам ском ра ту, пу ту је све том по ку ша ва ју ћи што је мо гу ће ви ше да од го ди са зре ва ње и по че так пра вог жи во та. У хо те лу у Банг ко ку срет не ста ри јег свет ског пут ни ка ко ји из вр ши са мо у би ство... Уло ге: Ле о нар до ди Ка прио, Тил да Свин тон, Вир џи ни Ле до јен, Ги ом Ка нет Ре жи ја: Де ни Бојл (РТЛ, 21.15)

Вир џи ни Ле до јен 23.30 Идиот у униформи, филм 01.20 РТЛ Данас

vuda je po~etkom 1973. izra`avana „pleno mogli smo da se branimo samo }utawem, pobiscitarna podr{ka novom kursu”. Sla{to je i iz saveznog i iz republi~kog centra ti su telegrami podr{ke drugu Titu i ova kampawa protiv nas podsticana. PK. Ali, to nije bilo dovoqno. Svi su morali Najva`nije je bilo ono {to govori Tito. U i da se „samokriti~ki sagledaju”. Oni koji niSvetozarevu (Jagodini) rekao je da se za vreme su u svojoj sredini otkrili bar jednog liberala ”biv{eg rukovodstva nije radilo samo o libeili tehnobirokratu, ili propustili da ka`u ralizmu, nego i o gledawu na Zapad i neku apkako ih je ko~io biv{i vrh SK Vojvodine, mostraktnu demokratiju bur`oaskog tipa”. rali su da prodube samokritiku, ponekad istoPotom je u Kara|or|evu primio predstavniga dana. Na jednom sastanku u Ba~koj Palanci ke Pokrajine, s kojima su bili Tihomir Vlapre podne je gotovo cela diskusija bila odbra{kali} i Stevan Dorowski. Ali ne i Ilija Rana{ka. Ali, kad je na po~etku popodnevnog raja~i}, predsednik Skup{tine Vojvodine i ~lan da Nikola Kmezi} uzeo re~, diskusija je krenuPredsedni{tva SFRJ. Za „istinske revoluciola sasvim drugim tokom, pa i oni koji su diskunare” koji su birali u~esnike razgovora on je tovali pre podne, mewali su stav i kriti~ki ve} bio biv{i. se osvrtali na svoj rad. Dra`a Markovi} (po sopstvenoj izjavi, u obDu{an Alimpi} je u [idu najavio „ubrzawe ra~unu s liberalima u Srbiji bio je „glavni akcije”: „’^u~avci’ koji po buxacima {apu}u i akter, na ~elu borbe”) svedo~i u svom dnevniku unose zabunu u SK moraju biti isterani na sneg. Ne mo`emo dozvoliti da mi nudimo kurs, a oni nama ’leve stvari’.” Dve nedeqe potom, sa istim smislom za slikovitost, objasni}e i kako tu sne`nu ofanzivu protiv ~u~avaca treba izvesti: „Sad, kada smo iza{li na pravi put, mi treba na{u ma{inu da ukqu~imo ako ne u tre}u, a ono prvu brzinu.” Na savetovawu o radu pravosudnih organa u Vojvodini o{tro je kritikovana kadrovska politika, jer od 601 nosioca pravosudnih funkcija samo su 328 ~lanovi SK. U Vr{cu Isa Jovanovi} sastavqa spisak za Zabrawen film „Misterija organizma” ~istku: „Jo{ je \ilas nastojao da u Partiju unese anarholiberalisti~ke elemente, koje su „@ivot i politika” {ta se doga|alo iza kuliwegovi naslednici jo{ vi{e razvijali i onesa. „Ve~era s Kardeqem pro{la je dobro” – zamogu}avali pozitivan rad u Partiji. Sli~no su bele`io je 20. februara 1973. „On ima rezervi pona{awe imali i biv{i rukovodioci Vojvoprema izvesnim krajnostima u Vojvodini. Vojdine – ^anadanovi}, Tepavac, Jojki}, [oti, Tivo|ani biju kao sekir~etom.” A onda 3. juna kvicki. Nisu se frontalno smeli suprotstavi1973. opet o jednoj ve~eri i Dorowskom: „Pre ti Titu, ali su po svim linijama blokirali weneko ve~e, posle boks-me~a, ve~erao sam sa [agove misli.” netom (Du{anom Petrovi}em) u ’Metropolu’. Du{an Popovi} kritikuje kadrovsku politiI kod wega je Dorowski ne{to intrigirao. ku, jer „i pored raznih ve~erwih {kola, kurseva Bio sam iznena|en Stevinim dr`awem pred i seminara, nismo u dovoqnom broju podizali rasplet situacije u Vojvodini. Svaki ~as se tad mlade marksiste, pre svega iz redova radnika“, javqao, dolazio i tra`io. Bio je odlu~an, iako nego su „rukovode}a mesta u Partiji sve vi{e je i tad sve razgovore po~iwao i zavr{avao preuzimali visokoobraonim svojim poznatim zovani tehnokrati“. ’bojim se’ i ’strah me je’. Slikovito je Du{an Alimpi} Radna zajednica novoSad kad je ^anadanovi} sadskog filmskog preduoti{ao i posao zavrnajavio „ubrzawe akcije”: ze}a „Neoplanta” je od{en, vi{e ga nema, ’ne}e „’^u~avci’ koji po buyacima lu~ila da se zabrani pri{apu}u i unose zabunu u SK moraju da u~estvuje u neformalkazivawe filma Du{ana nim razgovorima’.” biti isterani na sneg. Ne mo`emo Makavejeva „WR - mistePismo kojim je inicidozvoliti da mi nudimo kurs, rije organizma”, jer „toran novi kurs nije imalo liko vre|a na{u drustatutarni osnov, ali a oni nama ’leve stvari’” {tvenu stvarnost i tekoTito je ve} odavno bio vine revolucije da se ni iznad partijskog statuta po koju cenu ne}e dozvoliti da se ’Neoplanta’ i dr`avnog ustava. I Partija i Jugoslavija biidentifikuje s ovim filmom”. Aktiv komunista le su Titove. Armija tako|e. Moja generacija tog preduze}a otkriva jo{ “dvadesetak filmova je s tim rasla, a Titovi saborci u tome videli koji su karakteristi~ni za shvatawe kretawa u i svoju va`nost. „Tito nije samo li~nost, nego na{em samopravnom dru{tvu“. To je bilo u sklapoliti~ki pojam, pojam diktature radni~ke du sa kritikom koja se ve} ~ula u Beogradu, na saklase, samoupravqawa i bratstva i jedinstva“ stanku Komisije Socsaveza Srbije za negovawe – tvrdio je Dolanc. revolucionarnih tradicija: „Kao rediteqska Tito je na pitawe zagreba~kog „Vjesnika” hoopsesija posledwih godina pojavila se tendenci}e li Predsedni{tvo SKJ ne{to „poduzeti ja obezvre|ivawa revolucije i na{e socijaliprotiv qudi koji su na kqu~nim pozicijama, a sti~ke izgradwe. Dovoqno je samo pogledati ’Zaometaju re{avawe stvari koje pokre}u mnogi sedu’ @ivojina Pavlovi}a, ’Misterije organi~lanovi Saveza“, rekao: „Svi se sla`u da je zma’ Du{ana Makavejeva, ’Rane radove’ @elimio{trina potrebna. Me|u nama koji smo rukovora @ilnika ili ’Doru~ak s |avolom’ Miroslava dili revolucijom i u ratu nema neslagawa. Ali Anti}a.” ima drugih, poteklih iz nezdravih intelektuSva{ta se smelo re}i i ni{ta se nije moraalnih sredina, nesocijalisti~ke inteligencilo dokazati. A mi na ~ije je glave sve to sru~eje. Oni nam daju otpor.“

S

Књи гу Мир ка Ча на да но ви ћа „БА УК ЛИ БЕ РА ЛИ ЗМА НАД ВОЈ ВО ДИ НОМ” мо же те ку пи ти у књи жа ри „Слу жбе ног гла сни ка” (Је вреј ска 13, Но ви Сад) за 756 ди на ра, или на ру чи ти пре ко те ле фо на 021/6622–609 и меј ла knji za ra4@slglasnik.com 09.05 09.55 10.50 11.15 11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 19.00 20.00 21.00 22.00

Опасан лов Преживљавање Како то раде? Како се прави? Врхунско градитељство Пета брзина Трговци аутомобилима Амерички чопери Разоткривање митова Прљави послови Опасан лов Преживљавање Како се прави? Преживљавање у аутомобилу Суперљуди Стена Лија Осуђени на смрт - са Вернером Херцогом 23.00 Полицајци на задатку 00.00 Иза решетака у туђој земљи

08.45 09.45 10.30 12.00 12.30 13.00 14.15 15.30 16.15 16.30 18.30

Скијашки скокови Скијашки скокови Алпско скијање Фудбал Фудбал Биатлон Скијашки скокови Нордијско скијање Скијашки скокови Скијашки скокови Уметничко клизање

Prvi broj Slobodne Vojvodine" {tampan je kao organ Pokrajinskog narodnooslobodila~kog odbora za Vojvodinu " 15. novembra 1942. u ilegalnoj {tampariji u Novom Sadu. Od 1. januara 1953. Slobodna Vojvodina" izlazi pod imenom Dnevnik”. " " Prvi urednik - narodni heroj SVETOZAR MARKOVI] TOZA pogubqen od okupatora 9. februara 1943. Izdava~ „Dnevnik Vojvodina pres d.o.o.”, 21000 Novi Sad, Bu le var oslobo|ewa 81. Te le faks re dak ci je 021/423-761. Elek tron ska po {ta re­dak­ci­ja@dnev­nik.rs, In ter net: www.dnevnik.rs. Generalni di rek tor Du{an Vlaovi} (480-6802). Glavni i od go vor ni ured nik Aleksandar \ivuqskij (480-6813). Ure |u je re dak cij ski ko le gi jum: Nada Vujovi} (za me nik glavnog i od go vor nog ured ni ka, unutra{wa politika 480-6858), Miroslav Staji} (pomo}nik glavnog i od go vor nog ured ni ka, nedeqni broj 480-6888), Dejan Uro{evi} (ekonomija 480-6859), Vlada @ivkovi} (desk, no}ni urednik 480-6819), Aleksandar Savanovi} (no vo sad ska hro ni ka, 528-765, faks 6621-831), Nina Popov-Briza (kul tu ra 480-6881), Svetlana Markovi} (voj vo |an ska hro ni ka 480-6837), Vesna Savi} (svet 480-6885), \or|e Pisarev (dru{tvo 480-6815), Mi{ko Lazovi} (reporta`e i feqton 480-6857), Branislav Puno{evac (sport 480-6830), Jovan Radosavqevi} (Internet slu`ba 480-6883), Ivana Vujanov (revijalna izdawa 480-6822), Slobodan [u{wevi} (fo to 480-6884), Branko Vu~ini} (teh ni~ ka pri pre ma 480-6897, 525-862), Nedeqka Klincov (teh ni~ ki ured ni ci 480-6820), Zlatko Ambri{ak (Slu `ba pro da je 480-6850), Svetozar Karanovi} (Oglasni sektor 480-68-68), Filip Gligorovi} (Sektor informatike 480-6808), Ma li ogla si 021/480-68-40. Besplatni mali oglasi za Oglasne novine 021/472-60-60. Ru ko pi si i fo to gra fi je se ne vra }a ju. Cena primerka 30 dinara, subotom i nedeqom 35 dinara. Mese~na pretplata za na{u zemqu 940, za tri meseca 2.820, za {est meseci 5.640 dinara (+ptt tro{kovi). [tam pa: Politika [tamparija d.o.o. @iro ra~uni: AIK banka 105-31196-46; Rajfajzen banka 265201031000329276

Dnevnik" je odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem " i Ordenom rada sa zlatnim vencem


22

OGLASi l ^iTUQe

petak15.mart2013.

Posledwi pozdrav priji

dnevnik

POMEN Danas se navr{ava godina dana od smrti na{eg dragog supruga, oca, dede i pradede.

Dana 14. 3. 2013. godine preminula je na{a draga mama i baka

Darinka Petkov ro|. Temerinac

Milki Jawi}

Sahrana je na Alma{kom grobqu, u petak, 15. 3. 2013. godine, u 15 ~asova.

Vidoslav Ili} 1924 - 2012.

O`alo{}eni: sin Petar, snaja Biqa i unuke Jelena i Milena. 71032

Uspomenu ~uvaju: supruga Zuzana, }erke Olivera Ili} sa porodicom, Sne`ana Subi} sa porodicom.

od: prijateqa Ivane i Ba}e sa porodicom.

KUPUJEM staro gvo`|e, ve{ ma{ine, {porete, stare automobile za otpad, karoserije, ~istim podrume, tavane, odnosim {ut. Telefoni: 6618-846, 064/95-33943, 063/84-85-495. 70575 KUPUJEMO staro gvo`|e, ve{ ma{ine, {porete, bakar, mesing, aluminijum. ^istimo tavane, podrume. Najboqe cene. Dolazimo na adresu. Telefoni: 062/649000, 065/9-649-000. 70962

71020

71019

Sa po{tovawem se opra{tamo od na{eg brata i ujaka

Posledwi pozdrav bratu

S tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a draga

Anka Kne`evi} 1946 - 2013. Sahrana je 15. 3. 2013. godine, u 13.30 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. O`alo{}eni: otac Mane, suprug I{tvan, sin Aleksandar, unuka Jelena i rodbina. 71029

Danas se navr{ava dvadeset godina od kako nije sa nama na{a draga

IZDAJEM 1,5 soban stan, N. Detelinara, bez posrednika. Telefon: 062/261-160. 70977

Radojka Jelovac Rajka

Miroslavu Nedeqkovu

GODI[WI POMEN

Miroslava Nedeqkova

Kamenko sa decom.

Sestra Dragica, brat Rajko i porodica Gavran~i}.

71024

71022

Preminuo je na{ suprug, otac i deda

VODOINSTALATER pru`a sve usluge u delatnosti: odgu{ewa odmah, vr{imo emajlirawe kada, lajsne oko kade. I van grada. Telefoni: 063/7509499, 065/5610864, 021/6394167. 71001

PRIRODNI PREPARAT protiv hemoroida - {uqeva ispitan u nadle`noj ustanovi i li~no proveren, eliminisan za 7 dana. Deda Rado{. Telefoni: 064/240-55-49, 037/490-797. 70822

Tvoji: Aleksa, Nemawa, Tawa, Vladica, Vlada i Dejan.

1927 - 2012.

1928 - 2006.

71031 71038

Posledwi pozdrav na{oj dragoj i voqenoj

3 Tiho i mirno kao {to je i `ivela, napustila nas je na{a draga

Posledwi ispra}aj }e biti u petak, 15. 3. 2013. godine, u 14 ~asova, na grobqu, u Loku.

Anki Kne`evi} Na{a qubav prema tebi osta}e ve~na i trajna, u najlep{im se}awima. Ve~na ti pamjat!

Milka Jawi} Wegovi najmiliji: supruga Stevanka, }erka Zorica i unuka Maja.

Brat Du{an Grubi} i snaja Stojanka.

Sahrana je danas, 15. 3. 2013. godine, u 13 ~asova, na Uspenskom grobqu. O`alo{}eni: suprug Nedeqko, }erke Gordana i Du{anka, brat Miroslav, zetovi Goran i \or|e, unuci Nikola, Biqana, Jelena, Na|a i praunuk Uro{.

71021

71014

71030

Posledwi pozdrav

Tu`nim srcem javqamo da je na{a

Posledwi pozdrav na{oj voqenoj mami i baki

Jelena \akovi}

Darinki Petkov

Miroslavu

1930 - 2013.

ro|ena Temerinac

preminula u 82. godini.

Hvala ti mama za nesebi~nu qubav koju si nam pru`ila. POTREBNA radnica za rad u trafici i mewa~nici. Telefoni: 060/6929020, 060/6929004. 70927

Radovan

Pomen na drage roditeqe, babu i dedu obele`i}emo u subotu, 16. 3. 2013. godine, u 10 ~asova, na Gradskom grobqu. K}erka Koviqka, unuci Rada i Milan sa porodicama.

Miroslav Nedeqkov BEO^IN, ku}a 120m2 stambenog prostora, veliko dvori{te, 3 lokala, gara`a, magacini, plin, kablovska, fiksni telefon. Cena po dogovoru. Telefon: 063/84587-57. 70808

Radojka Kne`evi}

Vreme ne donosi zaborav. S tugom i qubavqu ~uvamo te u na{im srcima.

PRODAJEMO stan 39m2, name{ten, u Ulici Bulevar Cara lazara 83, 1. sprat. Telefoni, prodavci 891-751 Glumi~i} Dragan, 883-453 Lastavica Milka. 70935

SEDMOGODI[WI POMEN

Porodica Vasi} iz Loka.

71023

Pamti}e te tvoji: }erka Kajka, zet Stevan i unuka Milica. 71033

Posledwi pozdrav od: supruga Bo{ka i porodica Mili}, ^avi}, Vuk~evi} i Ili}. Osta}e{ u na{im srcima. Sahrana je 15. 3. 2013. god. u 12.30 ~asova, na Novom grobqu, u Futogu.

71013


^iTUQe l POMeni

dnevnik

Posledwi pozdrav dragom

POMEN

petak15.mart2013.

3

Dragi

Posledwi pozdrav

23

Posledwi pozdrav

Preminula je 10. 3. 2013. u 86. godini moja draga tetka

Milici Dozet Kolarski Radoslavu

Radi [ovqanskom

Bato

Milici Dozet

15. 3. 2011 - 15. 3. 2013.

sa velikom zahvalno{}u i po{tovawem opra{tamo se od tebe.

Uvek si u na{im mislima.

Kovinka, Pera i Qiqa. Tvoji najmiliji: Milica, @ika, Rada, Nikola, Jovana, Qubica, Jela i Vera.

Ani

Tvoji Lu~i}i.

Sahrana je u subotu, 16. 3. 2013. godine, u 12 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Draga moja teto, posledwu zahvalnost i pa`wu koju si mi pru`ila u toku tvog `ivota nikada ne}u zaboraviti. Osta prazno mesto u mom srcu jer sam te neizmerno voleo i uvek }u te se rado se}ati i nikada te ne}u zaboraviti.

od: Milene i Radomira sa porodicama.

Porodice Spai} i Lapov.

70903

70986

Posledwi pozdrav mojoj

POMEN Danas, 15. 3. 2013. godine navr{ilo se pet godina od kada je prestalo da kuca plemenito srce na{eg

Tvoj brati} Branko. 71009

71007

70901

71005

Posledwi sestri

Dragi na{

Posledwi pozdrav voqenom ujaku

pozdrav

voqenoj

Milici Oti{la si tiho i ne~ujno kao {to si i `ivela. Neka te an|eli ~uvaju. Uvek }e{ `iveti u srcu mom. Tvoja Stojanka.

Vasilija Milnovi}a Lale Uspomenu na wegovu dobrotu i svetao lik ~uvaju od zaborava wegovi: Qubica i Kamenko sa porodicom.

70904

Bato

15. 3. 2010 - 15. 3. 2013.

Dragoj sestri i tetki

Milici Dozet

Radoslavu Kolarskom Bati

70982

hvala ti na svemu.

S qubavqu i po{tovawem ~uva}emo uspomenu na tebe. Po~ivaj u miru. Porodica [tevki} iz Novog Be~eja.

od brata Branka sa porodicom.

Jovan Ru`i} sa porodicom. 71006

71004

Sa tugom i bolom javqam svim ro|acima, prijateqima i poznanicima da je moj dragi i voqeni

70905

POMEN roditeqima odr`a}e se 16. 3. 2013. godine, u 10.30 sati, na Gradskom grobqu. Navr{ava se tu`nih godinu dana.

Sofija Jovovi}

Du{anki [oji 7. 11. 1950 - 11. 4. 2012. Uvek }e{ ostati u na{im srcima, nezaboravqena. Porodica Mijatov i tvoja mama Mica.

ro|. Qe{evi} Moja Sowa! Nedostaje{ mi, svakog dana. Nosi}u Te u srcu - dok postojim! Tvoja Deja sa porodicom.

70996

70971

Posledwi pozdrav

Du{anka [oja 7. 11. 1950 - 11. 4. 2012. Tri nezaboravne godine.

Bati Kolarskom

Radoslav Kolarski Bata

Hvala mu za svu dobrotu, plemenitost i iskreno prijateqstvo.

[oja \er| 8. 4. 1950 - 10. 4. 2010.

ro|en 1929. godine

Ka}a, Milica, Mira i Ceca. Va{a deca Sa{a i Jeja. 71002

70997

preminuo u 85. godini.

Dragi Bato

Navr{ava se godina od kako nije sa nama

Sahrana milog i dragog mi pokojnika }e se obaviti 15. 3. 2013. godine, u 12 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Dragi moj Bato, po~ivaj u miru, a Gospod }e odrediti kad }emo se ponovo sresti. Tvoja Qubica.

Radoslav Kolarski Hvala ti za svu tvoju dobrotu. ^uva}emo te u na{im srcima.

Slavica i Sa{ka.

Slobodan Milovi} Pomen }emo odr`ati 16. 3. 2013. godine, u 11 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Ponosni smo {to smo te imali, ne predajemo te zaboravu i uvek }e{ biti sa nama. Samo bol i tuga ve~no ostaju. Tvoji najmiliji: supruga, deca i unu~ad.

71003 70998

70957


24

SPORT

petak15.mart2013.

dNeVNIK

RASPORED PROLE]NOG DELA FUDBALSKOG PRVENSTVA VOJVO\ANSKE LIGE ZAPAD

16.

kolo

Polet - Srbobran 1. maj - Sloga Indeks - Jugovi} Budu}nost - Ba~ka Borac - Crvena zvezda Omladinac - Crvenka Mladost (BP) - Hajduk Mladost (T) - Stani{i}

21.

(0:0) (0:2) (1:0) (0:1) (0:1) (0:5) (0:3) (1:3)

kolo

(0:2) (0:1) (3:1) (1:4) (1:2) (1:4) (0:4) (2:2)

kolo

(3:1) (2:1) (2:1) (3:1) (2:1) (0:1) (1:1) (1:3)

23.

(1:7) (2:2) (2:0) (2:0) (0:0) (0:5) (2:2) (2:3)

kolo

(20. i 21. april u 16)

Polet - Ba~ka Jugovi} - Crvena zvezda Sloga - Crvenka Srbobran - Hajduk 1. maj - Stani{i} Indeks - Mladost (T) Budu}nost - Mladost (BP) borac - Omladinac

27.

Polet - Sloga Srbobran - Jugovi} 1. Maj - Ba~ka Indeks - Crvena zvezda Budu}nost - Crvenka Borac - Hajduk Omladinac - Stani{i} Mladost (BP) - Mladost (T)

(0:4) (0:1) (1:1) (0:4) (0:0) (0:1) (1:1) (2:3)

Mladost (BP) - Polet Mladost (T) - Omladinac Stani{i} - Borac Hajduk - Budu}nost Crvenka - Indeks Crvena zvezda - 1. maj Ba~ka - Srbobran Jugovi} - Sloga

24.

(1:3) (0:1) (0:3) (3:3) (0:1) (0:2) (0:1) (1:4)

20.

kolo

(6. i 7. april u 15.30) (0:4) (0:0) (0:2) (3:0) (0:1) (1:0) (1:0) (0:2)

kolo

(27. i 28. april u 16)

Borac - Polet Omladinac - Budu}nost Mladost (BP) - Indeks Mladost (T) - 1. maj Stani{i} - Srbobran Hajduk - Sloga Crvenka - Jugovi} Crvena zvezda - Ba~ka

19.

kolo

(30. i 31. mart u 15)

(10. april u 16)

Polet - Jugovi} Sloga - Ba~ka Srbobran - Crvena zvezda 1. maj - Crvenka Indeks - Hajduk Budu}nost - Stani{i} Borac - Mladost Omladinac - Mladost (BP)

25.

(0:2) (1:1) (0:1) (2:4) (1:2) (0:3) (2:5) (0:0)

kolo

(4. i 5. maj u 16.30)

Polet - Crvena zvezda Ba~ka - Crvenka Jugovi} - Hajduk Sloa - Stani{i} Srbobran - Mladost (T) 1. Maj - Mladost (BP) Indeks - Omladinac Budu}nost - Borac

(3:3) (0:0) (0:2) (1:0) (0:1) (0:2) (4:1) (0:2)

(8. maj u 16.30)

Budu}nost - Polet Borac - Indeks Omladinac - 1. maj Mladost (BP) - Srbobran Mladost (T) - Sloga Stani{i} - Jugovi} Hajduk - Ba~ka Crvenka - Crvena zvezda

(2:5) (0:4) (0:3) (1:2) (2:3) (2:2) (1:2) (0:3)

1. Indeks 2. Sloga 3. C. zvezda 4. Hajduk 5. Ba~ka 6. Polet 7. Mladost (T) 8. Srbobran 9. Jugovi} 10. Stani{i} 11. Crvenka 12. 1. maj 13. Borac 14. Mladost (BP) 15. Omladinac 16. Budu}nost

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

10 9 10 10 8 8 7 6 5 4 4 4 5 3 1 1

2 4 1 0 5 2 3 5 5 5 4 4 1 3 4 2

3 2 4 5 2 5 5 4 5 6 7 7 9 9 10 12

25:6 31:9 20:15 33:12 22:8 26:26 23:22 23:16 17:16 19:24 16:20 17:23 17:32 9:23 9:31 8:32

32 31 31 30 29 26 24 23 20 17 16 16 16 12 7 5

kolo

(11. i 12. maj u 16.30)

Polet - Crvenka Crvena zvezda - Hajduk Ba~ka - Stani{i} Jugovi} - Mladost (T) Sloga - Mladost (BP) Srbobran - Omladinac 1. maj - Borac Indeks - Budu}nost

28.

Mladost (T) - Polet Stani{i} - Mladost (BP) Hajduk - Omladinac Crvenka - Borac Crvena zvezda - Budu}nost Ba~ka - Indeks Jugovi} - 1. maj Sloga - Srbobran

22.

18.

kolo

(23. i 24. mart u 14.30)

kolo

(13. i 14. april u 16)

Omladinac - Polet Mladost (BP) - Borac Mladost (T) - Budu}nost Stani{i} - Indeks Hajduk - 1. maj Crvenka - Srbobran Crvena zvezda - Sloga Ba~ka - Jugovi}

26.

17.

kolo

(16. i 17. mart, 14.30)

(1:0) (2:0) (0:0) (0:0) (0:1) (2:2) (0:3) (1:0)

kolo

(18. i 19. maj u 16)

Indeks - Polet Budu}nost - 1. maj Borac - Srbobran Omladinac - Sloga Mladost (BP) - Jugovi} Mladost (T) - Ba~ka Stani{i} - Crvena zvezda Hajduk - Crvenka

29.

(0:1) (1:1) (1:0) (0:0) (2:0) (0:0) (3:0) (0:3)

30.

kolo

(25. maj u 16.30)

Polet - Hajduk Crvenka - Stani{i} Crvena zvezda - Mladost (T) Ba~ka - Mladost (BP) Jugovi} - Omladinac Sloga - Borac Srbobran - Budu}nost 1. maj - Indeks

(0:1) (1:1) (0:1) (0:0) (2:0) (0:0) (3:0) (0:3)

kolo

(2. jun u 17)

1. Maj - Polet (0:1) Indeks - Srbobran (0:0) Budu}nost - Sloga (0:3) Borac - Jugovi} (2:1) Omladinac - Ba~ka (0:1) Mladost (BP) - Crvena zvezda (0:2) Mladost (T) - Crvenka (0:1) Stani{i} - Hajduk (1:4)

(9. jun u 17)

Polet - Stani{i} Hajduk - Mladost (T) Crvenka - Mladost (BP) Crvena zvezda - Omladinac Ba~ka - Borac Jugovi} - Budu}nost Sloa - Indeks Srbobran - 1. maj

Ekipa Indeksa iz Novog Sada

(3:4) (2:0) (0:1) (1:0) (2:0) (2:1) (0:0) (1:1)

RASPORED PROLE]NOG DELA FUDBALSKOG PRVENSTVA VOJVO\ANSKE LIGE ISTOK

16.

kolo

Radni~ki (B) - Vr{ac Borac - Kozara Kolonija - AFK Ba~ka 1901 - Budu}nost Jedinstvo (BK) - Kikinda Jedinstvo (NB) - Radni~ki (K) Sloboda - Bile}anin Proleter - Zadrugar

21.

(0:2) (0:0) (3:0) (2:0) (0:1) (0:1) (1:2) (0:0)

kolo

Proleter - Radni~ki (B) Zadrugar - Sloboda Bile}anin - Jedinstvo (NB) Radni~ki (K) - Jedinstvo (BK) Kikinda - Ba~ka 1901 Budu}nost - Kolonija AFK - Borac Kozara - Vr{ac

22.

(2:1) (1:7) (0:1) (1:3) (2:3) (0:2) (0:1) (3:1)

18.

kolo

(23. i 24. mart u 14.30) (0:1) (1:3) (0:3) (1:1) (0:3) (0:2) (1:4) (1:3)

kolo

(13. i 14. april u 16)

Jedinstvo (NB) - Radni~ki (B) Sloboda - Jedinstvo (BK) Proleter - Ba~ka 1901 Zadrugar - Kolonija Bile}anin - Borac Radni~ki (K) - Vr{ac Kikinda - Kozara Budu}nost - AFK

17.

kolo

(16. i 17. mart u 14.30)

(20. i 21. april u 16)

Radni~ki (B) - Budu}nost (1:2) AFK - Kikinda (0:4) Kozara - Radni~ki (K) (0:1) Vr{ac - Bile}anin (2:2) Borac - Zadrugar (4:1) Kolonija - Proleter (3:0) Ba~ka 1901 - Sloboda (2:0) Jedinstvo (BK) - Jedinstvo (NB) (0:1)

Radni~ki (B) - Kozara Vr{ac - AFK Borac - Budu}nsot Kolonija - Kikinda Ba~ka 1901 - Radni~ki (K) Jedinstvo (BK) - Bile}anin Jedinstvo (NB) - Zadrugar Sloboda - Proleter

23.

(1:3) (3:0) (0:0) (0:0) (3:1) (0:1) (6:2) (1:3)

kolo

Sloboda - Radni~ki (B) Proleter - Jedinstvo (NB) Zadrugar - Jedinstvo (BK) Bile}anin - Ba~ka 1901 Radni~ki (K) - Kolonija Kikinda - Borac Budu}nost - Vr{ac AFK - Kozara

24.

(0:2) (2:1) (1:5) (0:3) (0:2) (0:1) (1:2) (0:2)

20.

kolo

(6. i 7. april u 15.30) (1:0) (3:3) (0:3) (1:1) (0:1) (1:1) (1:3) (0:4)

kolo

(27. i 28. april u 16)

Jedinstvo (BK) - Radni~ki (B) Jedinstvo (NB) - Ba~ka 1901 Sloboda - Kolonija Proleter - Borac Zadrugar - Vr{ac Bile}anin - Kozara Radni~ki (K) - AFK Kikinda - Budu}nost

19.

kolo

(30. i 31. mart u 15)

(10. april u 16)

Radni~ki (B) - AFK Kozara - Budu}nost Vr{ac - Kikinda Borac - Radni~ki (K) Kolonija - Bile}anin Ba~ka 1901 - Zadrugar Jedinstvo (BK) - Proleter Jedinstvo (NB) - Sloboda

25.

(8:2) (1:2) (1:1) (1:1) (0:1) (1:1) (0:4) (1:0)

kolo

(4. i 5. maj u 16.30)

Radni~ki (B) - Kikinda Budu}nost - Radni~ki (K) AFK - Bile}anin Kozara - Zadrugar Vr{ac - Proleter Borac - Sloboda Kolonija - Jedinstvo (NB) Ba~ka 1901 - Jedinstvo (BK)

(0:1) (1:2) (0:0) (1:0) (2:0) (0:1) (0:1) (1:0)

(2:0) (2:5) (1:3) (0:6) (1:1) (0:1) (1:2) (2:2)

kolo

(4:3) (1:4) (0:4) (3:1) (1:0) (2:4) (1:2) (0:2)

kolo

Ekipa Ba~ke iz Subotice

2 2 4 3 1 1 3 2 5 4 0 3 2 0 2 2

1 2 1 2 5 6 6 7 5 6 9 8 9 11 11 13

35:17 28:14 31:11 32:8 30:17 22:23 21:17 17:16 15:15 18:21 12:29 19:25 21:27 23:29 10:38 8:35

38 35 34 33 28 25 21 20 20 19 18 15 14 12 7 2

(11. i 12. maj u 16.30)

Radni~ki (B) - Radni~ki (K) (0:4) Kikinda - Bile}anin (0:0) Budu}nost - Zadrugar (1:0) AFK - Proleter (1:2) Kozara - Sloboda (1:0) Vr{ac - Jedinstvo (NB) (0:0) Borac - Jedinstvo (BK) (2:0) Kolonija - Ba~ka 1901 (3:5)

28.

kolo

(18. i 19. maj u 16.30)

Kolonija - Radni~ki (B) Ba~ka 1901 - Borac Jedinstvo (BK) - Vr{ac Jedinstvo (NB) - Kozara Sloboda - AFK Proleter - Budu}nost Zadrugar - Kikinda Bile}anin - Radni~ki(K)

29.

26.

12 11 10 10 9 8 6 6 5 5 6 4 4 4 2 0

kolo

(8. maj u 16.30)

Ba~ka 1901 - Radni~ki (B) Jedinstvo (BK) - Kolonija Jedinstvo (NB) - Borac Sloboda - Vr{ac Proleter - Kozara Zadrugar - AFK Bile}anin - Budu}nost Radni~ki (K) - Kikinda

27.

1. Jedinstvo (NB) 15 2. Ba~ka 1901 15 3. Borac 15 4. Vr{ac 15 5. Kolonija 15 6. Budu}nost 15 7. Radni~ki(K) 15 8. Kozara 15 9. Kikinda 15 10. Bile}anin 15 11. Sloboda 15 12. Proleter 15 13. Jedinstvo(BK)15 14. Radni~ki(B) 15 15. AFK 15 16. Zadrugar 15

(25. i 26. maj u 16.30)

Radni~ki (B) - Bile}anin Radni~ki (K) - Zadrugar Kikinda - Proleter Budu}nost - Sloboda AFK - Jedinstvo (NB) Kozara - Jedinstvo (BK) Vr{ac - Ba~ka 1901 Borac - Kolonija

30.

(1:3) (3:0) (1:0) (1:0) (0:2) (2:3) (1:2) (2:0)

kolo

(1. jun u 17)

Borac - Radni~ki (B) Kolonija - Vr{ac Ba~ka 1901 - Kozara Jedinstvo (BK) - AFK Jedinstvo (NB) - Budu}nost Sloboda - Kikinda Proleter - Radni~ki (K) Zadrugar - Bile}anin

(3:2) (0:1) (1:0) (1:1) (4:2) (1:0) (0:1) (1:2)

(8. jun u 17)

Radni~ki (B) - Zadrugar Bile}anin - Proleter Radni~ki (K) - Sloboda Kikinda - Jedinstvo (NB) Budu}nost - Jedinstvo (BK) AFK - Ba~ka 1901 Kozara - Kolonija Vr{ac - Borac

(3:0) (3:4) (0:1) (2:3) (1:4) (1:2) (0:1) (0:1)


SPORT

dnevnik EN GLE SKA PRE MI JER LI GA Su bo ta

Ne de qa

Sanderlend - Nori~ Totenhem - Fulam ^elsi - Vest Hem Vigan - Wukasl 1. Man~es. j. 28 23 2 2. Man~es. s. 28 17 8 3. Totenhem 29 16 6 4. ^elsi 28 15 7 5. Arsenal 28 13 8 6. Liverpul 29 12 9 7. Everton 28 11 12 8. VBA 29 13 4 9. Svonsi 29 10 10 10. Fulam 28 8 9 11. Stouk 29 7 12 12. Vest Hem 28 9 6 13. Wukasl 29 9 6 14. Nori~ 29 7 12 15. Sander. 29 7 9 16. Sautem. 29 6 10 17. Aston V. 29 6 9 18. Vigan 28 6 6 19. Reding 29 5 8 20. Kvins P. 29 4 11

3 3 7 6 7 8 5 12 9 11 10 13 14 10 13 13 14 16 16 14

[PA NI JA – PRI ME RA Da nas

POMO] KLADIONI^ARIMA

Everton - Man~. siti (13.45) Aston Vila - Kvins Park (16) Sautempton - Liverpul (16) Stouk - VBA (16) Svonsi - Arsenal (16) Man~ester j. - Reding (18.30) (14.30) (16) (17) (17) 68:31 71 51:24 59 51:36 54 56:30 52 53:32 47 56:36 45 44:35 45 40:38 43 40:36 40 39:44 33 27:35 33 32:41 33 40:50 33 27:45 33 32:41 30 39:51 28 28:54 27 33:55 24 35:56 23 24:45 23

EN GLE SKA – ^EM PI ON [IP Su bo ta

Deportivo - Selta

NA[ PRED LOG

be le sa 20 bo do va vi {e od bra ni o c a sa l a t a r e Bu r o s i j e iz Dort mun da. Der bi ko la igra se u Le ver ku ze nu gde }e tre }e pla si ra ni Ba jer ugo sti ti Ba var ce. Far ma ce u ti su je se nas sla vi li u Min he nu. - Upr kos ve li koj pred no sti, ide mo na po be du. Far ma ce u ti su nas iz ne na di li je se nas, red je da im vra ti mo za taj po raz. Do ma }in ima svo je mo ti ve, tu je i pred nost do ma }eg te re na i na vi ja ~a, ali sam op ti mi sta ka zao je fud ba ler Ba jer na Ba sti jan [vajn {taj ger. Fud b a l e r i Mi l a n a na k on eli mi na ci je od Bar se lo ne u Li gi {am pi o na, okre nu li su se do ma }em {am pi o na tu gde }e po ku {a ti da pre stig nu dru go pla s i r a n i Na p o l i i osvo j e dru go me sto ko je di rekt no vo di u elit no evrop sko dru {tvo na red ne se zo ne. Eki pa Pa ler ma sti `e na San Si ro u ni -

RE AL NO

^elsi - Vest Hem Bastija - Lion An`i - Krila Sovjetov Bajer - Bajern (M) AZ Alkmar - Ajaks Kerkira - Olimpijakos

36 37 37 37 37 37 37 37 37 37 37 37 36 37 37 37 37 37 36 37 36 37 37 37

22 21 20 18 17 15 14 14 17 14 13 12 13 11 11 11 11 11 12 11 11 11 10 11

6 5 6 11 8 12 14 12 3 10 9 11 8 13 13 12 12 11 7 10 8 6 9 6

8 11 11 8 12 10 9 11 17 13 15 14 15 13 13 14 14 15 17 16 17 20 18 20

72 68 66 65 59 57 56 54 54 51 48 47 47 46 46 45 45 44 43 43 41 39 39 39

NE MA^ KA BUN DES LI GA Da nas Volfsburg - Fortuna

(20.30)

Su bo ta Borusija (D) - Frajburg Verder - Grojter F. Nirnberg - [alke Hofenhajm - Majnc Hamburger - Augzburg Bajer - Bajern (M)

(15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (18.30)

Ne de qa Ajntraht - [tutgart Borusija (M) - Hanover

1. Bajern 25 2. Borusija(D)25 3. Bajer 25 4. [alke 25 5. Ajntraht 25 6. Hamburger 25 7. Majnc 25 8. Frajburg 25 9. Borusija 25 10. Hanover 25 11. Nirnberg 25 12. Volfsburg 25 13. Verder 25 14. [tutgart 25 15. Fortuna 25 16. Augsburg 25 17. Hofenhajm 25 18. Grojter F. 25

21 13 13 11 11 11 10 9 8 10 7 8 8 8 7 4 5 2

3 7 6 6 6 5 7 9 11 4 10 6 5 5 7 9 4 8

1 5 6 8 8 9 8 7 6 11 8 11 12 12 11 12 16 15

(15.30) (17.30)

67:10 55:30 45:32 43:40 38:35 30:33 33:29 32:28 34:35 47:45 26:32 29:39 40:49 26:43 31:35 22:38 30:49 14:40

66 46 45 39 39 38 37 36 35 34 31 30 29 29 28 21 19 14

HR VAT SKA Da nas Zagreb - Lokomotiva Inter - Split Slaven - Osijek

(17) (17) (17)

Su bo ta Cibalija - Rijeka Istra - Dinamo

(15) (18)

Ne de qa

Zadar - Hajduk

1. Dinamo 23 2. Hajduk 23 3. Lokomotiva 23 4. Split 23 5. Rijeka 23 6. Slaven 23 7. Osijek 23 8. Istra 23 9. Cibalija 23 10. Zadar 23 11. Zagreb 23 12. Inter 23

16 11 11 11 10 9 6 6 6 6 6 4

3 6 6 4 7 5 11 8 5 5 4 8

4 6 6 8 6 9 6 9 12 12 13 11

(18)

49:18 33:18 36:27 37:28 32:29 30:35 21:20 22:26 20:33 24:42 19:40 25:32

51 39 39 37 37 32 29 26 23 23 22 20

Yo Hart, golman Stija, ispred igra~a Evertona jesenas u Man~esteru

RU SI JA

Da nas Rostov - Volga Su bo ta Amkar - Analija Spartak (M) - Lokomoti. Kuban - Dinamo Ne de qa CSKA - Krasnodar An`i - K. Sovjetov Terek - Rubin Zenit - Mordovija 1. CSKA 2. An`i 3. Zenit 4. Kuban 5. Spartak(M) 6. Rubin 7. Dinamo(M) 8. Terek 9. Krasnodar 10. Lokomoti. 11. Rostov 12. Amkar 13. Volga 14. Kr. Sovje. 15. Alanija 16. Mordovija

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

15 12 11 11 11 11 11 10 9 9 5 5 4 4 2 3

1 5 5 2 2 1 0 2 4 4 6 4 5 4 6 3

4 3 4 7 7 8 9 8 7 7 9 11 11 12 12 14

POR TU GAL (16) (09.00) (10.30) (16) (11.30) (12.45) (13) (16.30)

35:17 34:20 36:21 34:21 38:31 27:19 29:25 24:30 35:28 27:22 20:25 20:33 19:32 18:38 18:31 20:41

46 41 38 35 35 34 33 32 31 31 21 19 17 16 12 12

HO LAN DI JA

Da nas Cvole - Roda Su bo ta NEC - Herenven PSV - RKC Venlo - Herakles Den Hag - Vitese Ne de qa Breda - Viqem Fejenord - Utreht AZ Alkmar - Ajaks Groningen - Tvente 1. Ajaks 2. PSV 3. Fejenord 4. Vitese 5. Utreht 6. Tvente 7. Den Hag 8. NEC 9. Herenven 10. Herakles 11. Groningen 12. Breda 13. RKC 14. AZ Alkmar 15. Cvole 16. Roda 17. Venlo 18. Viqem

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

15 17 16 15 13 12 8 10 8 7 8 7 6 6 6 5 5 3

9 2 5 6 6 8 12 6 8 10 6 7 8 8 8 10 7 8

(20) (18.45) (19.45) (19.45) (20.45)

2 7 5 5 7 6 6 10 10 9 12 12 12 12 12 11 14 15

(12.30) (14.30) (14.30) (16.30)

59:25 81:29 51:32 51:31 39:29 40:25 42:44 35:42 38:47 50:53 25:40 28:43 27:34 36:44 27:41 36:51 28:52 24:55

54 53 53 51 45 44 36 36 32 31 30 28 26 26 26 25 22 17

CR NA GO RA

Da nas @il Visente - Braga (21) Su bo ta Olhanense - P. Fereira (18) Sporting - Setubal (20.15) Ne de qa Beir Mar - Nacional (17) Estoril - Akademika (17) Rio Ave - Moreirense (17) Maritimo - Porto (19) Gimarae{ - Benfika (21.30) 1. Benfika 2. Porto 3. Braga 4. Fereira 5. Rio Ave 6. Gimarae{ 7. Maritimo 8. Estoril 9. Nasional 10. Sporting 11. Setubal 12. Akademika 13. @il Visen. 14. Olhanense 15. Moreiren. 16. Beira Mar

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

18 17 12 10 8 8 7 8 7 5 6 4 4 3 3 3

4 5 4 9 6 6 8 4 6 9 5 9 7 9 8 7

0 0 6 3 8 8 7 10 9 8 11 9 11 10 11 12

56:14 51:10 47:30 30:19 26:29 26:34 23:33 32:31 32:36 21:26 24:41 28:34 21:38 22:33 21:36 24:40

58 56 40 39 30 30 29 28 27 24 23 21 19 18 17 16

BO SNA I HER CE GO VI NA Su bo ta Gradi{ka - Sarajevo GO[K - Olimpik Radnik - [iroki ^elik - Leotar @eqezni~ar - Zvijezda Zriwski - Travnik Rudar - Vele` Slavija - Borac 1. @eqezni~. 2. Sarajevo 3. Olimpik 4. [iroki 5. Slavija 6. Zriwski 7. Borac 8. ^elik 9. Leotar 10. Rudar (P) 11. Radnik 12. Zvijezda 13. Vele` 14. GO[K 15. Travnik 16. Gradina

(14.30) (14.30) (14.30) (14.30) (14.30) (14.30) (14.30) (14.30)

17 12 2 3 24:11 38 17 11 3 3 32:12 36 17 9 5 3 21:12 32 17 9 4 4 29:12 31 17 8 5 4 15:11 29 17 9 2 6 15:17 29 17 8 4 5 21:13 28 17 6 5 6 20:18 23 17 6 4 7 17:20 22 17 6 3 8 19:21 21 17 5 6 6 15:19 21 17 5 3 9 19:23 18 17 5 2 10 23:26 17 17 3 6 8 12:24 15 17 3 5 9 11:28 14 17 0 3 14 12:38 3

1 2 3+ 2 2 2

(1.40) (1.90) (1.75) (1.75) (1.85) (1.70)

2 2 1 1 2 1

(2.10) (2.20) (2.15) (2.00) (2.30) (2.20)

kad go roj for mi o ~e mu sve do ~i i po sled wa 20. po zi ci ja na ta be li. - Po re dak na ta be li ne tre ba da nas za va ra. Sva ka utak mi c a do kra j a pr v en s tva je der bi za nas. Ako `e li mo do dru gog me sta i dir ket nog pla sma na u Li gu {am pi o na na red ne se zo ne mo ra mo da po be |u je mo. Na la zi mo se u do broj for mi, ima mo kva li tet ni ji tim, ipak ra we nog la va ne tre ba pot ce wi va ti. Ose ti li smo to je se nas. Fud ba le ri Pa ler ma ne ma ju {ta da iz gu be, bo do vi su im pre ko po treb ni ka ko ne bi is pa li u Se ri ju B. - ka zao je tre ner Ma si mi li a no Ale gri. Fud b a l e r i Ma l a g e na s ta vqa j u sa sjaj n im par t i j a m a, plo sle sla vqa u me ~u sa Por tom do ~e ku ju Espa wol. - Po be da u dvo me ~u sa Por tom mno go zna ~i, na dam se da }e mo po be di ti i eki pu Espa wo la - ka zao je Ar gen ti nac u rdo vi ma Ma la ge Ksa vi jer Sa vi o la. I. G.

(13) (13.30)

58:38 54:43 72:47 67:46 58:32 54:47 51:38 55:49 55:57 48:52 49:50 46:50 47:52 53:51 49:59 52:53 44:48 38:63 41:50 35:55 46:58 54:64 43:53 53:65

(1.35) (1.50) (1.35) (1.30) (1.40) (1.40)

IZ NE NA \E WE

Ne de qa 1. Kardif 2. Hal 3. Votford 4.Kristal P. 5. Lester 6. Notingem 7. Brajton 8. Bolton 9. Midlzbro 10. Lids 11. Barnli 12. ^arlton 13. Milvol 14. Blekpul 15. Birmingem 16. Derbi 17. Blekburn 18. Hadersf. 19. [efild 20. Ipsvi~ 21. Barnsli 22. Piterboro 23. Vulvs 24. Bristol

Ne de qa

3+ 1 1 1 3+ 1

Everton - Man~ester siti Sent Etjen - PS@ Amkar - Alanija Standard - Lokeren Nirnberg - [alke PAOK - Panatinaikos

Lids - Hadersfild (13.30) ^alrton - Milvol (13.30) [efild V. - Kardif (16) Blekpul - Piterboro (16) Barnsli - Vatford (16) Midlzbro - Birmingem (16) Ipsvi~ - Bolton (16) Hal - Notingem F. (16) Vulverhempton - Bristol (16) Derbi - Lester (18.20) Brajton - Kristal P. Blekburn - Barnli

Sosijedad - Vaqadolid (16) Hetafe - Atletik (B) (18) Real (M) - Majorka (20) Valensija - Betis (22)

SI GUR NO Man~ester junajted - Reding Olimpik (M) -Aja~io CSKA - Krasnodar Milan - Palermo Klub Bri` - Lirs Borusija (D) - Frajburg

Su bo ta Rudar - Zeta Budu}nost - Mornar ^elik - Jedinstvo Petrovac - Sutjeska Mladost - Lov}en Mogren - Grbaq 1. Sutjeska 2. Budu}nost 3. ^elik 4. Rudar 5. Grbaq 6. Mladost(P) 7. Mogren(-1) 8. Petrovac 9. Jedinstvo 10. Zeta 11. Mornar 12. Lov}en

(15) (15) (15) (15) (15) (15)

20 14 2 4 29:14 44 20 10 7 3 31:20 37 20 9 7 4 25:16 34 20 10 3 7 23:21 33 20 7 7 6 17:8 28 20 6 7 7 23:22 25 20 7 5 8 19:20 25 20 6 7 7 21:26 25 20 5 7 8 18:20 22 20 5 7 8 23:28 22 20 5 5 10 18:27 20 20 3 2 15 14:39 11

FRAN CU SKA

Da nas Olimpik (M) - Aja~io Su bo ta Bastija - Olimpik (L) Lorijen - Brest So{o - Valensijen Lil - Evijan Montpeqe - Troa Rems - Ren Ne de qa Nansi - Nica Tuluz - Bordo Sent Etjen - PS@ 1. PS@ 28 2. Olimpik(L) 28 3. Olimpik(M) 28 4. Sent Etjen 28 5. Nica 28 6. Lil 28 7. Monpeqe 28 8. Ren 28 9. Bordo 28 10. Lorijen 28 11. Tuluz 28 12. Valensijen 28 13. Aja~io(-2) 28 14. Bastija 28 15. Brest 28 16. Evian 28 17. Rems 28 18. So{o 28 19. Troa 28 20. Nansi 28

17 15 15 13 13 12 13 12 10 10 9 9 8 8 8 6 6 7 4 4

6 8 5 9 9 10 5 6 11 10 10 8 10 6 5 9 9 6 11 9

5 5 8 6 6 6 10 10 7 8 9 11 10 14 15 13 13 15 13 15

(20.30) (17) (20) (20) (20) (20) (20) (14) (17) (21) 51:18 47:26 34:32 46:21 41:32 40:28 43:34 41:38 28:24 43:44 33:32 36:40 30:37 30:52 28:38 30:40 25:35 29:45 33:50 25:47

57 53 50 48 48 46 44 42 41 40 37 35 32 30 29 27 27 27 23 21

1. Anderleht 2. Varegem 3. Genk 4. Klub Bri` 5. Standard 6. Lokeren 7. Mons 8. Mehelen 9. Kortrijk 10. Leuven 11. Gent 12. [arlroa 13. Beveren 14. Lirs 15. Ber{ot 16. Serkl Bri`

29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

20 18 14 14 15 13 13 12 11 8 8 9 7 5 5 3

6 6 10 9 5 9 5 5 5 11 9 4 9 11 5 5

3 5 5 6 9 7 11 12 13 10 12 16 13 13 19 21

(20) (20) (20) (20) (20) (20) (20) (20) 68:26 46:27 58:39 63:43 54:31 51:38 47:48 42:39 31:30 46:51 32:39 27:49 28:46 28:50 28:60 29:62

66 60 52 51 50 48 44 41 38 35 33 31 30 26 20 14

MA \AR SKA Su bo ta Halada{ - Videoton Ujpe{t - MTK Ke~kemet - \er ETO Lombard - Debrecen Ne de qa Honved - Ferencvaro{ PMFK - Kapo{var Po ne de qak [iofok - Di{|er Eger - Pak{

Malaga - Espawol Seviqa - Saragosa Osasuna - Atletiko (M) Granada - Levante Barselona - R. Vaqekano

1. Barselona 27 27 2. Real 3. Atletiko(M) 27 27 4. Malaga 5. Sosijedad 27 6. Betis 27 7. Valensija 27 27 8. Rajo 27 9. Hetafe 27 10. Levante 11. Vaqadolid 27 27 12. Seviqa 13. Espawol 27 14. Atletik(B) 27 15. Osasuna 27 16. Granada 27 17. Saragosa 27 27 18. Majorka 27 19. Selta 20. Deportivo 27

23 18 18 12 12 13 12 13 11 10 9 10 8 9 7 7 7 6 6 3

2 4 3 8 8 4 6 2 6 6 8 5 8 5 7 6 5 6 5 8

2 5 6 7 7 10 9 12 10 11 10 12 11 13 13 14 15 15 16 16

(16.30) (18.30) (16.30) (18.30)

1. \er ETO 19 13 5 1 39:17 44 2. MTK 19 10 5 4 31:20 35 3. Videoton 19 9 5 5 29:15 32 4. Debrecen 19 10 2 7 28:19 32 5. Ferencvar. 19 8 7 4 31:24 31 6. Honved 19 8 4 7 30:29 28 7. Dio`|er 19 7 7 5 19:20 28 8. Pak{ 19 6 8 5 30:22 26 9. Halada{ 19 6 7 6 25:20 25 10. Ke~kemet 19 6 6 7 24:28 24 11. Kapo{var 19 6 5 8 20:25 23 12. Ujpe{t 19 5 7 7 26:30 22 13. PMFK 19 5 7 7 20:26 22 14. Lombard 19 5 5 9 16:30 20 15. Eger 19 2 5 12 15:35 11 16. [iofok 19 2 3 14 17:40 9

85:30 66:25 48:24 38:25 45:34 39:39 38:40 36:43 37:44 32:40 35:34 39:40 31:37 32:50 23:30 25:38 25:38 28:50 26:38 29:58

71 58 57 44 44 43 42 41 39 36 35 35 32 32 28 27 26 24 23 17

Las Palmas - Kasteqon Hihon - Barselona B Rekreativo - \irona Hueska - Viqareal

(18) (18) (18) (20)

Kordoba - Almerija Mursija - Lugo Rasing - Herez Ponferadina - Gvadalahara Herkules - Sabadeq Numansija - El~e Mirande{ - Alkorkon

(12) (12) (12) (17) (17) (19) (20)

Ne de qa

1. El~e 29 2. Almerija 29 3. Alkorkon 29 29 4. \irona 5. Viqareal 29 6. Barselona B.29 7. Las Palmas 29 8. Ponferad. 29 9. Sabadeq 29 10. Kordoba 29 11. Rekreativo 29 12. Numansija 29 13. Sporting 29 14. Lugo 29 15. Kastiqa 29 16. Gvadalaha. 29 17. Mursija 29 18. Mirandes 29 29 19. Rasing 29 20. Hueska 21. Herkules 29 22. Kserez 29

19 15 16 14 12 13 12 14 12 11 12 9 9 10 10 8 9 8 8 7 6 5

7 7 3 6 11 7 9 2 7 8 4 11 10 7 5 10 7 10 6 8 8 7

3 7 10 9 6 9 8 13 10 10 13 9 10 12 14 11 13 11 15 14 15 17

41:15 52:33 41:37 47:38 37:27 64:50 46:43 41:39 42:39 35:33 36:43 33:32 38:37 27:35 48:49 32:36 32:38 23:29 24:39 30:39 28:42 23:47

64 52 51 48 47

45 44 44 41 40 38 37 37 35 34 34 34 30 29 26 22

ITA LI JA – SE RI JA A Su bo ta

Katanija - Udineze Bolowa - Juventus

(18) (20.45)

Sijena - Kaqari Napoli - Atalanta Peskara - Kjevo Fiorentina - \enova Sampdorija - Inter Torino - Lacio Milan - Palermo Roma - Parma

(12.30) (15) (15) (15) (15) (15) (15) (20.45)

1. Juventus 28 2. Napoli 28 3. Milan 28 4. Fiorenti. 28 5. Inter 28 6. Lacio 28 7. Roma 28 8. Katanija 28 9. Udineze 28 10. Bolowa 28 11. Sampdo.(-1) 28 12. Parma 28 13. Kaqari 28 14. Atalanta(-2) 28 15. Torino(-1) 28 16. Verona 28 17. \enova 28 18. Sijena(-6) 28 19. Palermo 28 20. Peskara 28

19 15 15 14 14 14 13 12 10 10 10 9 9 10 7 9 6 8 3 6

5 8 6 6 6 5 5 6 11 5 6 8 7 5 12 5 8 6 12 3

4 5 7 8 8 9 10 10 7 13 12 11 12 13 9 14 14 14 13 19

55:18 47:24 50:32 50:33 50:33 37:34 58:49 36:35 37:35 39:36 35:33 36:37 35:48 28:39 33:36 29:44 27:42 29:40 23:41 21:56

62 53 51 48 48 47 44 42 41 35 35 35 34 33 32 32 26 24 21 21

ITA LI JA – SE RI JA B Da nas

Re|ina - ]ezena Verona - Livorno

(19) (21)

Juve Stabija - Askoli Bre{a - Bari Sasuolo - Citadela Novara - Krotone Groseto - Modena Padova - Pro Ver}eli Vi}enca - Ternana Specija - Vareze Empoli - Lan}iano

(15) (15) (15) (15) (15) (15) (15) (15) (15)

Su bo ta

(14) (16) (16) (18.30)

(12) (17) (19) (21) (21)

[PA NI JA – SE GUN DA Su bo ta

Ne de qa

BEL GI JA Su bo ta Klub Bri` - Lirs Standard - Lokeren Gent - Anderleht Ber{ot - Serkl Bri` [arlroa - Vasland Kortrijk - Leuven Mehelen - Varegem Mons - Genk

(21.45)

Su bo ta

Si ti na is pi tu u Li ver pu lu Ostr v qa n i igra j u utak mi ce 30.ko la. Je dan od naj za ni mqi vi jih du e la igra se na Gu di son par ku, gde }e sed mo pla si ra ni Ever ton ugo sti ti Man ~e ster si ti. Do ma }in ne }e mo ~i da ra ~u na na po vre |e nog Hi ber ta, go sti }e na stu pi ti bez Agu e ra i Maj ko na. - U go ste nam sti `e Si ti ja pro tiv ko je mo ra mo da od i gra mo na eks tra ni vou ako `e li mo da tri jum fu je mo. Bo do vi su nam pre ko po treb ni ka ko bi se ukqu ~i li u bor bu za evrop ske utak mi ce. O kva li te tu ri va la ne tre ba tro {i ti re ~i, ima ju sjaj ne po je din ce. Ipak uve ren sam da mo `e mo do po be de na kon {to smo us pe li da osta ne mo ne pro a `e ni na Iti ha du re k ao je ofan z iv n i ve z wak Ever to na Ma ru a ne Fe la ni. U Ne ma~ koj eki pa Ba jer na su ve re no se {e pu ri na vr hu ta -

25

petak15.mart2013.

1. Sasuolo 2. Livorno 3. Verona 4. Empoli 5. Vareze(-1) 6. Padova 7. Bre{a 8. Juve Stabi. 9. Modena(-2) 10. Novara(-4) 11. Citadela 12. Lan}ano 13. Askoli(-1) 14. Krotone(-2) 15. Ternana 16. Specija 17. ]ezena 18. Bari(-7) 19. Re|ina(-2) 20. Vi}enca 21. Pro Ver}e. 22. Groseto(-6)

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 29 29 30 30 30 30 30 30 30 30

21 17 16 13 13 10 9 10 10 11 9 8 10 10 8 8 8 10 7 7 5 5

4 7 8 10 8 12 14 9 10 8 10 13 7 8 11 10 10 9 13 10 7 10

5 6 6 7 9 8 7 11 10 11 11 9 12 11 11 12 12 11 10 13 18 15

63:28 57:39 43:23 50:42 42:39 34:32 38:32 42:43 40:38 44:32 36:43 34:42 39:42 28:35 27:30 38:47 33:48 36:33 30:38 32:40 24:49 32:47

67 58 56 49 46 42 41 39 38 37 37 37 36 36 35 34 34 32 32 31 22 19


26

sport

petak15.mart2013.

dnevnik DER BI ZA ^E QA PR VE FUT SAL LI GE

SP ZA IGRA ^E DO 18 GO DI NA

Li man ci po to nu li

Or li }i ni {a ne pr vo me sto

Tan go Li man - Be ~ej 4:5 (1:1)

RE VAN [I PLEJ-OFA ZA DA ME

TENT iz bo rio maj sto ri cu Od b oj k a { i c e su b o t i~ k og NIS Spar ta ka, Cr ve ne zve zde i Vi zu re pla si ra le su se u po lu fi na le plej-ofa, dok }e maj sto ri ca iz me `u u`i~ kog Je d in s tva i obre n o v a~ k og TENT-a od lu} ~i va ti o ~e tvr tom po lu fi na li sti. Zve zda i Vi zu ra su mi ni mal nim po be da ma u dru gim me ~e vi ma oprav da li ulo ge fa vo ri ta, a TENT je mak si mal nom po be dom iz bo rio tre }u uta ki cu ko ja je na pro gra mu 13. mar ta. Re zul ta ti: Ko lu ba ra - Cr ve na zve zda 2:3 (19:25, 19:25, 25:19, 25:19, 9:15) (0:2 u po be da ma), @e le zni ~ar (L) - Vi zu ra 2:3 (20:25, 25:22, 25:14, 19:25, 13:15) (0:2 u po be da ma), TENT - Je d in s tvo (U) 3:0 (27:25, 25:19, 25:23) (1:1 u po be da ma), Di na mo (P) - NIS Spar tak 2:3 (18:25, 23:25, 25:14, 25:17, 8:15) (0:2 u po be da ma). M. R.

Foto: F. Baki}

Ho ke ja {ka re pre zen ta ci ja Sr bi je do 18 go di na, sa vla da la je u 4. ko lu Svet skog pr ven stva se lek ci ju Islan da sa 4:0 i uo~i po sled weg ko la i du e la sa ne po ra `e nom Ho lan di jom, sa ~u va la {an su da iz bo ri pla sman u vi {i rang. u Di vi zi ju 2. Re zul ta ti 4.ko la: Austra li ja - [pa ni ja 0:4, Bel gi ja Ho lan di ja 2:5, Island - Sr bi ja 0:4. Da nas u po sled wem pe tom ko lu sa sta ju: [pa ni ja - Bel gi ja (13), Island - Austra li ja (16.30), Ho lan di ja - Sr bi ja (20). Trojni blok Novosa|ana ~eka napad Oko{anovi}a

RE VAN[ ^E TVRT FI NA LA PLEJ-OFA

No vo sa |a ni u po lu fi na lu Voj vo di na NS se me - Rib ni ca 3:0 (25:15, 25:20, 25:19) NO VI SAD: Ma la sa la SPC Voj vo di na, gle da la ca: 350, su di je: La za re vi} ([a bac), Ko la re vi} (No vi Sad). VOJ VO DI NA NS SE ME: ^u bri lo 6, Mar ti no vi} 7, Ro qi} 8, Ve se li no vi} 13, Ka ti}, Vr ban, @i va no vi}, Br za ko vi}, Pet ko vi} 3, Lu bu ri} 16, Stan ko vi}, Ka pur (l). RIB NI CA: Ja ni }i je vi} 5, Oko {a no vi} 9, Ja nu zo vi} 7, Mo ~i} (l2), Jan ko vi} (l1), Ra do vi}, Bi }a nin 2, Ma rin ko vi} 5, Vi li ma no vi}, Lu ki}, Traj ~ev ski 1, Ra de vi} 10. Od boj ka {i Voj vo di neNS se me pla si ra li su se u po lu fi na le plej-ofa po {to su i u dru goj utak mi ci ~ev tr fi na la bi li bo qi od kra qe va~ ke Rib ni ce. Od i gra li su pu le ni Ni ko le Sa la ti }a fan ta sti~ nu utak mi cu, do mi ni ra li u svim seg men ti ma

igre, ne do zvo liv {i go sti ma iz Kra qe va ni trun ku na de u po voq ni re zul tat. Po sle kra qe va~ kih 3:2, o~e ki va lo se da }e rib ni ca u Srp skoj Ati ni od i gra ti bez re zer ve i mak si mal no od po ~et ka, kao da ne ma {ta da iz gu bi, me |u tim, za 69 mi nu ta me ~a ni {ta ni je po ka za la. No vo sa |a ni su to pov skim ser vi si ma i sjaj nim blo ko vi ma kao i do brom igrom u od bra ni ve o ma

Par ti zan iz jedna~io Voj vo di na NS se me, Cr ve na zve zda i Rad ni~ ki iz Kra gu jev ca pla si ra li su se u po lu fi na le, a Par ti zan je po be dom nd \er da pom u Be o gra du iz bo rio maj sto ri cu. Re zul ta ti: Voj vo di na NS se me - Rib ni ca 3:0 (25:15, 25:20, 25:19) (2:0 u po be da ma), Spar tak (Q) - Cr ve na zve zda 0:3 (20:25, 17:25, 31:33) (0:2), Mla di rad nik - Rad ni~ ki (K) 0:3 (22:25, 20:25, 21:25) (0:2), Par ti zan - \er dap 3:1 (20:25, 30:28, 26:24, 25:16) (1:1). Pr vi par po lu fi na la je Cr ve na zve zda - Voj vo di na NS se me, a Rad ni~ ki (K) ~e ka bo qeg iz du e la \er dap - Par ti zan.

RUM SKA OP [TI NA PRO GLA SI LA NAJ BO QE SPOR TI STE U 2012. GO DI NI

Mi lo {u Dra gi {i }u na gra da za `i vot no de lo Naj bo qe spor ti ste u pro te kloj go di ni pro gla si la je i Ru ma. Or ga ni za tor je bio Sport ski sa v ez gra d a, a do m a } in pred sed nik Op {ti ne Ru ma Go ran Vu ko vi}, ko ji je po zdra vio u~e sni ke i go ste me |u ko ji ma su bi li Alek san dar [o {tar, ko {ar ka {i ca Qi qa na Sta no je vi}, bok ser Dra go mir Vuj ko vi}, sport ski rad ni ci Mi lo rad Pe ri {i} i Slav ko Per ko vi} i dru gi. Naj bo qa pi o nir ka je Jo va na Vu l in iz Od b oj k a { kog ku b a Ru ma, pi o nir Du {an Ju zba {i} iz KK Ru- ko{, ju ni or ka He le na Mi l a k o v i} iz Te k von d o klu ba Zmaj, a ju ni or Jo van An |e li} iz Te kvon do klu ba Pan te ri. U sport skoj re kre a ci ji pri zna w a su pri p a l a pred u z e } u DOO Mi tas i Dra ga nu ^e li }u. Naj bo qi pe da go zi u fi zi~ koj kul tu ri su Qi qa na Or lo vi} iz

Naj bo qi se ni o ri: Iris Jo vi}- -Vu ja ko vi} i Mar ko Je li}

br zo us po sta vi li kon tro lu su sre ta i ka da su se u pr vom se tu od le pi li na ko lo sal nih 18:12, bi lo je ja sno da `e le po lu fi na le. Pri jem do ma }i na od li~ no je funk ci o ni sao {to je pru `i lo pri li ku is ku snom teh ni ~a ru Veq ku Pet ko vi }u da se is tak ne i po ve de svo ju eki pu ka po be di i pro la sku u po lu fi na lu. Kra qev ~a ni su smo gli sna ge da pr vi deo dru gog se ta odr `e

Zve zda an ga `u je me |u na rod ne advo ka te Ko {ar ka {ki klub Cr ve na zve zda Te le kom an ga `o va }e me |u na rod ni advo kat ski tim, ko ji }e ana li zi ra ti od lu ke ABA li ge. Sve do fe bru a ra li ga se igra la po jed nim pro pi si ma, on da su iz Evro li ge sa op {ti li da su pro po zi ci je dru ga ~i je, da bi pro {le ne de qe sti gli do kom pro mi sa, ali do ovog tre nut ka ni ko po u zda no ne zna ko iz re gi o na is pu wa va uslo ve za EL.

DA NA [WI SPORT SKI PRO GRAM

Ko {ar ka

Mi lo{ Dra gi {i} (u sre di ni)

O[ „Du {an Jer ko vi}“ i @i vo rad @iv ko vi}, Sred wa {ko la „Bran ko Ra di ~e vi}“. Pri zna wa su do bi li Lu ka Za go rac za vi {e de ce nij ski rad u [a hov skom klu bu Slo ven i fud bal ska le g en d a Slo v e n a Mo m ir Slep ~e vi}. Na gra da za `i vot no de lo pri pa la je osa dem de se to g o d i { wem Mi l o { u Dra g i {i }u, ne ka da {wem ru ko me ta {u, pa po tom tre ne ru u ovom spor t u, od b oj c i i ko { ar c i. Dra gi {i }u je do de qe na i sta tua ba ca ~a di ska (kao Mi ro no va, sa mo ma wa), rad Bo {ka Pej ki }a. Za naj b o q eg tre n e r a iza bra n a je Sne ` a n a Jo v a n o v i} Po p o v i} (@KK Ru m a), a wen klub je i naj b o q i `en s ki ko lek t iv. Naj u s pe { ni j a mu { ka eki p a je Od b oj k a { ki klub Slo v en.

Naj bo qa spor tist ki wa Ru me je Iris Jo vi} Vu ja ko vi}, pr va ki wa Voj vo di ne, Sr bi je i Bal ka na u te kvon dou, a pri zna we kao naj u spe {ni ji spor ti sta po neo je ko {ar ka{ Mar ko Je li}, ka pi ten KK Ru ma. Op {tin ski fud bal ski sa vez Ru ma-Irig iza brao je, po sed mi put, naj u spe {ni ji klub i po je din ca. Eki po pri zna we pri pa lo je eki pi Do wi Pe trov ci iz isto i me nog me sta, dok je naj bo qi fud ba ler gol ge ter 1. ma ja Da mjan Mar ~e ta, ko ji je od ne dav no ~lan su per li ga {a Do weg Sre ma. Pri zna wa im je uru ~io pred s ed n ik OFS Ru m a-Irig Zo ran Ma ke vi}. Sve ~a nost su ulep {a li tam bu ra {ki or ke star Pla vi ~u pe rak (mla |a po sta va) i fol klor na sek ci ja .S. Ja ko vqe vi}

ABA li ga - QUBQANA: Olimpija - [iroki (20.30). Pr va li ga Sr bi je (m) BEOGRAD: FMP - Vr{ac (18), OKK Beograd - Konstantin (18), U@ICE: Sloboda - Jagodina (18.30). Dru ga li ga Sr bi je (m) VLADI^IN HAN: Morava Mladost (Z) (19.30), ^A^AK: Mladost - Napredak (K) (20.30). Pr va li ga - se ver (m) - TEMERIN: Mladost - Oxaci (17). Dru ga li ga - se ver (m) VOJKA: Vojka - Omladinac (19), BANATSKO VELIKO SELO: BNS - Kris Kros (19.30), RUMA: Ruma - Radni~ki (17).

Ru ko met Su per li ga za da me - KRAGUJEVAC: Radni~ki - Kwaz Milo{ (17.30). Pr va mu {ka li ga, se ver MOKRIN: Crvena zvezda Mladost TSK (19). Dru ga `en ska li ga, se ver - BAWA KAWI@A: Obili} - Topola (20); SOMBOR: Ravangrad - Mileti} (19).

ka kav-ta kav egal. Na krat ko je bqe snuo naj bo qi igra~ go sti ju Mir ko Ra de vi} i sa ne ko li ko bra vu ra dr `ao je tim u igri. Ipak, do bra se ri ja ser vi sa Dra `e na Lu bu ri }a, ini ci ra la je po nov ni beg Voj vo di ne na pri stoj nu raz li ku (16:12). Ni je se pre da la Rib ni ca, us pe la je da do brom od bra nom i kon tra na pa di ma pri |e na 17:19, ali je od mah sa dru ge stra ne, uz vra tio Ve se li no vi}, za 22:17 i la ga nih 2:0 u se to vi ma. Po no vo su do ma }i od li~ no ser vi ra li na star tu tre }e de o ni ce su sre ta, po be gli na 8:3 i ve} ta da se vi de lo da se Rib ni ca go to vo pre da la. Do kra ja me ~a, po ku {a va li su go sti da se vra te u igru, ali je no vo sad ska ma {i ne ri ja ve} bi la do bro za gre ja na da ove ri tra si ra ni put u tri jum fal nu za vr {ni cu. M. Ri sti}

NO VI SAD: Ma la dvo ra na SPC „Voj vo di na”, gle da la ca: 200, su di je: Bi li} (Ru ma) i Be qe vi} (Fu tog), strel ci: @e ra vi ca u 17. i 36, Ra ki} u 37. i \u ri} u 39. mi nu tu za Tan go Li man, a Ar vai u 20. i 21, To min u 31, No va ko vi} u 32. i La zi} u 35. mi nu tu za Be ~ej, go mi la we pre kr {a ja: Tan go Li man 7 (43), Be ~ej 6 (3-3), `u ti kar ton: Pri jo vi} (Tan go Li man). TAN GO LI MAN: Vor gi} 7, Ra ki} 7, Sta no je vi} 6, Vi do sa vqe vi} 6, @e ra vi ca 7, Pri jo vi} 6, Po kra jac 6, Mi tro vi} -, Ili} 6, Va si qe vi} 6, \u li} 6, Man di} -. BE ^EJ: An dri} 7, To min 7, [o {o 7, La zi} 8, Ar vai 8, Ra i ~e vi} 6, [}e pa no vi} 6, Bla `in 6, No va ko vi} 7, Vla dan ski 6, @i vi} 6, Ko biq ski -. Is ku sni ja, si gur ni ja i fa vo ri zo va na eki pa Be ~e ja sla vi la je u No vom Sa du u za o sta lom me ~u 11. ko la Pr ve fut sal li ge, {to je pri li~ no za kom pli ko va lo si tu a ci ju eki pi Tan go Li ma na u o~u va wu elit nog sta tu sa. Pr vo po lu vre me je pro te klo u tvr doj i ne iz ve snoj igri, gde su No vo sa |a ni, po sle po ~et ne ini ci ja ti ve go sti ju, kon so li do va li re do ve, pre u ze li igru. Ka da se o~e ki va lo da }e do ma }in oti }i na od mor s mi ni mal nom pred no {}u, kar di nal na gre {ka Sta no je vi }a omo gu }i la je Be ~ej ci ma da iz jed na ~e re zul tat. Pre vid su di je Be qe vi }a ka da je lop ta po go di la La zi }a u ru ku u mno go me je od re di lo da qi tok su sre ta. Na i me, go sti su is ko ri sti li za te ~e nost do ma }i na zbog neo gla {a va wa su di ja pa su po sle sa mo mi nut na stav ka po ve li 2:1. To je pot pu no de kon cen tri sa lo i iz ner vi ra lo No vo sa |a ne, ko ji su po tom po su sta li, a Be ~ej ci to is ko ri sti li i po ve li 5:1. Kre nuo je Li man na sve ili ni {ta, uvo |e wem igra ~a ume sto gol ma na po ku {a li su da se vra te u igru, ali za iz jed na ~e we ili even tu al ni pre o kret ni ti je bi lo vre me na ni sre }e. J. Ga li}

Uz le te li or lo vi Fud bal ska re pre zen ta ci ja Sr bi je na pre do va la je za jed no me sto na no voj rang li sti Svet ske fud bal ske fe de ra ci je i sa da se na la zi na 35. po zi ci ji. Uo~i va `nog du e la sa Hr vat skom 22. mar ta u Za gre bu, fud bal ska se lek ci ja Sr bi je na pre do va la je za jed nu po zi ci ju na FI FA rang li sti. Iza bra -

ni ci Si ni {e Mi haj lo vi }a sa ku pi li su ukup no 657 bo do va. Hr vat ska je za dr `a la de ve to me sto na li sti sa osvo je nih 1.080. bo do va. U sa mom vr hu ne ma pro me na. Na li der skoj po zi ci ji i da qe se na la zi se lek ci ja svet skog i evrop skog pr va ka [pa ni je sa 1.610 bo do va, is pred re pre zen ta ci ja Ne ma~ ke (1.473) i Ar gen ti ne (1.309).


SPORT

dnevnik

Ve sti o to me da se po mi we kao mo gu }i na sled nik An dree Stra ma }o ni ja na klu pi In ter a sti gle su i do se lek to ra Sr bi je Si ni {e Mi haj lo vi }a. Biv {i fud ba ler i po mo }i tre ner ne ra zu ra, dok pri pre ma utak mi cu Hr vat ska - Sr bi ja 22. mar ta u Za gre bu, ni je od bio da pro ko men ta ri {e mo gu }i po vra tak na „\u ze pe Me a cu”, iako bi sa or lo vi ma tre ba lo da ra di naj kra }e do za vr {et ka kva li fi ka ci ja za Svet sko pr ven stvo 2014. go di ne. - Ni ka da ni sam iz dao ni je dan svoj san i ni sam hi po kri t - re kao je Mi haj lo vi} za „Ga ze tu de lo sport”.- Ako me pi ta te da li se na dam da }u jed nog da na tre ni ra ti In ter, re }i }u - da! I po no vi }u to hi qa du pu ta. Sre }an sam {to se mo je ime ve zu je za ta ko va `an po sao u sve tu fud ba la. Ali, ja pre vi {e vo lim In ter da bih sa da pqu vao po klu bu i qu di ma ko ji ra de u we mu u na me ri da po boq {am svo je po zi ci je u bu du} no sti. Na kra ju, na veo je da bi i sa rad wa ko ju ima sa Fud bal skim sa ve zom Sr bi ja bi la pre pre ka da sa da na sle di Stra ma }o ni ja. - Ta ko |e, ve} imam svo ju klu pu na ko joj se dim i po no san sam {to sam se lek tor Sr bi je - pod vu kao je Mi haj lo vi}.

]ur ~i} ob ja vio spi sak Mla da re pre zen ta ci ja Sr bi je igra }e 22. i 26. mar ta pri ja teq ske utak mi ce sa Ho lan di jom i Bu gar skom. Se lek tor ,,or li }a“ Ra do van ]ur ~i} ob ja vio je spi sak na ko je igra ~e ra ~u na za te du e le. Oku pqa we }e bi ti 18. mar ta, u be o- grad skom ho te lu ,,M“, a od la zak u Ho lan di ju pla ni ran je za dva da na ka sni je. Se lek tor ]ur ~i} osvr nuo se na pred sto je }a dva du e la. - Na `a lost, osim \or |a La zo vi }a iz Ja vo ra osta li na {i gol ma ni ne bra ne. Su prot no to me na pa da ~i su u sjaj noj for mi. Du go smo ima li pro ble ma sa tom po zi ci jom, a sa da to mo `e po sta ti na{ naj ja ~i adut. Mo `da }e mo me wa ti i si stem igre, a ob ja vqu jem da su zbog svo jih do brih iga ra u ti mo vi ma po zva ni i Alek san dar Mi tro vi} iz Par ti za na i Uro{ \ur |e vi} iz Ra da, ko ji igra ju za omla din ce. Se lek tor ,,or li }a“ obra zlo `io je za {to se na spi sku na la ze i Go ran ^u {i} i Igor Mal ba {i}, iako su pod su spen zi jom UEFA. - @e li mo da ih {to pre ko op ti ra mo u na{ si stem. Po sto ja la je opa snost da, ako ih pu sti mo ne za i gra ju sve do no vem bra, po sle ~e ga bi se si gur no mno go te `e asi mi lo va li u eki pu. Oni }e bi ti sa na ma na sva kom oku pqa wu, jer nam tre ba ju i ne `e li mo da ih is pu sti mo. Na spi sku Ra do va na ]ur ~i }a na la ze se sle de }i igra ~i- gol manNi ko la Pe ri} (Haj duk), \or |e La zo vi} (Ja vor), Mar ko Dmi tro vi} (bez klu ba) –od bram be ni igra ~i: Alek san dar Pan ti} i Uro{ Spa ji} (Cr ve na zve zda), La zar ]ir ko vi} i Uro{ Vi tas (Rad), Ni ko la Ak sen ti je vi} (Vi te se), Mar ko Pet ko vi} (OFK Be o grad), Uro{ ]o si} (Pe ska ra), Slo bo dan La li} (Haj duk), ve zni igra ~i: Dar ko Bra {a nac i Mi lo{ Jo ji} (Par ti zan), Sr |an Mi ja i lo vi} (Cr ve na zve zda), Go ran ^a u {i} i An drej Mr ke la (Eski {e hir), Alek san dar Ko va ~e vi} (Spar tak ZV), Ne ma wa Ra do ja (Voj vo di na), Fi lip Mal ba {i} (Ho fen hajm), na pa da ~i: te re na; \or |e De spo to vi} (Spar tak ZV), Alek san dar Mi tro vi} (Par ti zan), Lu ka Mi lu no vi} (Cr ve na zve zda), Uro{ \ur |e vi} (Rad). I. La za re vi}

27

VOJ VO DI NA PRED 10.000 GLE DA LA CA PO BE DI LA OFK BE O GRAD U PO LU FI NA LU KU PA SR BI JE

SI NI [A MI HAJ LO VI]

Po no san sam {to sam se lek tor

petak15.mart2013.

No vo sad sko ve ~e za pam }e we Ve o ma do bra igra i po b e d a Voj v o d i n e (1:0), iz vr sno iz da we En ve ra Ali vo di }a i we go vih sa i gra ~a, gol od lu ke Abu ba ka ra Ouma rua i sjaj ne od bra ne gol ma na OFK Be o- gra da Mi la na Lu ka ~a, obe le `i l i su pr v u po l u f i n al n u utak mi cu Ku pa Sr bi je iz me |u No v o s a | a n a i be o g rad s kih „ro man ti ~a ra”. Pre ko 10.000 gle da la ca na sta di o nu „Ka ra |or |e” stvo ri lo je sja jan am bi j ent i ima l o pri l i k u da pra ti igru na je dan gol, stal ne ata k e cr v e n o-be l ih ko j i ni su po su sta ja li ni u jed nom tre nut ku i bri qant nu par ti ju gol ma na OFK Be o gra da ko ji se, prak t i~ n o sam, is p r s io pred na le ti ma do ma }eg ti ma. Upra v o we m u za h va q u j u } i, pla vo-be li su iz vu kli za wih sjaj nih 0:1, jer su do ga |a wa na te re nu pro sto na me ta la ube dqi vi ji tri jumf Voj vo di ne. - Ne mam pra vo da bu dem ne za do vo qan igrom na {e eki pe, ali je Lu ka~ bra nio sve - re kao je tre ner No vo sa |a na Ne boj {a Vig we vi}. - Bi la je ovo ve o ma do bra par ti ja Voj vo di ne, jo{ je dan po ka za teq to ga da smo na do brom pu tu da do stig ne mo ono {to `e li mo, a to su par t i j e po p ut ove s OFK Be o gra dom u kon ti nu i te tu. Za u sta vi li smo br zo no ge na pa da ~e go sti ju, a to ni je ni la ko, ni jed no stav no. Ni je dan je di ni {ut ka na {em go lu ni s u upu t i l i, a mi smo stva ra li pri li ke, ali je Lu ka~ ura dio ne ke stva ri ko je je te {ko po no vi ti. Uko li ko i u re v an { u bu d e m o igra l i na ni vou ko ji smo po ka za li, mi slim da }e mo se na }i u fi na lu Ku pa Sr bi je. En ver Ali vo di} pru `io je sjaj nu igru i, u sa rad wi s ka pi t e n om Vu l i } e v i } em, bio kon s tant n a opa s nost po de snoj stra ni za gol su par ni ka. U 60. mi nu tu No vo pa za rac je po go dio sta ti vu, ali je bio i

Ma `i} Glav ni su di ja utak mi ce u No vom Sa du bio je na{ naj bo qi ar bi tar Mi lo rad Ma `i} iz Vr ba sa. On je od su dio me~ na vi so kom ni vou, s ve li kom do zom auto ri te ta i u si tu a ci ja ma ka da ni je bi lo jed no stav no do ne ti is prav ne od lu ke. Naj pre je, u 42. mi nu tu pu stio da se igra na sta vi na kon {to je lop ta ne ko ga iz od b ra n e go s tu j u } eg ti m a uda r i l a u ru k u. Na m e r e, evi dent no, ni je bi lo, kao ni u dru gom po lu vre me nu ka da je lop ta po go di la u ru ku Ru ste mo vi }a. Ma `i} je po ni {tio i gol Bra n i s la v a Traj ko vi }a u 82. mi nu tu, po {to je ne do zvo qe nu po zi ci ju sig na li zi rao po mo} nik is p od za p ad n e tri b i n e Bran ko Pa vlo vi} iz Zre wa ni na. Sve `u te kar to ne, a bi lo ih je {est (pet igra ~i ma OFK Be o gra da i je dan Traj ko vi }u iz Voj vo di ne), Ma `i} je oprav da no po ka zao, ba{ kao {to je bio u pra vu ka da je po ka zao put u svla ~i o ni cu sport skom di rek to ru ro man ti ~a ra Zo ra nu Lon ~a ru, po sle pro te sta na kon po sti za wa je di nog go la na utak mi ci.

Poletanovi} i Pavlovi} u zagrqaju sa strelcem Abubakarom

asi stent kod go la Abu ba ka ra Ouma rua u 71. mi nu tu. - Od gra li smo utak mi cu ve o ma do bro i sti gli do zna ~aj ne po be de - pro ko men ta ri sao je Ali vo di}. - Na pa da li smo to kom svih 90 mi nu ta, ali je wi hov gol man bra nio za i sta na vi so kom ni vou. Ne ma ve ze, pred nost je sa da na na {oj stra ni i bit no je da s ova kvim igra -

Fo to: F. Ba ki}

ma na sta vi mo i da qe. Ve ru jem da }e mo za i gra ti u fi na lu Ku pa Sr bi je, jer su to na {i fe no me nal ni na vi ja ~i za slu `i li. Gol od lu ke po sti gao je, re }i }e ne ko - a ko bi dru gi, Ka me r u n ac Abu b a k ar Ouma r u. Po le teo je kroz va zduh po sle Ali v o d i } e v og cen t ar { u t a, sjaj no se sna {ao i gla vom po go dio mre `u.

- Sre }an sam zbog ove po be de - re kao je po pu lar ni Abu. Au, ka ko je sa mo bra nio Lu ka~. Ipak smo sti gli do pred no sti, ali u re van{ utak mi cu mo ra mo da u|e mo kao da je re zul tat 0:0. At mos fe ra na sta di o nu bi la je sjaj na, vo leo bih da je uvek ta ko, jer nam je pu no lak {e da igra mo ka da su broj ni na vi ja ~i uz nas.

OFK Be o grad je raz o ~a rao igrom u ko joj je je di na ide ja bi la ta da se ne pri mi gol. Iako je tre ner Zo ran Mi lin ko vi} po za vr {et ku me ~a tvr dio ka ko pot pu na de fan zi va ni je bi la deo we go ve tak ti ke, te {ko je slo `i ti se s tim mi {qe w em. Be o g ra | a n i su se bra ni li sa svih 11 igra ~a, bez `e qe da kre nu ka go lu Voj vo di ne. Igra li su pot pu ni „bun ker”, a od re zul tat skog de ba kla spa sio ih je Mi lan Lu ka~. A. Pre do je vi}

RO MAN TI ^A RI IGRA LI SLA BO U NO VOM SA DU

Lu ka~ kao ho bot ni ca Fud ba le ri OFK Be o gra da u pr voj po lu fi nal noj utak mi ci Ku pa Sr bi je iz gu bi li su u No vom Sa du od Voj vo di ne 0:1. Ro man ti ~a ri bi li ble di, a je di ni ko ji je bli stao bio je gol man Mi lan Lu ka~. ^u var mre `e Be o gra |a na od bra na ma je spa sio svoj tim ube dqi vi jeg po ra za.

Milan Luka~

Ro man ti ~a ri su po ka za li da su u kri zi. U ~e ti ri utak mi ce ovog pro le }a pri mi li su se dam go lo va, a da li je dan. Ni ve li ki mo tiv, ka kav je igra we za tro fej Ku pa ni je pod stre kao ro man ti ~a re da pru `e bo qu igru. Osta vi li su gol ma na Lu ka ~a na ve tro me ti ni, a {ta je sve ovaj 26-go di {wi gol man

~i nio rav no je pod vi gu. Ski dao je No vo sa |a ni ma zi ce re ko od {a le, hva tao lop tu i ka da je ona ve} vi |e na u go lu. - Ne m am re ~ i za ova k vu igru. Bi li smo lo {i svih 90 mi nu ta i za slu `e no smo po ra `e ni. Voj vo di na je bi la mno go bo qa i mo gla je i ube dqi vi je da nas po be di – ka `e Lu ka~. Pu bli ka na sta di o nu bi la je li stom uz Voj vo di nu. - Na vi ja ~i su na pra vi li sja jan am bi jent i mi slim da smo mi pod le gli at mos fe ri. Na `a lost, mi na na {em sta di o nu ne ma mo ta kvu po dr {ku i to je si gur no pre su di lo. Po hva l e Lu k a ~ u sti ` u sa svih stra na. - Pri ja ju mi ~e stit ke, ali {ta vre di kad smo iz gu bi li. Ipak, ima mo ak ti van re zul tat i ni {ta jo{ ni je go to vo. Ve ru jem da }e na {i ve zi sti i na pa da ~i u re van {u bi ti pra vi, {to u No vom Sa du ni su us pe li jer je pla ni ra no da igra mo ne {to de fan ziv ni je. OFK Be o grad ni jed nom ni je upu tio uda rac pre ma go lu Voj vo di ne. - Bi lo je pred vi |e no da se bra ni mo, ali ne i da osta vqa mo to li ko pro sto ra Voj vo di ni. U ~e tvr toj utak mi ci ovog pro le }a mu ~i li smo se u re a li za ci ji, jed no stav no jo{ ni smo u{li u for mu. Na dam se ipak da }e mo u re van {u 17. apri la bi ti da le ko bo qi – is ti ~e Lu ka~. Mi lan Lu ka~, svo jim od bra na ma pro tiv Voj vo di ne pri vu kao je pa `wu ino stra nih ska u ta. Ne ma sum we da }e na me ~u sa Par ti za nom bi ti pod wi ho vom pri smo trom. I. La za re vi}

SA OP [TE WE FK VOJ VO DI NA

Na vi ja ~i, hva la i iz vin ite Fud bal ski klub Voj vo di na je ju ~e iz da o sa op {te we u ko jem sto ji: „Kao {to je naj {i ri srp ski fud bal ski audi to ri jum imao pri li ku da vi di, pr va po lu fi nal na utak mi ca Ku pa Sr bi je iz me |u Voj vo di ne i OFK Be o gra da, po red od li~ ne pred sta ve na te re nu, bi la je upot pu we na sjaj nom at mos fe rom na tri bi na ma ko ju su pri re di li na vi ja ~i Voj vo di ne. Upra va klu ba ovim pu tem za hva qu je svo jim na vi ja ~i ma na pru `e noj po dr {ci, ko ja je mno go zna ~i la igra ~i ma, ali ne mo `e da ne po me ne ne mi le sce ne ko je se na sta di o nu „Ka ra |or |e“ ve} du `e

vre me de {a va ju. Ra di se, na i me o ne shva tqi vom za dr `a va wu ve li kog de la do ma }e pu bli ke od stra ne or ga na re da, ko je tra je i po sat vre me na na kon za vr {et ka utak mi ce, kao i ne shva tqi vim zah te vi ma or ga na re da za do dat nim me ra ma bez bed no sti, ko ji FK Voj vo di na mno go ko {ta ju, iako se na sta di o nu „Ka ra |or |e“ do sa da ni je de sio ni ka kav eks ces. Ne mo `e mo da raz u me mo ove po stup ke i mi {qe wa smo da ni je ko rekt no da sa svih sta di o na {i rom Sr bi je gde go stu je mo na {i na vi ja ~i iz la ze po sled wi, pa se pi ta mo: Da li je mo gu }e da po sled wi mo ra mo iz la zi ti i sa svog sta di o na „Ka -

ra |or |e“, na ko jem su sve tri bi ne za kqu ~a ne? Ne hva tqi vo nam je da or ga ni za du `e ni za red ne ma ju ni ma lo ob zi ra pre ma na vi ja ~i ma ko ji su na utak mi cu do {li sa ma lom de com. Ako nam ne da te po bi lo kom osno vu da bu de mo pr vi, ba rem nam omo gu }i te da pr vi iza |e mo sa svog sta di o na „Ka ra |or |e“. Pi ta mo se ~e mu vo de ta kvi po stup ci. Ne me {a mo se u rad or ga na bez bed no sti ali ose }a mo oba ve zu pre ma svo jim na vi ja ~i ma da im na ovaj na ~in upu ti mo jav no iz vi we we {to su po ki {i ~e ka li vi {e od 45 mi nu ta da iza |u sa sta di o na „Ka ra |or |e“. UO FK Voj vo di na

Bla ter pro tiv Pla ti ni ja Mi {el Pla ti ni o klin, Sep Bla ter o plo ~u. Pred sed ni ci Evrop ske fud bal ske uni je (UEFA) i Svet ske ku }e fud ba la (FI FA) ~e sto ima ju su prot sta vqe ne sta vo ve o mno gim pi ta wi ma. Naj no vi ji ka men spo ti ca wa je u ve zi sa ide jom da se Evrop sko pr ven stvo 2020. go di ne or ga ni zu je {i rom Sta rog kon ti nen ta.Sep Bla ter je pro tiv. On je mi {qe wa da }e ti me tur nir „iz gu bi ti iden ti tet i du {u”. - Tur nir bi tre ba lo da se igra u jed noj ze mqi, ta ko kre i ra te iden ti tet i eufo ri ju. Tur nir 2020.

je po de qen, to vi {e ni je evrop sko pr ven stvo i mo ra da ima dru ga ~i je ime. Ja ne znam ka ko da ga na zo vem, ta kvom pr ven stvu Evro pe ne do sta ja }e sr ce i du {a - iz ja vio je Bla ter. Bla t er je do d ao da 2015. go d i n e pla n i r a da se po v u ~ e sa ~el n e funk c i j e svet s kog fud b a l a, ka ko bi FI FA bi l a ja k a i sta b il n a. [vaj c a r ac je na tom po l o ` a j u od 1998. Kao we g ov mo g u } i na s led n ik va ` i pred s ed n ik UEFA Mi { el Pla t i n i.


Sport

SI NI [A MI HAJ LO VI] Imam svo ju klu pu na ko joj se dim i po no san sam {to sam se lek tor fud bal ske re pre zen ta ci je Sr bi je. Ni ka da ni sam iz dao ni je dan svoj san i ni sam hi po kri t. Str. 27

@REB KU PA SR BI JE

TUR NIR U IN DI JAN VEL SU

Po no} ni ples \o ko vi }a U vreme kada bi obi~an ~ovek, a naro~ito profesionalni sportista, uveliko trebalo da spava, najboqi teniser sveta poslat je na zagrevawe za me~. Pola ~asa posle pono}i po lokalnom vremenu, (1) Novak \okovi} i (23) Sem Kveri po~eli su duel osmine finala Indijan Velsa, koji je trajao sat i po i bio zavr{en u dva ~asa. A, potom izjave, tu{irawe, smirivawe pulsa, masa`a, oporavak i po~inak. Te{ko da su \okovi} i Kveri mogli da se smeste u krevet pre ranih jutarwih sati. Nakon {to je u ~udnom me~u nadigrao 198 centimetara visokog Amerikanca (6:0, 7:6), \okovi} je rekao: - Bio sam zaista frustriran ~ekawem i trudio sam se da kontroli{em emocije - rekao je \okovi}, koji nije `eleo da komentari{e odluku organizatora da se me~ ne pomeri za naredno jutro. Ina~e, program na Centralnom terenu odu`io se (ne)planirano neizvesnim me~evima Roxera Federera i Rafaela Nadala, a sve je postalo jo{ gore kada je Marija [arapova odu`ila protiv Sare Erani. - Ovo je bio zaista duga~ak, duga~ak dan za sve nas i zaista sam zahvalan svima koji su ostali do kraja da gledaju me~. [to se mene ti~e, nije bilo nimalo prijatno ~ekati ceo dan i zagrevati se u pono}. Novak je vreme „ubijao” igraju}i se fudbalskom loptom na obli`wem terenu, dodavaju}i se na „petoparcu” sa ~lanovima svog tima i ve`baju}i pimplovawe. Ka`e da ga je mali fudbal opu{tao... Duel Kveri - \okovi} trebalo je da po~ne u 20.30, a prvi poen odigran je u 00:23. U tom trenutku na stadionu je ostalo oko 500 navija~a od 15.168 koliko ih je bilo u prajm tajmu, fini{u me~a Nadal - Ernests Gulbis i potom duela [arapova - Kirilenko.

Novak \okovi}

O duelu sa Kverijem, posledwim teniserom koji ga je savladao, u Parizu oktobra 2012, \okovi} je rekao: - Sve je li~ilo na Bersi. Napravio sam nekoliko nepotrebnih gre{aka posle

[vajcarac (6:3, 6:3). Na `alost qubiteqa tenisa, Nadal je od pro{log leta i Vimbldona bio

Ra fael Na dal

rer i Rafael Nadal. Okruglo godinu dana od kada su odigrali svoj posledwi, 28. me|usobni me~ i tada je u polufinalu boqi bio

Ju~e je u beogradskom hotelu „M Best Vestern” odr`ano `reb ~etvrtfinala Kupa Srbije za `ene i mu{karce. U konkurenciji dama sasta}e se: Naisa Jagodina, BMS Milenium - Zaje~ar, Crvena zvezda - Maks Sport, @elezni~ar - Radni~ki. Kod mu{karaca snage }e odmeriti: Crvenka Jafa - Kolubara, PKB - Partizan, Napredak Vojvodina i Zaje~ar - Metaloplastika. Utakmice su na programu 10. aprila. Drektor Vojvodine, Darko Jevti} prisustvovo je sastanku u Beogradu, a nakon izvla~ewa parova nije bio zadovoqan - Dobili smo najte`eg mogu}eg protivnika iz drugog {e{ira. Sa Kru{evqanima smo se sastali dva puta u prvenstvu, zabele`ili smo dve pobede. Pogotovo je bio te`ak ovaj drugi me~ na startu drugog dela prvenstva u Novom Sadu, gde nas je rival propisno namu~io i pokazao da ima nesporan kvalitet. Ne}e biti ni malo lako u Kru{evcu ka`e Darko Jevti}. Vojvodina je konkurisala za doma}ina mu{kog turnira, pored Aran|elovca, Ni{a i Smedereva. I. Gru bor

Pu tin po dr `a va rva ~e

~ega je Sem po~eo dobro da igra. Zato je i napravio povratak u drugom setu. Ali, ose}ao sam tokom celog me~a da imam kontrolu u poenima, da se dobro kre}em i udaram lopticu, tako da mogu da

Fe de rer i Na dal de le meg dan U ~etvrtfinalu prvog Mastersa sezone sasta}e se, u uveliko kultnom rivalstvu, Roxer Fede-

Voj vo di na u Kru {ev cu

odsutan zbog problema sa kolenima i vratio se tek po~etkom februara, a nakon dve osvojene titule na ju`noameri~kim {qaka-

stim podlogama, do{ao je u Indijan Vels i uz mnogo problema protiv kvalifikanta Ernestsa Gulbisa zakazao ~etvrtfinale sa starim rivalom. Bi}e to 29. okr{aj trenutno drugog i petog tenisera sveta, dvojice najtrofejnijih aktivnih igra~a, a mla|i [panac vodi rezultatom 18:10. Na tvrdim podlogama Federer ima prednost od 6:5, s tim da je Nadal boqi na betonu kada se igra napoqu - 5:2. Rezultati osmine finala: (1) Novak \okovi} - (23) Sem Kveri 6:0, 7:6, (8) @o-Vilfred Conga - (17) Milo{ Raoni} 4:6, 7:5, 6:4, (3) Endi Marej - Karlos Berlok 7:6, 6:4, (7) Huan Martin Del Potro - (19) Tomi Has 6:1, 6:2 (6) Toma{ Berdih - (10) Ri{ar Gaske 6:1, 7:5, (13) @il Simon - Kevin Anderson 3:6, 6:1, 4:6, (5) Rafael Nadal - (Q) Ernests Gulbis 4:6, 6:4, 7:5 (2) Roxer Federer - (18) Stanislas Vavrinka 6:3, 6:7, 7:5.

budem zadovoqan svojim izdawem iako nije bilo lako na kraju. \okovi} je protiv Kverija zabele`io 21. uzastopnu pobedu, ra~unaju}i Finale Masters serije u Londonu, iz

novembra 2012. i Australijan Open i Dubai ove godine. Novak je dva puta osvajao Indijan Vels, 2008. i 2011. godine, a za polufinale bori}e se protiv (8) @oa-Vilfreda Conge.

Predsednik Rusije Vladimir Putin pridru`io se borbi za povratak rvawa na program Olimpijskih igara. Sport sa anti~kom tradicijom, koji je bio na prvim modernim Igrama i kontinuirano se odr`avao od 1904, skinut je sa programa Igara 2020. Putin, koji je izuzetno aktivan kao sportista, rekao je da je izbacivawe tradicionalnih sportova sa Igara nepravedno. - Nepravedno je izbacivawe iz olimpijskog programa tradicio-

\O KO VI] PRO GLA [EN ZA [E STOG NAJ MO] NI JEG SPOR TI STU U SAD

No vak is pred Ko bi ja Novak \okovi} progla{en je za {estog najmo}nijeg sportistu u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama u tradicionalnom izboru „Blumberg sportfolio liste”. Na ovoj presti`noj listi koja

Le bron Yejms

ukqu~uje preko 3.000 sportista najboqi teniser sveta na{ao se ispred brojnih {ampiona, poput ko{arka{a Kobija Brajanta (7.), pliva~a Majkla Felpsa (8.), fudbalera Dejvida Bekama (13.), atleti~ara Useina Bolta (15.), tenisera Rafaela Nadala (22.), boksera Flojda Mejvedera Juniora (39.) i mnogih drugih vedeta. Prvi na listi je NBA zvezda Majami Hita Lebron Xejms, a slede golfer Tajger Vuds, i tandem NFL fudbalera Pejton Mening i Dru Bris, pa Roxer Federer. Re~ je o listi koja se pravi na osnovu takozvanog „N-bilansa”, a koji obuhvata u~inak sportista na terenu na takmi~ewima u SAD, wihovu pojavu, sveukupnu popularnost , statistiku, vrednosti sponzorskih ugovora, uticaj i broj navija~a na dru{tvenim mre`ama. N. M.

nalnih sportova , koji su tu od nastanka Igara, jo{ od anti~ke Gr~ke - rekao je Putin. On je naglasio da se nada da }e Rusija o pitawu olimpijskog statusa rvawa razgovarati sa Me|unarodnim olimpijskim komitetom. Rvawe je jedan od najja~ih olimpijskih sportova u Rusiji, a sportski zvani~nici te zemqe bili su nezadovoqni odlukom Izvr{nog komiteta MOK proslog meseca da iskqu~i rvawe iz olimpijskog programa za 2020. Kona~na odluka o tome koji sport }e biti primqen u olimpijsku porodicu bi}e doneta u septembru u Buenos Airesu. Me|unarodna rva~ka federacija (FILA) odr`a}e sastanak u Moskvi 18. maja kako bi se izabrao novi predsednik te organizacije – na ~ijem je ~elu privremeno srpski stru~wak Nenad Lalovi}.


NOVI SAD *

PETAK 15. MART 2013. GODINE

GODINA LXXI BROJ 23735 CENA 30 DINARA * 0,50 EUR

Internet: www.dnevnik.rs * e-po{ta: redakcija@dnevnik.rs

VANREDNA SKUP[TINA AKCIONARA POLEMIKOM DO NOVOG RUKOVODSTVA

Dragan Luka~ novi direktor Novosadskog sajma str. 15

PROTESTNI SKUP NA NOVOSADSKOM INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO

Politika gura u propast svetsku semensku ku}u

DR@AVNI VRH SRBIJE S VISOKOM PREDSTAVNICOM EU O KOSOVU

Nikoli} optimista, Da~i} ka`e nema dogovora str. 2

str. 4

FUNKCIONER DS JANKO VESELINOVI] NAJAVQUJE PODR[KU UGOVORU SA UAE

Imamo obe}awe ministra Dinki}a

str. 3

MIROSLAV VASIN PREDSTAVIO KONKURSE ZA ZAPO[QAVAWE

Foto: S. [u{wevi}

Vojvodina pla}a otvarawe 4.500 radnih mesta

str. 5

STI@E PREPARAT KOJI PRODU@AVA @IVOT BOLESNIMA OD KARCINOMA PLU]A?

^etvrti poku{aj dobijawa dozvole za uvoz kubanske vakcine

str. 7

Zahla|ewe sa snegom

Najvi{a temperatura 0 °S

I N T E R V J U : ZAMENIK GRADONA^ELNIKA BORKO ILI]

Foto: S. [u{wevi}

Vrati}emo gradu epitet najboqeg mesta za `ivot str. 17 NASLOVI 5 Biznismene `uqa to {to dr`ava nema petqu 5 NBS: Spre~eno mu}kawe s kursom 5 Nema otpu{tawa u Po{ti

Dru{tvo 7 Prakti~na nastava rak-rana obrazovawa

Crna 8 Starica pqa~kala posle torte filovane „bensedinom” 9 Obezbe|ewe: Na izlazu „Kontrasta” stvoren ~ep

Vojvodina 12 Alibunar: Sru{ila se ku}a porodice Jorgovan

13 Pan~evo: Opasna isparewa iz bazena? 13 Zrewanin: Propao poku{aj prodaje „Luksola”

Novi Sad 15 [estica vozi do Ribqe pijace 15 Direktor JKP „Stan” podneo ostavku

MART UVEK DONESE SNEG

Posledwi trzaji zime

Foto: F. Baki}

Ekonomija


2

POLiTikA

petak15.mart2013.

dnevnik

DR @AV NI VRH SR BI JE S VI SO KOM PRED STAV NI COM EU O KO SO VU

Ni ko li}: Optimista sam Da ~i}: Nema dogovora

poslani ^ ke teme

Kne `e vi}: Mle ko nas za te klo Mi ni star po qo pri vre de Go ran Kne `e vi} iz ja vio je ju ~e u Skup {ti ni Sr bi je da je u pot pu no sti spre man da sno si od go vor nost po vo dom slu ~a ja po ve }a n og ni v oa afla t ok s i n a u mle ku u Sr bi ji i da }e po sto je }i stan dard o do zvo qe nom ni vou afla tok si na u mle ku od 0,5 mi kro gra ma po li tri osta ti dok se ne stek nu uslo vi da se pro me ni. „Ni {ta se ne }e do go di ti ako gra |a ni na sta ve da pi ju mle ko sa 0,5 mi k ro g ra m a po li t ri mle ka, jer isti stan dard ima tri ~e tvr ti ne sve ta, a stan dard od 0,05 uz EU, jo{ sa mo Ju `no a fri~ ka Re pu bli ka”, re kao je Kne `e vi} i na gla sio da je van red nu me ru do neo u van red nim okol no sti ma. On je do dao da je iz ve {taj o tom slu ~a ju pod neo pre mi je ru Ivi ci Da ~i }u i pred sed ni ku svo je stran ke Alek san dru Vu ~i }u i da je na wi ma da od lu ~e da li }e i ka kve sank ci je sno si ti. „Pot pu no spre man da sno sim od g o v or n ost”, od g o v o r io je Kne `e vi} na pi ta we {e fa po sla ni ka DS Bo ri sla va Ste fa -

no vi }a ka da }e pod ne ti ostav ku. Ta ko |e, Kne `e vi} je pri znao da sno si deo od go vor no sti za ne re {e ne pro ble me u tom sek to ru i da je slu ~aj sa afla tok si nom u mle ku „za te kao” to mi ni star stvo. Mi ni star je na veo da je si stem bez bed no sti hra ne u Sr bi ji re gu li san za ko ni ma i pra vil ni ci ma ko ji su do no se ni u ci q u uskla | i v a w a sa evrop skim za ko no dav stvom, ali da se to ra di lo bez „do voq no ose }a ja za re al nost i wi ho vu spro vo dqi vost”. „Ovim pra vil ni ci ma do {lo je do su {tin skih pro me na, pr ven stve na od go vor nost za kva li tet hra ne je na pro iz vo |a ~i ma hra ne, a dr `a vi je na me we na ulo ga kon tro le. Ovaj si stem po ka zu je maw ka vo sti u ~i ta voj EU”, is ta kao je Kne `e vi}. Mi ni star je do dao da je u me di ji ma bi lo ja ko pu no ne i sti na, in si nu a ci ja i lo {e pre ne tih stva ri i da je o~i gled no da se ra di o do bro or ga ni zo va noj po li ti~ koj kam pa wi gde se po ku { a v a uni { ti t i srp s ki se qak, po qo pri vre da i srp sko se lo.

De ja no vi}: Gra |a ni ni su bi li ugro `e ni Mi ni star ka zdra vqa Sla vi ca \u ki} De ja no vi} iz ja vi la je da gra |a ni ni jed nog tre nut ka ni su bi li zdrav stve no ugro `e ni ka da je re~ o ni vou afla tok si na u mle ku. De ja no vi} je re kla da je u tom pe ri o du do {lo do stva ra wa pa ni ke i po ja sni la svo ju iz ja vu da gra |a ni tre ba sa mi da od lu ~e da li }e da pi ju mle ko. Ona je ob ja sni la da je gra |a ni ma ko ji su bi li u stra hu po ru ~i la da ne }e ima ti {tet ne po sle di ce, da ne mo ra ju da pi ju mle ko ne ko li ko da na, ako se pla {e dok ne stig nu

re zul ta ti iz la bo ra to ri je u Ho lan di ji, a oni ko ji ga pi ju ne }e ima ti {tet ne po sle di ce po zdra vqe. „Ta mo ja iz ja va is trg nu ta je iz kon tek sta” , re kla je mi ni star ka. Pre ma we nim re ~i ma, stan dard ko ji od 0,05 mi kro gra ma afla tok si na po ki lo gra mu je stan dard ko jem i Sr bi ja tre ba da te `i. Ona je, me |u tim, upo zo ri la, da „ako se pret hod ni stan dar di ne stan dar di zu ju”, taj ta ko |e ne }e bi ti mo gu }e is po {to va ti.

LDP: Iza |i te iz ra ta sa DS Sed ni ca je sa zva na na zah tev Liberalno demokratske partije, ~i ji je pred sed nik ^e do mir Jo va no vi} re kao da ta stran ka pro blem bez bed no sti hra ne u Sr bi ji ni je `e le la da sve de na „be smi sle ne stra na~ ke ra to ve”, te po zvao Kne `e vi }a da „iza |e” iz ra ta sa DS i pre du zme kon kret ne me re.

„To je va {a od go vor nost. Pra vil ni ci su pre va zi |e ni i po sto je pra zni ne zbog to ga {to se ne pri me wu je Za kon o bez bed no sti hra ne”, re kao je Jo va no vi} i upi tao Kne `e vi }a na ka kav na ~in }e bi ti za {ti }en srp ski agrar po sle in for ma ci ja o po ve }a nom ni vou afla tok si na u mle ku.

Qa ji}: Ve li ka {te ta [te ta zbog afe re sa afla tok si nom u mle ku je iz me |u 100 mi li o na i 125 mi li o na evra, a pro da ja mle ka je opa la za pet do 27 od sto, re kao je ju ~e pot pred sed nik Vla de Sr bi je i mi ni star unu tra {we i spoq ne tr -

go vi ne Ra sim Qa ji}. „Mi smo ana l i z i r a l i pro d a j u u {est naj ve }ih tr go vin skih la na ca, ne }u re }i ko jih. Ta ana li za je po ka za la da je pro da ja mle ka opa la od pet do 27 od sto”, ka zao je Qa ji}.

LSV: Gde je Je {i} Po sla ni ci LSV na star tu da na {we se si je pi ta li su zbog ~e ga po kra jin ski se kre tar za po qo pri vre du Go ran Je {i} ne pri su stvu je sed ni ci, po {to je u jav no sti po kre nuo pri ~u o mle ku. Pred sed nik par la men ta Ne boj {a Ste fa no vi} od go vo rio je da na te mat skoj sed ni ci po sla ni ci ma mo gu da od go va ra ju sa mo mi ni stri. Isto vre me no,

Je {i} ni je mo gao da pri su stvu je za se da wu i zbog to ga {to ga pred la ga~ LDP ni je sta vio na spi sak onih ko ji tre ba da od go va ra ju na pi ta wa o bez bed no sti hra ne. Sam Je {i} bio je ju ~e u Skup {ti ni, ali kao gost na sa stan ku po sla ni~ kog klu ba DS pre po ~et ka skup {tin ske sed ni ce. S. Stan ko vi}

Sr bi ja tra `i kom pro mis, ne pri hva ta po ni `e we

Pred sed nik Sr bi je To mi slav Ni ko li} i pre mi jer Ivi ca Da ~i} po ru ~i li su ju ~e, po sle raz go vo ra sa vi so kom pred stav ni com EU Ke trin E{ton, da do go vor Be o gra da i Pri {ti ne o za jed ni ci srp skih op {ti na jo{ ni je po stig nut, bu du }i da i da qe ne ma sa gla sno sti oko nad le `no sti te za jed ni ce. Ni ko li} je, na za jed ni~ koj kon fe ren ci ji za no vi na re po sle sa stan ka sa E{to no vom, na kom je bio i pr vi pot pred sed nik Vla de Alek san dar Vu ~i}, re kao da je op ti mi sta, a da to zna ~i da se re {e we kre }e u prav cu ono ga na {ta Sr bi ju oba ve zu je Re lo zu ci ja do ne ta u Skup {ti ni Sr bi je. - Sve ono na {ta nas je oba ve za la Skup {ti na je pred met in si sti ra wa u raz go vo ri ma i ako ne ko ka `e da je op ti mi sta to zna ~i da bi se re {e we ve o ma bli sko kre ta lo u tom prav cu- re kao je pred -

sed nik Sr bi je. On je na ja vio da }e di rekt ni raz go vo ri u Bri se lu bi ti na sta vqe ni 20. mar ta i do dao da i da qe po sto ji mo gu} nost da ta da pro cir ku li {e ne for mal ni „non paper„ do ku ment, sa sta vqen na osno vu mi {qe wa Pri {ti ne i Vla de Sr bi je. - Ja sam uvek op ti mi sta ka da pre go va ra mo i op ti mi sta sam da mo `e mo da do |e mo do re {e wa. Mi slim da mi ni kad ni smo bi li bli `i spo ra zu mu ko jim }e mo da ure di mo `i vot na KiM, da ta mo svi sta nov ni ci `i ve kao qu di, da bu du za {ti }e ni i ima ju {an su da se raz vi ja ju i da `i ve u mi ru, a da Sr bi `i ve u okvi ru za jed ni ce u ko joj }e pra vi li ma da re gu li {u svoj `u i vot i da bu du po ve za ni sa Sr bi jom, na na ~in da ona mo `e da im po mog ne- re kao je pred sed nik Sr bi je. On je do dao da je dr `av nom vr hu E{to no va pre ne la svo je uti ske iz raz go vo -

E{ton: Kon struk tiv no u Be o gra du Vi so ka pred stav ni ca EU Ke trin E{ton oce ni la je da je sa naj vi {im srp skim zva ni~ ni ci ma u Be o gra du ima la ko ri stan i kon truk ti van sa sta nak u ci qu pri pre me sle de }e run de di ja lo ga Be o gra da i Pri {ti ne. -Po se ti la sam da nas Be o grad ra di da qih kon sul ta ci ja sa srp skim li de ri ma u okvi ru di ja lo ga uz po sre do va we EU u ci qu nor ma li za ci je od no sa Be o gra da i Pri {ti ne, na ve la je E{ton na kon raz go vo ra sa dr `av nim vr hom Sr bi je u sa op {te wu ko je je ob ja vqe no na veb saj tu EU. - Ima la sam ve o ma ko ri stan i kon struk ti van di ja log sa pred sed ni kom To mi sla vom Ni ko li }em, pre mi je rom Ivi com Da ~i }em i pot pred sed ni kom Alek san drom Vu ~i }em. Ove kon sul ta ci je odr `a va ju se ka ko bi se pri pre mio sle de }i sa sta nak u okvi ru di ja lo ga ko ji }u odr `a ti sa pre mi je rom Da ~i }em i ko sov skim pre mi je rom Ta ~i jem 20. mar ta, na ve de no je u sa op {te wu.

ra u Pri {ti ni i da je ona ume re ni op ti mi sta. - Svi na {i raz go vo ri sa wom i pred stav ni ci ma Pri {ti ne kre }u se u okvi ru Re zo lu ci je Na rod ne Skup {ti ne, to smo ja sno re kli pre ne ko li ko da na u Bri se lu i da nas po no vo- re kao je pred sed nik Ni ko li}. Pre mi jer Da ~i} je is ta kao da u ovom tre nut ku ne ma do go vo ra u di ja lo gu sa Pri {ti nom, ni ti }e ga bi ti dok se su {tin ski ne raz mo tre pred lo zi Sr bi je ve za ni za za jed ni cu srp skih op {ti na, bu du }i da Pri {ti na sma tra da op {ti ne tre ba da ima ju nad le `no sti, a ne za jed ni ca. On je, po sle su sre ta dr `av nog vr ha Sr bi je sa vi so kom pred stav ni com EU Ke trin E{ton, na veo da ni ko u ovom tre nut ku ne mo `e da ka `e ho }e li do }i do do go vo ra, ili ne. - I da qe po sto je raz li ke. Da ima do go vo ra, si gur no bi ov de bi la Ke trin E{ton da to ob ja vi. Do go vo ra ne ma, ni ti }e ga bi ti dok se su {tin ski ne raz mo tre na {i pred lo zi- re kao je Da ~i}. Pre ma we go vim re ~i ma, ni je bit no da do bi je mo za jed ni cu srp skih op {ti na zbog na {eg ina ta, ne go da to za i sta bu de na ~in za pre va zi la `e we pro ble ma. - Ke trin E{ton stal no go vo ri da smo ta ko bli zu, a ja bih re kao i ta ko da le ko. Mi `e li mo kom pro mis, ali ne }e mo pri hva ti ti po ni `e we. To je na {a po ru ka pred 20. mart, is ta kao je Da ~i} i uka zao da po sto je tri glav na pi ta wa na ko ja tre ba na }i od go vo re. Su {tin sko je {ta je to za jed -

Pre mi jer da nas u Bri se lu Pre mi jer na ja vio je da da nas pu tu je u Bri sel sa ~e ti ri mi ni sta ra Vla de Sr bi je. On je po sle raz go vo ra sa vi so kom pred stav ni com EU re kao da }e u Bri se lu raz go va ra ti sa ~e ti ri evrop ska re sor na ko me sa ra za tr go vi nu, zdra vqe, `i vot nu sre di nu i pro sve tu. Da ~i} je do dao da taj sa sta nak ne ma ni ka kve ve ze sa di ja lo gom Be o- gra da i Pri {ti ne ve} da se ra di o pro ce su evrop skih in te gra ci ja. ni ca srp skih op {ti na i ka kve su we ne nad le `no sti. Pre ma we go vim re ~i ma, uvek se go vo ri o tri gra ne vla sti a to su iz vr {na, za ko no dav na i sud ska, ali po {to je i Ko so vo sa mo po se bi ne stan dar no pi ta we on da je te {ko de fi ni sa ti ko je gra ne vla sti bi ova za jed ni ca tre ba lo da ima. Za to, do dao je, ni je jed no stav no na }i od go vo re na to ko je bi bi le we ne nad le `no sti u obla sti ma ko je joj bu du po ve re ne. Da ~i} je po ru ~io da Sr bi ja u sva kom slu ~a ju ne mo `e pri sta ti na ne ku neo ba ve znu for mu, „mal te ne ne vla di nu or ga ni za ci ju”. Dru ga dva pi ta wa su pi ta we po li ci je i pra vo su |a, ka zao je pre mi jer, do da ju }i da „ni je sve jed no ko vas ~u va, ko vas bra ni i ko vam su di”. D. Mi li vo je vi}

Ma ra{: Oprav da no pre i spi ti va we vo qe gra |a na u Voj vo di ni Uje di we ni re gi o ni Sr bi je sma tra ju da ima raz lo ga za pre i spi ti va we vo qe gra |a na u Voj vo di ni i za ne go do va we ra dom Vla de Voj vo di ne, iz ja vio je ju ~e ~lan Pred sed ni {tva URS Slo bo dan Ma ra{. Ma r a{ je na stra n a~ k oj kon fe ren ci ji za no vi na re re kao da }e URS, uko li ko se do ka `u zlo u po tre be u ra du Raz voj ne ban ke Voj vo di ne, in si sti ra ti na van red nim iz bo ri ma u Voj vo di ni. Raz lo zi za

pre i spi ti va we vo qe gra |a na su, po red Raz voj ne ban ke Voj vo di ne, i sma we we Voj vo di ne u po gle du bro ja sta nov ni ka, ali i to {to se pr vi put od pri sa je di we wa Voj vo di ne do go di lo da ona ima ni `i bru todru {tve ni pro iz vod od re pu bli~ kog pro se ka. “Od go vor nost ko ju voj vo |an ska vla da no si za upra vqa we, po {to je ima la ve }i nu u Raz voj noj ban ci je ve o ma ozbiq na, a o pu sto {i ko ja je osta la iza

Fon da za ka pi tal na ula ga wa Voj vo di ne ne tre ba da tro {i mo re ~i”, re kao je Ma ra{ i pod se tio na re ~i pred sed ni ka po kra jin ske vla de Bo ja na Paj ti }a da }e ta vla da da ti ostav ku uko li ko se do ka `u ne re gu lar n o s ti u Raz v oj n oj ban c i Voj vo di ne. Go vo re }i o zah te vu po kra jin skog LDP za pro me nu Usta va Sr bi je ka ko bi Voj vo di na do bi la sa mo stal nu auto no mi ju, Ma ra{ je re kao da je to ili ple o-

na zam ili zah tev za re pu bli ku. Ma ra{ je na veo da tre ba otvo re no re }i da eks tre mi zam ko ji bra ni ta kav stav ra |a eks tre mi zam dru ge vr ste, od no sno onaj ko ji }e tra `i ti uki da we auto no mi je. URS, pre ma we go vim re ~i ma, po dr `a va sva ki di ja log ka pro me ni Usta va Sr bi je i `e li da u naj vi {em prav nom ak tu Sr bi je bu de pre po zna ta po tre ba gra |a na, a to je su {tin ska de cen tra li za ci ja i re gi o na li za ci ja.

TVIT CRTICA Vuk sti `e u ne de qu

Koga imenovati

Sa por ta la @nadlanu sti `e vest ve za na “pred sed ni ka sve ta”: @jere mi c_vuk d olazi da smeni \ila sa. Odgovar a V uk Jeremi} :I stina j e, dobio sam p oziv za Skup{tinu DS u nedequ i dola zim iz Ame rike d a ka`em {t a mislim o predlo gu no vog p rograma. ^udi se @zmajevit: Kako to ka da vi{e ni st e ~lan? A Jeremi} ka `e: J esa m, statut ar na kom isija DS se jo { uvek nije sas ta la da razmotr i moju `albu na odl uk u koja je donesena u mom od su st vu...

O DS su na lajni debatovale i ‫‏‬ @juznevesti : Novi rascep u @de mokrat e. Sla v i{a Dini} p re ti na pu {t aw em partije ukol iko Beo grad ne p rom eni pov ereni ka za Ni{. Potpred se dnik vojvo|ans ke v lade Gora n Je{i } je u “ dilem i “: A da im en ujemo na prim er \idi}a? ( P.D .koji je ve } napustio DS)

G uslawe u parlam entu I z red ov a LDP st i`u kri tike n a ra~u n v la de. Drago Kova ~evi} ka`e: Borba pro tiv korup cije je u zela takav zamah, d a sm o stigli u ta ~ku ka d

Beko sebe nu di za pre mijera :)) A pos la nik Boj an \uri } saop{tav a: Cela Vl ada bez Da~i} a i Vu~i}a do {la n a sednicu na koj u ih n iko nije zvao. Do ko ni qudi. Ne vredi, n a{ a ideja je bila da p ri~amo ozbiqno, vlast re{ila da gusla o zaverama #skupstina #mleko

Pa ra dajz i lam pi o ni O hra ni raz mi {qa i funk ci o ner SNS Ivan Ni ni}: Pred nost ovog GMO pa ra daj za je to {to de set me se ci mo `e da sto ji u fri `i de ru, bez ika kve pro me ne. Kao lam pi o ni za jel ku... dok se ne po tru je mo.

Za u vek Pa {i} Na pred wak Vla di mir \u ka no vi} “shva tio” je {ta Vla da na me ra va: Mi slim da je su {ti na na {e po li ti ke po pi ta wu Ko sme ta Pa {i }e va re ~e ni ca – spa sa nam ne ma, pro pa sti ne }e mo!

Ne }e, snaj ka ^lan IO DSS @i vo ta Star ~e vi} o eko no mi ji: Dr Pa vle Pe tro vi}:” #Dinki} da se suo~i sa realno{}u”! Profesore, kad je snajka priznala da nije nevina?!? S. St.


politika

dnevnik

FUNK CI O NER DS JAN KO VE SE LI NO VI] NA JA VQU JE PO DR [KU UGO VO RU SA UAE

Ima mo Din ki }e vo obe }a we Za me nik {e fa po sla ni~ kog klu ba De mo krat ske stran ke Jan ko Ve se li no vi} na ja vio je da }e po sla ni ci te stran ke da nas gla sa ti “ za” ra ti fi ka ci ju ugo vo ra sa Vla de Sr bi je i UAE. Na gla {a va ju }i da je DS u par la men tu Sr bi je iz ne la sve pri med be Rad ne gru pe, ko ju je for mi ra la Vla da APV, Ve se li no vi} je is ta kao u iz ja vi za “Dnev nik” da po sla ni ci te stan ke ni su “ `e le li da bu du neo d go vor ni pre ma gra |a ni ma Voj vo di ne ta ko {to bi bi li pro tiv ovog spo ra zu ma ko ji, po obe }a wu vla de do no si ne {to bo qe.” - Vi de }e mo ka ko }e te }i re a li za ci ja ce log pro jek ta sa ku po vi nom i iz najm qi va wem ze mqi {ta u Voj vo di ni. Ima mo usme no obe }a we mi ni stra Mla |a na Din ki }a, da to na ple nar noj sed ni ci skup {ti ne, {to pred sta vqa od re |e ni do ku ment. Din ki} je obe }ao i od re |e ne po zi ci je ko je }e bi ti in ve sti ra ne ka da je u pi ta wu Voj vo di na i po qo pri vre de i da }e u sa ~i wa va wu ko na~ nog ugo vo ra kon sul to va ti po kra jin sku vla du, kao i da pred met ku po pro da je ne mo `e bi ti imo vi na iz re sti tu ci je {to je za nas bi lo ve o ma va `no- ob ja {wa va Ve se li no vi}. Ujed no upo zo ra va da je ustav na oba ve za mi ni stra da se za sve bu du }e po te ze kon sul tu je s po kra jin skom ad mi ni stra ci jom, jer „ po kra jin ska auto no mi ja bez ika kvog pra va da se pi ta o va `nim pi ta wi ma za we ne gra |a ne ne bi ima la smi sla“.

Ugovor s Emiratima prihvatqiv i za Vojvodinu?

vo di ni bi }e upo zna ti sa si tu a ci jom”. Po sla ni ci DS iz ne li su u sa moj ras pra vi u par la men tu kqu~ ne pri med be rad ne gru pe, ko je su se po klo pi le sa do sa da {wim pri med ba ma DS- a, a ko je se ti ~u prav nih,

Ugo vor ide u po kra ji nu Mi ni star pri vre de i fi nan si ja Mla |an Din ki} re kao je sa skup {tin ske go vor ni ce da ne ma ni {ta pro tiv da na crt ugo vo ra sa UAE bu de po slat i po kra jin skoj vla di. Pro jek ta od vod wa va wa i na vod wa va wa pred vi |a ne {to vi {e od 96 mi li o na do la ra, od ~e ga 67,5 mi li o na na te ri to ri ji APV. - Ono {to smo po sla li Raz voj nom fon du Abu Da bi ja ve za no za te ri to ri ju Voj vo di ne, is kqu ~i vo je do {lo na pred log Po kra jin skog se kre ta ri ja ta za po qo pri vre du i vo de. Da kle, mi se ni smo me {a li u iz bor pri o ri te ta, pro je ka ta, tvr di Din ki}. Ujed no, o~e ku je br zu in ve sti ci ju ka da je re~ o Lu ci Pan ~e vo. - Od Pan ~e va o~e ku jem sprem nost, jer je to ze mqi {te ko je pri pa da gra du, a tu le di nu po pri stoj noj, a ne po pre ter na oj ce ni da Emi ra }a ni ma, a za to }e do bi ti in ve sti ci je i rad na me sta i naj bo qu re~ nu lu ku u re gi o nu. Ka ko na vo di Ve se li no vi}, DS }e pra ti ti iz ra du ko na~ nog ugo vo ra i we go vu re a li za ci ju, pa uko li ko ne bu du po {to va ni “ ti pa ra me tri ko je smo oce ni li kao mi ni mal ne da bi smo gla slai za, na vre me }e mo uka za ti na wih i gra |a ni u Voj -

eko nom skih, so ci jal nih, agro nom skih i po li ti~ kih aspe ka ta ovih ugo vo ra i po sle di ca ko je mo gu ima ti na po qo pri vre du Voj vo di ne odnsno Sr bi je. - Sva ka ko da smo is ta kli ne ke stva ri ko je su pro pu {te ne od stra -

ne Vla de Sr bi je u `e qi da se mo `da ovaj po sao ura di br zo, ali po me ni ipak ni su mo gle bi ti ura |e ne na ta ko br zo plet na ~in. Ti ~u se, re ci mo ~la na 58. Usta va Sr bi je ko ji da je pra vo gra |a ni ma na imo vi nu i ovaj pred u go vor ko ji je pot pi san sa UAE ne sa dr `i od red be ko je raz ja {wa va ju da li je pred met ugo vo ra po dr `a vqe no po qo pri vred no ze mqi {te i da li ima pod ne tih zah te va za vra }a we imo vi ne, jer sva ka ko ono {to je pred met re sti tu ci je ne bi sme lo bi ti pro da to ~ak i ako se ta imo vi na na la zi u vla sni {tvu dr `a ve- uka zao je Ve se li no vi}. - Rad na gru pa je sta vi la kao pri med bu i ~i we ni cu da su se u ne rav no prav nom po lo `a ju na {li gra |a ni Sr bi je u od no su na stvar no prav no li ce u po stup ku sti ca wa svo ji ne i ostva ri va wa pra va za ku pa na po qo pri vred no ze mqi {te, jer ni su ima li mo gu} nost da kon ku ri {u za we ga. Dru go, rad na gru pa je uka za la na ~i we ni cu da je po vre |e no pra vo gra |a na na po kra jin sku auto no mi ju, jer u po stup ku za kqu ~i va wa pred u go vo ra wi su ukqu ~e ni pe red stav ni ci APV, ni je di ni ca lo kal ne sa mo u pra ve. Ima tu jo{ niz pri med bi, a rad na gru pa ih je po re |a la u se dam ta ~a ka, a ovo su naj zna -

~aj ni je. Ali mo ra ma da pod vu ~em i da su po sla ni~ ka gru pa DS, ali i rad na gru pa u svo jim za kqu~ ci ma, ja sno iz ne le stav da ni su pro tiv stra nih ula ga wa. ^ak se ka `e u za kqu~ ku da rad na gru pa po dr `a va ini ci ja ti vu ko ja se od no si na stra na ula ga wa, a ko ja je po kre nu ta pred u go vorm sa UAE iako je u pi ta wu pred u go vor sa pri vat nom kom pa ni jom, a ne sa dr `a vom. Tog sta va je i po sla ni~ ka gru pa DS, jer mi po dr `a va mo sva ko stra no ula ga we ko je ne kr {i Ustav i za kon re pu bli ke Sr bi je, a na ro ~i to po dr `a va mo pr vu stra nu in ve sti ci ju u na ja vi, jer ova vla da do sa da ni je ima la ni jed nu, iako ih je pu no na ja vi la. [to se DS ti ~e, ne bi smo `e le li da mi kva ri mo to stra no ula ga we i da se po sta vi na bi lo ko ji na ~in pri go vor da ga je DS ko ~i la. Pre ma Ve se li no vi }e vim re ~i ma, uz po dr {ku me |u na rod nim ugo vo ri ma za tra `e mo je da Vla da Sr bi je ot klo ni ne ke ne do stat ke, pre sve ga da APV ili je di ni ce lo kal ne sa mo u pra ve tre ba da par ti ci pi ra ju u vla sni {tvu no ve kom pa ni je, od no sno da deo ostvre nih sred sta va po svim osno va ma bu de usme ren i pre ma bu xe tu APV ili pre ma pro jek ti ma we nih jav nih pred u ze }a. S. Stan ko vi}

NO VA NA ME [TE WA U VLA DI VOJ VO DI NE

Alek san dra Jer kov sa vet ni ca Paj ti }a Port pa rol ka De mo krat ske stran ke Alek san dra Jer kov no va je sa vet ni ca pred sed ni ka Vla de Voj vo di ne Bo ja na Paj ti }a. Ona je na sa vet ni~ ko me sto po sta vqe na po ~et kom mar ta re {e wem Po kra jin ske vla de ko je je ob ja vqe no u „Slu `be nom li stu APV”. Ra ni je je, kra jem ja nu a ra, za sa vet ni ka pred sed ni ka voj vo -

|an ske vla de po sta vqen Sa {a Vu k a d i n o v i}, ko j i je to k om 2008-2012. go di ne bio di rek tor Bez bed no sno in for ma tiv ne agen ci je. Alek san dra Jer kov je ~la ni ca Pred sed ni {tva DS-a i port pa rol ka te stran ke ko ja je do ne dav no bi la re pu bli~ ka po sla ni ca Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne, pred sed ni ca

Skup {ti ne gra da No vog Sa da i od bor ni ca LSV-a u grad skom par la men tu. Ostav ke na te jav ne funk ci je pod ne la je u ja nu a ru ove go di ne, ka da je obe lo da ni la da je na pu sti la LSV i da pre la zi u DS. Ka ko je ta da obra zlo `i la, u DS-u je vi de la {i ri front za bor bu za sve ci qe ve za ko je se

bo ri la. Ne gi ra la je da je u sva |i sa {e fom LSV-a Ne na dom ^an kom i na ve la da ne mi sle vi {e isto o va `nim po li ti~ kim pi ta wi ma. DS i LSV su, uz Sa vez voj vo |an skih Ma |a ra, u ko a li ci o noj Vla di Voj vo di ne, ko ju po dr ` a v a i Li b e r al n o de m o krat ska par ti ja. S. K.

REKLI SU

Jer kov: Tra `i mo van red ne iz bo re De mo krat ska stran ka i ju ~e je za tra `i la ras pi si va we van red nih iz bo ra oce niv {i da re kon struk ci ja vla de ne mo `e iz vu }i ze mqu iz si tu a ci je u ko joj se na la zi i uka za la na iz ja ve pred stav ni ka dr `av nog vr ha ko ji raz li ~i to go vo re o pre go vo ri ma ko ji se vo de u Bri se lu. Port pa rol de mo kra ta Alek san dra Jer kov re kla je na kon fe ren ci ji za no vi na re, u se di {tu stran ke, da si tu a ci ja u ve zi sa pre go vo ri ma sa Pri {ti nom i ~i we ni ca da svi go vo re raz li ~i to, DS utvr |u ju u sta vu da ni ka kva re kon struk ci ja vla de ne mo `e da po boq {a sta we u ze mqi ve} ko re ni ta pro me na po li ti ke i van red ni iz bo ri. Pre ma we nim re ~i ma, „la `i ma i pre va ra ma” se ne mo `e vo di ti ze mqa po seb no ne u Evrop sku uni ju kao {to se ne mo gu {ti ti ti ni in te re si gra |a na na Ko so vu. Ona sma tra da je to po tvr da ono ga {to de mo kra te go vo re, a to je da vla da ne ma ka pa ci tet, stru~ nost i spo sob nost da re {i ni jed no ozbiq no pi ta we u ze mqi.

\i las: Pr vo Ko so vo, pa iz bo ri Li der De mo krat ske stran ke Dra gan \i las po ru ~io je ju ~e da }e ta stran ka po dr `a ti vla du u re {a va wu pi ta wa Ko so va i da iz bo ra ne tre ba da bu de dok ne pro |e „bo lan” pro ces spro vo |e wa do go vo re nog u di ja lo gu sa Pri {ti nom.”DS }e po dr `a ti ovu vla du na te mi Ko so va, iako }e ih mno gi zbog ovo ga {to pot pi su ju tre ti ra ti kao iz daj ni ke. Mi vla du ni ka da ne }e mo ru {i ti na te mi Ko so va”, re kao je \i las Ta nju gu. On je pod se tio da je ta stran ka u skup {ti ni gla sa la za Re zo lu ci ju o KiM, na gla siv {i da de mo kra te na Ko so vu ne }e sa ku pqa ti po li ti~ ke po e ne. \i las ta ko |e sma tra da iz bo ra u Sr bi ji ne tre ba da bu de bar u na red nih ne ko li ko me se ci, dok se „pri ~a” Ko so va ne za vr {i: „Tra `i mo da iz bo ri u Sr bi ji ne bu du u sle de }ih ne ko li ko me se ci, jer }e bi ti ve o ma bo lan pro ces im ple men ta ci je ovog spo ra zu ma”, na veo je \i las. DS }e, is ti ~e, po dr `a ti vla du u „ovo me {to ra di”, ali „tra `i da na ro du ka `u isti nu: ne moj te da pro gla {a va te po be du kao {to ste, ove iste stran ke, pro gla si li pre 13 go di na po be du nad NA TO”.

petak15.mart2013.

3

JO VAN KOM [I] OP TU @IO PO KRA JIN SKE ^EL NI KE

Vla da Voj vo di ne ne ma man dat da `r tvu je VA NU

Do pi sni ~lan Voj vo |an ske aka de mi je na u ka i umet no sti Jo van Kom {i} de man to vao je na vo de da su svi ~la no vi VA NU pre {li u ne dav no for mi ra no na u~ no dru {tvo Aka de mi ja na u ke, kul tu re i umet no sti Voj vo di ne. Kom {i} je ju ~e za „Dnev nik” iz ja vio da u no vo dru {tvo ni su pre {li on i jo{ tro je ~la no va VA NU ko ji ni su pri sta li da pot pi {u ini ci ja ti vu za osni va we tog udru `e wa gra |a na. On je op tu `io po kra jin ske ~el ni ke za „ma ni pu la ci ju jav no {}u Voj vo di ne i za pa wu ju }i po ku {aj iz me ne nor ma tiv nog si ste ma APV, bez re al nih i le gal nih raz lo ga„. - Ni je ta~ no da su svi pre {li u no vo udru `e we, jer nas ~e tvo ro ni smo pot pi sa li tu ini ci ja ti vu. Ne pri sta je mo na ovaj bez o~ ni i sram ni mo del po li ti~ ke ma ni pu la ci je. Voj vo |an ska aka de mi ja na u ka i umet no sti ima upo ri {te u Sta tu Voj vo di ne, ko ji je jo{ na sna zi. A ne ve ro vat na je i ta ko in ci den ci ja da su se na istom po slu uki da wa VA NU, sa ra di kla i ma, Dve ri ma i kraj wim an ti voj vo |an skim po li ti~ kim i ci vil nim or ga ni za ci ja ma u Sr bi ji, sad na {li i po kra jin ski zva ni~ ni ci, od no sno ~el ni ci Vla de Voj vo di ne - is ta kao je Kom {i}. On je oce nio da se, bez ob zi ra na ob ja {we wa pot pred sed ni ka Vla de APV i se kre ta ra za na u ku Dra go sla va Pe tro vi }a ko ji je pre kju ~e za na{ list ka zao da VA NU ni je uki nu ta ve} da je for mi ra no no vo na u~ no dru {tvo ka ko bi se re {i lo pi ta we fi nan si ra wa na kon od lu ke Ustav nog su da ko jom je ta in gren ci ja APV ospo re na, ovim ipak „jav no sti su ge ri {e da se pri pre ma uki da we VA NU„. - A to zna ~i i da De mo krat ska stran ka, ali i we ni ko a li ci o ni part ne ri iz Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne i Sa ve za voj vo |an skih Ma |a ra ko ji o sve mu to me }u te, ras ki da ugo vor sa gra |a ni ma

ne mo gu} no sti po ve ra va wa tih po slo va Po kra ji ni, ukqu ~u ju }i i fi nan si ra we VA NU. Sma tra da je zbog to ga sa mo „stvar vo qe Po kra jin ske vla de i we nih ~el ni ka Bo ja na Paj ti }a i Dra go sla va Pe tro vi }a, od no sno DS kao sto `e ra voj vo |an ske ko a li ci je, da u ko mu ni ka ci ji sa pred stav ni ci ma re pu bli~ ke vla sti pri pre me plat for mu za pri la go |a va we nor ma tiv nog okvi ra o in ge ren ci ja ma APV od lu ci Ustav nog su da Sr bi je”. Do dao je da se, ume sto ta kvog in sti tu ci o nal nog re {a va wa pro ble ma, „ma ni pu li {e raz go vo ri ma sa re pu bli~ kim vla sti ma i kri vo tvo re ~i we ni ce„

- Kao ana li ti ~ar mo gu to da tu ma ~im kao po ku {aj da se jed nom vr stom de fan ziv ne stra te gi je u ko joj se ve ru je da }e se umi ri ti glad na zver et no cen tri zma, ma wevi {e ne ras po lo `e na pre ma auto no mi ji Voj vo di ne, tim sim bo li~ kim obro kom kao {to je `r tvo va we VA NU. Me |u tim, to je vr lo po gre {na pro ce na, ali to je i kraj we kom pro mi tu ju }e po i ma we po li ti ke - oce nio je Kom {i}.

Gra |a ni Voj vo di ne tre ba da zna ju da VA NU u ovom mo men tu ne uki da ni Re pu bli~ ka vla da, ni Ustav ni sud, ni ti „Dve ri” ili ra di ka li, ili na pred wa ci, ve} je uki da sto `er voj vo |an ske vla sti, a to su De mo krat ska stran ka i we ni ~el ni ci u Vla di Voj vo di ne Voj vo di ne ko ji je de fi ni san pri li kom usva ja wa va `e }eg Sta tu ta Po kra ji ne i po tvr |en na po sled wim po kra jin skim iz bo ri ma. Gra |a ni Voj vo di ne tre ba da zna ju da VA NU u ovom mo men tu ne uki da ni Re pu bli~ ka vla da, ni Ustav ni sud, ni ti Dve ri ili ra di ka li, ili na pred wa ci, ve} je uki da sto `er voj vo |an ske vla sti, a to je De mo krat ska stran ka i we ni ~el ni ci u Vla di Voj vo di ne - na gla sio je Kom {i}. On je uka zao da Ustav ni sud jo{ ni je iz re kao oce nu ustav no sti Sta tu ta APV, te da, s dru ge stra ne, kad je re~ o ospo re nim od red ba ma Za ko na o nad le `no sti ma APV, me |u ko ji ma je i ~lan 64, u obra zlo `e wu USS-a sto ji da na u ka i teh no lo {ki raz voj ne spa da ju u obla sti dru {tve nog `i vo ta u ko ji ma APV mo `e da ure |u je pi ta wa od po kra jin skog zna ~a ja, jer za ko nom ni je pro pi sa no da ti po slo vi pred sta vqa ju po ve re ne po slo ve iz nad le `no sti Re pu bli ke. To, pre ma we go vim re ~i ma, zna ~i da se ipak ne ra di o im pe ra tiv noj

On ka `e da po kra jin ski ~el ni ci ne ma ju man dat za ta kav od nos pre ma VA NU, ve} da bi mo ra li da po ka `u po li ti~ ku vo qu da se o~u va ta in sti tu ci ja kroz plat for mu za iz me nu Za ko na o nad le `no stim, „ume sto {to se pri hva ta lo gi ka DSS-a, SRS-a, Dve ri ...”. Na po me nuo je i da ide ja mo der ne gra |an ske i evrop ske aut no mi je pod ra zu me va i ko eg zi sten ci ju cen tral nih i re gi o nal nih aka de mi ja na u ka i umet no sti, dok je spe ci fi~ nost VA NU u to me {to ona una pre |u je i ne gu je mu lit kul tu ral nost. On je na veo i da no vo sno va no udru `e we gra |a na Aka de mi ja na u ka, kul tu re i umet no sti Voj vo di ne, u ko ju su, ka ko ka `e, pre {le dve tre }i ne ~la no va VA NU, ne ma ni ka kav in sti tu ci o nal ni osnov u od lu ka ma Po kra jin ske skup {ti ne. - Ap surd no je da se sve to de {a va i da se pri sta je na sa mo u ki da we VA NU, a da to pi ta we ni je ni sta vqe no na dnev ni red Po kra jin ske skup {ti ne, ko ja je osni va~ ove in sti tu ci je - za kqu ~io je Kom {i}. B. D. Sa vi}

Jo va nov: Iz i gra na od lu ka Ustav nog su da Pre la skom ~la no va Voj vo |an ske aka de mi je na u ka i umet no sti u no vo for mi ra no na u~ no dru {tvo Aka de mi ja na u ke, kul tu re i umet no sti Voj vo di ne iz i gra na je od lu ka Ustav nog su da Sr bi je o VA NU, iz ja vio je ju ~e port pa rol Po ka ra jin skog od bo ra De mo krat ske stran ke Sr bi je Mi len ko Jo va nov. - Ume sto da iz vr {e Od lu ku Ustav nog su da, pred stav ni ci po kra jin ske vla sti ve} se dam me se ci tra `e na ~in ka ko da tu Od lu ku iz i gra ju, da sve osta ne fak ti~ ki ne pro me we no, a da se wi hov pro je kat po dr `a vqe wa Voj vo di ne na sta vi- na veo je Jo va nov u pi sa noj iz ja vi. On je do dao da taj na ~in pre la ska iz jed ne u dru gu usta no vu pred sta vqa “ja snu po ru ku dr `a vi Sr bi ji da }e po kra jin ska vlast, oli ~e na u Bo ja nu Paj ti }u i De mo krat skoj stran ci, na sta vi ti spro vo |e we svo jih an ti u stav nih i an ti dr `av nih pla no va ko je su za cr ta li do no {e wem ne u stav nog Sta tu ta Voj vo di ne”.


4

ekonomija

petak15.mart2013.

dnevnik

PROTESTNI SKUP NA NOVOSADSKOM INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO

Na k on pre k ju ~ e r a { we od lu ke Uprav nog od bo ra In sti tu ta za ra tar stvo i po vr tar stvo No vi Sad da, ka ko mno gi iz te ku }e tvr de, ne le gal no, kri mi nal nim rad wa ma, to jest fal s i f i k o v a w em iz j a v a i pot pi sa, sme ni v.d. di rek to ra, prof. dr Miroslava Male{evi}a, sve je ja sni je da je u po za di ni po li ti~ ka igra u ko joj su ak t e r i no v o s ad s ka lo k al n a vlast, od no sno deo Grad skog od b o r a So c i j a l i s ti~ k e par ti je Sr bi je. Do op {teg ha o sa u ovoj na u~ noj ku }i i se men skoj kom pa ni ji svet skog re no mea, ka ko su nam ka za li za po sle ni, do {lo je zbog pre ko mer nog pri ma wa no vih rad ni ka, uglav nom po na lo gu ru ko vod stva SPS-a iz No vog Sa da, a kap u ~a {i pre lio je po ku {aj sme ne top me nax men ta, od no sno qu di ko ji su u In sti tu tu za du `e ni za fi nan si je i spoq n o t r g o v in s ke, to je s te naj va `ni je po slo ve. Ju ~e se tim po vo dom Mi ro slav Ma le {e vi} obra tio za po sle nim In sti tu ta ko ji su do {li na zbor rad nih qu di na Rim skim {an ~e vi ma i da li po dr {ku jo{ uvek ak tu el nom di rek to ru. On je bio iz ri ~it u tvrd wi da ni je pod neo ostav ku o ko joj je ras pra vqao Uprav ni od bor i da je we gov pot pis zlo u po tre bqen, {to je, do dao je,

Fo to. S. [u {we vi}

Po li ti ka gu ra u pro past svet sku se men sku ku }u

Zbor radnika na Rimskim {an~evima

uz da na {wu sa vre me nu te hnni ku la ko iz ve sti. U sva kom slu ~a ju, pod neo je po li ci ji zah tev da se is pi ta taj, ka ko je ka zao, fal s i f i k o v a n i do k u m et, i upu t io apel Mi n i s tar s tvu pro s ve t e, na u k e i teh n o l o {kog raz vo ja da pre i spi ta od lu ku Uprav nog od bo ra.

Bez komentara No vi na ri su ju ~e po ku {a va li da do |u do ne ko ga iz Uprav nog od bo ra In sti tu ta i grad skog odo bra SPS- a, ali bez u spe {no. U po li cij skoj upra vi No vi Sad, po tvr di li su da su do bi li kri vi~ nu pri ja vu za fal si fi ko va we do ku men ta i ne za ko ni te rad we u In sti tu tu. O sve mu je oba ve {te no i jav no tu `i la {tvo.

- Naj n o v i j i pre k ju ~ e r a { wi do g a | aj je bez pri m e r a u isto ri j i Instituta. Mi n i s tar @ar ko Ob ra do vi} je ta k o | e iz SPS-a, i od g o v o r an je ~o vek, ali we g o v a je gre { ka {to je pre p u s tio In s ti t ut ne k im sit n im, ma l im po l i t i ~a r i m a i to je lo { e. Ne mo ` e usta n o v a svet s kog gla s a ka k va je na { a bi t i pre p u { te n a lo kal n oj sa m o u p ra v i - na g la s io je Ma l e { e v i} obra } a j u } i se za p o s le n i m a i do d ao da ni j e u igri sa m o SPS i da ne tre b a sva q i v a t i kri v i c u sa m o na wih. - O~e k i v a n a je bi l a ten den c i j a da se od r e | en broj

qu d i iz stra n a k a ko j e su ko a li c i o n i part n e r i pri m a u stal n i rad n i od n os, me | u t im u jed n om tre n ut k u taj pri t i sak je bio ve o m a ve l i k i i ni sam vi { e mo g ao na to da pri sta n em. Do l a z i l i su qu d i s ne k im mar k e t in { kim i dru gim za n i m a w i m a, ko j a In s ti tu t u ne tre b a j u. Ali ka d a je do { lo do to g a da se me w a me nax m ent, i to na kqu~ n im me sti m a, on d a je bi l o do s ta. Do v e d en sam pred svr { en ~in ka d a su dve oso b e do { le sa re {e w i m a o po s ta v qe w u da mi sa o p { te da su oni no v i di rek t o r i sek t o r a za fi n an s i j e

i spoq n u tr g o v i n u. Po { to sam se us p ro t i v io po ~ e l a je haj k a i za t ra ` e n a je mo j a sme na, ali ni za `i v u gla v u ni sam do z vo l io da se to me w a. U tom slu ~ a j u, ja bih, kao i sva ki dru g i di r ek t or iz g u b io pot p u n o kon t ro l u nad po s lo va w em, jer ti svi no v i qu d i su ve z a n i za ne k u svo j u cen tra l u i od we tra ` e uput s tva. Ma le {e vi} je do dao da ini ci ja ti va za we go vu sme nu sa ma po se bi ni je pro blem, ako sve vo d i da q em una p re | e w u po slo va wa In sti tu ta, ali da sa da, uo~i se tve i naj ve }eg po sla za ovu ku }u, pro sto ni je vre me da se me wa uho dan i kva li te tan tim. Ma le {e vi} je upu tio naj o zbiq ni ji apel mi ni stru na u ke i teh no lo {kog raz vo ja @ar ku Ob ra do vi }u i we go vim sa rad ni ci ma da se u ovom tre nut ku ne na la ze no va ka drov ska re {e wa u top me nax men tu, od no sno da se sa ~e ka ju ni i ras pi {e kon kurs za iz bor di rek to ra s man da tom od ~e ti ri go di ne. Ne sme se do zvo li ti da lo kal na upra va me wa vr {i o ce du `no sti di rek to ra ka da kod `e li, po ru ~io je on. - Svi pri ~a ju o de po li ti za ci ji, ku nu se ka ko po li ti ~a ri ne uti ~u na rad pred u ze }a, a to ni je ta~ no, ite ka ko se me {a ju u na me ri da za vla da ju fi nan si ja ma. Neo d go vor na je od lu ka UO, ona ni je bi la jed no gla sna, a pri ti sak je bio ve li ki, ta ko da bi je sva ka ko tre ba lo pre i spi ta ti - ka zao je Ma le {e vi}. Sa da po tez tre ba da po vu ~e re pu bli~ ko mi ni sta stvo na u ke, u ~i joj je nad le `no sti no vo sad ski in sti tut. S. Glu{~evi}

VLADA POMA@E TOPLANAMA, A ONE GRA\ANIMA

Ot pi sa ti ka ma te za gre ja we

Mi n i s tar k a re g i o n al n og raz vo ja Verica Kalanovi} iz ja vi la je ju ~e da to mi ni star stvo pri p re m a pred l og za Vla du da se to pla na ma ot pi {u ka ma te na du go ve za ener gen te. Pre ma we nim re ~i ma, bi }e pred lo `e no i lo kal nim sa mo u pra va ma da to pla ne ta ko |e ot pi {u ka ma te na du go ve gra |a ni ma Sr bi je. Ka ko je Ka la no vi }e va ob ja sni la na pred sta vqa wu ana li ze o ju gu Sr bi je, na 20. Biznis forumu na Kopaoniku, toplane i gra|ani }e morati kroz reprogram da vrate dugove, ali }e biti predlo`eno da im se kamate na wih otpi{u. Dr`avna strategija u energetici usvojena je jo{ pre osam godina i treba je mewati, rekao je generalni direktor JP „Srbijagas“ Du{an Bajatovi} u~estvuju}i na Kopaonik Biznis forumu. Po wegovim re~ima, neophodno je da se energija koristi kao sredstvo razvojne politike, a ne kao u Srbiji kao instrument socijalne politike. Bajatovi} je rekao da Srbija ve} sada ima jednu od najboqih cena gasa u Evropi, a da je sasvim drugo pitawe koliko }e ta prednost biti iskori{}ena.


ekOnOMiJA

dnevnik

petak15.mart2013.

5

MIROSLAV VASIN PREDSTAVIO KONKURSE ZA ZAPO[QAVAWE

Voj vo di na pla }a otva ra we 4.500 rad nih me sta Voj vo |an ski se kre ta ri jat za pri vre du, za po {qa va we i rav no prav nost po lo va otvo rio je ju ~e tri kon kur sa za sub ven ci o ni sa we za po {qa va wa, sa mo za po {qa va wa i otva ra wa no vih rad nih me sta u Po kra ji ni. Re sor ni se kre tar u po kra jin skoj la di Mi ro slav Va sin re kao je na kon fe ren ci ji za no vi na re u Vla di Voj vo di ne da }e pre ma we go vim o~e ki va wi ma po sao pu tem tih kon kur sa do bi ti oko 4.500 qu di. - Od 2008. go di ne do sa da je, pu tem ova kvih kon kur sa, za po sle no oko 30.000 qu di. To me tre ba do da ti i no va rad na me sta ko ja smo otvo ri li na zjed ni~ kim kon kur sim sa op {ti na ma - ka zao je Va sin. On je oce nio da je re zul tat tih ak ci ja to {to u po sled wih ne ko li ko

go di na ko je je obe le `i la eko nom ska kri za ni je za be le `en po rast bro ja ne za po sle nih u evi den ci ji po kra jin ske slu `be za za po {qa va we.

Kao i kod ra ni jih kon kur sa, vi si na sub ven ci je za otva ra we no vih rad nih me sta u Voj vo di ni iz no si 130.000 di na ra po za po sle nom i do dat nih 20.000 di na ra, ako

Na`alost, nismo uspeli da smawimo nezaposlenost jer je mnogo otpu{tawa, naro~ito u velikim kompanijama. Zapravo, uspevamo da odr`imo stvari na pozitivnoj nuli (Miroslav Vasin) - Na`a lost, ni smo us pe li da sma wi mo ne za po sle nost jer je mno go ot pu {ta wa, na ro ~i to u ve li kim kom pa ni ja ma. Za pra vo, uspe va mo da odr `i mo stva ri na po zi tiv noj nu li - us tvr dio je Va sin.

po slo da vac od lu ~i da za po sli oso bu sta ri ju od 50 go di na. Po slo da vac ko ji ostva ri pra vo na tu vr stu sub ven ci ja du `an je da za snu je rad ni od nos s ne za po sle nom oso bom u pu nom rad nom vre me nu na pe riod od dve go di ne i da

re dov no is pla }u je za ra de i do pri no se za oba ve zno so ci jal no osi gu ra we.

Kon kurs za sub ven ci je ne za po sle nim oso ba ma za sa mo za po {qa va we u 2013. go di ni iz no se u jed no -

krat nom iz no si 160.000 di na ra. Oso ba ko ja na ovaj na ~in za po~ ne sop stve ni bi znis du `na je da tu de lat nost oba vqa naj ma we go di nu da na i da re dov no u tom ro ku upla }u je do pri no se za so ci jal no osi gu ra we. Ova dva kon kur sa otvo re na su ju ~e i tra ja }e do 1. ok to bra. Se kre ta ri jat za pri vre du je ras pi sao i kon kurs za lo kal ne sa mo u pra ve u Voj vo di ni za su fi nan si ra we pro gra ma ili me ra ak tiv ne po li ti ke za po {qa va wa u 2013. go di ni u ukup nom iz no su od 162 mi li o na di na ra. Sub ven ci je se od no se na za po {qa va we pri prav ni ka u je di ni ca ma lo kal ne sa mo u pra ve, stru~ nu prak su, jav ne ra do ve i obu ke u pro fe si o nal nim i rad nim ve {ti na ma. Taj kon kurs je otvo ren do 22. mar ta. V. ^vorkov

PRIVREDNICI TRA@E HITNE I NEPOPULARNE MERE OD VLADE

GENERALNI DIREKTOR PTT-a TVRDI:

Po {ta ne de li ot ka ze U jav nom pred u ze }u PTT sa o bra }a ja „Sr bi ja” ne ma vi {ka za po sle nih i ni ko ne }e bi ti ot pu {ten, iz ja vio je ju ~e ge ne ral ni di rek tor tog si ste ma Mi lan Kr ko ba bi}. On je is ta kao da pred u ze }e po slu je „vi {e ne go uspe {no” i pro fi ta bil no, te da }e 20 mi l i o n a evra sop s tve n ih sred sta va ulo `i ti u in ve sti ci je, od ~e ga „gro ide u IT”.

„Pla ni ra mo da ove go di ne pri mi mo 50 mla dih qu di, ko ji }e bi ti no si o ci teh no lo {kog raz vo ja Po {te u na red nom pe ri o d u”, ka z ao je Kr k o b a b i} no vi na ri ma. Ako ula ze mo u no vu teh no lo gi ju, po treb ni su nam i no vi qu di iz ove obla sti i to vi so ko o bra zo va ni i stru~ ni, na gla sio je ~el nik PTT-a, na po mi wu }i da su wi ho ve za ra de „kqu~ sve ga”. „Stra ne kom pa ni je pla }a ju ve o ma do bro i mi smo sve sni to ga...U na red nom pe ri o du }e mo omo gu }i ti tim qu di ma da bar do bi ju pri bli `ne pla te ka ko bi ih na taj na ~in sti mu li sa li da osta nu u ovom si ste mu”, po ru ~io je Kr ko ba bi}.

Bi zni sme ne `u qa to {to dr `a va ne ma pe tqu Po zna ti i po mno go ~e mu ~u ve ni srp ski bi zni sme ni na vo de da pri vat ni sek tor u Sr bi ji ostva ru je 75 od sto pro fi ta pri vre de, ali da je wi hov imix obr nu to pro por ci o na lan do pri no su srp skoj eko no mi ji. Sr bi ja mo `e iza }i iz kri ze ili sna gom ja kog li de ra ili ~vr stom ide o lo gi jom a tre nut no ne ma mo ni jed no ni dru go, re kao je pred sed nik Lu ke Be o grad Mi lan Be ko. Be ko je na Ko pa o nik bi znis fo ru mu re kao da bi pri stao da bu de pre mi jer ali da re {e wa ko ja bi pred lo `io za iz la zak iz kri ze ne bi bi la po pu lar na. „Iz kri ze se ne iz la zi pro gra mom ni ti me ra ma ko je nu de no vo for mi ra na te la kao {to je Na ci o nal ni sa vet za pri vred ni opo ra vak”, oce nio je Be ko. Pi ta we da li bi pre u zeo funk ci ju pre mi je ra Be ku je bi lo po sta vqe no iz pu bli ke a on je u {a qi vom to nu od go vo rio da se u Sr bi ji da nas „hap si i za mno go ma we od tog pi ta wa”. On je kri ti ko vao in ter ven ci je dr `a ve u pri vre di i na veo da se sve pri va ti za ci je apri o ri oce wu ju kao ne ga tiv ne, {to ni je ta~ no. Pre ma we go vim re ~i ma, dr `a va tre nut no kom pa ni ja ma du gu je mi li jar du evra i naj ve }i je du `nik u Sr bi ji. Be ko je kao do bar pri mer na veo do ga |aj iz vre me na An te Mar ko vi }a ka da je ~vr stom od lu kom, a ne na osno vu eko nom ske lo gi ke, uve den kurs di na ra ko ji je na ci o nal nu va lu tu iz jed na ~io s ne ma~ kom mar kom.

GUVERNERKA JORGOVANKA TABAKOVI]:

Spre ~e no mu} ka we s kur som

On je oce nio da bi i sa da bi lo ko ri sno da se na ta kav na ~in stvo ri po voq na kli ma za pri vat ni sek tor i pred u zet ni ke.

nu to je sra zme ran do pri no si ma ko je da ju. On je re kao da u dr `av noj ad mi ni stra ci ji ima oko 50 od sto za po sle nih vi {ka, za to {to

U dr`avnoj administraciji ima oko 50 odsto zaposlenih vi{ka, zato {to niko nije spreman da preduzme nepopularne mere (Miodrag Kosti}) Pred sed nik MK gru pe i no vi pred sed nik Klu ba „Pri vred nik” Mi o drag Ko sti} na veo je da ~la no vi tog klu ba, a ima ih 40-tak, go di {we upla }u ju u bu xet oko mi li jar du evra. Upr kos to me, uka zao je, imix pri vat nog sek to ra obr -

ni ko ni je spre man da pre du zme ne po pu lar ne me re. Ko sti} sma tra da iz laz iz kri ze tre ba tre ba tra `i ti u pri vat nom pred u zet ni {tvu. Pred sed nik kom pa ni je PSP Far man Bra ni slav Gru ji} uve ren

je da pri vred ni ci mo gu da po mog nu opo rav ku srp ske pri vre de, i za to je i pri hva tio me sto pot pred sed ni ka Na ci o nal nog sa ve ta za pri vred ni opo ra vak. Po we go vom mi {qe wu, u Sr bi ji je pro blem {to se uvek ~e ka da do |e do „ras pa da si ste ma” da bi se ne {to do go vo ri li. Pred vi di vost si ste ma i po li ti~ ka sta bil nost su naj va `ni ji i bez to ga ne ma in ve sti ci ja, is ta kao je Gru ji}. „Ose }a mo se ov de kao gra |a ni dru gog re da. U Ru si ji, na pri mer, ne po sto ji ta bu u od no su iz me |u dr `a ve i pri vre de i ni ko ne osu |u je ba vqe we bi zni som zbog za ra de. Dr `av ni i pri vred ni sek tor za jed no u~e stvu ju u raz vo ju Ru si je”, na veo je. E. Dn.

Gu vrer ner Na rod ne ban ke Sr bi je (NBS), Jor go van ka Ta ba ko vi}, iz ja vi la je ju ~e da ciq cen tral ne ban ke ni je fik sni kurs, ali da pret hod no ne }e do zvo li ti ma ni pu la ci je s de vi znim kur som. „Tvr dim, na{ ciq ni je fik sni kurs i ne tru di mo se da bu de 111 ili 112 di na ra , ali ne do zvo qa va mo da ne ko za ra |u je na osci la ci ja ma na plit kom tr `i {tu, ko je u Sr bi ji mo `e da se qu qa sa naj ma wim pri ti ska wi ma”, is ta kla je Ta ba ko vi}. Re pli ci ra ju }i na tvrd wu eko no mi ste Mi ro qu ba La bu sa da je de vi zni kurs pre ce wen, Ta ba ko vi} je na ve la da NBS mo ra da ra di svoj po sao i spre ~a va ma nu pu la ci je. La bus je pret hod no ka zao da se pre ce we nost kur sa di na ra po ve }a va la u pret hod na dva me se ca, kao i da je kurs pre ce wen jo{ od 2006. go di ne. „Tvr dim od go vor no pred svi ma va ma, jer ja ni sam slu ~aj no gu ver ner, ja sam i eko no mi sta i jed nim de lom i na u~ ni rad nik, ko li ko god to de lo va le ne ko me ne skrom no, ali sam ne ko ko go vo ri ~i we ni ce i tvr dim da ma ni pu la ci je kur som ne re {e va ju su {tin ske pro ble me”, is ta kla je Ta ba ko vi }e va.

DNEVNI IZVE[TAJ BEOGRADSKE BERZE Pet akcija s najve}im rastom

KURSNA LISTA NARODNE BANKE SRBIJE Zemqa

EMU

Valuta

evro

Sredwi Prodajni Kupovni Kupovni za Va`i za za za za devize devize efektivu efektivu 1

109,7039

111,9428

114,5175

109,3681

Australija

dolar

1

87,7631

89,5542

91,6139

87,4945

Kanada

dolar

1

82,4532

84,1359

86,0710

82,2008

Danska

kruna

1

14,7082

15,0084

15,3536

14,6632

Norve{ka

kruna

1

14,7260

15,0265

15,3721

14,6809

[vedska

kruna

1

13,1718

13,4406

13,7497

13,1315

[vajcarska

franak

1

88,8579

90, 7710

92,8587

88,6833

V. Britanija SAD

funta dolar

1 1

125,7826 84,7069

128,3496 86,4356

131,3016 88,4236

125,3976 84, 4476

Kursevi iz ove liste primewuju se od 14. 3. 2013. godine

Promena %

Cena

Promet

BELEX 15 (574,64 -0,48)

Montinvest, Beograd

20,00

6.000

180.000

FKL, Temerin

15,38

1.500

81.000

AIK banka, Ni{

-0,91

1.630

819.930

Albus, Novi Sad

5,96

160

12.320

NIS, Novi Sad

0,22

897

11.956.015

Tigar, Pirot

3,96

210

2.100

Imlek, Beograd

-1,64

3.000

60.000

2,41 Promena

4.000 Cena

52.000 Promet

Soja protein, Be~ej

0,00

822

0,00

Komercijalna banka, Beograd

Hidrotehnika, Beograd

-20,00

200

200

Telefonija, Beograd

-16,41

107

55.101

Impol Seval, Sevojno

-5,05

809

311.890

Komercijalna banka PB, Beograd

-2,57

720

61.750

-2,45 Promena

1.590 Cena

159.000 Promet

NIS, Novi Sad

0,22

897

11.956.015

Neoplanta, Novi Sad

1,90

429

373.710

Meser Tehnogas, Beograd Pet akcija s najve}im padom

Komercijalna banka, Beograd Vojvo|anskih top-pet akcija

Mlekara, Subotica

0,10

1.051

342.626

Razvojna banka Vojvodine, N. Sad

0,00

300

324.080

Niva, Novi Sad

-0,17

594

168.074

Naziv kompanije

Promena %

Cena

Promet

-2,45

1.590

159.000

Energoprojekt holding, Beograd

0,58

699

971.255

Aerodrom Nikola Tesla, Beograd

-1,79

493

403.812

Jubmes banka, Beograd

0,00

10.389

0,00

Galenika Fitofarmacija, Zemun

0,00

3.143

0,00

Metalac, Gorwi Milanovac

2,05

2.290

22.900

Jedinstvo Sevojno, Sevojno

0,00

4.100

0,00

Alfa plam, Vrawe

0,00

6.168

0,00

Veterinarski zavod, Subotica

0,00

490

0,00

Tigar, Pirot

3,96

210

2.100

Svi iznosi su dati u dinarima


6

svet

petak15.mart2013.

dnevnik

PO ^EO PON TI FI KAT NO VOG PO GLA VA RA RI MO KA TO LI^ KE CR KVE

Usto li ~e we pa pe Fransiska I 19. mar ta VA TI KAN: No vo i za bra ni pa pa Fransisko I po ~eo je svoj pon ti fi kat mo li tvom u ba zi li ci sve te Ma ri je u Ri mu, dan po {to je po stao pr vi po gla var ri mo ka to li~ ke cr kve po re klom iz La tin ske Ame ri ke. Ita li jan ska te le vi zi ja RAI sa op {ti la je da je biv {i ar hi e pi skop Bu e nos Aj re sa, kar di nal Hor he Ma rio Ber go qo, ju ~e uju tro u oko osam sa ti u{ao u ba zi li ku kroz spo red ni ulaz i na pu stio je oko 30 mi nu ta ka sni je. Oku pqe nim ver ni ci ma, ko jih je na Tr gu sve tog Pe tra bi lo oko 100.000, pa pa je obe }ao }e se mo li ti Bo go ro di ci da „~u va ceo Rim”. Pa pa Fransisko I zva ni~ no }e bi ti ina u gu ri san 19. mar ta. No vi po gla var Ri mo ka to li~ ke cr kve, pr vi pa pa je zu i ta i pr vi po sle vi {e od 1.000 go di na ko ji po re klom ni je iz Evro pe, od lu ~io je da se bi uzme ime Fransisko po sve tom Fran sisku, Fran~esku - Fra wi Asi {kom, skrom nom fra tru ko ji je po sve tio `i vot si ro ma {ni ma. Ber go qo (76), za ko ga se ka `e da je 2005. bio na dru gom me stu ka da je iza bran pa pa Be ne dikt XVI, iza bran je ve} u pe tom gla sa wu da za me ni pr vog pon ti fek sa ko ji je pod neo ostav ku u 600 go di na. U po sled wih sto go di na, br `e su iza bra ni sa mo Be ne dikt, Jo van Pa vle 1978. i Pi je XII 1939. Iz bor Fransiska I odu {e vio je La ti no a me ri kan ce, ko ji su, iako ~i ne 40 od sto ka to li ka na sve tu, du go bi li sla bo za stu pqe ni u vr ho vi ma cr kve. No vi pa pa, sin ita li jan skih imi gra na ta, od ri cao se luk su za ko je su u`i va li pret hod ni nad bi sku pi Bu e nos Aj re sa. @i veo je u skrom nom sta nu, ~e sto se na po sao vo zio auto bu som i svo je obro ke je ku vao sam. Kao 226. pa -

Fransisko Prvi pozdravqa vernike

pa, Fransisko I je na sle dio Ka to li~ ku cr kvu ko ju po tre sa ju skan dal sek su al nog zlo sta vqa wa, unu tra {wa po de qe nost i opa da we bro ja ver ni ka u de lo vi -

mno gi o~e ki va li da }e no vi pa pa bi ti ita li jan ski kar di nal An |e lo Sko la. Ber go qe vo ime ni ko ni je ni po mi wao, a me |u kan di da ti ma iz

Re vo lu ci ja na Tr gu sv. Pe tra Ita li jan ska {tam pa je ju ~e iz bor ar gen tin skog kar di na la Hor hea Ber go qa za no vog po gla va ra Ri mo ka to li~ ke cr kve oce ni la iz ne na |e wem i re vo lu ci o nar nim iz bo rom, a sli~ ne oce ne do no se i fran cu ski i bri tan ski li sto vi, ja vi le su agen ci je. „Re vo lu ci ja na Tr gu sv. Pe tra”, pi {e u uvod ni ku dnev ni list „Re pu bli ka”, oce wu ju }i da su ne dav ni skan da li u rim skoj ku ri ji pri do ne li iz bo ru ar gen tin skog pa pe, ko ji je uzeo ime Fran si sko, i „po to pi li” kan di da tu ru ita li jan skog kar di na la An |e la Sko le, jed nog od fa vo ri ta uo~i kon kla va. ma sve ta u ko ji ma je hri {}an stvo ve ko vi ma bi lo ~vr sto ute me qe no. Iako se o~e ki va lo da no vi po gla var Ri mo ka to li~ ke cr kve bu de mla |i od pret hod nih, iza bran je 76-go di {wi Ber go qo, po znat po skrom nom na ~i nu `i vo ta. We gov iz bor pred sta vqa iz ne na |e we, s ob zi rom na to da su

Evro pe ko ji su ta ko |e bi li vi |e ni kao no vi po gla va ri bi li su Austri ja nac Kri sto fer [on born (68) i Ma |ar Pe ter Er do (60). Ka da je fre ne ti~ noj ma si od oko 100.000 ver ni ka oku pqe nih na Tr gu sve tog Pe tra sa bal ko na ba zi li ke fran cu ski kar di nal @an-Luj Tu ran re kao da je iza -

bran Ber go qo, za vla dao je ta jac, ko ji je po tra jao ne ko li ko se kun di. Po tom se ma si obra tio vid no iz ne na |e ni Ar gen ti nac, re kav {i da su kar di na li mo ra li da tra `e „do kra ja sve ta” ka ko bi iza bra li no vog bi sku pa Ri ma. Pr ve re ~i ko je je no vi pa pa iz go vo rio bi le su jed no stav no „Bo na se ra” (do bro ve ~e na ita li jan skom). Fran ~e ska Am bro ge ti, ko ja je je dan od auto ra Ber go qe ve bi o gra fi je, opi su je ovog ~o ve ka kao „iz ba lan si ra nu sna gu”. Pre ma we nim re ~i ma, on je sti dqiv ka da je u pi ta wu po ja vqi va we pred me di ji ma, ali i du bo ko za bri nut zbog so ci jal nih ne jed na ko sti me |u qu di ma u Ar gen ti ni i dru gim de lo vi ma La tin ske Ame ri ke. „On de li mi {qe we da cr kva tre ba da ima mi si o nar sku ulo gu, da oku pqa qu de, da bu de ak tiv na...da bu de cr kva ko ja ne }e to li ko da re gu li {e sa mu ve ru, ko li ko }e da je {i ri i po jed no sta vqu je”, na vo di Am bro ge ti je va, ko ja je sa Ber go qom pri re di la se ri ju in ter vjua u po sled wih tri go di ne. Kar di nal iz Bu e nos Ajre sa je jed no od sed mo ro de ce u po ro di ci sred we kla se. Otac mu je bio rad nik ar gen tin ske `e le zni ce, a maj ka do ma }i ca. Re~ je o do sto jan stve nom ~o ve ku, du bo ko oda nom ve kov noj tra di ci ji Ri mo ka to li~ ke cr kve. Ret ko se po ja vqi vao u jav no sti, ali ka da je to ~i nio ni je se li bio da bu de grub pre ma ar gen tin skim po li ti ~a ri ma, ta ko da bi o gra fi we gov od nos sa ar gen tin skom pred sed ni com Kri sti nom Fer nan dez i we nim su pru gom i pret hod ni kom Ne sto rom Kirh ne rom opi su ju kao „var qiv”. (Po iz ve {ta ju agen ci ja V. S.)

UKRATKO Ras pu {ten bu gar ski par la ment SO FI JA: Bu gar ski par la ment je ras pu {ten pred sed ni~ kim uka zom do ne tim po {to stran ke ni su us pe le da for mi ra ju no vi ka bi net na kon {to je vla da pod ne la ostav ku na kon pro te sta. Na po sled woj ple nar noj sed ni ci po sla ni ci su ima li pri li ku da da ju svo ju oce nu ra da par la men ta. Ta ko je pred sed ni ca par la men ta Cec ka Ca ~e va re kla da par la ment od la zi u isto ri ju gde }e se pri dru `i ti pret hod nim sa zi vi ma i ti me „da je no vo is ku stvo, sna gu i ~vr sti nu de mo krat skom pro ce su”. „Ja sno sim deo od go vor no sti za ono {to mi kao ce li na ni smo us pe li da ura di mo, ali po sla ni ci od la ze, ali par la men tar ni si stem osta je, re kla je Ca ~e va. „Par la ment je for mi ran da bu de in sti tu ci ja za su ko bqa va we u ko joj se do no se od lu ke. Tu qu di pr vo vi ~u, a po sle gla sa ju. De mo krat ski par la men tar ni me ha ni zam }e bi ti po no vo us po sta vqen”, ka za la je pred sed ni ca od la ze }eg par la men ta.

par ti je, a ti me i bu du }eg pred sed ni ka ko ji }e u na red nih 10 go di na vo di ti ze mqu. Za raz li ku od svog pret hod ni ka, Si je od mah po iz bo ru za ge ne ral nog se kre ta ra par ti je pre u zeo i pred se da va we nad mo} nom Cen tral nom voj nom ko mi si jom, or ga nom ko ji ko man du je ki ne skom voj skom. Pr va ze mqa ko ju }e Si kao pred sed nik po se ti ti do kra ja ovog me se ca bi }e Ru si ja, na kon ~e ga }e usle di ti tur ne ja po Afri ci. Si \in ping je pr vi li der ro |en po sle do la ska na vlast re `i ma Mao Ce du ga 1949.

Za pot pred sed ni ka Ki ne ju ~e je pro gla {en je Li Ju an ~ao, ko ji va `i za re for ma to ra. Li (62) je

~lan Po lit bi roa Ko mu ni sti~ ke par ti je ko ji ru ko vo di ze mqom, ali ne i we nog Stal nog ko mi te ta, vr hov nog or ga na vla sti. Pot pred sed nik u Ki ni ima uglav nom sim bo li~ nu ulo gu, ali i va `nu di plo mat sku funk ci ju. Li jev glav ni ri val bio je Liu Jun {an, kon zer va ti vac ko ji po sled wih 10 go di na ru ko vo di or ga ni ma za du `e nim za pro pa gan du i ide o lo gi ju. Liu je na pe tom me stu u ki ne skoj vla da ju }oj hi je rar hi ji. Na funk ci ju pre mi je ra, ume sto Van \i a ba oa, u pe tak }e zva ni~ no do }i Li Ke }i jang.

Uhap {en ot mi ~ar

MO SKVA: Oslo bo |e ni su svi ta o ci ko je je dr `ao na o ru `a ni mu {ka rac u zgra di ko le xa u ru skom gra du Astra ha nu, ka `e port pa rol po li ci je Pjo tr Ru sa nov. Ot mi ~ar je dr `ao ukup no ~e ti ri oso be - dve stu dent ki we, ~u var ku i na stav ni cu,

No v skan dal u me di ji ma LON DON: Bri tan ski de tek ti vi uhap si li su ~e tvo ro no vi na ra zbog sum we da je po sto ja la za ve ra za pri slu {ki va we te le fo na u no vi na ma „Mi ror” gru pe. Ti me je pro {i ren skan dal ko ji je po ~eo sa su par ni~ kom im pe ri jom Ru per ta Mar do ka. Sko tland jard je sa op {tio da je u cen tru no ve is tra ge list „San dej mi ror”, glav ni kon ku rent uga {e nog Mar do ko vog ta blo i da „News ov the vorld„ 2003. i 2004. go di ne, pre neo je AFP.

Pret hod no su pred stav ni ci pres slu `be po li ci je tvr di li da ot mi ~ar dr `i pe to ro ta la ca, ali je ka sni je ta in for ma ci ja opo vrg nu ta. Mu {ka rac se, pre te }i „pred me tom ko ji je li ~io na pi {toq”, oko 14 sa ti po lo kal nom vre me nu za tvo rio u jed nu od u~i o ni ca. Zgra da ko le xa je to kom ope ra ci je oslo ba |a wa bi la eva ku i sa na, a sa ot mi ~a rem su raz go va ra li ~la no vi po li cij skog pre go vra~ kog ti ma. Astra han se na la zi 1500 km ju go i sto~ no od Mo skve i ima oko po la mi li o na sta nov ni ka.

Sa~ ma rom ubio ~e tvo ro

Si \in ping zva ni~ no li der Ki ne PE KING: Ki ne ski par la ment iza brao je Si \in pin ga za pred sed ni ka Re pu bli ke, ~i me je for mal no do vr {e na tran zi ci ja vla sti i iz bor no vog ki ne skog ru ko vod stva. „Ob ja vqu jem da je drug Si \in ping iza bran za pred sed ni ka Na rod ne Re pu bli ke Ki ne”, iz ja vio je Liu Jun {an, vi so ki zva ni~ nik Ko mu ni sti~ ke par ti je ko ji je pred se da vao sed ni com skup {ti ne ko ju je te le vi zi ja di rekt no pre no si la. Si \in ping (59), ko ji je na sle dio Hu \in ta oa, iza bran je na 18. kon gre su Ko mu ni sti~ ke par ti je u no vem bru za li de ra

spro ve de nih zbog skan da la u ta blo i du „News ov the vorld„, ko ji je uga {en u ju lu 2010. Op tu `e no je ne ko li ko qu di, ukqu ~u ju }i En di ja Kul zo na, biv {eg {e fa za me di je bri tan skog pre mi je ra Dej vi da Ka me ro na i biv {u di rek tor ku „News internasionala„ Re be ku Bruks.

Tri no vi na ra od 40, 46 i 49 go di na i jed na no vi nar ka od 47 go di na uhap {e ni su ra no ju ~e na raz li ~i tim adre sa ma u Lon do nu, na veo je Sko tland jard. U sa op {te wu je na ve de no da su de tek ti vi ko ji is tra `u ju pri slu {ki va we te le fo na u Mar do ko vim no vi na ma „ot kri li i da is tra `u ju za ve ru o pre sre ta wu go vor ne po {te u no vi na ma gru pe Mi ror”. Oko 100 qu di je uhap {e no u okvi ru vi {e is tra ga o pri slu {ki va wu te le fo na i ko rup ci ji

WU JORK: Wu jor {ka po li ci ja ubi la je 64-go di {weg Kur ta Ma jer sa, ko ji je pre to ga sa~ ma rom ubio ~e tvo ro i ra nio dvo je qu di, pre no se agen ci je. Po li ci ja dr `a ve Wu jork sa op {ti la je da je Kurt Ma jers (64) pr vo u{ao u ber ber ni cu u gra di }u Mo hok i sa~ ma rom ubio dvo je qu di i ra nio jo{ dvo je. Ka ko ja vqa AP, na kon ber ber ni ce, ubi ca je u{ao u me ha ni ~ark su ra di o ni cu gde je ubio jo{ dvo je qu di. Po li caj ci ka `u da je Ma jers na wih otvo rio va tru iz na pu {te ne zgra de ko ju su op ko li li. Je dan od po li ca ja ca je uz vra tio va tru, re kao je lo kal ni {ef po li ci je i do dao da }e u zgra du po sla ti ro bo ta. Na kon {to su op ko li li zgra du, po li ci ja je iz ve la ak ci ju u ko joj je ~e tvo ro stru ki ubi ca ubi jen.

PETA STRANA SVETA

LI^NOSTI LO RAN FA BI JUS Pa riz i Lon don ape lu ju na Evrop sku uni ju da uki ne em bar go na oru` je Si ri ji, iz ja vio je fran cu ski mi ni star spoq nih po slo va Lo ran Fa bi jus. „Ako iz o sta ne do go vor”, ka ko je re kao, „te dve ze mqe }e od lu ~i ti da sa me is po ru ~e na o ru `a we si rij skim po bu we nic ma.” Fran cu ska i Ve li ka Bri ta ni ja tra `e od „Evro pqa na da uki nu em bar go ka ko bi pri pad ni ci ot po ra u Si ri ji ima li mo gu} nost da se bra ne”.

BE WA MIN NE TA NI JA HU Izra el ski pre mi jer Be wa min Ne ta ni ja hu po sti gao je do go vor o for mi ra wu no ve ko a li ci o ne vla de. Ne ta ni hu ov Li kud, ko ji je je pred iz bo re 22. ja nu a ra udru `io sna ge s na ci o na li sti~ kom stran kom Iz rael na{ dom ula zi sa da u ko la ci ju sa par ti jom cen tra Je{ atid (Ima bu du} no sti) i ul tra de snim Je vrej kom do mom, kao i sa jed nom ma wom par ti jom cen tra ko ju pred vo di biv {a {e fi ca di plo ma ti je Ci pi Liv ni.

EK ME LE DIN ISA NO GLU Mu sli man ski svet iz ra zio je na du da }e ima ti bo qe od no se s Va ti ka nom po sle iz bo ra pa pe Fra we. Ge ne ral ni se kre tar OIC-a, Tur ~in Ek me le din Isa no glu iz ra zio je „ve li ku na du da }e od no si isla ma i hri {}an stva po no vo bi ti sr da~ ni i obe le `e ni iskre nim pri ja teq stvom”. „U ovom isto rij skom tre nut ku, OIC po na vqa svoj po ziv od pre osam go di na na isto rij sko po mi re we isla ma i hri {}an stva”.

Yeni fer Ani ston se ven ~a va u pra vo slav noj cr kvi FI LA DEL FI JA: Zgod na glu mi ca Xe ni fer Ani ston na po kon }e sta ti na lu di ka men, a ka ko me di ji pre no se, zve zda se ri je „Pri ja te qi“ sud bo no sno „da“ re }i }e ko le gi Xa sti nu Te ruu u pra vo slav noj cr kvi. [to je bli `i sre} ni dan za Xe ni fer Ani ston i Xa sti na Te rua, me di ji po la ko ot kri va ju sve vi {e de ta qa. Glu mi ca i wen ve re nik naj ve ro vat ni je }e se ven~ati krajem marta u gr~koj pravoslavnoj crkvi, u Pensilvaniji, koju je slavna Amerikanka pose}ivala kao dete. Anistonova, ~ija je porodica pravoslavne veroispovesti, redovno je kao dete i{la na slu`be zajedno sa bakom Stelom Anastasakis, u crkvu svetog \or|a u Pensilvaniji. Nedavno je upravo toj crkvi, u kojoj ina~e glumi~ina ro|aka radi kao sekretar, donirala 25.000 dolara. Sve{tenstvo joj je uputilo re~i dobrodo{lice, budu}i da wena porodica dugo dolazi u crkvu, pi{e „ Dejli mejl”.

Yastin i Yenifer

Crkva u koju je Yenifer dolazila kao mala


dru[tvo

dnevnik

petak15.mart2013.

7

PRAK TI^ NA NA STA VA RAK-RA NA OBRA ZO VA WA

DR @AV NI PRAV NI FA KUL TE TI NE OD U STA JU OD DU GO GO DI [WE INI CI JA TI VE

U ra di o ni ca ma iz pro {log ve ka

U dr `av nu slu `bu sa mo s dr `a vnom di plo mom?

- U po sled wih 15 go di na ne deq ni fond ~a so va u stru~ nim {ko la ma sma wen je sa 48 na 32 i to na u{trb prak ti~ ne na sta ve, ta ko da je da nas u ne kim {ko la ma u tro go di {wim i ~e tvo ro go di {wim sme ro vi ma ni ne ma - re kao je na okru glom sto lu o prak ti~ noj na sta vi Ra de Vi da ko vi} iz Sa ve za udru `e -

ovom, za o`i vqa va we ra da i pro iz vod we iz u zet no zna ~aj nom seg men tu ima mno go pro ble ma ko ji se mo ra ju {to pre re {i ti, jer prak ti~ na na sta va je sin te za te o rij skih pre da va wa i na woj se u~e ni ci ospo so bqa va ju da pri me ne ono {to su na u ~i li i {to }e im bi ti `i vot ni po ziv.

Ta mo gde ova na sta va po sto ji, ne do sta ju ma te ri ja li i ener gi ja

wa teh ni~ ke kul tu re Voj vo di ne. Ta mo gde ova na sta va po sto ji, ne do sta ju sred stva za ma te ri ja le i ener gi ju, ala ti i pri bo ri su za sta re li, ne be zbed ni za u~e ni ke, na stav ni ci prak se su ne do voq no pe da go {ki ospo so bqe ni, a ve li ki pro blem je i ~i we ni ca da u ra zo re noj pri vre di ne ma uslo va za pri hvat u~e ni ka, pa oni iz ova kvih {kol skih ra di o ni ca i ne iz la ze.

Po re ~i ma pro fe so ra dr \or |a Pa ni }a, prak ti~ na na sta va u tro go di {wim sme ro vi ma u pr vom raz re du i pr vom po lu go di {tu dru gog tre ba lo bi da se iz vo di u {kol skim ra di o ni ca ma, ka bi ne ti ma i la bo ra to ri ja ma, a za tim da u~e ni ci idu u od go va ra ju }e pri vred ne or ga ni za ci je, dok bi oni ko ji se pri pre ma ju za rad u in sti tu ci ja ma na prak su u wih tre ba lo

U me di cin skim {ko la ma dobra obuka - Osnov ni pro blem u na {im stru~ nim {ko la ma je {to iz wih iz la ze te o rij ski do bro, a prak ti~ no lo {e pot ko va ni |a ci - re kao je aka de mik dr No vak Vu ko je. - U me di cin skim {ko la ma ovog pro ble ma ne ma jer je ostva re na do bra sa rad wa s me di cin skim usta no va ma i svi |a ci, po sle prak ti~ ne na sta ve u pr vom i dru gom raz re du u {ko li, u tre }em i ~e tvr tom, ve} pre ma spe ci jal no sti ma za ko je se {ko lu ju, od la ze u bol ni ce i do mo ve zdra vqa. Zbog ta kvog na ~i na ra da na{ me di cin ski sred wo {kol ski ka dar je ce wen svu da u sve tu, pa i tre nut no ima mo oto vo ren kon kurs Ne ma~ ke za ~ak 250 rad ni ka s di plo mom sred we me di cin ske {ko le. Na sku pu u Elek tro teh ni~ koj {ko li „Mi haj lo Pu pin“ u No vom Sa du, ko ji su or ga ni zo va li Sa vez udru `e wa teh ni~ ke kul tu re Voj vo di ne, Fa kul tet teh ni~ kih na u ka Uni ver zi te ta u No vom Sa du, no vo sad sko Udru `e we pro na la za ~a i Za jed ni ca sred wih stru~ nih {ko la, ~u lo se i da plan i pro gram stru~ nih pred me ta ni je uskla |en s prak som, ne do sta ju sred stva za za {ti tu na ra du, za po {to va we eko lo {ke i pro tiv po `ar ne za {ti ti te... - Ne do voq no shva ta we zna ~a ja prak ti~ ne na sta ve u sred wim stru~ nim {ko la ma ima za po sle di cu za o sta ja we u opre ma wu {kol skih ra di o ni ca, ta kvo da mi sa da de cu za rad obra zu je mo na opre mi iz pro {log ve ka - re kao je aka de mik dr Bog dan Sta ni}. - U

po ste pe no da od la ze u to ku dru gog raz re da, dok bi oni iz ~e tvo ro go di {wih za ni ma wa iz {kol skih uslo va prak ti~ ne na sta ve u pri vred ne or ga ni za ci je tre ba lo da stig nu po sle pr vog po lu go di {ta tre }eg raz re da, a u usta no ve i nad le {tva da ula ze po la ko ve} od po ~et ka ovog raz re da. Po we go vom mi {qe wu, u tro go di {wim sme ro vi ma, prak ti~ noj na sta vi tre ba lo bi da bu de po sve }e na naj ma we jed na tre }i na ne deq nog fon da ~a so va, dok bi u ~e tvo ro go di {wim prak sa tre ba lo da za u zi ma bar pe ti nu ovog fon da, a u oba slu ~a ja da je oce wu ju i na stav nik prak se iz {ko le i li ce za du `e no za prak su u pri vred nim or ga ni za ci ja ma ili in sti tu ci ja ma u ko ji ma je u~e ni ci oba vqa ju. D. De ve ~er ski

De ka ni dr `av nih prav nih fa kul te ta u Sr bi ji po no vo po kre }u ini ci ja ti vu da se u dr `av noj slu `bi mo gu za po sli ti sa mo qu di s di plo mom dr `av nih fa kul te ta. Tim po vo dom sa sta }e se u Rek to ra tu dr `av nog uni ver zi te ta u No vom Pa za ru, da nas po pod ne i su tra, 16. mar ta, ka da, ka ko je za „Dnev nik” po tvr dio prof. dr Ran ko Ke ~a, de kan Prav nog fa kul te ta Uni ver zi te ta u No vom Sa du, na me ra va ju da sa za kqu~ ci ma ovog sku pa upo zna ju jav nost. Do sa da su do la zak po tvr di li de ka ni prav nih fa kul te ta uni ver zi te ta u Be o gra du, No vom Sa du, Ni {u, Kra gu jev cu i Ko sov skoj Mi tro vi ci, a na sa stan ku, ka `e de kan Ke ~a, o~e ku ju i mi ni stra prav de. Pod se }a mo da su dr `av ni prav ni fa kul te ti s ovom ide jom iza {li jo{ u vre me Ko {tu ni ~i ne vla de, ka da je mi ni star prav de

Kli ni ke za ne fro lo gi ju pri Voj no-me di cin skoj aka de mi ji bu breg je dru gi or gan kod ~o ve ka ko ji naj vi {e po su sta je sa sta ro {}u, od mah iza sr ca, a sva ke go di ne ima mo oko

Bo le sti bu bre ga je mo gu }e ot kri ti na vre me i to pre gle dom uzor ka mo kra }e, kr vi i krv nog pri ti ska. To je ciq Svet skog da na bu bre ga, ko ji je ju ~e obe le `en i u Sr bi ji 800 no vih bo le sni ka ko ji ma je po treb na di ja li za. Sa mo na nov bu breg ~e ka oko 500 pa ci je na ta. Tran splan ta ci je tog or ga na ra di se u ne ko li ko na {ih ve li kih zdrav stve nih cen t a r a. Ve l i k i pro -

di plo mi ra ni stu den ti ne mo gu da ra de u su du, tu `i la {tvu, ali ni u dr `av nim bol ni ca ma, dr `av noj upra vi, pa ta ko i sa da ova k vu ini c i j a t i v u oce w u j u kao ne za ko nit po stu pak, usme ren na od vra }a we stu de na ta od

Ke ~a: Ne ma dis kri mi na ci je De kan Ke ~a, me |u tim, de man tu je da je ini ci ja ti va dis kri mi na tor ska i na gla {a va da ne ke dr `a ve, Ne ma~ ka, re ci mo, u dr `av nim slu `ba ma za po {qa va one ko ji su za vr {i li dr `av ne fa kul te te. Jer je, ob ja {wa va on, dr `a va ta ko ja mo ra da ga ran tu je za od re |e ne vr ste pro fe si ja, kao {to su tu `i o ci, su di je, le ka ri, u~i te qi, na stav ni ci... ki kon kret ni od go vor dr `a ve. Ni je re kla ni „da” ni „ne”. Ran ko Ke ~a ob ja {wa va da je bi lo sa mo „per ma nent nih obe }a wa”. S dru ge stra ne, pri vat ne vi so ko {kol ske usta no ve od pr ve ini ci ja ti ve o to me da wi ho vi

pri v at n ih fa k ul t e t a, uo~i pred sto je }eg upi sa. Po re ~i ma port pa rol ke Dr `av nog uni ver zi te ta u No vom Pa za ru Bi qa ne Du mi}, ini ci ja ti va bi zna ~i la da u po me nu tim dr `av nim usta no va ma mo gu da ra -

de sa mo oni ko ji ima ju di plo mu dr `av nog fa kul te ta. Me |u tim, rek tor pri vat nog Uni ver zi te ta Union i v.d. de ka na Prav nog fa kul te ta tog uni ver zi te ta Zlat ko Ste fa no vi} u iz ja vi Ta nju gu na vo di da je ova ide ja pro tiv na za ko nu, Usta vu, prin ci pu rav no prav no sti, i da je dis kri mi na tor ska. - Pri vat ni fa kul te ti su akre di to va ni, do bi li su do zvo lu za rad kao i dr `av ni - ka `e prof. Ste fa no vi} i na vo di da je ini ci ja ti va i ra ni je po kre ta na, ali da ni je mo gla da pro |e. On tvr di da se ova pri ~a „po tu ra” pred pred sto je }i upi sni rok i da je usme re na da od vra ti stu den te od upi sa na pri vat ne fa kul te te. - Mi ima mo di plo mi ra ne stu den te ko ji ra de u su do vi ma, tu `i la {tvi ma, dr `av noj upra vi, kom pa ni ja ma - is ti ~e prof. Ste fa no vi}. V. ^e ki}

^e tvr ti po ku {aj do bi ja wa do zvo le za uvoz ku ban ske vak ci ne Za me sec da na bi }e po zna to da li }e u Sr bi ju bi ti uve ze na ku ban ska vak ci na za ko ju ta mo {wi le ka ri i stru~ wa ci tvr de da pro du `a va `i vot pa ci je na ta u po od ma klom sta di ju mu kar ci no ma plu }a. Re~ je o bi o lo {kom pre pa ra tu ko ji mo `e da za u- sta vi {i re we me ta sta za, ali ni je lek ko ji le ~i rak plu }a. Agen ci ja za le ko ve i me di cin ska sred stva Sr bi je je od bi la tri zah te va za uvoz ovog pre pa ra ta zbog to ga {to ni su is pu wa va la sve uslo ve za uvoz. Zah te ve su pod no si -

li Pri vat na zdrav stve na usta no va “Op {ta bol ni ca - Me di cin ski si stem” Be o grad, In sti tut za vi ru so lo gi ju i se ru me “Tor lak” i Fa bri ka le ko va “Ga le ni ka doo” Ze mun. Oni ni su is pu wa va li pro pi sa ne uslo ve, ali je sa da fir ma “ Ga ling doo Be o grad” pod ne la zah tev ko ji is pu wa va pro pi sa ne zah te ve za uvo zni ka le ko va, ali su po treb ne do pu ne. Ova kom pa ni ja je, ka ko ob ja {wa va ju u ALIMS-u, oba ve {te na da joj ne do sta ju ne ka do ku men ta za ko ja se o~e ku ju da }e za dan-dva sa Ku be.

Pre m a re ~ i m a Alek s an d ra Tu c i } a, pot pa ro la ALIMS-a, agen ci ja tre ba u ro ku od me sec da na, od da na kom plen ti ra wa do ku men ta ci je, da iz da ili us kra ti do zvo lu za uvoz ne re gi stro va nog le ka. Sr bi ja je, ka ko is ti ~e Zo ran Vu jo vi}, di rek tor fir me VA MA, ko ja je za stup nik ku ban skog cen tra za mo le ku lar nu imu no lo gi ju u Ha va ni, pro {le go di ne re ze ri vi sa la 1.000 do za le ka. Pr vih 560 do za tre ba lo je da bu de uve ze no pro {le, a osta tak ove go di ne. Q. M.

IS PU WE NA @E QA TA LEN TO VA NE U^E NI CE IZ BA NAT SKOG ARAN \E LO VA

Fla u tu ku pi li do na to ri iz [ved ske Ta len to va noj u~e ni ci Osnov ne mu zi~ ke {ko le „No vi Kne `e vac” Zo ra ni Mo mi} iz Ba nat skog Aran |e lo va, ko ja je svir kom na po zajm qe noj pro fe sor ki noj fla u ti po bra la broj na pri zna wa na do ma }im i ino stra nim tak mi ~e wi ma, a ujed no zna sa mo za pe ti ce u Osnov noj {ko li „Jo van Jo va no vi} Zmaj”, za hva qu ju }i do na to ri ma iz [ved ske ostva ri la se `e qa pa sa da ve `ba na no vom kva li tet nom in stru men tu. Po ro di ca da ro vi te fla u ti ski we ni je bi la u mo gu} no sti da ku pe no vi in stru ment vre dan 700 evra, o ~e mu smo pi sa li pro {log le ta, ali se i ovom pri li kom po tvr di lo da ima do bro na mer nih i hu ma nih qu di sprem nih da po mog nu. U po ro di ci Mo mi} ko ja je u Ba nat sko Aran |e lo vo sti gla u iz be gli~ kom ta la su gde se sku }i la, sa mo je maj ka za po sle na. Ze mqa ki wa Dra gi ca Nec kov, ro dom iz Ba nat skog Aran |e lo va, ko ja ve} du go `i vi u Mal meu u [ved skoj, na in ter ne tu je pro ~i ta la

Svet ski dan bu bre ga Sa mo u jed noj go di ni iza bra nim le ka ri ma se zbog bo le sti bu bre ga i mo kra} nih pu t e v a obra t i vi { e od 543.000 qu di, a bol ni~ ki se le ~i vi {e od 35.000 bo le sni ka. Od bo le sti bu bre ga u Sr bi ji go di {we umre oko 1.650 oso ba. Obo qe wa bu bre ga naj ~e {}e su iza zva na in fek ci ja ma, me ta bo li~ kim po re me }a ji m a, tok s i n i m a i dru g im uzro ci ma, a ma ni fe stu ju se kao upa le i kao akut na, od no sno, hro ni~ na sma we na funk ci ja bu bre ga (bu bre `na in su fi ci jen ci ja). Hro ni~ na bu bre `na in su fi ci jen ci ja ne ko li ko pu ta po ve }a va ri zik za na sta nak bo le sti sr ca i krv nih su do va, {e }er ne bo le sti, po v i { e n og pri t i s ka i pre ra nu smrt (pre 65. go di ne). Tre nut no je oko 4.700 bo le sni ka na di ja li zi. Po re ~i ma dr Zo r a n a Ko v a ~ e v i } a iz

bio prof. dr Zo ran Stoj ko vi}, ko ji je po dr `ao ta kvu ini ci ja ti vu. Iako su se de ka ni ovih fa kul te ta s dr `av nih uni ver zi te ta u ce loj Sr bi ji go to vo sva ke go di ne jav no ogla {a va li s ova kvim zah te vom (pa i la ne), iz o stao je sva -

blem je to {to pa ci jen ti du go ~e ka ju na li sta ma jer se te {ko na |u po god ni da va o ci. Bo le sti bu bre ga je mo gu }e ot kri ti na vre me i to pre gle dom uzor ka mo kra }e, kr vi i krv nog pri ti ska. Ovo je ujed no i ciq Svet skog da na bu bre ga, ko ji je ju ~e obe le `en i u Sr bi ji, ka ko bi se po di gla svest o zna ~a ju tog or ga na ko ji ima kqu~ nu ulo gu u odr `a va wu `i vo ta. Svet ski dan bu bre ga obe le ` a v a se na ini c i j a t i v u Me | u n a r od n og dru { tva za ne fro lo gi ju i In ter na ci o nal nog udru `e wa fon da ci ja za bu breg u vi {e od 100 ze ma qa {i rom sve ta. Od 2006. go di ne taj dan se obe le `a va sva k og dru g og ~e t vrt k a u mar tu, a ovo go di {wi slo gan je „Bu bre zi su `i vot - Spre ~i t e akut n o o{te } e w e bu bre ga”. J. B.

Dra gi ca Nec kov (na ekra nu) i Zo ra na Mo mi} s no vom fla u tom

pri ~u o da ro vi toj fla u ti ski wi Zo ra ni, pa je sa svo jim pri ja te qi ma sa ku pi la no vac, pre ko ro |a ka stu pi la u kon takt i po sla la ga za ku po vi nu in stru men ta. Dra gi ca Nec kov, sa ko jom smo se ~u li pre ko skaj pa, is pri ~a la je da se u [ved sku oti snu la jo{ 1965. go di ne, gde je pen zi ju ste kla

kao vo za~ auto bu sa u grad skom sa o bra }a ju u Mal meu. Skrom nim do na ci ja ma po ma ga la je pra vo slav noj cr kvi u Ba nat skom Aran |e lo vu i jo{ ne ki ma. - Ni sam bo ga ta mi li o ner ka, `i vim skrom no i ka da je pri li ka po mog nem ko li ko mo gu - ka `e go spo |a Nec kov, ko ja ve} je da na est

go di na ni je do la zi la u Ba nat sko Aran |e lo vo. Otac ta len to va ne de voj ~i ce Zo ran Mo mi} pri ~a da ~im je no vac sti gao, sa }er kom i pro fe sor kom Ma ri ja nom Gu tvajn u No vom Sa du su is pro ba li i ku pi li no vu fla u tu, ko ji }e Zo ra ni bi ti od go va ra ju }i za na sta vak {ko lo va wa u sred woj {ko li, pa i ka sni je ako sve bu de po pla nu, za usa vr {a va we na aka de mi ji. - Ve} smo se ne bro je no pu ta na do na ci ji go spo |i Dra gi ci Nec kov za hva li li u li~ nim kon tak ti ma. Iskre no, po sle sve ga ose }a wa su po me {a na. Ko li ko sam ra do stan {to se `e qa ostva ri la pa Zo ra na ima neo p ho dan in stru ment za da qe {ko lo va we, to li ko sam bio i tu `an {to kao ro di te qi svom de te tu to ni smo sa mi mo gli da pri u {ti mo. Gest na {e kom {i ni ce ko ja je ve} du go u [ved skoj nas je ga nuo i poka zao da ima qu di ple me ni ta sr ca - ka `e Zo ran Mo mi}. M. Mi tro vi}


8

crna hronika

petak15.mart2013.

dnevnik

OT KRI VEN NO VI IN CI DENT OP TU @E NOG „ZE MUN CA” U ]E LI JI CEN TRAL NOG ZA TVO RA 12. FE BRU A RA

- Da li je Sret ko Ka li ni} u fe bru a ru ove go di ne po ku {ao da po beg ne iz pri tvo ra be o grad skog Cen tral nog za tvo ra, ili je po ku {ao da iz vr {i sa mo u bi stvo - upi tao je ju ~e advo kat Bo ri vo je Bo ro vi}, bra ni lac Lu ke Bo jo vi }a, u na stav ku su |e wa we go vom bra we ni ku po op tu `ba ma za ume {a nost u tri puc wa ve 2004. go di ne u Be og ra du s okri vqe nim „ze mun ci ma“ Sret kom Ka li ni }em, Mi lo {em Si mo vi }em i Vla di mi rom Mi li sa vqe vi }em. Advo kat Bo ro vi} je ovo pi ta we po sta vio u obra }a wu sud skom ve }u, po zi va ju }i se na „po da tak o di sci plin skom pre kr {a ju za ko ji su bra ni o ci sa zna li pre gle da ju }i spi se pred me ta“ .

ne bi spa da le pan ta lo ne - is ta kao je Pe tri}. On je po tvr dio da je we gov bra we nik ne dav no sa slu {a van ali, ka ko na po mi we, u svoj stvu gra |a ni na o ne kom slu ~a ju iz de ve de se tih go di na pro {log ve ka o ko jem je re kao da ni {ta ne zna. - To sa slu {a we je tra `e no, pre sve ga, za bra }u Si mo vi }e. Re~ je o slu ~a ju ne ke ot mi ce iz 1998. go di ne , o ~e mu Ka li ni} ni je znao ni {ta. To je pe riod ka da on ni je po zna vao ni ko ga iz „ze mun skog kla na“ - na gla sio je advo kat Pe tri}. Port pa rol ka Spe ci jal nog su da Ma ja Ko va ~e vi}-To mi} je iz ja vi la za na{ list da e taj sud do bio od nad le `nih u pri tvor skoj je di ni ci

Sret ko Ka li ni} (ar hiv ski sni mak)

- Uo~i li smo u spi si ma, da je 12. fe bru a ra za be le `e no da je Ka li ni} po ~i nio di sci plin ski pre kr {aj u pri tvo ru. Bri ja ~em, ko ji je sa krio, ise kao je ma ji cu i pra vio je ne ke uzi ce, ve zi ce – iz neo je Bo ri vo je Bo ro vi}. Po we go vim re ~i ma, advo ka ti su u spi su za pa zi li jo{ ne ke po da ta ke u ve zi s ko ji ma su za tra `i li od su da do dat ne in for ma ci je. - Uo~i li smo da je Sret ko Ka li ni} u fe bru a ru ove go di ne opet iz vo |en iz }e li je u Cen tral nom za tvo ru i da su ga vo di li na raz go vor s tro ji com po li ca ja ca u pri su stvu we go vog advo ka ta, a u ne kom no vom pred me tu. S tim u ve zi ima mo pi ta we: u kom svoj stvu je sa slu {a van Sret ko Ka li ni}, da li u svoj stvu sti ca wa sta tu sa sve do ka-sa rad ni ka - na veo je Bo ro vi}. Advo kat Slav ko Pe tri}, bra ni lac Sret ka Ka li ni }a, ka zao je za „Dnev nik“, da „ni je ta~ no ni {ta od ono ga {to se is ti ~e i na me }e kroz pi ta wa od bra ne Lu ke Bo jo vi }a. “ - Znam sa mo ono {to mi je Ka li ni} re kao ve za no za bri ja~, ali ni ti je hteo da po beg ne ni ti da se ubi je. Re kao mi je da je sa mo hteo da na pra vi im pro vi zo va ni ka i{ da mu

wa, on ni je vra tio bri ja~, ve} ga je po lo mio i iz va dio `i let ko jim je ise kao ne ku svo ju maj cu na tra ki ce, od ko jih je upleo ne ki ko no pac. Iz vr {en je pre tres }e li je i to je sve pro na |e no, od u ze ti su mu `i let i maj ca i svi de lo vi - iz ja vi la je su di ja Ma ja Ko va ~e vi}-To mi} Osim {to je sud oba ve {ten da je okri vqe ni pre kr {io pra vil nik o ku} nom re du i di sci pli ni, mi o to me mi ne zna mo ni {ta vi {e. Pod se }a wa ra di, po me ni mo da je u fe bru a ru pro {le go di ne Sret ko Ka li ni} po ku {ao bek stvo iz pri tvor ske je di ni ce ko ja se na la zi u okvi ru zgra de Spe ci jal nog su da u Be o gra du, ali je to spre ~e no efi ka snom in ter ven ci jom @an dar me ri je. U tom po ku {a ju 7. fe bru a ra 2012, s Ka li ni }em je u~e stvo vao i pri tvo re nik @eq ko Mi lo va no vi}, okri vqen u dru gom pro ce su, a ka ko je ta da zva ni~ no sa op {te no „us pe li su da de li mi~ no, pri dnu, is te ste ri {u i od va le re {et ke na svo jim }e li ja ma, da se iz vu ku iz wih, a za tim su sa vla da li pri pad ni ka slu `be obez be |e wa, te su po tom, od va liv {i re {et ke na pro zo ru u hod ni ku, is ko ~i li u dvo ri {te za tvo ra, gde su od mah po hva ta ni”. Op tu `e ni Sret ko Ka li ni} je pra vo sna `no osu |en na 30 go di na za tvo ra po op tu `ba ma za u~e {}e u aten ta tu na pre mi je ra Zo ra na \in |i }a, a na 40 go di na u pro ce su za kri vi~ na de la „ze mun skog kla na„. Na ju ~e ra {wem glav nom pre tre su u po stup ku pro tiv Bo jo vi }a i tro ji ce „ze mu na ca“, u ve zi s po je di nim ta~ ka ma op tu `ni ce is pi ta no je jo{ dvo je sve do ka. U od su stvu se su di Lu ki Bo jo vi }u i Vla di mi ru Mi li sa vqe vi }u, ~i je je iz ru ~e we Sr bi ja za tra `i la od [pa ni je, od mah na kon {to su u toj ze mqi uhap {e ni u fe bru a ru pro {le go di ne. Op tu `ni com Tu `i la {tvo za or ga ni zo va ni kri mi nal obu ha }e ne su tri puc wa ve ko je su se de si le to kom 2004. go di ne u Be o gra du: jed na u ko joj je ubi jen Bran ko Jef to vi}

Sve do ci ni su vi de li na pa da ~e Ju ~e su sve do ~i la dvo ji ca o{te }e nih – je dan o do ga |a ju iz ju la 2004. go di ne, ka da je na ko lo nu vo zi la Zo ra na Ne do vi }a pu ca no iz auto mo bi la u po kre tu, dok je dru gi sve dok go vo rio o sli~ nom slu ~a ju s po ~et ka ok to bra iste go di ne kad je pu ca no na vo zi la An dri je Dra {ko vi }a. Go ran Gor di}, ko ji se 26. ju la 2004. go di ne na la zio u jed nom od Ne do vi }e vih auto mo bi la na auto pu tu No vom Be o gra du, ka da je na wi ho vu ko lo nu pu ca no, iz ja vio je da ni {ta ni je vi deo, jer se sve od i gra lo mu we vi tom br zi nom, a da se i zbog pro te ka vre me na go to vo ni ~eg ne se }a. Gor di} je ob ja snio da ni je vi deo ni na pa da ~e, ni auto mo bil iz ko jeg je pu ca no, kao i da ne ma ni ka va sa zna wa o to me ko je mo gao pu ca ti i da mu ni ko ni je pre tio. Sli~ no je sve do ~io i o{te }e ni Vla di mir Kme zi}, ko ji je po ~et kom ok to bra 2004. bio u obez be |e wu An dri je Dra {ko vi }a ka da se de si la puc wa va na ko lo nu wi ho vih vo zi la na auto pu tu Be o grad-Za greb. Obo ji ca sve do ka su re kli da op tu `e ne ne po zna ju i da se ne pri dru `u ju kri vi~ nom go we wu. oba ve {te we o Ka li ni }e vom di sci plin skom pre kr {a ju. - Spe ci jal ni sud je 12. fe bru a ra do bio oba ve {te we od upra ve Cen tral nog za tvo ra da je 5. fe bru a ra Sret ko Ka li ni} po ~i nio di ci plin ski pre kr {aj. Opi sa no je da je on po sle oba vqe ne {et we tra `io stra `a ru `i let da bi se obri jao i do bio je „bik“ bri ja~. Na kon bri ja -

Jor ga, kao i odvo je ne puc wa ve na An dri ju Dra {ko vi }a i Zo ra na Ne do vi }a, u ko ji ma su po gi nu li wi ho vi te lo hra ni te qi De jan @i van ~e vi} i Mi lu tin Jo vi ~i}. Tu `i lat {vo je osum wi ~i lo Lu ku Bo jo vi }a za pla ni ra we ubi sta va Dra {ko vi }a i Ne do vi }a, kao i za or ga ni zo va we ubi stva Jef to vi }a. J. J.

Fo to: www.pa no ra mio.com

Ka li ni} ise kao ma ji cu na tra ~i ce i is pleo ko no pac Cen tar Pri gre vi ce

U PRI GRE VI CI UHAP [E NA STA RI CA IZ SU BO TI CE KO JA SE TE RE TI ZA RAZ BOJ NI [TVA U APA TI NU I OKO LI NI

Pqa~ ka po sle tor te fi lo va ne „ben se di nom” Za hva qu ju }i sa rad wom me {ta na Pri gre vi ce i po li ci je, uhap {e na je G. H. (76) go di na iz Su bo ti ce za ko ju se sum wa da je us pa qi va wem sta rih pqa~ ka la wi ho va do ma }in stva. Iz iz vo ra bli skih is tra zi sa zna je mo da su wu pri me ti li gra |a ni Pri gre vi ce ka ko s par ~e tom tor te {e ta uli com, ve ro vat no tra `e }i no vu `r tvu i pri ja vi li je po li ci ji, ko ja je od mah re a go va la. @e na je pri ve de na, a tor ta po sla ta na ana li zu, gde je utvr |e no da se u woj na la ze sa stoj ci se da ti va - di a ze pa ma i ben se di na. @e na je od ra ni je po zna ta po li ci ji, jer se sum wa da je u vi {e na vra ta, na pod ru~ ju se ver ne i za pad ne Ba~ ke, us pa qi va la star ce u ku }a ma iz ko ri sto qu bqa a u ku }e je ula zi li na vod no nu de }i im po mo} oko spre ma wa.

DVO JAC SE TE RE TI ZA DRO GU U NO VOM SA DU

Ma ri hu a na kod {ko le Is pred Teh ni~ ke {ko le u Uli ci bra }e Rib ni ka ra u No vom sa du po li ci ja je kod me {ta na M. C. (1986) pro na {la {est pa ke ti }a biq ne ma te ri je za ko ju se pret po sta vqa da je ma r i h u a n a, a kod S. L. U ^A^ KU

Pri ja ve pro tiv po li ca ja ca Kri mi na li sti~ ka po li ci ja u ^a~ ku pod ne la je ju ~e kri vi~ nu pri ja vu pro tiv na ~el ni ka ode qe w a sa o b ra } aj n e po l i c i j e Dra go sla va Kr xi }a i po mo} ni ka ko man di ra sa o bra }aj ne po li ci je De ja na Re si mi }a. U sa op {te wu po li ci je je na ve de no da je, na sta vqa ju }i kon tro lu za ko ni to sti ra da ~a ~an skog Ode qe wa sa o bra }aj ne po li ci je, Osnov nom jav nom tu `i la {tvu u ^a~ ku ju ~e pod ne ta kri vi~ na pri ja va pro tiv Kr xi }a i Re si mi }a zbog po sto ja wa osno va sum we da su iz vr {i li kri vi~ no de lo tr go vi na uti ca jem. Za wih se osno va no sum wa da su, ko r i s te } i svoj slu ` be n i po lo `aj, po sre du ju }i, uti ca li na in spek to ra Od se ka za sa o bra } aj n o-teh n i~ k e po s lo v e u Ode qe wu sa o bra }aj ne po li ci je da ne pod ne se sve pre kr {aj ne pri ja ve za utvr |e ne ne pra vil no s ti pri l i k om kon t ro l e pred u ze }a „Svin DOO” iz Gor weg Mi la nov ca. Po m o} n ik ko m an d i r a sa o - bra }aj ne po li cij ske is po sta ve ^a ~ak Re si mi} je ju ~e pri vre me no uda qen iz MUP-a, a u fe bru a ru je pri vre me no uda qen i Kr xi}. (Ta njug)

OD BRA NA TRA @I OSLO BA \A WE POLICIJSKOG GE NE RA LA SRE TE NA LU KI ]A U HA GU

Po gre {an za kqu ~ak o raz o ru `a wu Al ba na ca Od bra na pen zi o ni sa nog po li cij skog ge ne ra la Sre te na Lu ki }a za tra `i la je ju ~e od @al be nog ve }a Ha {kog tri bu na la da „is pra vi gre {ke iz pr vo ste pe ne pre su de” i oslo bo di ga kri vi ce za zlo ~i ne po ~i we ne na Ko so vu u pr voj po lo vi ni 1999. go di ne. Lu ki} je u fe bru a ru 2009, za jed no s Ni ko lom [a i no vi cem i ge ne ra lom Ne boj {om Pav ko vi }em, pro gla {en kri vim za de por ta ci ju i pri sil no pre me {ta we i za ubi stvo i pro go ne na po li ti~ koj, ra snoj i ver skoj osno vi, a svi su pr vo ste pe no osu |e ni na po 22 go di ne za tvo ra. Ve }e je, u istom

pred me tu, ge ne ra la Vla di mi ra La za re vi }a pro gla si lo kri vim za de por ta ci ju i pri sil no pre me {ta we i iz re klo mu ka znu od 15 go di na za tvo ra. Lu ki }ev bra ni lac, ~i ka {ki advo kat De jan Ive ti}, re kao je da je pre tre sno ve }e po gre {i lo ka da je za kqu ~i lo da je pro ces raz o ru `a va wa al ban skog sta nov ni {tva na Ko so vu iz vr {en u ci qu ostva ri va wa udru `e nog zlo ~i na~ kog po du hva ta za pri sil no ra se qa va we al ban skog ko sov skog sta nov ni {tva. Ive ti} je na veo da je u Sr bi ji od 1992. po sto jao za kon ko jim je ci vi li ma bi -

Po sled wi iden ti ~an slu ~aj us pqi va wa tor tom do go dio se upra vo u Pri gre vi ci kra jem pro {le go di ne, ka da je upa la u ku }u sta ri ce, oma mi la je i od ne la ve }u ko li~ nu nov ca i pi {toq , po ro di~ no na sle |e. U Apa ti nu je ko ri sti la sred sta va za umi re we ko ja je si pa la u cr nu ka fu, zbog ~e ga se sum wa da je to bi la kob na po sle di ca za I. B, ko ji je ne du go za tim pre mi nuo, dok je dru gi slu ~aj za vr {io te `im po sle di ca ma po fi zi~ ko zdra vqe. Is tra ga }e utvr di ti po ve za nost ovih slu ~a je va. Ka ko sa zna je mo, G. H. od bi ja sva ku sard wu s po li ci jom ne `e le }i da da je bi lo ka ka ve iz ja ve te }e is tra `ni su di ja od re di ti na red ne me re. J. P.

lo za bra we no po se do va we oru` ja bez do zvo le. - Za kon je va `io za ce lu te ri to ri ju Sr bi je i ne mo `e se re }i da je imao dis kri mi na tor nu pri ro du - re kao je Ive ti}, na po mi wu }i da Lu ki} ni je u~e sto vao u kre i ra wu za ko na, ve}, u skla du s wim i svo jim ovla {}e wi ma, od sep tem bra 1998. iz no sio sta ti sti~ ke po dat ke o do bro voq noj pre da ji oru` ja. - Po ne kad je to bi lo pri ku pqe no ne ko li ko ko ma da oru` ja, ne kad 200 ko ma da, a bio je i slu ~aj pre da je pro tiv ten kov skih ba ca ~a, {to je do kaz da je na o- ru `a va we bi lo pro tiv za ko ni to. (Ta njug)

(1991) je dan s iden ti~ nom ma te ri jom. Pro tiv obo ji ce bi }e pod ne ta kri vi~ na pri ja va ko ja ih te re ti za neo vla {}e no dr `a we opoj nih dro ga. Osum wi ~e ni M. C. je spro ve den na iz dr -

`a va we za tvor ske ka zne, bu du }i da je za wim bi la ras pi sa na cen tral na po ter ni ca Osnov nog su da u No vom Sa du, sa op {ti la je ju ~e no vo sad ska Po li cij ska upra va. M. V.


CRnA HROnikA

dnevnik

petak15.mart2013.

9

NASTAVQEN PROCES OKRIVQENIMA ZA TRAGI^AN PO@AR U NOVOSADSKOM „KONTRASTU”

NO]NI SUKOB U GERONTOLO[KOM CENTRU U KWA@EVCU

Starici o~i iskopane i rebra polomqena O. S. (1930) te{ko je povre|ena u Gerontolo{kom centru u Kwa`evcu. Woj je nepoznata osoba iskopalaa oba oka, polomila {est rebara i nanela vi{e ogrebotina po telu, potvr|eno je RTS-u u u ni{kom Klini~kom centru. Lekari Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju Klini~kog centra Ni{ ka`u da je pacijentkiwa dopremqena s O~ne klinike, gde joj je ukazana pomo}, i da je sada van `ivotne opasnosti. Osim potpunog slepila, pacijentkiwi je slomqeno {est rebara i nanete su joj ogrebotine po licu i glavi. Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike saop{tilo je ju~e da je u no}i izme|u 11. i 12. marta ove godine oko dva ~asa u stacionaru Gerontolo{kog centra Kwa`evac do{lo do incidentne situacije tokom koje je korisnica ove ustanove O. S, stara 83 godine, zate~ena na podu toaleta s povredama glave i lica. O. S. je, po pozivu s bolni~ke signalizacije, prona{la de`urna medicinska sestra. Od strane prisutnih zdravstvenih radnika odmah joj je ukazana medicinska pomo}, nakon ~ega je odvezena u hitnu slu`bu, pa u Zdravstveni centar Kwa`evac. Nakon pregleda i potrebne zdravstvene intervencije ona je preba~ena u Klini~ki centar u Ni{u. Direktor Klinike za stomatologiju i maksilofacijalnu hirurgiju u Ni{u Dra gan Kra si} izjavio je ju~e da je korisnica Gerontolo{kog centra iz Kwa`evca primqena s povredama obe o~ne jabu~ice i mi{i}a o~ne dupqe. Krasi} je rekao da je starica imala i serijski prelom rebara s jedne i druge strane, ali da je stabilna i da nije `ivotno ugro`ena. - Reklo bi se da, prema karakteru povreda i ogrebotinama po

telu, nije re~ o samopovre|ivawu, ali da }e kona~nu re~ o tome dati istra`ni organi koji }e utvrditi {ta se zaista dogodilo u kwa`eva~kom Gerontolo{kom centru - rekao je Krasi}. Nakon vanrednog inspekcijskog nadzora inspektori socijalne za{tite }e, u skladu s utvr|enim okolnostima, preduzeti mere iz svoje nadle`nosti protiv svih onih za koje se utvrdi da su u~inili propuste u svom radu ili poku{ali da zata{kaju informaciju o doga|aju, navedeno je u saop{tewu. O incidentu inspektori socijalne za{tite su saznali kada je vest objavqena u medijima. Odmah po saznawu dva inspektora su upu}ena u Gerontolo{ki centar u Kwa`evcu, kako bi se izvr{io vanredni inspekcijski nadzor. Direktor ustanove Pre drag Ran |e lo vi} o ovoj informaciji nije obavestio Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike u skladu sa pisanim uputstvom ovog Ministarstva, koje je ponovo poslato svim ustanovama 12. jula 2011. godine. Po tom uputstvu bio je obavezan da odmah i bez odlagawa, a najkasnije u roku od 24 sata obavesti Ministarstvo o incidentnoj situaciji i da ispita okolnosti u kojima se incident desio, kao i eventualne odgovornosti zaposlenih. Direktor je o doga|aju obavestio na~elnika Odeqewa za inspekcijski nadzor ju~e u 8.50 ~asova, a putem faksa u 09.49 sati. U dobijenom obave{tewu navodi se da je 13. marta ove godine u popodnevnim satima dobio informaciju da se kod O. S. radi o te{kim povredama nastalim pod sumwivim okolnostima. U Gerontolo{ki centru u Kwa`evcu boravi vi{e od 200 korisnika napomenuo je Ran|elovi}. (Tanjug)

POLICIJA TRAGA ZA NEPOZNATOM OSOBOM

Osumwi~en za prevaru

Novosadska policija traga za osobom s fotografije, zbog postojawa osnova sumwe da je po~inio krivi~no delo prevara. On se tereti da je, 15. januara, oko 13,30, u Ba~kom Petrovcu, prevario radnicu jedne mewa~nice za 150 evra. Pozivaju se gra|ani koji mogu pomo} u identifikaciji i pronalasku osumwi~enog da se jave Policijskoj stanici u Ba~kom Petrovcu pozivom na brojeve telefona: 021/780-028 ili 064/8924127.

Fo to: N. Sto ja no vi}

Ge ron to lo {ki cen tar u Kwa `ev cu

- Te kobne no}i u „Kontrastu” jedna devojka istr~ala je napoqe i rekla da je unutra po`ar, a mi radnici obezbe|ewa na ulazu u lokal pomislili smo da je re~ o prvoaprilskoj {ali i kazali joj da se vrati. Ali, ubrzo, gosti su po~eli da izlaze, dok smo mi ostali na vratima i otvorili drugo krilo, jer su se posetioci zadr`avali u tom izlaznim delu kod glavnog ulaza i hteli su da vide odatle {ta se de{ava - kazao je ju~e, u nastavku su|ewa zbog tragi~nog po`ara u pomenutom klubu pro{le godine 1. aprila, u kojem je `ivot izgubilo {estoro mladih qudi, Dar ko Do ma ze tov ski. - Mi smo po~eli bukvalno da ih guramo napoqe, a neki su se zbog toga ~ak i bunili. Moj posao je bio da raspore|ujem goste i da s kolegama pazim koga }emo da pustimo unutra. Nismo pu{tali svakoga, kao i da pijane posetioce izvedemo napoqe. Tamo sam radio samo po potrebi i za to sam dobijao pare na ruke. Znao sam da postoji i drugi izlaz i da su ta vrata namewena vanrednim situacijama, kao i da su svetlele lampice koje su upu}ivale ka wima, a da je kqu~ kod suvlasnika kluba, ovde optu`enog Sla vi {e Sta ni {i }a - nastavio je svo je sve do ~e we Do ma ze tov ski. - U ovom no}nom klubu bilo je protivpo`arnih aparata, ali ne znam ta~no gde. Od kako je iza{la devojka koja nam je rekla za po`ar do dolaska vatrogasaca pro{lo je dosta vremena. Wima smo vikali da ima qudi gore, hteli smo i mi da idemo tamo, ali oni su nam kazali da se ne me{amo u wihov posao. Pretpo-

U dis ko te ci `i vot iz gu bi lo {e sto ro mla dih

stavqam da je neko otvorio druga vrata namwena za evakuaciju, ali to ne mogu da tvrdim, jer nisam ulazio - dodao je ovaj svedok pred ve}em kojim predsedava sudija Zo ra Ja mu {a kov. Wegov brat Sr |an Do ma ze tov ski, tako|e radnik obezbe|ewa, opisao je da je wegova obaveza bila da „reguli{e qude” i pazi na red, kao i da ne pu{ta nove posetioce kada je bila gu`va. - Posle momenta kad je jedna devojka istra~ala i kazala nam za po`ar, krenuo sam da vidim {ta se de{ava, ali nisam mogao da u|em u lokal, jer je mnogo qudi izlazilo. Neko je vikao da ima jo{ gostiju unutra, ali mi smo mislili da su svi iza{li izjavio je Sr|an Domazetovski. Na pitawe predsedavuju}e ve}a da li radnici obezbe|ewa imaju obavezu da pomogne u ta-

kvim situacijma, ovaj svedok je odgovorio da nemaju u slu~aju po`ara. - Poma`u oni koji su obu~eni za to, a ne mi, koji nismo stru~ni - kazao je ovaj svedok. Pera~ ~a{a To mi sla va Pa vlo vi} izjavio je da je ~uo da je po`ar izbio kod bine, ali ga nije video. - Odmah sam po~eo da punim kante vodom zbog ga{ewa. Iza{ao sam iz objekta oko 2.20 sati i kad sam prolazio pored bine blizu glavnog ulaza ve} je sve gorelo, a u objektu nisam video nikoga - rekao je Pavlovi}. Sve je bilo puno dima i crno. Bilo je vru}e. Iza{ao sam tr~e}i, desetak minuta kasnije od saznawa za po`ar. Znao sam put napamet. Kad sam izlazio, vatrogasci su dolazili, raspakivali creva i ulazili. Nikola,

menaxer, rekao im je da pogledaju gore, na spratu, da li ima qudi. Uleteli su unutra. Ulazili su i izlazili. Video sam da su creva pod pritiskom i da voda ide kroz wih. U jednom momentu sam video da vozilo otpozadi „topom„ gasi po`ar tako {to su prskali po celom objektu. To je bilo oko 15 minuta ili pola sata u odnosu na iterevenciju vatrogasaca koji su do{li od napred. Na pitawe za{to je pored vrata za vanredne sitauacije, udaqenih oko pet metara od wega, tr~ao na glavni ulaz, koji se nalazi na oko 50 metara, on je kazao da nije razmi{qao. - Tr~ao sam da iza|em, tamo kuda ina~e ulazim i izlazim naveo je u iskazu svedok. Su|ewe se danas nastavqa. M. V.

PO^ELO SU\EWE ZA UBISTVO SR\ANA MANDI]A APRILA PRO[LE GODINE U NOVOM SADU

No` sevnuo u samoodbrani? Pred sudskim ve}em Vi{eg suda u Novom Sadu, kojim predsedava sudija Zden ka Sta ki}, ju~e je zapo~et glavni pretres u postupku koji se vodi zbog masovne tu~e aprila pro{le godine u kojoj je u Ulici Veselina Masle{e u Novom Sadu, ubijen Sr|an Mandi} (25). Optu`nicom je obuhva}eno osam osoba, od kojih se sedam terete za u~estvovawe u tu~i, dok je Dra gan Ni ko li} (1964) osumwi~en za ubistvo Sr|ana Mandi}a. Pred sudskim ve}em, ju~e je svoje iskaze dalo {estoro optu`enih, ukqu~uju}i i Dragana Nikoli}a, dok se Pe tar Pe tro vi} i Pe tar La ka tu{, nisu pojavili na glavnom pretresu jer su, kako je sud obave{ten, trenutno u Nema~koj. Optu`eni za ubistvo ju~e je priznao da je kobne no}i Sr|ana Mandi}a dva puta ubo no`em, ali nije priznao izvr{ewe dela koje mu se optu`nicom stavqa na teret, jer smatra da je bio primoran da tako odreaguje. Opisuju}i doga|aje iz no}i kada se desilo ubistvo, Dragan Nikoli} je rekao da je sve po~elo kada su Mi ro slav ^o lo vi} i Sr|an Mandi}, prolaze}i pored ku}e u Ulici Veselina Masle{e u kojoj je stanovalo vi{e romskih porodica, udarili u vrata uz neke pogrdne povike. - Tada su moji {uraci Go ran La ka tu{ i Du {ko La ka tu{ iza{li na ulicu i pitali momke u ~emu je problem, za{to lupaju na kapiju. Oni su po~eli da im psuju majku i da ih tuku i onda su iz na{eg dvori{ta iza{li i Petar Petrovi} i Petar Lakatu{ da ih spasu. Do{lo je do velike gu`ve i ja sam krenuo u kafanu preko puta da pozovem policiju. Tu negde kod kafane me je sustigao Sr|an Mandi} i ja sam pitao za{to me napada i u ~emu je problem. On je zamahnuo da me udari, ali me je proma{io

i pao. Ustao je i opet krenuo na mene i tada sam izvadio no`, koji uvek nosim sa sobom, da ga upla{im i kako je on krenuo na mene, naleteo mi je na no`. Po~eo je da pada na mene, uhvatio me za noge i u panici sam ga jo{ jednom ubo - ispri~ao je Dragan Nikoli}. Miroslav ^olovi}, koji je te ve~eri bio u dru{tvu sa Sr|a-

sam do kola koja su nam tu bila parkirana, kada su dvojica izletela iz dvori{ta i krenuli na mene. Nekako sam uspeo da se odbranim od wih, ali su odmah do{la jo{ dvojica s letvom i {ip kom i do bio sam udarac {ipkom u glavu. Sr|an je bio do mene, poku{avao da me odbrani, a brzo je dotr~ao i @eq ko Mi lin kov, koji je bio s nama, ali

dobio ubod no`em u le|a, a koji je u ovom postupku jedan od optu`enih za u~estvovawe u tu~i. Me|utim, osim Dragana Nikoli}a, niko od optu`enih za u~estvovawe u ovoj tu~i nije mogao ta~no da opi{e sukob izme|u Nikoli}a i Sr|ana Mandi}a koji je zavr{en ubistvom. Sr|anovi drugovi, u gu`vi, nisu videli {ta se ta~no desilo,

je pred izbijawe tu~e zastao tridesetak metara iza nas da obavi nu`du. Wih je bilo blizu deset, bilo je i par `ena i svi su nas napali. @eqko i ja smo uspeli da se sklonimo u kafanu i kada smo videli da Sr|an nije u{ao za nama, iza{li smo i videli ga da le`i licem okrenut prema zemqi - rekao je Miroslav ^olovi}. Na sli~an na~in je doga|aje iz te no}i opisao i @eqko Milinkov, koji je u tu~i tako|e za-

dok je jedino Zdrav ko Pa vlov, optu`eni za u~estvovawe u tu~i, potvrdio da je video Dragana kako se kod kafane sva|a s nekim momkom i da je taj momak u jednom trenutku pao na zemqu. Svi optu`eni su tako|e potvrdili da je incident zapo~eo nakon udarca u kapiju, ali su drugo vi ubi jenog Man di }a i ostali optu`eni dali razlite iskaze o tome ko je i na koji na~in zapo~eo tu~u. N. Perkovi}

Fo to: N. Perko vi}

Fo to: www.gcknja ze vac.com

Obezbe|ewe: Na izlazu posetioci stvorili ~ep

Me sto ob ra ~u na na De te li na ri

nom Mandi}em, ispri~ao je druga~iju verziju ovog nemilog doga|aja. Prema wegovim re~ima, u prolasku pored ku}e gde su stanovale romske porodice, iz dvori{ta je ~uo poznatu pesmu [a ba na [a u li }a, koju je i sam zapevao. - Po~eo sam da pevam par re~i te pesme i podigao ruke u vis. Nekako sam u prolazu rukom zaka~io ta vrata, ali nisam se zaustavqao, niti sam bilo koga prozivao i vre|ao. Stigao


10

kWiGA

petak15.mart2013.

INTERVJU

dnevnik

МИ ЛО СЛАВ ШУ ТИЋ, ТЕ О РЕ ТИ ЧАР КЊИ ЖЕВ НО СТИ

TOP-LISTA

Ан тич ка ве шти на от кри ва ња и ту ма че ња Ј

едан од наших кључних теоретичара књижевно сти и естетичара, др Ми ло слав Шутић (1938) објавио је недавно збирку огледа „Херменеутика књижевно сти” („Службени гласник“, библиотека „Књи жев не науке“). Ова књига се, између осталог, бави тумачењима поезије Бранка Миљкови ћа, Момчи ла Настаси јеви ћа, српске народне епике. Шутић је до сада објавио петнае стак наслова, а међу њима је и „Антологија модерне српске лирике“. Радни век провео је у београдском Институту за књижевност и уметност, предавао је на Факултету за културу и медије Мегатренд универзитета. Редовни је члан Независне академије за естетику и слободне уметно сти у Мо скви. l Објасните нам зашто дајете предност термину херменеу тика у односу на неколи ко срод них ко ји има ју слично значење? - Етимологија речи херменеутика води нас ка грчкој митологији и Херме су који је био гласник богова, пре свега врховног ме ђу њи ма, свог оца Зев са. Основно значење речи херменеутика садржано је у синтагми „вештина тумачења”. Латинска реч интерпретација је, уз мања одступања, синоним грчке речи, а на та одступања упућује синтагма „об ја шња ва ње сми сла” у оквиру значења ове латинске речи. У речи тумачење, која се најчешће употребљава у српском је зику, на неки начин се спајају значења тих термина, али и ова реч искорачује из круга њихових строгих синонима. Наведене разлике блиских значења три поменуте речи, диктирају опредељење за неку од њих. l Управо у античкој Грчкој херме неу ти ка се пр ви пут примењује у тумачења књижевног дела? -Тачније, у објашњавању Симонидове лирске пе сме, чије је тумачење у Платоновом „Прота-

гори“ поверено Сократу са неколико његових саговорника. Ово тумачење значајно је јер се, пре објашњавања, подразумевају разумевање и схватање значења појединих речи као услов допирања до смисла, одно сно до истине пе сме. То тумаче ње пре суд но је усло вље но ре то ри ком, ко ја је, као и наука, потчињена Херме су.

Отуда и наше опредељење за тај назив. Али, ни је само оваква ко ин ци ден ци ја ути ца ла на нашу одлу ку. Упр кос рето ричком сужавању у Плато но вом спи су, херменеу ти ка је у том времену по седо ва ла, може се рећи, ин терди сци пли нар ну ши ри ну, ко ја ће касни је би ти све нео п ходни ја њеној

вари јан ти ко ја је у среди шту наше пажње - херменеу ти ци књи жев но сти, или књи жев ној херменеу ти ци. l Када и како сте се ви определили за ову научну методу? - Херменеути ка има по себно ме сто у мом раду, на чи јем почет ку је изу зет на при по вет ка у цело куп ној нашој про зи - Ан дри ћев „Пут Али је Ђер зеле за“. При ступ тој при повеци, пре гото во пола века, значио је мо је опредељење за херменеу ти ку као основ ни, ана ли тички методоло шки при ступ једном књи жев ном делу. За такав при ступ могу се ве зати атри бу ти ис црп но сти и обу хват но сти, што је, опет, као иде ал на те жња, обе ле жи ло и оста ла тумачења књи жев них дела у овој нај но ви јој књи зи. Оствари ти што пот пу ни ју научну де скрип ци ју књи жев ног дела, за мене је тада значи ло, а и данас значи, научни иде ал при бли жавања то га дела чи тао цу, што је основ ни задатак нау ке о књи жев но сти. l Шта је утицало да предмет ваших истраживња у књизи „Херменеу тика књижевности“, буду српска народна поезија, Андрић, Настасијевић и Миљковић? - Ово је једно од суштинских питања у ве зи са мојим вишедеце ниј ским књи жев но-ис тра жи вачким радом. С једне стране, такво опредељење долазило је у дужем периоду без јасних све сних намера. Касније се показа ло да поменуте теме обухватају неке, и њима, и мом ствара лаштву, заједничке опште појмове: фолклор, мит, религија. Чињеница да су ови општи појмови централни у Јунговој теорији архетипова, веома важној за мој научни рад, као и да је реч о врхунским остварењима српске књижевно сти у којима ти појмови долазе до изражаја. Душан Видаковић

СУТРА НА ФИЛОЗОФСКОМ ФАКУЛТЕТУ У НОВОМ САДУ

Међународна конференција о англофоним књижевностима Н

а Филозофском факултету Универзитета у Новом Саду сутра се одржава Друга међународна англистичка конференција ELALT- Енглески језик и англофоне књижевности данас (English Language and Anglophone Literatures Today). На овом научном скупу који организује Одсек за англистику окупиће се наставници, сарадници и студенти докторских студија из универзитетских центара у Србији, Хрватској, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Македонији, Мађар-

ској, Румунији, Аустрији, Русији, Украјини и Ирану. Пленарни говорници биће проф. др Золтан Ковечеш са универзитета Етвеш Лоранд у Будимпешти и професор емеритус канадског универзитета МекГил Дарко Сувин. -Одсек за англистику Филозофског факултета у Новом Саду постоји већ готово шест деценија, а у оквиру богатих активности везаних за наставу и науку које се одвијају у оквиру ове катедре, један од најзначајнијих догађаја је међународна бијенал-

BA[TINA

Л

За бав ни и књи жев ни при ло зи

ист за забаву и поуку „Српска домаја“, покренут је у Новом Саду 1902. године, под уредништвом др Славка Милетића, одговорни уредник био је др Бранко Илић, а власник Деоничарско друштво „Рад“ у Руми. Прекид у излажењу лист је имао 1903, а поново је објављиван 1904–1906 (одговорни уредник је тада био др Никола Ђорђевић, а главни уредници, Вељко Лукић и др Жарко Миладиновић). Штампан је у Српској штампарији дра Светозара Милетића у Новом Саду (1902), у Штампарији Ђорђа Петровића у Руми и у Броду на Сави (1904–1906). Доносио је забавне и књижевне прилоге, поучне чланке и вести из свакодневног живота, огласе и др. Било је доста превода. У Библиотеци Матице српске лист

постоји и претражив је у електронском каталогу Библиотеке. Д. Г.

на научна конференција ELALT, каже проф. др Владислава Гордић Петковић из организационог одбора. - Први ELALT одржан је у марту 2011 године, са преко стотину учесника, а наредне године објављен је и зборник радова. На сутрашњој, другој конференцији биће присутно осамдесет англиста из једанаест земаља. Конференција траје само један дан, али богат програм у оквиру великог броја секција биће посвећен темама науке о јези-

ку, савремене књижевности и културе, теорије и праксе превођења. Биће говора о писцима од Шекспира до Хемингвеја, о темама из свих области науке о језику, а највећа радост за све филологе биће свакако предавање реномираног лингвисте Золтана Ковечеша са универзитета Етвеш Лоранд. Међународна научна конференција англиста почиње сутра у 9 часова у Кино сали Филозофског факултета у Новом Саду. Р. Л.

Нај тра же ни ји на сло ви у књижари „Мала велика књига” 1. „Ве ли ки рат“, Алек сан дар Га та ли ца - „Вул кан из да ва штво” 2. „По смрт на ма ска“, Ла сло Бла шко вић - „Ар хи пе лаг“ 3. „Ко ји љу ди го во ре, ко га, ка да тре ба, ко ји”, Ра до мир Да бе тић - „Днев ник - Но ви не и ча со пи си” 4. „Жи ви при ме ри”, Ви да Ог ње но вић - „Ар хи пе лаг“ 5. „Смех као лек“, Ду шан ка Сте во вић-Гој гић - „Чи го ја“ 6. „От кри ће Би бли је“, Ђор ђе Ран дељ - „Про ме теј“ 7. „Цвје ћар ни ца у ку ћи цве ћа“, Ла зар Џа мић - „Хе ликс“ 8. „Не све ти а све ти”, Ти хон Ар хи ман дрит - „Ин фор ма ти ка“ 9. „Пе де сет ни јан си-Си ва”, Е. Л. Џејмс- „Ла гу на” 10. „Срп ско ср це Јо ха но во”, Ве се лин Џе ле то вић - „По е та” АЛЕК САН ДРУ ЧО ТРИ ЋУ НА ГРА ДА БЕ О ГРАД СКОГ АФО РИ СТИ ЧАР СКОГ КЛУ БА

Нај бо ља књи га „По ме ра ње па ме ти”

Н

ајбоља књига афоризама, објављена на српском јези ку у 2012. годи ни је збир ка „Поме ра ње па ме ти“ Алексан дра Чотри ћа, у ида њу зрењанинске „Агоре“- одлучио је жири Београдског афористичарског круга, који је радио у саставу: Александар Баљак, председник, Витомир Теофиловић и Милан Бештић, чланови. У књизи „Померање памети“, објављеној у едицији „Нова сатира“, коју уређује Слободан Симић, налази се око 500 сатиричних афоризама који су настали од 2008. до 2012. године. На конкурс Београдског афористичарског круга који је био отворен до краја прошле године, приспеле су 32 књиге афоризама објављене у Србији, БиХ, Црној Гори и Румунији. Жири у образложењу наводи да је „Чотрић скоро три деценије присутан на нашој афористичкој сцени и да је његова прва књига „Даћемо ми ва ма де мо крати ју“ (Књи жев на омладине Србије), проглашена за најбољу збирку афоризама, објављену 1993. године. „Два де сет годи на ка сни је историја се поновила. Ше ста по реду књига овог врсног аутора понела је епитет најбоље у 2012. години. То могу само аутори који су по свећени афористичком по слу“, истиче жири. „За Чотрића је давно речено да је фајтер који не зна за патос. Нема озбиљног друштвеног питања којим се није позабавио, као што, уверени смо, нема ни мете коју својим сати-

ричним стрелицама није погодио. Његове мисли су сажете, а свеобухватне, једно ставне, а вишезначне. Пишући тако да речима буде те сно, а мислима широко, овај же стоки сатиричар створио је завидан број афоризама антологијске вредно сти, захва-

љујући којима се већ деценијама налази у самом врху српске сатиричне књижевно сти“, саопштава жири Београдског афористичарског круга. На гра да Бе о град ског афо ри стичарског круга први пут се доде љу је ове годи не, а на ме ра оснивача је да по стане традиционално и најпре стижније признање за афористику у Србији и региону. Годишња награда БАК-а биће уручена Чотрићу на свечано сти у Удружењу књижевника Србије. Р. Л.

Ин тер нет бор ба про тив мо но по ла

У

освит инер нет ере ви спре ни ји по је дин ци има ли су при ли ку да, ку пу ју ћи на зи ве за по пу лар не фир ме или про из во де за ра де до ста ка сни јом про да јом на зи ва. Та ко су де ве де се тих го ди на про шлог ве к а про да ти сај то ви www.dot.com, www.love.me, www.kiss.me, www.hotels.com, чак и не ки би зар ни, по пут www.sex.com или www.beer.com. Не тре ба ни спо ми ња ти да су не ки од на ве де них сај то ва про да ти за ви ше ми ли он ску до лар ску сво ту, па не чу ди за то осе тљи вост јав но сти на по ку ша је при ба вља ња сај то ва и до ме на пре не го што они по ста ну ствар ност. Нај ве ћа ин тер нет књи жа ра на све ту, «Ама зон», ових да на по ку ша ва да при ба ви пра ва на ко ри шће ње до ме на .book, че му су се оштро су прот ста ви ли пред с тав н и ц и из д а вач к е ин д у с три је, сма тра ју ћи овај по тез чи стим мо но по ли -

змом. ICANN, прав но те ло ко је над гле да ин тер нет до ме не, об ја ви ло је на про да ју но ве су фик се за до ме не, укљу чу ју ћи .lol и .book. На рав но да је овај по то њи до мен при ву к ао нај ве ћу па жњу, а «Ама зон» је, по ред до ме на ко ји би де фи ни сао све сај то ве по све ће не књи га ма, по ку шао да ку пи и до ме не .author и .read. Ова к ав по тез за нас, по сло вич но де це ни ја ма уда ље не од свет ских де ша ва ња, мо жда на пр ви по глед и не ма то ли ког зна ча ја, али је за свет ску ин ду стри ју про из вод ње и про да је ли те ра ту ре (јер се њи хо во по слов но по на ша ње не мо же дру га чи је на зва ти) ку по ви на до ме на уз чи ју ће по моћ чи та о ци ма би ти олак шан при ступ њи хо вим сај то ви ма, од не из мер не ва жно сти. Па пир на из да ња, на и ме, већ не к о вре ме во де углав ном уза луд ну бит ку с

[E O ] T NE

јеф ти ни јим и при сту пач н и јим елек т рон ским вер зи ја ма књи га, па је тр к а за осва ја ње што бо љих по зи ци ја у свет ској утак ми ци при лич но оштра, го то во бес кру пу ло зна. Не чу ди за то да је Скот Ту р оу, пред с ед н ик Аутор ског удру же ња САД, упу тио про тест ICANN-у, ис ти чу ћи да би про да ја екс лу зив них до ме на као што је .book у су прот но сти са прин ци пи ма ка пи та ли зма и по ку шај мо но по ли за ци је тр жи шта. Осим то га, по тен ци јал за зло у по тре бу јед ном ку пље ног до ме на го то во је нео гра ни чен, јер «Ама зон» мо же тај до мен да про да је дру гим ин тер нет књи жа ра ма, би бли о те к а ма и сви ма за ин те ре со ва ним за књи ге, по це на ма ко је сам фор ми ра, без ика квог ути ца ја јав но сти. И. Вујанов


kultura

dnevnik

petak15.mart2013.

11

У ЗАВОДУ ЗА КУЛТУРУ ВОЈВОДИНЕ ПРОМОВИСАНА НОВА ИЗДАЊА БОРИСА КОВАЧА

Маестро бриљира и на једној жици

ИЗЛОЖБА У ГАЛЕРИЈИ ДОМА ВОЈСКЕ СРБИЈЕ У БЕОГРАДУ

Надежда Петровић у новом светлу Изложба „Надежда Петровић: с обе стране објектива„, ауторке др Јасне Јованов, управнице Спомен-збирке Павла Бељанског, биће отворена вечерас у Малој галерији Дома Војске Србије у Београду. Изложбу, којом Спомен-збирка обележава 140 година од сликаркиног рођења, отвориће потпредседник Владе АП Војводине и покрајински секретар за културу и јавно информисање Славиша Грујић. Настала као плод вишегодишњег истраживачког рада Јасне Јованов, изложба на нов начин представља Надежду Петровић (1873-1915). Након премијерног приказивања у Спомен-збирци Павла Бељанског, београдска публика ће бити у прилици да доживи најзначајнију српску сликарку модерне и као фотографа и као модел, и открије до сада мало познат аспект њеног рада. Својеврсни породични албум породице Петровић, у оквиру ког је присутна и Надежда, као и фотографије које је снимила, многе ретко или никада излагане, чине окосницу изложбе. Током трајања изложбе, до 13. априла, припремљен је разноврстан пратећи програм.

Фото: Н. Стојановић

Два управо објављена CD издања Бориса Ковача, камерна музика „Catalogue of Memories“ у извођењу New Ritual Ensemble и албум „On Eastern Way“ који је Ковач снимио са јерменским хармоникашем Давидом Јенгибаријаном, били су тема разговора који је прексиноћ у Заводу за културу Војводине окупио велики број људи повезаних са стваралаштвом реномираног композитора и инструменталисте из Буковца. Након скупа – реда музика, реда приче - остало је да одзвања не само познато сагласје Ковачевих музичких тема, него и захвалност коју је већина присутних јавно исказала уметнику који је деведесетих отишао, да би се поново вратио и, на велико задовољство локалне публике, класичних музичара које је „расвирао“, наставио да компонује и наступа. Разговор у Заводу за културу Војводине надахнуто је водила музичка уредница Радио Новог Сада, Јованка Беба Степановић. Она је кључне тренутке у Ковачевој каријери упоредила са причом о Паганинију у којој му пуцају све жице али он остаје на сцени, па ко чује - чује. Још се могло сазнати много занимљивих ствари. Сам Борис Ковач је прво испричао нешто о сусрету са Давидом Јенгибаријаном и настанку албума „On Eastern Way“, путем продукције Међународног фестивала актуелне музике „Интерзон“, а онда су у причу укључивани Милорад Ђурић,

у име Покрајинског секретеријата за културу и јавно информисање који је финансијски подржао Ковачеве нове пројекте, музички критичар Урош Смиљанић, Ковачев генерални агент, музички уредник и промотер Бојан Ђорђевић, дизајнер Златко Златковић, фотограф Дејан Ђурагић, музичари Горан Пенић, чланице квартета ТАЈЈ, Ивана Павловић, Слободанка Стевић, Синиша Мазалица... Спомињани су и они који нису били присутни: Светлана Спајић, Милош Матић, Вукашин Мишковић, Лав Ковач... За сваког је Ковач имао топлу реч, а они који су узвраћали радили су то са посебним обзиром на његову подједнако захтевну колико и благотворну природу, што је на тренутко знало добро да засмеје све у публици. „Catalogue of Memories“, у извођењу New Ritual Ensemble, због тога што обједињује све маркантне линије Ковачевог музицирања, назван је каменом међашем његове каријере и велика већина поменутих музичара нашла је своје место на њему. Објашњавајући како је користио нешто попут филмске дубл технике, Ковач је открио балканску довитљивост којом је направљен светски посао на снимању у Синагоги, а албум је светски и опремљен, па представља продуцентски понос Борисовог матичног студија „Качара“. И. Бурић

ПРОГРАМ РАЗМЕНЕ УМЕТНИКА У НОВОМ САДУ ДОБИО ИНСТИТУЦИОНАЛНУ ПОДРШКУ

Преко „Куда.орг” до Штутгарта У Заводу за културу Војводине јуче је представљен такозвани резиденси програм, програм тромесечне размене уметника између Новог Сада и Штутгарта, који је покренуо Центар за нове медије „Куда.орг“. Према речима директора Завода за културу Војводине Владимира Копицла и уредника програма „Куда.орг“ Зорана Пантелића, тежња је да се њиховом сарадњом подигне ниво отварања и очувања веома важне културне праксе савремених друштава, односно да се системски реше питања трошкова смештаја и боравка страних уметника. Тако би се од појединачних случајева могло да почне са разменом више уметника одједном. - Земља је почела да се отвара онда кад почну да функционишу

њени резиденси програми, а не кад почну да долазе страни музичари – предочио је Драган Илић, координатор програма у Заводу за културу Војводине. Уметница која тренутно борави у Новом Саду, архитекткиња Ива Марчетић (Хрватска), похвалила је праксу да се државне институције укључују у сличне програме, јер су они важни за форматирање различитих профила и пројеката. Гошћа из Загреба се бави урбаним трансформацијама у склопу локалних политика, а јавност ће о њеном раду чути више на предавањима на Факултету техничких наука (18. марта у 14 сати) и у Омладинском центру ЦК13 (20. марта у 18 сати). По принципу реципроцитета, на сваког уметника који борави у

Новом Саду иде један у Штутгарт, на академију „Шлос Солитуд“, најпознатију европску дестинацију када су у питању уметнички боравци. Центар за нове медије „Куда.орг“ сарадњу са „Шлос Солитуд“ отпочео је 2008. године и до сада је три месеца за стручно усавршавање у Штутгарту добило шест наших младих уметника. Исто толико их је добило прилику да свој студијски период проведу у Новом Саду. Боравци функционишу на принципу „ол инклузив“, па се уметницима испостављају као привилегија да се посвете себи или свом раду, контактима, упознавању и сарадњи. И. Б.


12

vOJvOdinA

petak15.mart2013.

dnevnik

Концерт за пети рођендан

ПОГОН „ОДРЖАВАЊЕ” ИСПУЊАВА СВЕ ЗАДАТКЕ НИСА

Нафташи сигурни од повреда ЗРЕЊАНИН: Заменик генералног директора за организациона питања пословне групе “Сибир енерџи” Димитриј Фоменко посетио је јуче са зрењанинским градоначелником Иваном Бошњаком Нафтну индустрију Србије – Погон “Одржавање” у Зрењанину, како би се упознао са радом ове јединице која ради у оквиру фирме “Нафтагас - технички сервиси”, са седиштем у овом граду. Нафтна компанија “Сибир енерџи”, иначе, заједничко је предузеће “Гаспромњефта” и Владе Русије. Директор фирме “Нафтагас – технички сервиси” Оскар Тот казао је после обиласка Погона “Одржавање” да је ово предузеће једна од јачих и важнијих снага унутар НИС-а, јер одржава и ма-

шински обрађује опрему коју користе радници на платформама за експлоатацију нафте, како би они били безбедни на радном месту. - У “Техничким сервисима” имамо око 600 стално запослених и још 200 људи ангажованих преко лизинг кућа, а само у Погону “Одржавање” упошљавамо 400 радника – рекао је Тот и додао да ова фирма може да испуни све захтеве НИС-а. Градоначелник Бошњак је, пре посете овом погону, уприличио пријем за Димитрија Фоменка у Плавом салону Градске куће, после чега су обишли и Средњу техничку школу, где им је домаћин био директор Милинко Бабић. Ж. Б.

Петочлана породица у невољи

У УЛИЦИ БРАТСТВА-ЈЕДИНСТВА 77 У АЛИБУНАРУ

Срушила се кућа породице Јоргован Полагање венаца на гроб Јожефа Киша

ДВА ВЕКА ОД СМРТИ ГРАДИТЕЉА ВЕЛИКОГ БАЧКОГ КАНАЛА

Спомен-плоча код преводнице

ВРБАС: Пригодним програмом у Врбасу је обележено 200 година од смрти Јожефа Киша, градитеља Великог бачког канала. Иако се данас сматра за најзагађенији водоток у Европи, овај канал, дуг 118 километара, који је изграђен у 18. веку по Кишовој идеји, био је један од највећих градитељских подухвата тог времена. Организатори обележавања два века од смрти великог градитеља су Музејска збирка Културног центра Врбас, општина Врбас и ЈВП „Војводина“. Програмима у просторијама врбаског музеја, као и на преводници на каналу недалеко од места где је сахрањен Јожеф Киш, поред многобројних званица, присуствовали су и представници амбасада Румуније и Мађарске. Председник општине Врбас Милан Станимировић је изразио очекивање да ће следеће године бити пуштено у рад Централно постројење за прераду отпадних вода, чија је изградња у току, након чега је на реду велики посао измуљавање канала. - Пред нама је велики посао, јер Врбас је деценијама био кухиња која је производила храну, а коју, нажалост, нико није чистио. Наш дуг према Јожефу Кишу, али и пре-

ма будућим генерацијама је да Великом бачком каналу вратимо намену, коју му је творац одредио – истакао је Станимировић. Иначе, црна еколошка тачка Европе је управо шест километара Великог бачког канала, на потезу од Врбаса до Црвенке. И руководилац Музејске збирке Драгица Вукотић је указала на то да је положај Врбаса некада био изузетно повољан, у смислу развоја и индустрије, управо због тога што је имао плован водоток. У просторијама Музејске збирке откривена је биста Јожефа Киша, рад врбаског уметника Љубисава Срдановића, док је код преводнице на Великом бачком каналу откривена спомен-табла. Венце на Кишов гроб положили су представници општине Врбас, Музејске збирке Културног центра Врбас, ЈВП „Воде – Војводине“, затим амбасада Мађарске и Румуније, као и породице Киш и Удружења спортских риболоваца „Златни караш“. Јожеф Киш је родом из Будимпеште и живео је у Сомбору, али је по сопственој жељи сахрањен у Врбасу, недалеко од свог великог градитељског подухвата – Великог бачког канала. М. Кековић

АЛИБУНАР: У ноћи између уторка и среде у Алибунару, срушила се кућа петочлане породице Јоргован. Док су укућани спавали чело дотрајале куће од набоја се срушило. На срећу, нико није страдао јер је претходних дана домаћин Јонел Јоргован поставио подупираче. Јонел и његова супруга Елиса нигде не

раде, а ту је и њихово троје малолетне деце Нихад, Кристијан и најмлађи десетогодишњи Маријус. Породица се обратила за помоћ општини, али број таквих случајева са дотрајалим кућама од набоја и сиромашним власницима је позамашан. Како каже грађевински инспектор Сима Чортан, који је саставио запи-

ник о овоме, број породица у кућама склоним паду у овој општини стално раасте. То су сиромашне породице које махом живе од социјалне помоћи и немају могућности да на време санирају оштећења. Породици Јоргован, осим грађевинског материјала, требаће и други видови помоћи. Р. Јовановић

НАКОН КАЗНИ И ПРОТЕСТА

Све те зге у пи ја ци КИ КИН ДА: Након више излазака надлежних инспекција и неколико казни, те великог простеста продаваца на пијаци у Улици Бранка Радичевића више нема тезги и сви продавци су у пијачном кругу, где, по закону и морају да буду, каже директор Јавног предузећа „Градско зеленило и пијаца” Ми лош Ши бул. Закуп тезги и потписивање уговора са овим предузећем, могу остварити продавци који имају регистровано пољопривредно газдинство или фирму, или доказ да су платили порез на башту и кућу. - Да би било ко продавао у пијаци, мора да има уговор јер су казне јако строге, инспекција ригорозна и заиста ми је јако жао што је то тако, јер не бих хтео да плаћам високе казне. У пијачном кругу има 358 места и нису сва попуњена. Пијачним данима средом, петком и недељом око 300 тезги је заузето. Још увек има слободних тезги, те позивам грађане да дођу, као и пољопривредне произвођаче који желе тезге, јер почиње пољопривредна сезона - каже Шибул. Уговоре је, пошто су се регистровали, потписало и 40 прода-

ваца мешовите робе који су продавали на црно у делу пијаце намењеном продаји мешовите робе. - Уговор о закупу тезге склапа се на месец дана. Цена је 2.000 дина-

Упоредо са склапањем нових уговора, почело је и уређивање пијаце. - Радове финансирамо из сопствених средстава. Почели смо

На пијацу могу само регистровани продавци

ра месечно, док је најскупља дневна пијачарина 158 динара. Уколико се не склопи нови уговор до 20. у месецу, сматра се да Пијачна управа ту тезгу може да изда другом закупцу - објашњава Шибул.

покривање тезги и да стварамо боље услове. Дведесет милиона динара, опредељених из општинског буџета, чува се за изградњу нове пијаце. А. Ђ.

БЕЗБЕДНОСТ НА ДНЕВНОМ РЕДУ У АДИ

Ефикасније мере против преступника

Процветале ране кајсије БАЧКА ПАЛАНКА: У стамбеном насељу Синај у Бачкој Паланци процветала је прва рана кајсија и то у Партизанској улици. Поред ње је друго стабло кајсије, али нам газда рече да је то касна сорта, па није отворила латице. И мада предивно изгледа, младо стабло у цвету, јер најављује пролеће после дугих хладних и суморних дана многи се прибојавају за ове цветове, јер метереолози већ за данас најављују температуре испод нуле, а то је за лепо и осетљиво воће опасно. М. Сџ.

АДА: Општа безбедносна ситуација у општини Ада и захтев грађана из недавне петиције, потркепљене са 1.600 потписа, да се предузму ефикасније мере у циљу побољшања ситуације, разматрани су на састанку председника ађанске општине Золтана Билицког и његових сарадника, са представницима Основног суда и Основног јавног тулиштва у Суботици, полиције и месних заједница. Билицки је предочио незадовољство грађана због све већи број провала у последње време, што је изазива велико незадовољство грађана, што је и подстакло прикупљање петицију грађана са захтевом да се предузму мере. Начелник Полицијске станице Ада Здравко Кашаи навео је да је због малог броја полицајаца, врло тешко одговорити свим захтевима и оче-

кују да се повећа број полицијских службеника у ПС Ада. Представници правосудних органа су такође предочили да на решавање предмета и успоравање рада утиче мањак судија и тужилаца. Сви учесници на скупу у Ади сложили су се да се права оптужених морају поштовати и да морају постојати ваљани докази за суђење, а констатовано је да Суд, Тужилаштво и полиција остварују добру сарадњу, те да ће се убрзати рад у предметима осумњичених против којих је у току више поступака. Представници локалне самоуправе и месних заједница су упознати да, уколико грађани сматрају да се неки предмет споро решава, могу се обратити председнику или секретару суда и да ће добити одговор у писменој форми, о томе у којој фази се предмет

налази и да ли има основа за да се убрза рад у том предмету. Грађани су замољени да учествују у решавању кривичних и прекршајних дела, уз пуно поверење према државним институцијама, такође и да пријаве кривичне радње без одлагања, јер се само на тај начин, уз њихово сведочење, могу прибавити докази, на основу којих починиоци кривичног дела могу бити осуђени. Председник општине Золтан Билицки, саопштио је да ће се обезбедити што више камера за надзор, као и осталу потребну техничку опрему за рад полиције. Општина Ада ће препоручити надлежном министарству, да Судска јединица остане у Ади, као и да ће преузети режијске трошкове судског објекта и обезбедити станове за потребе судија који ће радити у Ади. М. Митровић

БЕЧЕЈ: Градски хор Бечеј обележиће вечерас од 20 сати пети рођендан свечаним концертом у матичној кући Градском позоришту. Преостале улазнице по цени од симболичних 100 динара могу се купити и непосредно пре концерта. - Има нас двадесетак и врло смо шаренолики по узрасту, националности и занимањима. Углавном изводимо популарне композиције разних жанрова, од балада, госпела, евергрина, рокенрола, свинга, џеза, до романси и староградских песама расписаних у неуобичајеном аранжману за хорско извођење - каже диригент Градског хора Бечеј Наташа Радосављевић. На вечерашњем концерту биће изведено укупно двадесетак композиција, а у гостима ће бити Хор „Сава Трлајић“ из Мола, те гитариста Владимир Гурјанов и професорка клавира у Музичкој школи „Петар Коњовић“ Ђијанта Ловаш. В. Ј.

Предавања о дијабетесу

РУМА: У Центру за превенцију румског Дома здравља данас ће бити одржано друго од четири предавања заказаних за март, на тему „Дијабетесно стопало“. Овај центар при румској здравственој установи спроводи програм превенције и контроле заразних болести и ради на праћењу водећих хроничних незаразних болести. Почетак предавања заказан је за 12 часова, а предавања која су заказана за 22. и 29. март, за тему ће имати физичку активност оболелих од дијабетеса и значај праћења вредности шећера у крви. Румски Дом здравља користи кампању „Март - месец борбе против рака“ и позива све становнике румске општине да дођу код својих изабраних лекара на контролни преглед и тако искажу сопствену здравствену одговорност. М. Ма.

Едукација девојака СУБОТИЦА: У Зеленој сали Градске куће у Суботици потписан је меморандум о сарадњи, којим град Суботица прихвата учешће у реализацији пројекта „Јачање девојака кроз родно одговорно планирање и буџетирање”. Пројекат се реализује у Хрватској, Србији и Босни и Херцеговини, а поред Суботице учествују и Сомбор и Инђија. Родноправни буџет за младе или дуже „ Јачање девојака кроз родно одговорно планирање и буџетирање” је иницијатива, којом ће Институт за развој младих КУЛТ оснажити и мотивисати младе и девојке да заговарају концепт родно одговорног буџетирања у законским оквирима и процесима доношења одлука.У плану је да се кроз семинаре едукују девојке из девет локалних заједница из Босне и Херцеговине, Хрватске и Србије о родној равноправности и људским правима. Циљ је оснаживања дјевојака да постану активне учеснице у креирању политика и процесу доношења одлука, развојем модела родно одговорног буџетирања и његовог укључивања у локалну политику према младима. С. И.

Потписан споразум КИКИНДА: Центар за стручно усавршавање Кикинда и Организација за поштовање и бригу о животињама ОРКА из Београда потписали су Споразум о сарадњи. Постоји потреба да се развије превенција и сузбије насиља у школама, кроз препознавање везе између злостављања животиња и вршњачког насиља. Сарадња подразумева организацију специјализованих семинара, курсева, тренинга и облике сталног образовања. Планирано је да се заједнички учествује у пројектима, истраживачком раду, размени података, издавачкој делатности и иницирању измена и допуна наставних програма, прописа, стратешких и других докумената. У име ОРКЕ, споразум је потписао Елвир Буразеровић, а у име Центра за стручно усавршавање Кикинда и Мреже РЦ и ЦСУ Србије Добривој Мартоноши. А. Ђ.


vojvodina

dnevnik

petak15.mart2013.

ПРОПАО ПРВИ ПОКУШАЈ ПРОДАЈЕ „ЛУКСОЛА”

Га зде још не ма, за куп ци оста ју

Јосеф Леви и Душан Јовић

АМБАСАДОР ИЗРАЕЛА ЈОСЕФ ЛЕВИ У СОМБОРУ

Заинтересовани за паметну пољопривреду

СОМБОР: На позив начелника Западнобачког управног округа Сомбор Душана Јовића, јуче је овај градпрви пут посетио амбасадор Израела у Београду Јосеф Леви. Поред упознавања са привредним потенцијалима четири локалне самоуправе Западне Бачке (Сомбор, Кула, Апатин и Оџаци) амбасадор Леви је имао прилику да посети и неколико установа културе у седиштву ЗБО у Сомбору, као и сомборску Јеврејску општину. - Наши привредници су пре свега заинтересовани за такозвану паметну пољопривреду, односно улагања у напредне технологије пољопривредне производње, али један

од фактора за заинтересованост је свакако и чињеница да се у случају Сомбора и Војводине, ради о колевци толеранције и мултикултурализма на овим просторима - казао је Јосеф Леви, током своје посете Сомбору, након које је одржао и састанак са представницима све четири локалне самоуправе Западнобачког управног округа, на којем је главна тема била могућност сарадње овдашње привреде са компанијама из Израела, земље која на планетарном нивоу, а по подацима Светске банке и УНЕСЦО-а улаже највише средстава у истраживање и развој. М. Миљеновић

Опасна испарења из базена? ПАНЧЕВО: Базен, на којем се у Општој болници радила хидротерапија, није у функцији од прошле године. Терапеути, који су радили на базену, још од октобра су, због респираторних инфекција, на боловању. У Општој болници немају пола милиона динара да изврше неопходна мерења и утврде разлоге проблема. Базен је, док је радио, дневно користило око 70 пацијената, као и каде за хидротерапију. С појавом кашља, промуклости и алергија код терапеута, обустављени су сви третмани. Терапеути су се обратили лекарима у Општој болници, који су потврдили лакша обољења код њих, за која се сумња да су изазвана испарењима са базена. Начелница одељења је обавестила руководство и очекује се провера исправности стања на базену. Иако је прошло пола године, није откривено зашто се јављају здравствене тегобе код терапеута, а руководство болнице не жели да ризикује здравље радника, али и пацијената. З. Дг.

ЗРЕ ЊА НИН: У Панчевачкој улици број 72, на адреси на којој је регистровано седиште зрењанинске Хемијске индустрије “Луксол” у стечају, јуче се није појавио нико од заинтересованих купаца за преузимање покретне и непокретне имовине ове козметичке куће, са традицијом дугом 128 година. У законском року нико није откупио документацију, нити уплатио депозит. Зато је само констатовано да је пропало прво јавно надметање за куповину производних, складишних и енергетских капацитета, зграде и опреме, по почетној цени од преко 343 милиона динара, што је половина процењене вредности имовине “Луксола”. Стечајни управник Ми лан Ни ће тин изјавио је јуче за “Дневник” да ће, у консултацијама са Одбором поверилаца и стечајним судијом, поново огласити продају имовине фабрике и да ће друго јавно надметање највероватније бити одржано кроз два месеца. Како незванично сазнајемо, цена по којој се продаје “Луксол” вероватно ће и наредног пута остати иста, а тек уколико се ни тада не појави купац, имовина ће, сви су изгледи, бити понуђена за мању своту новца. Могуће је да већ сада има заинтересованих за преузимање ове козметичке куће, у

старој Југославији познате по томе што је израђивала специјалне сапуне за Јосипа Броза Тита и његов Маршалат, само што тактизирају и чекају да “падне” цена, па да онда купе фабрику.

Стечајни поступак у фабрици отворен је у новембру 2011. године, и то баш на предлог “Луксола”, чији је већински власник Фабрика лекова “Југоремедија”, која је недавно избегла банкрот. Али, “Луксол” ни-

13

Но ви чо век на че лу „Хи ги је не”

ПАН ЧЕ ВО: Директор ЈКП „Хигијена“ Јо ван Би о ча нин у јануару је стекао услов за пензију и повлачи се са тог места. Уместо њега, за функцију првог човека овог предузећа владајућа коалиција у Панчеву је, на предлог Социјалистичке партије Србије, именовала Зорана Малобабића. Остало је да се на седници Скупштине тај предлог и прихвати, као и предлог за новог директора Туристичке организације Панчева. З. Дг.

Пред ста ва глу ма ца ама те ра

- За то време фирма “Лукс хем” из Новог Сада, која је закупила индустријске погоне и која овде производи већину препарата које је имао и “Луксол”, остаје до даљег у фабрици. Уговором о закупу је предвиђено да закупац остане у “Луксолу” све до завршетка стечајног поступка – објаснио је Нићетин.

је доживео исту судбину па је у априлу прошле године, у Привредном суду у Зрењанину, проглашен банкрот ове фабрике, с обзиром на то да нико у законском року није поднео план реорганизације. А то значи распродају фабричке имовине, како би се намирили дугови према повериоцима. Ж. Балабан

Против приватизације „Радио Суботицe”

СУБОТИЦА: На јучерашњој седници Градског већа у Суботици једногласно су усвојени предлози да се за директора Зоолошког врта именује Богдан Лабан(ДСС), а за директорку Центра за социјални рад Дијана Прчић (ПУПС) и биће упућен на усвајање Скупштини града Суботице. Усвојен је и Нацрт предлога о противљењу приватизације Јавног предузећа “Радио Суботица”. Члан Градског већа задужен за информисање Ото Буш је рекао да би нестанак Радио Суботице и његова приватизација угрозили оп-

станак радија, као и информисање грађана на језицима мањина. - Радио Суботица емитује програме на мађарском, хрватском, буњевачком и немачком језику. Закон предвиђа да се локални медији убудуће могу буџетски финансирати искључиво преко пројеката, а такво финансирање усмерено је само на специјализоване програме, а не на основну и свакодневну делатност јавног информисања. Ми смо одлучни да не дамо ЈП “Радио Суботицу” - рекао је Ото Буш. С. И.

ЈА ША ТО МИЋ: Премијера представе “Деца у формалину” аматерског позоришта “Ђорђе Дамјанов – Ђекша” биће одржана вечерас у 20 сати, у Дому културе у Јаши Томићу. Овај комад дело је списатељице Ма је Пе ле вић, а режију потписује Бог дан Јан ко вић, афирмисани редитељ, који је управо јашинско аматерско позориште одабрао за прву изведбу. Глумачку екипу чине млади ентузијасти - аматери, које је одабрао млади редитељ због огромне енергије и воље, али и талента који су показали у својим ранијим представама. Комад “Деца у формалину” говори о томе шта је млад човек спреман да уради, да би га друштво ценило шта губи, а шта добија. - Ова изведба ће уједно бити и део свечаног обележавања 120 година од настанка овог јединственог јашинског аматерског позоришта – каже На та ша Ша ру из тог театра. Ж. Б.

да ва ње кр ви АПА ТИН: У организацији Црвеног крста општине Апатин и Службе за трансфузију крви из Сомбора, јуче је организована акција добровољног давања крви у Апатину. Позиву се одазвало 74, а крв јре дало 60 добровољних давалаца крви. Ј. П.


14

monitor

petak15.mart2013.

dnevnik

H o r o s k o p 15. mart 2013. OVAN 21.3-19.4.

Доброг сте расположења и пуни стваралачких потенцијала. Комуникација са окружењем је позитивна. Прате вас и финансијске погодности. Добро размислите о понуђеним пословима.

BIK 20.4-20.5.

Бићете преокупирани великим бројем обавеза. Поједине ствари ћете обављати лако и једноставно, док ће вам друге представљати озбиљан терет. Потрудите се да одложите краћи пут.

BLIZANCI 21.5- 21.6.

RAK 22.6-22.7.

LAV 23.7-22.8.

DEVICA 23.8- 22.9.

Обилујете новим животним плановима. Разговори са пријатељима само могу подстаћи креативност и проширити видике. Међутим, немојте улагати већи новац у старе послове.

Расположење вам се мења. Док сте на послу или у комуникацији са блиским особама, осећате се добро. Евентуални, пак, разговори са партнером, на старе теме, буде осећај незадовољства.

Енергију ћете најпозитивније искористити ако се одлучите за пут, или контакте са људима из иностранства. Атмосфера у кући је добра, али вам коминикација са колегама на послу није најбоља.

Имате добре идеје како да побољшате материјалну ситуацију. Послови, комуникације и услуга, као хонорарна допуна, дугорочно би били пун погодак. Са децом је изражено неслагање.

Zoran Delibos VAGA 23.9- 23.10.

[KORPION 24.10- 23.11.

STRELAC 24.11- 21.12.

JARAC 22.12-20.1.

Контактирајте блиске особе из иностранства, могу вам дати значајне информације за пословно унапређење, али и како да побољшате материјалну ситуацију. Опрезно у саобраћају.

Идеје вас не напуштају, али будите веома опрезни око било каквих финансијских улагања. Може вам се догодити да остварите пословни договор који неће имати планирани ефекат.

Са партнером вас у последње време прате топло – хладни односи. Данас се потрудите да будете толерантни, посебно када су у питању лични планови и пријатељи који вам се не допадају.

VODOLIJA 21.1-19.2.

RIBE 20.2-20.3.

Имате жељу за променама. Највише ћете постићи ако се будете бавили унапређењем статуса. Од велике помоћи ће вам бити људи из иностранства. У кући вас и даље муче стари проблеми.

Имате жељу за кретањем, али вас оптерећују заостале кућне обавезе. Сконцентришите се и завршите започете послове, осећаћете се много боље. Будите опрезни са оштрим предметима.

После дужег времена са млађим члановима породице можете остварити врло конструктивне разговоре, посебно везане за њихову будућност. Опрезно у дијалогу са пријатељем.

TRI^-TRA^

Га га се уда је овог ле та? V REMENSKA

Пре ма пи са њу стра них ме ди ја, по пу лар на пе ва чи ца Леј ди Га га уда ће се на ле то за Теј ло ра Ки ни ја, зве зду се ри је „Вам пир ски днев ни ци”. - Ре кла ми је да је он онај пра ви, а то од мах и схва ти те ка да их ви ди те за јед но. Они су ство ре ни јед но за дру го. На по чет ку сам ми сли ла да је он су ви ше сек си да би био нор ма лан, али сад ми слим да је сја јан. На кон што сам све чу ла, не ми слим да сам от кри ла тај ну кад ка жем да су спрем ни да се вен ча ју ове го ди не. У лет њем пе ри о ду рас по ред ње го вих сни ма ња би ће ја сни ји, а ње не кон церт не и сту диј ске оба ве зе ми ни мал не, па оче ку јем да ће вен ча ње на ја ви ти уско ро - от кри ла је Га ги на при ја те љи ца ди-џеј Стар лајт. Пар је у ве зи од 2011. го ди не, а упо зна ли су се на сни ма њу спо та за ње ну пе сму „You and I”. Тре нут но жи ве у Чи ка гу, где се пе ва чи ца опо ра вља од операције кука, а глумац снима серију. Сва нагађања да је Лејди Гага оставила момка како би се посветила турнеји, изгледа падају у воду.

PROGNOZA

ЗахлаЂење са снегом

Vojvodina Novi Sad

-1

Subotica

-1

Sombor

-1

Kikinda

-1

Vrbas

0

B. Palanka

-1

Zreњanin

-1

S. Mitrovica -1 Ruma

0

Panчevo

0

Vrшac

-2

Srbija Beograd

-1

Kragujevac

-1

K. Mitrovica

2

Niш

1

VIC DANA

Evropa

НО ВИ САД: Знатно хладније са снегом који престаје крајем дана. Дуваће појачан северозападни ветар. Притисак испод нормале са тенденцијом пораста. Минимална температура -3, а максимална -1 степен. ВОЈ ВО ДИ НА: Знатно хладније са снегом који престаје на северу Војводине у току дана. Дуваће појачан северозападни ветар. Притисак испод нормале са тенденцијом пораста. Температура од -4 до 0 степени. СР БИ ЈА: Свугде хладније са снегом, на југу Србије најпре киша, а потом и снег. Дуваће јак северозападни ветар. Притисак испод нормале са тенденцијом пораста. Минимална јутарња температура -4, а максимална до 3 степена. Прог но за за Ср би ју у на ред ним да ни ма: У суботу хладно са снегом ујутру који брзо престаје, па ће у току дана бити суво уз постепено разведравање, најпре на северу Србије. У недељу ујутру мраз и сунчано током дана уз пораст дневне температуре и топљење снега. Идуће седмице релативно топло време са пролазним наоблачењима и повременом појавом кише. БИ О МЕ ТЕ О РО ЛО ШКА ПРОГ НО ЗА ЗА СР БИ ЈУ: Осетнији пад минималне и максималне дневне температуре ваздуха нарочито неће пријати кардио и церебро-васкуларним болесницима, као и астматичарима. Могући су раздражљивост, главобоља и реуматски болови. Опрезно у саобраћају!

Madrid

10

Rim

12

London

10

Cirih

1

Berlin

1

Beч

2

Varшava

-3

Kijev

12

Moskva

2

Oslo

0

St. Peterburg -6 Atina

17

Pariz

5

Minhen

-1

Budimpeшta

-1

Stokholm

-1

Два репортера шетају градом и интервјуишу људе постављајући им питање: Да ли знате шта је сајбер секс? Први пролазник на питање одговори: - Секс, шта? Други одговори: - Какав секс?, и тако редом пар људи док не наиђу на студента електротехнике, који одговори: - Сајбер шта?

SUDOKU

Upiшite jedan broj od 1 do 9 u prazna poљa. Svaki horizontalni i vertikalni red i blok od po 9 praznih poљa (3h3) mora da sadrжi sve brojeve od 1 do 9, koji se ne smeju ponavљati.

VODOSTAњE TAMI[

SAVA

Bezdan

403 (22)

Slankamen

442 (32)

Jaшa Tomiћ

Apatin

484 (22)

Zemun

484 (31)

Tendencija stagnacije

Senta

356 (37)

Bogojevo

429 (21)

Panчevo

478 (26)

STARI BEGEJ

Novi Beчej

309 (0)

Tendencija porasta

Smederevo

586 (22)

Titel

444 (34)

NERA

Baч. Palanka 400 (20) Novi Sad

391 (28)

Tendencija porasta

Hetin

212 (-4)

TISA

46 (28)

Tendencija stagnacije

N. Kneжevac

388 (50) S. Mitrovica 565 (46)

Tendencija porasta

Beograd

Kusiћ

436 (32)

154 (-4)

Reшeњe:

DUNAV


IZ ME NA TRA SE AUTO BU SA

[e sti ca vo zi do Ri bqe pi ja ce Foto: N. Stojanovi}

Gradski prevoznik planira da od 1. aprila uvede izmenu u trasi saobra}awa linije 6 Podbara - centar -Adice, koja bi prema tom predlogu trebala da saobra}a do Ribqe pijace. Ova ideja pokrenuta je sa namerom da bi putnicima, koji koriste ovu liniju, bio bli`i centar grada. Nova trasa {estice obradova}e i prodavce na Ribqoj pijaci kojima je, nakon izme-

{tawa prigradske autobuske stanice sa Trga Republike na „potkovicu” ispred @elezni~ke stanice, osetno opao promet, a samim tim i zarada. Prema re~ima pomo}nika direktora Javnog gradskog saobra}ajnog preduze}a „Novi Sad” Mi la na Lo jo vi }a, izmena na „{estici” trebala bi da bude u delu trase u Kosovskoj ulici, odnosno da autobus u Kosovskoj ulici

Novosadska petak15.mart2013.

skre}e levo ka Ribqoj pijaci i tu se zaustavqa, umesto da vozi desno do okretnice kod Kvanta{ke pijace. Lojovi} ka`e da }e kod zgrade na Ribqoj pijaci, koju je nekada koristio gradski prevoznik, biti obele`eno autobusko stajali{te. Zahtev za izmenu dela trase preduze}e je poslalo Gradskoj upravi za saobra}aj i puteve, koja treba da odobri predlog. Z. D.

hronika

Telefoni: 021 4806-834, 528-765, faks: 6621-831 e-mail: nshronika@dnevnik.rs

VAN RED NA SKUP [TI NA AK CI O NA RA PO LE MI KOM DO NO VOG RU KO VOD STVA

Dra gan Lu ka~ no vi di rek tor No vo sad skog saj ma

U izjavi za „Dnevnik” Luka~ je kazao da }e gledati da unapredi poslovawe Novosadskog sajma , te da ve} od ponedeqka kre}e da radi u tom smeru. - Verovatno }u biti predsednik Regionalne privredne komore do dana komore 9. juna, kada se godinama unazad odr`ava i skup{tina komore. Sada je komora druga~ije ustrojena, ima direktora i tri potpredsednika, tako da }u ih, do izbora novog direktora, upu}ivati i pomagati u poslu - naveo je Luka~.

jer iako im je od strane Grada, ko ji ima 22,3 od sto ak ci ja, obe}ano da }e imati svog predstavnika u Nadzornom odobru, to nisu dobili. Za ~lanove Nadzornog odbora, kako smo ve} pisali izabra ni su kao pred stav ni ci Gra da: Mi r a A~, di rek tor ZIG-a Go ran Vi {wi} i ~lan Grad skog ve }a za fi nan si je De jan Man di}. Kao predstavnici dru{tvenog kapitala postavqeni su: Jo van Vu ka di nov, Stevan Pavin, zamenik grado-

Po kra ji na sum wa u za ko ni tost sme ne

Akcionari odlu~ivali bez prisustva javnosti: Skup{tina grada

sajtu Agencije za privredne registre. Uz Luka~evo ime kao direktora Sajma, rukovode}i tim ~ine: Gor da na \uk, An drea Kne zi, Je le na Ma rin ko vi} i Sa {e Bi li no vi }a.

firmi koje imaju vlascni~ki udeo u Sajmu istakli su da iz uvida u jedinstvenu evidenciju akcionara na internet strani ci Cen tral nog re gi stra „ne dvo smi sle no pro iz i la zi podatak da dru{tevni kapital ne daje pravo glasa Skup{tini akcionara„. Na Skup{tini akcionara bili su prisutni kao predstavnici dru{tvenog kapitala Zo ran Man di} i Ste -

van Pa vin pa je, ka`u akcionari, za wih enigma kako dru{tev ni ka pi tal ~i ne dva predstavnika. Pred stav ni ci Udru `e wa malih akcionara kojima pripada 11 odsto akcija su u dile-

Bez no vi na ra

Di rek tor ska fo te qa te {ko bre me mesto prepu{tam nekome ko mo`e vi{e i boqe od mene da u~ini – naveo je direktor u ostavci Stani{i}. Za predsednika Samostalnog sindikata u „Stanu” Zdrav ka Man di }a, Stani{i}eva ostavka je iznena|ewe. Ka`e da plate kasne, a zaposleni nisi primili jo{ drugi deo zarade za januar. Zamenik poverenika sindikata „Nezavisnost” u preduze}u Zo ran Bu gar ski ka`e da je ostavka direktora o~ekivana. - Situacija u firmi je bila lo{a i kada je Stani{i} pre po-

la godine stao na ~elo „Stana”. U proteklih pola godine nije ni{ta u~inio da krene na boqe. Regres nam nije ispla}en vi{e godina, a plate su nam daleko ispod gradskog proseka - predo~io je Bugarski. Kako nezvani~no sazanajemo iz izvora bliskih Gradskom odboru Srpskog pokreta obnove jo{ se ne zna ko bi umesto Stani{i}a mogao da bude novi direktor „Stana”. Stani{i} je na mesto direktora predlo`en kao kadar SPO u Novom Sadu. Z. D.

SA OP [TE WE ATP „VOJ VO DI NA”

Na pla ta od {te te ne bi sme la da se od la `e ATP „Vojvodina” u reorganizaciji ju~e se oglasila saop{tewem u kojem je izrazila zabrinutost {to Privredni sud u Novom Sadu nije jo{ postupio po pravosna`noj presudi Apelacionog suda i dozvolio preduze}u da prinudno od Grada naplati od{tetu od 1,3 milijardu dinara bez kamate.

– Privredni sud celokupne spise uputio u Apelaciono javno tu`ula{tvo u Novi Sad, pre nego {to je doneo re{ewe o izvr{ewu ili bilo koju drugu odluku. ^ini se da ovakav postupak ima za posledicu odlagawe ne~ega {to ne bi trebalo i ne bi smelo da se odla`e. Nisu nam jasni razlozi, iako je po Zakonu

mi, pa su rekli da }e danas iza}i sa mi{qewem. Oni su ostali na sastanku, ali su glasali protiv usvajawa dnevnog reda, a nisu se usaglasili ni sa stavom da postoji kvorum za odlu~ivawe. Ka`u da su izigrani,

Vanredna skup{tina akcionara odr`ana je bez prisustva novinara, jer je na ulazu u salu Skup{tine grada, gde se odr`avao skup, predstavnike medija vra}alo obezbe|ewe. Kako smo saznali, ~uvare je doveo predsedavaju}i vanredne Skup{tine akcionara i izabrani direktor Luka~.

PRVI ^OVEK JKP „STAN” POD NEO OSTAV KU

Direktor JKP „Stan „ Qu bo mir Sta ni {i} podneo je ju~e ostavku, ali }e i daqe voditi firmu, dok Skup{tina grada ne postavi novog direktora. Stani{i} je u ostavci naveo da je u~inio koliko je mogao da popravi situaciju u ovom komunalnom preduze}u. – Postignuti su neki pomaci na boqe u smislu boqe organizacije posla, poboq{awa nivoa i asortimana usluga, boqeg pozicionirawa na tr`i{tu, ali to o~igledno nije dovoqno da se stawe trajno i znatno popravi. Zato direktorsko

da je u vreme kada je on izabran za ~elnu funkciju preduze}a ra~unat dru{tveni kapatal, ali da je sada situacija druga~ija. - Donet je Zakon o javnoj svojini i Pokrajina je tra`ila da deo dru{tvnog kapitala od oko 42,3 odsto akcija bude upisano u Centralni registar hartija od vrednosti i bude prenet u vlasni{tvo AP Vojvodine - rekao je Vasi}. Kako je kazao, Luka~ je oko 16 ~asova bio u Novosadskom sajmu i

o izvr{ewu i obezbe|ewu sud bio du`an da odlu~i u roku od pet radnih dana, dakle zakqu~no sa 14. martom – navodi se u saop{tewu. ATP „Vojvodina” podse}a da odugovla~ewe nanosi direktnu {tetu poveriocima i gra|anima Novog Sada, jer se svakim danom, zbog kamate, od{teta uve}ava. Z. D.

- Izuzetno sam zabrinut na~inom na koji je danas odr`ana Skup{tina akcionara bez prisustva medija, kao i ~iwenicom da postoji sumwa u zakonitost odluke o smeni rukovodstva Novosadskog sajma, a ve} istog dana novi menaxment je preuzeo kompaniju. Mislimo da postoje ozbiqne indicije da su odluke Skup{tine nezakonite, na {ta su ukazali pojedini akcionari - prokomentarisao je ju~e za „Dnevnik” Pokrajinski sekretar za privredu Mi ro slav Va sin i dodao da }e Vlada Vojvodine insistirati da se utvrdi zakonitost donetih odluka pred nadle`nim sudskim organima. na~elnika Vla di mir Stoj ko vi} i direktorica Kancelarije za ekonomski lokalni razvoj Oli ve ra Si mo vi}. Gradona~elnik Mi lo{ Vu ~e vi} kazao je za „Dnevnik” da podr`ava promene u preduze}u i da o~ekuje da Novosadski sajam kao i do sada bude vode}e preduze}e u Srbiji. Smeweni direktor Sajma Vasi} rekao je za „Dnevnik”

predo~io da je u Agenciji za pri vred ne re gi stre upi san kao direktor preduze}a. - Primopredaja }e se obaviti danas oko 14 ~asova, a ja }u sa pokrajinskim ministrom za privredu, rad i zapo{qavawe Mi ro sla vom Va si nim odr`ati konferenciju za novinare danas u podne u Vladi Vojvodine - naglasio je Vasi}. Zor ka De li}

OD TU CA NI KA SLA BA VAJ DA

Gor we li va de u bla tu Ekipe JKP „Put“ zapo~ele su popravke o{te}ewa na saobra}ajnicama na vi{e lokaliteta u gradu i prigradskim naseqima. Me|u wima na{lo se i tridesetak tucani~kih kolovoza u nasequ Gorwe livade. Ipak, stanovnici ovog dela grada koji su `eqno i{~ekivali radove u nadi da ne}e vi{e morati kroz blatwave ulice da se vra}aju ku}ama, razo~arani su pozvali na{u redakciju. - Oni samo stvaraju privid da ne{to rade. Na ve}ini mesta nije ni stavqen tucanik, a i gde jeste toliko je tanak sloj da ~im je pala ova prva ki{a sve je ponovo po starom. Blato je svuda, moramo u ~izmama da idemo. Ako ve} rade posao nek ga urade kako treba ili nek ga uop{te i ne zapo~iwu. @ali bo`e i vreme i ma{ine - rekao je za „Dnevnik“ ~lan saveta MZ “Klisa” Bran ko Je li}. Kako JKP “Put” radove obavqa po nalogu upravqa~a nad putevima Zavodu za izgradwu grada, obratili smo se ovom preduze}u. - Stru~ne slu`be ZIG-a iza{le su u susret mnogobrojnim molbama na{ih sugra|ana na Gorwim livadama i nasipawe kolovoza tucanikom je otpo~elo. Prilikom radova vodi se ra-

Foto: F. Baki}

Na dve sto li ce do 9. ju na

Skup akcionara protekao je u nedoumici ili boqe re}i u opre~nim mi{qewima da li dru{tveni kapital, oko 42,3 odsto akcija, treba da se uzima u obzir prilikom odlu~ivawa i utvr|ivawa kvoruma. Predstavnici pravnih lica koja imaju oko 22 odsto kapitala Novosadskog sajma demonstarivno su napustili sasta nak, sma tra ju }i da dru {tveni kapital ne mo`e da odlu~uje. Dru{tevni kapital, ka`u, nema titulara, a po va`e}im zakonima nije svojina Republike, Pokrajine ni lokalne samouprave, pa onda ne mo`e da daje pravo glasa u Skup {ti ni. Pred stav ni ci

S. [u{wevi}

Na van red noj Skup {ti ni akcionara Novosadskog sajma izabran je Nadzorni odbor i novi direktor preduze}a Dra gan Lu ka~, a smewen dosada{wi prvi ~ovek Sajma Go ran Va si}. Luka~ je dugogodi{wi pred sed nik Re gi o nal ne pri vredne komore Novi Sad. Izbor novog menaxenta Novosadskog sajma je ju~e oko 14 ~asova ve} bio objavqen na

Privremeno re{ewe nije izdr`alo

~una da se spre~i slivawe atmosferskih voda na okolne ku}e, {to mo`e nastupiti usled nasipawa prevelikog sloja tucanika. Tako|e se pazi da sesaobra}aj u ovom delu grada nesmetano odvija. Kako je ovo samo privremeno re{ewe, dok se ulice kompletno komunalno ne urede, nije preporu~qivo da se kolovoz koristi za odvijawe te-

{kog saobra}aja. ^esti prolazak te{kih kamiona dodatno o{te}uje kolovoze pod tucanikom i izaziva probleme stanovnicima Gorwih livada - rekli su u ZIG-u. Iz ovog preduze}a su i napomenuli da su radovi zapo~eti pre po~etka gra|evinske sezone, kako bi se poboq{ali uslovi `ivota sugra|ana. A. Var ga


NOVOSADSKA HrONIKA

petak15.mart2013.

OTVO RE NI [E STI „AN TI ]E VI DA NI”

„DNEV NIK” I „LA GU NA” PO KLA WA JU

„No }i ja smi na” Yu li je Greg son Iz¬da¬va~¬ka ku¬}a „La¬gu¬na„ u sa¬rad¬wi s „Dnev¬ni¬kom„ da ri va }e po ne deq kom, sre dom i pet kom ~i¬ta¬oc ¬ e na¬{eg li¬sta sa dve kwi¬ge. Dva ~i¬ta¬oc ¬ a, ko¬ja se pr va ja¬ve na

broj te¬le¬fo¬na 528-765 od 13 do 13.05 ~a¬so¬va, a do sa da ni su do bi ja li kwi ge u ovoj ak ci ji, do¬bi¬}e kwi gu „No }i ja smi na“ Xu li je Greg son. Do bit ni ci }e kwi ge pre -

u zi ma ti u kwi `a ri „La gu na„, u Uli ci kra qa Alek san dra 3, gde mo gu na }i i osta la iz da wa ove iz da va~ ke ku }e. Go di ne 1942. rat ra za ra Evro pu, uni {ta va `i vo te i pu sto {i ze mqe. Me |u tim, ne ki ma on do no si ve li ke pu sto lo vi ne. Sa ba, pri vla~ na i od lu~ na pe va ~i ca iz Vel sa, su prot sta vqa se po ro di ci da bi ostva ri la san i na stu pa la pred sa ve zni~ kim voj nim je di ni ca ma u Evro pi. Kre }e na put ko ji }e je do ve sti do iz ble de log sja ja Ka i ra, vre li ne bo ga tog Is tan bu la i is kva re nog, opa snog sve ta voj ni ka, {pi ju na i dvo stru kih age na ta. Ne ki od wih tra `e wen glas, dru gi qu bav, a ne ki taj ne ko je je bi ona mo gla da sa zna... Dom, pi lot Kra qev skog rat nog va zdu ho plov stva, za do bio je te {ke ope ko ti ne kad mu je spit fa jer obo ren iz nad Sa fo ka. Ja sno mu je da }e je di no ako bu de i da qe le teo sa vla da ti de mo ne ko ji ga pro go ne. Slu ~aj ni su sret sa Sa bom pa li iskru na de u we go voj du {i iz mu ~e noj sa ve {}u. Po ne kad je iz u zet na hra brost i to {to se ne ko usu di da se za qu bi. N. R.

Sve ~a nost u ~ast Bran ka Ra di ~e vi }a Pro gra mom “A {to ho }u, to i mo gu” da nas u 11 ~a so va u Gim na zi ji “Isi do ra Se ku li}”, Vla di ke Pla to na 2, Bran ko vo ko lo }e obe le `i ti 189. ro |en dan Bran ka Ra di ~e vi }a. Tom pri li kom bi }e pred sta vqen i pro je kat

“An to lo gi ja srp ske po e zi je” Ne na da Gru ju ~i }a. O an to lo gi ji }e go vo ri ti Ivan De spo to vi}, An drea Be a ta Bi cok, Da mir Ma le {ev i Slo bo dan Tor wan ski. A. Va.

Sa ve to va we za po qo pri vred ni ke Sa ve to va we za vo }a re, vi no gra da re i p~e la re bi }e odr `a no da nas u 17 sa ti u ve li koj sa li Ma gi stra ta u Srem skim Kar lov ci ma. Go vo ri }e dr Du {an ka In |i}, dr Na da Plav {a i mr Sto jan An |el ko vi}. Or ga ni za to ri su Dru {tvo p~e la ra „Jo van @i va no vi}” i kar lo va~ ka op {ti na. Z. Ml.

DANAS U GRADU BIOSKOPI Are na: „Ma da ga skar 3: Naj tra `e ni ji u Ero pi” (14), „Le de no do ba 4: Po me ra we kon ti ne na ta” (12.10), „Pet le gen di” (12.35, 14.30), „Ho bit” (17), „Pi jev `i vot” (15.30), „Zvon ~i ca i taj na kri la” (13.15, 15, 15.30), „Se mi je va ve li ka avan tu ra” (13.30), „Ha os u ku }i - ma tor ci do la ze” (15.45), „\an go va osve ta” (22), „Ana Ka re wi na” (19.30), „Ivi ca i Ma ri ca: lov ci na ve {ti ce” (22.25), „Kru go vi” (20.10), „Jad ni ci” (19.20), „U do bru i u zlu” (18), „Fal si fi ka tor” (18.10, 20.20, 22.15), „OZ (35mm)” (13, 16.45), „Lin koln” (16.30), „Ma ma” (22.25), „OZ ve li ki i mo} ni” (12.30, 15, 17.30, 20), „Vra ti mi ime” (20.15, 22.20), „Let” (22.30)

POZORI[TA SNP: Sce na „Pe ra Do bri no vi}”, dra ma, „Ga leb” (17), Ka mer na sce na, ko mi~ na ope ra, „Abu Ha san” (20.30). Po zo ri {te mla dih: ve li ka sa la „Estro gen„ (20)

MUZEJI Mu zej gra da, Tvr |a va 4, 6433–145 i 6433–613 (9–17): stal na po stav ka „Pe tro va ra din ska tvr |a va u pro {lo sti”; po stav ka Ode qe wa za kul tur nu isto ri ju Mu zej Voj vo di ne, Du nav ska 35–37 (uto rak - pe tak od 9 do 14 sa ti i od 18 do 22 ~a sa, su bo ta - ne de qa od 10 do 18 ~a so va): stal na po stav ka „Sa ~u va ni tra go vi ma te ri jal ne i du hov ne kul tu re Voj vo di ne od pa le ol i ta do sre di ne 20. ve ka” Mu zej ski pro stor Po kra jin skog za vo da za za {ti tu pri ro de, Rad ni~ ka 20a, 4896–302 i 4896-345 (8–16): stal na po stav ka „Vi {e od po la ve ka za {ti te pri ro de u Voj vo di ni” Pe tro va ra din ska tvr |a va, 6433–145 (9–17): pod zem ne voj ne ga le ri je

RO\ENI U no vo sad skom po ro di li {tu od pre kju ~e u 7 sa ti do ju ~e u isto vre me ro di le su: DE VOJ ^I CE: Su za na No va ko vi}, Da ni je la Ko va ~e vi}, Sa wa Ko va ~e vi} i Je le na Za le no vi} iz No vog Sa da, Ema Pe ja ko vi} iz Te me ri na, Raj ka Po ju `i na iz Ba~ ke Pa lan ke, Ve sna Gra be` iz @a bqa i Vla di sla va Ele sin iz Ba~ ke Pa lan ke, DE ^A KE: Sla |a na De di}, Alek san dra Ka ta na, Da ri ja Ra do va no vi}, San dra Dro bi na, Du {an ka Ko si jer, San dra Tu {ek i Alek san dra Mi lo vi} iz No vog Sa da, Ire na Vu ko ti} iz Te me ri na i Ago ta Ne met iz Be ~e ja.

SAHRANE Na Grad skom gro bqu da nas }e bi ti sa hra we ni: Zo ran Pa vla Sto {i} (1934) u 9.45 ~a so va, Ro bert Ti bo ra Pa ro ci (1958) u 10.30, Ra doj ka Mar ka Gor di} (1946) u 11.15, Ra do slav Si me Ko lar ski (1929) u 12, Hri sto fo ros Ane stia Ata na si a dis (1926) u 12.45 i An ka Ma ne ta Kne `e vi} (1946) u 13.30 ~a so va. Na Us pen skom gro bqu da nas }e bi ti sa hra we na Mil ka Dra gu ti na Ja wi} (1932) u 13 ~a so va. Na Cen tral nom gro bqu u Fu to gu bi }e sa hra we na Je le na Mi ja ta \a ko vi} (1930) u 13 ~a so va.

DNEVNIK

Mi ka po e zi jom se jao qu bav Go di {wa na gra da „Mi ro slav An ti}” uru ~e na je si no} u sve ~a noj sa li Grad ske ku }e \or |u D. Si bi no vi }u za zbir ku pe sa ma „Na se qe be lih ku }a„. Uru ~e we na gra de, po la ga we ve na ca na grob Mi ro sla va Mi ke An ti }a i sve ~a no otva ra we ma ni fe sta ci je „An ti }e vi da ni„ obe le `i li su ju ~e ra {wi dan - dan ka da je u Mo kri nu 1932. go di ne ro |en po zna ti pe snik. Cve }e na we gov grob ju ~e su po lo `i li pred sed nik Skup {ti ne gra da Si ni {a Se vi}, di rek tor Kul tur nog cen tra No vog Sa da An drej Faj geq i ~la ni ca Grad skog ve }a za du `e na za kul tu ru Mi lan ka Br ki}. U klu bu „Tri bi na mla dih„ KCNS gra do na ~el nik Mi lo{ Vu ~e vi} sve ~a no je otvo rio {e ste „An ti }e ve da ne”, ko ji su prak ti~ no po ~e li jo{ u uto rak li kov nom ko lo ni jom, a tra ju do su tra. - U ovom pe ri o du, ka da in ten ziv no ra di mo i tru di mo se da No vi Sad za slu `i da 2020. go di ne bu de evrop ska kul tur na pre sto ni ca, sve sni smo da je kul tu ri i umet no sti na {eg gra da, mo `da vi {e od svih dru gih, dao upra vo Mi ro slav An ti} - re kao je Vu ~e vi}. - Bio je sli kar i mu zi ~ar, film ski stva ra lac, re `i ser, dram ski pi sac i ne smi re ni no vi nar, ali iz nad sve ga i u sve mu ve li ki pe snik. U svo joj po e zi ji se jao je qu bav i No vi

Fo to: F. Ba ki}

16

\or|e D. Sibinovi} i Sini{a Sevi}

Sad mu sa za hval no {}u i qu ba vqu uz vra }a. Okru gli sto na te mu „Iz daj stvo li ri ke-Mi sa o ne pret po stav ke rap so da rav ni ce„ odr `a va se da nas u 11 ~a so va u klu bu „Tri bi na mla dih” KCNS-a. Su sret pe sni ka Ra {e Po po va, Ne deq ka Ter zi }a i Bran ka Ste va no vi }a s u~e ni ci ma

no vo sad skih {ko la za ka zan je za 13 ~a so va u ve li koj sa li KCNS -a gde }e se odr `a ti i pro jek ci ja do ku men tar nog fil ma Mi ro sla va An ti }a „Spo me nik”. Pred sta vqa we bi o graf ske kwi ge „An ti} wim sa mim” Ra do va na Po po vi }a i kwi ge „Ulep {a va we ne vi dqi vog” Dra {ka Re |e pa po ~i we u 19 ~a so va u

klu bu „Tri bi na mla dih„, a od 20 ~a so va u ve li koj sa li KCNS je mul ti me di jal ni pro gram in spi ri san stva ra la {tvom Mi ro sla va An ti }a. Iz me |u osta lih, na stu pi }e an sambl „Aku sti~ na so ba„, tam bu ra {ki or ke star „Zo ru le„ i gu da~ ki kvar tet. J. Zdje la re vi}

OD JU NA ZA QU BI TE QE OR GAN SKIH PRO IZ VO DA

Pi ja ca „Moj sa la{” na sta rom me stu Pi ja ca or gan skih pro iz vo da „Moj sa la{„ ove go di ne tre ba lo bi da bu de or ga ni zo va na pr vog ~e tvrt ka u ju nu i to na sta rom me stu, na pla tou is pred Spen sa, is pod dr ve }a kod lo ka la „Ba ka no”. Pro {le go di ne ko mu nal na in spek ci ja za bra ni la je we no odr `a va we na tom me stu, {to je iza zva lo ne za do voq stvo u~e sni ka i or ga ni za to ra. U av gu stu je ipak vra }e na na pr vo bit nu lo ka ci ju, a ka ko na vo di pred sed ni ca „Ze le ne mre `e Voj vo di ne” (ZMV) Oli ve ra Ra do va no vi}, o~e ku je da }e ta mo bi ti i ove go di ne. - Do bi li smo uve re we od Grad ske upra ve za pri vre du da }e sve bi ti u re du i da }e mo ma ni -

TElEfOnI

fe sta ci ju odr `a ti na sta rom me stu - re kla je Ra do va no vi}. - Pro iz vo |a ~i or gan skih pro iz vo da }e ima ti pri li ku da se po ka `u 6. ju na, a pi ja ca }e se odr `a va ti, kao i uvek, sva kog ~e tvrt ka u me se cu, sve do sep tem bra. Po sled we ne de qe ju la i pr ve ne de qe av gu sta ne }e bi ti pi ja ce zbog let wih vru }i na i go di {wih od mo ra. U Upra vi za pri vre du gra da ka `u da }e u~i ni ti sve da „Moj sa la{„ pro tek ne bez ika kvih pro ble ma u or ga ni za ci o nom smi slu. Do da li su da su u odr `a va we ove ma ni fe sta ci je ukqu ~e ni i dru gi, po put ko mu nal ne in spek ci je, te da se ovih da na o~e ku je sa sta nak nad le `nih ka ko

bi se na pra vio ko na~ ni do go vor u ve zi sa pi ja com. Ka ko sa zna je mo u ZMV, u pla nu je da ove go di ne na sa la {u bu de or ga ni zo va no po seb no pred sta vqa we po jed nih iz la ga ~a i to `e na ko je su ukqu ~e ne u pro je kat ZMV i Upra ve za pri vre du pod na zi vom „Or gan ska po qo pri vre da - {an sa za sve”. Pred sed ni ca ove or ga ni za ci je ob ja sni la je da se za pro je kat pri ja vi lo 750 `e na iz ru ral nih pod ru~ ja Voj vo di ne, ko je }e ima ti pri li ku da se edu ku ju za pra vqe we or gan ske ba {te, a one ko je se od lu ~e na taj ko rak, ima }e po seb no me sto na pi ja ci. A. Je ri ni}

NOVOSADSKI VODI^

VA@nIJI BROJEVI Policija 192 Vatrogasci 193 Hitna pomo} 194 Ta~no vreme 195 Predaja telegrama 196 [lep - slu`ba AMSJ 987 Auto-moto savez Srbije 987 Informacije 988 i 0900098210 Toplana kol centar 0800 100-021 reklamacije 24 sata 4881-104, za potro{a~e 420-853 Vodovod i kanalizacija, centrala 488-33-33 prijava kvara vodovod 0800-333-021 prijava kvara kanalizacija 442-145 ^isto}a 6333-884 “Novi Sad - gas” 6413-135 i 6413-900 JKP “Stan” 0800 -300-330 Kol centar preduze}a „Put” 6313-599 Kol centar „Parking servisa” 4724-140 „Gradsko zelenilo” marketing i Pr 4881-633 rasadnik 403-253 “Dimni~ar”, 6622-705, 6615-834 „Elektrodistribucija” centrala 48-21-222 planirana iskqu~ewa i prijava kvara 421-066 @elezni~ka stanica 443-200 Me|umesna autobuska stanica 444-022 Prigradska autobuska stanica 527-399 Gradsko saobra}ajno 527-796 Gradsko grobqe 518-078 i 518-111 Pogrebno, JKP “Lisje” 6624-102 Pogrebna ku}a „Konkordija” 452-233 Dru{tvo krematista “Ogaw” 422-288 Ger. cent. - pomo} i nega 450-266 lok. 204, 205 Prihvatna stanica 444-936 Prihvatili{te Futog 895-760/117 Dnevni centar za stara lica 4889-512 Info centar za osobe sa invaliditetom radnim danom (od 10-15) 021/447-040 ili sms 066/447-040 Komunalna inspekcija 4872-444 (centrala), 4872-403 i 4872-404 (dispe~erski centar) SOS telefon za pu{a~e u krizi - od 7 do 10 ~asova 4790-668

APOTEKE No}no de`urstvo: “Bulevar” - Bulevar M. Pupina 7 (od 20 do 7)

420-374

ZDRAVSTVEnA SlU@BA Dom zdravqa „Novi Sad”, kol centar 4879-000 Klini~ki centar 484-3484 No}no de`urstvo za decu u Zmaj Ogwena Vuka (subota i nedeqa) 6624-668 No}no de`urstvo za odrasle (Wego{eva 4) (subota i nedeqa i praznici) 6613-067 Vr{a~ka 28 4790-584 Klinika za ginekologiju i aku{erstvo 4899-222 De~ja bolnica 425-200 i 4880-444 Institut - Sremska Kamenica 4805-100

TAKSI Prevoz osoba ote`anog kretawa „Hendikeb” 432-005, 060/313-3103 Vojvo|ani - taksi 522-333 i 065-520-0-500 Pan-taksi 455-555 VIP - taksi 444-000, SMS 1088 Delta plus - taksi 422-244 Maksi Novosa|ani - taksi 19991, 451-111 Grand - taksi 443-100 Luks 30-00-00 MB - taksi 500-222 De`urni taksi 6350-350 Halo - taksi 444-9-44, SMS 069/444-444-9

POLIKLINIKA „PEKI]” Gr~ko{kolska 3, tel: 426-555, 525-261, radnim danom od 8 do 20, subotom od 8 do 14 RADIOLO[KI KABINET „DIJAGNOSTIKA CENTAR”, rendgen, ultrazvuk, mamografija, [afarikova 13, tel: 572-646, 571-322 GINEKOLO[KA AKU[ERSKA ORDINACIJA, „PROf. DR DRA^A”, Petra Drap{ina 50, radi od 9 do 13 i od 16 do 19 sati tel: 522-594 i 063/746-1693 GINEKOLO[KOAKU[ERSKA ORDINACIJA „TODOROVI]”, Bul. oslobo|ewa 48/I Tel: 442-645, 677-91-20

„KOMPAS” TOURISM&TRAVEL, Bul. M. Pupina 15, tel: 6611-299, 6612-306, mail:kompas@eunet.rs

AUTO-SERVIS „ZORAN”, automehani~ar - autoelektri~ar, tehni~ki pregled, Reqkovi}eva 57, Petrovaradin, tel: 6433-748 PREVOD DOO, Novi Sad, Resavska 3, sve vrste prevo|ewa, inostrane penzije, tel: 6350-664, i 6350-740


nOvOSAdSkA HROnikA

dnevnik

petak15.mart2013.

VESTI

INTERVJU PETKOM ZAMENIK GRADONA^ELNIKA BORKO ILI]

Vra ti }e mo gra du epi tet naj bo qeg me sta za `i vot Protiv pla}awa od{tete

Fo to: S. [u {we vi}

Vladaju}a koalicija radi dobro i u prvih {est meseci uspela je da odr`i nesmetano funkconisawe grada, smatra zamenik gradona~elnika i predsednik Gradskog odbora Demokratske stranke Srbije Bor ko Ili}. On je u intervjuu za „Dnevnik” rekao i kako je nova vlast u nasledstvo dobila ogroman problem dugova javnih preduze}a i ustanova ~iji je osniva~ Grad, ali ipak za ovu godini najavquje privla~ewe investitora i otvarawe novih radnih mesta, {to je kqu~ni posao nove gradske vladaju}e koalicije. – Koalicioni sporazum koji je potpisan prilikom fomirawa gradske vlasti se apsolutno po{tuje od strane svih aktera koji u~estvuju u gradskoj vlasti. Novi Sad ponovo mora da bude broj jedan mesto za `ivot u Srbiji i grad privla~an za investicije kao i da urbanisti~ki haos u kom se grad nalazi unazad ve} deset godina mora da se re{i. Za DSS u lokalnoj politici crvena linija je da nema korupcije i da ova gradska vlast bude mnogo odgovornija nego predhodna – ka`e Ili}. l Op te re }u ju li grad sku ko a li ci ju od no si u re pu bli~ kom par la men tu i ras po red sna ga u Be o gra du gde DSS ~e sto na pa da va {e ko a li ci o ne part ne re na lo ka lu, So ci ja li sti~ ku par ti ju Sr bi je i Srp sku na pred nu stran ku? – Postoje razne koalicije na lokalu od Subotice do Pre{eva i konkretno na{u gradsku

vlast ne optere}uju de{avawa ni na republi~kom ni na nekim drugim nivoima. Razdvojili smo pitawa lokala i republike i u tom smislu dobro funkcioni{emo, a neka se dr`avna i nacionalna pitawa re{avaju u republi~kom parlamentu, gde im je i mesto. l Pod ne li ste pri ja vu pro tiv Rom ske de mo krat ske stran ke zbog iz bor ne kra |e. Ako sud do ka `e va {e tvrd we, da li }e vla da ju }a ko a li ci ja op sta ti i ho }e li va {a par ti ja is tu pi ti iz vla sti? – Mi }emo sa~ekati odluku tu`ila{tva i odluku suda, vide}emo kako }e se zavr{iti ta istraga i na osnovu toga }emo doneti odluku da li }emo, ili

Rezultati rada va`ni – Mi smo prvi grad u zemqi koji uskla|uje svoje statute javnih preduze}a sa novim Zakonom o javnim preduze}a koji je usvojila republi~ka vlada. Taj zakon je jasan i ka`e da za direktora mo`e biti izabran onaj koji ispuwava uslove koji proisti~u iz Zakona o radu i u tom smislu ne bih sada posebno komentarisao nijedno preduze}e. Bitno je da ono funkcioni{e i da osoba koja je direktor radi u skladu sa zakonom i nekim moralnim zakonima. Da li je neko po struci mo`da ekonomsta, turizmolog ili arhitekta nije toliko bitno, nego da firma radi dobro i da gra|ani ne ose}aju nikakve nedostatke.

ne, ostati u gradskoj vlasti. Ne bih da prejudiciram {ta }e sud re}i. To je sada ne{to u {ta ne `elim da se me{am, niti smo mi kao DSS imali nameru da se me{amo u momentu kada smo ukazali na ne pravilnosti u toku izbornog procesa u maju 2012. l ]i ri li ca na ta bla ma grad skih auto bu sa uz bur ka la je jav nost. Ko li ko je taj po tez kon kret no spa sio }ir li cu i da li sa da ka da je sve po ma lo pro {lo sma tra te da ste na pra vi li kon tra e fe kat? – Ni kada smo uvodili }irilicu na displeje na gradskih autobusa nismo se rukovodili time, niti bili ube|eni, da }emo spasiti }irilicu od nestajawa. Ciq nam je bio da se ispo{tuje Ustav i Statut grada u kojima pi{e da je srpski jezik zvani~ni jezik u Srbiji i da je }irili~no pismo zvani~no pismo srpskog jezika. Ne mislim da je bilo ko ugro`en time {to je }irilica postavqena na displeje i meni je besmislena uop{te diskusija da li }irilica treba da bude u Srbiji zvani~no pismo ili ne treba. l A da li je ugro `a va we ma win skih za jed ni ca va {a ini ci ja ti va da se vi {e je zi~ ne ta ble na ci o nal nih ma wi na, ko je su pro cen tu al -

Zim ska slu `ba sprem na za sneg Poslovi~no }udqivi mart pokazao je ju~e svoje zube, a smena ki{e, snega i vetra naterali su Novosa|ane da se sklone s ulica, za razliku od vozila Zimske slu`be JKP „PUT” koja su ju~e iza{la na teren. - Pratili smo vremensku prognozu i bili smo spremni za ovaj sneg. Mi smo u tre}em stepenu pripravnosti {to zna~i da je trideset ekipa spremno da u svakom trenutku iza}u na ulice. Imamo dovoqno zaliha soli i po~eli smo da tretiramo glavne sao-

bra}ajnice u gradu i mostove. Iako padavine nisu jake, mislili smo na qude koji ujutro idu na posao, a prema meteorolo{kim najavama, mraz koji se o~ekuje u jutarwim satima mogao bi da izazove probleme u saobra}aju. Upravo zbog mraza, apelujemo na voza~e da prilagode vo`wu ovim vremenskim uslovima jer bez obzira na posutu so, mo`e do}i do proklizavawa vozila - ka`e portparolka JKP „Put” Je le na Stoj sa vqe vi}. J. Z.

Pot pi si va we do nor skih kar ti ca Potpisivawe donorskih kartica povodom obele`avawa Svetskog dana bubrega bi}e odr`ano danas od 8 do 12 sati u gorwem holu Studija M, Ulica Igwata Pavlasa 3. Svetski dan bubrega obele`ava se drugog ~etvrtka u martu kako bi se gra|anima ukazalo na va`nost funkcije bubrega i wihovu povezanost sa ostalim bolestima, kao {to su visok krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes. Bubre`na bolest ima pandemijski karakter, jer od nekog oblika boluje oko 10 odsto svetske populacije, a oko 1,5 miliona qudi `ivi zahvaquju}i ve{ta~kom na~inu ~i{}ewa krvi - dijalizi. Na presa|ivawe se u proseku ~eka sedam godina. Akciju organizuju Klini~ki centar Vojvodine i Radio-televizija Vojvodine. A. J.

17

no za stu pqe ne is pod 15 od sto, vi {e ne po sta vqa ju na usta no ve? – DSS je stranka koja se dr`i ustava i zakona, a one stranke koje se dr`e Ustava i zakona su najboqa za{tita prava nacionalnih mawina, mnogo boqa za{tita nego one stranke koji se nacionalnih mawina sete samo pred izbore. Novi Sad je multietni~ki grad i tu osobenost }emo moja stranka i ja li~no uvek truditi da o~uvamo, ali ne mo`e ve~ito da se mawinska prava koriste tako da se ugro`avaju prava ve}ine. Nijedna mawinska zajednica nema 15 odsto stanovni{tva u Novom Sadu i u tom smislu slu`bena upotreba jezika po ustavu ne mo`e da se naru{ava. Gra|ani imaju pravo da sa gradskim organima korenspodiraju na svom jeziku ali to ne obavezuje Grad da isti~e svoje natpise na jezicima nacionalnih mawina, iako mi to radimo. l Gde se kon kret no ugro `a va ju pra va ve }in skog na ro da? – Konkretno do sada je na disiplejima je bila latinica, neki je nazivaju srpskom latinicom, ali da sada ne ulazimo u polemiku oko jezika i pisma, ta latinica nije uop{te u slu`benoj upotrebi u Novom Sadu, ne-

No vi Sad: od 8 do 13 sati povremeno i po potrebi u pojedinim ulicama na Adamovi}evom nasequ i na Telepu. Pe tro va ra din: od 8 do 13 sati deo vikend naseqa Puckaro{ prema Zano{u. Fu tog: od 8.30 do 12 sati Bra}e Bo{wak od 1 do 37.

Is prav na vo da iz kar lo va~ kih jav nih ~e smi

– Najmawe je sada bitno ko je krvi ko nije kriv {to Grad mora da plati ATP Vojvodina 1,7 milijardi dinara, najbitnije je da je ova gradska vlast jedina unazad tri mandata koja je re{ila ozbiqnije da se suo~i sa tim problemom. Potrudi}emo se da re{imo taj problem u interesu grada i Javnog gradskog saobra}ajnog preduze}a i da se ne la`emo, proba}emo da izbegnemo pla}awe presude koju je sud doneo, jer }e to zna~ajno uticati na kvalitet `ivota gra|ana.

Ispravna je voda iz arteskih bunara u Beogradskoj 2, kod `elezni~ke stanice, u dvori{tu muzeja, u Ulici bra}e Dejanovi} 5, u Ulici mitropolita Stratimirovi}a 134 i kaptiranog izvora Vradinska ~esma u Sremskim Karlovcima. Ovo su rezultati najnovijeg ispitivawa uzoraka vode iz javnih ~esmi u Karlovcima koje op{tinska uprava svakog drugog meseca naru~uje od Instituta za javno zdravqe Vojvodine. Z. Ml.

go ma|arska latinica i slova~ka latinica. Da se ne vra}amo na tu pokrajinsku pri~u i Statutu Vojvodine, ali imao sam prilike da budem pokrajinski poslanik ~etiri godine kada je formiran Savet nacionalnih zajednica gde su Srbi kao ve}inski narod i po ustavu i po ~iwenici da ~ine ve}inu stanovni{tva u Vojvodini svedeni na nivo nacionalne zajednice, {to je nedopustivo u svakoj zemqi pa i u Evropi u koju se svi kunu. l Vre me je pre le ta ~a, po ve }a va li se ubr za no va {e ~lan stvo i ko li ko je to do bro ali i lo {e za jed nu par ti ju ko ja sa da s vla {}u do bi la i no ve za dat ke? – Mi smo kao stranka otvoreni za sve qude koji ho}e da pomognu da ideja koju pomovi{e DSS dobije {to ve}u podr{ku gra|ana. U tom smislu smo bili otvoreni za sve one koji ho}e da do|u u DSS i da se u~lane, ali smo ipak vodili ra~una da u stranku u|u qudi koji su nam ideolo{ku bliski s obzirom da mi ipak postojimo preko 20 godina i za svo to vreme smo jedna od retkih stranaka koja nije u osnovi mewala principe svoga delovawa i to je ono po ~emu smo prepoznatqivi. Aleksandar Latas

Karlov~anke izme|u 18 i 55 godina imaju priliku da se narednih {est meseci besplatno rekreiraju u Sokolskom domu u Sremskim Karlovcima. Termini za ve`bawe uz stru~ni nadzor trenera su ~etvrtak od 18.30 i nedeqa od 16.30 sati. Pokroviteqi su Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu i karlova~ka op{tina. Z. Ml.

PROMOCIJA TRANSPLANTACIJE I DONORSTVA

Sa mo 10 od sto pa ci je na ta do ~e ka no vi or gan Broj pacijenata koji ~ekaju na nove organe se konstantno pove}ava, starosna granica sve je ni`a, pa mnogi koji ~ekaju na novi bubreg ili jetru nisu jo{ ni punoletni, re~eno je ju~e na prijemu u sve~anoj sali Gradske ku}e koji je povodom Svetskog dana bubrega organizovao ~lan Gradskog ve}a za zdravstvo dr Pe tar No va ko vi}. ^lan Gradskog ve}a napomenuo je da se razvijenost jednog zdravstvenog sistema, izme|u ostalog, meri po broju obavqenih transplantacija, a da je Srbija po tome na pretposledwem mestu. - Ve li ki broj pa ci je na ta svakodnevno mora da ide na dijalizu, a da bi ti bolesnici imali {ansu da dobiju novi organ i kvalitetniji `ivot neophodno je promovisati donorstvo. Grad ima iskre nu na me ru da po dr `a va pro je kat pro mo ci je tran splantacije i donacije organa Klini~kog centra Vojvodine „[ansa za novi `ivot” rekao je ~lan Gradskog ve}a za zdravstvo. Samo deset odsto pacijenata do`ivi da dobije novi or-

Is kqu ~e wa stru je

gan, a svakih 18 minuta novi pacijent se na|e na listi ~ekawa, ukazala je na negativne statisti~ke podatke koordinatorka projekta „[ansa za novi `ivot” dr Je li ca Alar gi}. - U Klini~kom centru Vojvodine trenutno 170 pacijenata ~eka novi bubreg, a vi{e od 10 jetru. Me|utim, te liste ~ekawa su dinami~ne i stalno se pove}ava broj qudi kojima treba novi organ, a sve je vi{e mladih ispod 18 godina koji dolaze na tu listu ~ekawa - napomenula je Alargi}. Sagovornica je istakla da je zbog ose}aja solidarnosti neo p hod no ima ti po zi ti van stav o ovom vidu le~ewa. - Donorstvo je kod nas jo{ uvek tabu tema i postoje mnoge nejasno}e i zablude, ali ~la no vi tran splan ta ci o nog tima Klini~kog centra Vojvodine obi{li su mnoge gradove u zemqi i odr`ali brojna predavawa kako bi otklonili te nejasno}e i na taj na~in pove}ali broj donora i spasili `ivote te{ko bolesnih qudi - rekla je dr Alargi}. I. Dragi}

Bes plat na re kre a ci ja za Kar lov ~an ke

„Blok aut” u Stu di ju M Beogradski sastav „Blok aut” odr`a}e ve~eras od 21 sat koncert u Studiju M, Ulica Igwata Pavlasa 3. Od 19 ~asova bi}e otvorena i izlo`ba fotorgafija „Raskorak” posve}ena ovom bendu, a autor je fotoreporter Ne ma wa \or |e vi}. Ulaznice za koncert se mogu kupiti na blagajni Studija M po ceni od 1.000 dinara. A. L.

^as pan to mi me u O[ „Du {an Ra do vi}” ^as pantomime u okviru akcije “Pokloni ~as” bi}e odr`an danas u 12 i 13 sati u O[ “Du{an Radovi}”, Temerinska 131. Posetioci }e imati priliku da se upoznaju sa odre|enim elementima pantomime, na osnovu kojih }e biti osmi{qen kratak performans. U~i}e hod u mestu, zid, pisawe, slikawe, cvet, pticu i bespredmetnu radwu. Predavawem }e biti zapo~eto obele`avawe 22. marta, Svetskog dana pantomime u Srbiji. N. R.

„Ku sto ske pri ~e” u Ga le ri ji Ma ti ce srp ske Kustos Vla di mir Vu kas govori}e ve~eras od 18 ~asova o slici „Autoportret” Novaka Radoni}a u programu „Kustoske pri~e„, koji organizuje Galerija Matice srpske. Posetioci }e imati priliku da se upoznaju s delima Novaka Radoni}a koja se nalaze u stalnoj postavci Galerije Matice srpske kao i da ~uju pri~u o wegovom `ivotu i stvarala{tvu. J. Z.

„Ar gu men ti i pred ra su de” Mir ka Cvet ko vi }a Promocija kwige „Argumenti i predrasude” nekada{weg predsednika Vlade Srbije Mir ka Cvet ko vi }a odr`a}e se danas u 14 ~asova u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. U razgovoru o kwizi u~estvuju novinar i publicista Di mi tri je Bo a rov, sociolog Du {an Ma rin ko vi} i doktori ekonomskih nauka Ko sta Jo si fi dis i Jo van B. Du {a ni}. Kwiga je svojevrsni izve{taj o radu Vlade Republike Srbije u periodu u kom je autor bio premijer. J. Z.


18

LekAR

petak15.mart2013.

dnevnik

POLEN PO ^I WE DA PRETI

Suze, ka{aq i gu{ewe mogu se izbe}i o{ 1999. godine Laboratorija za palinologiju Departmana za biologiju i ekologiju, Prirodno-matemati~kog fakulteta , Univerziteta u Novom Sadu po~ela je da prati koncentraciju polena u vazduhu u Novom Sadu. Ne{to kasnije, od 2003. godine, ovakva pra}ewa po~ela je da radi i u Rumu, 2007. godine u Negotin i Ni{u, a potom od 2008. godine i u Vrbasu, Sremskoj Mitorivci, Zrewaninu i Somboru. Kada je prvi put kalendar polena {tampan, saradnici Laboratorije su ga pripremili na osnovu vi{egodi{wih merewa koncentracije polena u vazduhu u ve}em broju gradova, pre svega u Vojvodni. - Kalendar polena koji se nalazi u dana{wem „Dnevniku” je va`e}i kalendar polena i rizika za pojavu alergijskih simptoma kod qudi, za ovo podru~je, jer se radi o vi{egodi{wim prosecima, {to je u nau~nom pogledu relevantno za izradu takvog kalendara - ka`e dr Pre drag Ra di {i} iz Laboratorije za palinologiju Departmana za biologiju i ekologiju Univerziteta u Novom Sadu. -S obzirom da su se ispitivawa radila ne samo u jednom gradu ve} u vi{e gradova, kalendar polena se odnosi pre svega na podru~ju Vojvodine i veliki deo Srbije. Me|utim, bitno je re}i da se vreme cvetawa i otpu{tawa polena u vazduh u pojedinim sezonama mewa. Kao {to se mewa vreme sazrevawa vo}a, ponekad ono varira i po dve nedeqe, tako se u zavisnosti od posmatrane biqne vrste i koncentracije polena mewaju od sezone do sezone. Iz tog razloga je neophodno da se ovakva merewa kontinuirano sporovode.

J

Lek za smawewe konzumirawa alkohola vropska komisija odobrila je plasirawe na evropsko tr`i{te leka „selinkro„ (nalmefen), prvog medikamenta koji redukuje unos alkohola u organizam i predstavqa inovaciju u le~ewu zavisnika od alkohola. O~ekuje se da bi lek trebalo da se pojavi na tr`i{tu polovinom ove godine, a u Srbiji po~etkom 2015. godine. U Evropi je registrovano 14 miliona pacijenata sa alkoholnom zavisno{}u, od kojih se vi{e od 90 odsto ne le~i, a u Srbiji je svaka {esta punoletna osoba alkoholi~ar. Lek „selinkro”, koji je proizveo „Lundbek„, umesto apstinencije zasniva le~ewe na postepenom smawewu konzumirawa alkohola i zbog novog na~ina le~ewa predstavqa nadu za veliki broj zavisnika koji imaju problem sa ovom ozbiqnom bole{}u - alkoholizmom, saop{tila je ta kompanija. Ciq le~ewa zavisnosti od alkoholizma je potpuni prestanak konzumirawa alkohola, ali se kao problem javqa ~iwenica da se, zbog naglog prestanka unosa alkohola, veliki broj pacijenata posle kratkog vremena vra}a sta-

E

roj navici. Upravo tu je prednost novog leka koji uti~e na redukciju i smawewe `eqe za alkoholom i vodi ka krajwem ciqu - apstinenciji. Rezultat sprovedenih istra`ivawa, koja su obuhvatila vi{e od 2.000 zavisnika od alkohola, pokazao je da novi na~in le~ewa redukcijom unosa alkohola pokazuje zna~ajne pomake - za {est meseci je unos alkohola smawen za 60 odsto. Svakako, kqu~na prednost koja je istaknuta, a koja je i najbitnija za zavisnike i wihove porodice, su dugoro~ni efekti koje ima ova terapija. U Srbiji je problem alkoholizma vi{e nego ozbiqan i izra`en jer, prema istra`ivawima Instituta „Batut”, vi{e od 40 odsto stanovnika svakodnevno konzumira alkohol, a svaki {esti punoletni stanovnik je alkoholi~ar.Dugoro~no konzumirawe alkohola te{ko naru{ava fizi~ko i mentalno zdravqe, a `ivot zavisnika skraju}e i do 15 godina.Pored zdravstvenih problema, vi{e su nego izra`ene i dru{tvene posledice koje se javqaju zbog opijawa, na primer saobra}ajni udesi, tu~e, silovawa i drugi delikti.

@enski mozak mawi, ali efikasniji od mu{kog? @ ene mo`da imaju mawi mozak, ali je on efikasniji od mozga mu{karaca, otkriva nedavno istra`ivawe. Nau~nike je dugo intrigiralo kako `ene mogu da budu isto toliko inteligentne kao i mu{arci iako je wi hov mo zak za osam od sto mawi. U studiji istra`iva~a Univerziteta u Los An|elesu i Madridu, ~iji su rezultati objavqeni u ~asopisu „Intelligence”, isti~e se da u slu~aju `ena, veli~ina mozga nije bitna, jer taj organ kod wih jednostavno boqe funkcioni{e. Tokom istra`ivawa, nau~nici su izveli seriju testova inteligencije na mu{karcima i `enama. Uprkos ~iwenici da imaju mawi mozak, `ene su bile uspe{nije u induktivnom razmi{qawu i pojedinim numeri~kim testovima. Tako|e su bile boqe i u pra}ewu promenqivih situacija, dok su mu{karci imali boqe rezultate na poqu prostorne inteligencije. Istra`i va ~i su za kqu ~i li da je `en ski mo zak spo so ban da obavi, pa ~ak briqantno da

koje se nalaze na jednom podru~ju mogu da odpuste polen i on se mo`e na}i u vazduhu, ali koli~ina tog polena koji se otpusti i koji leti u vazduhu se svodi na relativno mali broj vrsta, oko pedeset . U vazduhu dominiraju ona polenova zrna koja se prenose vetrom. Tako se opra{uju trave, veliki broj drvenastih vrsta i korovi. U kalendaru su predstavqene najzna~ajnije alergijske biqke koje u vazduh ispu{taju najvi{e polena za ovo podru~je. - Za nas je zna~ajno i to {to je reklamiran sajt www.nspo len.com. gde je prikazano stawe trenutnih koncentrcija polena u vazduhu i prognoza {ta }e se u narednom periodu de{avati za gradove u Vojvodini, Srbiji i okru`ewu. Za razliku od kalendara koji je orijentacionog karaktera, na

ALER G IJ E

Kijawe, nos curi, suze o~i... olaskom prole}a za ve}inu nas po~iwe najlep{e godi{we doba a za alergi~ne na polen po~etak tegoba. Posebno ovog prole}a na na{im prostorima suo~i}emo se sa alergijama jakog intenziteta a najnoviji podaci govore da se svake godine za 25 odsto uve}ava broj obolelih od alergijskog rinitisa. Polen biqaka je jedan od najzna~ajnijih alergena iz prirode koji se nalazi u vazduhu. Polenova zrna kod svake pete osobe izaziva alergijsku reakciju pra}enu tegobama. Bez obzira da li je re~ o alergijama na polen, pra{inu, griwe ili `ivotiwske dlake tegobe alergijskog rinitisa su iste: - Svrab, curewe iz nosa, kijawe - O~i suze, ote~eni i crveni kapci, - Peckawe, grebawe u grlu Pacijenti su u nedoumici da li aler gij ski ri ni tis treba le~iti a wihova naj~e{}e postavqena pitawa su : {ta pri me ni ti i ko ji su ne`e qe ni efek ti me di ka menata? Koliko dugo smem da ih koristim i da li smeju da ih ko ri ste de ca, trud nice? Svakako da alergijski rinitis treba le~iti jer dugotrajne i vi{egodi{we tegobe mogu da uzrokuju oboqewa kao {to su astma, upala sinu sa,po ja va po li pa u no su,ko wuk ti vi tis.S dru ge strane op{te je poznato da dugotrajna upotreba antia-

D

izvr{i komplikovane zadatke i to sa mawe energije i mawe neurona. - @e ne su po ka za le ve }u efikasnost uz kori{}ewe maweg neuronskog materijala isti~e se u studiji ameri~kih i {panskih nau~nika. Rezultati istra`ivawe pokazuju da veli~ina mozga nije

bitna kada su `ene u pitawu, kazao je Tre vor Ro bins, profe sor kog ni tiv ne ne u ro nauke na Univerzitetu u Kembrixu. - Mawi obim bi mogao da zna~i boqe upakovane nervne }elije a to zna~i da `enski mozak boqe funkcioni{e - zakqu~io je on.

Seks boqi od lekova eks je boqi od lekova u le~ewu glavoboqe, tvrde nema~ki nau~nici, isti~u}i da seks izaziva lu~ewe endorfina, prirodnog telesnog analgetika koji, deluju}i na centralni nervni sistem, smawuje, pa ~ak i potpuno elimini{e bol. Tim neurologa sa Univerziteta u Minsteru otkrio je da seksualna aktivnost mo`e da umawi ili potpuno ukloni pojedine vrste migrene. Umesto da koristite migrenu kao razlog za

Kalendar polena gra|anima osetqivim osobama, kao i lekarima mo`e da poslu`i kao orijentir kada treba da primene odre|ene mere prevencije i le~ewa simptoma polenskih alergija. Lekarima on dodatno omogu}ava da preciznije odrede tip polena koji je potencijalni uzrok alergijskih reakcija kod qudi. Za qude koji imaju probleme sa polenskim alergijama zna~ajan je jer im omogu}ava da organizuju svoj `ivot, pa tako na primer u avgustu mesec kada je najintenzivnije cvetawe ambrozije, treba da planiraju odlazak na godi{wi odmor u krajeve gde su koncentracije tog polena daleko mawe. U kalendaru su prikazani samo pojedini tipovi polena, dok ih u vazduhu ima daleko vi{e. Kako ka`e na{ sagovornik, sve biqke

sajtu se mo`e videti trenutna situacija, pa nam je ciq popularisawe kori{}ewa informacija koji se nalaze na sajtu. Na sajtu postoji i servis po len dnev nik (www.pol len di ary.com) koji mogu da koriste svi koji se na wega prijave. Taj servis je organizovan u Be~u i kompletan upitnik je preveden na na{ jezik. Kada korisnik ispuni upitnik i po{aqe podatke, kao povratnu informaciju dobija prognozirane koncentracije polena i koliki je rizik za nastanak alergijskih reakcija u wegovoj neposrednoj okolinii, gde se meri koncentracija polena u vazduhu, ali i u celoj Evropi. Ovaj servis omogu}ava, da prate}i koncentarije polena u vazduhu sami odredite koja koncentracija kod vas izaziva alergijsku reakciju. Ta koncentracija je individualna za svakog ~oveka, jer alergijski simptomi kod nekoga mogu biti izazvani sa pet zrna polena (npr. ambrozija), a kod nekog tek sa pedeset ili sto zrna polena. U aerobiolo{koj i alergolo{koj praksi obi~no se govori o trideset zrna polena koji izazivaju alergijsku reakciju, a to nije potpuno ta~no. Zato se i u Evropi, posle vi{e desetina godina rada na tom problemu, jo{ uvek ne zna koja je to koncetracija polena u vazduhu koja u odre|enim regionima izaziva alergijske reakcije. Naime ovo je poku{aj da se preko interneta, putem masovne komunikacije sa qudima, do|e do podataka koji omogu}uju da se odrede grani~ne vrednosti koncentracija polena kada se javqa najvi}e broj alergijskih reakcija kod qudi - ka`e Predrag Radi{i}. J. Bar bu zan

S

odbijawa seksa, bilo bi boqe da se prepustite vo|ewu qubavi koje mo`e da bude efikasnije

sredstvo protiv glavoboqe od analgetika - navodi se u studiji „Uticaj seksa na idiopatske glavoboqe”. Istra`ivawe je pokazalo da je kod vi{e od polovine pacijenata seks umawio bolove izazvane migrenom, a da je kod svakog petog bol potpuno nestala. Studijom je bilo obuhva}eno 400 pacijenata koji boluju od migrene ili obi~ne glavoboqe. Ispostavilo se da se obe grupe ose}aju boqe nakon seksa.

lergijskih lekova ima svoje ne `e qe ne efek te (po spa nost, navika, o{te}ewe sluzo ko `e no sa,) a po seb no treba biti oprezan i konsultovati se sa lekarom za mogu}nost wihove primene kod dece i u toku trudno}e. U svetu se u posledwe vreme kao efikasna i bezbedna za{tita od alergija od strane lekara alergologa preporu~uje upotreba prirodne pra{kaste celuloze. U{mrknuta pra{kasta celuloza obla`e sluzoko`u nosa formiraju}i za{titni film, nepropu-

snu barijeru za alergene. Na taj na~in spre~ava pojavu neprijatnih simptoma a ukoliko su simptomi ve} prisutni brzo ih ubla`ava. Za razliku od dru gih an ti a ler gij skih lekova ne izaziva pospanost, naviku, ne o{te}uje sluzoko`u nosa pa se prah ce lu lo ze mo `e ko ri sti ti bezbedno tokom cele sezone alergija . Zato je naro~ito pogodan za upotrebu kod dece uzrasta ve} od 18 meseci , trudnica, dojiqa ka i odraslih osoba. Dr Mir ja na Mi {i}


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.