Dnevnik 5.april 2013.

Page 1

DRAGAN MARKOVI] PALMA

Ugledajmo se na nacije u okru`ewu

NOVI SAD *

ADVOKAT MILUTINOVI]:

RE KE RA STU

Od bra na od vode na 412 ki lo meta ra

str. 2

str. 7

Radulovi}evi kontakti bili drugarski

PETAK 5. APRIL 2013. GODINE

GODINA LXXI BROJ 23756 CENA 30 DINARA * 0,50 EUR

Internet: www.dnevnik.rs * e-po{ta: redakcija@dnevnik.rs

UZ MA WE I VE ]E PRE PRE KE RE STI TU CI JA IS PRA VQA ISTO RIJ SKE NE PRAV DE

Vra }e no 800 zgra da, pla ce vi i 1.000 hek ta ra de do vi ne

INTERVJU

NASLOVI Politika

str. 3

DSS: [ta se desilo s akcijama u Tesla banci

Ekonomija

str. 4-5

Sindikalci pitaju {ta }e biti u RBV-u Socijalna korpa puna populizma

Dru{tvo

str. 7

I pacijenti biraju lekove i pomagala

Crna

str. 8-9

Novi Sad: Pregovara~i spre~ili tragediju Mladi}u i devojci pet decenija za ubistvo `ene

Kwiga

str. 10

Ostvaruju se Pavi}eva proro~anstva

Vojvodina

str. 12-13

Sombor: Klubovima najvi{e novca iz gradske kase Zrewanin: Protestovali biv{i radnici propalih firmi

Novi Sad

Foto: R. Hayi}

Dr`ava je po~ela da vra}a ijmovinu otetu nakon Drugog svetskog rata. Do sada je naslednicima vra}eno oko 800 objekata, to jeste zgrada, stambenih i poslovnih prostora, kao i preko 70.000 kvadratnih metara neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta. Neki su natrag dobili i wive - preko 1.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta do{lo je u ruke starim vlasnicima. Za godinu dana, koliko se primewuje Zakon o restituciji, vra}eno je i preko 600 hektara {umskog zemqi{ta. Od zna~ajnijih objekata vra}enih vlasnicima u Vojvodini su: deo lokala u Tanuryi}evoj palati, Baletska {kola u Jevrskoj ulici, potom Visoka {kola strukovnih studija za obrazovawe vaspita~a, vi{e lokala u Zmaj Jovinoj ulici. U Subotici je vra}eno petnaest objekata, u Pan~evu devetnaest, u Srbobranu dva, Somboru dva, Zrewaninu tri, u Senti jedan, Ba~kom Gradi{tu i Kikindi po jedan a u Sremskoj Mitrovici ~etiri. U Agenciji za restituciju napomiwu da su sve te zgrade u strogom centru pomenutih gradova i samim tim predstavqaju veliku vrednost. Agenciji je do sada podneto preko 15.000 zahteva za vra}awe imovine a tre}ina ih je stigla iz Vojvodine. str. 4

str. 9

Akademci mogu, smeju, zaslu`uju Darko Radi}: Za puteve potrebno {est milijardi

U novosadskoj Tanuryi}evoj palati deo lokala u rukama pravih vlasnika

NO VI SAD: GRA DE SEBI, [TETE KOM[IJAMA

MI RO SLAV VA SIN, [EF PO DS

Ru pa zja pi u so bi

Predsednik vojvo|anskih demokrata Miroslav Vasin ocenio je da bi izostanak dogovora u pregovorima izme|u Beograda i Pri{tine mogao ozbiqnije ugroziti proces evrointegracija Srbije, kao i nove strane investicije u zemqi, ali i izazvati ve}e politi~ke turbulencije. Vasin je u intervjuu za „Dnevnik” kazao i da DS podr`ava napore aktuelne republi~ke vlasti da se u tom dijalogu prona|e re{ewe koje }e obezbediti za{titu dr`avnih interesa Srbije. str. 3

Foto: S. [u{wevi}

Sr bi ja zre la za no ve iz bo re

str. 15-17

Zid ku}e Josipa Tipure u Tolstojevoj 42 uru{io se u sredu ujutru usled radova koji se odvijaju u kom{iluku. U vreme pada zida, u sobi se nalazila Tipurina `ena, ali je sre}on ostala nepovre|ena. Tipure upiru prstom u gra|evince na susednoj parceli da su prilikom ru{ewa stare ku}e {utom napunili wihov oluk koji je popustio od tereta, pa se voda slivala po zidu, dok nije na kraju i pao. Investitor Dragan Spasojevi} spreman je da Tipurama izgradi novi zid i navodi da je kom{ijska ku}a stradala jer je stara i izgra|ena od naboja. str. 15

SPORT

POMO] KLADIONI^ARIMA str. 24

Toplije, s ki{om

Najvi{a temperatura 15 °S

\OKOVI] I IZNER OTVARAJU ME^ str. 26


2

POLITIKA

petak 5. april 2013.

NE BOJ [A STE FA NO VI]

Stran ke da se iz ja sne o Ko so vu – SNS zah te va od svih po li ti~ kih ~i ni la ca da do ne su je din stve nu po li ti~ ku od lu ku o Ko so vu – sa op {tio je ju ~e na kon fe ren ci ji za no vi na re u Skup {ti ni Sr bi je pred sed nik par la men ta i pot pred sed nik SNS-a Ne boj {a Ste fa no vi}, u pri su stvu par la men ta ra ca iz po sla ni~ kog klu ba te stran ke. On je po ru ~io da na pred wa ci po dr `a va ju sve pred stav ni ke dr `av nog vr ha u iz na la `e wu naj bo qeg mo gu }eg re {e wa za ko sov sko pi ta we, a po seb no pr vog pot pred sed ni ka Vla de i li de ra SNS-a Alek san dra Vu ~i }a. Ovo „ni je tre nu tak za sti ca we jef ti nih po li ti~ kih po e na” ni ti za “po li ti~ ko pre pu ca va we” oko bir sel skih pre go vo ra. S. St.

\i las: Vlast neka ne pe re ru ke Pred s ed n ik De m o k rat s ke stran ke Dra gan \i las za tra `io je ju ~e od vla da ju }e ko a li ci je da po ka `e od go vor nost i gra |a ni ma ka `e isti nu i da „ne pe re ru ke od pre go vo ra ko ji su Sr bi ju do ve li u ne po voq nu po zi ci ju”. \i las je na kon fe ren ci ji za me di je po ru ~io dr `av nom vr hu da, ako ne ma hra bro sti da pre u zme od go vor nost, do |u u pa rl a ment i ka `u isti nu „ka kva god da je”. – Ume sto da pred nas iza |u s re {e wi ma i ja snim sta vo vi ma, pre mi jer }u ti, pot pred sed nik Vla de ku ka, a pred sed nik dr `a ve se kri je iza te le fon skih raz go vo ra s Pu ti nom – re kao je \i las.

SNS: On je naj ve }a ku ka vi ca Srp s ka na p red n a stran k a oce ni la je da li der DS-a Dra gan \i las „sram no ko ri sti te {ku si tu ac i ju u ko joj se Sr bi ja na {la da bi sa ku pio ko ji jef tin po li ti~ ki poen”, i na zva la ga „naj ve }om ku ka vi com ko ja po s to ji na po l i t i~ k oj sce n i Sr bi je”. „Srp ska na pred na stran ka je u`a snu ta po sled wim iz ja va ma Dra ga na \i la sa, ko ji je, za jed no sa svo jom De m o k rat s kom stran kom, naj ve }a {te to ~i na u Sr bi ji”.

SRP SKI PRE MI JER JU ^E U PA RI ZU

Da ~i}: Di ja log vi {e ne ma o ~e mu da se vo di – Sr b i ja ne m a ni jed n og iskre nog pri ja te qa na Za pa du, ne onog ko ji bi bio na na {oj stra ni, ne go onog ko ji bi imao vi {e raz u me va wa za na {e sta vo ve o naj va `wim pi ta wi ma ko ja mu ~e re gion Bal ka na – oce nio je ju ~e u Pa ri zu pre mi jer Sr bi je Ivi ca Da ~i} po sle raz go vo ra sa fran cu skim pre mi je rom @an Mark Ero om. – To Sr bi ju do vo di u si tu ac i ju da se na la zi u `i vom pe sku, `i vom bla tu, i da sva ke go di ne to ne mo sve du bqe jer ne ma na ~i na da ono za {ta se za la `e mo do pre do sve sti onih ko ji da nas od lu ~u ju o Evrop skij uni ji i ne kim naj va `ni jim pro ce si ma u Evro pi. On je is ta kao da je na i {ao na „ve li ko raz u me va we” fran cu skog pre mi je ra, ko ga je upo znao

INTERVJU

s to kom di ja lo ga Be o gra da i Pri {ti ne u Bri se lu, u ko ji je Be o grad mno go ulo `io. – Taj di ja log je na ma ve zan i s pi ta wem evrop skih in te gra ci ja – re kao je Da ~i}, uz na po me nu da Sr bi ja ni je u~e stvo va la u pre go vo ri ma „ve} je di no u na ~i nu ka ko da uki ne svo je in sti tu ci je i Sr be sa se ve ra Ko so va uba ci u ko sov ski si stem”. – Go vo ri lo se da }e oni na ma po n u d i t i {i r o k u auto n o m i ju za Sr be unu tar Ko so va, od to ga ne ma ni {ta, i sa da ima mo rok do utor ka da se izajs ni mo o tom pred lo gu. On sma tra da di ja log ne ma o ~e mu da se vo di jer Pri {ti na ne }e da po me ri svo je sta vo ve. – Fran cu ski pre mi jer je obe }ao da }e se Fran cu ska za lo `i ti za to da Sr bi ja {to pre do -

bi je da tum, da oni ap so lut no po dr `a va ju Sr bi ju i sto je iza Spo ra zu ma o stra te {kom part ner stvu i za in te re so va ni su za to da sve to pre to ~i mo u re al nu po li ti ku – re kao je Da ~i}. Po we go vim re ~i ma, to zna ~i da Sr bi ja ima ne ku ru ku za ko ju mo `e da se uhva ti i iza |e iz `i vog pe ska, a to je je di no mo gu }e u stra te {kom part ner stvu s Fran cu skom. Da ~i} je na po me nuo da pre mi jer Sr bi je se dam go di na ni je bio u Fran cu skoj, dok pred sed nik Fran cu ske od 2001. go di ne ni je bio u Sr bi ji. On je is ta kao da Sr bi ju i Fran cu sku ve `e tra di ci o nal no pri ja teq stvo, ali je ono, na we go vu `a lost i `a lost ~i ta ve Sr bi je, u pro te klih ne ko li ko de ce ni ja vi {e bi lo u uybe ni ci ma iz isto ri je ne go u re al no sti.

Ivica Da~i} i @an-Mark Ero

DRA GAN MAR KO VI] PAL MA, LI DER JE DIN STVE NE SR BI JE, O KOSOVU I EVROPI

Ugle daj mo se na na ci je u okru `e wu Li der JS-a Dra gan Mar ko vi} Pal ma iz ja vio je za „Dnev nik” da po dr `a va po ziv SNS-a na je din stvo stra na ka u od lu ci o Ko so vu ko ji je sti gao u vre me nu ko je je pr vi pot pred sed nik Vla de Alek san dar Vu ~i} na zvao „96 sa ti iz me |u ~e ki }a i na kov wa”. – Po sto ji je din stvo dr `av nog vr ha, ali mo ra bi ti ostva ren i na ci o nal ni kon sen zus, ~i ji deo tre ba da bu du i stran ke ko je su u opo zi ci ji, jer je ovo na ci o nal no pi ta we. Ugle daj mo se na sve dr `a ve i na ci je u okru `e wu ko je su o ova kvim pi ta wi ma je din stve ne, i sa mo nas u isto ri ji pra ti ne je din stvo. Za to nam se sve ovo i de {a va lo po sled we tri de ce ni je – ka `e Mar ko vi}, ko ji je sat pred ovaj raz go vor, ka ko ot kri va, te le fo nom raz go va rao s pre mi je rom Ivi com Da ~i }em ko ji je u zva ni~ noj po se ti Pa ri zu. l Da li je premijer optimista kada je u pitawu daqi sled de{avawa? – Da ne po sto ji op ti mi zam u `i vo tu, ne tre ba ni {ta da ra di te ve} da ide te i ~u va te ko ze

i ov ce. Mo ra te da bu de te op ti mi sta u sve mu {to ra di te. l Mo`ete li otkriti {ta vam je rekao?

– Pa to da dr `av ni vrh mo ra do utor ka da usa gla si ono {to od srp s ke de l e g a c i je tra ` i vi so ka pred stav ni ca EU Ke trin E{ton, i mi slim da do ta da tre ba da se do ne se pra vo re { e w e. Mo r a m o da ima m o stav o to me ho }e mo li ili ne }e mo. Sve do sa da {to su go vo ri li da ne }e mo, na kra ju je bi lo za vr {e no bez na {e sa gla sno sti. l Pred posledwu rundu govorilo se da je novi dan i nakon 2. aprila, ali izgleda da je taj datum veoma uticao na na{u delegaciju? – Pro blem je u to me {to Al ban ci ne po pu {ta ju i tra `i se da Sr bi ja po pu sti, i da Sr bi ja da sve ono {to tra `e me |u na rod na za jed ni ca i Al ban ci, ali mi ima mo i Ustav ko ji mo ra da se po {tu je i ne {to {to nas ve zu je, Re zo lu ci ju 1244 SB UN. Mi slim da }e dr `av ni vrh da na pra vi do bro i pra vo re {e we. l [ta je vama do sada najvi{e zasmetalo u pregovara~kom procesu i posledwoj briselskoj rundi?

– Za sme ta lo mi je {to se odu `i lo, {to Evro pa uvek tra `i ne {to no vo, a mi slim da mi vi {e ne ma mo vre me na da ~e ka mo. Tre ba ili da za vr {i mo s do go vo rom ili da ka `e mo ne. Vi {e sam za to da se pri hva ti, i da do bi je mo da tum za po ~e tak pre go vo ra s EU, i da Sr bi ja vr lo br zo po sta ne ~lan Uni je, da bi -

Vi {e sam za to da se pri hva ti do go vor i da do bi je mo da tum za po ~e tak pre go vo ra s EU smo {to vi {e stra nih in ve sti to ra do ve li u ze mqu. Bez stra nih in ve sti ci ja ne ma no vih rad nih me sta. l Dakle, vi ste da se prihvati ono {to nudi Ketrin E{ton? – Ne, ja sam za ono {to od lu ~i dr `av ni vrh. l Koja je, po vama, trenutna opasnost otvorena s posledwom rundom? – Go re sta we na Ko so vu i Me to hi ji ne po sto ji po sled wih

go di na. I uko li ko bi se po sti gao taj do go vor, si gu ran sam da ne bi bi lo go re. Ako ni {ta dru go, da se vi {e ne ubi ja ju Sr bi, da se ne ru {e srp ska gro bqa, da se vra te oni ko ji `e le ta mo da `i ve, da po sto ji po {to va we Sr ba od ve }in skih Al ba na ca, da po sto ji bez bed nost, i to je ono za {ta se mi za la `e mo. l Koje su to stranke koje bi trebalo da se odazovu pozivu na jedinstvo o Kosovu? – To ne mo gu da li ci ti ram, ali tre ba lo bi sve par ti je, i da na sto lu bu du ar gu men ti i ~i we ni ce, a ne po li ti~ ki po e- ni. l Da li je potrebno taj konsenzus zatra`iti u samom parlamentu? – Ni je va `no da je u par la men tu, Vla di ili kod pred sed ni ka dr `a ve, jer u Sr bi ji par ti je vo de li de ri, svi osta li ~la no vi po dr `a va ju to {to oni ka `u. Kod nas je do sta stra na ka, a prak sa je po ka za la da fun ci o ne ri i ~lan stvo slu {a ju ono {to ka `e pred sed nik. D. Mi li vo je vi}


politika INTERVJU

MI RO SLAV VA SIN, PO KRA JIN SKI SE KRE TAR ZA PRI VRE DU I [EF PO DS

Sr bi ja je zre la za no ve iz bo re Po kra jin ski se kre tar za privredu i predsednik vojvo|anskih demokrata Miroslav Vasin ocenio je da bi izostanak dogovora u pregovorima izme|u Beograda i Pri{tine mogao ozbiqnije ugroziti proces evro in te gra ci ja Sr bi je, kao i nove strane investicije u zemqi, ali i izazvati ve}e politi~ke turbulencije u zemqi. Vasin je u intervjuu za „Dnevnik” kazao i da DS podr`a va na po re ak tu el ne re pu bli~ke vlasti da se u tom dijalogu prona|e re{ewe koje }e obezbediti za{titu dr`avnih interesa Srbije. – DS ~vrsto veruje u to da je na{e mesto u EU, iako smo u prethodnim godinama i sami imali vi{e sudara na tom putu i u okviru na{e dr`ave i u me|unarodnoj zajdnici – kazao je on. Dodao je da demokrate ipak ne}e kritikovati poteze aktuelne Vlade jer znaju „koliko je to te`ak proces i osetqivo pitawe„. – U interesu je svih, bez obzira na strana~ku pripadnost, da se taj problem re{i tako da se za{tite interesi Srbije – kazao je Vasin. l Kako bi se odlagawe datuma za pregovre s EU odrazilo na razvoj APV, s obzirom na to da bi to zna~ilo i daqu nemogu}nost kori{}ewa evropskih fondova namewenih za regionalni razvoj? – Vojvodina je Evropa u malom i wome Srbija treba da se ponosi, upravo zbog evropskih vred-

sredna {teta negativnog ishoda tih pregovora. l Koliko su, me|utim, ba{ pitawe Kosova i aktuelni dijalog u tom pogledu, a ne problemi u privredi, prelomni kad je re~ o mogu}nosti vanrednih parlamentranih izbora u Srbiji?

Na `a lost, u man da tu pret hod ne vla de, ko ju je vo dio DS, na pra vqe ne su ozbiq ne gre {ke ko je su pro iz ve le po sle di ce po Voj vo di nu – Mislim da je Srbija zrela za izbore, pre svega ako se gleda ekonomska situacija, ali i nesporazumi u vladaju}oj koaliciji. O tome ipak ne odlu~uje DS ve} aktuelna ve}ina. A o~igledno je da ta wihova odluka o izborima zavisi prvenstveno od

[i ra auto no mi ja Voj vo di ne in te res je Sr bi je l Da li vojvo|anske demokrate podr`avaju inicijative za ustavne promene, jer i sami konstatujete da postoje}a autonomija Pokrajine zavisi iskqu~ivo od ve}inske voqe u republi~kom parlamentu? – Na{ stav je da mora da se ispo{tuje autonomija Vojvodine koju garantuje va`e}i Ustav Srbije. Ali, na{a `eqa je i da ustav omogu}i i {iru autonomiju jer smatramo da bi to bilo korisnije i za Republiku Srbiju. I ako se otvori pitawe ustavnih reformi, DS }e se svakako zalagati za {iri okvir vojvo|anske autonomije, ali bez obele`ja dr`avnosti. nosti koje se ovde neguju kroz multikulturnost, su`ivot i toleranciju. U Pokrajini je i vi{e od 45 odsto svih stranih investicija u zemqi i apsolutni interes Vojvodine je da se proces integracija ubrza. Vojvodina ima ambiciju i da bude nosilac evropske pri~e u Srbiji. Pla{im se, me|utim, da bi zastoj na evropskom putu umawio i interes stranih investitora da ovde ula`u i onemogu}io pristup zna~ajnijim evropskim fondovima, {to bi bila nepo-

pak, one koje su ve} dokazane, kao {to je slu~aj s ATP „Vojvodina„ u Novom Sadu. Neistina je da je borba protiv korupcije po~ela dolaskom ove vlade, ona je intenzivno vo|ena u prethodne ~etiri godine, kada su uhap{eni neki od najve}ih kriminalaca u ovoj zemqi i kad je dr`avi vra-

aktuelnih kosovskih pregovora, a uveren sam i u to da }e eventualni izostanak dogovora o tom pitawu ubrzati izbore. l Me|utim, va{i politi~ki protivnici iz SNS-a poku {a va ju da iz dej stvu ju i prevremene pokrajinske izbore? – Ne mogu se tra`iti prevremeni izbori u Vojvodini zbog nekih pretpostavqenih afera, dok se istovremeno toleri{u stvarne afere na nivou republi~ke administracije, ili,

}ena ogromna imovina tih kriminalaca. l Da li prevremeni republi~ki izbori DS-u zapravo ne odgovaraju, kako zbog unutar{wih pregrupisavwa i osipawa ~lanstva, tako i zbog afera koje se otvaraju, poput slu~aja RBV-a, ali i zbog finansijskih problema i blokade strana~kog ra~una? – Nama izbori odgvoraju i zato {to su na{e unutra{we turbulencije zavr{ene i zato {to smo pokazali da smo odgovorni i otvoreni da pri~amo i o gre{akama na{ih funckionera, pa makar oni bili i na najvi{im strana~ki pozicijama. Ne znam nijednu drugu stranku koja je u stawu da to u~ini nakon izbornog neuspeha. l Koliko su slu~aj RBV-a, kao i problemi oko kredita koji je stranka podigla u toj banci, ugrozili rejting DS-a u Vojvodini? – Mi smo u prethodna dva izborna ciklusa potvrdili ve}insku poziciju DS-a u Pokrajini, a gra|ani su nam ukazali poverewe upravo zbog toga jer vlast u Vojvodini nije imala ni ti jed nu afe ru. Me |u tim, taktika na{ih politi~kih protivnika jeste da u javnosti kreiraju sasvim druga~iju sliku i oni od RBV-a prave slu~aj samo zarad politi~kog obra~una s nama. To najboqe potvr|uju wi-

hova ekspresna saop{tewa nakon pritvarawa troje biv{ih direktora te banke kojom tra`e ostavku Vlade APV-a, iako je RBV tad objavio da nisu ta~ni navodi i sumwe zbog kojih su oni pritvoreni. Dakle, „presudu„ su doneli politi~ki. Kad je re~ o kreditu, mi smo ga, kao i sve druge stranke, podigli za finansirawe izborne kampawe, ra~unaju}i na garantovane prihode iz buyeta Srbije, zbog ~ega uop{te nije ni sporno pitawe wegovog vra}awa. l Za{to je DS kredit uzeo ba{ od RBV-a? – Procenili smo da tako najbr`e mo`emo podi}i kredit, kao komitenti te banke, ali i da mo`emo obezbediti wegovo vra}awe. A to }emo uskoro i dokazati. l [ta u takvim okolnostima aktuelna pokrajinska vlast mo`e u~initi u ovom mandatu po pitawu funkcionisawa autonomije, koje je otvoreno odlukom USS-a o osporavawu dela nadle`nosti, ali i zbog nere{avawa pitawa finansirawa i eventualnog preispitivawa va`e}eg Statuta APV? – Osnovno opredeqewe demokrata u Vojvodini bi}e da preuzmemo vode}u ulogu u za{titi interesa AP Vojvodine. I beskompromisno }emo se boriti za ostvarivawe autonomije u okviru va`e}eg Ustava Srbije, kao i za o~uvawe vojvo|anskih vrednosti, su`ivota i bogatstva razli~itosti. Na`alost, u mandatu prethodne vlade, koju je vodio DS, napravqene su ozbiqne gre{ke koje su proizvele posledice po Vojvodinu. Jer, da je ta vlada donosila odgovaraju}e odluke, APV sad ne bi bila u polo`aju da jo{ uvek ne mo`e da realizuje veliki broj nadle`nosti koje nam pripadaju po va`e}em Ustavu, niti bismo imali probleme vezane za prihode i imovinu Pokrajine, a koji se ovih dana mogu videti u funkcionisawu Novosadskog sajma i Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ali i na nizu drugih primera. l Koliko su za DS zna~ajni predstoje}i lokalni izbori u Kovinu? – Na izborima u Kovinu ne smeju se ponoviti scene koje smo imali na nedavnim dopunskim pokrajinskim izborima u Srbobranu, a koji su se pretvorili u partijske ratove. @eqa nam je da taj izborni dan pro|e bez konflikata i o~ekujemo da }emo ostvariti odli~an rezultat na nivou ugleda koji DS u toj op{tini ve} ima, te o~uvati svoje bira~e u Kovinu i poja~ati svoj uticaj u toj op{tini. B. D. Sa vi}

REKLI SU

Kir bi: Sr bi ja da pri gra bi pri li ku

Pri bi }e vi}: Za ne u speh od go vor na i EU

Ra dun: Ta ~i pre ti ili ble fi ra

Ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi izjavio je ju~e da je pitawe dijaloga Beograda i Pri{tine veoma va`no i da ~vrsto veruje u to da Srbija treba da „prigrabi priliku” i bori se za dobijawe datuma za po~etak pregovora za ulazak u EU. – Po povratku delegacije Srbije iz Brisela i daqe se mnogo govori o dijalogu Beograda i Pri{tine – rekao je Kirbi u Bujanovcu, gde je u~estvovao u radu okruglog stola „Dijalogom protiv stereotipa – svi smo isti”. Ameri~ki ambasador smatra da je pitawe pregovora veoma va`no i da ~vrsto veruje da Srbija treba da „prigrabi” ovu priliku i bori se za ulazak u EU, jer mora da dobije ono mesto koje joj pripada i gde `ivi – a to je Evropa”. Kirbi je dodao da je veliki deo Evrope o kojoj se govori u dana{we vreme upravo EU.

Nekada{wi ambasador Srbije u Nema~koj Ogwen Pribi}evi} ocenio je da EU snosi odgovornost za nepostizawe dogovora u posledwoj rundi dijaloga Beograda i Pri{tine, kao i da je Srbiji u Briselu ponu|eno mawe od onoga {to je tra`ila. – EU i sama u posledwe vreme trpi velike neuspehe, i tim pre, trebalo bi da je zainteresovana za to da se to pitawe, koje se vodi pod wenim okriqem – re{i – rekao je Pribi}evi}, i dodao da EU s druge strane ima SAD, koje se mogu pohvaliti uspesima u svojoj spoqnoj diplomatiji, poput Dejtonskog sporazuma, Iraka, Avganistana. – U ponu|enom dokumentu nije bilo ni re~i o tome kako }e se re{iti dva kqu~na pitawa – pravosu|a i policije, a ne treba zaboraviti da ovaj prostor nije ni Italija, ni Austrija, ve} je re~ o Balkanu, gde je pitawe bezbednosti veoma va`no.

Izjava kosovskog premijera Ha{ima Ta~ija da nepostizawe sporazuma s Beogradom mo`e dovesti do pogor{awa sada{we situacije bez sumwe je prete}a poruka Pri{tine, upozoravaju vojni i politi~ki analiti~ari za Tanjug. Tako analiti~ar Branko Radun ka`e da ne sumwa da je re~ o pretwi Srbiji, „kako Ta~ija, tako i onih koji stoje iza wega u me|unarodnoj zajednici”. On isti~e da Ta~ijeva izjava jeste gotovo direktna pretwa Srbiji i kosovskim Srbima, ali ukazuje i na to da to mo`e biti i blef u funkciji pritiska na Srbiju. – Mo`e biti blef, ali i realna pretwa ako dobiju zeleno svetlo za neku vrstu agresije na Srbe. Za sada to deluje kao blef, ali je velika odgovornost na{ih vlasti kako }e na to reagovati – ocenio je Radun u izjavi Tanjugu.

petak 5. april 2013.

3

NO VA PI TA WA DSS-a VLA DI VOJ VO DI NE

[ta se de si lo s ak ci ja ma u Te sla ban ci? [ta se desilo s akcijama Vlade Vojvodine u Tesla banci u Hrvatskoj, koje su pre dve godine bile 76 odsto, a sada su 29 procenata, novo je pitawe koje DSS javno postavqa predsedniku Pokrajinske vlade Bojanu Pajti}u. Naime, portparol Pokrajinskog odbora DSSa Mileno Jovanov rekao je ju~e na konferenciji za novinare u Novom Sadu da ta stranka ponovo pita koliko novca je ulo-

sajta vojvo|anske vlade od 4. jula 2011, kada je u Zagrebu odr`ana prva sednica Glavne skup{tine akcionara Tesla banke, i citirao Pajti}eve re~i: „Vlada Vojvodine je vlasnik 76 odsto akcija i na taj na~in u~estvuje u istorijskom poduhvatu koji podsti~e saradwu Srbije i Hrvatske”. – Kako je to Pokrajina za nepune dve godine sa 76 odsto akcija do{la na 29 odsto? [ta se

Te ma za Skup {ti nu Voj vo di ne – Videli smo {ta se desilo s Razvojnom bankom, a vide}emo {ta }e biti s Tesla bankom – kazao je Jovanov. On je najavio da }e poslanici DSS-a na sednici Skup{tine Vojvodine u slede}u sredu tra`iti dopunu dnevnog reda s predlogom zakqu~aka da se Pokrajinska vlada obave`e na to da odgovori parlamentu {ta se desilo s tom bankom. `eno u Tesla banku i ko je od toga imao koristi, ali i da postavqa nova pitawa, nakon {to je pokrajinski sekretar za finansije Zoran Radoman nedavno izjavio da Vojvodina u toj banci ima 29 odsto udela. – Ali, po zvani~nom sajtu Vlade Vojvodine, 4. jula 2011. godine, predsednik Vlade Bojan Pajti} i tada{wa direktorka Fonda za razvoj Vojvodine Sne`ana Repac rekli su da Pokrajina raspola`e sa 76 odsto kapitala – rekao je Jovanov. On je novinarima podelio od{tampanu stranicu – vest sa

desilo s akcijama? – zapitao je Jovanov. Komentari{u}i nedavnu izjavu pokrajinskog sekretara za finansije da „o Tesla banci odlu~uje politika”, portparol PO DSS-a je tako|e zapitao „kako je mogu}e da je sudbina i ove banke politi~ko pitawe”, i ocenio da ono nije politi~ko ve} da je to „pitawe izve{taja i bilansa banke”. Po wegovim re~ima, predsednik Vlade Pajti} je „nazivao ove doga|aje istorijskim, a sada }uti”, „sakrio se i {aqe druge da odgovaraju” na pitawa DSS-a. S. K.

PRED IZ BOR NA KAM PA WA U KO VI NU

Din ki} obe }a va pro spe ri tet

Predsednik Ujediwenih regiona Srbije Mla|an Dinki} izjavio je preksino} u Kovinu da }e biti sre}an ako Kovin, zahvaquju}i budu}em investirawu u privredu i poqoprivredu, postane op{tina prosperiteta poput Kragujevca, Zaje~ara, Loznice i drugih u kojima je URS na vlasti. Na zavr{noj predizbornoj konvenciji koalicije „Sava Krsti} – Pokret za preporod –

URS” uo~i lokalnih izbora u Kovinu, koji }e biti odr`ani u nedequ, 7. aprila, Dinki} je predstavio gra|anima te op{tine vi{e uspe{nih predsednika op{tina ili gradona~elnika iz Srbije, predstavnika URS-a koji su znatno doprineli privla~ewu investicija, otvarawu novih radnih mesta i poboq{awu uslova `ivota u Loznici, Zaje~aru, Ra~i, Boqevcu, Kragujevcu i drugim op{tinama.

„Dve ri” zo vu na pro test u su bo tu Pokret „Dveri” poziva gra|ane na protest „Ovako vi{e ne mo`e” koji u subotu, 6. aprila, na beogradskom Trgu Republike po~iwe u 13 sati, saop{teno je ju~e na konferenciji za novinare tog pokreta u Novom Sadu. – Za svakog Srbina dileme nema: Kosovo je iznad EU. A to

po ka zu ju i sva is tra `i va wa javnog mwewa: kada god se posta vi lo pi ta we Ko so vo ili EU, gra|ani Srbije su se u apsolutnoj ve}ini izjasnili za Kosovo i Metohiju – rekao je Marko Tesli} iz rukovodstva „Dveri”. S. K.

Po li ci ja is tra `u je pret we Ko stre {u i Stoj {i }u Zameniku predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojanu Kostre{u i potpredsedniku stranke \or|u Stoj{i}u upu}ene su pretwe smr}u, o kojima je obave{tena policija u Zrewaninu i Novom Sadu, saop{tio je LSV. Kostre{u je u Zrewaninu poru~eno da }e „dobiti metak u ~elo”, dok je nepoznati mu{karac u sredu na Glavnom odboru stranke u Novom Sadu uputio jasne pretwe Stoj{i}u. Stoj{i} je novinarima u parlamentu rekao da je Kostre{ovim roditeqima stiglo pismo u kojem pi{e da }e „wihov sin dobiti metak u ~elo”, i dodao da je „neki anonimni ~ovek kontaktirao Glavni odbor LSV-a s porukom da Stoj{i} treba da ostane kod ku}e”.

– Najnovije pretwe su, kao i druge koje redovno sti`u na adresu LSV-a, prijavqene policiji – dodao je Stoj{i}, i naglasio da se nada da }e policija adekvatno reagovati. – Policija je ju~e povodom pretwi obavila uvi|aj u E~ki – izjavila je Tanjugu portparolka Policijske uprave u Zrewaninu Valerija ^awi ne navode}i detaqe u vezi s tim doga|ajem. – Izve{taj je dostavqen Osnovnom javnom tu`ila{tvu u Zrewaninu. Saop{tewem za javnost i osudom pretwi upu}enih funkcioneru LSV-a Kostre{u, ro|enom u Zrewaninu, oglasio se i Gradski odbor Srpske napredne stranke u Zrewaninu, uz poruku da „u Srbiji svako ima pravo na sopstveno mi{qewe i izra`avawe”.


4

petak 5. april 2013.

ekonomija UZ MA WE I VE ]E PRE PRE KE RE STI TU CI JA IS PRA VQA ISTO RIJ SKE NE PRAV DE

Vra }e no 800 zgra da, pla ce vi i 1.000 hek ta ra de do vi ne SIN DI KAL CI PI TA JU [TA ]E SE DE SI TI U RBV-u

Ra ste ner vo za zbog pa ra, imo vi ne... Kako se bli`i kraj Razvojnoj banci Vojvodine, tako raste i nervoza. Posle jednog odlagawa, odluka o prestanku postojawa te finansijske ku}e i prenosu dela kapitala na banku primaoca trebalo bi da bude doneta danas na sednici Vlade Srbije. Ve} danima se zna da je preuzima banka Po{tanska {tedionica, odnosno da je to gotova stvar. Depoziti su obezbe|eni, sto miliona osiguranih i gotovo isto toliko neosiguranih. Isto se ne mo`e re}i za zaposlene u banci: za wih je izvesno da je s rukovodstvom postignut dogovor o socijalnom programu. Za tu namenu ve} je obezbe|eno 350 miliona dinara, a svi zaposleni dobi}e 300 evra po godini sta`a ili zakonski minimum, ako je to za wih povoqnije. Dogovor je postignut u ponedeqak. Ali, izgleda da je ostalo jo{ dosta pitawa koja mu~e jo{ uvek zaposlene u RBV-u. Javnosti se ju~e obratio Sindikat „Virtus” sa spiskom zahteva. Oni, izme|u ostalog, `ele dokaze o upla}enom novcu za socijalni program, spisak zaposlenih koji }e

pre}i u Razvojno fond Vojvodine odnosno ostati u RBV-u u ste~aju, osnov po kojem se od wih tra`i da se opredele za naknadu o neiskori{}enom godi{wem odmoru. Na spisku zahteva je i zapisnik o vo|ewu pregovora s ku}om koja preuzima banku, zatim finansijski izve{taj o poslovawu RBV-a za 2012. i presek za prvo tromese~je ove godine. Tu je i zahtev za procenu imovine koja se prebacuje u Fond koji }e se formirati i pitawe {ta se s wom planira. S obzirom na to da se o~ekuje da Po{tanska {tedionica preuzme RBV tokom vikenda, izgleda da }e veliki deo tih pitawa ostati ste~janom upravniku. Od naredne sedmice vi{e te{ko}a }e imati deponenti koji treba da se jave novoj banci, ali o tom – potom. U Po{tanskoj {tedionci ka`u da treba sa~ekati da se ceo postupka zvani~no obavi, ali i da }e ovoga puta sve biti br`e i jednostavnije nego kada su im preba~eni depoziti Agrobanke. Imaju iskustva, a {irom Vojvodine 24 poslovne jedinice u gradovima i svim ve}im mestima. D. V.

Od kada je u Srbiji po~ela restitucija, wenim gra|anima vra}eno je oko 800 objekata, to jeste zgrada, stambenih i poslovnih prostora, kao i vi{e od 70.000 kvadratnih metara neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta. Neki su natrag dobili i wive – vi{e od 1.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta je do{lo u ruke starim vlasnicima. Za godinu dana, koliko se primewuje Zakon o restituciji, vra}eno je i vi{e od 600 hektara {umskog zemqi{ta. Ina~e, Agenciji za restituciju do sada je podneto vi{e od 15.000 zahteva za vra}awe imovine a tre}ina ih je stigla iz Vojvodine. Kako je „Dnevniku” re~eno u Agenciji, podru~noj jedinici Novi Sad, koja pokriva celu teritoriju Vojvodine, podneto je vi{e od 5.000 zahteva. Nakon vi{e od 2.500 zakazanih i odr`anih rasprava, doneto je gotovo 3.000 prvostepenih odluka. Najvi{e objekata do sada je vra}eno starim vlasnicima u Beogradu, u ~emu predwa~e op{tine Stari grad i Vra~ar, prva s oko 200, druga s oko 140 realizovanih zahteva. U Vojvodini predwa~i Novi Sad, gde su vra}ena 73 obejkata (stanovi i poslovni prostori). U vrhu spiska gradova i op{tina u kojima je sprovedena restitucija, kada je o objektima re~, su i Ni{, Pan~evo, Savski venac... Gradskog gra|evinskog zemqi{ta je najvi{e vra}eno u ^ajetini –vi{e od 18.000 kvadratnih metara, a od vojvo|anskih mesta na tom spisku su Novi Sad s vi{e od 17.000 vra}e-

nih kvadrata i Be~ej s oko 1.300. U svakom slu~aju, Agencija za restituciju ima pune ruke posla a mese~no donosi oko 200 re{ewa. Problem joj prave nere{eni imovinskopravni odnosi, lo{a evidencija nepokretnosti, neure|en katastar... Pomenimo da

zahteve za vra}awe imovine gra|ani mogu podneti do marta 2014. godine. Ako budu pristizali ovim tempom, u Agenciji za restituciji veruju da }e ih do tog roka biti 35.000. Za sada se vra}a imovina u naturi, a obe{te}ewe u novcu, za koje je dr-

Lo ka li u Ta nuryi}evoj pa la ti, Ba let ska {ko la... Od zna~ajnijih objekata vra}enih pravim vlasnicima u Vojvodini su: deo lokala u Tanuryi}evoj palati, Baletska {kola u Jevrskoj ulici, potom Visoka {kola strukovnih studija za obrazovawe vaspita~a, vi{e lokala u Zmaj Jovinoj ulici. U Subotici je vra}eno 15 objekata, u Pan~evu 19, u Srbobranu i Somboru po dva, Zrewaninu tri, u Senti, Ba~kom Gradi{tu i Kikindi po jedan, dok su u Sremskoj Mitrovici ~etiri objekta dospela pravim vlasnicima. U Agenciji za restituciju napomiwu da su sve te zgrade u strogom centru pomenutih gradova i samim tim predstavqaju veliku vrednost.

`ava predvidela dve milijarde evra, bi}e mogu}e tek od 2015. godine. One koji potra`uju poqoprivredno zemqi{te, a takvih je najvi{e u Vojvodini, zanima da li }e biti omogu}ena supstitucija, to jest zamenska restitucija jer postoje wive na kojima su izgra|eni va`ni objekti ili zbog drugih razloga ne mogu biti vra}ene starim gazdama. U Agenciji za restituciju obja{wavaju da zakonodavac za sada nije predvideo klasi~nu supstituciju, ali ju je fakti~ki uveo na mala vrata zakonskom odredbom da se vra}a zemqi{te iz komasacione mase. Za sada se potra`uje vi{e od 20.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta. Restitucija ispravqa vi{edecenijske nepravde, ali de{ava se i da oni koji su kona~no do~ekali dedovinu, imaju problema i nakon wenog vra}awa. Recimo, lane su naslednici Tanuryi}eve palate u Novom Sadu, wih 11, dobili re{ewe za povra}aj nekoliko nacionalizovanih lokla, ali, kako je pre nekoliko dana izjavio jedan od wih, sada me|u naslednicima ne postoji saglasnost o tome {ta da rade s imovinom koja im je vra}ena. Naime, u naredne tri godine zakupcima ne mogu biti pove}avane zakupnine koje je odredio gradski poslovni prostor, a one su, vele naslednici, ispod tr`i{ne vrednosti Oni, ina~e, o~ekuju da }e im uskoro biti vra}en i prostor biv{eg bioskopa koji je u unutra{wosti poznate novosadske palate. S. Glu {~e vi}


EKONOMIJA

5

petak 5. april 2013.

EKONOMIJU ^EKAJU TE[KI DANI AKO EVROINTEGRACIJE STANU

Privreda ide u Evropu ili u tamni vilajet – Nepostizawe dogovora u dijalogu izme|u Beograda i Pri{tine, odnosno obustavqawe evrointegrativnih tokova zemqe, dovelo bi do dramati~nih posledica po ekonomiju i `ivotni standard gra|ana – tvrdi saradnik Instituta za tr`i{na istra`ivawa Sa{a \ogovi}. On je ocenio da bi, u slu~aju da se ne postigne sporazum, Srbija bila stavqena u poziciju „vagona na slepom koloseku, i u{la bi u neizvesnu politi~ku i ekonomsku sudbinu”. Takva situacija, smatra on, dovela bi do pada poverewa stranih investitora, porastao bi rizik poslovawa na tr`i{tu i pao kreditni rejting zemqe, {to bi poskupelo daqe zadu`ivawe koje je zemqi trenutno neophodno, i sve to bi, kako ka`e, „pribli`ilo Srbiju gr~koj krizi u punom kapacitetu”. – Tako|e postoji mogu}nost da postoje}i investitori u dr`avne hartije od vrednosti naprave postepeni otklon, {to bi uticalo na smaweni priliv deviza u zemqu i naglo slabqewe dinara, a posledi~no i na rast cena i daqe erodirawe kupovne mo}i gra|ana – naveo je \ogovi}. On je istakao da bi, imaju}i u vidu postoje}u ekonomsku situaciju u zemqi, negativne posledice nepostizawa dogovora bile sigurne, ali da se ne mo`e znati u kojem obimu. \ogovi} je naglasio i da je do takvog stawa ekonomije dovela „neodgovorna ekonomska poli-

A mo`da i ni{ta – Srpska privreda ne gubi gotovo ni{ta zbog neuspelih pregovora u Briselu – ka`e za „Dnevnik” ekonomista Miroslav Prokopijevi}. – Taj uticaj je minoran. To nije vi{e ona ista pri~a kao kada je bilo pro{irewe Unije 2004. godine i neuspeh pregovora ne}e negativno uticati ni na privla~ewe investitora. Hrvatska, na primer, u posledwe dve godine, otkako se sigurno znalo da }e postati ~lanica, nije nikoga privukla. Ne pije vi{e vode privla~ewe ulaga~a na pri~u o ~lanstvu ili nekom drugom statusu. To vi{e nikoga u Evropi ne zanima. Dajte, napravite ambijent koji }e stvoriti ulaga~ima uslove za normlan rad pa }e do}i bez obzira u kakvom ste statusu u odnosu na EU – poru~uje Prokopijevi}.

tika prethodnih godina – neosmi{qena privatizacija, slabqewe proizvodnih i izvoznih performansi, kao i ‘narkomanska zavisnost’ od inostranih izvora finansirawa zbog nereformisanog javnog sektora”. Kako je naveo, nova Vlada je u prvim mesecima napravila odre|ene pozitivne pomake kroz „pro~e{qavawe” parafiskalnih nameta, poo{travawe fiskalne discipline, obustavqawe pla}awa naknade za konverziju prava kori{}ewa gra|evinskog zemqi{ta u pravo svojine, re{avawe imovinskopravnih sporova na Koridoru 11. \ogovi} je ocenio da bi mnogi od tih pozitivnih signala mogli biti neutralisani i da bi zemqa mogla u}i u „tamni vilajet” ako budu obustavqene evropske integracije. Predsednik Asocijacije malih i sredwih preduze}a Milan Kne`evi} jo{ ranije je za „Dnevnik” upozorio na to da }e se zbog eventualnog nedobijawe datuma i zastoja evrointegracija pove}ati rizik investirawa, inostrane investicije }e i daqe padati, a mi }emo ostati nestabilna zemqa, ne samo za strane ulaga~e ve} i za nas sa me. Po to nu }e mo u anarhiju strana~kih interesa, oligarha i apsolutista, izbegavaju}i osnovni postulat ure|enog dru{tva a to je da wime vladaju institucije a ne pojedinci. – Kosovo je muka za sve, ali moramo razmi{qati {ta sa zemqom – rekao je Kne`evi}.

„DENJUB FUDS GRUPA” BI USKORO MOGLA PROMENITI VLASNIKA

„Salford” ve} pet godina prodaje mlekare – Prodaja „Imleka„ je otvorena, ali je o toj temi nezahvalno govoriti dok postupak ne bude u zavr{noj fazi – izjavila je ju~e direktorka korporativnih poslova „Denjub fuds grupe„, u okviru koje posluje „Imlek„, Svetlana Glumac. Investicioni fond „Salford„, koji je osniva~ DFG-a, u Srbiji je prisutan od 2003. godine i „negde je pri kraju, pri izlasku” s tr`i{ta Srbije, kazala je ona, istakav{i da }e se „Salford„ sve dok posluje u Srbiji, truditi da {to vi{e ula`e u na{u zemqu. – Jedino {to mi `elimo je zadovoqstvo potro{a~a, koje se i potvr|uje kroz to {to smo lider na tr`i{tu Srbije, a i u regionu – naglasila je Svetlana Glumac. Ona je podsetila na to da u okviru DFG-a, osim „Imleka„,

posluju jo{ tri kompanije na teritoriji Srbije, kao i da je od 2003. kada je ta grupa kupila „Imlek„, u wega godi{we u proseku ulagala deset miliona evra. – Zahvaquju}i tim ulagawima, „Imlekova„ fabrika u Padinskoj Skeli je „od stawa u kojem smo je zatekli”, postala lider na Balkanu i trenutno je najboqa i najopremqenija fabrika na tom podru~ju – kazala je Svetlana Glumac novinarima prilikom obilaska te fabrike. Ona je naglasila da se u toj fabrici po{tuju najvi{i standardi kontrole sirovine, uz najsavremenije ma{ine, {to garantuje kvalitet asortimana koji obuhvata ~ak 120 vrsta mle~nih proizvoda – kiselomle~ne, vo}ne jogurte, pudinge... Ona je na kraju podsetila na to

da kompanija „Imlek„ ove godine obele`ava 60 godina uspe{nog poslovawa. „Salford„ je, da podsetimo, jo{ 2008. godine najavio da }e

do kraja te sezone prodati mlekare, ali ih je svetska ekonomska kriza preduhitrila te od prodaje nije bilo ni{ta. E. Dn.

STANDARD MO@E DA POPRAVI SAMO VE]A PROIZVODWA

Socijalna korpa puna populizma – Socijalna korpa mo`e samo delimi~no ubla`iti ekstremno nepovoqnu situaciju pada kupovne mo}i i `ivotnog standarda – ocenio je ekspert u Privrednoj komori Srbije Vojislav Stankovi}. – @ivotni standard stanovni{ta u Srbiji mo`e se pove}ati samo rastom bruto doma}eg proizvoda, {to bi doprinelo ve}oj zaposlenosti i primawima stanovni{tva. On je podsetio na to da je pro{le godine prose~nom doma}instvu na raspolagawu bilo 51.604 dinara, {to je malo i skromno, pri ~emu je za tro{kove hrane i pi}a odlazilo 42,9 odsto. Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine iniciralo je dobrovoqnu akciju prodaje osnovnih namirnica i sredstava za ku}nu i li~nu higijenu u okviru socijalne korpe, u proseku jeftinijih deset odsto od uobi~ajenih cena tih proizvoda u maloprodaji.

Prose~na potro{a~ke korpa u januaru ove godine vredela je 64.449 dinara i za weno pokri}e bila je potrebna 1,64 prose~na zarada od 39.197 dinara. U odnosu na januar 2012. godine, prose~na potro{a~ka korpa bila je skupqa 15,19 posto. Stankovi} je napomenuo da su na svetskom tr`i{tu cene hrane pale oko 15 procenata i da u Srbiji treba o~ekivati stabilne cene. U Institutu za tr`i{na istra`ivawa ocewuju da je uvo|ewe socijalne korpe populisti~ki potez jer samo na kratak rok daje privid ne{to boqe kupovne mo}i stanovni{tva, ali ne re{ava problem niskog `ivotnog standarda. Socijalna korpa uistinu obezbe|uje potro{a~ima da neke osnovne namirnice kupe po ni`im cenama, ali se time ne re{ava problem niskog standarda ve} mu se samo daju „ve{ta~ka plu}a”.

MLA\AN DINKI]

Rusija daje 500 miliona Ministar finansija Mla|an Dinki} izjavio je da je Rusija ponudila Srbiji 500 miliona dolara zajma za podr{ku buyetu. Kredit se daje na deset godina, uz dve godine po~eka, s fiksnom kamatom od 3,5 posto. Dinki} je rekao da }e se Vlada Srbije odmah izjasniti o ponudi Rusije i da }e sporazum o zajmu biti potpisan 9. aprila u Moskvi. Ministar je najavio da }e se tokom posete Moskvi razgovarati i o bescarinskom prometu automobila izme|u dve zemqe. – Postoje {anse da se sporazum o tom pitawu postigne. U Rusiji se gradi jedna fabrika „Fijata„, ali sa sasvim druga~ijim programom. Oni }e raditi ‘krajslerove’ yipove. O~ekujemo da razgovaramo o mogu}em utvr|ivawu kvote za bescarinski promet – dodaje Dinki}. On je kazao i da ne postoji plan da se Srbija u skorije vreme zadu`i novom emisijom evroobveznica.

– Ideja je da se do kraja aprila vrati polovina duga Londonskom klubu, dok }e se ostatak duga toj instituciji izmiriti u drugoj polovini godine – naveo je Dinki}. Ministar finansija je rekao da idu}eg vikenda sti`u sirovine u smederevsku @elezaru i da }e ovog meseca biti upaqena prva visoka pe} u `elezari, ~ime }e, u tom privrednom gigantu, biti obnovqena proizvodwa.

DNEVNI IZVE[TAJ BEOGRADSKE BERZE Pet akcija s najve}im rastom

KURSNA LISTA NARODNE BANKE SRBIJE Zemqa

EMU

Valuta

evro

Va`i za

1

Kupovni za devize

109,6604

Sredwi Prodajni Kupovni za za za devize efektivu efektivu 111,8984

114,4721

109,3247

Australija

dolar

1

89,3364

91,1596

93,2563

89,0629

Kanada

dolar

1

84,1858

85,9039

87,8797

83,9281

Danska

kruna

1

14,7111

15,0113

15,3566

14,6660

Norve{ka

kruna

1

14,6666

14,9659

15,3101

14,6217

[vedska

kruna

1

13,1096

13,3771

13,6848

13,0694

[vajcarska

franak

1

90,2629

92,1050

94,2234

89,9866

V. Britanija

funta

1

129,1338

131,7692

134,7999

128,7385

dolar

1

85,4452

87,1890

89,1943

85,1837

Kursevi iz ove liste primewuju se od 2. 4. 2013. godine

Cena

Promet

Go{a monta`a, Velika Plana

20,02

2.944

7.293.448

Milan Blagojevi}, Smederevo

20,00

480

52.800

@itoprodukt, Kragujevac

16,67

AMS Osigurawe, Beograd

5,74

Komercijalna banka, Beograd

3,70

Pet akcija s najve}im padom

14.000 41.762.000 350

8.760

1.680 13.776.546

Promena

Cena

Promet

Ba~kau restrukturirawu, Sivac

-14,29

60

1.200

Razvojna banka Vojvodine, N. Sad

-11,50

177

89.957

Ming kova~nica, Ni{

-9,66

290

1.450

Univerzal banka, Beograd

-8,19

706

3.530

Jabuka, Pan~evo

-8,00

920

127.880

Promena

Cena

Promet

Vojvo|anskih top-pet akcija

SAD

Promena %

NIS, Novi Sad

1,05

Dijamant agrar, Zrewanin

0,00

Soja protein, Be~ej

-2,11

963 10.192.073 2.400 741

518.400 276.804

Neoplanta, Novi Sad

0,00

436

209.130

Lu~i} Prigrevica, Novi Sad

0,00

500

162.500

BELEX 15 (585,51 0,19) Naziv kompanije

Promena %

Cena

Promet

AIK banka, Ni{

-0,18

1.630

61.318.618

NIS, Novi Sad

1,05

963

10.192.073

Imlek, Beograd

-1,64

3.000

30.000

Soja protein, Be~ej

-2,11

741

276.804

Komercijalna banka, Beograd

3,70

1.680

13.776.546

Energoprojekt holding, Beograd

-1,16

765

261.000

Aerodrom Nikola Tesla, Beograd

1,02

495

7.977.381

Jubmes banka, Beograd

0,00

9.240

0,00

Galenika Fitofarmacija, Zemun

-4,23

2.988

119.500

Metalac, Gorwi Milanovac

0,00

2.390

0,00

Jedinstvo Sevojno, Sevojno

0,00

4.151

124.530

Alfa plam, Vrawe

-4,77

7.600

509.200

Veterinarski zavod, Subotica

-0,22

460

46.000

Tigar, Pirot

-0,99

200

20.000

Svi iznosi su dati u dinarima


6

svet

petak 5. april 2013.

UKRATKO

PJON GJANG PRE TI NA PA DOM MA WIM NU KLE AR NIM ORU@ JEM NA SAD

Ame ri~ ki pro ti vra ket ni {tit u Pa ci fi ku PJON GJANG: Severna Koreja saop{tila da je wenim oru`anim snagama odobreno da napadnu Sjediwene Ameri~ke Dr`ave „mawim, lak{im i raznovrsnim„ nuklearnim oru`jem. Iz Va{ingtona saop{teno da }e za{tita regiona biti poja~ana razme{tawem protivraketnog sistema na ostrvo Guam u Pacifiku.Nemilosrdne operacije„ severnokorejskih snaga „kona~no su ispitane i odobrene„, navodi se u saop{tewu vlasti Pjongjanga, koje je prenela Korejska centralna novinska agencija. Rat mo`e po~eti „danas ili sutra„, dodaje se u saop{tewu. Vojska Severne Koreje navela je da ima dozvolu za neutralisawe ameri~ke „agresije„ pomo}u „mo}nih, prakti~nih vojnih sredstava odupirawa„ koje ukqu~uju atomsko oru`je.Pentagon je najavio da }e na ostrvo Guam, ameri~ku teritoriju u Tihom okeanu, razmestiti sistem za odbranu od raketnih napada kako bi se poja~ala regionalna za{tita od mogu}eg nuklearnog napada. Ameri~ki sekretar za odbranu ^ak Hejgel rekao je da Va{ington ~ini sve, a sli~nu izjavu je ju~e dao dr`avni sekretar SAD Yon Keri. „Neki od poteza koje su oni (Severnokorejci) povukli u posledwih nekoliko sedmica predstavqaju vrlo jasnu opasnost i pretwu interesima sasvim sigurno na{ih saveznika, po~ev od Ju`ne Koreje i Japana, i direktnu pretwu SAD u vezi sa na{om bazom na Guamu, Havajima i sa zapadnom obalom Ame-

Ju`na Koreja se priprema za odbranu

rike”, rekao je Hejgel. Ministarstvo odbrane Ju`ne Koreje saop{tilo je da je wena vojska spremna da se izbori sa svakom provokacijom Severne Koreje, rekao je novinarima zamenik ministra odbrane Vi Jong Sub. Uprkos ratobornoj retorici Pjongjanga, analiti~ari ne o~ekuju nuklearni napad Severne Koreje i ukazuju da vlasti te zemqe znaju da bi takav potez bio saomubila~ki za ~itavu tu zemqu. Eksperti za atomsko oru`je smatraju da Pjongjang jo{ nema mogu}nost da lansira nuklearne bojeve glave. Me|utim, ostali nuklearni kapaciteti te zemqe nisu sa-

svim poznati, rekao je jedan visoki zvni~nik vlade u Seulu, ali naveo da bi u slu~aju nuklearnog napada na glavni grad Ju`ne Koreje ili neko drugo mesto, radioaktivna pra{ina ugrozila i napada~a - Pjongjang. Zato taj neimenovani zvani~nik smatra da atomski napad nije verovatan. Kineski analiti~ari, me|utim, ne iskqu~uju mogu}nost da Severna Koreja zaista krene u rat sa Amerikom, pre svega zbog neiskustva wenog lidera Kim Yong Una. U ovom trenutku Kim je nepredvidiv i opasan, rekao je politikolog Kim Heng Kju, koji veruje da bi severnokorejski

lider zbog mladosti i neiskustva mogao da krene u avanturu kako bi svom narodu pokazao koliko je veliki. Zato je kineska armija podigla borbenu gotovost i trenutno se prave planovi za hitno reagovawe zbog izuzetno visokih tenzija i mogu}nosti da do|e do ratnih sukoba na Korejskom poluostrvu, prenela je agencija DPA. Evropska unija poziva Pjongjang da prestane sa podizawem napetosti i da stupi u dijalog s me|unarodnom zajednicom. Visoka predstavnica EU za spoqnu politiku i bezbednost Ketrin E{ton `ali zbog saop{tewa Pjongjanga da }e ponovo otvoriti nuklearni reaktor Jongbjon iz koga dobija plutonijum potreban za svoj nuklearni program. Generalni sekretar Ujediwenih nacija Ban Kimun „duboko je zabrinut porastom tenzija na Korejskom poluostrvu, {to je izazvano negativnom, zapaqivom retorikom Severne Koreje„. Ban Kimun je razo~aran zbog odluke Severne Koreje da radnicima iz Ju`ne Koreje zabrani da u|u u zajedni~ku industrijsku zonu Kesong. Kako je ju~e javila novinska agencija Sinhua, svim kompanijama je nalo`eno da do 10. aprila napuste Kesong. Ta industrijska zona je na teritoriji Severne Koreje i simbol je me|ukorejske saradwe uprkos vi{egodi{wem pogor{avawu odnosa. Fabrike u Kesongu pokre}u ju`nokorejski kapital i znawe, a posao obavqaju severnokorejski radnici.

ME \U NA ROD NI KON ZOR CI JUM IS TRA @I VA^ KIH NO VI NA RA PO KRE NUO

Gr~ ki of{or ra ~u ni pod is tra gom vla de ATI NA: Preko 100 gr~kih of{or ra~una na}i }e se pod istragom vlasti u toj zemqi, nakon {to je jedna me|unarodna novinska grupacija objavila informacije o preko 122.000 ra~una koji se nalaze u poreskim rajevima, saop{tila je gr~ka vlada. Zvani~nik gr~kog ministarstva finansija, Haris Teokaris, potvrdio je Frans presu navode koje je izneo za gr~ki dnevnik „Ta Nea„, prenosi Frans pres. Ovu istragu je pokrenuo va{ingtonski Me|unarodni konzorcijum istra`iva~kih novinara (ICIJ). Istraga pod nazivom „Tajnost na prodaju: Unutar globalnog lavirinta of-{or novca”, prati navodnu

ume{anost zvani~nika, wihovih porodica i saradnika u Francuskoj, Azerbejyanu, Rusiji, Kanadi, Pakistanu, Filipinima, Tajlandu, Mongoliji i drugim zemqama. U Gr~koj, samo ~etiri od 107 of{or ra~una, koji su u vlasni{tvu gr~kih dr`avqana na Britanskim Devi~anskim Ostrvima i drugim poreskim uto~i{tima, zavedeno je u vladine poreske kwige. Neki ra~uni su povezani sa dr`avnom kupovinom oru`ja, dok su na primer dva kori{}ena za kupovinu jahte „Kristina O”, koja se nekada nalazila u vlasni{tvu legendarnog gr~kog tajkuna Aritotela Onazisa, navodi „Ta Nea”.

Su sret Pu ti na i Oba me MO SKVA: Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Barak Obama odr`a}e razgovore na marginama samita G8 koji }e se odr`ati krajem juna u Severnoj Irskoj, rekao je savetnik ruskog predsednika Jurij U{akov za Itar-Tass. On je dodao da su u toku pripreme kako bi sastanak protekao {to sadr`ajnije.

Ne re di na Za pad noj oba li TEL AVIV, HE BRON: Desetine Palestinaca bacalo je ju~e kamenice na izraelske vojnike i palilo automobilske gume u Hebronu, na Zapadnoj obali, uo~i sahrane jednog palestinskog zatvorenika koji je umro u utorak u izraelskom zatvoru od karcinoma. U me|uvremenu su u Tulkarmu sahrawena i dva palestinska mladi}a koje su izraelski vojnici ubili preksino}, kada su tokom protesta zbog smrti tog zatvorenika napali vojni punkt. Izraelska vojska o~ekivala je nerede tokom ~itavog dana, a palestinski predsednik Mahmud Abas osudio je Izrael da je izazvao eskalaciju napetosti na Zapadnoj obali u posledwa dva dana. U saop{tewu iz svog kabineta Abas je naveo da Palestinska uprava ne mo`e da }uti suo~ena s doga|ajima na Zapadnoj obali i da je „izraelska vlada odgovorna za posledice tih incidenata koji }e naneti {tetu ameri~kim naporima da se obnove pregovori”.

Fo to gra fi je raz qu ti le kan ce lar ku BER LIN: Fotografije sa odmora nema~ke kancelarke Angele Merkel, koje su osvanule u mnogim medijima, nastale su bez wenog znawa i objavqene bez wene saglasnosti, rekao je zamenik portparola nema~ke vlade Georg [trajter. ‘’To su sve fotografije koje su nastale, fotografisawem iz nekog skrovi{ta’’, rekao je [trajter, a mediji prenose da je Merkelova quta zbog tih fotografija, odnosno, da nije time odu{evqena.

Pre go vo ri o pro gra mu „Pa`qivo }emo ispitati do ka ze ob ja vqe ne od stra ne ICIJ i poku{a}emo da ih iskoristimo u najboqoj mogu}oj meri”, izjavio je Teokaris za taj dnevnik.

Vlasnici gr~kih of{or ra~una o~igledno su izvr{ni direktori preduze}a i brodovlasnici, ali tako|e i gra|ani sredwe klase sa siroma{nijeg severa zemqe, dodaje „Ta Nea”.

„Mislimo da mogu da otvore dana{we pregovore jednom frazom - da prihvataju pravo Irana, pre svega pravo na oboga}ivawe”, rekao je Yalili u govoru na Univerzitetu u Almatiju, u Kazahstanu, pred po~etak pregovora. „Nadamo se da u Almatiju oni ne}e ponoviti gorko iskustvo kroz koje su pro{li tokom 34 godine na{e revolucije i da }e ovog prole}a doneti ispravnu odluku”, dodao je Yalili, mi-

TE HE RAN: Iran }e insistirati na priznawu svojih prava na oboga}ivawe uranijuma u ovonedeqnim pregovorima sa svetskim mo}nicima o svom nuklearnom programu, izjavio je ju~e glavni iranski pregovara~ Saed Yalili.

Teheran

sle}i na islamsku revoluciju iz 1979. kojom je zba~en iranski {ah. „Ono {to na{a zemqa o~ekuje je da SAD koriguju svoje pona{awe, ne samo na re~ima i oni }e danas u Almatiju biti na jo{ jednom testu”, rekao je Yalili. „Oni koji do|u na pregovore treba da do|u sa logikom, a ne sa pretwama”, dodao je on. Iran i zemqe, poznate kao P5+1 - pet stalnih ~lanica Saveta bezbednosti Ujediwenih nacija i Nema~ka - po~iwu u danas svoju petu rundu pregovora za posledwe dve godine..

Abra mo vi~ do neo pi smo MO SKVA, LON DON: Ruski milijarder Roman Abramovi~ je „misteriozna” osoba koja je donela pokajni~ko pismo preminulog tajkuna Borisa Berezovskog predsedniku Vladimiru Putinu. Londonski „Telegraf” prenosi re~i vi{e neimenovanih izvora koji su ruskom listu „Vedomosti” potvrdili da je Berezovski dao Abramovi~u pismo da ga li~no odnese Putinu. Berezovski je u tom pismu, kako navode mediji, napisao da `eli da se vrati ku}i i da je tra`io „opro{taj za svoje gre{ke”. Ukoliko se poka`e da je ta~na informacija da je Abramovi~ odneo pismo Putinu, to }e biti ogroman preokret budu}i da su dvojica milijardera vodila sudsku parnicu, vrednu nekoliko miliona funti, koju je na kraju Berezovski izgubio.

PETA STRANA SVETA

LI^NOSTI BA RAK OBA MA U znak solidarnosti sa dr`avnim slu`benicima, ~ija }e primawa biti smawena zbog smawewa buyeta, ameri~ki predsednik Barak Obama se odri~e pet posto svoje plate. Pet odsto godi{we predsedni~ke plate od 400.000 dolara iznosi 20.000 dolara, a novac }e biti vra}en u dr`avnu blagajnu. Plata predsednika, kao i ~lanova Kongresa, odre|ena je zakonom i ne mo`e da se mewa.

YEJ KOB LU Ameri~ki ministar finansija Yejkob Lu razgovarao je s generalnom direktorkom MMF Kristinom Lagard o „perspektivama svetske ekonomije, posebno o razvoju situacije u Evropi „, izjavio je portparol ministarstva finansija SAD.. Yejkob Lu }e se 8. aprila u Briselu sastati s predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompejem i drugim zvani~nicima EU.

BA [AR EL ASAD Sirija {aqe pripadnike neregularnih milicija na obuku za gerilsku borbu u tajnoj bazi u Iranu kako bi oja~ala svoje oru`ane snage Taj diskretni program naziva se i javnom tajnom u nekim oblastima lojalnim predsedniku Sirije Ba{aru El - Asadu, koji poku{ava da slomi pobunu protiv vladavine wegove porodice. Iz sirijskih bezbednosnih snaga demantovao je da Sirija {aqe borce u Iran.

I {panska princeza Kristina osumwi~ena za korupciju MADRID: U zamahu borbe protiv korupcije koji je zahvatio Evropu na listi onih koji su osumwi~eni za utaju poreza ili sakrivawe imovine na{la se k}erka {panskog kraqa, doskora{wi ministar buyeta u vladi Francuske, a ruski predsednik Vladimir Putin je upozorio dr`avne funkcionere da zatvore bankarske ra~une u inostranstvu. [panska princeza Kristina osumwi~ena je da je koristila polo`aj za sticawe koristi. Bi}e saslu{ana u okviru istrage protiv svog supruga, nekada{weg kapitena {panske rukometne reprezentacije, osumwi~enog da je prisvojio oko pet miliona evra iz dr`avnih fondova. Gra|ani [panije ne pokazuju iznena|ewe i ka`u da princeza treba da odgovara ako je uradila ne{to lo{e. U Francuskoj, donedavni ministar za buyet @erar Kajzak priznao je da ve} 20 godina dr`i novac na ra~unima u [vajcarskoj i Singapuru, {to su tvrdili mediji a on uporno negirao.

Princeza Kristina

Francuski predsednik Fransoa Oland nije krio bes zbog takvog pona{awa Kajzaka. „On je izdao najvi{e institucije Francuske - {efa dr`ave, vladu, parlament i Francuze. To je {okantno, jer zna~i odsustvo svakog morala. Zato donosim odluku, izme|u ostalog, o `estokoj borbi protiv sukoba javnog i privatnog interesa i o obavezi prijavqivawa i kontrole imovine ~lanova parlamenta i ministara”, rekao je Oland. Da razo~arawe bude ve}e, re~ je o ~oveku koji se proslavio vode}i borbu protiv izbegavawa poreza, a ~ija su meta bili upravo Francuzi koji dr`e novac van zemqe. Kajzaku preti vi{egodi{wa zatvorska ali i nov~ana kazna od 375.000 evra. Ruskim ministrima i drugim zvani~nicima preti smena ako ne poslu{aju naredbu predsednika Vladimira Putina da zatvore ra~une u bankama van Rusije i prijave imovinu. Procewuje se da je samo pro{le godine iz Rusije nezakonito izneto 50 milijardi dolara, {to je u centar pa`we do{lo s bankarskom krizom na Kipru.


dru[tvo

I pacijenti biraju lekove i pomagala Pred stav ni ci udru `e wa pa ci je na ta skre }u pa `wu Re pu bli~ kom fon du za zdrav stve no osi gu ra we na to da ce na le ko va i me di cin skih po ma ga la ne sme uvek da bu de pre sud na, po go vo to uko li ko ide na {te tu kva li te ta le ~e wa. Oni o~e ku ju da }e Fond na }i na ~i na da ten der ske ko mi si je, u pri me ni no vog Za ko na o jav nim na bav ka ma, uzmu u ob zir wi ho ve spe ci fi~ ne po tre be. Taj za kon stu pio je na sna gu 1. apri la. Ka ko na vo de u Udru `e wu pa ci je na ta sa sto mom, wi hov `i vot je ne za mi sliv bez ke sa i di sko va, pa ni je sve jed no ko jeg su oni kva li te ta. I u Udru `e wu di ja be ti ~a ra i Udru `e wu bu bre `nih bo le si ka sma tra ju da kod iz bo ra le ko va i po ma ga la mo ra bi ti pre su dan kva li tet. – U~e sni ci na jav nim ten de ri ma uvek nu de ni `e ce ne jer se ra di o ve li kim ko li ~i na ma – iz ja vio je pred sed nik Sa ve -

za bu bre `nih in va li da Sr bi je Ni ko la Gru ber. – Prak sa u ze mqa ma u okru `e wu po tvr di la je da se u ja koj kon ku ren ci ji mo gu ostva ri ti u{te de ~ak i do 20 i 30 od sto. Oko 4.000 pa ci je na ta ko ji su u re dov nom pro gra mu di ja li ze u na {oj ze mqi sa da se su o ~a va s po nu dom pro iz vo da vr lo raz li ~i tog kva li te ta pa u{te da ne sme da bu de na ra ~un kva li te ta. Ko men ta ri {u }i zah te ve udru `e wa pa ci je na ta, u RF ZOu pod se }a ju na to da su od lu ~i li da wi ho ve pred stav ni ke ubu du }e ukqu ~e u rad ko mi si ja i ten de ra ko je spro vo di Fond da bi za jed no s wi ma re {a va li pro ble me. Udru `e wa pa ci je na ta bi }e ukqu ~e na u ko mi si je za na bav ke le ko va i po ma ga la, iz ra du pra vil ni ka o me di cin sko-teh ni~ kim po ma ga li ma i o stan dar di ma za di ja li zu, kao i u ko mi si ju za ret ke bo le sti. J. B.

petak 5. april 2013.

7

REKE U VOJVODINI LAGANO RASTU

Odbrana od poplave na 412 kilometara vodotoka JVP „Vo de Voj vo di ne” ob zna ni le su ju ~e da od bra nu od po pla va spro vo de na ukup no 412 ki lo me ta ra od bram be ne li ni je na pod ru~ ju Voj vo di ne, dok se be le `i blag rast vo do sta ja. Me re van red ne od bra ne spro vo de se na bli zu 25 ki lo me ta ra i to na {est ki lo me ta ra Sa ve kod Klen ka i Hrt ko va ca, na bra ni „Ve li ko Sre di {te” na Mar ko va~ kom po to ku i na Zla ti ci, od Ki kind skog ka na la do dr `av ne gra ni ce. Me re re dov ne od bra ne od po pla va na sna zi su na 387 ki lo me ta ra na po je di nim de o ni ca ma

Du na va, Sa ve, Ti se, Ta mi {a, Ne re, za tim, na Sta rom Be ge ju i na ka na lu Be gej, vo do to ku Na de la i crp noj sta ni ci Iva no vo. Van red na od bra na od po pla va pod ra zu me va da se sta we od bram be nih na si pa i obje ka ta ne pre kid no pra ti te da se ot kla wa ju o{te }e wa, sa op {ti li su iz „Vo da Voj vo di ne„. Osim to ga, na du nav skim na si pi ma kod Ko vi na re gi stro va no je pe de se tak ru pa ko je su na pra vi le li si ce. Ta kva o{te }e wa na si pa, ko ja, na `a lost, ni su ret kost, mo gu znat no ugro zi ti bez bed nost bra we nog pod ru~ ja

^i{}ewe kanala u kawi{koj op{tini Op {tin ski {tab za van red ne si tu a ci je u Ka wi `i do neo je ju ~e od lu ku o pro gla {a va wu van red ne si tu a ci je na te ri to ri ji ka wi {ke op {ti ne zbog vi so kog ni voa pod zem nih i po vr {in skih vo da, kao i vi so kog vo do sta ja Ti se. Po pre po ru ci [ta ba, gra |a ni ma bi tre ba lo da o~i ste ka na le i pro pu ste is pred svo jih ku }a da bi se pred u pre di le po sle di ce o~e ki va nog po ra sta ni voa vo da. Po qo pri vred ni ci ma je pre po ru ~e no da vo du sa svo jih wi va usme re do naj bli `ih od vod nih ka na la. M. Mr.

Za tva ra we li si~ jih ru pa

jer u kraj wem slu ~a ju mo gu do ve sti do pro lo ma na si pa i pro bo ja vo de. To kom pro {le ne de qe rad ni ci „Vo da Voj vo di ne„ za tvo ri li su dva de se tak ta kvih ru pa, a uko li ko vre men ske pri li ke do zvo le, osta tak bi tre ba -

lo da bu de sa ni ran u na red nih de se tak da na. Ru pe, ko je su {i ro ke od 50 do 80 cm, a du bo ke i do pet me ta ra, za tva ra ju se ugrad wom ben to ni ta (spe ci jal na vr sta gli ne) pod pri ti skom. P. Klai}

ONLAJN PRIPREMA ZA MALU MATURU

Kompjuter zadu`en za besplatne privatne ~asove JU^E POSLE PODNE DVE DETONACIJE U OKOLINI BEOGRADA, NOVOG SADA I ZREWANINA

Vojni avioni probili zvu~ni zid Voj ni avion Mig-21 pro bio je ju ~e u oko li ni Be o gra da zvu~ ni zid oko 16.20 ~a so va po sle ~e ga se ~u la ja ka de to na ci ja, po tvr di la je Sa wa Vuk sa no vi} @u gi} iz Sek to ra za van red ne si tu a ci ja Be o gra da. De to na ci ja se ~u la ~ak do Zre wa ni na i iza zva la je uz ne mi re we gra |a na. Oko 17,35 ~a so va jo{ je dan avion va zdu ho plov stva Voj ske Sr bi je je pro bio zvu~ ni zid ovo ga pu ta u re jo nu Zre wa ni na, pa se de to na ci ja ~u la i u po je di nim de lo vi ma No vog Sa da..

Ka ko „Dnev nik” sa zna je u Mi ni star stvu od bra ne, u pi ta wu je bi la teh ni~ ka pro ba va zdu ho plov nog ti pa Mig 21 iz ve de na u zo ni re zer vi sa noj za iz vr {a va we ta kvih pro ba. Pro bi ja we zvu~ nog zi da na sta je ka da avion le ti br `e od zvu ka (1227,6 ki lo me ta ra na ~as na ni vou mo ra). De to na ci ja, od no sno zvuk ko ji na sta je po sle di ca je na glog zgu {wa va wa i raz re |i va wa va zdu ha na me stu gde avion do stig ne br zi nu zvu ka. M. B.

Zbir ke za da ta ka za pri pre mu za vr {nog is pi ta na kra ju osnov nog {ko lo va wa odav no su pred ma lim ma tu ran ti ma i dok se sa za da ci ma u wi ma ne ki no se sa mo stal no, po ne kim pro c e n a m a, sva k om tre } em osma ku po treb na je do dat na po mo}. Wu su ro di te qi ra ni je mo ra li da pla }a ju, a od pro {le go di ne mo gu je do bi ti i bes plat no, i to po sred stvom kom pju te ra. Na i me, na stav nik in for ma ti ke iz Ni {a Sa {a Po po vi} kre i rao je pro {le go di ne sajt „U~i slo bod no„ – www.ucislobodno.com – i klipove s 330 zadat aka iz matem at ike postavio na „Ju tj ub „. U ju nu pro{le godine to je bio n ajgledaniji obraz ov ni por tal u Srbi ji, n a kojem se za malu maturu be sp latno pripr ema lo

~ak 1 0. 000 os maka. Ove go dine „U~i slo bodno aka demija” nu di na „Jutjubu„ i bespl at ne prip re me za zavr{ni i spit i z srp sk og jezika i k ori sn ika je s ve v i{ e. Sa{a Popovi } je u me| uvreme nu, s tutorijal om u kojem o bj a{ wava k ak o snima „J utj ub„ klip ov e iz matem atike, pob ed io na kon ku rsu u Am erici. T aj na~in p r iprema wa, po wegovim re~im a, os macima je veoma prijem ~i v jer je na sa jt u koji oni rado i ~e st o korist e, a isto vremeno ima efe ka t individ ualnog ~a sa, na ko je m s vako napreduje u sklad u sa s vojim mogu} nostima, u~i kad `eli i temp om ko ji `eli, mo `e da se vr a}a n a ono {to ni je d ov oqno sa vl adao, a ko ri snicima je na ra sp olaga wu i po dr{ ka na stavni ka. Od ove go din e mali mat ur anti m o gu besp l atno d a se

pripremaju za zavr{ni ispit i putem sajta www.mala-mat ura.com, na koj em m ogu, dok pre laze l ekcij u i testove, is to vremeno slati pitawa za de lo v e koji s u im ostal i nejasn i, a odgovore }e u kratkom roku dobijati od profesora Sredwe {kole za informacione tehnologije, koja je zajedno s Visokom {kolom strukovnih studija za informacione tehnologije i kompanijom „LINK group„ realizovala taj projekat. Dovoqno je da se u~enik registruje na sajt i mo`e da bira oblasti iz srpskog i matematike. Gradivo je zanimqivo obra|eno, uz ilustracije i video-materijale, a na kraju svake oblasti je test kojim se proverava znawe. Uskoro }e |aci na tom sajtu mo}i da zakazuju i onlajn kon-

sultacije s profesorima, a u maju }e im biti na raspolagawu i simulacija zavr{nog ispita. – Od kada je pre mesec i po dana ovaj sajt po~eo da radi, posetilo ga je vi{e od 30.000 korisnika, a vi{e od 4.700 je registrovano i aktivno se onlajn priprema za malu maturu – obja{wava profesor srpskog jezika u Sredwoj {koli za informacione tehnologije Aleksandra Prokopijevi}. –Zanimqivo je da se na lekcijama iz srpskog jezika osmaci zadr`avaju ~e{}e nego {to re{avaju zadatke iz matematike. Najpopularnije su fonetika i morfologija, dok im u matematici pa`wu najvi{e okupiraju brojevi i operacije s wima. Od pojedina~nih pitawa i dilema, naj~e{}e ih mu~e glasovne promene. D. Deve~erski

INICIRANO DONO[EWE ZAKONA O REZERVISANIM ZANIMAWIMA

Na dr`avnoj „listi” sudije, lekari, u~iteqi Dr `a va bi tre ba lo da od re di po seb ne uslo ve za oba vqa we od re |e nih pro fe si ja: prav nih, me di cin skih i pro svet nih, ini ci ja ti va je Kon fe ren ci je dr `av nih prav nih fa kul te ta, odr `a ne 15. i 16. mar ta, na Dr `av nom uni ver zi te tu u No vom Pa za ru. Pred log je da se to mo ra u~i ni ti po seb nim za ko nom o re zer vi sa nim za ni ma wi ma {to je, ka `e za „Dnev nik” de kan Prav nog fa kul te ta Uni ver zi te ta u No vom Sa du prof. dr Ran ko Ke ~a, pro {le ne de qe pri hva tio i Rek tor ski sa vet Kon fe ren ci je uni ver zi te ta Sr bi je, a pred log je po dr `ao i mi ni star pro sve te, na u ke i teh no lo {kog raz vo ja prof. dr @ar ko Ob ra do vi}.

– Osnov na ide ja te ini ci ja ti ve, pri sut ne jo{ od 2003. go di ne, je da po dig ne ni vo kva li te ta stu di ra wa za pro fe si je ko je se oba vqa ju u dr `av nim slu `ba ma, od no sno usta no va ma: pra vo, me di ci nu, obra zo va we i vas pi ta we, bez bed nost. To je neo p hod no zbog iz u zet no ve li kog zna ~a ja za `i vot gra |a na i funk ci o ni sa we ne kih vi tal nih slu `bi – ka `e de kan Ke ~a. On ospo ra va pri go vo re, ko ji su se mo gli ~u ti pre sve ga s pri vat nih fa kul te ta /uni ver zi te ta, o to me da se ti me fa vo ri zu ju dr `av ni fa kul te ti. – To ne sto ji. Pr vo, dr `a va je kao po slo da vac sa svim slo bod na da od re |u je uslo ve i po seb ne

Nema diskriminacije – Pod vla ~im po no vo da ni je ide ja da se stvo ri od nos ne rav no prav no sti i dis kri mi na ci je iz me |u dr `av nih i pri vat nih fa kul te ta, ne go da se po dig ne op {ti ni vo obra zo va wa po me nu tih pro fe si ja. Na rav no, dr `a va mo ra stvo ri ti uslo ve da fa kul te ti ~i ji je ona osni va~ funk ci o ni {u i ka da to ni je ko wuk tur no. Pri vat ni fa kul te ti mo gu kad god po `e le od u sta ti od od re |e ne de lat no sti. [ta on da ura di ti? Ko }e nam obra zo va ti u~i te qa, le ka ra, prav ni ka? To su sve bi li raz lo zi ko ji su uti ca li na to da Kon fe ren ci ja dr `av nih prav nih fa kul te ta do ne se po me nu te za kqu~ ke ko je je po dr `ao i Rek tor ski sa vet KO NUS-a – ka `e de kan Ke ~a.

Ran ko Ke ~a, de kan Prav nog fa kul te ta u No vom Sa du

kri te ri ju me za pri jem ka dro va ko ji }e oba vqa ti te funk ci je u obla sti pra vo su |a u naj {i rem zna ~e wu. Dr `a va ima sa svim le gi tim no pra vo da od re di uslo ve, a gra |a ni ima ju sa svim le gi tim nu po tre bu da se te funk ci je oba vqa ju kva li tet ni je i bo qe – na gla {a va Ke ~a, i uka zu je na to da to ni je usme re no ni pro tiv pri vat nih fa kul te ta ni u pri log wi ma, ne go je jed no stav no in spi ri sa no ide jom po di za wa kva li te ta obra zo va wa u ovim obla sti ma. – Pod se }am, ta ko |e, na to da je skup uslo va ko je je tre -

ba lo is pu ni ti u akre di ta ci o nom po stup ku utvr |en kao mi ni mum uslo va pa ta ko me |u po je di nim fa kul te ti ma ima mo ve o ma ve li ke raz li ke u na stav nim pla no vi ma i pro gra mi ma. Na pri mer, na ne kim dr `av nim prav nim fa kul te ti ma, fond ~a so va iz Obli ga ci o nog pra va je ~e ti ri ne deq no plus ve `be i ta ko pu na dva se me stra, dok ima i akre di to va nih pri vat nih fa kul te ta gde je isti pred met jed no se me stral ni i stu den ti ga slu {a ju sa mo dva ~a sa ne deq no. Ke ~a po tvr |u je da je

to slu ~aj u ni zu pred me ta i di sci pli na i kon sta tu je da se on da, nor mal no, na me }e pi ta we da li ta kav obim na sta ve, ta kva vr sta obra zo va wa da je po tre ban kva li tet da se uspe {no ra di na ve o ma od go vor nim me sti ma u okvi ri ma pra vo su |a i dr `av ne upra ve. Isto va `i i za le ka re ili u~i te qe ko ji ma se po ve ra va obra zo va we i vas pi ta we de ce od naj mla |eg uz ra sta... – Evi dent no je da se di le ma dr `av ni ili pri vat ni fa kul te ti i ta ide ja dis kri mi na ci je po sta vqa sa mo na li ni ji pre ma dr `av nom sek to ru – is ti ~e de kan Prav nog fa kul te ta UNS-a. – Ali, na {e is ku stvo s Prav nog fa kul te ta u No vom Sa du je da pri vat ni po slo dav ci u svo je fir me ve o ma ret ko pri ma ju one ko ji su za vr {i li pri vat ne fa kul te te te da je `e qa da se „pro dre„ s tim fa kul te ti ma usme re na pre ma dr `av noj slu `bi jer se sma tra da }e se vre me nom, u prak si, ste }i po treb na zna wa, ali kad se ~o vek ve} za po slio, a ne pret hod no. Ke ~a de ci di ra no tvr di da je ne ta ~an even tu al ni pri go vor o to me da je ini ci ja ti va dr `av nih prav nih fa kul te ta usme re na ka fa vo ri zo va wu wih sa mih, i tu tvrd wu pot kre pqu je ti me

da je i u struk tu ri ve o ma zna ~aj nog pri vat nog uni ver zi te ta, ka kav je “Me ga trend„, po dr `a na po me nu ta ini ci ja ti va. Pro ce wu je da su „ve ro vat no i oni do {li do sa zna wa da ta vr sta pri stu pa u kraj wim i du go ro~ nim sa gle da va wi ma mo `e stva ra ti ozbi qan pro blem i sa svim kom pro mi to va ti obra zo va we”. – Za to su i oni su po dr `a li ini ci ja ti vu o po tre bi do no {e wa za ko na o re zer vi sa nim za ni ma wi ma i da se u tim kqu~ nim pro fe si ja ma zah te va znat no ve }i ste pen kva li te ta obra zo va wa, na rav no, ka da se dr `a va po ja vqu je kao po slo da vac. S dru ge stra ne, do la zi mo u pri li ku da, de fak to, raz li ~i ti kri te ri ju mi i sli~ no, stva ra ju i u ozbiq noj me ri ugro `a va ju in te re se na {ih stu de na ta, ko ji po tro {e ogrom nu ener gi ju da bi se kva li tet no obra zo va li, a on da do |u u si tu a ci ju da se na |u u ne po voq ni jem po lo `a ju u ne koj kon ku ren ci ji sa stu den ti ma onih fa kul te ta gde se la ko do la zi do oce na. Mi mo ra mo {ti ti ti in te re se na {ih stu de na ta za to {to je to pr vi ulaz u pro fe si ju: smer, du `i na stu di ra wa i pro se~ na oce na – is ti ~e na{ sa go vor nik. V. ^eki}


8

crna hronika

petak 5. april 2013.

RA STE NA SI QE U PO RO DI CI U KO JE M I PO ^I NI O CI ODU U SMRT

Po bi ju svoje naj bli `e pa odmah pre su de se bi U po ro di~ noj ku }i u Vra ni }u kod Be o gra da pre kju ~e po sle pod ne pro na |e na je mr tva tro ~la na po ro di ca – otac, maj ka i sin. Sum wa se da je sin Dra gan S. (52) ubio svog oca (81) i maj ku (78), a po tom iz vr {io sa mo u- bi stvo. Po po da ci ma MUP-a Sr bi je, pro {le go di ne iz vr {e no je 51 po ro di~ no ubi stvo i te {ko ubi stvo, u ko ji ma je stra da lo 57 oso ba, od ko jih sa mo jed na ni je bi la ~lan po ro di ce. U de set slu ~a je va ubi ce su po sle zlo ~i na pre su di le i se bi. Pro {le go di ne u Sr bi ji je po ~i we no 40 po ro di~ nih ubi sta va, a usmr }e ne su 43 oso be, od ko jih dve ni su bi le ~la no vi po ro di ca. ^e tvo ri ca ubi ca po ~i ni la su sa mo u bi stvo. Iz go di ne u go di nu ra ste broj naj dra sti~ ni jih ob li ka na si qa u po ro di ci. Stru~ wa ci tvr de da je to po sle di ca vi {e go di {we ne ma {ti ne i bor be za go lu eg zi sten ci ju mno gih gra |a na ko ji “pu ca ju”. Uz to, po ro di ca, ko ja je u pret hod nim de ce ni ja ma bi la ka men te me qac men tal nog zdra vqa sva kog po je din ca, pre sta la je da ima tu ulo gu jer je i sa ma

Su bo ti~ ka ku }a u ko joj se la ne do go di la po ro di~ na tra ge di ja

ra zo re na i uni {te na ne ma {ti nom i go lim pre `i vqa va wem. Psi ho te ra pe ut Zo ran Mi li vo je vi} ob ja {wa va da u te {kim vre me ni ma vla da eko nom ski pe si mi zam i qu di ne vi de per spek ti vu pa tra `e uto ~i {te u

Ko od go va ra zbog po gre {ne pro ce ne? Ko or di na tor ka Sa ve to va li {ta za bor bu pro tiv na si qa u po ro di ci Ve sna Sta no je vi} kon sta tu je da de ca sve ~e {}e ubi ja ju ro di te qe, kao i da je trend da se psi hi~ ki obo le li pu {ta ju na ku} no le ~e we. – Mo `da bi i mo gli da funk ci o ni {u na od go va ra ju }im te ra pi ja ma, ali wi ho ve maj ke se `a le da ne }e da uzi ma ju le ko ve. Ne zna se ko pro ce wu je da li je ne ki bo le snik do voq no zdrav da na pu sti za tvor sku bol ni cu i ode ku }i na vi kend. I da li je ika da iko od go va rao zbog po gre {ne pro ce ne ka da taj po ~i ni ubi stvo – pi ta se Ve sna Sta no je vi}.

po ro di~ nom kru gu, a on da ka da i tu ne {to ni je u re du, to do `i vqa va ju ka ta stro fi~ no, stra sno, i to vo di u tra ge di ju. U po ro di~ nim tra ge di ja ma na sil ni ci su naj ~e {}e mu {kar ci, ne ret ko ba ha ti i bu~ ni u dru {tvu, ko ji vo le da skre }u pa `wu na se be jer ti me pri kri va ju kom plek se, ne si gur nost i unu tra {we pro ble me. @r tve su `e ne i de ca , ali i osta re li ro di te qi ko ji su pre vi {e po pu stqi vi pre ma svo joj de ci, pa ~ak i ka da ona ima ju ne ko li ko de ce ni ja. Mno gi qu di su si lom pri li ka pri nu |e ni na to da do `i vot no `i ve s ro di te qi ma jer su osta li bez po sla i mo gu} no sti da do no vog do |u. Psi hi ja tar i psi ho te ra pe ut Zo ran \u ri}, ko ji sva ko kog da na na

Kli ni ci za ne u rop si hi ja trij ske bo le sti “Dr La za La za re vi}” u Be o gra du ra di s oso ba ma ko je pa te od ozbiq nih psi hi ja trij skih bo le sti, is ti ~e da “lu di lo” ko je vo di u po ro di~ no na si qe ni je to u psi hi ja trij skom smi slu te re ~i ve} u ko lo kvi jal nom. – U mo ju or di na ci ju sva kog da na do la ze qu di u {e stoj de ce ni ji `i vo ta ko ji su pot pu no o~aj ni jer ne ma ju po sao, a ima ju sve ga ne ko li ko go di na do pen zi je – ka zao je dr \u ri}. – Oni ne ma ju od ~e ga da hra ne po ro di cu i od me ne naj ~e {}e tra `e da ih po {a qem u in va lid sku pen zi ju. Na `a lost, o~aj ni je do vo qan “uslov” za tu vr stu pen zi je. Te oso be ni su lu de u psi hi ja trij skom zna ~e wu te re ~i, ali su im vi {e go di {wa bri ga i ner vi ra we u ve li koj me ri is ta wi li ner ve i ozbiq no po re me ti li funk ci o ni sa we, raz dra `qi vi su i “pu ca ju” zbog sva ke sit ni ce, ima ju ~ir i vi sok pri ti sak pa im le ka ri pi {u uput za psi hi ja tra. Ja bih re {io sve wi ho ve pro ble me ka da bih mo gao da ih za po slim. Upr kos ve li kom bro ju zlo ~i na ko je po ~i ne oni ko ji su i{li na psi hi ja trij sko le ~e we, Zo ran Mi li vo je vi} tvr di da je glav ni po vod po ro di~ nim tra ge di ja ma ipak qu bo mo ra. Ona je po seb no ka rak te ri sti~ na za ubi stva ko ja su pra }e na sa mo u bi stvom jer se ra di o osve ti od ba ~e nog mu {kar ca ko ji ne pri hva ta da je od ba ~en i ko ji ne vi di bu du} nost. – Po seb no za bri wa va to {to u po sled we vre me ta kvi mu {kar ci usmr te i za jed ni~ ko de te ili de cu – is ti ~e Mi li vo je vi}. Q. M.

[E STOR KA IZ BE O GRA DA TE RE TI SE ZA RAZ BOJ NI [TVA I DRO GU

Pa li po sle pqa~ ke po {te na Vo `dov cu Efi ka snom ak ci jom be o grad ske po li ci je, po sle po ~i we nog raz boj ni {tva u po {ti u be o- grad skoj op {ti ni Vo `do vac li {e no je slo bo de {est oso ba zbog po sto ja wa osno va sum we da su po ~i ni le vi {e kri vi~ nih de la raz boj ni {tva, neo vla {}e ne pro iz vod we i sta vqa wa u pro met opoj nih dro ga i te {ke kra |e. Ka ko je sa op {te no ju ~e iz MUP-a, li {e ni su slo bo de Mi lo{ F. (19), Mar ko S. (21), Zo ran N. (22), Ma rio K. (25), Goj ko \. (21) i Mar ko Z. (22), svi iz Be o gra da.

Po sto je osno vi sum we da su Mi lo{ F. i Mar ko S. u uto rak, 3. fe bru a ra, uz pret wu pla sti~ nim pi {to qem i no `em, iz po {te na Vo `dov cu od u ze li oko 1.500.000 di na ra. Sum wa se da su ih do po {te u iz najm qe nom auto mo bi lu do ve zli osum wi ~e ni Ma rio K. i Goj ko \., ko ji su po sle po ~i we nog kri vi~ nog de la vo zi lo osta vi li u bli zi ni po {te. U po po dnev nim sa ti ma po auto mo bi li su do {li osum wi ~e ni Zo ran N. i Ma rio K., ko ji su ubr zo na kon {to su pre u ze li auto li {e ni slo bo de, a u ge pe ku auto mo bi la pro na |e no je 1.500.000 di na ra,

gar de ro ba, fan tom ke, pla sti~ ni pi {toq i no`. Po sto je osno vi sum we i da su osum wi ~e ni to kom fe bru a- ra i mar ta ove go di ne po ~i ni li vi {e kri vi~ nih de la raz boj ni {tva u po {ta ma, pro dav ni ca ma i tra fi ka ma na te ri to ri ji Be o gra da. Sum wa se da su Zo ran N. i Ma rio K. kra jem mar t a ove go d i n e po ~ i n i l i kri vi~ no de lo raz boj ni {tva u po {ti na ^u ka ri ci, iz ko je su uz pret wu pla sti~ nim pi {to qem od u ze li vi {e od 200.000 di na ra, dok su Mar ko S. i Mi lo{ F. osum wi ~e ni da su po ~i -

ni li raz boj ni {tvo na ben zin skoj pum pi u Ze mu nu. Ta ko |e, po sto je osno vi sum we da su Mar ko Z. i Mi lo{ F. po ~et kom mar ta u Sta roj Pa zo vi po ~i ni li te {ku kra |u u jed noj pro dav ni ci, dok se sum wa da je Mar ko S. kra jem fe bru a ra po ~i nio raz boj ni {tvo u tra fi ci u Ze mu nu. Pri li kom pre tre sa sta no va, kod Zo ra na N. je pro na |e na ma ri hu a na, dok je kod Mar ka S. pro na |en ko kain. Osum wi ~e ni }e, uz kri vi~ nu pri ja vu, bi ti pri ve de ni de `ur nom is tra `nom su di ji Vi {eg su da u Be o gra du, na ve de no je u sa op {te wu. (Ta njug)

DRA MA NA NO VO SAD SKOM LI MA NU SRE] NO OKON ^A NA

Fo to: B. Lu ~i}

Pre go va ra~i spre ~i li tra ge di ju

Na kon dvo ~a sov ne dra me na kro vu zgra de u uli ci Jo `e fa Mar ~o ka 1 u No vom Sa du, po li cij ski pre go va ra ~i i va tro ga sci us pe li su da ube de M. M. (1969) da si |e s kro va, na kon ~e ga je ko li ma Hit ne po mo }i spro ve den u bol ni cu. Na i me, ovaj ~e tr de se tro go di {wak je oko 13 ~a so va kroz pro zor sta na u ko jem `i vi s maj kom, iza {ao na krov zgra de, ski nuo se go do po ja sa i seo na vrh zgra de. De se tak mi nu ta ka sni je, na po ziv we go ve maj ke, na li ce me sta su sti gli po li ci ja, va tro ga sci i Hit -

na po mo}. Po li cij ski pre go va ra ~i su po la ko us po sta vqa li kon takt s wim, da bi na kon po lu ~a sov nih pre go vo ra pri {li ~o ve ku na sve ga ne ko li ko me ta ra. Pr vo su us pe li da ga na go vo re da ob u ~e jak nu ko ju su mu do da li, a na kon 45 mi nu ta su us pe li da ga pri hva te i uvu ku u zgra du. Ka ko smo ne zva ni~ no sa zna li, on se s maj kom u ovu zgra du do se lio je se nas iz Apa ti na, a kom {i je su ga opi sa le kao mir nog i po vu ~e nog. Po re ~i ma sta na ra, ne ko li ko sa ti pre ne go {to se po peo na krov

zgra de, bio je u pro dav ni ci u pri ze mqu i ni ~im ni je po ka zi vao da bi mo gao po ku {a ti sa mo u bi stvo. Na vod no su we go vi psi hi~ ki pro ble mi uzro ko va ni te {kom `i vot nom sud bi nom, jer su mu u ra tu to kom de ve de se tih go di na po gi nu la tri bra ta. Ina ~e, u is toj zgra di se pre ne ko li ko go di na do go di lo sa mo u bi stvo, ka da je je dan mla di} sko ~io s te ra se sta na na {e stom spra tu. N. P.

NI [TA OD PRO CE SA „ACA TO MI] PRO TIV BO RI SA TA DI ]A”

Ge ne ra lo va tu `ba za sta re la

Aco To mi}

– Pr vi osnov ni sud u Be o gra du od bio je, zbog na stu pa wa ap so lut ne za sta re lo sti, op tu `ni pred log pro tiv biv {eg pred sed ni ka Sr bi je Bo ri sa Ta di }a ko ji je pro tiv we ga pod neo ne ka da {wi na ~el nik Upra ve bez bed no sti Voj ske Ju go sla vi je Aco To mi} zbog ne za ko ni tog pen zi o ni sa wa – iz ja vi la je ju ~e port pa rol ka su da Iva na Ra mi}. Ona je pre ci zi ra la da je op tu `ni pred log pod net 13. mar ta ove go di ne, a da je sud utvr dio da je ap so lut na za sta re lost u tom slu ~a ju na stu pi la 26. mar ta. To mi} je pri vat nu tu `bu pro tiv Ta di }a pod neo 2004. jer ga je 2003, to kom ak ci je „Sa bqa„, kao mi ni star od bra ne, Ta di} pro tiv za ko ni to i bez ovla {}e -

Bo ris Ta di}

wa pen zi o ni sao i ta ko omo gu }io ci vil nim vla sti ma da ga uhap se i dr `e u pri tvo ru. Is tra `ni su di ja, ko ji je u pret hod nom po stup ku tre ba lo da sa slu {a op tu `nog i sve do ke, to ni je ~i nio zbog Ta di }e vog imu ni te ta kao pred sed ni ka dr `a ve. Na kon od la ska s funk ci je i vi {e po ku {a ja uru ~i va wa sud skog po zi va, Ta di} se 25. ja nu a- ra ove go di ne oda zvao i dao is kaz is tra `nom su di ji, a no vi na ri ma je re kao da ni je po ~i nio ni ka kvu gre {ku i da bi po no vo pen zi o ni sao To mi }a. Po tu ma ~e wu To mi }e vog advo ka ta Go ra na Pe tro ni je vi }a, ukaz o pen zi o ni sa wu mo gao je do ne ti sa mo pred sed nik ta da {we dr `av ne za jed ni ce Sr bi je i Cr ne Go re. (Ta njug)

VESTI Pe sni com u gla vu No vo sa |an ki No vo sad ska kri mi na li sti~ ka po li ci ja od re di la je me ru za dr `a va wa me {ta ni nu M. P. (1994) zbog sum we da je, za jed no s pet na e sto go di {wa kom iz vr ba ske op {ti ne i jo{ dvo ji com za sa da ne po zna tih iz gre da ni ka, pre tio no `em jed noj No vo sa |an ki, uda rio je ru kom u gla vu i za tim joj oteo no vac, mo bil ni te le fon i li~ ne is pra ve. Osum wi ~e ni M. P. bi }e, uz kri vi~ nu pri ja vu za raz boj ni {tvo, pri ve den is tra `nom su di ji Vi {eg su da u No vom Sa du, a pro tiv ma lo let ni ka sle di kri vi~ na pri ja va u re dov nom po stup ku. In ten ziv no se tra ga za osta lim iz vr {i o ci ma tog kri vi~ nog de la, sa op {ti la je ju ~e no vo sad ska Po li cij ska upra va.

Pri ti sci na sve do ka Po li ci ja u Vr ba su uhap si la je me {ta ni na S. S. (1993) pod sum wom da je iz vr {io kri vi~ na de la ome ta wa i spre ~a va wa do ka zi va wa, ugro `a va wa si gur no sti i uni {te wa i o{te }e wa tu |e stva ri. On se te re ti da je pre sreo su gra |a ni na, `r tvu kri vi~ nog de la pro tiv prav nog li {e wa slo bo de, i pre tio mu da bi ga pri mo rao na to da sve do ~i u we go vu ko rist. Ka sni je tog da na pre tio je i we go vom ocu i dvo ji ci bra }e, ko ji su mu uz vra ti li pret we. Ta ko |e, osum wi ~e nom se pri pi su je da je ko ma dom be to na o{te tio auto mo bil te po ro di ce, ko ji je bio par ki ran is pred ku }e. S. S. }e, uz kri vi~ nu pri ja vu, bi ti do ve den is tra `nom su di ji Osnov nog su da u No vom Sa du na sa slu {a we, a pro tiv osta le ~e tvo ri ce u~e sni ka bi }e pod ne te kri vi~ ne pri ja ve u re dov nom po s tup k u zbog osno v a n e sum we da su iz vr {i li kri vi~ no de lo ugro `a va wa si gur no sti, na vo di se u sa op {te wu PU u No vom Sa du. M. V.

Pri tvor za 20 pro va la Pri pad ni ci Po li cij ske upra ve u Zre wa ni nu li {i li su slo bo de i od re di li me ru za dr `a -

va wa S. @. (21), S. I. (22) i M.S. (22), svi iz Zre wa ni na, zbog sum we da su po ~i ni li vi {e kri vi~ nih de la te {ke kra |e. Oni se te re te da su od de cem bra 2012. do sre di ne mar ta ove go di ne po ~i ni li vi {e od dva de set pro va la na pod ru~ ju Zre wa ni na. Pro va qi va li su u ku }e, rad we, ugo sti teq ske objek te i kra li no vac i teh ni~ ke ure |a je. Osum wi ~e ni su uz kri vi~ nu pri ja vu pri ve de ni is tra `nom su di ji Osnov nog su da u Zre wa ni nu, ko ji im je na kon sa slu {a wa od re dio pri tvor. @. B.

Osum wi ~en za si lo va we Ni {ka po li ci ja iden ti fi ko va la je i pri ve la Mi la na S. (22) iz se la Ba tu {i nac zbog sum we da je si lo vao dva de set dvo go di {wu de voj ku po red Ni {a ve, sa op {te no je ju ~e iz Po li cij ske upra ve u tom gra du. Sum wa se da je Mi lan S. de voj ku si lo vao u tri ~a sa iza po no }i u neo sve tqe nom de lu gra da ta ko {to ju je pre sreo, one sve stio, a za tim i si lo vao, na vo de u po li ci ji. In ten ziv nom pre tra gom te re na i an ga `o va wem po li ci je, Mi lan S. je u krat kom ro ku pro na |en i li {en slo bo de. (Ta njug)

Po ku {aj ubi stva no `em Pri pad ni ci {a ba~ ke kri mi na li sti~ ke po li ci je li {i li su slo bo de i od re di li me ru za dr `a va wa do 48 sa ti Dra ga nu P. (26) iz [ap ca zbog sum we da je iz vr {io kri vi~ no de lo ubi stva u po ku {a ju. Ka ko se na vo di u sa op {te wu {a ba~ ke po li ci je, Dra gan P. se sum wi ~i da je pre kju ~e oko 18.30 sa ti u Uli c i Av d e Ka r a b e g o v i } a o{trim pred me tom vi {e pu ta ubo u gru di i le |a vla sni ka fri zer skog sa lo na. Po vre |e nom su u {a ba~ koj op {toj bol ni ci kon sta to va ne te {ke te le sne po vre de. Po is te ku me re za dr `a va wa, osum wi ~e ni }e, u za kon skom ro ku i uz kri vi~ nu pri ja vu, bi ti pri v e d en u da q u nad l e `nost is tra `nom su di ji Vi {eg su da u [ap cu, na vo di se u sa op {te wu. (Ta njug)


crna hronika

Sve do ki wa de man to va la po li caj ce Pred kri vi~ nim ve }em Vi {eg su da u No vom Sa du, ko jem pred se da va su di ja Sve tla na To mi}Jo ki}, ju ~e je na sta vqe no su |e we Ra do sa vu Vu ja ~i }u (58), biv {em za me ni ku ge ne ral nog di rek to ra „Sr bi ja ga sa„, ko ji je op tu `en za iza zi va we sa o bra }aj ne ne sre }e u ko joj je pre go to vo tri go di ne u no vo sad skom vi kend-na se qu „Ka me war” po gi nuo bi ci kli sta Mi lan Lu to vac (15). Na ju ~e ra {wem ro ~i {tu pred su dom su svo je is ka ze da li su i sve do ci Mi ra A~ i wen su prug dr Alek san dar Mi lo van ~ev, ko ji su u tre nut ku ne sre }e bi li u vo zi lu iza Ra do sa va Vu ja ~i }a, kao i ve {ta ci ko ji su pred sta vi li svo je na la ze o toj sa o bra }aj noj ne sre }i. Sve do ki wa Mi ra A~ je ne gi ra la na vo de po li ca ja ca iz pa tro le ko ja je sti gla na li ce me sta, ko ji su u svo jim is ka zi ma na ve li da im je po do la sku na li ce me sta upra vo Mi lo van ~ev sa op {tio da je vo zi lo Ra do sa va Vu ja ~i }a s li ca me sta po me ri la we go va su pru ga Mi ra. Ona je od su da za tra `i la su o ~e we we, we nog su pru ga i po li ca ja ca ko ji su iz ne li ta kvu tvrd wu, re kav {i da je ste na kon ne sre }e ula zi la u Vu ja ~i }ev auto mo bil, ali sa mo da bi po ku pi la tor bi cu i te le fo ne ko je je Vu ja ~i} tra `io da mu do ne se. We no sve do ~e we je, uz opo me ne za po na {a we, u ne ko li ko na vra ta pre ki da la su di ja Sve tla na To mi}-Jo ki}, da bi joj na kra ju iz re kla i nov ~a nu ka znu od 100.000 di na ra zbog vre |a wa su da u sud ni ci i van we. Is kaz Mi re A~ je pred su dom po tvr dio i wen su prug dr Alek san dar Mi lo van ~ev, ko ji je re kao da ni je ta~ no da je po li caj -

ci ma, ko ji su do {li na uvi |aj, re kao da je we go va `e na po me ri la Vu ja ~i }ev „audi„. Mi lo van ~ev je re kao da je ~uo da je ne ko po me rao Vu ja ~i }ev auto mo bil s li ca me sta i da pret po sta vqa da je to ura dio ne ko od go sti ju sa svad be iz re sto ra na kod ko jeg se de si la ne sre }a jer je, ka ko je na veo, ~uo ne ke qu de ka ko se bu ne {to ne mo gu da is par ki ra ju svo ja ko la po {to im sme ta Vu ja ~i }ev auto mo bil ko ji je ostao na pu tu. Osim to ga, on je re kao i da je po ku {a vao da re a ni mi ra de ~a ka sve do do la ska Hit ne po mo }i, ali da de ~ak vi {e ni je da vao zna ke `i vo ta. Sud ski sa o bra }aj ni ve {tak I{tvan Bo dol je, iz me |u osta log, re kao da to kom ve {ta ~e wa ni je pro na {ao trag ko ji bi uka zi vao na to da je vo za~ „audi ja“ pre kon tak ta s bi ci klom sma wio br zi nu. O okol no sti ma sa mog iz la ska na uvi |aj i sta wa za te ~e nog na li cu me sta, pred su dom je ju ~e sve do ~i la i Qu bin ka ^e man, is tra `ni su di ja Osnov nog su da u No vom Sa du, kao i is tra `ni su di ja Vi {eg su da Mi ro slav Alim pi}. Op tu `ni ca Vu ja ~i }a te re ti da je, vo ze }i „audi A-4“ br zi nom od 83 ki lo me tra na sat, s vi {e od 1,9 pro mi la al ko ho la u kr vi, uda rio u bi cikl ko ji je vo zio Mi lan Lu to vac, ko ji je od za do bi je nih po vre da pre mi nuo na li cu me sta. Na sta vak su |e we je za ka zan za 22. maj, ka da bi pred su dom tre ba lo da se po ja vi Vu ja ~i }e va su pru ga, ko joj je sud sko ve }e odo bri lo da sve do ~i u po stup ku ko je se vo di pro tiv we nog mu `a. N. Per ko vi}

9

U NO VO SAD SKOM VI [EM SU DU PRE SU \E NO ZA ZLO ^IN NA TE LE PU

Mla di }u i devojci pet decenija za ubi stvo `e ne Sud sko ve }e Vi {eg su da u No vom Sa du, ko jem je pred se da va su di ja Zden ka Sta ki}, osu di lo je ju ~e Mi lo {a Ni ko li }a (32) na 30 go di na za tvo ra, a Do ro teu Bu te rer (26) na 20 go di na zbog te {kog ubi stva Ve re Lo vri} (1948) ko je su iz vr {i li u mar tu pro {le go di ne u no vo sad skom na se qu Te lep. U obra zlo `e wu pre su de, su di ja Sta ki} je na ve la da je to kom po stup ka ne sum wi vo utvr |e no da su wih dvo je po ~i ni li de lo te {kog ubi stva ko je im je op tu `ni com sta vqe no na te ret, kao i da je na vi si nu od re |e ne ka zne uti ca la svi re post ko ju su po ka za li u iz vr {e wu de la. Na i me, Mi lo{ Ni ko li} i Do ro tea Bu te rer su u no }i iz me |u 12. i 13. mar ta pro {le go di ne, u ve ~er wim sa ti ma, u{li u ku }u Ve re Lo vri} u Su bo ti~ koj uli ci u No vom Sa du s na me rom da je opqa~ ka ju jer su ~u li da je

Ski nu li i zlat ne na vla ke s vi li ce Svi re post u iz vr {e wu ovog ubi stva po seb no je na gla {e na u ~i we ni ci da su `e ni uz po mo} ne kog oru |a ski nu li s vi li ce zlat ne na vla ke. Ve {ta ~e wem na sta lih ra na utvr |e no je da je Ve ra Lo vri} u tom tre nut ku jo{ uvek bi la `i va.

Fo to: F. Ba ki}

PRO CES RA DO SA VU VU JA ^I ]U ZA UDES NA NO VO SAD SKOM KA ME WA RU

petak 5. april 2013.

Ubi je na Ve ra Lo vri}

Ku }a u ko joj se do go dio zlo ~in

ne dav no pro da la ku }u i da ima do sta nov ca kod se be. Ka ko se na vo di u op tu `ni ci, ne sre} nu `e nu su za te kli na spa va wu i ka da se pro bu di la i po ~e la da vi ~e, Mi lo{ Ni ko li} ju je uda rio ne ko li ko pu ta dr ve nom no ga rom po gla vi i te lu. Do ro tea je za tim uhva ti la `e nu i sru {i la je na kre vet, na kon ~e ga je Mi lo{ na sta vio da je uda ra. Me |u tim, po {to se `e na bo ri la, Mi lo{ joj je s dva no `a, ko ja je na {ao u ku }i, za dao ukup no pet ubo da, od ko jih je dan u li ce i ~e ti ri u le |a. Po {to je `e na i da qe da va la zna ke `i vo ta, oni su joj li ce pre kri li ja stu kom i ~e ka li da iz dah ne. Ka da su vi de li da vi {e ne pru `a ni ka kav ot -

por, iz vr {i li su pre me ta ~i nu ku }e iz ko je su iz ne li 200 evra, 2.500 di na ra, ne {to zlat nog na ki ta, tam bu ri ce, gu sle i tri li tre al ko hol nih pi }a. Na kon to ga su po be gli s li ca me sta u ku }u Mi lo {a Ni ko li }a, da bi ka sni je oti {li kod Mi lo {e ve rod bi ne u Piv ni ce, kod Ba~ ke Pa lan ke, gde su uhap {e ni 15. mar ta pro {le go di ne. To kom su |e wa, obo je osu |e nih ni su for mal no pri zna li iz vr {e we de la ko je im je sta vqe no na te ret, ali je su opi si va li do ga |a je iz kob ne no }i. Iako je Do ro tea tvr di la da je sve ra di la iz stra ha od Mi lo {a, s ko jim je bi la u ve zi, sud je pro ce nio da ona ne sa mo da ni je u~i ni la

ni {ta da spre ~i ubi stvo ve} je u we mu ak tiv no u~e stvo va la. Osim to ga, ka ko je re ~e no u obra zlo `e wu pre su de, ona je ve} su tra dan i{la u ne ke no vo sad ske zla ta re gde je pro da la zla to od ne to iz ku }e ubi je ne `e ne, {to go vo ri da je bi la sve sna svo jih po stu pa ka. Sud sko ve }e je ta ko |e de li mi~ no uva `i lo ne u ra ~un qi vost po ~i ni la ca, jer su bi li pod dej stvom al ko ho la i dro ge, ali ne u bit noj me ri, po {to se iz wi ho vih po stu pa ka i iz ja va pred su dom vi di da su se za upad u ku }u Ve re Lo vri} pri pre ma li i ima li ja snu na me ru da je opqa~ ka ju, od ~e ga ni su od u sta li ni ka da ih je ona ugle da la. N. Per ko vi}

PO ^E LO SU \E WE BI ZNI SME NU RO DO QU BU RA DU LO VI ]U – MI [I BA NA NI ZA [VERC KO KA I NA PRI JA VA PRO TIV KI KIN \A NI NA

Go zba na pre va ru Po li ci ja u Ki kin di pod ne la je kri vi~ nu pri ja vu pro tiv Ne deq ka Z. (1982) iz Ki kin de, zbog osno va sum we da je po ~i nio pre va ru na {te tu Na rod nog po zo ri {ta u Ki kin di. On je svo jim pot pi som na ra ~u nu, za utro {e nu hra nu i pi }e u jed nom ugo sti teq skom lo ka lu u Ki kin di, sta vio na te ret Na rod nog po zo ri {ta, a da za to ni je imao ovla {}e we, kao i pra vo pot pi sa, sa op {te no je iz Pu Ki kin da. M. Mr.

NA GRA NI^ NOM PRE LA ZU GRA DI NA

Za ple we na „li ban ska klop ka” Ca ri ni ci su na gra ni~ nom pre la zu Gra di na u auto bu su bu gar skih re gi stra ci ja za ple ni li spra vu po zna tu pod na zi vom „li ban ska klop ka” ko ju ko ri ste kri mi nal ci i fal si fi ka to ri plat nih kar ti ca za po di za wa nov ca s ban ko ma ta. „Li ban ska klop ka” je bi la u pr tqa gu bu gar skog dr `a vqa ni na Ni kol ~e P., {to je pre gle dom pr tqa ga ot krio ca rin ski slu `be nik Zo ran Sto ja no vi}, re ~e no je ju ~e Ta nju gu u toj ca rin skoj is po sta vi. [ef Ca r in s ke is p o s ta v e Gra di na Vla di mir Sto ja no vi} iz ja vio je Ta nju gu da je re~ o kom plet nom me ha ni zmu za ne le gal no po di za we nov ca s ban ko ma ta i da je pro tiv vla sni ka

ure |a ja po den ta kri vi~ na pri ja va. – Opre ma se sa sto ji od pla sti~ nih pro re za za uba ci va we kar ti ca, za tim elek tron skog de la ko ji sa dr `i ~i ta~ kar ti ca i prak ti~ no „kra de” po dat ke s ori gi nal nih kar ti ca – na veo je on. Sto ja no vi} je ob ja snio i da taj ure |aj sa dr `i i ta ko zva ne ski ne re ko ji su deo me ha ni zma za kra |u nov ca s ban ko ma ta. Ka ko je ka zao, re~ je o kri vi~ nom de lu ko je spa da u vi so ko teh no lo {ki kri mi nal pa je ceo slu ~aj u da qu pro ce du ru pre u ze la po li ci ja Pi rot ska po li ci ja je pre ne ko li ko go di na raz bi la vi {e gru pa iz Bu gar ske ko je su se ba vi le tom vr stom vi so ko teh no lo {kog kri mi na la.

Advo kat: Ra du lo vi }e vi kon takti s Da ~i }em bi li dru gar ski

Advo kat bi zni sme na Ro do qu ba Ra du lo vi }a Ve li sav Mi lu ti no vi} ju ~e je ka te go ri~ no od ba cio spe ku la ci je o „kri mi nal nopo li ti~ kim“ pri me sa ma,we go vog kli jen ta s pre mi je rom Sr bi je Ivi com Da ~i }em, is ti ~u }i da ni {ta od to ga ne ma ve ze s isti nom. U iz ja vi za me di je is pred zgra de Spe ci jal nog su da je, advo kat Mi lu ti no vi} je je ka za oa da su „u pi ta wu su pri ja teq ski i dru gar ski od no si, ka kve je Ra du lo vi} imao s mno gim po li ti ~a ri ma. - Za mo lio sam Tu `i la {tvo da se pre ki ne ta kam pa wa u ve zi s pri slu {ki va nim raz go vo ri ma i pre slu {a va wem 130 di sko va sa snim ci ma Ra du lo vi }e vih raz go vo ra s ve li kim bro jem qu di. To ne go vo rim za to {to ta mo ima kom pro mi tu ju }ih ma te ri ja la za bi lo ko ga, ve} za to {to kao prav nik po {tu jem Ustav. Ne po sto ji ustav ni ni za kon ski osnov da se obe lo da ni sa dr `aj pri slu {ki va nih raz go vo ra, ni ti da se, po sle is te ka {est me se ci, ta ko pri ku qe ni ma te ri ja li ko ri ste u pro ce snom smi slu, pa sto ga o~e ku jem po zi ti van od go vor – re kao je advo kat Mi lu ti no vi}. – Ro do qub Ra du lo vi} je bi zni smen ko ji je u po sled wih tri de set go di na, kao ugle dan pri -

vred nik, imao po slo ve u Ame ri ci, [vaj car skoj, Uje di we nim Arap skim Emi ra ti ma, Ru si ji, Fran cu skoj, Ita li ji, Cr noj Go ri, a osnov na de lat nost u bi zni su mu je bi la bro dar stvo. To }u i do ka za ti – ka zao je pred Spe ci jal nim su dom we gov advo kat Ve li sav Mi lu ti no vi}, ne gi ra ju }i bi lo ka kvu ve zu Ra du lo vi }a s do ga |a ji ma ob u hva }e nim naj no vi jom op tu `ni com pro tiv od be glog Pqe vqa ka Dar ka [a ri }a, u ko joj je je dan od okri vqe nih. Na kon {to je ju ~e pro ~i ta na op tu `ni ca pro tiv ukup no tri na e sto ro okri vqe nih, u ko joj se na osmom me stu na {ao i Ra do qub Ra du lo vi}, u {i roj jav no sti po znat po na dim ku Mi {a Ba na na, bra ni o ci su oce ni li da je „za sno va na na ne pro ver qi vim pri ~a ma“. – Tu `i lac pro iz voq no i ne ta~ no pred sta vqa ~i we ni ce – re kao je advo kat Mi lu ti no vi}, i na ja vio da }e u na red nih me sec da na do sta vi ti su du spi sak do ka znih pred lo ga od bra ne Ra du lo vi }a, ko me se, ina ~e, su di u od su stvu. Op tu `ni ca te re ti okri vqe ne Dar ka [a ri }a, Go ra na So ko vi }a i @eq ka Vu ja no vi }a, da su sa sa da po koj nim Dra ga nom Du di }em, kra jem 2008. i po ~et kom 2009. go di ne „or ga ni zo va li kri -

Ro do qub Ra du lo vi}

jum ~a re we oko 1,8 to ne ko ka i na“ iz Ju `ne Ame ri ke u Evro pu, a da je dro ga od vo da Ar gen ti ne do pu ~i ne kod Gi bral tar skog mo re u za, pro kri jum ~a re na bro dom ‘Ver ti’ ko ji je bio u vla sni {tvu Ro do qu ba Ra du lo vi }a i imao le gal no ugo vo ren pre voz so je iz Ar gen ti ne, ali je tran sport so je bio ugo vo ren kao ka mu fla `a, po na lo gu [a ri }a i Du di }a“. Op tu `ba da qe na vo di da su „u vo da ma Gi bra la ta ra, NN pri pad ni ci [a ri }e ve gru pe pre u ze li ko kain i od ve zli ga ri bar skim ~am cem“.

Mno go pri me da ba je od bra na iz ne la po vo dom op tu `ni ce, a ve }i na advo ka ta je tra `i la da im se do sta ve do ka zi. Advo kat Vla di mir Ga ji} je re kao da je „op tu `ni ca is kon stru i sa na na pret po stav ka ma, a do ka zna ba za svih ~i we ni ca je u pri ~i o de {a va wi ma u Ar gen ti ni, ~i ja je osnov na oso bi na da je ne pro ver qi va“. Advo kat Ve li sav Mi lu ti no vi} je, ospo ra va ju }i sve op tu `be ko je se od no se na we go vog bra we ni ka, na gla sio da Ro do qub Ra du lo vi} ni je kriv i da na vo di ni su ta~ ni. – Ra du lo vi} je spre man da se oda zo ve sud skom po zi vu ka da od bra na uspe da de mon ti ra te ne ta~ no sti do ka zi ma ko je }e mo do sta vi ti. Je di no je ta~ no to da su ne ke we go ve fir me ima le u vla sni {tvu bro do ve ‘Ver ti’ i ‘Gol den’. Ra du lo vi} ni je upra vqao tim bro do vi ma, ve} su za wih bi le nad le `ne bro ker ske ~ar ter-kom pa ni je ko je su od re |i va le ru te. I to }e mo do ka za ti to kom po stup ka – ka zao je Mi lu ti no vi}. Od bra na }e, do dao je advo kat, „pru `i ti do ka ze o bro dar skim i dru gim po slo vi ma ko ji ma se Ra du lo vi} ba vio u po sled wih tri dest go di na i do ka za }e ka ko je sta kao imo vi nu“. J. J.

EPI LOG NE LE GAL NE TR GO VI NE OR GA NI MA U PRI [TIN SKOJ KLI CI „ME DI KUS”

Jo{ je dan pri znao kri vi cu

Je dan od de ve to ro op tu `e nih za ne le gal nu tr go vi nu or ga ni ma u slu ~a ju kli ni ke „Me di kus„ na Ko so vu iz ja snio se ju ~e kri vim za ne le gal nu me di cin sku ak tiv nost. Kli ni ka „Me di kus„, ko ja je za tvo re na 2008. go di ne, ka da je po ~e la is tra ga, po me nu ta je i u iz ve {ta ju Di ka Mar ti na o u~e {}u pri pad ni ka Oslo bo di la~ ke voj ske Ko so va u tr go vi ni or ga ni ma ote tih Sr ba i dru gih za ro bqe ni ka to kom su ko ba 1999.go di ne.

Dri ton Jiq ta, ko me se su di za ne le gal nu tr go vi nu bu bre zi ma, iz ja snio se kri vim po op tu `ni ci ko ja ga te re ti za zlo u po tre bu slu `be ne du `no sti i auto ri te ta i ne le gal nu me di cin sku ak tiv nost. - Oba ve {ten sam ko je su po sle di ce mog iz ja {naj va wa i ko ju ka znu }u do bi ti - re kao je Jiq ta pred su dom u Pri {ti ni. Tu `i la {tvo je op tu `i lo se dam ko sov skih Al ba na ca i dvo ji cu stra na ca za tr go vi nu qu di ma, or ga ni zo va ni kri mi nal i ne za -

ko ni tu me di cin sku ak tiv nost u kli ni ci „Me di kus„ u bli zi ni Pri {ti ne, pi {e „Bal kan in sajt.” Pre ma op tu `ni ci, na toj kli ni ci je 2008. go di ne iz vr {e no 30 ne le gal nih tran splan ta ci ja bu bre ga. Si ro ma {ni qu di iz Tur ske, Ru si je, Mol da vi je i Ka zah sta na su na vod no na vo |e ni da do |u u kli ni ku la `nim obe }a wem da }e pri mi ti do 15.000 evra za svo je or ga ne. (Ta njug)


10

KWIGA

petak 5. april 2013.

IZ LE GA TA MI LO RA DA PA VI ]A U BE O GRA DU

Ostva ru je li se pro ro ~an stvo gra |a ni na sve ta Od smr ti Mi lo ra da Pa vi }a (1929-2009) do da nas, iza {lo je 56 iz da wa we go vih kwi ga. Od to ga 48 iz da wa je u ino stran stvu, a sve ga 7 je do ma }ih . Pre vo di raz li ~i tih na slo va ob ja vqe ni su u: Ame ri ci, Ru si ji, Fran cu skoj, Ki ni, Ju `noj Ko re ji, Mek si ku, Mon go li ji, Bu gar skoj, Gr~ koj, Slo va~ koj, Gru zi ji, Azer bejyanu, Al ba ni ji, Cr noj Go ri, Tur skoj, ^e {koj, Li tva ni ji, sa op {ta va ju iz Le ga ta Mi lo ra da Pa vi }a u Be o gra du. Od pre vo da sva ka ko tre ba is ta }i ne dav no ki ne sko po no vqe no iz da we “Ha zar skog re~ ni ka”, ko je tre nut no do `i vqa va ogro man uspeh me |u ~i ta o ci ma ove mno go qud ne ze mqe. Za to je {an gaj ski iz da va~ ot ku pio pra va za jo{ pet Pa vi }e vih kwi ga. Ku ri o zi tet pred sta vqa ju dve Pa vi }e ve kwi ge pre ve de ne na al ban ski – “Ha zar ski re~ nik” i zbir ka “Stra {ne qu bav ne pri ~e”. Na i me, al ban ski je zik je je di ni evrop ski je zik na ko ji do sa da “Ha zar ski re~ nik” ni je bio pre ve den. Iz Le ga ta pod se }a ju da je, do sa da u sve tu iza {lo pre ko 300 pre vo da Pa vi }e vih kwi ga na 36 je zi ka, {to bez ma lo pred sta vqa ma lo kul tur no mi ni star stvo ino stra nih po slo va. Al ban ski iz da va~ “Onu fri” je ob ja vio luk su zno tvr do iz da we “Ha za ra”, dok je pre vo di lac dru ge kwi ge, “Stra {nih qu bav nih pri ~a” Ni ko la Su dar mno go u~i nio na pro mo ci ji srp ske kwi `ev no sti u Al ba ni ji. Obe kwi ge su ima le sve ~a nu pro mo ci ju na ne dav nom Saj mu kwi ga u Ti ra ni. Iz ve de ne su i ~e ti ri po zo ri {ne pred sta ve po Pa vi }e vim te sto vi ma ili adap ta ci ja ma: u Ru si ji, Ru mu ni ji, Re pu bli ci Srp skoj i me ga-spek takl u Poq skoj. U Sr bi ji je iz ve de na sa mo ra dio-dra ma, “Kre vet za tro je”, u re `i ji Mi la na Je li }a i adap ta ci ji Vla di mi ra B. Po po vi }a. Ne sum wi vo, Pa vi }e va sla va ko ja se sa Za pa da pre se li la u Ru si ju, sa da post hum no ide na Da le ki is tok, u Ki nu, In do ne zi ju, Mon go li ju, Ju `nu Ko re ju, a o~e ku je se usko ro i vi jet nam sko iz da we “Ha zar skog re~ ni ka”.

TOP-LISTA

Naj tra `e ni ji na slo vi u kwi `a ri „Ka i ros” 1. „Ve pro vo sr ce”, Dra go Ke ka no vi} - SKZ 2. „Sag maj ste ro va is tra ga”, Bo {ko Kr sti} - „Ka i ros” 3. „Sjaj u oku zve zde”, Qi qa na Ha bja no vi} -\u ro vi} - „Glo bo si no” 4. „Si vi vuk”, S. Dan sten; Y. Vi li jams - „Ad mi ral buks” 5. „Srp ska ge o po li ti~ ka pa ra dig ma”, Qu bi {a De spo to vi} - „Ka i ros” 6. „Bu |e we Evro pe”, Dar ko Ga vri lo vi} - „Ka i ros” 7. „An ge los aga pis”, Ta ma ra De spo to vi} -]ur ~i} - „Ka i ros” 8. „Ve li ki rat”, Alek san dar Ga ta li ca - „Mo no i Ma wa na” 9. „Ob na `e na pred to bom”, Sil vi ja Dej - „^a rob na kwi ga” 10. „Sa bra ni ro bo ti”, Isak Asi mov - „^a rob na kwi ga”

UZ PE TO GO DI [WI CU ZA VO DA ZA KUL TU RU VOJ VO \AN SKIH RU MU NA

Srp sko-ru mun sko ka pi tal no iz da we

U Sr bi ji je, kao {to se i mo `e pret po sta vi ti, si tu a ci ja znat no dru ga ~i ja. Ve} dve go di ne u Za vo du za uybe ni ke ne mo gu da iza |u ~e ti ri Pa vi }e ve kwi ge. One su pot pu no sprem ne za {tam pu, opre mqe ne po go vo ri ma, ali je ne iz ve sno ka da i da li }e iza }i. No si lac autor skih pra va na Pa vi }e ve kwi ge, we go va su pru ga, kwi `ev ni ca Ja smi na Mi haj lo vi} ima jo{ od ju na 2011. pot pi sa nih se dam ugo vo ra sa Za vo dom, ali je od to ga iza {ao sa mo yep ni “Ha zar ski re~ nik” to kom pro {lo go di {weg Saj ma kwi ga u Be o gra du. Iako je Le gat Mi lo ra da Pa vi }a na Dor }o lu, ~i ji je osni va~ Skup {ti na gra da Be o gra da jo{ pro {log sep tem bra otvo ren za jav nost to kom “Da na evrop ske ba {ti ne”, in fo spo men-plo ~a jo{ ni je po sta vqe na iako su odav no sve ad mi ni stra tiv ne pro ce du re i do zvo le od stra ne Gra da do bi je ne.

Ru ski va jar Gri go rij Po toc ki, autor Pa vi }e vog spo me ni ka u cen tru Mo skve, obra }ao se gra du Be o gra du s mol bom da o svom tro {ku po sta vi spo men-plo ~u, ko ja bi bi la re pli ka mo skov skog spo me ni ka, ali ni je do bio ni ka kav od go vor od nad le `nih. Ta ko |e, am ba sa da Azer bejyana je pred la ga la da skulp tor Na ti gu Ali jev, autor ta {maj dan skog spo me ni ka, po sta vi plo ~u, ali bez uspe ha. Ma lo po ma lo, kao da se ostva ru je Pa vi }e vo li te rar no pro ro ~an stvo da }e bi ti pi sac svih dru gih na ro da, sem srp skog na ro da, ko jem je pri pa dao i na ~i jem je je zi ku stva rao, upo zo ra va ju iz we go vog le ga ta. Po vo dom Me |u na rod nog da na po zo ri {ta, Te a tar Ja na Ko ha nov skog u gra du Opo le (Poq ska) ne dav no je do de lio na gra du “Zlat na ma ska” za per for mans go di ne pred sta vi „Ha zar -

ski re~ nik. De ca sno va“, ra |e noj pre ma isto i me nom ro ma nu Mi lo ra da Pa vi }a. Na gra da je pri pa la re `i se ru Pa ve lu Pa si ni ju i sce no graf ki wi Su za ni Sre br noj. Ina ~e, u Sr bi ji je je di na po zo ri {na adap ta ci ja ovog pla ne tar no po zna tog ro ma na Mi lo ra da Pa vi }a iz ve de na u re `i ji To ma `a Pan du ra i we go ve in ter na ci o nal ne tru pe, sve ga ~e ti ri pu ta. U sve tu, pak, adap ta ci ja „Ha zar skog re~ ni ka“ igra na je od Wu jor ka do Mo skve. Mi lo rad Pa vi} je ro |en u Be o gra du, gde je pro veo ve }i deo `i vo ta, a u srp skom glav nom gra du je i sa hra wen. We go va kwi `e va sla va i za `i vo ta je bi la vi {e pla ne tar na ne go lo kal na. Mo `da je ta ko i bo qe, bar za bu du} nost kwi ga jed nog od naj ve }ih pi sa ca srp skog je zi ka. R. L.

U iz da wu Za vo da za kul tu ru voj vo |an skih Ru mu na upra vo je iza {ao iz {tam pe no vi srp skoru mun ski re~ nik. Gru pa stal nih sa rad ni ka Za vo da, u ko joj se po red je zi~ kih stru~ wa ka na la ze i is tak nu ti pre vo di o ci i no vi na ri, po sle vi {e od po la ve ka pri re di la je no vo ka pi tal no lek si ko graf sko de lo na me we no ko ri sni ci ma svih pro fe si ja.

IZ BA NAT SKOG KUL TUR NOG CEN TRA

Po ziv na kwi `ev ni kon kurs Po vo dom “Pro le }a Si me Cu ci }a”, me mo ri jal ne kul tur ne ma ni fe sta ci je ko ju or ga ni zu je {e sti put, Ba nat ski kul tur ni cen tar iz No vog Mi lo {e va ras pi sao je tra di ci o nal ni kwi `ev ni kon kurs. Tra `i se naj bo qa kwi ga iz obla sti na u ke o kwi `ev no sti za de cu (isto ri ja, te o ri ja ili kri ti ka kwi `ev no sti za de cu) ko ja }e do bi ti na gra du “Si ma Cu ci}”, a da ro da vac je Ba nat ski kul tur ni cen tar. Pre ma pro po zi ci ja ma , mo gu da kon ku ri {u auto ri odnsno na slo vi ob ja vqe ni na srp skom je -

zi ku to kom 2012/13 go di ne. Kon kurs je otvo ren do 10. ma ja ove go di ne, a kwi gu u ~e ti ri pri mer ka tre ba po sla ti na adre su Ba nat skog kul tur nog cen tra u No vom Mi lo {e vu, ul. JNA 35. @i ri u sa sta vu Ti ho mir Pe tro vi} (pred sed nik), Pre drag Ja {o vi} i Ra do van Vla ho vi} do de li }e na gra du ko ja no si ime Si me Cu ci }a, ro do na ~el ni ka kwi `ev ne kri ti ke kwi `ev no sti za de cu kod Sr ba. Pri zna we }e bi ti uru ~e no to kom [e stog “Pro le }a Si me Cu ci }a”, ko je }e se odr `a ti kra jem ma ja u No vom Be ~e ju. R. L.

Na oko hi qa du stra na sa ~i wen je iz bor od go to vo 50.000 poj mo va, sin tag mi i stru~ nih iz ra za iz svih obla sti, od eko no mi je, fi nan si ja, po li ti ke, pri rod nih i dru {tve nih na u ka do teh ni ke, kul tu re, umet no sti i re li gi je. Pr vi srp sko-ru mun ski re~ nik na ovim pro sto ri ma ob ja vio je dr Ra du Flo ra 1952. go di ne. Ka sni je je, 1970.go di ne „Li ber ta tea” u Pan ~e vu, {tam pa la srp sko hr vat sko-ru mun ski re~ nik auto ra iz Ru mu ni je Do ri na Ga mu le skua i Mir ka @iv ko vi }a ko ji je, me |u tim, odav no pre va zi |en. Osni va wem Za vo da za kul tu ru voj vo |an skih Ru mu na stvo re -

ni su uslo vi za in sti tu ci o nal ni rad u obla sti is tra `i va wa je zi ka i o~u va wa kul tur nih te ko vi na ru mun ske ma wi ne. Za to krat ko vre me ma lo broj na eki pa rad ni ka Za vo da, pred vo |e na no vi na rem i pu bli ci stom Ko stom Ro {u om, re a li zo va la je pe de se tak ra znih na u~ nih pro je ka ta. Po red po me nu tog re~ ni ka, ob ja vi la je ~e tr de se tak dru gih stu di ja ~i ji su auto ri aka de mi ci i eks per ti iz Sr bi je, Ru mu ni je, Hr vat ske, Cr ne Go re i osta lih su sed nih dr `a va. No vi srp skoru mun ski re~ nik je efi ka sno i prak ti~ no lek s i k o g r a f s k o {ti vo na me we no {i roj jav no sti. U re~ nik su ukqu ~e ne od red ni ce iza bra ne pre sve ga na osno vu u~e sta lo sti u sva ko dnev noj ko mu ni ka ci ji. Uvr {te ne su re ~i ko je pri pa da ju sa vre me nom re~ ni~ kom fon du, ali i poj mo vi ko ji se re |e su sre }u u sva ko dnev noj ko mu ni ka ci ji, a ko ji su se na met nu li u pro ce su ko mu ni ka ci ja iz me |u srp skih i ru mun skih stru~ wa ka. S ob zi rom na to da je re~ nik na m e w en op { toj upo t re b i, auto ri su pri tu ma ~e wu zna ~e wa od red ni ca na sto ja li da bu du {to ja sni ji pa sto ga po ne kad da ju i opi sna ob ja {we wa. U slu ~a ju bi qa ka i `i vo ti wa na vo de se i na u~ ni na zi vi na la tin skom je zi ku. Od red ni ce su da te abe ced nim re dom sa gra ma ti~ kim na zna ka ma. Na pre po ru ku Za vo da auto ri ovog ka pi tal nog de la pri hva ti li su se oba ve ze da pri pre me i ru mun sko- srp sku ver zi ju re~ ni ka. P. Tomi}

BA[TINA

Mane srpskog javnog `ivota Humoristi~ko-satiri~ni list “Starmladi”, izlazio je u Novom Sadu 1907–1911, 1. i 16. u mesecu, ali s prekidima. Vlasnik i izdava~ bio je M. Krstono{i}, a odgovorni urednik Petar Krstono{i}. [tampan je u [tampariji d. d. „Branika“, u [tampariji U~iteqskog D. D. „Nato{evi}“ i u Srpskoj {tampariji dr Sv. Mileti}a. List je donosio humoristi~ko-satiri~ne tekstove, prozne i u stihovima, u kojima je vrlo o{tro razotkrivao mane tada{weg srpskog javnog `ivota i vodio borbu s radikalima, liberalima i demokratama, a u skladu sa tim je i bogato ilustrovan. D. G.

Приче које се једу И док пола света пати за књигама које ће чаробним штапићем скинути сало са њихових стомака и опајати паучину с патика, друга половина ужива књигама које се једу. Не, нису у питању кулинарске чаролије познатих, нити дијететски савети – књиге које се једу су управо то: колачи и торте у облику књига, с фигурицама главних ликова и страницама исписаним шлагом. Међународни Фестивал јестивих књига одржава се широм света још од 2000. године, а уско је везан за Дан шале, 1. април. Ипак, пропозиције нису толико строге, па се неки фестивали, као што је предстојећи у америчком граду Бафало, одржавају и читаве две недеље касније.Поред Американаца, који подједнако воле слаткише и хумор, у овом фестивалу уживају и становници Аустралије, Бразила, Индије, Итали-

је, Јапана, Луксембурга, Мексика, Марока, Холандије, Русије и Хонг Конга. Фестивал јестивих књига првобитно је био посвећен књизи „Психологија укуса“, француског гастронома Жан-Антелма Брила-Саварина, духовите књиге о гастрономији која је инспирисала Џудит Хофберг и Беатрис Корон да направе фестивал – гастрономску изложбу, на којем ће једини експонати бити слаткиши направљени по ликовима и радњи омиљених им дела. Идеја се брзо раширила широм света, а омиљена узречица учесника је да је ово прилика да „поједу своје речи у буквалном смислу“. У Сједињеним Америчким Државама овај фестивал везује се за традиционалну Националну недељу библиотека, а ове године мото су речи сер Френсиса

E [ O ] T Бејкона: „Неке књиге N E

треба пробати, друге треба прогутати, а само ретке треба сажвакати и сварити“. Сваке године представљају се различите такмичарске категорије, међу којима је „Најнејестивија књига“ општи фаворит. Фестивал се организује у форми изложбе, судије су обично познати кувари, а такмиче се у три групе: аматери, професионалци и млади. Све фотографије постављају се на сајт www.bo oks2eat.com, а после регистрације можете и сами изабрати своје фаворите. Учесници фестивала широм света на крају своја дела обично поклањају деци, у добротворне сврхе. I. Vujanov


kultura

petak 5. april 2013.

11

INTERVJU AN DO NIS FO WA DA KIS, KO RE O GRAF „SVAD BE”, GO STU JU ]E PRED STA VE BE O GRAD SKOG FE STI VA LA IGRE U NO VOM SA DU

Pre `i vqa va we usa mqe no sti s dru gi ma Do ma }i film “Qu bav do la zi ka sni je”, sce na ri ste i re di te qa Hayi Alek san dra \u ro vi }a, pre mi jer no }e bi ti pri ka zan ve ~e ras, u 20.30 ~a so va, u novosadskom bi o sko pu “Are na si ne pleks”, na kon ~e ga }e se pu bli ci pred sta vi ti eki pa ovog fil ma. U ulo ga ma su: Mi li ca Ste fa no vi}, An drej [e pet kov ski, Go ran Jev ti}, Qu bin ka Kla ri}, Alek san dar \u ri ca, Ja dran ka Se lec i Ta na si je Uzu no vi}. Sce no graf je An drea Mi le ti}, ko sti mo graf Je le na \or |e vi}, mon ta `er je re di teq \u ro vi}, sni ma teq zvu ka No vi ca Jan kov, a di zaj ner zvu ka i kom po zi tor je Sa {a Mi ro sa vqe vi}. U ovoj qu bav noj dra mi se pre pli }u tri pri ~e ~i ji ak te ri po ku {a va ju da, to kom jed ne no }i,

re {e svo je emo tiv ne pro ble me i ne re {e ne ve ze iz pro {lo sti. Sva ko od li ko va pre `i vqa va svo ju usa mqe nost sa dru gi ma. Film je sni mqen to kom se dam no }i u ju lu, na lo ka ci ja ma u Be o gra du. Ovo je de bi tant ski igra ni film Hayi Alek san dra \u ro vi }a, ko ji je di plo mi rao te le vi zij sku re `i ju 2010. na Aka de mi ji umet no sti u Be o gra du, gde je asi stent od 2011. Autor je krat kih igra nih fil mo va “Tu ga” (2009) i “Na kon {to je pe tao za po jao” (2010) kao i ne ko li ko do ku men tar nih fil mo va. Ra dio je kao asi stent re `i je na se ri ja ma „Greh we ne maj ke“, „Mi ris ki {e na Bal ka nu“ i fil mo vi ma „Pa ra da“, „Zve ri wak“ i „Kad sva ne dan“. K. R.

PO PU LAR NI BEND GO STU JE 30. JU NA U KOM BANK ARE NI

„Yami ro kvai” tre }i put u Sr bi ji

kog ni to” i „Brend wu he viz”, ali da le ko ih pre va zi la ze }i u po pu lar no sti.I po sle vi {e od dve de ce ni je, Yej Kej i eki pa “ver ni su sop stve nom iz ra zu pro {a ra nim fan kom, elek tro i pop de o ni ca ma. Kom bi na ci ja le pr {a vog gla sa i bez broj ot ka ~e nih {e {i ra sa mu zi kom ko ja zo ve na ples, pru `i la im je ka ri je ru pu nu hit sin glo va, kao {to su „Co smic Girl„, „Lo ve Fool„, „Lit tle L„, „Spa ce Cow boy“, „De e per Un der gro und“...”Bend je to kom ka ri je re pro dao pre ko 25 mi li o na al bu ma, a po brao je i broj ne na gra de, ukqu ~u ju }i pet MTV pri zna wa i “Gre mi”.Pre dve go di ne “Yami ro kvai” je na stu pio na fe sti va lu „Eg zit”; na ko jem je pro mo vi san wi hov po sled wi al bum. K. R.

Iz predstave „Svadba” italijanske trupe „Ma|odanca”

se radi o muzici savremenih kompozitora? - Raz li ku pro na la zi mo u ~i we ni ci da je mu zi ka kla si~ nih kom po zi to ra do ta kla pu bli ku mno go pu ta ta ko da oni ose }a ju po ve za nost ne sa mo sa mu zi kom, ve} i sa emo ci jom ko ju je ta mu zi ka ra ni je iza zva la. Ni je la ko po sti }i da pu bli ka ose ti i ~u je mu zi ku na nov, ube dqiv i uz bu dqiv na ~in. Si gur no je da ko re o gra fi ima ju ve }u slo bo du ka da kre i ra ju na mu zi ku sa vre me nih kom po zi to ra. l Kako biste na{oj publici najavili predstavu “Svadba”? S kakvim koreografskim idejama ste ovo delo zamislili na sceni? - Mo ja ver zi ja “Svad be” za sni va se, iz nad sve ga, na me |u sob nom od no su mu zi ke i igre, iz raz lo ga {to sam bio du bo ko dir nut slo `e no {}u i vir tu o zno {}u ovog de la. Ja oda jem po ~ast ide a lu ce re mo ni je ven ~a wa bez usred sre |i va wa na od re |e -

na, Bi la T. Yon sa, Te ra Sa ri ne na, Sa bu ra Te {i ga va re. Kao slo bod ni umet nik i ko re o graf, sa ra |i vao je sa mno gim po zna tim ple snim kom pa ni ja ma. l Ovo nije prvi put da radite koreografiju na muziku Stavinskog, a i drugi poznati kompozitori iz sveta klasi~ne muzike su vas inspirisali na rad. Da li za vas ima razlike u pristupu radu i kreirawu koreografije na poznatu muziku, koju publika dobro zna i do`ivqava na neki svoj na~in, ili je sve isto i kada

Bes ko ri sna po re |e wa igra~ kih tru pa I igra~ko i koreografsko iskustvo sticali ste u razli~itim sredinama, i u raznim trupama. Po ~emu se one razlikuju i treba li ih uop{te porediti? - Po re |e wa su bes ko ri sna. Je di na ko ri sna stvar ko ju tre ba u~i ni ti je ste iz dvo ji ti ono naj bo qe iz sva kog is ku stva, kom pa ni je, iz vo |a ~a sa ko jim stu pim u kon takt. To je je di ni na ~in da i da qe ra ste mo i sa zre va mo u po gle du ko re o graf skog ra da.

„Zlo ~in i ka znu” re `i ra Ana To mo vi}

Frontmen benda Yej Kej

Po pu lar ni bri tan ski bend „Yami ro kvai” na stu pi }e 30. ju na u Kom bank are ni, {to }e bi ti we gov dru gi na stup u Be o gra du, a tre }i u Sr bi ji. „Yami ro kvai”, ka ko mno gi ka `u, „~o vek ili bend, ne bit no je“, po sto ji ve} 21 go di nu i naj po zna ti ji je pred stav nik esid yez, soul i fank po kre ta. Usled ~e stog me wa wa po stav ke i kon stant ne pri sut no sti front me na Yej Ke ja, „Yami ro kvai” je uglav nom u jav no sti tre ti ran kao we gov so lo-pro je kat, na vo di se u sa op {te wu Kom bank are ne, ko je pre no si Ta njug. Osno van 1992. go di ne, bend „Yami ro kvai” se pro bio na svet sku po zor ni cu yez fank i esid yez sce ne, ra me uz ra me sa ve li ka ni ma po kre ta po put „In -

Kao i ra ni jih go di na, jed na od pred sta va Be o grad skog fe sti va la igre, koji se otvara ve~eras u Beogradu, go sto va }e u No vom Sa du, a ovog pu ta gle da }e mo ita li jan sku tru pu “Ma |o dan ca” iz Fjo ren ti na. 18. apri la u Srp skom na rod nom po zo ri {tu. Ovu pred sta vu ~i ne tri ko re o gra fi je ra |e ne na mu zi ku Per go le zi ja, Vi val di ja i Stra vin skog, u ko re o gra fi ji Fran ~e ska Ven tri qe, An ge li na Pre qo ca ja, kao i An do ni sa Fo wa da ki sa, auto ra ko re o gra fi je “Svad ba” na mu zi ku Stra vin skog. An do nis Fo wa da kis je igra~ ko obra zo va we, na kon Gr~ ke, na sta vio usa vr {a va wem u Be `a ro voj {ko li u Lo za ni. Kao igra~, bio je an ga `o van u Ba le tu Mo ri sa Be `a ra, Ba le tu Ope re u Li o nu, kom pa ni ji Sa bu ra Te {i ga va re, i svo joj kom pa ni ji “Apo to so ma” ko ju je osno vao 2003. To kom ple sne ka ri je re, Fo wa da kis je imao pri li ku da se sret ne sa ko re o gra fi ma po put Ma gi Ma ren, Jir `i ja Ki li ja na, Vi li ja ma For saj ta, Na ~a Du a ta, Mat sa Eka, Mo ri sa Be `a ra, Oha da Na ha ri na, Fre de ri ka Fla ma -

U Ju go slo ven skom dram skom po zo ri {tu po ~e le su pro be pred sta ve „Zlo ~in i ka zna” Fjo do ra Mi haj lo vi ~a Do sto jev skog; u re `i ji Ane To mo vi}. Glu ma~ ku eki pu ove pred sta ve ~i ne Ni ko la Ra ko ~e vi}, Qu bo mir Ban do vi}, Mi le na @i va no vi}, Alek san dar Ra do ji ~i}, Uro{ Ja ko vqe vi}, Bog dan Di kli}, Du brav ko Jo va no vi} i Slo bo dan Te {i}, ka ko na vo di Ju go slo ven sko dram sko po zo ri {te. Dra ma tur zi su Ol ga Di mi tri je vi} i Fi lip Vu jo {e vi}, sce no graf je Qer ka Hri bar, a ko sti mo graf Mi o mir ka Ba i lo vi}. Scen ski po kret }e ra di ti Bo ja na Mi {i}. Pre mi je ra pred sta ve o~e ku je se kra jem ma ja na sce ni Te a tra „Bo jan Stu pi ca”. K. R.

ni vre men ski pe riod. Ja vi dim svad bu kao isto vre me nu smrt i ro |e we, ali iz nad sve ga pre le po `i vot no oku pqa we. l Koji su va{i osnovni principi u radu od kojih nikada ne odstupate? - Is kre ni gest, in ten ziv nost na stu pa, mo ja qu bav i di vqe we bo gat stvu qud skih emo ci ja i od su stvu svih li mi ta. l Da li ih primewujete i u radionicama koje vodite? [ta `elite i {ta je najva`nije da nau~ite polaznike? - Te `im da u mo men tu ka da pre no sim in for ma ci ju, ona bu de za sno va na na mom ko re o graf skom is tra `i va wu i is ku stvu ka ko bi po mo gao igra ~i ma da na |u pri ro dan na ~in pu tem ko ga }e iz vo di ti naj zah tev ni je ko ra ke. Ti ko ra ci se ne fo ku si ra ju is kqu ~i vo na vir tu o znost ve} i na od re |e na, iskre na emo ci o nal na sta wa po ve za na sa po kre tom. Na ta {a Pej ~i}

VLA DA VOJ VO DI NE, KROZ ZA VOD ZA KUL TU RU, SPREM NA DA DO DAT NO PRO FI LI [E SVO JU PO LI TI KU

Otvarawe prostora za savremenu kulturu

Shod no pr vo bit noj na me ri, Za vod za kul tu ru Voj vo di ne (ZKV) }e naj ve ro vat ni je vr lo br zo po sta ti Kul tur ni cen tar Voj vo di ne, a raz li ka ni je smo u ime nu, ne go i u pre la sku iz ta ko re }i bi ro krat ske funk ci je u ope ra tiv nu, te ren sku – ovim slo bod nim re ~i ma bi se mo gao pre pri ~a ti do go vor pot pred sed ni ka Vla de AP Voj vo di ne i po kra jin skog se kre ta ra za kul tu ru i in for mi sa we Sla vi {e Gru ji }a sa di rek to rom ZKV Vla di mi rom Ko pic lom. Wih dvo ji ca su se, pri li kom ju ~e ra {weg sa stan ka, do go vo ri li jo{ i to da se, po red bri ge o ba {ti ni i tra di ci o nal nim kul tur nim vred no sti ma kao {to su kwi ge, sli ke i sli~ no, bu du }i rad ori jen ti {e na otva ra we pro sto ra za sa vre me nu kul tu ru i {to ve }u de cen tra li za ci ju we nih po ten ci ja la. - Za vod za kul tu ru Voj vo di ne mo ra da pri ku pqa in for ma ci je, is tra `i va~ ki deo ~ak mo ra da se po ja ~a, ali kqu~ na }e bi ti sa rad wa sa dru gim za vo di ma i kul tur nim cen tri ma, ka ko srp skim ta ko i onim na ci o nal nih za jed n i c a, na pro m o c i ji ide je voj vo |an ske kul tu re, we nom eta bli ra wu i na in ter na ci o n al n om ni v ou – re k ao je Sla vi {a Gru ji}. – Pro tiv sam ro g o b at n og iz r a z a “za v od”, tre ba nam {i ri na i vi {e me {a wa u kul tur ne do ga |a je ko ji

Fo to: S. [u {we vi}

VE ^E RAS PRE MI JER NO U „ARE NI SI NE PLEKS” DO MA ]I FILM „QU BAV DO LA ZI KA SNI JE”

Po ~ast ide a lu ce re mo ni je ven ~a wa

Gruji} i Kopicl ispred Kowovi}evih crte`a u otvorenoj galeriji

su na ni vou Voj vo di ne. Po tom pi ta wu, u Bri se lu pu bli ku sta vqa ju na pr vo me sto, ali ne po di la ze }i joj, ne go je pro fi li {u }i. Vla di mir Ko picl je na ~e lu ZKV ne pu ni me sec, ali go lim okom je bi lo pri met no da se tu do ga |a ne {to no vo. Pr vo su pro mo vi sa na no va iz da wa Bo ri sa Ko va ~a, usle dio je pro to kol o sa rad wi sa Cen trom za no ve me di je “Ku da.org” na pro gra mi ma raz me ne umet ni ka, a pro mo vi sa na su i ini ci jal na is tra `i va wa kul tur nih po tre ba u Voj vo di ni, me |u ko ji ma su na pr vom me stu po po se }e no sti

Ar hi vu tre ba de po Upi tan da pro ko men ta ri {e po se tu Ar hi vu Voj vo di ne ~i ja zgra da ima in fra struk tur nih pro ble ma, od no sno ~i we ni cu da ne ma ni {ta od ne ta ko dav no ak tu el ne pri ~e o no voj zgra di, pot pred sed nik Vla de AP Voj vo di ne i po kra jin ski se kre tar za kul tu ru i in for mi sa we Sla vi {a Gru ji} od go vo rio je ka ko bi sa da, mi mo ne stvar nih pri ~a, iz grad wa bar cen tral nog voj vo |an skog de poa re {i la pi ta we mno gih in sti tu ci ja ko je za tim va pe.

is tak nu ti No} mu ze ja i Ste ri ji no po zor je. - Raz voj i per spek ti va ove in sti tu ci je je da bu de va `na ili naj va `ni ja u Voj vo di ni. Stra te {ka pi ta wa, is tra `i va~ ki rad, edu ka ci ja, do ku men to va we ra da u svim sa vre me nim for ma ti ma, iz da va~ ka de lat nost ko ja ide pre do ga |a ja, a ne za wi ma, pro mo tiv na ulo ga za umet ni ke i wi ho ve ra do ve, ne ke su od smer ni ca na tom pu tu – ka `e Vla di mir Ko picl. – Ne }e mo da ima mo 20 do 50 pro je ka ta go di {we, ne go vi {e od to ga. Ho }e mo jed nu ili dve `i ve kam pa we ak ti va cij skog ti pa ko je }e ili da za do vo qe po tre bu ili da re {e pro blem. Ak tu el na iz lo `ba cr te `a iz po ro di~ ne za o stav {ti ne Mi la na Ko wo vi }a u ga le ri ji “Most”, sa stav nog de la Za vo da za kul tu ru Voj vo di ne, po slu `i la je kao po vod za jo{ jed nu te mu: otva ra we ga le ri je kao me sta gde }e qu di sa kul tur nim po tre ba ma ne sa mo da do la ze, ne go i da se ak ti vi ra ju. I. B.


12

VOJVODINA

petak 5. april 2013.

ME \U NA ROD NI SKUP PLA NE RA NA PA LI ]U

SOM BOR PO MA @E SPOR TI STE

Klu bo vi ma najvi{e nov ca iz gradske kase SOM BOR: Som bor ski ma jor dom Ne ma wa De li} ju ~e je i zva ni~ no „ove rio“ ugo vo re, ko ji ma }e sred stvi ma va ro {kog buyeta Som bra po mo }i svo je naj bo qe spor ti ste i sport ske ko lek ti ve. Na i me, na kon spro ve de nog kon kur sa, na ko jem su pra vo u~e {}a ima li svi sport ski ko lek ti vi u ovom gra du, do ne se na je od lu ka ko jim }e se per spek tiv nim spor ti sti ma, wi ho vim tre ne ri ma i klu bo vi ma po mo }i sred stvi ma va ro {ke ka se, {to je ozva ni ~e no i ju ~e ra {wim pot pi si va wem od go va ra ju }ih ugo vo ra. Ras po de qe no je ukup no 23.988.000 di na ra. Naj ve }i deo sred sta va, 12,6 mi li o na di na ra, pot pu no o~e ki va no, su “po vu kli” sport ski klu bo vi na ime osnov nih tro {ko va, dok su od mah iza wih, po ko li ~i ni obez be |e nih sred sta va, na kna da tre ne ri ma sa 2,8 mi li o na di na ra. Za sti pen di je mla dih spor ti sta iz som bor skog buyeta je obez be |e no 840.000 di na ra, za sport ske ma ni fe sta ci je 900.000 di na ra, dok je 6.840.000 di na ra na me we no za po tre be po seb nih pro gra ma klu bo va. Pot pi si va wu ugo vo ra sa som bor skim ma jor do mom, iz me |u osta lih, pri su stvo va li su i pred stav ni ci bez dan skog Ka ja ka {kog klu ba „Bez dan“ iz ~i jih re do va je po te klo pet olim pij -

Za {ti ta neo b no vqi vih re sur sa SU BO TI CA: Upra vqa we ot pa dom i pla ni ra wa pre de la i ru ral nih pro sto ra su dve glav ne te me na sed mom na u~ nom sku pu, pod na zi vom “Plan ska i nor ma tiv na za {ti ta pro sto ra i `i vot ne sre di ne”, ko ji je ju ~e sve ~a no otvo ren u Su bo ti ci. Aso ci ja ci ja pla ne ra Sr bi je je or ga ni za tor tro dnev nog sku pa. - Naj vi {e ra do va je pri sti glo iz obla sti upra vqa wa ot pa dom, a na sku pu }e bi ti pre zen to va ni ra do vi ko ji raz ma tra ju tre nut nu si tu a ci ju u obla sti iz ra de i spro vo |e wa plan ske do ku men ta ci je u Sr bi ji, kao i prav no okru `e we, u ko jem se ovi do ku men ti ra de, na ro ~i to ima ju }i u vi du na ja vqe nu iz me nu za kon ske re gu la ti ve, u obla sti pro stor nog pla ni ra wa i `i vot ne sre di ne. Sed mu go di nu za re dom skup se odr `a va u Su bo ti ci i na Pa li }u, a ovo je i go di na ju bi le ja 50 go di na od Za vo da za ur ba ni zam iz Su bo ti ce i 120 go di na Ge o graf skog fa kul te ta u Be gra du - re kao je ko or di na ro sku pa i de kan Ge o graf skog fa kul te ta u Be o gra du dr De jan Fi li po vi}.

Ras tu }i trend ko ri {}e wa pre de la i ru ral nih pro sto ra, kao oko sni ce tu ri zma i pri vred nog raz vo ja Sr bi je, zah te va dru ga ~i ji, pro ak tiv ni pri stup pla ni ra wu ovih pro sto ra, u skla du sa prin ci pi ma odr `i vog raz vo ja i za {ti te neo b no vqi vih re sur sa. U Mi ni star stvu pri rod nih re sur sa, ru dar stva i pro stor nog pla ni ra wa ka `u da je u to ku iz me na za kon ske re gu la ti ve u obla sti pro stor nog pla ni ra wa i `i vot ne sre di ne. Ma gi star Dra gan Dun ~i} v.d. di rek tor Re pu bli~ ke agen ci je za pro stor no pla ni ra we je re kao da se na da da }e na sku pu bi ti pri ka za no do sta do brih pri me ra, po put Re gi o nal ne de po ni je iz Su bo ti ce i vi {e od 130 ra do va. Po red do ma }ih auto ra, svo ja is ku stva sa pri sut ni ma }e po de li ti i eks per ti iz Austri je, Ho lan di je, Slo ve ni je, Slo va~ ke, ^e {ke, Gr~ ke, Fran cu ske, Bu gar ske, Hr vat ske, Cr ne Go re i Bo sne i Her ce go vi ne. U pro te klih {est sku po va pre zen to va no je i ob ja vqe no 313 ra do va, sa pre ko 3.000 stra ni ca tek sta, u {est zbor ni ka. S. I.

Stipendija i najperspektivnijoj mladoj srpskoj karatistkiwi Jeleni Lekovi}

skih re pre zen ta ti va ca Sr bi je na pro {lo go di {wim OI u Lon do nu, ali su u ime klu bo va ugo vo re pot pi sa le i ta kve sport ske le gen de, kao {to je osva ja~ sre br ne olim pij ske me da qe u di sci pli ni rva wa Ivi ca Fr gi}. Pri li kom pot pi si va wa ugo vo ra, gra do na ~el nik Ne ma wa

De li} je, pod se }a ju }i na ~i we ni cu da je som bor ski Sport ski sa vez pre sve ga zbog po stig nu tih re z ul t a t a som b or s kih spor ti sta pro {lo go di {wi do bit nik gla so vi te „Spar ta ko ve na gra de“, obe }ao da qa ula ga wa lo k al n e sa m o u p ra v e u sport.

-Tru di }e mo se da to kom ove go di ne obez be di mo do dat na ula ga wa i u in fra struk tu ru, od no sno u sport ske objek te, po {to je svi ma ja sno da su upra vo spor ti sti naj bo qi re pre zen ti pra vi am ba sa do ri na {eg Gra da.- obe }ao je De li}. M. Mi qe no vi}

MA NI FE STA CI JA „PO TI SKO PRO LE ]E 2013” U ADI

ADA: Tra di ci on al na eko lo {ka ma ni fe sta ci ja „Po ti sko pro le }e 2013„ po ~e la je u Adi i tra ja }e do su bo te. U ime or ga ni za to ra i do ma }i na u sa li Pr ve Me sne za jed ni ce Ada u~e sni ke iz osam okol nih op {ti na po zdra vi li su pred sed nik Iz vr {nog od bo ra Eko lo {kog po kre ta „Ze le no ostr vo” i di rek tor ka Pred {kol ske usta no ve „^i ka Jo va Zmaj” Na ta {a Po pov, a pri go dan pro gram iz ve li su ma li {a ni iz PU „^i ka Jo va Zmaj” i Osnov ne mu zi~ ke {ko le „Be la Bar tok”. Ma ni fe sta ci ja „Po ti sko pro le }e” pri re |e na je 13.put, a ko or di na tor ka i po kre ta~ ma ni fe sta ci je Qi qa na Vla ni ko lin iz Ade, pot se ti la je da je sve po ~e lo po sle u~e {}a A|a na na „No vo sad skom pro le }u”, is ta kav {i da se is tra ja va u ak tiv no sti ma na eko lo {kom vas pi ta va wu naj mla |ih. Uz an ga `o va wa vas pi ta ~a u pred {kol skim usta no va ma i po dr {ku ro di te qa, ba ka i de ka, sa pu no str pqa -

Fo to: M. Mi tro vi}

Ma li {a ni ne gu ju bi o ba {te

Sa otvarawa „Potiskog prole}a”

wa i qu ba vi de ca su od sep tem bra an ga `o va na u ne go va wu bi o- ba {ta ko je su pri ka za ne na iz lo `bi. Uru ~e ne su na gra de ma li {a ni ma za naj u spe {ni je cr te `e na te mu bi o ba {te, a iz lo `ba ra do va je upri li ~e na u ga -

Na gra da za naj bo qu meteorolo{kiwu KI KIN DA: Ki kin |an ka Ines Sko ko, kao naj bo qa stu dent ki wa tre }e go di ne Fi zi~ kog fa kul te ta Uni ver zi te ta u Be o gra du, smer me te o ro lo gi ja do bi la je na gra du Svet ske me te o ro lo {ke or ga ni za ci je. Ova na gra da do de qu je se jed nom go di {we, po vo dom obe le `a va wa Svet skog me te or o lo {kog da na, a sva ke dve go di ne na gra |u je se naj bo qi na u~ ni rad. Ines ima pro sek 9,35 ko ji je naj bo qi na Uni ver zi te tu, a osvo ji la je i vi so ka pri zna wa na broj nim me |u na rod nim tak mi ~e wi ma. Pred sed nik ki kind ske op {ti ne Sa vo Do bra ni} odr `ao je ovih da na pri jem za Ines Sko ko, ko ja je i sti pen di sta Op {ti ne Ki kin da. Ines se za hva li la i svom pro fe so ru fi zi ke Mar ja nu Kru ni }u iz ki kind ske Gim na zi je i is ta kla da je upra vo pro fe sor Kru ni} za slu `an {to se opre de li la za stu di je. - Na do de li na gra da upo zna la sam di rek to ra Re pu bli~ kog hi -

Ines Skoko

dro me te o ro lo {kog za vo da, ko ji je is ta kao da bi vo leo da se u bu du} no sti za po slim u ovoj usta no vi - re kla je Ines Sko ko. Na gra de su obez be |e ne iz Fon da „Bo ri vo je Do bri lo vi}”, na zva nom po ve li kom srp skom na u~ ni ku, a usta no vqe na je jo{ 1974.go di ne i do de qu je se u svim ze mqa ma gde je Bo ri vo je Do bri lo vi} ra dio kao eks pert Uje di we nih na ci ja. A. \.

le ri ji Bi bli o te ke „Ga bor Sar va{„. - Po no sna sam na „Po ti sko pro le }e” i hi qa de ma li {a na ko ji su do sa da ukqu ~i li u ak tiv no sti, {to se ova ma ni fe sta ci ja odr `a la i u`i va po dr -

{ku, a ta ko |e i {to je pro gram pro {i ren na edu ka ci ju `e na {i rom Voj vo di ne za or gan sku pro iz vod wu. Ono {to je za po hva lu da se u su bo tu u Adi or ga ni zu je i pr va pi ja ca or gan skih i tra di ci o nal nih pro iz vo da. Raz vi la se ide ja od de ce do od ra slih, upra vo kao {to je i lo gi ~an sled stva ri u ne go va wu eko lo {ke sve sti i or gan ske pro iz vod we hra ne - ka `e pro fe sor dr Bran ka La zi}. Na otva ra wu „Po ti skog pro le }a” pro fe sor dr Bran ka La zi} odr `a la je pre da va we o or gan skoj pro iz vod wi hra ne, a dr Mir ja na Va si} o bo gat stvu biq nih vr sta. Pred sta vqe na je kwi ga „Evo di ja okru `e na biq nom za jen di com” pro fe sor ke dr Dra gi ce Vi lo ti} iz Be o gra da i Sre} ka [a ki }a iz Mo la, ob ja vqe ne u okvi ru na u~ no-is tra `i va~ kog pro jek ta „[um ski za sa di u funk ci ji po ve }a wa po {u mqe no sti Sr bi je” u iz da wu In sti tu ta za {u mar tsvo iz Be o gra da. M. Mi tro vi}

PO ^E LE PRI JA VE ZA BIN FE STI VAL

Po se ti o ce ~e ka ju no ve atrak ci je TE ME RIN: De ve ti „Bin fe sti val - te me rin ska pa su qi ja da”, ove go di ne bi }e or ga ni zo va na od 6. do 8. ju na na te me rin skom Va {a ri {tu. Utvr |en je bo g at pro g ram pro m o c i ja ove ve li ke ma ni fe sta ci je, po put Rav ni ~ar skih iga ra, Et no so ka ka i Slat ke uli ce, iz lo `be cve }a i vi na, a tak mi ~a ri u Rav ni ~ar skim igra ma po ku {a }e da od bra ne svet ske re kor de. Po red iga ra kao {to su ba ca we sta rog bi ci kla udaq, br zo pre no {e we pa su qa, br zo je d e w e por c i je pa s u q a, nad vla ~ e w e ko n op c a, „Voj v o | an ski ken gu ri” i „Pa non ski mor na r i”, spre m a ju se i no v e atrak ci je. Po seb na atrak ci ja bi } e sta r e tra d i c i o n al n e igre bo }a we i stre li ~ar stvo, a odr `a }e se i me |u na rod ni tur nir u jayen tu, auten ti~ noj igri, ~i ji su idej ni tvor ci Te me rin ci. „Et no so kak“ i „Slat ka uli ca“ su deo fe sti va la, na

ko me se pro mo vi {u kul tu ra, umet nost i tra di ci ja. U pro te klih me sec da na “Bin fe sti val” je pred sta vqen na Saj mu tu ri zma u Be o gra du i Bu dim pe {ti, a u apri lu i ma ju na ja vqe no je u~e {}e na saj mo vi ma tu ri zma u Ni {u, Tu zli i Ba wa Lu ci, po qo pri vred nom saj mu u No vom Sa du, pr vo maj skom uran ku na Pa li }u, pro mo ci je u Be o gra du, Su bo ti ci i Zre wa ni nu. Pri ja ve za 9. “Bin fe sti val” su po ~e le. Upla ta po eki pi ni je se me wa la i iz no si 4.000 di na ra. Or ga ni za to ri is ti ~u da }e broj eki pa bi ti ogra ni ~en, pa se po zi va ju tak mi ~a ri da svo je me sto za u zmu na vre me. U~e {}e su ve} na ja vi le eki pe iz Slo ve ni je, Ma ke do ni je, Hr vat ske, Bo sne i Her ce go vi ne, Ma |ar ske, Ukra ji ne, Ru mu ni je i Ru si je, {to ovoj ma ni fe sta ci ji da je me |u na rod ni ka rak ter. Kon takt te le fo ni su 021851100 i 063 517 276. M. Ml.

Vredni volonteri

URE \U JE SE BU DU ]I OMLA DIN SKI CEN TAR U APA TI NU

Da mla di ko ri sno pro vo de vre me

APA TIN: Na ini ci ja ti vu Kan ce la ri je za mla de op {ti ne Apa tin i Udru `e wa gra |a na MRAV, a uz sve srd nu po dr {ku lo kal ne sa mo u pra ve i pred sed ni ka op {ti ne mla di }e usko ro do bi ti kraj we neo p ho dan, i du go o~e ki van pro stor za oku pqa we i ko ri sno pro vo |e we slo bod nog vre me na. Ra do vi na ure |e wu pro sto ra se pri vo de kra ju , a sve ak ci je su vo lon ter ske. Omla din ski cen tar, ko ji }e se na la zi ti na Tr gu oslo bo |e wa 20/3, pred sta vqa }e pro stor za oku pqa we mla dih, kre a tiv no iz ra `a va we i pro mo ci ju wi ho vog stva ra la {tva, a bi }e omo gu }en i pri stup in for ma ci ja ma, opre mi i uslu ga ma raz li ~i tih vr sta. Sred stva za ure |e we pro sto ra obez be di la je op {ti na, a opre mi }e se pro jekt nim i do na tor skim sred stvi ma. Ovaj pro -

stor bi }e pri la go |en i do stu pan za po je din ce, udru `e wa, or ga ni za ci je, ama ter ske i ne for mal ne gru pe mla dih. @e li mo da ovaj pro stor po sta ne si no nim za jed ni {tva, so li dar no sti i me |u sob nog uva `a va wa - iz ja vio je ko or di na tor Kan ce la ri je za mla de op {ti ne Apa tin Mi lo{ \e ri}. Omla din ski cen tar za mi {qen je kao: in fo po int - ta~ ka sa raz li ~i tim in for ma tiv nim ma te ri ja li ma (bro {u re, le ci, po ste ri…) i bes plat nim pri stu pom in ter ne tu, kao pro stor za in di vi du al no sa ve to va we, raz li ~i te do ga |a je, pro mo ci je, tri bi ne, ra di o ni ce (edu ka tiv ne, psi ho so ci jal ne, kre a tiv ne i ra di o ni ce po slov nih ve {ti na), iz lo `be, per for man se, hu ma ni tar ne ak tiv no sti, ali i kao pro stor za kre a ci ju kul tur nih i umet ni~ kih do ga |a ja. J. Prel ~ec

VESTI Iz lo `ba de ~ jih ra do va ZRE WA NIN: U Ho lu Na rod nog mu ze ja Zre wa nin da nas }e, u 18 ~a so va, bi ti otvo re na iz lo `ba de~ jih ra do va “Od je ci – je dan dan u pra i sto ri ji”. Iz lo `ba ob u hva ta iz bor ra do va na sta lih u ra di o ni ca ma ko je su odr `a ne od 14. de cem bra 2012. do 31. ja nu a ra ove go di ne, to kom tra ja wa ar he o lo {ke iz lo `be “Go spo da ri gli ne i `i ta” Mu ze ja Voj vo di ne iz No vog Sa da. Ciq ra di o ni ca bio je da de ca i mla di, osnov no {kol skog i sred wo {kol skog uz ra sta, stek nu is ku stvo u oba vqa wu sva ko dnev nih de lat no sti u pra i sto ri ji kroz va ja we gli nom, tka we pro stir ki od ko nop ca na ma lim raz bo ji ma i mo de lo va we pra i sto rij ske ode }e, obu }e i na ki ta.

U ra di o ni ca ma je u~e stvo va lo ukup no 487 de ce, na stav ni ka i po je di na ca. Ma te ri jal za rad obez be dio je zre wa nin ski mu zej, a tu ma ~i iz lo `be i in struk tor ke ra di o ni ca bi le su Bi qa na Dim ki} i Ne ve na Du jin - Gr ko vi}. Iz lo `ba }e tra ja ti do 25. apri la. @. B.

Sli ke iz rav ni ce NO VI KNE @E VAC: Iz lo `ba sli ka is tak nu tog sli ka ra Sa ve Stoj ko va iz Som bo ra pri re |u je se u Na rod noj bi bli o te ci „Bra ni slav Nu {i}„ u No vom Kne `ev cu do 14. apri la. Otva ra we iz lo `be „Sli ke iz rav ni ce Sa ve Stoj ko va” je da nas u 19 sa ti, uz pri go dan kul tur no-umet ni ki pro gram, a po se ti o ci ma }e na red nih 10 da na bi ti do stup na od 7 do 18 sa ti. M. Mr.


vojvodina PE TI CI JA BIV [IH RAD NI KA SU BO TI^ KOG „SE VE RA”

Sud ski tro {ko vi ume sto prav de ^O KA: Potpisivawe peticije za ukidawe pravnog nasiqa nad 480 rad ni ka su bo ti~ kog „Severa” i wihovih porodica, sa zahtevom za pravi~no su|ewe i nadoknadu neispla}enih zarada, u toku je u ^oki i Subotici. Peticija se u ^oki potpisuje u sindikalnom povereni{tvu i kod biv{ih radnika „Severove” livnice u ^oki, a bi}e dostavqena pravosudnim organima, predsedniku Srbije, Vladi i za{titniku gra|ana Republike Srbije. - Peticija }e biti dostavqena svim nadle`nim koji odlu~uju o zahtevima radnika, a ako budemo primorani svoje pravo }emo potra`iti pred Evropskim sudom za qudska prava u Strazburu - izjavio je predsednik Izvr{nog odbora Udru`ewa gra|ana Subotice „Solidarnost” i inicijator peticije Vawa Dragovi}. Vi{e od deset godina oko 1.100 biv{ih radnika suboti~kog „Severa” pred sudom potra`uju zaostale zarade, iz perioda od 1997. do 2002. godine. Wima se ovih dana u velikom broju uru~uju sudska re{ewa, kojima im se tu`be odbijaju zbog zastarelosti potra `i va wa i isto vre me no obavezuju da plate sve sudske tro{kove, koji dosti`u iznose od vi{e desetina hiqada dinara. Dragovi} predo~ava da se presude temeqe na pogre{nom stavu da je privatizacija zavr{ena 9. februara 2005. godine, umesto 15. jula 2010, kada je datum okon~avawa privatizacije, {to zna~i da 480 radnika, kojima se ovo pravo uskra}uje, ima pravo na potra`ivawe svojih zaostalih primawa. M. Mi tro vi}

petak 5. april 2013.

13

PRO TE STO VA LI BIV [I RAD NI CI PRO PA LIH ZRE WA NIN SKIH FIR MI

Osta ju i bez po sla i bez stru je

Biv {a rad ni ca „[in vo za” Qi qa na Ve kec ki

ZRE WA NIN: Preko stotinu biv{ih radnika vi{e zrewaninskih preduze}a protestovalo je ju~e u centru grada, izra`avaju}i nezadovoqstvo zbog te{ke ekonomske situacije u koju su zapali. Protestnom skupu, u organizaciji Nezavisnog sindikata javnih slu`bi Srbije i Nezavisnog udru`ewa nezaposlenih, pridru`ili su se i penzioneri. Protestantni su se okupili na platou kod “Vojvo|anske banke”, a zatim su, nose}i brojne transparente, pro{etali glavnom gradskom ulicom. Me|u wima je, izme|u ostalog, bilo nekada{wih radnika Fabrike lekova “Jugoremedija”, preduze}a “Minel Fepo”, “[invoza”, brodogradili{ta “Begej” i drugih. Potpredsednik Nezavisnog sindikata javnih slu`bi Srbije

Ranko Hrwaz kazao je novinarima da je aktuelna vlast pre jedanaest meseci obe}avala jedno, a na kraju od toga nije bilo ni{ta. - Svi su se zakliwali u socijalni dijalog i socijalnu pravdu, a mi od toga ne vidimo ni{ta, ni u Republici, ni u Zrewaninu. Jedna kategorija penzionera nema ni za vodu, a drugi se bogate. Radnici ne mogu da pre`ive, ne dobijaju redovno plate, svakodnevno im se preti otkazima. Biv{i zaposleni ne mogu da naplate svoja potra`ivawa na osnovu pravosna`nih sudskih presuda od firmi u kojima su radili a koje su oti{le u ste~aj. S druge strane, sudski izvr{iteqi im plene imovinu zbog dugova za struju i plin. Sve to je razlog za ovo okupqawe – rekao je Hr-

Pro test po ~eo na pla tou

waz. - Privreda se i daqe gura u propast. Samo pre nekoliko meseci ~etiri – pet zrewaninskih firmi je oti{lo u ste~aj i svi }ute, kao da je sve u najboqem redu – istakao je on i podsetio da se u Zrewaninu vodi 77 ste~ajnih postupaka u preduze}ima. Predstavnica udru`ewa koje okupqa radnike sa nenamirenim potra`ivawima Slavinka Despotov rekla je da je krajwe vreme da dr`ava, koja je sve druge obe{tetila, to u~ini i sa biv{im radnicima. - Tra`ili smo od lokalne samouprave da se radnicima koji imaju nenapla}ena potra`ivawa obustave iskqu~ewa struje zbog dugova, da nam se otpi{u kamate i ne napla}uju novi prikqu~ci. Jer, dugovi dr`ave prema nama su mnogo ve}i od na{i

Otac pe to ro de ce `i vi od pri ma wa sa bi roa Te{ku sudbinu brojnih zrewaninskih radnika do`iveo je i @eqko Ota{evi} (49) iz Staji}eva. Dvadeset i sedam godina je radio u preduze}u “Minel Fepo”, a bez posla je ostao u novembru pro{le godine, kada je firma oti{la u ste~aj. - U doma}instvu `ivim sa suprugom, petoro dece i majkom. Sada `ivimo od primawa sa biroa i maj~ine penzije. Supruga ne radi, jer je uz decu koja su jo{ mala. Snalazimo se kako znamo i umemo – ispri~ao je Ota{evi}. dugova prema drugima. Nas iskqu~uju zbog 9.000 – 10.000 dinara, a na{a potra`ivawa su milionska – istakla je Slavinka Despotov. Me|u protestantima bila je i biv{a radnica “[invoza” Qiqana Vekecki koja je u ovom preduze}u provela 25 godina. Kada je 2007. u firmi otvoren ste~aj,

zajedno sa kolegama, na{la se na ulici. - Od tada sam na birou za nezaposlene. @ivimo od suprugove plate koja iznosi 20.000 dinara. U Zrewaninu nemamo gde drugo da radimo, jer su sve firme propale – kazala je Qiqana Vekecki. @. Ba la ban


14

monitor

petak 5. april 2013.

H o r o s k o p 5. april 2013. OVAN 21.3-19.4.

@e qa za qu bav nim kon tak ti ma je na gla {e ni ja. Ako ste u ve zi, opu sti }e te se uz part ne ra. Ako ste, pak, slo bod ni, ne moj te pro pu sti ti ve ~er wi iz la zak, mo gu }a su pri jat na iz ne na |e wa.

BIK 20.4-20.5.

Sme wu je vam se `e qa za opu {ta wem i `e qa za ak tiv no {}u pa }e te se za to naj bo qe ose }a ti u iz la sku. Bu di te opre zni ji u sa o bra }a ju. Ne moj te vo zi ti ako ste kon zu mi ra li al ko hol.

BLI ZAN CI 21.5- 21.6.

RAK 22.6-22.7.

LAV 23.7-22.8.

DE VI CA 23.8- 22.9.

Iz da na u dan vam se po pra vqa ras po lo `e we, iako vas pra ti pre ve li ka di na mi ka. Mo gu }e su no ve qu ba vi, ali i ra |a we emo ci ja pre ma oso bi s ko jom ga ji te pri ja teq ski od nos. Iako ste u pot pu no sti fo ku si ra ni na po sti za we no vih po slov nih re zul ta ta, dru `e we s bli skim pri ja te qi ma ne }e iz o sta ti. Fi nan sij ska po zi ci ja se po boq {a va, po seb no kroz tr go vi nu. Ini ci ja ti va i do bro ras po lo `e we vas pra te, ali u po je di nim pe ri o di ma da na po ja vqi va }e se i ume re na me lan ho li ja. Ne do zvo li te se bi da po klek ne te, dru `i te se, kre }i te se, ba vi te se spor tom... Do bar je tre nu tak za po slov ne in ve sti ci je, ali i skla pa we no vih po slov nih do go vo ra. Ako ima te iz ve sna nov ~a na po tra `i va wa, kraj we je vre me da kon tak ti ra te s du `ni ci ma.

Zoran Delibos VA GA 23.9- 23.10.

[KOR PI ON 24.10- 23.11.

STRE LAC 24.11- 21.12.

JA RAC 22.12-20.1.

Me wa te ras po lo `e we jer ste op te re }e ni sta rim po ro di~ nim pro ble mi ma. Po ku {aj te da za dr `i te smi re nost i pri seb nost, usko ro }e te ~u ti do bre ve sti. Opu sti }e te se uz part ne ra. U po slo vi ma s ino stran stvom pra ti }e vas sre }a, ali i po voq ni fi nan sij ski do bi ci. Zra ~i te po zi tiv nom ener gi jom pa vam je i okru `e we po vo qi. Mo gu }e no ve sim pa ti je. Op te re }u ju vas fi nan si je, ali je po zi ti van tre nu tak da na pra vi te po te ze ko je }e sta bi li zo va ti ma te ri jal nu si tu a ci ju u du `em pe ri o du. Uspeh u kre a tiv nim i in te lek tu al nim po slo vi ma.

VO DO LI JA 21.1-19.2.

RI BE 20.2-20.3.

Od li ~an je dan za or ga ni zo va we dru `e wa s pri ja te qi ma. Ako ste slo bod ni, bu di te li be ral ni u po zi va wu go sti ju, mo gu }a su po zi tiv na iz ne na |e wa. Ne pre te ruj te s hra nom.

Pro men qi vog ste ras po lo `e wa i po ma lo ne str pqi vi. Po ku {aj te da se opu sti te i da re al no pro ce ni te ko ji po te zi idu va ma u pri log. Ta ko |e, po slu {aj te part ne ro ve su ge sti je, kre a tiv ne su. Iako zna te da }e po slo vi ko je ste pre u ze li u pret hod nom pe ri o du vr lo br zo po zi tiv no re zul ti ra ti, ose }a te se po ma lo pra zno. Naj vi {e vam pri ja ju iz ve sna usa mqe nost i la ga na mu zi ka.

TRI^-TRA^

De~ ko Ha le Be ri opet na si lan V REMENSKA

Mar ti nez, Ha le Be ri i we na }er ka Na la sti gli su ovih da na u Los An |e les, a do ~e ka li su ih uvek sprem ni pa pa ra ci. Na kon {to su bli ce vi ne ko li ko pu ta opa li li, Mar ti nez se iz ner vi rao i na sr nuo na fo to gra fe. Jed nog od wih je od gur nuo, oteo mu apa rat i {ut nuo ga ne ko li ko pu ta, a mo ra la je da ih raz dva ja oska rov ka li~ no. Fo to graf Sil va no Fa ~o na ja vio je da }e tu `i ti fran cu skog glum ca zbog na ne tih po vre da i o{te }e wa opre me. Mar ti nez je sna gu po ka zao i pro {log no vem bra, ka da se potukao s biv {im de~kom Berijeve i ocem wene }er k e, manekenom Gabrijelom Obri jem.

PROGNOZA

VIC DANA

Toplije, s ki{om

Vojvodina Novi Sad

13

Subotica

11

Sombor

12

Kikinda

13

Vrbas

13

B. Palanka

13

Zreњanin

13

S. Mitrovica 15 Ruma

15

Panчevo

15

Vrшac

14

Evropa

NO VI SAD: To pli je, ali uz no vo na o bla ~e we s ki {om. Ve tar ume ren is to~ ni i ju go i sto~ ni. Pri ti sak is pod nor ma le. Mi ni mal na tem pe ra tu ra 3 ste pe na, a mak si mal na 13 ste pe ni. VOJ VO DI NA: To pli je, ali uz no vo na o bla ~e we s ki {om. U ju `nim pre de li ma bi }e i krat ko traj nih sun ~a nih in ter va la. Ve tar slab do ume ren is to~ ni i ju go i sto~ ni. Pri ti sak is pod nor ma le. Mi ni mal na tem pe ra tu ra 2 ste pe na, a mak si mal na 15 ste pe ni. SR BI JA: To pli je, ali uz no vo na o bla ~e we s ki {om. U cen tral nim i po seb no ju `nim pre de li ma bi }e i sun ~a nih pe ri o da. Ve tar slab do ume ren is to~ ni i ju go i sto~ ni. Pri ti sak is pod nor ma le. Mi ni mal na tem pe ra tu ra 2 ste pe na, a mak si mal na 20 ste pe ni. Prog no za za Sr bi ju u na red nim da ni ma: U su bo tu re la tiv no to plo, osim na kraj wem se ve ru. Na ju gu to pli je ne go na se ve ru za 8–10 ste pe ni. U ne de qu i po ~et kom na red ne sed mi ce svu gde hlad ni je s po vre me nom ki {om, a pre te `no su vo sa mo na kraj wem se ve ru. Od sre di ne idu }e sed mi ce po ste pe no to pli je.

Srbija Beograd

14

Kragujevac

16

K. Mitrovica 19 Niш

18

BI O ME TE O RO LO [KA PROG NO ZA ZA SRBIJU: Ne po voq no za sve hro ni~ ne bo le sni ke, po seb no one sa sr ~a nim pro ble mi ma i ar te rij skom hi per ten zi jom. Po pod ne te go be mo gu ose ti ti i ast ma ti ~a ri. Mo gu }i su uz ne mi re nost, bo lo vi u mi {i }i ma i gla vo bo qa. Pre po ru ~u je se ume re na fi zi~ ka ak tiv nost, kao i do dat na pa `wa u sa o bra }a ju.

Madrid

10

Rim

16

London

7

Cirih

9

Berlin

3

Beч

7

Varшava

2

Kijev

10

Moskva

8

Oslo

6

St. Peterburg 2 Atina

22

Pariz

8

Minhen

8

Budimpeшta

12

Stokholm

6

Igra La la kar te u ka fa ni, kad utr ~a va kom {i ja Pe ra: – La lo, eno ti se So sa va qa u tvom `i tu s no ta ro {em! – [ta, sun ce joj we no?! La la be sno ba ci kar te na sto i is tr ~i iz ka fa ne. Ne pro |e pu no vre me na, kad eto we ga opet u ka fa ni: – Pe ro, {to me je di{? Ta, ni su u mom `i tu!

SUDOKU

Upi шi te je dan broj od 1 do 9 u pra zna po љa. Sva ki ho ri zon tal ni i ver ti kal ni red i blok od po 9 pra znih po љa (3h3) mo ra da sa dr жi sve bro je ve od 1 do 9, ko ji se ne sme ju po na vљa ti.

VODOSTAњE TAMI[

SAVA

Bezdan

337 (49)

Slankamen

494 (12)

Jaшa Tomiћ

Apatin

422 (47)

Zemun

538 (8)

Tendencija stagnacije

Senta

553 (13)

Bogojevo

390 (39)

Panчevo

530 (6)

STARI BEGEJ

Novi Beчej

456 (11)

Tendencija porasta

Smederevo

604 (0)

Titel

512 (10)

NERA

Baч. Palanka 379 (26) Novi Sad

408 (16)

Tendencija porasta

Hetin

478 (8)

TISA

208 (8)

Tendencija stagnacije

N. Kneжevac

558 (14) S. Mitrovica 668 (18)

Tendencija porasta

Beograd

Kusiћ

493 (10)

210 (26)

Reшeњe:

DUNAV


Novosadska

Telefoni: 021 4806-834, 528-765, faks: 6621-831 e-mail: nshronika@dnevnik.rs

U TOL STO JE VOJ ULUCI, GRA DE ]I ZGRA DU, URU [I LI SU SED NU KU ]U

So ba sa iz la zom na gra di li {te - Oni su nam da li na log da je ku }a opa sna za sta no va we, ali mi jed no stav no ne ma mo gde da ode mo - na vo di Ti pu ra. In ve sti tor Dra gan Spa so je vi} ka `e da je stu pio u kon takt sa o{te }e nom po ro di com da }e se pre ko advo ka ta do go vo ri ti

Fo to: S. [u {we vi}

Gra |e vin ski ra do vi na su sed noj par ce li osta vi li su ku }u po ro di ce Jo si pa Ti pu re u Tol sto je voj 42 bez spo qa {weg zi da, ko ji se ob ru {io pre kju ~e u vre me dok je Jo si po va su pru ga bi la u ku }i. Sre }om, ni je bi lo po vre |e nih, a ve} dva da na uku }a ni ima ju otvo ren po gled iz so be na kom {i luk. So ba je ne u slov na za bo ra vak, a ma te ri jal na {te ta usled ru {e wa zi da je ve li ka. Ti pu ra is ti ~e da su pre de se tak da na rad ni ci gra |e vin ske fir me „Me tal no” po ~e li ru {e we su sed ne ku }e, ka ko bi na tom me stu sa gra di li no vi obje kat, i ta da po ~i wu i pr vi pro ble mi. - Kre nu li su da ru {e ku }u, na kon ~e ga je u na {em olu ku za vr {i la go mi la {u ta i ci ga la. Za mo lio sam ih da uklo ne taj ot pad iz olu ka, jer vo da ne }e mo }i da ode. Ka da rad ni ci ni su ni {ta ura di li po vo dom to ga, sa si nom sam se po peo i o~i stio oluk, ali sam ta da pri me tio da je o{te }en lim i da se vo da sli va na zid. Ta da smo mo ra li po ona ko ni skoj tem pe ra tu ri da spa va mo sa otvo re nim pro zo ri ma, jer se u ku }i ni je mo glo iz dr `a ti od vla ge. Pre kju ~e je `e na u{la u so bu da bi ne {to uze la i kad je iz la zi la, zid se sru {io. Sva sre }a da ni je bi la bli zu zi da - ka `e Ti pu ra. Gra |e vin ska in spek ci ja ko ja je ju ~e iza {la na te ren utvr di la je da in ve sti tor ima sve po treb ne do zvo le za grad wu, ali i da je obje kat u ko joj `i vi po ro di ca Ti pu ra opa san za sta no va we.

Ti pu ri na ku }a ne be zbed na za sta no va we

ka ko bi se sa ni ra le po sle di ce {te te. - Ka da se do go vo ri mo, vra ti }e mo im zid u pr vo bit no sta we, ka ko bi ova po ro di ca mo gla nor mal no da `i vi. Do ru {e wa je do {lo i zbog sta ro sti ku }e, ko ja je gra |e na od na bo ja - ka `e Spa so je vi} za „Dnev nik”. G. ^et nik

VU ^E VI] U PO SE TI STRA ZBU RU

Raz go vo ri o pri vre di i in ve sti ci ja ma Gra do na ~el nik Mi lo{ Vu ~e vi}, di rek tor „Ze le ni la” Mi lan No v a k o v i} i di r ek t or „Za vo da za iz grad wu gra da” Go r an Vi { wi} po s e t i l i su Stra zbur i raz go va ra li o pri vred noj sa rad wi s pred stav ni c i m a kom p a n i ja ko je ~i n e gru pa ci ju „Kon kvest”. Gra do na ~el nik Vu ~e vi} iz ja vio je da je ciq po se te upo zna va we s kom pa ni ja ma i sa -

gle da va we wi ho vog in te re sa da svo je de lat no sti oba vqa ju u No vom Sa du, te na ko ji na ~in Grad mo `e da im po mog ne u to me. On je do dao da je glav ni za da tak ove grad ske vla sti da obez be di in ve sti ci je ka ko bi se una p re d i l a pri v re d a i otvo ri la no va rad na me sta za No vo sa |a ne ko ji su bez po sla. J. Z.

UKRATKO Bez sa o bra }a ja na nad vo `wa ku Re `im sa o bra }a ja kod nad vo `wa ka na pu tu No vi Sad - Zre wa nin bi }e pri vre me no iz me wen od su tra u 13 sa ti. Nad vo `wak }e bi ti za tvo ren za sa o bra }aj, a vo zi la iz prav ca No vog Sa da ka Zre wa ni nu kre ta }e se jed nom sa o bra }a jom tra kom uz ogra ni ~e we br zi ne od 60 ki lo me ta ra po ~a su. Vo zi la iz prav ca Zre wa nin -No iv Sad pre u sme ra va ju se na Ka}, No vo sad skom uli com na sta ri ka} ki put do auto pu ta E-75, a po tom na is kqu ~e we sa auto pu ta za No vi Sad. A. J.

Za tva ra se kli za li {te na Spen su Le de na dvo ra na na Spen su za tva ra se u su bo tu, a tog da na sme ne }e bi ti od 9.30 do 11, od 11.30 do 13 i od 16 do 17.30 ~a so va. Po sled wa sme na od 18 do 19.30 bi }e bes plat na. B. M.

Pri prem ni pred {kol ski pro gram Ro di te qi de ce, ko ja su upi sa na u PU „Ra do sno de tiw -

stvo”, a pri mi li su po ziv za upis na pri prem ni pred {kol ski pro gram od Grad ske upra ve ni su u oba ve zi da ob na vqa ju upis za po ha |a we pro gra ma pred po la zak u {ko lu. Ovo se od no si na de cu ro |e nu od 1. mar ta 2007. do 29. fe bru a ra 2008. go di ne. G. ^.

Iz bo ri u tri me sne za jed ni ce Iz bo ri za ~la no ve Sa ve ta i Nad zor nog od bo ra odr `a }e se u ne de qu od 7 do 20 ~a so va u me snim za jed ni ca ma „Bo {ko Bu ha”, „Li man III„ i „Ni ko la Te sla -Te lep”. MZ „Bo {ko Bu ha” na la zi se u Fru {ko gor skoj uli ci 8, MZ „Li man III„ u Uli ci na rod nog fron ta 46, a pro sto ri je MZ „Ni ko la Te sla - Te lep” su u Uli ci Ge ri Ka ro qa 5. A. L.

U policiji bez {al te ra su bo tom [al ter sa le u po li cij skoj upra vi na Bu le va ru kra qa Pe tra Pr vog 11 i Bu le va ru oslo bo |e wa 143 vi {e ne }e ra di ti su bo tom. [al te ri }e ra di ti sva kog rad nog da na od 7 do 19 sa ti, sa op {ta va po li ci ja.

GRAD SKO ZE LE NI LO NI JE OD GO VOR NO ZA [TE TU U RAD NI^ KOJ ULI CI

Iz vo |a ~i ra do va ne ma re za dr ve }e JKP „Grad sko ze le ni lo” ni je od go vor no {to je u Rad ni~ koj uli ci 51, iz me |u 2. i 3 apri la se sru {i lo sta blo ko pri vi }a te {ko ne ko li ko to na i o{te ti lo ne ko li ko par ki ra nih auto mo bi la - iz ja vio je ju ~e za „Dnev nik” Ivan No `i ni}, sa vet nik di rek to ra „Ze le ni la„. U pri me ru Rad ni~ ke uli ce No `i ni} na gla {a va da je u „Ze le ni lu”„ utvr |e no da je iz vo |a~ ra do va pri li kom re kon stur ci je uli ce pod se kao ko ren sta bla ko ji je pao. - Ne be `i mo od od go vor no sti, ali ni je bi lo do sa da ova kvih do ga |a ja. Bi lo je da se gra ne po lo me pa pad nu na auto mo bi le.Ta da smo pla }a li od {te tu. Na go di {wem ni vou to je izos ko ji se kre }e od vi {e de se ti na do ne ko li ko sto ti na hi qa da di na ra. Ju ~e smo ob i {li Rad ni~ ku uli cu i usta no vi li da tre ba gra ne od se }i na dr ve }u i to }e mo u~i ni ti u sko ri je vre me - ka `e No `i ni}. On pre do ~a va da je pre tri me se ca „Ze le ni lo” bi lo pri nu |e no da za me ni sta ra sta bla du` Bu le va ra Mi haj la Pu pi na i po sa di 70 mla dih li pa, jer su usled re kon struk ci je te sa o -

Fo to: R. Hayi}

petak 5. april 2013.

hronika

Zdra vo dr vo osta lo bez ko re na zbog re kon struk ci je uli ce

bra}aj ni ce, sto let na sta bla uni {ti li iz vo |a ~i ra do va.

Za bla `u olu ju sti `e od {te ta No `i ni} na po mi we da pred u ze }e sno si od go vor nost za pad dr ve ta ili gra na u slu ~a ju olu je, ali sa mo ako je ve tar ja ~i ne do 17 me ta ra u se kun di i ako je sta blo zdra vo. - Uko li ko se u ta kvim okol no sti ma sta blo sru {i, od go vor nost je na na ma - ob ja {a va wa na{ sa go vor nik. On pod se }a na tra gi ~an do ga |aj od pre ne ko li ko go di na iz kam pa „Eg zi ta” kod Fi lo zof skog fa kul te ta, ka da je sna `na olu ja ot ki nu la gra nu to po le ko ja je usmr ti la de voj ku u kam pu. Ta da, ka ko ka `e „Ze le ni lo” ni je bi lo od go vor no, jer su oluj ni uda ri ve tra bi li da le ko ja ~i od 17 me ta ra u se kun di.

- Iz vo |a ~i ra do va su du `ni pri li kom re ko struk ci je uli ca i tr go va da po za vr {et ku ra do va am bi jent vra te u pr vo bit no sta we, ili da na dok na de {te tu. Ko mi si ja sa sta vqe na od na {ih pred stav ni ka, osi gu ra va ju }eg dru {tva i iz ZIG-a ko ji nad zi re ra do ve, utvr di }e vi si nu {te te i ko je od go vo ran {to je sta blo pa lo na auto mo bi le - na gla {a va No `i ni}. On do da je da u Rad ni~ koj uli ci ni su za vr {e ni gra |e vin ski ra do vi i da tek ka da ze mqa ni

ra do vi bu du sa svim za vr {e ni, „Ze le ni lo” tre ba da hor ti kul tur no ure di taj po tes. No `i ni} is ti ~e da je po treb no {to pre pre gle da ti lo ka ci je u gra du gde je u pro te klom pe ri o du bi lo ras ko pa va wa i ze mqa nih ra do va, ka ko bi se pre gle dao ko re nov si stem dr ve }a. - Ta ak ci ja bi tre ba la da po te kle sa grad skog ni voa, ali bi ZIG mo rao da iz da na log za to na gla {a va No `i ni} Zor ka De li}

PRO JE KAT MI RU JE DO RE BA LAN SA BUYETA

Uli ce bez po li ca ja ca na bi ci kli ma Po li caj ci na bi ci kli ma ipak se ni su po ja vi li na uli ca ma gra da po ~et kom apri la, kao {to je to na ja vqi va no pret hod nih me se ci. Ovaj pro je kat Po li cij ske upra ve (PU) u No vom Sa du ni je za `i veo, a ka ko sa zna je mo, jo{ uvek se ne zna ka da }e pr vi slu `be ni ci na pe da la ma pa tro li ra ti gra dom. - Pro je kat u ko jem bi po li cij ski slu `be ni ci pa tro li ra li na bi ci kli ma ni je jo{ po ~eo, jer se jo{ uvek ni su ste kli uslo vi za we go vu re a li za ci ju. Bez ob zi ra na okol no sti, no vo sad ska Po li cij ska upra va je sprem na za spro vo |e we ova kvog vi da odr `a va wa bez bed no sti u gra du re kli su u PU No vi Sad. Svo je vre me no je Sa vet za jav ni red i mir i bez bed nost pred lo `io Skup {ti ni gra da da se do ne se od lu ka i da se obez be di no vac za opre ma we 20 po li caj ca, ka ko bi se pro je kat po kre nuo. Iako je

ide ja na i {la na od bo ra va we svih ~i ni la ca lo kal nih vla sti, za sad osta je sa mo na pa pi ru. - Grad po dr `a va po je kat ko ji je pro {ao kroz Se vat za jav ni mir i red i bez be dost. Je di ni je pro blem {to za we ga ni su pla ni ra na sred stva u buyetu za 2013. go di nu, pa }e se to ura di ti re ba lan som. Ka da se to de si, no vac }e bi ti usme ren za tu na me nu - na ve la je pred sed ni ca Sa ve ta Bran ka Be `a nov. Na ~el no je pla ni ra no da bi ci kle ko ri ste po li caj ci ko ji obi la ze {ko le, da se ko ri ste u pe {a~ kim zo na ma i par ko vi ma, na ke ju i [tran du i dru gim lo a ka ci ja ma gde se ne ko ri ste vo zi la. Sa vet je ta da pro ce nio da }e se uvo |e wem ovih pa tro la efi ka sni je ostva ri ti pri su stvo po li ci je u par ko vi ma, na ke ju, gro bqi ma, bu le va ri ma i uli ca ma sa ure |e nim bi ci kli sti~ kim sta za ma, u bli zi ni {ko la i ver -

Po treb na po mo} Da ni je li Ko va ~e vi} Da ni je la Ko va ~e vi} iz In |i je ve} tri go di ne je u bud noj ko mi, u ko joj se na {la na kon sep se pri li kom po ro |a ja. Ova de vet na e sto go di {wa maj ka mo `e da gle da i po kre }e {a ke, ali ni kog ne pre po zna je, kre }e se i hra ni sa mo uz po mo} dru gih, a bol ni ca u Slan ka me nu, u ko joj se tre nut no na la zi, ni je spe ci ja li zo va na za ovaj tip bo le sti. Pro blem je {to ne po sto ji ni jed na usta no va u Sr bi ji ko ja bi Da ni je li mo gla po mo }i. Op ti mi sti~ ne ve sti sti gle su iz kli ni ke u Ne ma~ -

koj gde Da ni je li da ju do bre {an se da us po sta vi sve snu ko mu ni ka ci ju sa oko li nom. Me |u tim, za pr vi krug le ~e wa ko ji tra je {est do osam ne de qa, po treb no je iz dvo ji ti naj ma we 60.000 evra. Sto ga je upu }en apel za po mo}, ka ko bi dvo go di {wa Ma ri ja mo gla da da ra ste uz ma mu. Nov ~a na po mo} Da ni je li mo `e se uplat ti na broj ra ~u na 220-2930000020979-08 na ime Ko va ~e vi} Da ni je la kod Pro kre dit Ban ke A. D. A. L.

Be o grad i Va qe vo ima ju pa tro le na bi ci kli ma

skih obje ka ta. Uko li ko bi pro je kat za `i veo, pr ve bi ci kli sti~ ke pa tro le obi la zi le bi De te li na ru, Sta ri grad, Kli su i Li -

ma ne, i No vi Sad bi, po red Be o gra da i Va qe va, bio tre }i grad u Sr bi ji sa po li caj ci ma na bi ci kli ma. A. Je ri ni}

Is kqu ~e wa stru je No vi Sad: od 8 do 13 sa ti po vre me no u po je di nim uli ca ma Te le pa i Qer mon to va uli ca; od 8.30 do 13 sa ti Pe te fi [an do ra od Jo `e fa Ati le do [ar pla nin ske, Fe je{ Kla re od Pe te fi [an do ra do ]i ri la i Me to di ja, ]i ri la i Me to di ja 45-57 i 102114, Alek san dra Be li }a; od 9 do 12 sa ti Bol man ska uli ca; od 11 do 13 ~a so va La ze Ko sti }a 1228. Pe tro va ra din: od 8 do 13 sa ti Pa vla Ri sti }a, deo na se qa oko pro dav ni ce i Puc ka ro{ od Uli ce Pa vla Ri sti }a ka Ve zir cu; od 8.30 do 11.30 ~a so va Bu ko va~ ki do 34-56 i 9-19, Bu ko va~ ki put 6-60 i 7-77, Kra ji {ka 22a-28a,

52a i 67-69, Ma la Ka ra ga ~a 8, 8a, 16a i 22b. Ve ter nik: od 8.30 do 10.30 sa ti Kra qa Alek san dra 4066 i 45-69, Vu ka Ka rayi}a 38-70 i 37-75, Do bro vo qa~ ka 31-49 i 3044, @e le zni~ ka 40-50 i 1-7, Knin ska 20-120 i 41-135, No va 2-24, Ive Lo le Ri ba ra 20-68 i 21-69, Mi li }a Bar jak ta ra, Iva na Se na ko vi }a 2-8 i 1-7, Ra di vo ja Ko ra }a 2-6, Kra ji {ka 2-12 i 1-5, Abayij ska 1i 2, Ru zma ri no va 2, 1-7, Qu ti ce Bog da na 1-5, Ve le bit ska 1 i 5, No va pre ma Fu to gu 2-10, No vo sad ska 25 i 26, No va 2 4-34 i 319, Re pu bli ke Srp ske 137, Ko sov ske de voj ke 2-4 i 1 i 7, am bu lan ta, ob da ni {te i DIT pro met.


16

NOVOSADSKA HRONIKA

petak 5. april 2013.

„DNEVNIK” I „LAGUNA” POKLAWAJU

Izadava~ka ku}a „Laguna„ u saradwi s „Dnevnikom„ dariva}e ponedeqkom, sredom i petkom ~itaoce na{eg lista sa dve kwige. Dva ~itaoca, koja se prva jave na broj telefona 528-765 od 13 do 13.05 ~asova, a do sada nisu dobijali kwige u ovoj akciji, dobi}e kwigu „^ovek koji je zaboravio sopstvenu `enu“ Yona O’Farela. Dobitnici }e kwige preuzimati u kwi`ari „Laguna„, u Ulici kraqa Aleksandra 3, gde mogu na}i i ostala izdawa ove izdava~ke ku}e.

Mu`evi ~esto {to{ta zaborave – zaborave da im supruga tog jutra ima va`an sastanak, zaboravqaju da odu po ode}u u hemijsku ~istionicu, a poneki zaboravi ~ak i godi{wicu braka... Von je zaboravio da uop{te i ima `enu. Weno ime, wen lik, wihov zajedni~ki `ivot, sve {to mu je ikad rekla, sve {to je on rekao woj – sve je nestalo, tajanstveno izbrisano u jednom nesre}nom trenutku gubitka pam}ewa. Ali sada je ponovo upoznaje – i saznaje da se razvode. N. R.

Izlo`ba u KIC „Mladost” Izlo`ba likovnih stvaralca „Petar Tomi}” iz Ba~ke Palanke bi}e otvorena ve~eras u 19 sati, u Galeriji KIC „Mladost”, Ulica cara Lazara 42, Futog. U programu nastupa flautistkiwa Milica Stani}. Postavka se mo`e pogledati do kraja aprila, a ulaz je slobodan. A. J.

Film o opsadi Sarajeva Projekcija filma „Sarajevske ru`e” odr`a}e se danas u Omladinskom centru CK13, u 17.05 ~asova. Film govori o tome kako su zbivawa tokom opsade Sarajeva rekonstriusana na su|ewima pred Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju. Pored gra|ana Sarajeva koji su pred sudom opisali patwe i stradawa kroz koje su pro{li, u filmu se pojavquju i me|unarodni svedoci, me|u kojima su i ratni izve{ta~i ~ije su reporta`e iz Sarajeva pod opsadom prikazane u sudnici. U filmu su kori{}eni snimci Audio-vizuelne slu`be Tribunala kao i arhivski snimci iz vremena opsade. J. Z.

DANAS U GRADU BIOSKOPI Are na: „Madagaskar 3: Najtra`eniji u Eropi” (14.15), „Ledeno doba 4: Pomerawe kontinenata” (12.30), „Pet legendi” (14), „Zvon~ica i tajna krila” (12.35, 13.30), „Jadnici” (17), „Falsifikator” (22.25), „OZ veliki i mo}ni” (15, 15.15, 17.30), „Vrati mi ime” (22.05),”Kruds 3D” (12, 13.15, 14, 16, 16.10, 18), „Yek ubica divova” (13.15, 15.30, 17.45, 17.50, 22), „Buntovnice” (20.15), „Doma}in” (18.05, 20.10), „21: Kona~no punoletan” (20), „Yi Aj Yo: Odmazda” (20.05, 22.30), „Stoker” (20.20, 22.20), „Slomqeni grad” (22.15), „Qubav dolazi kasnije” (20.30)

POZORI[TA SNP: Scena „Jovan \or|evi}”,opera „Nabuko” (19), Scena „Pera Dobrinovi}”, drama „Najavqeno ubistvo” (19.30) No vo sad sko po zo ri {te: „Krajnosti„ (19)

MUZEJI Mu zej gra da, Tvr|ava 4, 6433–145 i 6433–613 (9–17): stalna postavka „Petrovaradinska tvr|ava u pro{losti”, postavka Odeqewa za kulturnu istoriju Mu zej Voj vo di ne, Dunavska 35–37 (utorak - petak od 9 do 14 sati i od 18 do 22 ~asa, subota - nedeqa od 10 do 18 ~asova): stalna postavka „Sa~uvani tragovi materijalne i duhovne kulture Vojvodine od paleolita do sredine 20. veka” Mu zej ski pro stor Po kra jin skog za vo da za za {ti tu pri ro de, Radni~ka 20a, 4896–302 i 4896-345 (8–16): stalna postavka „Vi{e od pola veka za{tite prirode u Vojvodini” Pe tro va ra din ska tvr |a va, 6433–145 (9–17): podzemne vojne galerije

RO\ENI U novosadskom porodili{tu od prekju~e u sedam sati do ju~e u isto vreme rodile su: BLIZANCE: Sne`ana Todorovi} (devoj~ice) iz In|ije, DEVOJ^ICE: Vesna Gaji}, Azra Sadiku i Vesna Vla{ki iz Novog Sada, Emine Barjami iz Ka}a, Danijela Trebovac iz Bukovca i Tijana Stojanovi} iz In|ije, DE^AKE: Marija \oki} iz Novog Sada, Milena Kosijer iz Sremskih Karlovaca i Ivana Jak{i} iz Kraji{nika.

SAHRANE Na Gradskom grobqu danas }e biti sahraweni: Aleksandar Joce Mikovi} (1953) u 9.45 ~asova, Irena Andrije Draga{ (1939) u 10.30, Biqana Du{ana Josimovi} (1948) u 11.15 ~asova, Ivan Ivana Juri} (1935) u 12, Milenko Jovana Gavrilovi} (1936) u 12.45, Zoltan Nandora Prel (1970) u 13.30, Darinka Ilije Vukadinovi} (1923) u 14.15 i Mihajlo Branka \ura{inovi} (1949) u 15 ~asova. Na Uspenskom grobqu danas }e biti sahrwen Milorad Vase Peji} (1921) u 13 ~asova, a na novom grobqu u Petrovaradinu danas }e biti sahrawen Mladen Vojina @aki} (1930) u 15 ~asova. Na Centralnom grobqu u Futogu danas }e biti sahraweni Petar Petra Gvero (1951) u 13 ~asova i Anka Ondreja Male{ (1957) u 15 ~asova.

Akademci mogu, smeju, zahtevaju, zaslu`uju „Boloweze proces po~eo je u kuhiwama Evrope, a }ufta u menzi se raspala i ubijen je sistem ve~itog studirawa” – zaorio se ju~e u kampusu Novosadskog univerziteta glas radio-voditeqa Da{ka Milinovi}a. On i wegov kolega iz emisije „Uz budilnik sa Mla|om i Da{kom”, Mladen Urdarevi}, izveli su u`ivo emisiju u sklopu obele`avawa Dana studenata, a prikqu~io im se i Dejan ]irjakovi}, poznatiji kao Bo{ki} iz serijala “Dr`avni posao”. Doga|aj je organizovan pod parolom „Omladinci, kud ste po{li”, a podr{ku su dali Studentska unija Filozofskog fakulteta i Studentski kulturni centar. - Prethodnih godina ovaj datum se nije obele`avao na novosadskom Univerzitetu te smo se odlu~ili da organizujemo akciju kojom }emo skrenuti pa`wu studenata i pokazati im da se i oni pitaju za pojedine stvari i da moraju da reaguju - navela je ~lanica organizacionog tima sa Filozofskog fakulteta Katarina Vasiqevi}. – Ujedno, studenti su mogli osvojiti karte za koncerte u „Fabrici”, tako {to su na kreativan na~in odgovarali na temu “Ja sam student i ja mogu, zahtevam, moram ili zaslu`ujem”. Ovu studentsku aktivnost ispratio je i rektor UNS Miroslav Veskovi}, koji je poru~io akademcima da prostor kampusa iskoriste na pravi na~in, oplemewuju}i ga idejom, inicijativom i radom. - Svi zajedno treba da na|emo mehanizme i poka`emo da nam je stalo do Univerziteta i da poku{amo da pokrenemo neke

Foto: N. Stojanovi}

„^ovek koji je zaboravio sopstvenu `enu”

OBELE@EN DAN STUDENATA

Ra dio-emi si ja u`i vo iz univerzitetskog kam pu sa

stvari. Treba pokretati pitawa koja se ti~u zavr{etka studija, u~ewa pravih stvari i pronalaska posla, ali i kreirawa posla, a ne samo ~ekawa da ga dr`ava obezbedi, jer ona nema snage da re{ava probleme svakog pojedinca - naveo je Veskovi}. Pored ispisivawa parola, osvajawa ulaznica, ispijawa besplatne kafe i dru`ewa u kampusu, akademci su imali priliku i da porazgovaraju sa popularnim voditeqima o studentskim temama, ali na na~in svojstven wihovoj emisiji, koja obiluje humorom, finom ironijom i sarkazmom.

- Do{li smo jer su nas pozvali, a mi ne umemo da ka`emo „ne”, naro~ito ne ovim super studentima. @elim da oni pobede na narednim izborima i vode parlament boqe, kupe nove instrumente... - bio je {aqiv Da{ko Milinovi}. Dan studenata, 4. april, obele`ava se u znak se }a wa na ve li ke stu dent ske demonstracije protiv ja~awa fa{izma, koje su odr`ane 1936. godine u Beogradu. Tada je nastradao student prava @arko Marinovi}. A. Jerini}

POVODOM DANA NAPU[TENIH @IVOTIWA

Odgovorno vlasni{tvo smawuje broj lutalica Odgovorno vlasni{tvo osnov je re{ewa problema napu{tenih pasa i ma~aka, saop{teno je ju~e iz udru`ewa „Qudi za `ivotiwe”, povodom obele`avawa Svetskog dana napu{tenih `ivotiwa. Kako je navedeno, obavezno

TElEfONI

obele`avawe pasa i ma~aka mikro~ipom i spre~avawe razmno`avawa ne`eqenih potomaka utica}e na zna~ajno smawewe broja lutalica. - U Srbiji postoji dobar zakonski okvir za kona~no re{ewe

problema napu{tenih pasa i ma~aka, ali se propisi u ovoj oblasti gotovo i ne primewuju. Rezultati su slabi i gra|ani su opravdano nezadovoqni, s obzirom na to da se u to ula`e mnogo novca - re~eno je u Udru`ewu.

Ujedno, oni su apelovali na gra|ane da tra`e od lokalnih vlasti da preuzumu odgovornost, ali i da se kazne neodgovorni gra|ani koji ku}ne qubimce izbacuju na ulicu. A. J.

NOVOSADSKI VODI^

VA@NIJI BROJEVI Policija 192 Vatrogasci 193 Hitna pomo} 194 Ta~no vreme 195 Predaja telegrama 196 [lep - slu`ba AMSJ 987 Auto-moto savez Srbije 987 Informacije 988 i 0900098210 Toplana kol centar 0800 100-021 reklamacije 24 sata 4881-104, za potro{a~e 420-853 Vodovod i kanalizacija, centrala 488-33-33 prijava kvara vodovod 0800-333-021 prijava kvara kanalizacija 442-145 ^isto}a 6333-884 “Novi Sad - gas” 6413-135 i 6413-900 JKP “Stan” 0800 -300-330 Kol centar preduze}a „Put” 6313-599 Kol centar „Parking servisa” 4724-140 „Gradsko zelenilo” marketing i PR 4881-633 rasadnik 403-253 “Dimni~ar”, 6622-705, 6615-834 „Elektrodistribucija” centrala 48-21-222 planirana iskqu~ewa i prijava kvara 421-066 @elezni~ka stanica 443-200 Me|umesna autobuska stanica 444-022 Prigradska autobuska stanica 527-399 Gradsko saobra}ajno 527-796 Gradsko grobqe 518-078 i 518-111 Pogrebno, JKP “Lisje” 6624-102 Pogrebna ku}a „Konkordija” 452-233 Dru{tvo krematista “Ogaw” 422-288 Ger. cent. - pomo} i nega 450-266 lok. 204, 205 Prihvatna stanica 444-936 Prihvatili{te Futog 895-760/117 Dnevni centar za stara lica 4889-512 Info centar za osobe sa invaliditetom radnim danom (od 10-15) 021/447-040 ili sms 066/447-040 Komunalna inspekcija 4872-444 (centrala), 4872-403 i 4872-404 (dispe~erski centar) SOS telefon za pu{a~e u krizi - od 7 do 10 ~asova 4790-668

APOTEKE No}no de`urstvo: “Bulevar” - Bulevar M. Pupina 7 (od 20 do 7)

420-374

ZDRAVSTVENA SlU@BA Dom zdravqa „Novi Sad”, kol centar 4879-000 Klini~ki centar 484-3484 No}no de`urstvo za decu u Zmaj Ogwena Vuka (subota i nedeqa) 6624-668 No}no de`urstvo za odrasle (Wego{eva 4) (subota i nedeqa i praznici) 6613-067 Vr{a~ka 28 4790-584 Klinika za ginekologiju i aku{erstvo 4899-222 De~ja bolnica 425-200 i 4880-444 Institut - Sremska Kamenica 4805-100

TAKSI Prevoz osoba ote`anog kretawa „Hendikeb” 432-005, 060/313-3103 Vojvo|ani - taksi 522-333 i 065-520-0-500 Pan-taksi 455-555 VIP - taksi 444-000, SMS 1088 Delta plus - taksi 422-244 Maksi Novosa|ani - taksi 19991, 451-111 Grand - taksi 443-100 Luks 30-00-00 MB - taksi 500-222 De`urni taksi 6350-350 Halo - taksi 444-9-44, SMS 069/444-444-9

POLIKLINIKA „PEKI]” Gr~ko{kolska 3, tel: 426-555, 525-261, radnim danom od 8 do 20, subotom od 8 do 14 RADIOLO[KI KABINET „DIJAGNOSTIKA CENTAR”, rendgen, ultrazvuk, mamografija, [afarikova 13, tel: 572-646, 571-322 GINEKOLO[KA AKU[ERSKA ORDINACIJA, „PROF. DR DRA^A”, Petra Drap{ina 50, radi od 9 do 13 i od 16 do 19 sati tel: 522-594 i 063/746-1693 GINEKOLO[KOAKU[ERSKA ORDINACIJA „TODOROVI]”, Bul. oslobo|ewa 48/I Tel: 442-645, 677-91-20

„KOMPAS” TOURISM&TRAVEL, Bul. M. Pupina 15, tel: 6611-299, 6612-306, mail:kompas@eunet.rs

AUTO-SERVIS „ZORAN”, automehani~ar - autoelektri~ar, tehni~ki pregled, Reqkovi}eva 57, Petrovaradin, tel: 6433-748 PREVOD DOO, Novi Sad, Resavska 3, sve vrste prevo|ewa, inostrane penzije, tel: 6350-664, i 6350-740


novosadska hronika

petak 5. april 2013.

17

INTERVJU PETKOM DI REK TOR JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A „PUT” DAR KO RA DI]

Od ime no va wa no vog di rek to ra JKP „Put” Dar ka Ra di }a pro {lo je oko de vet me se ci. No vi di rek tor je po pre u zi ma wu funk ci je u fir mi na i {ao na ve o ma te {ko sta we, za te ~e ni dug pre ma do ba vqa ~i ma bio je 700 mi li o na di na ra. Ta ko |e, tu je bio i kre dit kod Raz voj ne ban ke Voj vo di ne, kre dit za as falt nu ba zu i je dan krat ko ro~ ni kre dit ko ji je bio vr lo ne po vo qan. - Za pro te klo vre me us pe li smo da sma wi mo du go va wa i ona su sa da is pod 400 mi li o na di na ra, ne ra ~u na ju }i one ko ji su na ma du `ni. To ne zbra jam u kom plet nu su mu, jer }e od ne kih fir mi ko je su ve} u ste ~a ju bi ti ve o ma te {ko na pla ti ti po tra `i va wa. Mi ne `e li mo da pri ti ska mo na {e du `ni ke ko ji su nam du `ni oko sto do sto i pe de set mi li on a di na ra, jer zna mo da su svi u ve o ma te {koj si tu a ci ji. [to se ti ~e kre di ta kod Raz voj ne ban ke Voj vo di ne on je anu li ran, {to

zna ~i da vi {e ne po sto ji, i ima mo jo{ sve ga dve ra te od po de set mi li o na za as falt nu ba zu - ka `e Ra di} za „Dnev nik” i do da je da }e u to ku ove go di ne „Put” bi ti bez kre di ta {to im otva ra mo gu} nost da ku pu ju no ve ma {i ne, jer bez no vih teh no lo gi ja ne mo gu da bu du kon ku rent ni na tr `i {tu. l Ko ji je naj ve }i pro blem ko ji ste uo~i li u pred u ze }u i po sto ji li mo gu} nost da se on re {i? - Pri li kom do la ska u pred u ze }e ni sam znao ko li ko je „Put” ve o ma mo} na fir ma, da ima ve o ma ve li ki vo zni park, ma {i ne i vr lo stru~ ne qu de. Me |u tim, zbog od re |e nih raz lo ga fi ma ni je do bi ja la po slo ve. Pro blem, ka ko kod nas, ta ko ve ro vat no i kod dru gih jav nih pred u ze }a je vi {ak za po sle nih. Ka ko je na ma osni va~ Grad, on mo ra i da re {i pro blem sa vi {kom rad ne sna ge. Ka da bi ot pu sti li qu de na {li bi se u ve li kom pro ble mu, jer

As falt na ba za za auto put - Sva ke zi me na {e pred u ze }e re mon tu je as falt ne ba ze, a ove go di ne iz dvo jen je zna ~a jan no vac za taj po sao. Mi je di ni u okru `e wu ima mo dve as falt ne ba ze, jed nu po red dru ge, ~i ju su ka pa ci te ti 80 to na po sa tu, od no sno 180 to na po sa tu. Mi i iz najm qu je mo na {e uslu ge pa smo ta ko pot pi sa li ugo vor sa fir mom „Ener go pro jekt” za pro iz vod wu as fal ta ko ji se ko ri sti za grad wu autopu ta. Sa mim tim {to se on ko ri sti za autoput zna ~i da je as falt od go va ra ju }eg kva li te ta. Po red to ga, mi ima mo i la bo ra to ri ju za is pi ti va we as fal ta u ko joj se kon tro li {e kva li tet.

Fo to: N. Sto ja no vi}

Za va qa ne pu te ve po treb no {est mi li jar di di na ra

svi mi `i vi mo od te pla te i svi oni ima ju po ro di ce. Za to se na dam da }e Grad iz na }i no vac i mo gu} nost da se ovaj pro blem re {i. U „Pu tu” je tre nut no za po sle no 406 rad ni ka, a re al na ci fra bi bi la iz me |u 250 i 300 qu di, {to za vi si od in ten zi te ta po slo va. l Ka kvo je sta we put ne mre `e u gra du i ko ja je va {a pro ce na ko li ko je nov ca po treb no da bi se sta we sa ni ra lo? - Mi slim da sa mo dve sa o bra }a ni ce u gra du, na `a lost, ne tre ba da se ra de, a to su Bu -

le var Evro pe i Som bor ski bu le var, dok su sve osta le zre le za re kon struk ci ju. Upra vo zbog to ga, pre go di nu i po da na ure |en je Ele bo rat o sta wu obje ka ta put ne pri vre de, sa ta da {wim ce na ma. Da bi se pu te vi na te ri to ri ji gra da do ve li u „nul to sta we” po treb no je {est mi li jar di di na ra. l [ta JKP „Put” pla ni ra u ovoj gra |e vin skoj se zo ni i ko ji su to ka pi tal ni po slo vi ko je }e te ra di ti? - Glav ni po sao je na sta vak iz grad we Bu le va ra Evro pe ~i me se te ret ni sa o bra }aj iz ba -

cu je iz gra da. Ka mi o ni uni {ta va ju sa o bra }aj ni ce, jer ne ma ju ku da da idu i ovim po te zom `e li mo da re {i mo taj pro blem. l Uko li ko Grad uspe da ras ki ne ugo vor sa „Bo ro vi com”, da li }e „Put” kon ku ri sa ti za po sao na de o ni ci Bu le va ra Evro pe, od ka na la do auto pu ta? - Vr lo ra do. Ako se to de si i ako se ras pi {e ten der za taj po sao, mi }e mo kon ku ri sa ti. Ja in si sti ram na to me da sva ki za po sle ni u na {em pred u ze }u raz mi {qa kao da smo pri vat na fir ma. Le po je to {to na ma Grad da je od re |e ne po slo ve, ali mi mo ra mo da se ori jen ti {e mo na to da bu de mo kon ku rent ni. Jer, sa mo je pi ta we da na ka da }e do }i do pri va ti za ci je svih jav nih pred u ze }a i fir ma na to mo ra bi ti sprem na. l O~i gled no je da uli ce ko je se re kon stru i {u kroz ne ko li ko go di na pro pad nu. Za {to je to ta ko? - Jed na stvar je ~i we ni ca da ra ni je ni je po sto ja la sin hro ni za ci ja u ra du jav nih pred u ze }a. De {a va lo se da se uli ca as fal ti ra pa se za ne ko li ko me se ci po no vo ras ko pa va, a ~im se as falt ras ko pa pa se po no vo kr pi taj deo je ve o ma pod l o ` an pro p a d a w u. Dru g a stvar je, kao {to sam ve} re kao, te ret ni sa o bra }aj. Grad i uli c e su kon s tru i s a n e za 300.000 sta nov ni ka, a on sa da, sa oko li nom, ima dvostruko

vi{e `i te qa. Po ve }an je broj vo zi la, ali su ka mi o ni ve li ki pro blem. l Va {e pred u ze }e je pre de se tak go di na kre nu lo u ak ci ji be to ni ra wa auto bu skih sta ja li {ta {to je da lo od li~ ne re zul ta te, ali taj po sao ni je za vr {en. - Mi ima mo i re sur se i zna we da taj po sao od ra di mo, ali mi ni smo upra vqa ~i i na log za ta kav po sao mo ra mo da ~e ka mo od Za vo da za iz grad wu gra da.

Re dov ne pla te - Pro se~ na pla ta u pr va dva me se ca ove go di ne je 47.846 di na ra i za po sle ni je do bi ja ju re dov no. Ka da sam do {ao u pred u ze }e bi lo je ma lih za ka {we wa, ali sa da sti `e mo da za ra de is pla }u je mo na vre me i po red to ga {to pro {log le ta ni smo ima li po sla. l Ko li ko vam zna ~i to {to vam je Grad, na ne ki na ~in, dao pred nost u ve zi sa po je di nim po slo vi ma? - Ja bih pre re kao da nam Grad ni je ne {to dao, ve} nam je vra }e no ono {to nam je od u ze to. To se od no si na vra }a we ras ko pa nih po vr {i na u pr vo bit no sta we, jer je sa svim nor mal no da osni va~ da po sao pred u ze }u ko je je osno va no za to. To }e nam ve o ma po mo }i u fi nan sij skoj sta bi li za ci ji. Bojan Mar ko vi}


18

tv program

petak 5. april 2013.

06.00 07.30 09.00 09.00 10.00 11.00 13.30 15.30 16.00 17.00 18.00 18.25 20.00 20.30 22.00 00.30

Музички блок ВОА Свет животиња Цртани филм Вести Излог страсти Културни програм Војвођанске вести Реците, питајте Свет животиња Излог страсти Меридијанима Војвођанске вести Док. програм Војвођанске вести ВОА

Ксенија Јовановић

Све странци Серијалом емисија у којима ћемо прелиставати недељне дневнике странаца који бораве у Војводини, покушаћемо да сазнамо какви смо ми заиста. Запажања, искуства, необични, изненађујући, збуњујући догађаји и сусрети у току једне седмице, презентовани на питак, забаван начин, помоћи ће нам да стекнемо праву слику о себи и средини у којој живимо. Аутор је Ксенија Јовановић, а редитељ Весна Топалов. (РТВ 1, 19.00) 09.00 09.05 10.10 11.00 11.25 11.30 11.55 12.00 12.10 12.40 13.30 14.00 14.05 14.30 15.00 15.05 16.00 16.50 17.00 17.20 17.50 18.55 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.35 23.45 00.10 00.35 01.00

Државни посао Монсуно Палета Професионалци Правни саветник Здравље пре свега Име мог сокака Вести Образовни програм У Ковиљу има ковач Емисија (мађ) са српским титлом Вести Чари риболова Спортска Војводина Вести за особе са оштећеним слухом Оперативци Сучељавање Временска прогноза ТВ Дневник Један на један Разгледнице Државни посао Све странци ТВ Дневник Оперативци Марион Мазано Војвођански дневник Петказање Један на један Професионалци Све странци Концерт групе „Гарави сокак„

06.30 09.00 09.10 09.35 09.55 10.05 11.00 11.10 11.35 12.05 13.00 13.05 14.05 14.30 15.00 15.10 15.35 16.00 16.15 16.30 17.18 17.30 18.45 19.00 19.30

Новосадско јутро Вести Храна и вино Цртани филм Трас Клиника Вести Лична грешка Документарни програм Серија Вести Пут за Евонли Витраж Вреле гуме Вести Документарни програм Храна и вино Објектив (слов) Објектив (мађ) Закон улице Трас Новосадско поподне Реч за данас Објектив Пут за Евонли

06.00 Вести 06.05 Јутарњи програм 08.00 Јутарњи дневник 08.15 Јутарњи програм 09.00 Вести 09.05 Позориште у кући 09.38 Разгледница 10.05 Вести 10.09 Енциклопедија за радознале 10.40 Градске птице 11.07 Тито-црвено и црно 12.00 Дневник 12.15 Спорт плус 12.30 Појмовник раног хришћанства 13.35 Евронет 13.41 Циклус-Време злочина (Синиша Павић): Последњи чин, тв филм 14.46 Задња кућа Србија 15.15 Ово је Србија 16.00 Бољи живот 17.00 Дневник РТ Војводина 17.20 Шта радите, бре 17.45 Београдска хроника 18.25 Око 19.00 Слагалица 19.30 Дневник 20.05 Бољи живот 20.51 Тенис-Дејвис куп: САД- Србија 21.30 Тенис-Дејвис куп: САД- Србија, пренос 00.00 Дневник 00.15 Евронет 02.51 Позориште у кући 03.00 Вести (04.00,05.00) 02.51 Енциклопедија за радознале 03.54 Око 04.27 Разгледница 04.53 Тито-црвено и црно 05.47 Верски календар

10.24 10.53 11.25 11.55 12.30 13.02 14.00 14.21 14.36 14.49 15.07 15.24 15.49 16.16 16.38 17.36 18.08 18.45 19.10 19.32 19.40 19.46 20.00 20.30 21.01 22.00 22.30 23.34 00.26 01.29 02.25 03.20 05.30

Концерт за добро јутро Слагалица Верски календар Пустоловине Марка и Маје Пчелица Маја Ана Добрић Зујалица Необично о биљакам Арс практика Петар други Петровић Његош Научи ме да... Датум Мој љубимац Седница Народне Скупштине Републике Србије, пренос Програм зависи од трајања преноса Место за нас Скадарлија, док. програм Преци и потомци Николај Лугански свира шопена Метрополис Трезор Зујалица Необично о биљакам Арс практика Петар други Петровић Његош Научи ме да... Антисемитизам Градске птице Путокази вере Преваранти Трио свети Фудбал-Преглед Лиге Европе Пустоловине Марка и Маје Пчелица Маја Ана Добрић Датум Верски календар Странац у Србији Лов и риболов Преваранти Контекст Видик Тајне биљака Мадредеуш Трезор Фудбал-Преглед Лиге Европе Тенис-Дејвис куп: САД- Србија Лов и риболов

07.00 11.00 12.00 13.00 13.20 14.15 15.30 15.50 16.00 17.00

Добро јутро Фарма- уживо Све за љубав Први национални дневник Недељно поподне Тачно у подне Нежељене Национални дневник Фарма- уживо Прељубници

06.02 06.48 07.15 07.26 07.51 08.15 08.23 08.44 08.59 09.12 09.27 09.43 09.53 10.00

08.25 09.30 10.00 10.35 13.15 15.00 16.00 16.40 17.00 18.30 19.05 20.05 20.30 21.30 23.00 23.35 01.00 01.30

Доме, слатки доме Хоћу да знам Вести Велики брат ВИП (уживо) Ларин избор Посетиоци Вести Спортски преглед Велики брат ВИП (уживо) Вести Ларин избор Велики брат ВИП (уживо) Посетиоци Велики брат (дневни преглед) Вести Велики брат ВИП (уживо) Велики брат ВИП, без цензуре Филм: Ноћ и град

08.00 09.00 10.00 11.30 12.00 14.00 15.00 15.45 16.30 17.30 18.15 19.00 20.00 22.00 00.00

Цртани филм У рингу Филм: Без милости Сити вести Филм: Бразил Породични обрачун Собарица са Менхетна Маријана и Скарлет Гром у рају Наследници Тјудорови Ескобар- господар зла Филм: Последњи џелат Филм: Поротник Филм: Саут централ

Ларита Шелби

Новак Ђоковић и Виктор Троицки

Тенис: Дејвис куп САД–Србија (РТС 1, 20.51)

ЦРТАНИ ФИЛМ

Монсуно (Хепи, 11.25) 05.00 08.00 09.15 09.30 09.40 10.00 10.40 11.25 12.10 12.50 13.40 13.55 14.00 15.40 15.55 16.00 17.30 17.55 18.30 18.50 20.00 21.10 22.10 23.20 01.00

Добро јутро, Србијо Сузе Босфора Телешоп Вилењаци у боји Метеор и моћни камиони Земља коња Покемони Монсуно Моћна чигра Моћни ренџери Телешоп Вести Моја Србија Телешоп Вести Сузе Босфора Насловна страна, квиз Телемастер Насловна страна, квиз Филм Голи живот Судбине Луда кућа Филм Филм

Саут централ После десет година проведених у затвору, Боби се враћа свакодневици Лос Анђелеса. Он жели да отвори врата свом новом животу, далеко од криминала. Ипак, прошлост га неће оставити на миру. Његов малолетни син је већ загазио у криминалне воде. Боби ће дати све од себе да спасе сина од несрећне будућности. Улоге: Бајрон Минс, Глен Пламер, Лекси Бигем, Ларита Шелби Режија: Стивен Милберн Андерсон (Пинк 2, 00.00)

Миломир Марић

Голи живот (Хепи, 20.00)

СЕРИЈА 07.50 08.20 08.45 10.00 10.30 11.20 11.40 12.30 12.40 13.10 13.35 14.00 15.10 16.40 17.10 17.45 18.00 18.15 18.30 18.45 19.00 19.25 19.30 20.00 21.30 22.15 22.40 23.10

Центар света Лов и природа Петказање Свјетионик (хрв) Додати живот годинама Здраво живо Нека песма каже Вести (мађ) Емисија на мађарским са српским титлом Фолдер култура Плави круг Концерт Кемала Монтена Добро вече Војводино (рус) Духовка (слов) Емисија (слов) ТВ Дневник (хрв) ТВ Дневник (слов) ТВ Дневник (рус) ТВ Дневник (рум) ТВ Дневник (ром) ТВ Дневник (мађ) Спортске вести (мађ) Кроз Карпате, путописни серијал (слов) Добро вече, Војводино (слов) Бесни пси Спортска Војводина Здравље пре свега Палета

Пут за Евонли (Новосадска ТВ, 13.05) 20.20 20.30 22.00 22.30 23.40 00.10

Неон сити Документарни програм Објектив Клиника Закон улице Серија

09.30 Свет фудбала 10.00 Евролига: Каха Лаборал Монтепаски 11.30 Премијер лига, Магазин 12.00 АТП 12.30 ВТА Карлстон 1/8 Финала 15.30 Дејвис куп: Аргентина – Француска 21.30 Мото ГП Катар – Тренинг 2 Мото ГП 22.15 Мото ГП Катар – Тренинг 3 Мото 3 22.55 Мото ГП Катар – Тренинг 3 Мото 2

06.00 06.15 06.40 08.10 09.00 09.45 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 15.55 16.00 17.00 18.05 18.25 19.00 19.20 20.10 20.20 21.15 23.00 00.00 00.15 02.00 02.05 03.00 04.00

Ексклузив Експлозив Кад лишће пада Дођи на вечеру Тачно 9 Одбачена Љубав и казна Несреће у ваздуху Тачно 1 ВИП Како време пролази Срећне вести Дођи на вечеру Одбачена Ексклузив Експлозив Вести Љубав и казна Лото Како време пролази Вече са Иваном Ивановићем Певај брате Ноћни журнал Филм: Колумбов дан Срећне вести ВИП Несреће у ваздуху Љубав и казна

СЕРИЈА

Мала невеста (Пинк, 19.10) 18.30 19.10 20.00 20.45 21.15 23.00 23.30 02.00 03.00 05.00

Национални дневник Мала невеста Фарма- преглед дана Фарма - специјал Грандшоу Фарма специјал - истина или изазов Фарма журка Пабло Ескобар Филм: Мост змајева Филм: Приче уз логорску ватру

Radio Novi Sad PRO­GRAM­NA­SRP­SKOM­JE­ZI­KU:­ UKT­87.7,­99.3,­99.6MHz­i­SR­1269­KHz­(00,00-24,00) PRO­GRAM­NA­MA­\AR­SKOM­JE­ZI­KU:­ UKT­90.5,­92.5­i­100.3­MHz­(00,00-24,00) PRO­GRAM­NA­OSTA­LIM­JE­ZI­CI­MA­-­ SLO­VA^­KOM,­RU­MUN­SKOM,­ RU­SIN­SKOM,­ROM­SKOM,­BU­WE­VA^­KOM­I­MA­KE­DON­SKOM­JE­ZI­KU­ UKT­100­i­107,1­MHz­(00,00-24,00)

04.00 Филмски програм, 07.00 Уз кафу, 07.30 Бели лук у папричица, 08.30 Цртани филм, 09.00 Године пролазе, 10.00 Шоу - Парови, 14.00 Ветар у леђа, 16.00 Љубав на продају, 17.00 У међувремену, 18.00 Године пролазе, 19.00 Објектив, 19.30 Цртани филм, 20.00 Скарлетина видовчица, 21.00 Топ 10, 22.00 Објектив, 22.30 Жива ватра, 00.00 Објектив, 01.00 Одељење за убиства

08.45 Тандем, 08.55 Ски Јахорина, 09.25 Фокус, 12.50 Туристичке разгледнице, 13.00 ФАМ, 13.45 Топ шоп, 16.00 Веб џанк, 16.30 Фокус, 17.00 Ски Јахорина, 17.40 Инфо Пулс, 20.00 Фокус, 20.50 Инфо Пулс, 21.10 Туристичке разгледнице, 21.30 Инфо клуб, 22.15 НС Индекс, 22.30 Бање Србије, 23.00 Фокус, 23.40 Туристичке разгледнице, 00.00 Инфо Пулс, 00.35 Фокус, 01.00 Ски Јахорина

08.00 Образовни програм, 09.00 Преглед штампе, 09.30 Пролог, 10.00 Преглед штампе, 10.25 Док. филм, 12.00 Акценти, 12.15 Филм, 14.00 Акценти, 14.15 Забавни програм, 16.00 Акценти, 16.30 Писмо глава, 18.00 Акценти, 18.15 Серијски филм, 20.00 Образовни програм, 21.00 Здравље, 22.30 Акценти дана, 23.00 Прслук агеин

07.00 Аморе Латино, 08.00 Пролог, 09.00 Кухињица, 09.30 Модни магазин, 10.00 Биографије, 11.00 Изблиза, 11.30 Инвестиције, 12.00 Играмо се, 13.00 Отворени екран, 14.00 Јахтинг, кемпинг, травелинг, 14.55 Инфо, 15.30 ИТ Нетворк, 16.00 Аморе Латино, 16.55 Инфо, 17.30 Бибер, 18.00 Зоо пузле, 18.30 Кухињица, 18.55 Инфо, 19.30 Бибер, 20.15 Прес пресек, 21.15 Перископ, 22.00 Бибер, 22.30 Инфо, 23.00 Филм, 00.30 Бибер, 01.00 Ноћни програм

12.00 Срем на длану: Пећинци, 13.00 Џубокс, 14.30 Ловци на змајеве, 15.00 Доктор Ху, 15.45 Кухињица, 16.15 Док. програм, 17.00 Новости 1, 17.15 Срем на длану: С. Митровица, 18.10 Између редова, 19.00 Новости 2, 19.30 Ловци на змајеве, 20.00 Доктор Ху, 20.45 Срем арт, 21.15 Зоо хоби, 22.00 Новости 3, 22.30 Шоу програм: Парови, 23.30 Између редова, 00.15 Глас Америке

08.00 Банат данас, 09.00 Господин муфљуз, 09.30 Опстанак, 10.00 Филм, 11.30 Храна и вино, 12.00 Пут вина, 13.00 Квиз, 14.30 Земља наде, 15.30 Док. програм, 16.00 Пријатељи и супарници, 17.00 Под сунцем, 17.50 Вести за глувонеме, 18.00 Банат данас, 19.00 Мозаик дана, 19.30 Храна и вино, 20.00 Пријатељи и супарници, 21.00 Везер, 22.00 Мозаик дана, 22.30 Макс Кју, 23.15 Квиз, 00.15 Под сунцем


petak 5. april 2013.

IZBOR IZ SATELITSKOG PROGRAMA

FEQTON

9

19

ДО БРИ ЦА ЋО СИЋ ИЗ ЗА ГРЕ БАЧ КОГ УГЛА

Пи ше: Дар ко Ху де лист 07.40 Спасавање оронулих грађевина 08.35 Шминкање са Клио 09.30 Богата млада, сиромашна млада 10.25 Четири венчања - Америка 11.20 Највећи губитник 12.15 НY Инк 13.10 Живети са 295 кг 14.05 Твој стил у његовим рукама 15.00 Мали људи, велики свет 15.25 Краљ посластичара као кувар 16.20 Спасавање оронулих грађевина 17.15 Шминкање са Клио 18.10 Богата млада, сиромашна млада 19.05 Алесандрова кухиња 19.35 Стручњак за торте 20.00 Верујете ли у чуда? 20.55 Четири куће - Америка 21.50 Изазов у креативности 22.45 Необичан секс 23.40 Ургентни центар 00.40 Верујете ли у чуда? 01.40 Четири куће - Америка

08.00 Други светски рат у боји 09.00 Скривена блага афричке, аустралијске и индијске уметности 10.00 Прича о науци 11.00 Прича о сателитима 12.00 Како је уметност створила свет 13.00 Заборављени начини исхране 14.00 Тајм тим година 15.00 Скривена блага афричке, аустралијске и индијске уметности 16.00 Човекова историја 17.00 Ловци на митове 18.00 Заборављени начини исхране 19.00 Потрага за Александровим изгубљеним светом 20.00 Инуитска одисеја: Освајање Новог света 21.00 Фајт клаб. историја организованих борби 22.00 Хрватски владари 23.00 Други светски рат у боји 00.00 Тајм тим година 01.00 Ловци на митове

08.00 Завера Розвел 09.30 Кунг фу стори оф таији панда 11.00 Балтичка олуја 13.15 Жена заробљена зимом 16.00 Америчка дивота 18.00 Кугуар клуб 20.00 Коко Шанел и Игор Стравински 22.00 Књига о џунгли 1 00.00 Еротски филм

Же на за ро бље на зи мом Мајкл је астро ном ко ји ве ру је у квант ну ко смо ло ги ју, тј. у по сто ја ње па ра лел них све то ва. Игром суд би не упо зна је се са ми сте ри оз ном Ке ро лајн, ко ја се при сва ком њи хо вом су сре ту чи ни дру га чи јом. Уло ге: Џу ли Га јет, Џе ми Сајвс, Бра јан Кокс Ре жи ја: Ри чард Џоб сон (Си не ма ни ја, 13.15)

07.20 08.20 09.20 10.20 12.20 13.20 14.20 15.20 16.20 18.20 19.20 20.20 21.20 23.20 00.20 01.20

Ра сел Кроу

Го спо дар и рат ник: Дру га стра на све та Фран цу ска 1805. под вод ством ца ра На по ле о на ра ту је с Ве ли ком Бри та ни јом на мо ру. Ка пе тан бри тан ске кра љев ске мор на ри це Џек Об ри за кор ми лом рат ног је дре ња ка во ди свој при ват ни рат с фран цу ском фре га том, од лу чан да по ра зи не при ја те ља. Уло ге: Ра сел Кроу, Пол Бе та ни, Би ли Бојд, Џејмс Д Ар си, Ли Ин гле би Ре жи ја: Пи тер Вир (ХРТ 1, 20.12) 07.00 09.59 10.54 11.08 12.00 12.38 13.23 14.33 15.05 15.55 16.45 17.50 18.14 18.51 19.10 19.30 20.12 22.28 23.15 23.52 01.25 02.50

07.02 07.32 07.54 08.19 08.45 09.10 09.57 10.41 12.09 13.22 14.49 15.10 16.00 16.33 17.17 18.00 18.40 19.01 19.33 20.00 21.01 22.07 22.38 23.11 00.40 01.41 02.23 03.04 03.37

Џу ли Га јет

08.15 08.45 09.10 10.00 10.50 11.20 11.45 11.55 12.50 13.45 14.45 15.40 16.10 17.05 17.35 18.05 18.35 19.05 20.00 20.55 21.55 22.55 23.50 00.45 01.40

Хоуп и Фејт Како сам упознао вашу мајку Приватна пракса Џордан Мелиса и Џои Лудница у Кливленду Брза италијанска кухиња Тело је доказ Џордан Затрпани ђубретом Пројекат „Модна писта„ Судије за стил Али Мекбил Хоуп и Фејт Како сам упознао вашу мајку Мелиса и Џои Лудница у Кливленду Очајне домаћице Џордан Пројекат „Модна писта„ Мајке плесача Приватна пракса Очајне домаћице Водич за стил Тима Гана Пројекат „Модна писта„

Ерика Плаве крви Краљевски болесници Убиства у Мидсамеру Пандури новајлије Монк Плаве крви Краљевски болесници Убиства у Мидсамеру Пандури новајлије Монк Видовњак Браћа и сестре Скандал Добра жена Пандури новајлије

Добро јутро, Хрватска Живот на реци, док. серија Скица за портрет Преуреди па продај! 5, док. серија Дневник 1 Пркосна љубав Др Оз 3, ток-шоу Друго мишљење Научна петица Краљ винограда Хрватска уживо Путем европских фондова Иза екрана Мањински мозаик Тема дана Дневник Господар и ратник: Друга страна света, филм Кенедијеви Дневник 3 Филмски маратон: Словенка, филм Филмски маратон: Опседнута Сара, филм Мајка у шеснаестој, филм

Мала ТВ Шаолински пажеви Телетабиси Деда света Амика Школски сат Долина сунца Мајка у шеснаестој, филм Свингерс - Првих 10 година, снимак концерта Опседнута Сара, филм Деграси Школски сат Регионални дневник Долина сунца Нови клинци с Беверли Хилса Бриљантин Музика, музика... Мала ТВ Свет чоколаде, док. серија Легенде: Лучијано Павароти, док. филм Даунтаун Еби Књига или живот Опера бокс Луис Пети дан, ток шоу Звездана врата Трачара Секс и град Ноћни музички програм

06.00 Страх 08.00 Човек којег није било 10.00 Брице 12.00 Брице 2: Поново у послу 14.00 Вештичија љубав 16.00 Велика бела превара 18.00 Спашени! 20.00 Печ Адамс 22.00 Буђење мртвих 00.00 Еротски филм 01.00 Еротски филм

07.00 Момци с Мадисона 08.00 Биографија - Метју Меконахју 09.00 Госпођица Марпл: Кобни прсти 11.00 Екстремно крупан план 11.30 Момци с Мадисона 13.30 Необичан пар: Поново заједно 15.00 Крамер против Крамера 17.00 Без милости 18.30 Биографија - Холивудске љубавнице 19.30 Госпођица Марпл: Хотел Бертрам 21.30 Лимбо 23.30 Апостол 01.00 Живот пијанице

08.50 Кобра 11 11.15 Ексклузив таблоид 11.35 Ружа ветрова 12.50 Сулејман Величанствени 14.50 Кобра 11 16.55 РТЛ 5 до 5 17.10 Галилео 18.05 Ексклузив таблоид 18.30 РТЛ Данас 19.10 Ружа ветрова 20.00 Љубав је на селу, док. сапуница 21.10 У добру, злу и кичу, док. серија 22.15 Без весла 2, филм 00.05 Збогом љубавниче, филм 01.55 РТЛ Данас

Без ве сла 2 Зак и Бен су нај бо љи при ја те ља још од основ не шко ле. При ја тељ ство су на ста ви ли кроз сред њу шко лу ка да је Бен упо знао де вој ку сво јих сно ва. И баш ка да је смо гао сна ге да јој при ђе, она се од се ли из квар та. Два на ест го ди на ка сни је, у сво јим два де се ти ма, Бен и Зак још су увек бли ски при ја те љи, а Бен ни је за бо ра вио де вој ку ко ја му је сло ми ла ср це... Уло ге: Оли вер Џејмс, Кри сто фер Тар нер, Рик Јанг, Мед си он Рај ли, Џе ри Рајс Ре жи ја: Ело рој Ел ка јем (РТЛ, 22.15)

Мед си он Рај ли

07.15 08.10 09.05 09.55 10.50 11.15 11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.55

Амерички чопери Прљави послови Опасан лов Преживљавање Како то раде? Како се прави? Мегаградитељи Пета брзина Трговци аутомобилима Амерички чопери Разоткривање митова Прљави послови Опасан лов Преживљавање Како се прави? Преживљавање у аутомобилу Упозорени сте! Најстрашније на свету Полицајци на задатку Иза решетака у туђој земљи Преживљавање у аутомобилу

08.30 09.00 10.30 11.00 12.30 14.00 17.30 18.30 20.00 20.30 21.00 23.00 00.00

Стрељаштво Карлинг Аутомобилизам Бициклизам Сви спортови Бициклизам Најјачи човек Сви спортови Дрвосече Дрвосече Бокс Борилачки спорт Бициклизам

U tlakomjeru je spas Na pi ta we je li ga sme ta lo {to se u to isto |i va wa iz ja snio za vi {e stra na~ ki po re dak. Uz vri je me SA NU pi sao Me mo ran dum, on mi je od go to, Me mo ran dum je bra nio po sto je }u Ju go sla vi ju, vo rio: dok je na{ pred log bio za ra di kal ne pro me ne unu – Znao sam da se ra di na Me mo ran du mu, ali ni tar re for mi sa ne Ju go sla vi je. Mi smo pred la ga li sam ve ro vao u sme lost Aka de mi je da ide do kra ja. „op {te ju go slo ven ski re fe ren dum” i hte li da Na{ pro gram tre ba lo je da bu de kri ti~ ni ji. pro ve ri mo `e li mo li, kao na ro di, da `i vi mo za A u ruj nu 1986. Me mo ran dum mu je (ipak) upro pa jed no ili ne. Ako ne, on da da se mir no ra zi |e mo. stio ceo po sao. Bi li smo, da kle, {i ri i na pred ni ji, ja sno smo po – Me mo ran dum je upao u mo ju ak ci ju i raz ju rio sta vi li i srp sko na ci o nal no pi ta we – ali ni smo sve ko je sam na tom po slu an ga `o vao. Jer, kam pa sma tra li da Ju go sla vi ju tre ba ras tu ri ti ne go da wa re `i ma pro tiv Aka de mi je i ce lo kup ne srp ske je tre ba re fe ren du mom pro ve ri ti. kri ti~ ke in te li gen ci je, bi la je to li ko bes po Ni ovaj mi put ]o si} ni je pro pu stio iz ra zi ti {ted na da su se mo ji pri ja te qi upla {i li od sa svo je ne ga tiv no mi {qe we o tzv. av noj skim (re pu rad we. Da ni je bi lo Me mo ran du ma, mi bi smo to si gur no ura di li i pu bli ci ra li u „No voj re vi ji”. Slo ven ci su svoj na ci o nal ni pro gram ob ja vi li u 57. bro ju „No ve re vi je”, u ve qa ~i 1987, ali ]o si} pre o kre }e stvar. Na slo ve na~ ki pro gram, ko ji je u Sr bi ji i ne kim dru gim di je lo vi ma Ju go sla vi je do `i vqen kao „se pa ra ti sti~ ki”, od go va ra sa svim dru ga ~i jom ini ci ja ti vom. Lan si ra po sve dru ga ~i ji tip pro gram skog do ku men ta, ko ji }e, za raz li ku od „usko grud nog” slo ve na~ kog, ima ti „{i ro ko grud ni”, op }e ju go sla ven ski ka rak ter. Bio je to ple do a je za ra di kal nu re for mu op }eg po ret ka Ju go sla vi je – pred log no vog usta va SFRJ – ko ji je ]o si} je za mi slio kao skup re ce pa ta da se re vi di ra Ustav iz 1974. i, u ne kom naj po voq ni jem slu ~a ju, stvo ri no va ju go sla ven ska dr `av na za jed ni ca. Ali, taj je do ku ment sa mo de kla ra tiv no bio uni ver zal nog (op }e ju go sla ven skog) ka rak te ra, dok je po stvar nom sa dr `a ju bio iz ra zi to srp sko vi |e we bu du} no sti Ju go sla vi je, s pre po zna tqi vim srp skim (to~ ni je, in te gral no srp skim) pri stu pom. Ka ko mi je ob ja snio, to je, uglav nom, bi la we go va vla sti ta ini ci ja ti va, uz na po me nu da je ela bo ra ci ju do ku men ta ipak od lu ~io po vje ri ti kom pe tent nim prav ni ci ma i so ci o lo zi ma Ko sti ^a vo {kom, Tri vi In |i }u i Zo ra nu Avra mo vi }u. Iza SA NU pro iz ve la „bo ja `qiv” me mo ran dum pred lo ga su slu `be no sta ja la sva tri stru kov na udru `e wa – pi sa ca, so ci o lo ga i fi lo zo fa – a bli~ kim) gra ni ca ma u Ju go sla vi ji, kao dr `av nim. obra zlo `io ga je sam ]o si}, na van red noj skup Za we ga su to bi le „ide o lo {ke gra ni ce”. Re kao je: {ti ni Udru `e wa kwi `ev ni ka, u pre pu noj dvo ra ni „Wih je Ustav iz 1974. u~i nio dr `av nim, ali mi Na rod ne bi bli o te ke Sr bi je, 27. o`uj ka 1988. ih ni smo pri zna va li kao dr `av ne.” We gov ne pre Za in tri gi ra la me sim bo li ka tog da tu ma: 27. `a qe ni po li ti~ ki ideal bio je i ostao Ustav iz o`uj ka 1941. do go dio se voj ni pu~ i ve li ke na rod 1963. – jer su re pu bli~ ke gra ni ce „ad mi ni stra ne de mon stra ci je u Be o tiv ne, be zna ~aj ne”. No, gra du pro tiv Vla de Cvet we ga je, ka `e, 1974. za mi ko vi}–Ma ~ek ko ja je dva je nio „bi ro krat ski na ci o „Kao {to su Vojvodina i Kosovo da na pri je to ga pot pi sa la na li zam oli gar hi ja, ko je pokrajine u Srbiji, tako su Lika, pro to kol o pri stu pa wu su za vla da le Ju go sla vi Kra qe vi ne Ju go sla vi je jom”. Istra ili Dalmacija mogle ili Troj nom pak tu. ]o si} mi trebale biti u Hrvatskoj. Ali Tito – Ja av noj ske gra ni ce ne je od go vo rio da je iz bor pri zna jem – ka te go ri~ ki i Kar deq su ba{ hte li je din stve nu da tu ma bio svje sna pro vo je iz ja vio ]o si}. – To su Hrvatsku, a podeqenu Srbiju!” ka ci ja. Ko min ter ni ne i ko mu ni – Na mer no smo – re kao sti~ ke gra ni ce. Kao {to mi je – iza bra li dan po bu su Voj vo di na i Ko so vo po ne za slo bo du! kra ji ne u Sr bi ji, ta ko su i Li ka, Istra ili Dal ma Ina ~e, to se do go di lo sa mo ne ko li ko mje se ci ci ja mo gle ili tre ba le bi ti u Hr vat skoj. Ali ne ko na kon Osme sjed ni ce CK SKS-a, na ko joj je svu je ba{ hteo je din stve nu Hr vat sku, a po de qe nu Sr vlast u Sr bi ji pri gra bio Slo bo dan Mi lo {e vi}. bi ju! Po ]o si }u, Mi lo {e vi }u se we go va ini ci ja ti va Na mo je pi ta we tko je taj „ne tko”, od go vo rio je: ni je ni ma lo svi dje la. Ali ne sa mo we mu. Ne pri ja „Kar deq je o sva kom de ta qu pi tao Ti ta, ko ji je teq ski je do ~e ka na u oba CK – srp skom i sa ve bdio i nad naj sit ni jim po je di no sti ma„. znom. A po pqu va li su je svi (re `im ski) ju go sla ]o si} je go vo rio sve ti {e. I na kon ot pri li ke ven ski me di ji. „Po li ti ka eks pres” je ob ja vi la ko ~e tvrt sa ta mo je ga gwa vqe wa (uglav nom, oko ba men tar pod na slo vom „Go vor mr `we Do bri ce ]o nal nih de ta qa), pre ki pje lo mu je. Re kao je da mu se si }a” u ko jem je on okva li fi ci ran „mi li tant nim za mu ti lo u gla vi i `ur no mo ra iz mje ri ti pri ti an ti ko mu ni stom”. sak. Usta no vio je da mu se tlak di gao (od no sno, ja Na pi ta we u ~e mu je bi la bit na raz li ka iz me |u sam mu ga di gao, svo jim cje pi dla ~e wem) i on sa da Me mo ran du ma SA NU iz 1986. i we go vog pred lo ga mo ra pri le }i. Dok tor mu je ta ko na re dio. A ja mo ustav nih pro me na iz 1988, od go vo rio mi je: gu oti }i. Pro tiv apa ra ta, kao {to je bio tla ko – Me mo ran dum ni je do voq no ja sno, ili ni je uop mjer, ni sam mo gao ni {ta. Teh no lo gi ja je bi la na {te, za go va rao par la men tar nu de mo kra ti ju, a ja ]o si }e voj stra ni. I {to mi je dru go pre o sta lo sam se sa svo jim sa rad ni ci ma, bez ika kvog ogra ne go da se, po ku we na li ca, po ku pim.

Kwi gu Dar ka Hu de li sta „MOJ BE O GRAD SKI DNEV NIK (Su sre ti i raz go vo ri s Do bri com ]o si }em 2006–2011„), u iz da wu za gre ba~ kog „Pro fi la”, mo `e te na ba vi ti u svim bo qim srp skim kwi `a ra ma Prvi broj Slobodne Vojvodine" {tampan je kao organ Pokrajinskog narodnooslobodila~kog odbora za Vojvodinu " 15. novembra 1942. u ilegalnoj {tampariji u Novom Sadu. Od 1. januara 1953. Slobodna Vojvodina" izlazi pod imenom Dnevnik”. " " Prvi urednik - narodni heroj SVETOZAR MARKOVI] TOZA pogubqen od okupatora 9. februara 1943. Izdava~ „Dnevnik Vojvodina pres d.o.o.”, 21000 Novi Sad, Bu le var oslobo|ewa 81. Te le faks re dak ci je 021/423-761. Elek tron ska po {ta re­dak­ci­ja@dnev­nik.rs, In ter net: www.dnevnik.rs. Generalni di rek tor Du{an Vlaovi} (480-6802). Glavni i od go vor ni ured nik Aleksandar \ivuqskij (480-6813). Ure |u je re dak cij ski ko le gi jum: Nada Vujovi} (za me nik glavnog i od go vor nog ured ni ka, unutra{wa politika 480-6858), Miroslav Staji} (pomo}nik glavnog i od go vor nog ured ni ka, nedeqni broj 480-6888), Dejan Uro{evi} (ekonomija 480-6859), Vlada @ivkovi} (desk, no}ni urednik 480-6819), Aleksandar Savanovi} (no vo sad ska hro ni ka, 528-765, faks 6621-831), Nina Popov-Briza (kul tu ra 480-6881), Svetlana Markovi} (voj vo |an ska hro ni ka 480-6837), Vesna Savi} (svet 480-6885), \or|e Pisarev (dru{tvo 480-6815), Mi{ko Lazovi} (reporta`e i feqton 480-6857), Branislav Puno{evac (sport 480-6830), Jovan Radosavqevi} (Internet slu`ba 480-6883), Ivana Vujanov (revijalna izdawa 480-6822), Slobodan [u{wevi} (fo to 480-6884), Branko Vu~ini} (teh ni~ ka pri pre ma 480-6897, 525-862), Nedeqka Klincov (teh ni~ ki ured ni ci 480-6820), Zlatko Ambri{ak (Slu `ba pro da je 480-6850), Svetozar Karanovi} (Oglasni sektor 480-68-68), Filip Gligorovi} (Sektor informatike 480-6808), Ma li ogla si 021/480-68-40. Besplatni mali oglasi za Oglasne novine 021/472-60-60. Ru ko pi si i fo to gra fi je se ne vra }a ju. Cena primerka 30 dinara, subotom i nedeqom 35 dinara. Mese~na pretplata za na{u zemqu 940, za tri meseca 2.820, za {est meseci 5.640 dinara (+ptt tro{kovi). [tam pa: Politika [tamparija d.o.o. @iro ra~uni: AIK banka 105-31196-46; Rajfajzen banka 265201031000329276

Dnevnik" je odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem " i Ordenom rada sa zlatnim vencem


20

lov

petak 5. april 2013.

NI MA LO VE SE LE PRI LI KE U NO VOK NE @E VA^ KOM LOVA^KOM UDRU@EWU „EMIL TA LI JAN”

U Lo va~ kom udru `e wu „Emil Ta li jan” u No vom Kne `ev cu ne u god na i mu~na si tu a ci ja jo{ ni je raz re {e na, ni dva i po me se ca po sle odr `a va wa van red ne Skup{{ti ne, sa zva ne na ini ci ja ti vu ve }e gru pe ne za do voq nih lo va ca. Oni su se po bu ni li zbog fi nan sij skog sta wa, pri li ka ma u lo vi {tu i na ru {e nim me |u qud skim od no si ma, te su zah te va li sme wi va we pred sed ni ka An dri je Ti {me i da se iz vr {i iz me na i do pu na Sta tu ta LU „Emil Ta li jan”, ali u tim na sto ja wi ma ni su us pe li jer za pro me ne ni je obez be |e na po dr {ka ve }i na od 171 ~la na Udru `e wa. Na van red noj Skup {ti ni prak ti~ no ni {ta ni je raz ja {we no od spor nih pi ta wa, a iz re ~e no je mno {tvo op tu `bi na ra ~un upra vqa wa LU „Emil Ta li jan” i pred sed ni ka Ti {me, ko ji je na ovoj du `no sti ve} 16 go di na. U me |u vre me nu, od mu~ nog vi {e ~a sov nog za se da wa, kri mi na li sti~ ka po li ci ja PU Ki kin da je pro tiv pred sed ni ka Ti {me pod ne la kri vi~ nu pri ja vu, zbog osno va sum we da je po ~i nio tri kri vi~ na de la zlo up o tre be ovla {}e wa u pri vre di i zlo u po tre bu slu `be nog po lo `a ja.

Fo to: M. Mi tro vi}

Lovci nezadovoqni, krivi~na prijava protiv predsednika

Sedi{te LU „Emil Talijan” u Novom Kne`evcu

Andrija Ti{ma

Pre ma na vo di ma kri vi~ ne pri ja ve, Ti {ma se te re ti da je u pe ri o du od 2010. do 31. de cem bra 2012. go di ne, pro tiv prav no pri ba vio imo vin sku ko rist za vi {e prav nih li ca u iz no su od oko mi lion di na ra, ko ja su an ga `o va la lov ce za lov na te ri to ri ji LU u No vom Kne `ev cu. Ta ko |e, po sto ji osnov sum we da je u istom pe ri o du, pro tiv prav no pri ba vio ko rist za se be od oko 740.000 di -

na ra, ta ko {to je na kon od stre la krup nu di vqa~ pro dao za go tov no vac, bez evi den ti ra wa u po slov ne kwi ge Udru `e wa. Hte li smo o zbi va wi ma u no vok ne `e va~ kom LU i sum wa ma iz kri vi~ ne pri ja ve da raz go va ra mo sa pro zva nim i osum wi ~e nim pred sed ni kom, me |u tim, Ti {ma dok tra je is tra ga ne `e li da go vo ri za me di je. Osta je da sa ~e ka mo epi log kri vi~ nog po stup ka, {ta je

od sve ga isti na i ima li kri vi~ ne od go vor no sti, a pri li ka da se za va |e ni no vok ne `e va~ ki lov ci su o ~e bi }e na re dov noj iz bor noj Skup {ti ni Udru `e wa. Lov ci i{ ~e ku ju „ve li ko spre ma we”. Ne zva ni~ no na ja vqu je se da se odr `a va we iz bor ne Skup {ti ne pri pre ma za po ~e tak ma ja, {to }e i bi ti pri li ka da ~la no vi LU „Emil Ta li jan” sa gle da ju sta we sa po u zda nim i re le vant nim po da ci ma.

Iz gru pe ne za do voq nih lo va ca gru po vo |a Jo `ef Va {tag sa lo va~ kim sta `om od 38 go di na i ~lan Upr va nog od bo ra Jo van Stoj kov-So ni, uka zu ju da je neo p hod no da se iz vr {i iz me na Sta tu ta LU „Emil Ta li jan”, ka ko bi se obez be di lo rav no prav na za stu pqe nost lo va ca u Uprav nom od bo ru. Pre ma Sta tu tu UO bro ji 13 ~la no va, lov ci su ras po re |e ni u isto to li ko lov nih gru pa, me |u tim, uka zu ju na ne lo gi~ nost da u sa da {wem UO pred stav ni ci iz tri lov ne gru pe ima ju ve }i nu u od no su na osta lih 10, {to je ne shva tqi vo. - Ho }e mo da sve lov ne gru pe bu du ade kvat no za stu pqe ne u UO. Tre ba lo bi iz vr {i ti iz me ne, da lov ne gru pe ne bu du ma we od 10 lo va ca, ni broj ni je od 20. Ima mo gru pe i sa tri de se tak ~la no va, pa iz dve gru pe ima mo po tri ~la na UO. Sa da {wa ve }i na u UO je pri va ti zo va la Udru `e we i to je ono {to nam sme ta - uka zu je Va {tag. Ne za do voq ni lov ci kon sta tu ju da je no vok ne `e va~ ko Udru `e we ne ka da bi lo me |u naj bo qi ma u Voj vo di ni, a sa da je u du bi o zi i fi nan sij ski i u po gle du sta wa di vqa ~i. Va {tag, Stoj kov i dru -

gi ne za do voq ni ci sma tra ju da se ne ga zdu je do ma }in ski. Po red to ga, uka zu ju da ni su oprav da na o~e ki va wa u po gle du sma we wa tro {ko va po sle raz dru `i va wa iz ra ni jeg LU „Srn da}„, iz ko jeg su se osa mo sta li la ~e ti ri udru `e wa u No vom Kne `ev cu, Srp skom Kr stu ru, \a li i Ba nat skom Aran |e lo vu. - Sva osta la udru `e wa iz op {ti ne ko ja su bi la u LU „Srn da}„ se raz vi ja ju i ima ju ula ga wa, a mi smo u gu bit ku. Raz dru `i va we iz „Srn da }a” bi lo je da bi na vod no jef ti ni je po slo va li, a sa da nas sve ko {ta mno go vi {e ne go dok smo ra di li za jed no. Is kqu ~i va na nam je pa po no vo pri kqu ~e na stru ja, ve} du `e vre me is kqu ~en nam je te le fon, is kr sli su i pro ble mi sa vo do me rom. Za re pre zen ta ci ju se sa da tro {i vi {e ne go {to do bi ja mo za za kup lo va~ kog do ma, za ko ji je me se~ na ki ri ja 250 evra. Ra ~un nam je ne dav no de blo ki ran i po za vr {nom ra ~u nu za pro {lu go di nu smo u plu su, a pa ra ne ma. Ove zi ma iz o sta lo je ~ak i tra di ci o nal no fe bru ar sko dru `e we lo va ca - ne za do vo qan je Stoj kov. M. Mi tro vi}

RE A GO VA WA NA IZJAVE PREDSEDNIKA I SEKRETARA LSV MAR KO TI CA:

Ob ma wu ju lo va~ ku jav nost Po vo dom na vo da pred sed ni ka Lo va~ kog sa ve za Voj vo di ne Mi la na Pa `i na i se kre ta ra Lo va~ kog sa ve za cen tral ne Sr bi je Dra ga na Gu be ri ni }a o to me da Mar ko Ti ca, ak tu el ni pred sed nik Skup {ti ne LSS, ni je re gu lar no iza bran de le gat, te da ni je de le gat ma ti~ nog, ti tel skog udru `e wa ve} LU iz Ko sje ri }a, „Dnev ni ku” su se do pi som obra ti li @iv ko Sta ni} Bu ca, pred sed nik LU „[qu ka” iz Ti te la, kao i sam Mar ko Ti ca.

„Skup{tina je jednoglasno donela Odluku o ~lanarini u LSS: ~lanarina 300, za informisawe 200, i osigurawe lovaca, koje nije obavezno 100 {to ukupno iznosi 600 dinara, a bez osigurawa 500 dinara. „Po me nu ti lov ni rad ni ci, ve ro vat no iz o~a ja po ku {a va ju ob ma nom lo va~ ke jav no sti da ospo re kvo rum i le gi ti mi tet de le ga ta. @e lim da de man tu jem sve wi ho ve na vo de, jer sam bio i ostao de le gat i svog ma ti~ nog LU (u ko me sam ~lan 37 go di na bez pre ki da) gde mi je de le gat ski man dat do 2014. go di ne. Ove ren mi je i pot pi san evi den ci o ni li sti} i za ovu skup {ti nu. ^lan sam i u LU ’Ko sje ri}’ i wi hov de le gat. Pod ne te su raz ne i neo sno va ne tu `be i pri ja ve pro tiv ko le ga lov nih rad ni ka - en tu zi ja sta ko ji ma se bla ti lo va~ ka or ga ni za ci ja i bes po treb no tro {e i ra si pa ju lo va~ ke pa re, a lov ci sa ve li kim te {ko }a ma sa ku pe no vac za ~la na ri nu. Iz ra `a vam `a qe we {to se skup {ti ni ni je oda zvao ve }i broj de le ga ta (po seb no iz Voj vo di ne) pa i ne za do voq ni, da iz ne su svo je kri ti ke na pra vom me stu do pri ne su za jed ni~ kom bo qit ku”, na veo je Ti ca.

@IV KO STA NI], PRED SED NIK LU „[qU KA” TI TEL:

Ti ca je na{ de le gat

Marko Tica

„Ve} du `i pe riod Mi lan Pa `in, pred sed nik LSV, i Dra gan Gu be ri ni}, se kre tar LSCS, po ku {a va ju da sru {e Skup {ti nu LSS i raz bi ju Lo va~ ki sa vez Sr bi je, ko ji ima tra di ci ju du gu 117 go di na, za rad ne kih ~ud nih in te re sa, a ne lo va~ kih, jer je ogrom na ve }i na lo va ca u Sr bi ji dru ga ~i jeg mi {qe wa. Ta ko su na kon ve o ma uspe {ne Skup {ti ne LSS, odr `a ne u Be o gra du 16. mar ta na ko joj su re al nim i kon struk tiv nim di sku si ja ma usva ja ni svi iz ve {ta ji o ra du i fi nan sij skom po slo va wu Sa ve za za 2012.go di nu, kao i iz me ne i do pu ne Sta tu ta LSS po me ri i zah te vu lo va ca i LU {i rom Sr bi je. Na tu skup {ti nu sam po zvao sve de le ga te ~la no ve LSS, wih 238 (po seb no sve iz Voj vo di ne, ko ji ma je naj u `e ru ko vod stvo LSV pre po ru ~i lo, da ne ka `em za bra ni lo da pri su stvu ju sed ni ci, {to je Skup {ti na osu di la) i ra znim op struk ci ja ma na sto ja li da se va `na sed ni ca neo dr `i. Po {to je sed ni ci bi lo pri sut no 130 de le ga ta, ko ji su li~ no pot pi sa li pri su stvo, a za kvo rum je tre ba lo 120, do ne te su od go va ra ju }e od lu ke sa kon sta ta ci jom da se po slo va lo eko no mi~ no i {te dqi vo jer su od re |e ni tro {ko vi vi {e ne go pre po lo vqe ni u od no su na prethod ni pe riod.

„Mar ko Ti ca je na{ de le gat u Skup {ti ni LSS od pre tri go di ne sa man da tom od 4 go di ne. Ka ko je u sta rom udru `e wu do {lo do spo ra zum ne po de le na dva no va udru `e wa, mi smo se na Skup {ti ni LU (pri li kom raz dva ja wa) u dva no va prav na sled be ni ka sa kon ti nu i te tom ~lan stva u LSS i LSV do go vo ri li da Mar ko Ti ca, po zna ti i afir mi sa ni lov ni rad nik (do ta da {wi pred sed nik LU u kon ti nu i te tu 20 go di na), osta ne za jed ni~ ki de le gat do kra ja man da ta 2014. go di ne. To je po tvr |e no i na ovo go di {woj Skup {ti ni LU, te mu je ured no ove ren i pot pi san „evi den ci o ni li sti}”za Skup {ti nu LSS u Be o gra du 16.03.2013. Sve po dat ke o spo ra zum nom raz dru `i va wu i kon ti nu i te tu ~lan stva u oba Sa ve za, sa po tvr |e nim man da tom Ti ce de le ga ta u LSS po do bi je nim obra sci ma i in struk ci ja ma do sta vi li smo u LSV ko ji je bio u oba ve zi da ih sa obra sci ma osta lih po de qe nih LU do sta vi u Be o grad. Pro ve rom u slu `bi LSV sam do bio in for ma ci ju da je pred sed nik Pa `in li~ no od neo za Be o grad 15-tak zah te va za jed no sa na {im, jo{ u ma ju ili po ~et kom ju na 2012. ^e mu te ne i sti ne i ob ma na lo va~ ke jav no sti?” - na veo je Sta ni}.

OBJA[WEWE

Mar ti nov je de le gat Skup {ti ne LSS Lo va~ ki sa vez Voj vo di ne do sta vio je „Dnev ni ku” do pis: „Da na 22. mar ta 2013. u li stu Dnev nik” na 24 . stra ni (Lov), ob ja vqe na je iz ja va pred sed ni ka Lo va~ kog sa ve za Voj vo di ne Mi la na Pa `i na u ve zi sa odr `a va wem Skup {ti ne Lo va~ kog sa ve za Sr bi je ko ja je odr `a na 16. mar ta ove go di ne u Be o gra du.

Tom pri li kom ne na mer no je na ~i we na teh ni~ ka gre {ka ka da je na ve de no da Ivan Mar ti nov iz I|o {a ni je de le gat Skup {ti ne LSS. Na knad nom pro ve rom je utvr |e no da Ivan Mar ti nov ima ve ri fi ko van man dat u Skup {ti ni LSS, te se ovim pu tem iz vi wa va mo go spo di nu Mar ti no vu” - sto ji u do pi su LSV.

VE LI KA AK CI JA KRAJ BA NAT SKOG DE SPO TOV CA

500 sta ba la po {u mi lo utri nu Sve ma we re mi za u iona ko sla bo po {u mqe noj Voj vo di ni ve li ki je pro blem za op sta nak di vqa ~i, pa su ne dav no u Ba nat skom De spo tov cu, uz po mo} svo jih po bra ti ma iz Sre ma - Kr ~e di na ca, od lu ~i li da rad nom ak -

ci jom u svom lo vi {tu do bi ju vi {e go di {wu vi so ku re mi zu: sa di li su ja sen, vr bu i to po lu, ukup no 500 sta ba la. Sad ni ma te ri jal su im obez be di li i do ne li pri ja te qi iz Kr ~e di na - Bra ne Tu ve yi} i

Slo bo dan ^ar ki}, a u ak ci ji su u~e stvo va li do ma }i lov ci i pod mlat ka ri. Po {u mqen je po tes „[o ze”, ina ~e ne plod na utri na, kraj ne ka da {we `e le zni~ ke sta ni ce u bli zi ni Ba nat skog De spo tov ca. D. Kn.


OGLASI l ^ITUQE Oti{la je prerano, ali }e zauvek ostati u na{im srcima.

petak 5. april 2013.

Posledwi pozdrav bratu

21

Posledwi pozdrav na{em

ZLA TI BOR - izdajem komfornu ku}u u centru, sa 6 le`ajeva za Uskrs, povoqno, dogovor. Telefon: 063/8289944. 72201

Anka Male{

Milenku Gavrilovi}u

Joji

Dragi na{ Mile, nikada te ne}emo zaboraviti.

O`alo{}eni: suprug Mile i }erke Milana i Milica. U NO VOM SA DU izdajem name{tenu garsoweru, I sprat, CG, {iri centar, mo`e na du`i period. Telefon: 064/155-7510. 72183

Jovan i Lazar Popovi} sa porodicama.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, na Centralnom grobqu (kod Arome) u Futogu, u 14.30 ~asova. 72313

Posledwi pozdrav bratu, stricu i ujaku.

dragom

TE LE VI ZOR malo kori{}en, kao nov, u savr{enom stawu, 35 evra, el. {poret o~uvan 30 evra. Mo`e dostava. Nakupcima ne prodajem. Telefon: 063/774-6129. 72223

Posledwi pozdrav snaji

Posledwi pozdrav dragoj snajki

VO DO IN STA LA TER pru`a sve usluge u delatnosti: odgu{ewa odmah, vr{imo emajlirawe kada, lajsne oko kade. I van grada. Telefoni: 063/7509499, 065/5610864, 021/6394167. 72104 NE MA TE NOV CA za novi name{taj? Uz pomo} na{ih stru~waka, osavremenite stari. Pozovite nas radi svoje „nove� kuhiwe, sobe, kupatila... Telefon 063/515-873. 72186

Anki Male{

72320

72314

72304

Savka Kowarac.

^ETVOROGODI[WI POMEN

Posledwi pozdrav dragoj

Milenku Gavrilovi}u Joji

72301

Posledwi pozdrav dragoj tetki

2009 - 2013.

od: porodica Milana Batosa i Oqe i Milana [utulovi}a.

72287

~ika Miloradu Peji}u ve~na slava. Zlatko Ba{i} sa porodicom.

Anki Male{

Gospi Majki}

Dragan Mati}

od: Jovana, Dragice, Tawe i Dragana.

72332

72316

Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da nas je napustio na{ dragi i voqeni otac

Posledwi pozdrav dragoj mami

Neka ti je ve~na slava.

Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. Tvoji: sin Mirko i supruga Radmila.

Posledwi pozdrav Inesinoj i Oliverovoj mami

Bratanac Mile Kova~evi} iz Australije sa sinovima. 72300

72303

S qubavqu i tugom `ive}e{ zauvek u na{im srcima. Po~ivaj u miru, neka te an|eli ~uvaju.

Dragoj babi

Milici Krizbai Sahrana }e se obaviti u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11.15 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu.

Gospi Milici Krizbai Sla|a i Biqa sa porodicama.

Petar Gvero

posledwi pozdrav.

1951 - 2013. Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 13 ~asova, na Centralnom grobqu, u Futogu.

72305

Gospa Majki}

Neka ti je ve~na slava. Zauvek }emo te pamtiti.

O`alo{}eni sinovi Miroslav i Aleksandar. Posledwi pozdrav

72321

Milenku Gavrilovi}u Joji

Sin Oliver i }erka Ines.

Dragutin Kqaji} sa porodicom.

]erka Dragica, zet Drago, unuci Suzana i Ostoja Diki}.

72297

72298

POMEN Dana 9. 4. 2013. godine navr{ava se 40 dana od kako nije sa nama na{ dragi i voqeni

PO TRE BAN gra|evinski tehni~ar ili in`ewer sa iskustvom iz oblasti gra|evinske stolarije, sa poznavawem rada na ra~unaru. Telefoni: 897-207 065/55549-01. 72110

KU PU JEM staro gvo`|e, ve{ ma{ine, {porete, stare automobile za otpad, karoserije, ~istim podrume, tavane, odnosim {ut. Telefoni: 6618-846, 064/95-33943, 063/84-85-495. 72029

Neka te an|eli ~uvaju. Osta}e{ zauvek u na{im srcima. Veka sa porodicom.

pravom

Posledwi pozdrav na{em dragom i velikom prijatequ

Gospi Majki}

Posledwi pozdrav Bati od ujne Savete.

PRI ROD NI PRE PA RAT protiv hemoroida - {uqeva ispitan u nadle`noj ustanovi i li~no proveren, eliminisan za 7dana. Deda Rado{. Telefoni: 064/240-5549, 037/490-797. 72294

FAR MA iz Stepanovi}eva prodaje tovne pili}e i prasi}e. Dostava na adresu. Povoqno. Telefoni: 021/717-058, 063/521-559, 063/539-051. 71338

Aleksandar Mikovi}

O`alo{}eni: brat Mitar, sestre Joka, Stoja i Marija sa porodicama i bratanica Jovanka sa porodicom.

Velikom prijatequ, pu{karu i lovcu

72282

72302

NOV, 4.0 ukwi`en, odmah useqiv stan u Janka Veselinovi}a, 120m2 cena 700e/m2. Telefon: 060/02-01-000. 72308

Petar Gvero

Tvoja sestra Bogica, zet Jole i sestri~ina Maca Gavrilovi}.

Milan ]eran

72264

Sa tugom u srcima obave{tavamo dragu rodbinu, kumove i prijateqe da je preminula na{a draga supruga, majka, baka i prabaka

Gospa Majki}

1965 - 2013.

1932 - 2013.

od: Jovice, Milenka, Sne`ane i Duwe Gavrilovi}.

Pomen }emo odr`ati u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Sve nam vi{e nedostaje{. Na{a qubav prema tebi osta}e ve~no. O`alo{}eni: sinovi Lazar i \or|e, supruga Judit, roditeqi Danica i Milenko.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 14 ~asova, na grobqu, u Ba~kom Jarku. Posledwi pozdrav, neka te an|eli ~uvaju. O`alo{}eni: suprug Milan, sin Dragomir i unuci Milan i Stanko.

72322

72285

72296


22

^ITUQE l POMENI

petak 5. april 2013.

Posledwi pozdrav dragom ujaku

Posledwi stricu

pozdrav

dragom

Sa{a Gajin

Joji

Milenku Gavrilovi}u

od wegovog Bate.

Sale, vreme prolazi brzo, a zaborav nikad.

Uvek }e{ ostati u srcima: Bate, Ru`ice, Nevene, @eqka, Uro{a i Biqane.

od: Bate i Cece sa porodicama.

Tvoji kumovi: Kuzman Nedeqko i An|elka sa porodicom.

72266

72283

72284

Posledwi pozdrav dragoj tetka

JEDNOGODI[WI POMEN

1988 - 2013.

od: Ivane sa decom i Svetlane sa porodicom.

72267

pozdrav

dragom

Dani prolaze, uspomene ne blede, bol u srcu, tuga u du{i ne prestaje, uvek }e{ biti sa nama. Po~ivaj mirno i spokojno. Pomen dajemo u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11 ~asova, na Ka}kom grobqu. Tvoji: mama Desanka i tata Srboslav. pozdrav

na{em

Milenko Gavrilovi} Mile

od: kuma Zambe, Matilde i Vladimira Kojadinovi}a.

Uspomena na tebe `ive}e dok postojim.

72258

Posledwi pozdrav ujaku

72251

Sa{a Gajin Dolazak prole}a nas podse}a na tvoj odlazak. Postoji qubav i tuga koju vreme ne mo`e ubla`iti.

Posledwi pozdrav dragom prijatequ, ocu, tastu i dedi

Milenku Gavrilovi}u od Mi}e Avramovi}a i Mire Zrni}.

Tvoja tetka Du{ica sa porodicom. 72281

72279

Posledwi dragom

Joji Gavrilovi}u

Sestra Mirjana Beleslijin sa suprugom Miloradom, decom Slobodanom i Majom sa porodicama.

Aleksandar - Sa{a Gajin

Cici

Posledwi prijatequ

Posledwi pozdrav

Umro je moj jedini brat

Na{oj Daki,

72260

POMEN Navr{ava se 40 dana od smrti na{eg supruga i oca

Milenku Gavrilovi}u Joji Sa du`nim po{tovawem, porodice Gvozdenovi} i Stojanovi}.

Milenku Gavrilovi}u Joji

Lazaru Kuzman~evi}u

Porodica Lalo{evi}.

od porodice Dragi}.

72270

72226

Posledwi pozdrav Mininom tati

Posledwi pozdrav drugu i kumu

72261

Darinki Vukadinovi}

Miodraga Maletina

Posledwi pozdrav na{oj dragoj

Sa po{tovawem, za plemenitost i dobrotu koju si nam pru`ila, porodice: Vasiqevi}, ]ali} i Pi}uri}.

Pomen }e se odr`ati u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11 sati, na pravoslavnom grobqu, u Mo{orinu. O`alo{}ena porodica.

72255

72220

POMEN

Pet godina je pro{lo od kada si oti{ao. Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima.

Daki Tvoj lik i tvoja dobrota, nesebi~na qubav i plemenitost kojom si nas okupqala zauvek }e ostati u na{im srcima.

Bogdan Gu{i}

Milenku Gavrilovi}u Joji

~ika Joji Kumovi Vlada i Lola sa porodicama.

72276

Danas se opra{tamo od

Joje Gavrilovi}a dobrog i plemenitog ~oveka i uvek pouzdanog prijateqa.

1936 - 2012.

od Tomi} Gradimira i Kozarov Paje.

Dana 6. 4. 2013. godine obele`i}emo godi{wi pomen i obi}i ve~nu ku}u oca, brata, dede, strica i ujaka.

Sestra Vinka, brat \uro, sestra An|a i sestra Olga sa porodicama i porodice Bogdanovi} i @ivkovi}.

O`alo{}ena porodica.

72250

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a

Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a voqena mama

Veronika Staki} - [ubow

Darinka Vukadinovi}

Sahrana }e se obaviti 5. 4. 2013. godine, u 15 ~asova, na Pravoslavnom grobqu, u Vr{cu.

Majka Milijana, supruga Stana, }erke Aleksandra i Ogwanka i sestra Biqana sa porodicama.

72280

72253

1955 - 2013.

Milorad Todorovi}

72184

Posledwi prijatequ

pozdrav

dragom

Mladenu @aki}u

ro|. Bogdanovi} 1923 - 2013.

Dr Vlada Vi{kovi} sa porodicom.

O`alo{}eni: sin Igor, snaja Marija sa decom Mihajlom, Milicom i Markom, }erka Ivana, zet Aleksandar sa decom Andreom i Katarinom.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 14.15 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Pamti}emo tvoju plemenitost, dobrotu i nesebi~nu qubav koju si nam pru`ala. O`alo{}ene }erke Nada i Goranka.

72277

72268

72252

od porodice Kockarevi}.

72230


^ITUQE l POMENI Posledwi pozdrav velikom drugu i mom dugogodi{wem saradniku

Milenku Gavrilovi}u Joji

Povodom smrti moga dragog brata

POMEN

Posledwi pozdrav voqenom bratu

72237

jedinom

Danas, 5. aprila 2013. godine navr{ava se godina od kako nas je napustio na{ dragi i voqeni otac i deda

23

3 Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je 3. aprila 2013. godine preminuo na{

Milenku Gavrilovi}u Joji

Prell Zoltana

od: Frawe, supruge Qubice i dece.

petak 5. april 2013.

danas, 5. 4. 2013. godine, u 13.30 ~asova, u prisustvu rodbine i prijateqa polo`i}emo urnu na Gradskom grobqu.

Sa tu`nim srcem obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ voqeni otac, suprug i deda

Bude Stipi}

od: brata To{e i snaje Du{ice.

Rana je do`ivotna, tuga i bol ve~ni.

O`alo{}eni brat Viktor sa porodicom.

Milenko Gavrilovi} Joja

72231

Posledwi pozdrav dragom zetu i te~i

]erka Qiqana i unuk Stefan.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 12.45 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Tvoja briga za nas bila je nemerqiva i za to ti hvala. Zauvek }e{ ostati u na{im srcima.

72194

72204

Danas se navr{ava godina dana od kada nije vi{e sa nama na{ voqeni otac, deda i svekar

Aleksandar Mikovi} Bata

Milenku Gavrilovi}u Joji

Wegovi najmiliji: supruga Zlata, sin Branko i }erka Mirjana sa porodicama.

od porodice Stankovi}. 72229

72232

preminuo u 60. godini. Sahrana }e se obaviti 5. 4. 2013. godine, u 9.45 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu.

Bude Stipi}

Posledwi pozdrav mom jedinom bratu

dipl. ekonomista 1935 - 2012. „al’ ima bi}a {to ih `ivot {aqe, i {to smo od wih u `ivotu daqe, to `ivqe `ive, to sjajnije sjaje”. S ponosom ~uvaju uspomenu na Tebe: sin Zoran, snaja Marijana i unuci Nemawa i Bojan. 72175

O`alo{}eni: sin Dejan, supruga Cica, snajka Danijela i unu~i}i.

Radoslava Maleti} U subotu, 6. 4. 2013. godine, u 10.30 ~asova, na grobqu u Veterniku obele`i}emo godi{wi pomen na{e drage mame i bake koja nam jako nedostaje.

Mojoj jedinoj qubavi, mom suprugu

Aleksandru Mikovi}u Bati od sestre Jelke.

]erke Severina i Svetlana sa porodicama. 72239

Pamti}emo tvoju plemenitost i dobrotu.

72241

72225

Aleksandru Mikovi}u Bati posledwe zbogom i hvala za lepe, zajedni~ke trenutke.

SE]AWE Godina je bila dve hiqade {esta, u prole}e rano, sreda, petog aprila: osam sati deset minuta te~e, kad iznenada iz `ivota nesta. Izdahnula je u samo tiho ve~e - od `alosnog miqa, primili je an|eli pod svoja okriqa!

Wegova supruga Cica Mikovi}. 72240

Aleksandar Mikovi}

U 92. godini preminuo je na{ otac, deda i pradeda

Posledwi pozdrav od prijateqa: Mo{e, Joce i Sla|e.

Marica ]uk

72243

POMEN

Milorad Peji} 1921 - 2013.

Mihwak \or|u

Sahrana je 5. 4. 2013. godine, u 13 ~asova, na Uspenskom grobqu, u Novom Sadu.

2000 - 2013. odr`a}e se 6. 4. 2013. godine, u 11 ~asova, na Gradskom grobqu. Dragi sine, sve ove godine smo sa tatom tugovali i bolovali za tobom, sad sam ostala sama da tugujem i bolujem za Vama. Voli te mama. 72246

O`alo{}eni: wegova deca, unuci, praunuci, kao i ostala rodbina.

72233

Na ovom svetu sad we nema vi{e U `eqi da se odnekuda javi, Ponekad kao duga posle ki{e Kao tra~ak, wen mili lik pojavi. Al’ nikad vi{e ne}e da se vrati, Jer oti{la je zauvek, bez nade... Dane i no}i besane nam skrati I u se}awima trajnim ostade! Mirisna ru`a prole}na je bila I u srcima qubav rasplamsala, Mirisom svojim zanosnim opila I u wima dok `ivimo ostala. Sad je zauvek zemna tama skriva U ti{ini nemoj sama po~iva!

ro|. Mr|a

Osta}e zauvek u srcima: supruga Tomislava, }erke Pavline, sina Davora, sestara Zorke i Sofije, unuka Srboquba i Tomislava, zeta Konstantina, devera Neboj{e i mnogobrojne rodbine. 72041


24

sport

petak 5. april 2013.

POMO] KLADIONI^ARIMA NA[ PRED LOG

ENGLESKA PREMIJER LIGA Subota Reding - Sautempton Nori~ - Svonsi Stouk - Aston Vila VBA - Arsenal Nedeqa Liverpul - Vest Hem Totenhem - Everton ^elsi - Sanderlend Wukasl - Fulam Kvins Park - Vigan (17.10) Ponedeqak Man~ester j. - Man. siti 1. Man~es. J. 30 25 2 3 2. Man~es. S. 30 18 8 4 3. Totenhem 31 17 6 8 30 16 7 7 4. ^elzi 30 15 8 7 5. Arsenal 30 13 12 5 6. Everton 7. Liverpul 31 13 9 9 31 13 5 13 8. VBA 9. Svon. Siti 31 10 10 11 30 10 9 11 10. Fulam 11. Vest Hem 30 10 6 14 12. Sautemp. 31 8 10 13 13. Stouk 31 7 13 11 14. Nori~ 31 7 13 11 15. Wukastl 31 9 6 16 16. Sanderl. 31 7 10 14 17. Vigan 30 8 6 16 18. Aston V. 31 7 9 15 19. Kvins P. 31 4 11 16 20. Reding 31 5 8 18

(13.45) (16) (16) (16) (14.30) (15.05) (16) (16) (21) 70:31 77 55:26 62 53:38 57 59:32 55 59:33 53 47:35 51 59:40 48 41:41 44 41:40 40 43:46 39 35:44 36 44:53 34 27:36 34 28:47 34 41:56 33 33:43 31 36:56 30 32:58 30 28:51 23 36:61 23

\a vo li lo ve gra |a ne Vi kend pred na ma do no si ne ko li ko der bi ja u naj ja ~im fud bal skim li ga ma Sta rog kon ti nen ta. Na Ostr vu se sa sta ju dva Man ~e ste ra, Ju naj ted i Si ti. Bi }e to ve ro vat no pri mo pre da ja pe ha ra, jer je te {ko ve ro va ti da }e |a vo li is pu sti ti 15 bo do va pred no sti u od no su na gra |a ne. Je se nas na Iti ha du sla vi li su Vi di} i dru go vi 3:2. - Iza nas je bo lan po raz u po lu fi na lu FA ku pa od ^el si ja. Ipak, ne m a me s ta tu g o v a w u o~e ku je nas grad ski der bi sa jo{ uvek ak tu el nim {am pi o nom Si ti jem. Ceo Man ~e ster je na no ga ma, bi }e ovo le pa pri li ka da se po be dom nad qu tim ri va lom, uda ri pe ~at na pu tu do no ve ti tu le pr va ka En gle ske. Po bed ni ka }e od lu ~i t i

ENGLESKA – ^EMPION[IP Subota Hadersfild - Piterboro Notingem F. - Blekpul Derbi - Ipsvi~ ^arlton - Lids Brajton - Lester Hal - Midlzboro Kristal P. - Barnsli [efild V. - Blekburn Barnli - Birstol Bolton - Vulverhempton Birmingem - Milvol Vatford - Kardif (18.20) 1. Kardif 39 24 6 9 2. Hal 40 22 5 13 3. Votford 40 21 7 12 4. Kristal 40 18 11 11 5. Notingem 40 16 14 10 6. Brajton 40 15 16 9 40 17 8 15 7. Lester 40 15 12 13 8. Bolton 9. Midlzbro 40 17 4 19 40 14 12 14 10. Derbi 11. Birmingem 40 13 13 14 40 14 10 16 12. Lids 40 13 12 15 13. Barnli 40 13 12 15 14. ^arlton 38 14 9 15 15. Milvol 40 12 14 14 16. Blekpul 40 13 11 16 17. Ipsvi~ 18. Vulver 40 13 9 18 19. Blekburn 39 11 14 14 20. Barnsli 39 13 8 18 21. [efilf 39 13 8 18 22. Hadersf. 40 12 11 17 23. Piterboro 40 13 7 20 24. Bristol 40 11 7 22

(16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) 64:40 56:46 77:51 67:54 59:51 56:40 59:37 58:53 57:61 59:55 56:62 50:59 54:55 49:54 47:52 55:53 39:55 51:58 46:52 50:60 44:54 40:66 57:65 55:71

78 71 67 65 62 61 59 57 55 54 52 52 51 51 51 50 50 48 47 47 47 47 46 40

NEMA^KA BUNDES LIGA Danas Hofenhajm - Fortuna Subota Borusija (D) - Augzburg Borusija (M) - Grojter F. Bajer - Volfsburg Verder - [alke Ajntraht - Bajern Hamburg - Frajburg Nedeqa Nirnberg - Majnc Hanover - [tutgart 1. Bajern 27 23 3 2. Borusija(D) 27 15 7 3. Bajer 27 14 6 4. [alke 27 12 6 5. Ajntraht 27 12 6 6. Majnc 27 10 9 7. Frajburg 27 10 9 8. Borus. (MG) 27 9 11 9. Hamburger 27 11 5 10. Hanover 27 11 4 11. Nirnberg 27 8 11 12. Volfsburg 27 8 8 13. [tutgart 27 9 5 14. Verder 27 8 7 15. Fortuna 27 7 8 16. Augsburg 27 5 9 17. Hofenhajm 27 5 5 18. Grojter F. 27 2 9

(20.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (18.30)

1 5 7 9 9 8 8 7 11 12 31 11 13 12 12 13 17 16

(15.30) (17.30) 78:13 72 62:32 52 50:35 48 46:43 42 42:39 42 34:30 39 35:33 39 35:37 38 32:43 38 49:46 37 :34 35 32:42 32 29:46 32 43:52 31 33:40 29 23:40 24 30:52 20 18:45 15

HRVATSKA Danas Zagreb - Dinamo (Z) Subota Slaven - Split Zadar - Istra Cibalija - Lokomotiva Rijeka - Osijek Nedeqa Inter - Hajduk (S) 1. Dinamo 25 17 4 2. Hajduk 25 12 7 3. Lokomot. 25 12 7 4. Rijeka 25 12 7 5. Split 25 12 5 6. Slaven 25 9 6 7. Istra 25 7 9 8. Osijek 25 6 12 9. Zadar 25 6 6 10. Cibalia 25 6 5 11. Inter 25 4 10 12. Zagreb 25 6 4

(18) (16) (16) (19) (19) 4 6 6 6 8 10 9 7 13 14 11 15

(19) 54:18 55 37:21 43 42:31 43 35:30 43 38:28 41 31:37 33 26:26 30 21:24 30 25:48 24 20:35 23 27:34 22 23:47 22

[PANIJA – PRIMERA

^el si - San der lend 1 (1.35) Mont pe qe - Va len si jen 1 (1.55) Fe je nord - Ven lo 3+ (1.35) Na po li - \e no va 1 (1.40) Va len si ja - Va qa do lid 1 (1.45) Ajn traht - Ba jern 2 (1.60)

RE AL NO OLim pik (M) - Bor do 1 (1.80) To ten hem - Ever ton 1 (1.90) Tven te - Ro da 3+ (1.60) Mons - Lirs 1 (1.60) In ter - Ata lan ta 1 (1.75) So si je dad - Ma la ga 1 (1.75)

IZ NE NA \E WE Ren - Pa pri sen @er men 2 (2.05) Man ~e ster ju naj ted - Man ~e ster si ti 1 (2.05) Stan dard - An der leht 2 (2.25) NEC - AZ Alk mar 4+ (2.30) Fi o ren ti na - Mi lan 2 (2.50) He ta fe - Atle ti ko (M) (2.10)

Danas Astra- Univerzitatea Bra{ov - ^elaul Turnu Severin - Vaslui (20.30) Subota Panduri - Pegtrolul Klu` - Dinamo Nedeqa Glorija - Rapid Steaua - Ja{i Ponedeqak Konkordija - Gaz Metan Vitorul - Otelul 1. Steaua 24 19 3 2 2. Astra 24 14 5 5 3. Panduri 24 13 5 6 4. Petrolul 24 11 9 4 5. Dinamo(B) 24 12 6 6 6. Vaslui 24 11 7 6 7. Klu` 24 9 9 6 8. Rapid 24 9 7 8 9. Bra{ov 24 8 7 9 10. Gaz Metan 24 7 7 10 11. Ocelul(-2) 24 7 8 9 12. Univerz. 24 6 7 11 13. Konkord. 24 6 7 11 14. ^elaul 24 6 6 12 15. Vitorul 24 4 11 9 16. Ja{i 24 6 4 14 17. Turnu Se. 24 3 8 13 18. Glorija 24 3 8 13

HOLANDIJA Danas (18) (18)

(18.30) (20.30) (18) (20.30) (18) (18) 56:19 60 47:22 47 36:30 44 33:20 42 37:26 42 35:24 40 39:27 36 24:23 34 30:34 31 26:34 28 27:31 27 21:36 25 21:37 25 29:42 24 28:37 23 23:33 22 21:33 17 18:43 17

(20) Subota

Vitese - Breda Cvole - RKC Tvente - Roda Viqem - PSV

(18.45) (19.45) (19.45) (20.45)

Nedeqa Utreht - Den Hag Groningen - Herenven NEC - AZ Alkmar Ajaks - Herakles 1. Ajaks 28 17 9 2. PSV Ajndho. 28 18 3 3. Vitese 28 17 6 4. Fejenord 28 17 5 5. Tvente 28 13 9 6. Utreht 28 14 6 7. Herenven 28 10 8 8. Den Hag 28 8 12 9. NEC 28 10 6 10. Herakles 28 8 10 11. Groningen 28 9 6 12. Breda 28 8 8 13. Valvajk 28 7 8 14. AZ Alkmar 28 7 8 15. Cvole 28 7 8 16. Roda 28 5 11 17. Venlo 28 5 7 18. Viqem II 28 3 8

2 7 5 6 6 8 10 8 12 10 13 12 13 13 13 12 16 17

(12.30) (14.30) (14.30) (14.30) 66:28 60 85:31 57 57:32 57 53:35 56 44:26 48 42:32 48 43:48 38 42:52 36 37:49 36 53:55 34 27:44 33 33:44 32 31:36 29 40:48 29 31:45 29 40:56 26 29:56 22 25:61 17

(17) (19) (14) (16) (16) (18.30) (16.30) (18.30) 41:17 47 32:20 38 35:15 35 35:24 34 28:20 32 30:30 28 19:22 28 30:22 27 25:20 26 23:25 26 27:30 25 22:26 25 24:30 24 16:33 20 15:39 11 17:46 9

Danas Amkar - Dinamo (M) Subota CSKA - Volga Rostov - Spartak (M) Lokomotiva - Terek Nedeqa Zenit - K. Sovjetov An`i - Alanija Kuban - Rubin Ponedeqak Mordovija - Krasnodar 1. CSKA 22 17 1 4 2. Zenit 22 13 5 4 3. An`i 22 12 6 4 4. Rubin 22 12 2 8 5. Kuban 22 11 4 7 6. Spartak 22 11 4 7 7. Dinamo 22 12 1 9 8. Krasnodar 22 10 4 8 9. Terek 22 10 3 9 10. Lokomot. 22 9 5 8 11. Amkar 22 6 5 11 12. Rostov 22 5 6 11 13. Volga 22 5 6 11 14. Krila Sovj. 22 4 5 13 15. Mordovija 22 4 3 15 16. Alanija 22 2 6 14

- Ako `e li mo da osta ne mo u tr ci za Li gu {am pi o na mo ra mo da se trg ne mo. Ne }e bi ti ni ma lo la ko, do ma }in je u sjaj noj se ri ji, ima ju ve o ma kva li tet nu eki p u ko ja igra u vr h un s koj for mi - ka `e Ha vi jer Sa vi o la na pa da~ Ma la ge. U Ne ma~ koj eki pa [al kea gra bi ka vr hu sa `e qom da se ume {a u bor bu za tre }e me sto. - U Bre men ide mo po tri bo da. Ka k o pr v en s tvo od m i ~ e igra mo sve bo qe i si gur ni je. Ne }e bi ti la ko, do ma }i nu su bo do vi pre ko po treb ni ka ko bi iz be gao ne iz ve snu za vr {ni cu pr ven stva. I je se nas su nas pro p i s no na m u ~ i l i, ali sam uve ren da }e mo na sta vi ti niz ko ji ima mo pro tiv wih - ka zao je na pa da~ [al kea Yefer son Far fan. I. G.

ITALIJA – SERIJA A

ITALIJA – SERIJA B Danas Re|ina - Bari (20.45) Subota Livorno - Askoli (15) Bre{a - ]ezena (15) Vi}enca - Citadela (15) Empoli - Krotone (15) Specija - Groseto (15) Lan}iano - Juve Stabija (15) Modena - Pro Ver}eli (15) Novara - Sasuolo (15) Verona - Ternana (15) Ponedeqak Padova - Vareze (20.45) 1. Sasuolo 34 22 7 5 66:30 73 2. Verona 34 18 10 6 50:28 64 3. Livorno 34 18 10 6 61:41 64 4. Empoli 34 15 11 8 56:47 56 5. Vareze(-1) 34 14 10 10 46:42 51 6. Novara(-5) 34 15 8 11 58:35 48 7. Bre{a 34 10 16 8 44:38 46 8. J. Stabija 34 11 11 12 46:47 44 9. ]ezena 34 11 11 12 39:50 44 10. Ternana 34 10 13 11 29:30 43 11. Padova 34 10 12 12 34:39 42 12. Modena(-2)34 11 10 13 43:44 41 13. Lan}ano 34 9 14 11 39:48 41 14. Bari(-7) 34 12 11 11 42:35 40 15. Askoli(-1) 34 11 8 14 43:48 40 16. Specija 34 9 12 13 41:50 39 17. ]itadela 34 9 12 13 40:52 39 18. Krotone(-2)3411 8 14 32:45 39 19. Re|ina(-2) 34 9 13 12 36:44 38 20. Vi}enca 34 7 11 16 33:45 32 21. Pro Ver}eli34 7 7 20 30:54 28 22. Groseto(-6)34 6 11 17 36:52 23

(18) (20.45) (12.30) (15) (15) (15) (15) (20.45) (20.45) (20.45) 59:19 68 55:29 59 53:32 57 54:37 51 47:39 50 39:36 50 60:51 47 40:38 45 38:38 42 39:39 38 37:49 38 35:35 36 39:38 36 37:41 35 31:45 35 30:42 34 31:47 27 31:42 26 25:43 24 21:61 21

PORTUGAL

RUSIJA

MA\ARSKA Danas Ujpe{t - Kapo{var Pe~uj - \er ETO Subota Sombatheq - Ferencvaro{ Eger - MTK Lombard - Ke~kemet [iofok - Pak{ Nedeqa Honved - Debrecen Dio{|er - Videoton 1. \er ETO 20 14 5 1 2. MTK 20 11 5 4 3. Videoton 20 10 5 5 4. Ferencv. 20 9 7 4 5. Debrecin 20 10 2 8 6. Honved 20 8 4 8 7. Dio`|er 20 7 7 6 8. Pak{ 20 6 9 5 9. Halada{ 20 6 8 6 10. Kapo{var 20 7 5 8 11. Ujpe{t 20 6 7 7 12. Pe~uj MFK 20 6 7 7 13. Ke~k. TE 20 6 7 7 14. Lomard 20 5 5 10 15. Eger 20 2 5 13 16. [iofok 20 2 3 15

Fejenord - Venlo

ni jan se, a ve ru jem da ni uz bu |e wa ne }e maw ka ti kao ni go lo va - ka zao je Ro bin Van Per si na pa da~ Man ~e ster ju naj te da. U Ita li ji u `i `i je me~ u Fi ren ci iz me |u Fi o ren ti ne i Mi la na, ali pa `qa qu bi te qa fud b a l a bi } e usme r e n a na pre sto ni cu Rim, gde }e bit ku za grad vo di ti Ro ma i La cio. Po sled wa tri du e la do bi li su ne be sko - pla vi. - Grad ski der bi je uvek in te re san tan. Bo do vi su po treb ni i na ma i La ci ju. Po sled wih ne ko li ko du e la smo bi li na vi si ni za dat ka, na dam se da }e mo us pe ti i ovo ga pu ta - ka zao je na pa da~ vu ~i ce Erik La me la. Na Ape ni ni ma me~ iz me |u So s i je d a d a i Ma l a g e je od ogrom nog zna ~a ja oba ri va la, po be da otva ra vra ta Evro pe.

Subota Juventus - Peskara Bolowa - Torino Nedeqa Fiorentina - Milan Katanija - Kaqari Udineze - Kjevo Sampdorija - Palermo Sijena - Parma Inter - Atalanta Napoli - \enova Ponedeqak Roma - Lacio 1. Juventus 30 21 5 4 2. Napoli 30 17 8 5 3. Milan 30 17 6 7 4. Fiorentina 30 15 6 9 5. Inter 30 15 5 10 6. Lacio 30 15 5 10 7. Roma 30 14 5 11 8. Katanija 30 13 6 11 9. Udineze 30 10 12 8 10. Parma 30 10 8 12 11. Kaqari 30 10 8 12 12. Sampd.(-1) 30 10 7 13 13. Bolowa 30 10 6 14 14. Torino(-1) 30 8 12 10 15. Kievo 30 10 5 15 16. Atalanta(-2)30 10 6 14 17. \enova 30 6 9 15 18. Siena(-6) 30 8 8 14 19. Palermo 30 4 12 14 20. Peskara 30 6 3 21

(15) (12) (14.30) (17) (11.30) (14) (16.30) (17) 40:17 52 40:21 44 35:25 42 29:19 38 37:24 37 40:33 37 31:26 37 39:29 34 24:33 33 27:24 32 26:35 23 21:28 21 22:34 21 19:41 17 22:42 15 19:40 12

Danas Maritimo - P. Fereira Subota Sporting - Moreirense Nedeqa Estoril - Nacional @il Visente - Akademika Rio Ave - V. Setubal Gimarae{ - Beira Mar Olhanense - Benfika Ponedeqak Porto - Braga 1. Benfika 24 20 4 0 2. Porto 24 18 6 0 3. Paso{ F. 24 12 9 3 4. Braga 24 13 4 7 5. Maritimo 24 8 9 7 6. Estoril 24 9 5 10 7. Madeira 24 8 7 9 8. Sporting 24 7 9 8 9. Rio Ave 24 8 6 10 10. Gimarae{ 24 8 6 10 11. Setubal 24 6 5 13 12. Akademika 24 4 9 11 13. Olhanense 24 4 9 11 14. Moreiren. 24 4 9 11 15. @il Visen. 24 4 7 13 16. Beira Mar 24 3 8 13

(21) (21.30) (17) (17) (18) (19) (21.15) (21) 66:15 64 55:11 60 35:22 45 52:34 43 28:36 33 35:32 32 36:39 31 26:29 30 27:36 30 27:40 30 27:47 23 28:39 21 24:35 21 23:37 21 24:44 19 26:43 17

BOSNA I HERCEGOVINA Subota GO[K - Sarajevo Olimpik - Vele` Gradina - Leotar ^elik - Travnik Radnik - Borac Rudar - [iroki Zriwski - Zvijezda Slavija - @eqezni~ar 1. @eqezn. 19 14 2 2. Sarajevo 19 12 4 3. Borac 19 10 4 4. Olimpik 19 9 6 5. [. Brijeg 19 9 4 6. Slavija 19 8 6 7. Zriwski 19 9 2 8. ^elik 19 7 6 9. Leotar 19 7 5 10. Radnik 19 6 6 11. Vele` 19 6 3 12. Rudar 19 6 3 13. Travnik 19 5 5 14. Zvijezda 19 5 4 15. GO[K 19 3 7 16. Gradina 19 0 5

Danas

Subota Sosijedad - Malaga Real (M) - Levante Deportivo - Saragosa Barselona - Majorka Nedeqa Selta - R. Vaqekano Osasuna - Espawol Hetafe - Atletiko (M) Valensija - Vaqadolid Ponedeqak Seviqa - Atletik (B) 1. Barselona 29 24 3 2 2. Real 29 19 5 5 3. Atlet. (M) 29 19 4 6 29 13 9 7 4. Real 29 13 8 8 5. Malaga 6. Valensija 29 13 7 9 7. Betis 29 13 5 11 29 12 7 10 8. Hetafe 29 13 2 14 9. Rajo 29 11 7 11 10. Levante 29 11 5 13 11. Seviqa 12. Espawol 29 9 9 11 13. Vaqadolid 29 9 8 12 14. Atletik(B) 29 10 5 14 29 8 7 14 15. Osasuna 29 7 7 15 16. Granada 17. Saragosa 29 7 6 16 18. Selta 29 6 6 17 29 6 6 17 19. Majorka 20. Deportivo 29 5 8 16

Ja ja Tu re (Si ti) po sti `e gol na jed nom od ra ni jih me ~e va man ~e ster skih grad skih ri va la

SI GUR NO

RUMUNIJA

Granada - Betis

3 3 5 4 6 5 8 6 7 7 10 10 9 10 9 14

(15) (15) (15) (15) (15) (15) (15) (15) 28:12 44 35:13 40 28:15 34 23:16 33 29:17 31 17:14 30 17:24 29 22:19 27 20:22 26 20:21 24 27:29 21 22:26 21 15:30 20 21:26 19 13:27 16 13:39 5

(21) (16) (16) (20) (22) (12) (17) (19) (21) (22) 90:33 75 72:28 62 51:25 61 51:37 48 41:28 47 42:41 46 39:42 44 38:44 43 38:49 41 34:41 40 43:41 38 35:39 36 37:41 35 33:51 35 26:33 31 26:43 27 26:43 27 29:43 24 32:58 24 35:61 23

[PANIJA – SEGUNDA Subota Ponferadina - Las Palmas Barselona - Mirande{ El~e - Lugo Alkorkon - Rasing Nedeqa Herez - Herkules Gvadalahara - Kordoba Viqareal - Numansija Hirona - Mursija Almerija - Rekreativo Sabadeq - Hihon Kasteqon - Hueska 1. El~e 32 20 8 4 2. Alkorkon 32 17 5 10 3. Almerija 32 16 7 9 4. Viqareal 32 14 12 6 5. \irona 32 16 6 10 6. Las Palmas 32 14 9 9 7. Ponfer. 32 15 4 13 8. Kordoba 32 13 8 11 9. Barselona 32 13 7 12 10. Sporting 32 12 10 10 11. Lugo 32 13 7 12 12. Numansija 32 11 12 9 13. Rekreativo 32 13 5 14 14. Sabadeq 32 12 7 13 15. Kastiqa 32 11 5 16 16. Gvadalahara32 9 11 12 32 9 8 15 17. Mursija 18. Mirandes 32 8 10 14 19. Herkules 32 8 9 15 32 8 8 16 20. Hueska 32 8 8 16 21. Rasing 32 5 8 19 22. Kserez

(18) (18) (20) (21) (17) (17) (17) (17) (19) (20) (21) 43:18 68 45:39 56 55:39 55 44:29 54 55:41 54 52:44 51 46:43 49 42:38 47 66:58 46 45:39 46 35:37 46 39:35 45 40:47 44 43:49 43 52:52 38 35:40 38 33:41 35 24:40 34 34:44 33 32:42 32 27:43 32 25:54 23

FRANCUSKA Danas Olimpik (M) - Bordo Subota Ren - PS@ Nansi - Troa So{o - Aja~io Montpeqe - Valensijen Bastija - Brest Tuluz - Nica Nedeqa Sent Etjen - Evijan Rems - Olimpik (L) Lil - Lorijen 1. PS@ 30 18 7 2. Olimpik(M) 30 16 6 3. Olimpik(L) 30 15 8 4. Sent Etjen 30 13 11 5. Lil 30 13 10 6. Nica 30 13 9 7. Monpeqe 30 13 6 8. Lorien 30 11 11 9. Bordo 30 10 13 10. Ren 30 12 6 11. Tuluz 30 10 11 12. Valensijen 30 9 9 13. Bastija 30 10 6 14. Aja~io(-2) 30 8 11 15. Evian 30 7 10 16. Rems 30 7 10 17. So{o 30 8 7 18. Brest 30 8 5 19. Nansi 30 6 9 20. Troa 30 4 13

(20.30) (17) (20) (20) (20) (20) (20)

5 8 7 6 7 8 11 8 7 12 9 12 14 11 13 13 15 17 15 13

(14) (17) (21) 54:20 61 35:32 54 49:32 53 50:25 50 43:31 49 41:34 48 44:36 45 48:45 44 29:25 43 41:41 42 36:34 41 40:45 36 38:56 36 32:40 33 34:43 31 28:37 31 32:47 31 29:44 29 28:47 27 36:53 25

CRNA GORA Subota Lov}en - Mornar Sutjeska - Jedinstvo Budu}nost - Poetrovac ^elik - Zeta Rudar - Mogren Grbaq - Mladost 1. Sutjeska 23 16 3 2. Budu}nost 23 13 7 3. Rudar 23 12 4 4. ^elik 23 10 7 5. Grbaq 23 8 9 6. Petrovac 23 7 8 7. Mladost 23 6 9 8. Mogren(-1) 23 7 6 9. Zeta 23 6 8 10. Jedinstvo 23 5 7 11. Mornar 23 5 6 12. Lov}en 23 4 4

4 3 7 6 6 8 8 10 9 11 12 15

(15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) 33:16 51 43:23 46 28:22 40 27:19 37 19:9 33 25:29 29 24:28 27 19:22 26 25:31 26 20:30 22 20:34 21 20:40 16


sport ZVEZDIN TRENER VUKOI^I] PRIZNAJE

Partizan je bio borbeniji Tre ner Cr ve ne zve zde Vla da Vu ko i ~i} sma tra da je we gov tim za slu `e no po ra `en u der bi ju sa Par ti za nom. Par ti zan je pred oko 5.500 gle da la ca, ve li kom ve }i nom na vi ja ~a Zve zde, po be dio 77:67, iako su crvenobeli posle mnogo godina va`ili za favorita. Razlog lo{eg rezultata svog tima Vlada Vukoi~i} vidi u nedovoqnoj anga`ovanosti svojih igra~a. - Prvi utisak posle utakmice se ne odnosi samo na taktiku, nego na jednu vrstu energije koja je postojala do 17:11 za nas. Do tada je bilo kako treba, a onda mi se ~ini da je na{ tim stao da igra. Partizan je imao mnogo

vi{e borbenosti, i timske i individualne... Mislim da su svih 10 wihovih igra~a dali maksimum {to se ti~e borbenosti i tr~awa. To je osnov i prvi uslov da se pri~a o ko{arci - rekao je trener Crvene zvezde posle utakmice. Vukoi~i} je kazao da }e analizirati nedostatke u igri svog tima i {ta je uticalo na takvo izdawe. - Procenti za bacawa i za tri poena su bili niski. To je u jednom delu zasluga Partizanove odbrane, ali mnogo vi{e na{e nedovoqne koncentracije. Sve ni~ije lopte su bile wihove dodao je Vukoi~i}.

NOVINAR GA\AO LOPTOM VUJO[EVI]A: Ured nik por ta la Te le graf Alek san dar Jo va no vi} je u jed nom tre nut ku lop tom ga |ao tre ne ra Du {ka Vu jo {e vi }a. Po sle ne za pam }e nog ga fa Jo va no vi} je shva tio {ta je ura dio, pu tem me di ja upu tio je jav no iz vi we we Ko {ar ka {kom klu bu Par ti zan, Du {ku Vu jo {e vi }u i na vi ja ~i ma oba klu ba, ali go rak ukus je ostao.

Vujo{evi} na uvrede uzvratio osmesima Po be da nad Cr ve nom zve zdom Te le kom, u pa klu Pi o ni ra (77:67), ora spo lo `i la je tre ne ra Par ti za na Du {ka Vu jo {e vi }a i do ne la osmeh na we go vo li ce. Ta ko mu na kon fe ren ci ji za no vi na re po sle utak mi ce ni „hi qa du pu ta” do ba ~e na uvre da iz tu ne la ni je ome la kon cen tra ci ju. Sa mo se na sme jao i po ~eo. - Ovo je bi la jo{ jed na u ni zu utak mi ca ko je igra ju Cr ve na zve zda i Par ti zan. Re kao sam da mo `e da se do go di da do bi je mo, to se i do go di lo. Stra teg cr no-be lih uka zao je da we gov tim bio osla bqen ne igra wem ka pi te na Vla di mi ra Lu ~i }a, a da su cr ve no-be li ima li po mo} bu~ ne pu bli ke. - Ne do sta jao nam je Lu ~i}. Zve zda je ima la pred nost na tri bi na ma... Na {a fi nan sij ska si tu a ci ja je ta kva da nas spre ~a va da se rav no prav no tak mi ~i mo, ali mom ci su po ka za li ka rak ter - na veo je Vu jo {e vi} i po ru ~io: - Igra }e se jo{. Bi }e jo{ ne iz ve snih utak mi ca. ^e sti tam Cr ve noj zve zdi za na pra vqen re zul tat ove go di ne. Ka da im se uzme skalp, to je zna ~a jan re zul tat. Upi tan da oce ni igru cen tra @o fri ja Lo ver wa i we go ve mo gu} no sti, od go vo rio je da Fran cuz mo `e jo{ bo qe. - On je po sve }en ko {ar ci i spre man je da tre ni ra i vi {e od osta lih. Ula `e mak si ma lan na por u sve {to ra di i sva ki tre ner bi ga po `e leo u eki pi pod vu kao je Vu jo {e vi} po `e lev {i ri va lu sve naj bo qe.

Prilago|avam se u hodu pu. Vre me na ne ma, jer Su per li ga krat ko tra je. Tek po sle utak mi ce sa znao sam da imam naj vi {e in dek snih po e na - kon sta to vao je Mar ko vi}. l Ka ko bi ste vi opi sa li taj duel u ko me je Voj vo di na u svim elem nti ma igre nad vi si la U`i ~a ne. Uz to, va{ tim je od i grao od li~ no u po sled we dve ~e tvr ti ne, {to do sa da ni je bio slu ~aj. Ka ko to ko men ta ri {e te? - Od po ~et ka smo us pe li da na met ne mo jak ri tam i po di za li

Ni ko la Mar ko vi}

ga svih 40 mi nu ta. Ko ri sti li smo svih dva na est igra ~a i mi slim da je to ob ja {we we za {to smo u istom rit mu od i gra li ce lu utak mi cu. Ima mo ve }i fond ko {ar ka {a i to je do bro. l Da li ste us pe li da se pri la go di te zah te vi ma u Voj vo di ni? - Ukla pam se i ose }am se do sta do bro i ko mot no u igri. Uosta lom, ne ma mo pu no vre me na da se spo ro ukla pa mo u tim. Mo gu re }i da sam „u{ao” u igru Vo {e, jer sli ~a na ~in ga ji li smo i u FMP - u, oda kle sam do {ao u No vi Sad. Jed no stav no, ni je mi te {ko da na |em svo je me sto u eki pi, jer tru dim se da uvek bu dem na po zi ci ji ko ja mi pri pa da i na taj na ~in mak si mal no po mog nem i ti mu i se bi. l U pr va dva ko la ostva ri li ste isto to li ko po be da. U su bo tu ide te u go ste Par ti za nu. [ta o~e ku je te? - O cr no - be li ma ne tre ba tro {i ti re ~i, jer wi hov kva li tet je iz u ze tan. Ve} ne ko li ko go di na su {am pi o ni na {e ze mqe i re dov no igra ju u Evro li gi. Upra vo sna ga ri va la bi }e nam i do dat ni mo tiv. Bo ri }e mo se da od i gra mo naj bo qe {to mo `e mo. Do bi li su Cr ve nu zve zdu, ko ja ima tre nut no naj bo qi tim, u der bi ju, ali mi mo ra mo sa mo po zi tiv no da raz mi {qa mo, pa {ta bu de - na gla sio je Ni ko la Mar ko vi}. M. Pavlovi}

NBA LIGA

Karmela ba{ krenulo Ko {ar ka{ Wu jor ka po sle 50 po e na u Ma ja mi ju, dan ka sni je za tr pao i ko{ Atlan te sa 40 po go da ka (95:82), u de se toj po be di Nik sa u ni zu. Kar me lo En to ni je ba{ po de sio ni {an ske spra ve. Na kon {to je gotovo sam pobedio Majami, Melo je predvodio Wujork i do pobede u Atlanti

(95:82) upisav{i ~ak 40 poena, uz pet skokova i tri asistencije. Desetim trijumfom u nizu i ukupno 48. pobedom ove sezone, sa~uvao je Wujork na drugom mestu Isto~ne konferencije. Rezultati: Atlanta - Wujork 82:95, Klivlend - Bruklin 95:113, Toronto - Va{ington

25

U DERBIJU SUPERLIGE PARTIZAN POBEDIO CRVENU ZVEZDU

S NIKOLOM MARKOVI]EM IGRA^EM VOJVODINE SRBIJAGAS

Pre de set da na u re do ve ko {ar ka {a Voj vo di ne Sr bi ja gas sti gao je, kao po ja ~a we, Ni ko la Mar ko vi} iz FMP-a. Ovaj mo mak igra na po zi ci ji kril nog cen tra i od i grao je pr ve dve utak mi ce u Su per li gi za cr ve no - be le. U du e lu sa Slo bo dom (91:65) imao je naj vi {e in dek snih po e na i po to me bio je i naj bo qi ak ter su sre ta. - Ve ruj te da o to me uop {te ni sam raz mi {qao. U utak mi ci sam pru `io sve od se be, jer mo ram u ho du da se uklo pim u eki -

petak 5. april 2013.

88:78, [arlot - Filadelfija 88:83, Boston - Detroit 98:93, Milvoki - Minesota 98:107, San Antonio - Orlando 98:84, Juta Denver 96:113, Portland Memfis 76:94, Sakramento Hjuston 102:112, Golden Stejt Wu Orleans 98:88, LA Klipers Finiks 126:101.

Sla vqe ko {ar ka {a Par ti za na

Cr no gor ski plej mej ker Ne ma wa Gor di} jo{ jed nom je pred vo dio svoj tim do po be de u va `noj utak mi ci. Kao naj va `ni ji fak tor tri jum fa is ta kao je do bru pri pre mu. - Do bro smo se spre mi li. Od pr vog do po sled weg mi nu ta kon tro li sa li smo igru i za slu `e no po be di li. ^e sti tam svo jim sa i gra ~i ma kao i Cr ve noj zve zdi- kra tak je bio „me~ vi ner” po sled weg u ni zu ve ~i tih der bi ja. Bek Par ti za na Bog dan Bog da no vi} sma tra da je po be da nad

Cr ve nom zve zdom u dru gom ko lu Su per li ge ve o ma va `na za na sta vak se zo ne. - Mi slim da }e nam ova po be da po di }i kva li tet, po go to vo na faj nal-fo ru ABA li ge i u plej-ofu do ma }eg tak mi ~e wa. Na dam se da }e mo za dr `a ti ovu pred nost, da }e mo sa vla da ti Zve zdu i na do ma }em te re nu ka ko bi smo za dr `a li pred nost pred plej-of. Vr lo va `na po be da za nas. Do bro smo u{li u utak mi cu, ni smo se upla {i li, ve} smo od i gra li hra bro, iako smo pro ma {i li ne ke {u te ve.

Ja ko je bit no da tim igra do bro, na pre du je mo iz utak mi ce u utak mi cu. Plej cr no-be lih Leo Ve ster man ka `e da je tim ski duh od lu ~io po bed ni ka. - Ovo je sjaj na po be da za nas. Zna li smo da mo `e mo da sa vla da mo Zve zdu, do sa da ni smo uspe va li, ali sa da je smo. Od i gra li smo tim ski, od li~ no smo spre mi li me~, bo ri li smo se i od i gra li sjaj nu utak mi cu. Mi slim da je pre su dio tim ski duh. Gor di} nas je no sio do po be de.


26

sport

petak 5. april 2013.

REPREZENTACIJA SRBIJE IZGUBILA OD AUSTRIJE U GRACU

U revan{u druga pri~a

Na{i reprezentativci na `rebu

DANAS PO^IWE ME^ DEJVIS KUPA: SAD–SRBIJA

\okovi} sa Iznerom na startu Duel te ni skih re pre zen ta ci ja Sr bi je i SAD u ~e tvrt fi na lu Svet ske gru pe Dej vis ku pa otvo ri }e No vak \o ko vi} i Yon Iz ner, od lu ~e no je `re bom u Boj si ju. Na kon to ga sle di duel Se ma Kve ri ja i Vik to ra Tro ic kog, dok se su tra u du blu sa sta ju Ne nad Zi mo wi} i Ili ja Bo zo qac sa naj bo qim du blom sve ta, ko ji ~i ne bli zan ci Bob i Majk Bra jan. Po sled we dve singl par ti je za ka za ne su za ne de qu. Igra }e Kve ri i \o ko vi}, te Tro ic ki i Iz ner. Sr bi ja i SAD pret hod no su igra le mar ta 2010. u Be o gra du, ka da je Sr bi ja u me ~u pr vog ko la sla vi la re zul ta tom 3:2. No vak \o ko vi} ta da je obez be dio tre }i poen po be dom nad Iz ne rom u pet se to va. - Svi smo zdra vi, {to je naj va `ni je. Ima li smo mno go tre nin ga, sva ki dan po tri pu ta – dva te ni ska plus kon di ci ju. Vr lo je na por no, a moj je uti sak da na {i igra ~i tre ni ra ju znat no vi {e od ame ri~ kih. No vak je broj je dan, on mo ra ozbiq no da ra di i da odr `a va svoj for mu- iz ja vio je Ob ra do vi}.

TURNIR U MONTEREJU

Ana izgubila od 123. na svetu Srp ska te ni ser ka Ana Iva no vi} iz gu bi la je od 123. te ni ser ke sve ta Ti mee Ba bo{ sa 7:5, 3:6, 6:2 u dru gom ko lu tur ni ra u Mon te re ju. Ana je u pr vom ko lu do bi la me~ bez iz gu bqe nog ge ma, ali je Ma |a ri ca sa da bi la bo qa u bor bi du goj je dan ~as i 50 mi nu ta. Iva no vi }e va je u od lu ~u ju }em se tu po ve la sa 2:0, ali je za tim iz gu bi la {est ge mo va u ni zu. Ti mea Ba bo{, ko ja ima 19 go di na, u ~e tvrt fi na lu }e igra ti sa Mo ni kom Ni ku le sku, ko ja je u tri se ta eli mi ni sa la Ja ni nu Vik ma jer.

^etvrtfinale SAD - Srbija Kanada - Italija Argentina - Francuska Kazahstan - ^e{ka

Program Danas (21.30) Yon Iz ner - No vak \o ko vi} Sem Kve ri - Vik tor Tro ic ki Sutra (21) Bob /Majk Bra jan - Ili ja Bo zo qac/ Ne nad Zi mo wi} Nedeqa (20) Sem Kve ri - No vak \o ko vi} Yon Iz ner - Vik tor Tro ic ki Ob ra do vi} je za do vo qan i for mom Tro ic kog. - Vik tor ima no vi tim qu di oko se be, na sta vio je sa kon ti nu i te tom tre nin ga,

Ne nad igra dubl, a tre ni ra kao singl igra~. Bo zo qac tre ni ra znat no ozbiq ni je ne go svih pret hod nih go di na, a znam ga jo{ otkad je bio de ~ak. Tu je i Kra ji no vi}, ko ji ta ko |e do bro ra di. Moj uti sak je ste da oni gu ra ju je dan dru go ga - do dao je se lek tor. Ob ra do vi} ka `e da su svi te ni se ri sil no mo ti vi sa ni da igra ju za svo ju ze mqu. - Na Dej vis ku pu ima te ~e ti ri-pet da na tre nin ga pre me ~e va, {to je ati pi~ no za te nis jer na tur ni ri ma je obi~ no je dan dan pa u ze, pa me~. To je ste te {ko, a Dej vis kup se igra ne ko li ko pu ta go di {we, ta ko da ni igra ~i ne ma ju pri li ke da se na vik nu na taj ri tam. To je i men tal no na por no, ali na{ tim kra se mo ti vi sa ni mom ci ko ji su odu {e vqe ni da igra ju za svo ju ze mqu i ko ji ima ju po bed ni~ ku ener gi ju. Naj bo qi te ni ser sve ta Novak \okovi} rekao je da nijedan pojedina~ni uspeh ne mo`e da se meri sa igrawem za Srbiju i pobedama koje ostvaruje za nacionalni tim.

TURNIR U ^ARLSTONU

Jelena spasla dve me~ lopte Na ze le noj {qa ci ^arls to na, Je le na Jan ko vi} za be le `i la je i dru gu te {ku, ne iz ve snu po be du po sle gu bit ka jed nog se ta. Je le na se pla si ra la e u osi mu fi na la po sle tri jum fa nad 19go di {wom Fran cu ski wom Ka ro li nom Gar si jom. Mla da te ni ser ka pla si ra na na 164. po zi ci ji na VTA li sti za da la je mno go mu ka na {oj te ni ser ki - 5:7, 7:6, 6:3. Ovaj duel tra jao je dva sa ta i 40 mi nu ta. Je le na se u taj-brej ku dru gog se ta uspe {no iz bo ri la sa dve me~ lop te za pro tiv ni cu i po tom na is ku stvo do vr {i la po sao. Pre to ga, Je le na je iz ba ci la Ame ri kan ku Me la ni Odin (21 go di na, 86. VTA) ta ko |e u tri

se ta - 6:4, 5:7, 6:4, a na red na pro tiv ni ca u bor bi za ~e tvrt fi na le bi }e joj kva li fi kant -

ki wa Yesi ka Pe gu la. Ova 19-go di {wa Ame ri kan ka je 148. na VTA li sti.

IZ SREMSKOMITROVA^KOG RADNI^KOG

Pustite nas da igramo fudbal Fud bal ski klub Rad ni~ ki iz Srem ske Mi tro vi ce za ko ji dan (15. april) obe le `i }e 91 go di nu po sto ja wa. Rad ni~ ki je, po put dru gih klu bo va, imao uspo ne i pa do ve, a od po ~et ka 2010. go di ne, do la skom Go ra na Ma ti }a na me sto pred sed ni ka klu ba, do `i vqa va pra vu re ne san su. - Te 2010. no va klup ska upra va sa ~i ni la je pro je kat na zvan Srp ska li ga-gru pa Voj vo di na.Dve go di ne je pra vqe vqe na eki pa i pro {le go di ne smo u{li u Srp sku li gu i to ta ko {to smo od pr vog do po sled weg ko la u Voj vo |an skoj li gi za pad bi li na pr vom me stu.Po sle je se we se zo ne u Srp skoj li gi i tre }eg me sta shva ti li smo da i Pr va li ga ni -

Sa {a Stoj ko vi} i Go ran Ma ti}

je ne do sti `na.Me |u tim, to ni smo za cr ta li kao oba ve zno pa smo se ta ko po na {a li u pre la -

Sportski duh - Rad ni~ ki tra di ci on al no ga ji sport ski duh i fer plej, iz mi ru je oba ve ze na vre me i pre ma Sa ve zu i slu `be nim li ci ma.Ni je bi lo in ci de na ta na na {im utak mi ca ma, ni ko od na {ih igra ~a, slu `be nih li ca i pu bli ke ni je pra vio pro ble me.Na {u eki pu uglav nom ~i ne mla di igra ~i i za i sta im je te {ko ob ja sni ti za {to im za ra |e no na te re nu ne ko od u zi ma - is ta kao je Ma ti}.

znom zim skom ro ku, pu sti li smo ne ko li ko is ku snih igra ~a, a do ve li ne ko li ko mla dih i ta len to va nih.U tre }em pro le} nom ko lu go sto va li smo vo de }oj Pa di ni, a po be da bi nas lan si ra la na pr vo me sto.Na stu pi li smo ve o ma osla bqe ni, bez Sko ru pa na, So vi qa i Tre bov ca. I po red to ga do {li smo u vo| stvo, da bi se na kon to ga naj bla `e re ~e no sve uro ti lo pro tiv nas, pre ci zni je de li o ci prav de su pro me ni li

kri te ri jum jed no stava no nam ne do zvo qa va ju }i da igra mo. Da je sve ovo isti na go vo ri i ~i we ni ca da se do ma }a pu bli ka sme ja la ne kim su dij skim od lu ka ma.Do ma }in je po sti gao gol u 90. mi nu tu, a mi sma tra mo da ni smo kod de li o ca prav de ima li isti tret man - ka `e pred sed nik klu ba Go ran Ma ti}. Na we go vu pri ~u na do ve zao se pot pre sed nik Rad ni~ kog Sa {a Stoj ko vi}: - Po sle utak mi ce ne ki fud ba le ri Pa di ne su se iz vi wa va li na {em tre ne ru Dra ga nu Mo ji }u zbog ten de ci o znog su |e wa u wi ho vu ko rist.Sma tra mo da ima mo pra vo da pi ta mo vre di li tak mi ~i ti se ako se pr vak li ge una pred zna.Pod se ti }u da nas je isti su di ja, po na {em mi {qe wu, o{te tio je se nas u Sta rim Ba nov ci ma, pa se na da mo da }e nas od go vor ni iz Sa ve za za {ti ti od ta kvih su di ja.Mi ne tra `i mo ni ka kve po vla sti ce ne go sa mo da nas pu ste da igra mo fud bal u jed na kim uslo vi ma kao {to ih ima ju na {i ri va li re kao je Stoj ko vi}. B. Rokni}

Ru ko me ta {i Sr bi je po kle kli su u go sti ma od Austri je (28:31), ~i me su pre tr pe li pr vi po raz u kva li fi ka ci ja ma za od la zak na Evrop sko pr ven stvo ko je }e se 2014. go di ne odr `a ti u Dan skoj. Ta ko su or lo vi iza bra li te `i put do Dan ske. Da su ko jim slu ~a jem, sla vi li u Gra cu i to isto ura di li u Zre wa ni nu (ne de qa u 18.30 ~a so va) {i rom bi im bi la otvo ri la vra ta Evrop skog pr ven stva. . Iza bra ni ci Ve se li na Vu ko vi }a ju ~e oko po dne va vra ti li su se ku }i i od mah se upu ti li u Zre wa nin gde }e do ~e ka ti re van{ su sret s Austri jom u “Kri stal noj dvo ra ni”, ko ja pri ma 2.800 gle da la ca, a ulaz }e bi ti bes pla tan. Iz ta bo ra or lo va uve ra va ju da }e se za dva da na pred sta vi ti u bo qem sve tlu. - Ima mo pri li ku da se re van {i ra mo re pre zen ta ci ji Austri je ve} u ne de qu. Po la `em sve na de u to i ve ru jem da }e ovaj sa stav u to me da uspe. Po raz sva ka ko ni je bio pla ni ran, po re me ti la su nas is kqu ~e wa, od bra na u po sled wih 12 mi nu ta, kao i su |e we. Za po be du nam je po treb no vi {e od dva ras po lo `e na igra ~a, to nam je u ovom tre nut ku naj bit ni je, ka ko bi smo mir ni sa ~e ka li jun - re kao je se lek tor Ve se lin Vu ko vi}. U austrij skom me ~u je dan od ret ko ras po lo `e nih na {ih igra ~a i stre lac 12 po go da ka bio je ka pi ten Mo mir Ili}, ko ji je po

dol sa ku na aero drom „Ni ko la Te sla” krat ko pro ko men ta ri sao. - Pr vih 45 mi nu ta ima li smo re zul tat sku pred nost i so lid nu igru. Na `a lost, po na vqa ju se gre {ke ko je nam ni su do zvo li le da mir no pri ve de mo utak mi cu kra ju. Eki pa se jo{ uvek uigra va, ali je evi dent no da smo bo qi od Austri ja na ca, {to }e mo mo ra ti

Mo mir Rni}

i da po ka `e mo na te re nu za dva da na u Zre wa ni nu. Na dam se da }e mo u re van {u bi ti mno go bo qi i da }e mo i uz po dr {ku na {ih na vi ja ~a us pe ti u to me. Ne ma mno go tu go va wa po sle po ra za, kao ni ra do sti po sle po be de, to sam na u ~io u Ki lu. Sad su sve na {e mi sli usme re ne na me~ u ne de qu - uve ra va Ili}. J. G.

DUPLI PRVOLIGA[KI PROGRAM U TEMERINU

@eqa zvana pobeda

Qu bi te qi pr vo li ga {kog ru ko me ta u Te me ri nu i oko li ni, ve ~e ras }e ima ti pri li ku da u`i va ju u du plom pro gra mu. Od 18 ~a so va, za huk ta le Te me rin ke do ~e ku ju Srem, sa `e qom da upi {u tre }u uza stop nu po be du i na sta ve po hod ka gor wem de lu ka ra va na. - Po sle me ~a sa Voj vo di nom, iako su o ~e ni sa ka drov skim pro ble mi ma, us pe li smo, pri li~ no la ko, da po be di mo Pan ~e vo (30:20) i Do lo vo (24:20). Od bra na funk ci o ni {e do sta do bro, i to bi mo glo da od ne se pre va gu u dvo bo ju sa Sre mom. Po pe li smo se na ~e tvr tu po zi ci ju i ne ma raz lo ga da ne na sta vi mo vo `wu po bed ni~ kim ko lo -

se kom – is ti ~e tre ner Mi lan Vje {ti ca. Po sle da ma, dva sa ta ka sni je, na sce nu stu pa ju yen tle me ni. Mla dost TSK iz Ba~ kog Jar ka, bez po vre |e nog Mi la na Oku ke i ime wa ka Li si ce, po ku {a }e da is ko ri sti sla bu for mu Ti tel Yon Di ra i po be dom po ve }a bo dov ni sal do. - U op ti ca ju je jo{ {est bo do va, dva me ~a igra mo pred svo jim na vi ja ~i ma, gde ret ko gre {i mo, a o~e ku jem pun po go dak pro tiv mla de eki pe Ti te la. Ne }e nas za va ra ti wi ho va se ri ja od ~e ti ri uaz stop na po ra za i od star ta }e mo igra ti pu nim ga som, bez trun ke opu {ta wa – ja san je ka pi ten Ne nad Gru ji ~i}. M. Meni}anin


sport ZVEZDA SVE UBEDQIVIJA S NOVIM TRENEROM

Fud ba le ri cr ve no-be lih po la ko hva ta ju po bed ni~ ki ri tam. Sa vla da li su Rad ni~ ki (Kra gu je vac) i Haj duk na Ma ra ka ni bez pri mqe nog go la. Na pre dak u igri se vi di, raz lo ga za za do voq stvo ima no vi tre ner Sa Pin tu. - Ra ste sa mo po uz da we, {to nam je po treb no da bi bi li jo{ ofan ziv ni ji. Igra ~i usva ja ju mo je ide je i pri me wu ju ih na te re nu. Lop ta mo ra da cir ku li {e jo{

br `e, uz sa mo je dan-dva do di ra kon sta to vao je Por tu ga lac. Ju nak no vog tri jum fa bio je dvo stru ki stre lac i asi stent Abiol Da u da, zim sko po ja ~a we cr ve no-be lih. - Svi u eki pi `i ve za go lo ve. Da u da je pro tiv Haj du ka bio ubo jit, su tra }e to mo `da bi ti opet on, ili mo `da Sa vi }e vi} ili O`e go vi}. Ni sam za bo ra vio na Mu drin skog ko ji je u pret hod nom pe ri o du bio efi ka san. Pod ra zu me va se da su na pa da ~i za du `e ni za po got ke, ali svoj do pri nos tre ba da da ju i osta li iz ve znog re da - ob ja snio je Sa Pin tu.

Ni ge ri jac Da u da is ka zao je za vid no gol ge ter sko ume }e, na ja vio da bi mo gao da bu de zna ~aj no po ja ~a we. - Ka ko je vre me pro la zi lo bi li smo sve bo qi. Pr vi gol nam je do neo si gur nost, pot pu nu kon tro lu utak mi ce. Za do vo qan sam svo jom par ti jom, ra du jem se zbog pr vih go lo va u Zve zdi nom dre su i tru di }u se da dam jo{ ve }i do pri nos u na red nim su sre ti ma - na ja vio je Da u da.

Uve ren je tam no pu ti na pa da~ da mo `e da igra jo{ kva li tet ni je. - Na vi kao sam se na no vi klub i sa i gra ~e, le po se ose }am u Be o gra du. Za hva lio bih se na vi ja ~i ma ko ji pra ve lu du at mos fe ru, uvek nas po dr `a va ju.Sva ki no vi me~ je {an sa za do ka zi va we. Bit no je da pso ti `em go lo ve. Mi slim da mo gu jo{ bo qe fi zi~ ki da bu dem spre man, a to }e mi omo gu }i ti i kva li tet ni je igre u kon ti nu i te tu - is ta kao je Da u da. Zve zda u ne de qu go stu je u Sme de re vu. Z. Rangelov

HAJDUK PORA@EN NA MARAKANI

Mladi ipak polo`ili ispit Fud ba le ri Haj du ka glat ko su iz gu bi li na Ma ra ka ni od Cr ve ne zve zde (3:0). Ako se ima po da tak da su Ku qa ni su sret po ~e li u sa sta vu ko ji ne ve ru jem da }e vi {e ika da igra ti, sa sa mo dvo ji com igra ~a ( ka pi ten La zar Ve se li no vi} i Mi lo{ Cvet ko vi} ) ko ji su po ~e li pret hod ni su sret pro tiv Par ti za na, ja sno je bi lo opre de qe we stru~ nog {ta ba da se eki pa sa ~u va za ono {to sle di, a to je okr {aj sa Slo bo dom Po int u Ku li. Ka ko je igru svog ti ma na Ma ra ka ni vi deo {ef stru~ nog {ta ba Haj du ka Mi lan Mi la no vi}? - Da li mak si mum, {to je u ovom mo men tu naj bit ni je. Zve zda je ste bi la nad mo} ni ja, ali u pr vom po lu vre me nu osim tog ne sre} nog go la na kon kor ne ra ni su nam ugro zi li gol. Me |u tim, u dru gom po lu vre me nu i ne do sta tak ru ti ne kod ve }i ne mla dih igra ~a je do {ao do iz ra `a ja, ta ko da je Zve zda za slu `e no po be di la – pr va je oce na Mi la no vi }a. Osim kraj weg re zul ta ta ima ne {to va `ni je {to je pri me tio stra teg Haj du ka. - Osim po ra za de si la nam se jo{ jed na lo {a stvar: po vre dio nam se Cvet ko vi} i sa da mi je za i sta `ao {to ni smo ima li mo gu} nost da i we ga od mo ri mo,

jer je Mi lu ti ni o vi} dan ra ni je do bio vi rus – is ti ~e Mi la no vi}. Ima i do brih stva ri ko je je Haj du ku do neo su sret na Ma ra ka ni. - Do bra stvar je {to su mla di igra ~i ste kli ru ti nu, igra li su pro tiv Zve zde na na {em naj ve }em sta di o nu i to je si gur no plus za wih i oni na pre du ju u ka ri je ri ovom utak mi com, a ono jo{ va `ni je je to {to je de bi to vao Gro zdi} sa se dam na est go di na. Vi de lo se da mu je oko {e zde se tog mi nu ta ma lo po ne sta lo sna ge, ali i da qe se bo rio, ta ko da je u po sled wem mi nu tu i{ao u na pad – ka `e Mi la no vi}. Bi lo ka ko bi lo, Haj duk je na tri na e stoj po zi ci ji na ta be li sa sa mo bo dom vi {e od Rad ni~ kog iz Kra gu jev ca, ko ji je is pod cr te. Da kle, bor ba za op sta nak i da qe tra je! - Ta ko je ! Ri zi ko va li smo, a vi de }e mo ko li ko }e nam se taj ri zik is pla ti ti ve} pro tiv Slo bo de. Ima mo jo{ dve utak mi ce u ovom ci klu su: Slo bo du i Sme de re vo i na dam se da }e mo re zul ti ra ti ka ko tre ba i da }e nam se sav ovaj ri zik i stra te gi ja ko ju smo pri me ni li is pla ti ti – re kao je {ef stru~ nog {ta ba Haj du ka Mi lan Mi la no vi}. \. Bojani}

27

UZ PORAZ VOJVODINE OD OFK BEOGRAD

Nesmotrenost i teren odneli bodove Je dan lo{ po tez, ma la ne smo tre nost bi li su do voq ni da fud ba le ri Voj vo di ne iz gu be na Ka ra |or |u od OFK Be o gra da (0:1) i pre ki nu se ri ju ne po be di vo sti od 16 uza stop nih utak mi ca. Ko ban je po No vo sa |a ne {ut Gr bi }a ko ji se iz mi go qio iz ru ku gol ma na Su pi }a i za vr {io u mre `i. Oba ti ma od i gra la su ve o ma di sci pli no va no, mno go se tr ~a lo, pa i ne ~u di mi ni mal ni broj po go da ka, ali su ro man ti ~a ri us pe li da ura de ono zbog ~e ga su do {li u No vi Sad, da se osve te Vo {i za po raz u pr vom su sre tu po lu fi na la Ku pa. Uslo vi za igru ni su bi li na vr hun skom ni vou, a po zna to je da Voj v o d i n a svo ju po l et n u igru, ko ja se za sni va na br zi ni i do brim do da va wi ma, ne mo `e da spro ve de u de lo po lo {em te re nu. - Be o gra |a ni su se bo qe sna {li u ovim te {kim uslo vi ma. Lo {e smo u{li u utak mi cu i ni {ta nam ni je po la zi lo za ru kom,tru di li smo se, ali ni je bi l o re a l i z a c i je. OFK Be o grad ima kva li tet, to sam go vo rio i pre utak mi ce. Ni smo bi li do voq no agre siv ni, de li mi~ no i zbog lo {eg te re na. Igra li smo u gr ~u i ner vo zi, a ka ko ni smo is ko ri sti li {an se ko je smo ima li, pa ni ka u na {oj igri po sta ja la je jo{ ve }a. U sva kom slu ~a ju, ni smo igra li ona ko ka ko mo `e mo, ali do bro je da smo vi de li {ta mo `e OFK Be o grad pred re van{ me~ po lu fi na la Ku pa – re kao je Vig we vi}.

Fo to: F. Ba ki}

Dauda istisnuo Mudrinskog

petak 5. april 2013.

[u {war u du e lu sa od bra nom OFK Be o gra d

Tre ner Vig we vi} po ~eo je me~ u stan dard noj for ma ci ji, ali bez ne ko li ko stan dard nih pr vo ti ma ca. Ka pi ten No vo sa |a na i je dan od naj bo qih igra ~a ti ma Mi ro slav Vu li }e vi} ~u van je na klu pi zbog tri na go mi la na `u ta kar to na, ka ko bi se iz be gao even tu al ni ~e tvr ti i ne i gra we u sle de }em me ~u na go sto va wu Par ti za nu. Ta ko |e, Ra do ja i Ka tai ni su po ~e li me~, ali su ipak mo ra li na te ren u dru gom po lu vre me nu ka da je |a vo od neo {a -

lu. ^ak ni br zo no gi i uvek ras po lo `e ni Ka tai ni je mo gao ni {ta pu no da ura di u na pa du i da even tu al no ne ku upo tre bqi vu lop tu do tu ri do Ouma rua ko ji se prak ti~ no ni je vi deo na utak mi ci. - @e le li smo da sa ~u va mo Vu li }e vi }a, ali sam za i sta mi slio da igra ~i ko ji su do bi li pri li ku da za i gra ju to i za slu `u ju. Po me nu ta troj ka ko ja ni je za po ~e la me~ sva ka ko pri pa da pr voj je da na e sto ri ci, a o~e ki -

vao sam od onih ko ji su ih za me ni li da }e bo qe od ra di ti svoj po sao. Vo {u ve} za vi kend o~e ku je go sto va we Par ti za nu, a za tim i jo{ je dan su sret sa OFK Be o gra dom u re van{ me ~u po lu fi na la Ku pa. Cr ve no-be li na vi ja ~i se na da ju da su No vo sa |a ni, upr kos te {kom te re nu u su sre tu s ro man ti ~a ri ma, sa ~u va li ne {to ma gi je za mo `da i me~ se zo ne na Ka ra bur mi. M. Risti}

REAL LAKO POBEDIO GALATASARAJ

Muriwo hvali odbranu Tre ner Real Ma dri da @o ze Mu ri wo iz ja vio je da je do bra igra u od bra ni bi la kqu~ na za po be du nad Ga la ta sa ra jem 3:0 u pr vom me ~u ~e tvrt fi na la Li ge {am pi o na. Real je po be dio Ga la ta sa raj sa 3:0 go lo vi ma Ro nal da, Ben ze me i Igu a i na. - Zna mo da oni ima ju do bar tim i fan ta sti~ ne na vi ja ~e, ali mi smo bi li sjaj ni u de fan zi vi. S mo je ta~ ke gle di {te, bo qi smo bi li u od bra ni ne go u na pa du. Mo gli smo da da mo jo{ ko ji gol, pro pu sti li smo ne ke {an si, ali od bram be no smo ih do tan ~i na iz a na li zi ra li - re kao je Por tu ga lac. Uko li ko da mo gol u re van {u, oni mo ra ju da po stig nu pet. Ipak, u fud ba lu sam vi deo to li ko ne ve ro vat nih stva ri, vi {e ni {ta ne mo `e da me iz ne KUP PODRU^JA ZREWANIN

Novobe~ejci ispali

U pr vom ko lu Ku pa pod ru~ ja Fud bal skog sa ve za Zre wa nin po stig nu ti su sle de }i re zul ta ti: KI K IN D A: OFK Ki kin da Je d in s tvo (No v i Be ~ ej) 2:0, NO VI KO ZAR CI: Slo bo da - Ko za ra (Ba nat sko Ve li ko Se lo) 4:3 (1:1), SU TJE SKA: Bi le }a nin - Za dru gar 2:1, SRP SKA CR WA: Bu du} nost - Je din stvo (Ba n at s ko Ka r a | or | e v o) 0:3 (pf. U dru gom ko lu, ko je je na pro gra mu 17. apri la u ko jem su ukqu ~e ni i po bed ni ci op {tin skog de la, sa sta ju se: BA [AID: Voj vo di na - OFK Ki kin da, BA NAT SKO KA RA \OR \E VO: Je din stvo - Na pre dak (^e ste reg), SU TJE SKA: Rad ni~ ki - Bi le }a nin (Se ~aw), slo bod na je eki pa Slo bo de iz No vih Ko za ra ca.Po ~e tak svih me ~e va je u 15.30 ~a so va. M. S.

Igu ain sla vi po go dak

na di. U Is tan bu lu je uvek te {ko go sto va we, oni }e se bo ri ti - do dao je Mu ri wo.

Fud b a l er sre d i n e te r e n a [a bi Alon so re kao je da je eki pa `e le la mi ran re van{

~e tvrt fi na la Li ge {am pi o na. - To je ono {to smo hte li, po sti gli smo ne ko li ko go lo va, a ni smo pri mi li ni je dan. Ovo }e bi ti ve li ka po be da, na rav no, ako i u re van {u od ra di mo po sao ka ko bi tre ba lo. Do bro je i {to su go lo ve po sti gla tri raz li ~i ta na pa da ~a - ka zao je Alon so {pan skim me di ji ma. Stre lac dru gog go la Ka rim Ben ze ma is ta kao je da je ce la eki pa od i gra la od li~ nu utak mi cu. - Ni je bi lo la ko, ali naj va `ni ja stvar je da smo svi ra di li kao eki pa na te re nu i mo ra }e mo da na sta vi mo u istom rit mu. Uvek je le po ka da je ta ko i ka da se po be di - za kqu ~io je Ben ze ma. Re van{ me~ ~e tvrt fi na la iz me |u Ga la ta sa ra ja i Re a la igra se 9. apri la u Is tan bu lu.


Sport

ARMSTRONG NE MO@E DA PLIVA! Me|unarodna pliva~ka organizacija (FINA) zabranila je Lensu Armstrongu da u~estvuje na pliva~kom mitingu u Ostinu. Do`ivotno suspendovani biciklista `eleo je da se oku{a u bazenu, ali to je demantovano. Direktor pliva~kog US Mastersa Rob Bu~er rekao je da je Armstrong odustao od u~e{}a, po{to je FINA imala primedbe.

SVET SKI KUP

PRE MA PO DA CI MA KLUP SKOG ^A SO PI SA

Nemawa Mi ro sa vqev {e sti

Vi di} naj u spe {ni ji u isto ri ji Ju naj te da ^iwenica je da je vrlo malo qudi svesno veli~ine kapitena Man~ester Junajteda Nemawe Vidi}a, a on je jo{ jednom u{ao u istoriju svog kluba. Nemawa je, prema podacima oficijelnog ~asopisa Man~ester ju naj te da, naj u spe {ni ji pojedinac u istoriji tog kluba po procentu pobeda. Srbin se nalazi na prvom mestu s procentom od 71,26, a u obzir su uzeti svi igra~i koji su odigrali minimum 60 me~eva. On je 261 put nosio dres Junajteda,a slavio je u 186 navrata. Kada ga nije bilo u timu, {to se desilo 155 puta, Man~ester je trijumfovao 98 puta, {to je oko 63 odsto. Koliko je Vidi} zna~ajan za igru svog tima, najboqe svedo~e podaci o primqenim golovima. Kada je bio u timu primqena su 183 gola, oko 0,7 po

Igra ~i tu kli po li caj ce ^etvorica igra~a argentinskog Arsenala privedeni su jer su fizi~ki nasrnuli na pripadnike policije, posle me~a Kupa Libertadores sa brazilskim Atletiko Mineirom.Publika na stadionu u Belo Horizonteu imala je priliku da u`iva u fudbalskim bravurama na me~u Kopa Libertadores izme|u brazilskog Atletiko Mineira i argentinskog Arsenala (5:2), ali su igra~i kluba iz Sarandija bacili senku na lep sportski doga|aj. Naime, policija je saop{tila da su najmawe dvojica policijaca i jedan novinar zadobili lak{e povrede u tu~i nakon pobede Atletika. Fudbaleri argentinske ekipe su pesnicama udarali i {utirali policajce koji su poku{ali da za{tite sudije po zavr{etku utakmice na stadionu Independensija.Neki od tih igra~a udarali policajce koji su se branili {titovima i palicama. Policajci su u rukama imali pu{ke sa gumenim mecima, ali je zvani~nik lokalne policije Klaudija Romualdo rekla da na igra~e nije pucano. Policija je privela ~etvoricu igra~a zbog fizi~kog napada na policajce i oni }e najverovatnije krivi~no odgovarati za tu~u koju su izazvali.

me~u, a kada je bio odsutan odbrana je kapitulirala 173 puta, ili ti 1,11 primqenih pogodaka. Ali, to nije sve. Slede}i podatak deluje mo`da i najfascinatnije. Junajted nije primio gol na 133 susreta kada je Nemawa komandovao odbranom, {to je negde oko 51 odsto svih me~eva srpskog {topera. ^lan je i odbrane koja je u sezoni 2008/09 postavila rekord po broju me~eva bez primqenog gola (14 me~eva - 1311 minuta) u istoriji Premijer lige. Navija~i Man~estera ga prosto obo`avaju, mnogi ga, uz Rija Ferdinanda, smatraju najboqim {toperom u istoriju kluba s „Teatra snova”, ima i svoju pesmu, a nedavno ga je i legendarni ser Bobi ^arlton uvrstio u idelani tim svih vremena.

Nemawu Vidi}a (u skoku) u ponedeqak o~ekuje duel s gradskim rivalom Sitijem

JE LEN SU PER LI GA

Ran ko vi} pri ko ~io va qak Slo bo da Po int - Par ti zan 0:0 U@I CE: Stadion „Gradski”, gledalaca 8.000, sudija Gloyovi} (Vrbas). @uti kartoni: Rankovi}, Kne`evi}, Pejovi}, Gojkovi} (Sloboda), Miqkovi}, Ili} (Partizan). SLO BO DA POINT: Rankovi} 8, Vasili} 6, Kne`evi} 6, Ran|elovi} 6 (Tavronov -), Pejovi} 6, Gojkovi} 6, Pilipovi} 6,

U prose~noj fudbalskoj predstavi Partizan je bio ne{to boqi ali je golman doma}ih Rankovi} bio izvanredan i zaustavqao sve udarce. Kako je i najavio pred seriju od tri utakmice za sedam dana trener Partizana Vermezovi} ponovo je rotirao igra~e. Ovoga puta od po~etka su se na te-

umesto da {utira poku{ao da asistira i prilika je propala. Ne{to kasnije ponovo kontra Partizana. Mitrovi} je dobio loptu, ali je {utirao, ali neprecizno. Novu {ansu imao je Mitrovi}, ali je wegov udarac dbranio Rankovi}. Partizan je dominirao, ali je slede}u priliku imao doma}in.

Duel Pilipovi}a (Sloboda) i Ili}a (Partizan)

Puri} 6 (Memedovi} -), Dijago 6, Lovri} 6, Boji} 6. PAR TI ZAN: Stojkovi} 7, Miqkovi} 6, Stankovi} 6, Ostoji} 6, Ivanov 6, Smiqani} 6, Bra{anac 7, Ili} 6 (Koji} 6), Luka 6 (Eliomar 6), [}epovi} 6 (Ninkovi} -), Mitrovi} 7.

renu na{li Miqkovi}, Ostoji} i [}epovi}. Sloboda je veoma ~vrsto po~ela me~. Poku{alo se kontrama na usamqenog Ran|elovi}a u napadu. U 8. minutu vi|ena je prva dobra akcija. Lopta je iskosa u visini peterca stigla do Bra{anca, koji je

Stojkovi} je kiksnuo kod jednog centar{uta, odbijenu loptu prihvatio je Pejovi}, ali i proma{io gol. U 27. minutu velika {ansa za Partizan. Bra{anac je na petercu dobio loptu, {utirao je ali je Rankovi} odbranio. Potom su poku{ali doma}i. Va-

1. Partizan 21 16 2. C. zvezda 21 14 3. Vojvodina 21 11 4. Jagodina 21 11 5. Rad 20 8 6. Sloboda 21 7 7. Radni~. (N)21 8 8. OFK Beo. 21 8 9. Javor 21 8 10. Spar. ZV 20 7 11. N. Pazar 21 5 12. BSK Bor~a 21 6 13. Hajduk 21 5 14. D. Srem 21 5 15. Radni~. (K)21 4 16. Smederevo21 1

3 2 8 3 7 9 6 4 3 6 8 4 5 5 7 6

2 5 2 7 5 5 7 9 10 7 8 11 11 11 10 14

55:13 51 43:26 44 24:13 41 22:17 36 23:15 31 23:24 30 21:28 30 22:24 28 29:23 27 27:23 27 21:27 23 21:44 22 23:28 20 16:27 20 18:29 19 9:36 9

sili} je poslao loptu na peterac, ali je Stojkovi} intervenisao ispred nekog od igra~a doma}ih. U nastavku Partizan je opet napao i ve} u 48. minutu imao {ansu. [utirao je Stankovi}, lopta je stigla do Ili}a koji je neprecizno {utirao sa 17 metara. Potom korner za crno-bele. Mitrovi} je {utirao glavom, a Rankovi} sjajno odbranio. Ne{to kasnije {ansa za Slobodu. Pilipovi} je poku{ao sa 14 metara, zamalo pored gola. U 52. minutu dobra akcija Mitrovi}a i [}epovi}a, ovaj drugi {utira, ali tik pored stative. Potom je Mitrovi} bio sam, ali je Rankovi} ponovo bio na mestu. U 72. minutu kolosalna prilika za doma}e. Pejovi} je driblinzima stigao sam ispred Stojkovi}a, {utirao, ali pravo u golmana crnobelih. I. La za re vi}

Srpski strelac Nemawa Mirosavqev osvojio je {esto mesto vazdu{nom pu{kom na prvom ovogodi{wem Svetskom kupu u ^angvonu u Koreji. Olimpijac Novog Sada je u{ao u zavr{nicu kao osmi sa 622 kruga i uspeo je da se popne za dva stepenika. Imao je u 12 finalnih dijabola 121,5 krugova. U konkurenciji 51 strelca pobedio je Tao Vang (Kina), tre}eplasirani pre finala, sa 206,8 krugova, ispred Sergi Rihtera (Izrael) sa 205,6 krugova. Rihter je pre plej ofa bio peti. Tre}e mesto propalo je vode}em posle osnovnog dela (627,8) Ma|aru Peteru [idiju sa 182,2 kruga. U ga|awu MK pi{toqem, oba srpska strelca su bila blizu finala! Andrija Zlati} je zavr{io deseti sa 554 kruga, a Damir Mikec je bio 11 Pobedio je sedmoplasirani pre finala @i Vei Vang (Kina) sa 192,1 kruga ispred zemqaka Jia Jie Maija koji je imao 191,2 kruga. Drugog dana Svetskog kupa u ^angvonu, koji je okupio 300 strelaca iz 30 zemaqa, ga|a}e vazdu{nom pu{kom Ivana Maksimovi} i Andrea Arsovi} i MK pi{toqem Bobana Veli~kovi}, Zorana Arunovi} i Jasna [ekari}. Pre po~etka takmi~ewa uru~ena su priznawa najboqim strelcima sveta u 2012. olimpijskim {ampionima iz Londona Italijanu Nikoli Kamprianiu (pu{ka) i korejskoj takmi~arki pi{toqem Jang Mi Kim.

Zo ra na me |u kra qi ca ma

U Koreji strelci su okru`eni velikiom pa`wom, pre po~etka takmi~ewa na prvom ovogodi{wem Svetskom kupu. Najboqi strelci imali su priliku da se dru`e, a jedna od najboqih strelkiwa pi{toqem Zorana Arunovi} iskoristila je priliku da se na sve~anosti pre po~etka takmi~ewa slika sa prelepim hostesama, koje su bile u kraqevskoj no{wi.


DRAGAN MARKOVI] PALMA

Ugledajmo se na nacije u okru`ewu

NOVI SAD *

ADVOKAT MILUTINOVI]:

RE KE RA STU

Od bra na od vode na 412 ki lo meta ra

str. 2

str. 7

Radulovi}evi kontakti bili drugarski

PETAK 5. APRIL 2013. GODINE

GODINA LXXI BROJ 23756 CENA 30 DINARA * 0,50 EUR

Internet: www.dnevnik.rs * e-po{ta: redakcija@dnevnik.rs

UZ MA WE I VE ]E PRE PRE KE RE STI TU CI JA IS PRA VQA ISTO RIJ SKE NE PRAV DE

Vra }e no 800 zgra da, pla ce vi i 1.000 hek ta ra de do vi ne

INTERVJU

NASLOVI Politika

str. 3

DSS: [ta se desilo s akcijama u Tesla banci

Ekonomija

str. 4-5

Sindikalci pitaju {ta }e biti u RBV-u Socijalna korpa puna populizma

Dru{tvo

str. 7

I pacijenti biraju lekove i pomagala

Crna

str. 8-9

Novi Sad: Pregovara~i spre~ili tragediju Mladi}u i devojci pet decenija za ubistvo `ene

Kwiga

str. 10

Ostvaruju se Pavi}eva proro~anstva

Vojvodina

str. 12-13

Sombor: Klubovima najvi{e novca iz gradske kase Zrewanin: Protestovali biv{i radnici propalih firmi

Novi Sad

Foto: R. Hayi}

Dr`ava je po~ela da vra}a ijmovinu otetu nakon Drugog svetskog rata. Do sada je naslednicima vra}eno oko 800 objekata, to jeste zgrada, stambenih i poslovnih prostora, kao i preko 70.000 kvadratnih metara neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta. Neki su natrag dobili i wive - preko 1.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta do{lo je u ruke starim vlasnicima. Za godinu dana, koliko se primewuje Zakon o restituciji, vra}eno je i preko 600 hektara {umskog zemqi{ta. Od zna~ajnijih objekata vra}enih vlasnicima u Vojvodini su: deo lokala u Tanuryi}evoj palati, Baletska {kola u Jevrskoj ulici, potom Visoka {kola strukovnih studija za obrazovawe vaspita~a, vi{e lokala u Zmaj Jovinoj ulici. U Subotici je vra}eno petnaest objekata, u Pan~evu devetnaest, u Srbobranu dva, Somboru dva, Zrewaninu tri, u Senti jedan, Ba~kom Gradi{tu i Kikindi po jedan a u Sremskoj Mitrovici ~etiri. U Agenciji za restituciju napomiwu da su sve te zgrade u strogom centru pomenutih gradova i samim tim predstavqaju veliku vrednost. Agenciji je do sada podneto preko 15.000 zahteva za vra}awe imovine a tre}ina ih je stigla iz Vojvodine. str. 4

str. 9

Akademci mogu, smeju, zaslu`uju Darko Radi}: Za puteve potrebno {est milijardi

U novosadskoj Tanuryi}evoj palati deo lokala u rukama pravih vlasnika

NO VI SAD: GRA DE SEBI, [TETE KOM[IJAMA

MI RO SLAV VA SIN, [EF PO DS

Ru pa zja pi u so bi

Predsednik vojvo|anskih demokrata Miroslav Vasin ocenio je da bi izostanak dogovora u pregovorima izme|u Beograda i Pri{tine mogao ozbiqnije ugroziti proces evrointegracija Srbije, kao i nove strane investicije u zemqi, ali i izazvati ve}e politi~ke turbulencije. Vasin je u intervjuu za „Dnevnik” kazao i da DS podr`ava napore aktuelne republi~ke vlasti da se u tom dijalogu prona|e re{ewe koje }e obezbediti za{titu dr`avnih interesa Srbije. str. 3

Foto: S. [u{wevi}

Sr bi ja zre la za no ve iz bo re

str. 15-17

Zid ku}e Josipa Tipure u Tolstojevoj 42 uru{io se u sredu ujutru usled radova koji se odvijaju u kom{iluku. U vreme pada zida, u sobi se nalazila Tipurina `ena, ali je sre}on ostala nepovre|ena. Tipure upiru prstom u gra|evince na susednoj parceli da su prilikom ru{ewa stare ku}e {utom napunili wihov oluk koji je popustio od tereta, pa se voda slivala po zidu, dok nije na kraju i pao. Investitor Dragan Spasojevi} spreman je da Tipurama izgradi novi zid i navodi da je kom{ijska ku}a stradala jer je stara i izgra|ena od naboja. str. 15

SPORT

POMO] KLADIONI^ARIMA str. 24

Toplije, s ki{om

Najvi{a temperatura 15 °S

\OKOVI] I IZNER OTVARAJU ME^ str. 26


2

POLITIKA

petak 5. april 2013.

NE BOJ [A STE FA NO VI]

Stran ke da se iz ja sne o Ko so vu – SNS zah te va od svih po li ti~ kih ~i ni la ca da do ne su je din stve nu po li ti~ ku od lu ku o Ko so vu – sa op {tio je ju ~e na kon fe ren ci ji za no vi na re u Skup {ti ni Sr bi je pred sed nik par la men ta i pot pred sed nik SNS-a Ne boj {a Ste fa no vi}, u pri su stvu par la men ta ra ca iz po sla ni~ kog klu ba te stran ke. On je po ru ~io da na pred wa ci po dr `a va ju sve pred stav ni ke dr `av nog vr ha u iz na la `e wu naj bo qeg mo gu }eg re {e wa za ko sov sko pi ta we, a po seb no pr vog pot pred sed ni ka Vla de i li de ra SNS-a Alek san dra Vu ~i }a. Ovo „ni je tre nu tak za sti ca we jef ti nih po li ti~ kih po e na” ni ti za “po li ti~ ko pre pu ca va we” oko bir sel skih pre go vo ra. S. St.

\i las: Vlast neka ne pe re ru ke Pred s ed n ik De m o k rat s ke stran ke Dra gan \i las za tra `io je ju ~e od vla da ju }e ko a li ci je da po ka `e od go vor nost i gra |a ni ma ka `e isti nu i da „ne pe re ru ke od pre go vo ra ko ji su Sr bi ju do ve li u ne po voq nu po zi ci ju”. \i las je na kon fe ren ci ji za me di je po ru ~io dr `av nom vr hu da, ako ne ma hra bro sti da pre u zme od go vor nost, do |u u pa rl a ment i ka `u isti nu „ka kva god da je”. – Ume sto da pred nas iza |u s re {e wi ma i ja snim sta vo vi ma, pre mi jer }u ti, pot pred sed nik Vla de ku ka, a pred sed nik dr `a ve se kri je iza te le fon skih raz go vo ra s Pu ti nom – re kao je \i las.

SNS: On je naj ve }a ku ka vi ca Srp s ka na p red n a stran k a oce ni la je da li der DS-a Dra gan \i las „sram no ko ri sti te {ku si tu ac i ju u ko joj se Sr bi ja na {la da bi sa ku pio ko ji jef tin po li ti~ ki poen”, i na zva la ga „naj ve }om ku ka vi com ko ja po s to ji na po l i t i~ k oj sce n i Sr bi je”. „Srp ska na pred na stran ka je u`a snu ta po sled wim iz ja va ma Dra ga na \i la sa, ko ji je, za jed no sa svo jom De m o k rat s kom stran kom, naj ve }a {te to ~i na u Sr bi ji”.

SRP SKI PRE MI JER JU ^E U PA RI ZU

Da ~i}: Di ja log vi {e ne ma o ~e mu da se vo di – Sr b i ja ne m a ni jed n og iskre nog pri ja te qa na Za pa du, ne onog ko ji bi bio na na {oj stra ni, ne go onog ko ji bi imao vi {e raz u me va wa za na {e sta vo ve o naj va `wim pi ta wi ma ko ja mu ~e re gion Bal ka na – oce nio je ju ~e u Pa ri zu pre mi jer Sr bi je Ivi ca Da ~i} po sle raz go vo ra sa fran cu skim pre mi je rom @an Mark Ero om. – To Sr bi ju do vo di u si tu ac i ju da se na la zi u `i vom pe sku, `i vom bla tu, i da sva ke go di ne to ne mo sve du bqe jer ne ma na ~i na da ono za {ta se za la `e mo do pre do sve sti onih ko ji da nas od lu ~u ju o Evrop skij uni ji i ne kim naj va `ni jim pro ce si ma u Evro pi. On je is ta kao da je na i {ao na „ve li ko raz u me va we” fran cu skog pre mi je ra, ko ga je upo znao

INTERVJU

s to kom di ja lo ga Be o gra da i Pri {ti ne u Bri se lu, u ko ji je Be o grad mno go ulo `io. – Taj di ja log je na ma ve zan i s pi ta wem evrop skih in te gra ci ja – re kao je Da ~i}, uz na po me nu da Sr bi ja ni je u~e stvo va la u pre go vo ri ma „ve} je di no u na ~i nu ka ko da uki ne svo je in sti tu ci je i Sr be sa se ve ra Ko so va uba ci u ko sov ski si stem”. – Go vo ri lo se da }e oni na ma po n u d i t i {i r o k u auto n o m i ju za Sr be unu tar Ko so va, od to ga ne ma ni {ta, i sa da ima mo rok do utor ka da se izajs ni mo o tom pred lo gu. On sma tra da di ja log ne ma o ~e mu da se vo di jer Pri {ti na ne }e da po me ri svo je sta vo ve. – Fran cu ski pre mi jer je obe }ao da }e se Fran cu ska za lo `i ti za to da Sr bi ja {to pre do -

bi je da tum, da oni ap so lut no po dr `a va ju Sr bi ju i sto je iza Spo ra zu ma o stra te {kom part ner stvu i za in te re so va ni su za to da sve to pre to ~i mo u re al nu po li ti ku – re kao je Da ~i}. Po we go vim re ~i ma, to zna ~i da Sr bi ja ima ne ku ru ku za ko ju mo `e da se uhva ti i iza |e iz `i vog pe ska, a to je je di no mo gu }e u stra te {kom part ner stvu s Fran cu skom. Da ~i} je na po me nuo da pre mi jer Sr bi je se dam go di na ni je bio u Fran cu skoj, dok pred sed nik Fran cu ske od 2001. go di ne ni je bio u Sr bi ji. On je is ta kao da Sr bi ju i Fran cu sku ve `e tra di ci o nal no pri ja teq stvo, ali je ono, na we go vu `a lost i `a lost ~i ta ve Sr bi je, u pro te klih ne ko li ko de ce ni ja vi {e bi lo u uybe ni ci ma iz isto ri je ne go u re al no sti.

Ivica Da~i} i @an-Mark Ero

DRA GAN MAR KO VI] PAL MA, LI DER JE DIN STVE NE SR BI JE, O KOSOVU I EVROPI

Ugle daj mo se na na ci je u okru `e wu Li der JS-a Dra gan Mar ko vi} Pal ma iz ja vio je za „Dnev nik” da po dr `a va po ziv SNS-a na je din stvo stra na ka u od lu ci o Ko so vu ko ji je sti gao u vre me nu ko je je pr vi pot pred sed nik Vla de Alek san dar Vu ~i} na zvao „96 sa ti iz me |u ~e ki }a i na kov wa”. – Po sto ji je din stvo dr `av nog vr ha, ali mo ra bi ti ostva ren i na ci o nal ni kon sen zus, ~i ji deo tre ba da bu du i stran ke ko je su u opo zi ci ji, jer je ovo na ci o nal no pi ta we. Ugle daj mo se na sve dr `a ve i na ci je u okru `e wu ko je su o ova kvim pi ta wi ma je din stve ne, i sa mo nas u isto ri ji pra ti ne je din stvo. Za to nam se sve ovo i de {a va lo po sled we tri de ce ni je – ka `e Mar ko vi}, ko ji je sat pred ovaj raz go vor, ka ko ot kri va, te le fo nom raz go va rao s pre mi je rom Ivi com Da ~i }em ko ji je u zva ni~ noj po se ti Pa ri zu. l Da li je premijer optimista kada je u pitawu daqi sled de{avawa? – Da ne po sto ji op ti mi zam u `i vo tu, ne tre ba ni {ta da ra di te ve} da ide te i ~u va te ko ze

i ov ce. Mo ra te da bu de te op ti mi sta u sve mu {to ra di te. l Mo`ete li otkriti {ta vam je rekao?

– Pa to da dr `av ni vrh mo ra do utor ka da usa gla si ono {to od srp s ke de l e g a c i je tra ` i vi so ka pred stav ni ca EU Ke trin E{ton, i mi slim da do ta da tre ba da se do ne se pra vo re { e w e. Mo r a m o da ima m o stav o to me ho }e mo li ili ne }e mo. Sve do sa da {to su go vo ri li da ne }e mo, na kra ju je bi lo za vr {e no bez na {e sa gla sno sti. l Pred posledwu rundu govorilo se da je novi dan i nakon 2. aprila, ali izgleda da je taj datum veoma uticao na na{u delegaciju? – Pro blem je u to me {to Al ban ci ne po pu {ta ju i tra `i se da Sr bi ja po pu sti, i da Sr bi ja da sve ono {to tra `e me |u na rod na za jed ni ca i Al ban ci, ali mi ima mo i Ustav ko ji mo ra da se po {tu je i ne {to {to nas ve zu je, Re zo lu ci ju 1244 SB UN. Mi slim da }e dr `av ni vrh da na pra vi do bro i pra vo re {e we. l [ta je vama do sada najvi{e zasmetalo u pregovara~kom procesu i posledwoj briselskoj rundi?

– Za sme ta lo mi je {to se odu `i lo, {to Evro pa uvek tra `i ne {to no vo, a mi slim da mi vi {e ne ma mo vre me na da ~e ka mo. Tre ba ili da za vr {i mo s do go vo rom ili da ka `e mo ne. Vi {e sam za to da se pri hva ti, i da do bi je mo da tum za po ~e tak pre go vo ra s EU, i da Sr bi ja vr lo br zo po sta ne ~lan Uni je, da bi -

Vi {e sam za to da se pri hva ti do go vor i da do bi je mo da tum za po ~e tak pre go vo ra s EU smo {to vi {e stra nih in ve sti to ra do ve li u ze mqu. Bez stra nih in ve sti ci ja ne ma no vih rad nih me sta. l Dakle, vi ste da se prihvati ono {to nudi Ketrin E{ton? – Ne, ja sam za ono {to od lu ~i dr `av ni vrh. l Koja je, po vama, trenutna opasnost otvorena s posledwom rundom? – Go re sta we na Ko so vu i Me to hi ji ne po sto ji po sled wih

go di na. I uko li ko bi se po sti gao taj do go vor, si gu ran sam da ne bi bi lo go re. Ako ni {ta dru go, da se vi {e ne ubi ja ju Sr bi, da se ne ru {e srp ska gro bqa, da se vra te oni ko ji `e le ta mo da `i ve, da po sto ji po {to va we Sr ba od ve }in skih Al ba na ca, da po sto ji bez bed nost, i to je ono za {ta se mi za la `e mo. l Koje su to stranke koje bi trebalo da se odazovu pozivu na jedinstvo o Kosovu? – To ne mo gu da li ci ti ram, ali tre ba lo bi sve par ti je, i da na sto lu bu du ar gu men ti i ~i we ni ce, a ne po li ti~ ki po e- ni. l Da li je potrebno taj konsenzus zatra`iti u samom parlamentu? – Ni je va `no da je u par la men tu, Vla di ili kod pred sed ni ka dr `a ve, jer u Sr bi ji par ti je vo de li de ri, svi osta li ~la no vi po dr `a va ju to {to oni ka `u. Kod nas je do sta stra na ka, a prak sa je po ka za la da fun ci o ne ri i ~lan stvo slu {a ju ono {to ka `e pred sed nik. D. Mi li vo je vi}


politika INTERVJU

MI RO SLAV VA SIN, PO KRA JIN SKI SE KRE TAR ZA PRI VRE DU I [EF PO DS

Sr bi ja je zre la za no ve iz bo re Po kra jin ski se kre tar za privredu i predsednik vojvo|anskih demokrata Miroslav Vasin ocenio je da bi izostanak dogovora u pregovorima izme|u Beograda i Pri{tine mogao ozbiqnije ugroziti proces evro in te gra ci ja Sr bi je, kao i nove strane investicije u zemqi, ali i izazvati ve}e politi~ke turbulencije u zemqi. Vasin je u intervjuu za „Dnevnik” kazao i da DS podr`a va na po re ak tu el ne re pu bli~ke vlasti da se u tom dijalogu prona|e re{ewe koje }e obezbediti za{titu dr`avnih interesa Srbije. – DS ~vrsto veruje u to da je na{e mesto u EU, iako smo u prethodnim godinama i sami imali vi{e sudara na tom putu i u okviru na{e dr`ave i u me|unarodnoj zajdnici – kazao je on. Dodao je da demokrate ipak ne}e kritikovati poteze aktuelne Vlade jer znaju „koliko je to te`ak proces i osetqivo pitawe„. – U interesu je svih, bez obzira na strana~ku pripadnost, da se taj problem re{i tako da se za{tite interesi Srbije – kazao je Vasin. l Kako bi se odlagawe datuma za pregovre s EU odrazilo na razvoj APV, s obzirom na to da bi to zna~ilo i daqu nemogu}nost kori{}ewa evropskih fondova namewenih za regionalni razvoj? – Vojvodina je Evropa u malom i wome Srbija treba da se ponosi, upravo zbog evropskih vred-

sredna {teta negativnog ishoda tih pregovora. l Koliko su, me|utim, ba{ pitawe Kosova i aktuelni dijalog u tom pogledu, a ne problemi u privredi, prelomni kad je re~ o mogu}nosti vanrednih parlamentranih izbora u Srbiji?

Na `a lost, u man da tu pret hod ne vla de, ko ju je vo dio DS, na pra vqe ne su ozbiq ne gre {ke ko je su pro iz ve le po sle di ce po Voj vo di nu – Mislim da je Srbija zrela za izbore, pre svega ako se gleda ekonomska situacija, ali i nesporazumi u vladaju}oj koaliciji. O tome ipak ne odlu~uje DS ve} aktuelna ve}ina. A o~igledno je da ta wihova odluka o izborima zavisi prvenstveno od

[i ra auto no mi ja Voj vo di ne in te res je Sr bi je l Da li vojvo|anske demokrate podr`avaju inicijative za ustavne promene, jer i sami konstatujete da postoje}a autonomija Pokrajine zavisi iskqu~ivo od ve}inske voqe u republi~kom parlamentu? – Na{ stav je da mora da se ispo{tuje autonomija Vojvodine koju garantuje va`e}i Ustav Srbije. Ali, na{a `eqa je i da ustav omogu}i i {iru autonomiju jer smatramo da bi to bilo korisnije i za Republiku Srbiju. I ako se otvori pitawe ustavnih reformi, DS }e se svakako zalagati za {iri okvir vojvo|anske autonomije, ali bez obele`ja dr`avnosti. nosti koje se ovde neguju kroz multikulturnost, su`ivot i toleranciju. U Pokrajini je i vi{e od 45 odsto svih stranih investicija u zemqi i apsolutni interes Vojvodine je da se proces integracija ubrza. Vojvodina ima ambiciju i da bude nosilac evropske pri~e u Srbiji. Pla{im se, me|utim, da bi zastoj na evropskom putu umawio i interes stranih investitora da ovde ula`u i onemogu}io pristup zna~ajnijim evropskim fondovima, {to bi bila nepo-

pak, one koje su ve} dokazane, kao {to je slu~aj s ATP „Vojvodina„ u Novom Sadu. Neistina je da je borba protiv korupcije po~ela dolaskom ove vlade, ona je intenzivno vo|ena u prethodne ~etiri godine, kada su uhap{eni neki od najve}ih kriminalaca u ovoj zemqi i kad je dr`avi vra-

aktuelnih kosovskih pregovora, a uveren sam i u to da }e eventualni izostanak dogovora o tom pitawu ubrzati izbore. l Me|utim, va{i politi~ki protivnici iz SNS-a poku {a va ju da iz dej stvu ju i prevremene pokrajinske izbore? – Ne mogu se tra`iti prevremeni izbori u Vojvodini zbog nekih pretpostavqenih afera, dok se istovremeno toleri{u stvarne afere na nivou republi~ke administracije, ili,

}ena ogromna imovina tih kriminalaca. l Da li prevremeni republi~ki izbori DS-u zapravo ne odgovaraju, kako zbog unutar{wih pregrupisavwa i osipawa ~lanstva, tako i zbog afera koje se otvaraju, poput slu~aja RBV-a, ali i zbog finansijskih problema i blokade strana~kog ra~una? – Nama izbori odgvoraju i zato {to su na{e unutra{we turbulencije zavr{ene i zato {to smo pokazali da smo odgovorni i otvoreni da pri~amo i o gre{akama na{ih funckionera, pa makar oni bili i na najvi{im strana~ki pozicijama. Ne znam nijednu drugu stranku koja je u stawu da to u~ini nakon izbornog neuspeha. l Koliko su slu~aj RBV-a, kao i problemi oko kredita koji je stranka podigla u toj banci, ugrozili rejting DS-a u Vojvodini? – Mi smo u prethodna dva izborna ciklusa potvrdili ve}insku poziciju DS-a u Pokrajini, a gra|ani su nam ukazali poverewe upravo zbog toga jer vlast u Vojvodini nije imala ni ti jed nu afe ru. Me |u tim, taktika na{ih politi~kih protivnika jeste da u javnosti kreiraju sasvim druga~iju sliku i oni od RBV-a prave slu~aj samo zarad politi~kog obra~una s nama. To najboqe potvr|uju wi-

hova ekspresna saop{tewa nakon pritvarawa troje biv{ih direktora te banke kojom tra`e ostavku Vlade APV-a, iako je RBV tad objavio da nisu ta~ni navodi i sumwe zbog kojih su oni pritvoreni. Dakle, „presudu„ su doneli politi~ki. Kad je re~ o kreditu, mi smo ga, kao i sve druge stranke, podigli za finansirawe izborne kampawe, ra~unaju}i na garantovane prihode iz buyeta Srbije, zbog ~ega uop{te nije ni sporno pitawe wegovog vra}awa. l Za{to je DS kredit uzeo ba{ od RBV-a? – Procenili smo da tako najbr`e mo`emo podi}i kredit, kao komitenti te banke, ali i da mo`emo obezbediti wegovo vra}awe. A to }emo uskoro i dokazati. l [ta u takvim okolnostima aktuelna pokrajinska vlast mo`e u~initi u ovom mandatu po pitawu funkcionisawa autonomije, koje je otvoreno odlukom USS-a o osporavawu dela nadle`nosti, ali i zbog nere{avawa pitawa finansirawa i eventualnog preispitivawa va`e}eg Statuta APV? – Osnovno opredeqewe demokrata u Vojvodini bi}e da preuzmemo vode}u ulogu u za{titi interesa AP Vojvodine. I beskompromisno }emo se boriti za ostvarivawe autonomije u okviru va`e}eg Ustava Srbije, kao i za o~uvawe vojvo|anskih vrednosti, su`ivota i bogatstva razli~itosti. Na`alost, u mandatu prethodne vlade, koju je vodio DS, napravqene su ozbiqne gre{ke koje su proizvele posledice po Vojvodinu. Jer, da je ta vlada donosila odgovaraju}e odluke, APV sad ne bi bila u polo`aju da jo{ uvek ne mo`e da realizuje veliki broj nadle`nosti koje nam pripadaju po va`e}em Ustavu, niti bismo imali probleme vezane za prihode i imovinu Pokrajine, a koji se ovih dana mogu videti u funkcionisawu Novosadskog sajma i Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ali i na nizu drugih primera. l Koliko su za DS zna~ajni predstoje}i lokalni izbori u Kovinu? – Na izborima u Kovinu ne smeju se ponoviti scene koje smo imali na nedavnim dopunskim pokrajinskim izborima u Srbobranu, a koji su se pretvorili u partijske ratove. @eqa nam je da taj izborni dan pro|e bez konflikata i o~ekujemo da }emo ostvariti odli~an rezultat na nivou ugleda koji DS u toj op{tini ve} ima, te o~uvati svoje bira~e u Kovinu i poja~ati svoj uticaj u toj op{tini. B. D. Sa vi}

REKLI SU

Kir bi: Sr bi ja da pri gra bi pri li ku

Pri bi }e vi}: Za ne u speh od go vor na i EU

Ra dun: Ta ~i pre ti ili ble fi ra

Ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi izjavio je ju~e da je pitawe dijaloga Beograda i Pri{tine veoma va`no i da ~vrsto veruje u to da Srbija treba da „prigrabi priliku” i bori se za dobijawe datuma za po~etak pregovora za ulazak u EU. – Po povratku delegacije Srbije iz Brisela i daqe se mnogo govori o dijalogu Beograda i Pri{tine – rekao je Kirbi u Bujanovcu, gde je u~estvovao u radu okruglog stola „Dijalogom protiv stereotipa – svi smo isti”. Ameri~ki ambasador smatra da je pitawe pregovora veoma va`no i da ~vrsto veruje da Srbija treba da „prigrabi” ovu priliku i bori se za ulazak u EU, jer mora da dobije ono mesto koje joj pripada i gde `ivi – a to je Evropa”. Kirbi je dodao da je veliki deo Evrope o kojoj se govori u dana{we vreme upravo EU.

Nekada{wi ambasador Srbije u Nema~koj Ogwen Pribi}evi} ocenio je da EU snosi odgovornost za nepostizawe dogovora u posledwoj rundi dijaloga Beograda i Pri{tine, kao i da je Srbiji u Briselu ponu|eno mawe od onoga {to je tra`ila. – EU i sama u posledwe vreme trpi velike neuspehe, i tim pre, trebalo bi da je zainteresovana za to da se to pitawe, koje se vodi pod wenim okriqem – re{i – rekao je Pribi}evi}, i dodao da EU s druge strane ima SAD, koje se mogu pohvaliti uspesima u svojoj spoqnoj diplomatiji, poput Dejtonskog sporazuma, Iraka, Avganistana. – U ponu|enom dokumentu nije bilo ni re~i o tome kako }e se re{iti dva kqu~na pitawa – pravosu|a i policije, a ne treba zaboraviti da ovaj prostor nije ni Italija, ni Austrija, ve} je re~ o Balkanu, gde je pitawe bezbednosti veoma va`no.

Izjava kosovskog premijera Ha{ima Ta~ija da nepostizawe sporazuma s Beogradom mo`e dovesti do pogor{awa sada{we situacije bez sumwe je prete}a poruka Pri{tine, upozoravaju vojni i politi~ki analiti~ari za Tanjug. Tako analiti~ar Branko Radun ka`e da ne sumwa da je re~ o pretwi Srbiji, „kako Ta~ija, tako i onih koji stoje iza wega u me|unarodnoj zajednici”. On isti~e da Ta~ijeva izjava jeste gotovo direktna pretwa Srbiji i kosovskim Srbima, ali ukazuje i na to da to mo`e biti i blef u funkciji pritiska na Srbiju. – Mo`e biti blef, ali i realna pretwa ako dobiju zeleno svetlo za neku vrstu agresije na Srbe. Za sada to deluje kao blef, ali je velika odgovornost na{ih vlasti kako }e na to reagovati – ocenio je Radun u izjavi Tanjugu.

petak 5. april 2013.

3

NO VA PI TA WA DSS-a VLA DI VOJ VO DI NE

[ta se de si lo s ak ci ja ma u Te sla ban ci? [ta se desilo s akcijama Vlade Vojvodine u Tesla banci u Hrvatskoj, koje su pre dve godine bile 76 odsto, a sada su 29 procenata, novo je pitawe koje DSS javno postavqa predsedniku Pokrajinske vlade Bojanu Pajti}u. Naime, portparol Pokrajinskog odbora DSSa Mileno Jovanov rekao je ju~e na konferenciji za novinare u Novom Sadu da ta stranka ponovo pita koliko novca je ulo-

sajta vojvo|anske vlade od 4. jula 2011, kada je u Zagrebu odr`ana prva sednica Glavne skup{tine akcionara Tesla banke, i citirao Pajti}eve re~i: „Vlada Vojvodine je vlasnik 76 odsto akcija i na taj na~in u~estvuje u istorijskom poduhvatu koji podsti~e saradwu Srbije i Hrvatske”. – Kako je to Pokrajina za nepune dve godine sa 76 odsto akcija do{la na 29 odsto? [ta se

Te ma za Skup {ti nu Voj vo di ne – Videli smo {ta se desilo s Razvojnom bankom, a vide}emo {ta }e biti s Tesla bankom – kazao je Jovanov. On je najavio da }e poslanici DSS-a na sednici Skup{tine Vojvodine u slede}u sredu tra`iti dopunu dnevnog reda s predlogom zakqu~aka da se Pokrajinska vlada obave`e na to da odgovori parlamentu {ta se desilo s tom bankom. `eno u Tesla banku i ko je od toga imao koristi, ali i da postavqa nova pitawa, nakon {to je pokrajinski sekretar za finansije Zoran Radoman nedavno izjavio da Vojvodina u toj banci ima 29 odsto udela. – Ali, po zvani~nom sajtu Vlade Vojvodine, 4. jula 2011. godine, predsednik Vlade Bojan Pajti} i tada{wa direktorka Fonda za razvoj Vojvodine Sne`ana Repac rekli su da Pokrajina raspola`e sa 76 odsto kapitala – rekao je Jovanov. On je novinarima podelio od{tampanu stranicu – vest sa

desilo s akcijama? – zapitao je Jovanov. Komentari{u}i nedavnu izjavu pokrajinskog sekretara za finansije da „o Tesla banci odlu~uje politika”, portparol PO DSS-a je tako|e zapitao „kako je mogu}e da je sudbina i ove banke politi~ko pitawe”, i ocenio da ono nije politi~ko ve} da je to „pitawe izve{taja i bilansa banke”. Po wegovim re~ima, predsednik Vlade Pajti} je „nazivao ove doga|aje istorijskim, a sada }uti”, „sakrio se i {aqe druge da odgovaraju” na pitawa DSS-a. S. K.

PRED IZ BOR NA KAM PA WA U KO VI NU

Din ki} obe }a va pro spe ri tet

Predsednik Ujediwenih regiona Srbije Mla|an Dinki} izjavio je preksino} u Kovinu da }e biti sre}an ako Kovin, zahvaquju}i budu}em investirawu u privredu i poqoprivredu, postane op{tina prosperiteta poput Kragujevca, Zaje~ara, Loznice i drugih u kojima je URS na vlasti. Na zavr{noj predizbornoj konvenciji koalicije „Sava Krsti} – Pokret za preporod –

URS” uo~i lokalnih izbora u Kovinu, koji }e biti odr`ani u nedequ, 7. aprila, Dinki} je predstavio gra|anima te op{tine vi{e uspe{nih predsednika op{tina ili gradona~elnika iz Srbije, predstavnika URS-a koji su znatno doprineli privla~ewu investicija, otvarawu novih radnih mesta i poboq{awu uslova `ivota u Loznici, Zaje~aru, Ra~i, Boqevcu, Kragujevcu i drugim op{tinama.

„Dve ri” zo vu na pro test u su bo tu Pokret „Dveri” poziva gra|ane na protest „Ovako vi{e ne mo`e” koji u subotu, 6. aprila, na beogradskom Trgu Republike po~iwe u 13 sati, saop{teno je ju~e na konferenciji za novinare tog pokreta u Novom Sadu. – Za svakog Srbina dileme nema: Kosovo je iznad EU. A to

po ka zu ju i sva is tra `i va wa javnog mwewa: kada god se posta vi lo pi ta we Ko so vo ili EU, gra|ani Srbije su se u apsolutnoj ve}ini izjasnili za Kosovo i Metohiju – rekao je Marko Tesli} iz rukovodstva „Dveri”. S. K.

Po li ci ja is tra `u je pret we Ko stre {u i Stoj {i }u Zameniku predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojanu Kostre{u i potpredsedniku stranke \or|u Stoj{i}u upu}ene su pretwe smr}u, o kojima je obave{tena policija u Zrewaninu i Novom Sadu, saop{tio je LSV. Kostre{u je u Zrewaninu poru~eno da }e „dobiti metak u ~elo”, dok je nepoznati mu{karac u sredu na Glavnom odboru stranke u Novom Sadu uputio jasne pretwe Stoj{i}u. Stoj{i} je novinarima u parlamentu rekao da je Kostre{ovim roditeqima stiglo pismo u kojem pi{e da }e „wihov sin dobiti metak u ~elo”, i dodao da je „neki anonimni ~ovek kontaktirao Glavni odbor LSV-a s porukom da Stoj{i} treba da ostane kod ku}e”.

– Najnovije pretwe su, kao i druge koje redovno sti`u na adresu LSV-a, prijavqene policiji – dodao je Stoj{i}, i naglasio da se nada da }e policija adekvatno reagovati. – Policija je ju~e povodom pretwi obavila uvi|aj u E~ki – izjavila je Tanjugu portparolka Policijske uprave u Zrewaninu Valerija ^awi ne navode}i detaqe u vezi s tim doga|ajem. – Izve{taj je dostavqen Osnovnom javnom tu`ila{tvu u Zrewaninu. Saop{tewem za javnost i osudom pretwi upu}enih funkcioneru LSV-a Kostre{u, ro|enom u Zrewaninu, oglasio se i Gradski odbor Srpske napredne stranke u Zrewaninu, uz poruku da „u Srbiji svako ima pravo na sopstveno mi{qewe i izra`avawe”.


4

petak 5. april 2013.

ekonomija UZ MA WE I VE ]E PRE PRE KE RE STI TU CI JA IS PRA VQA ISTO RIJ SKE NE PRAV DE

Vra }e no 800 zgra da, pla ce vi i 1.000 hek ta ra de do vi ne SIN DI KAL CI PI TA JU [TA ]E SE DE SI TI U RBV-u

Ra ste ner vo za zbog pa ra, imo vi ne... Kako se bli`i kraj Razvojnoj banci Vojvodine, tako raste i nervoza. Posle jednog odlagawa, odluka o prestanku postojawa te finansijske ku}e i prenosu dela kapitala na banku primaoca trebalo bi da bude doneta danas na sednici Vlade Srbije. Ve} danima se zna da je preuzima banka Po{tanska {tedionica, odnosno da je to gotova stvar. Depoziti su obezbe|eni, sto miliona osiguranih i gotovo isto toliko neosiguranih. Isto se ne mo`e re}i za zaposlene u banci: za wih je izvesno da je s rukovodstvom postignut dogovor o socijalnom programu. Za tu namenu ve} je obezbe|eno 350 miliona dinara, a svi zaposleni dobi}e 300 evra po godini sta`a ili zakonski minimum, ako je to za wih povoqnije. Dogovor je postignut u ponedeqak. Ali, izgleda da je ostalo jo{ dosta pitawa koja mu~e jo{ uvek zaposlene u RBV-u. Javnosti se ju~e obratio Sindikat „Virtus” sa spiskom zahteva. Oni, izme|u ostalog, `ele dokaze o upla}enom novcu za socijalni program, spisak zaposlenih koji }e

pre}i u Razvojno fond Vojvodine odnosno ostati u RBV-u u ste~aju, osnov po kojem se od wih tra`i da se opredele za naknadu o neiskori{}enom godi{wem odmoru. Na spisku zahteva je i zapisnik o vo|ewu pregovora s ku}om koja preuzima banku, zatim finansijski izve{taj o poslovawu RBV-a za 2012. i presek za prvo tromese~je ove godine. Tu je i zahtev za procenu imovine koja se prebacuje u Fond koji }e se formirati i pitawe {ta se s wom planira. S obzirom na to da se o~ekuje da Po{tanska {tedionica preuzme RBV tokom vikenda, izgleda da }e veliki deo tih pitawa ostati ste~janom upravniku. Od naredne sedmice vi{e te{ko}a }e imati deponenti koji treba da se jave novoj banci, ali o tom – potom. U Po{tanskoj {tedionci ka`u da treba sa~ekati da se ceo postupka zvani~no obavi, ali i da }e ovoga puta sve biti br`e i jednostavnije nego kada su im preba~eni depoziti Agrobanke. Imaju iskustva, a {irom Vojvodine 24 poslovne jedinice u gradovima i svim ve}im mestima. D. V.

Od kada je u Srbiji po~ela restitucija, wenim gra|anima vra}eno je oko 800 objekata, to jeste zgrada, stambenih i poslovnih prostora, kao i vi{e od 70.000 kvadratnih metara neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta. Neki su natrag dobili i wive – vi{e od 1.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta je do{lo u ruke starim vlasnicima. Za godinu dana, koliko se primewuje Zakon o restituciji, vra}eno je i vi{e od 600 hektara {umskog zemqi{ta. Ina~e, Agenciji za restituciju do sada je podneto vi{e od 15.000 zahteva za vra}awe imovine a tre}ina ih je stigla iz Vojvodine. Kako je „Dnevniku” re~eno u Agenciji, podru~noj jedinici Novi Sad, koja pokriva celu teritoriju Vojvodine, podneto je vi{e od 5.000 zahteva. Nakon vi{e od 2.500 zakazanih i odr`anih rasprava, doneto je gotovo 3.000 prvostepenih odluka. Najvi{e objekata do sada je vra}eno starim vlasnicima u Beogradu, u ~emu predwa~e op{tine Stari grad i Vra~ar, prva s oko 200, druga s oko 140 realizovanih zahteva. U Vojvodini predwa~i Novi Sad, gde su vra}ena 73 obejkata (stanovi i poslovni prostori). U vrhu spiska gradova i op{tina u kojima je sprovedena restitucija, kada je o objektima re~, su i Ni{, Pan~evo, Savski venac... Gradskog gra|evinskog zemqi{ta je najvi{e vra}eno u ^ajetini –vi{e od 18.000 kvadratnih metara, a od vojvo|anskih mesta na tom spisku su Novi Sad s vi{e od 17.000 vra}e-

nih kvadrata i Be~ej s oko 1.300. U svakom slu~aju, Agencija za restituciju ima pune ruke posla a mese~no donosi oko 200 re{ewa. Problem joj prave nere{eni imovinskopravni odnosi, lo{a evidencija nepokretnosti, neure|en katastar... Pomenimo da

zahteve za vra}awe imovine gra|ani mogu podneti do marta 2014. godine. Ako budu pristizali ovim tempom, u Agenciji za restituciji veruju da }e ih do tog roka biti 35.000. Za sada se vra}a imovina u naturi, a obe{te}ewe u novcu, za koje je dr-

Lo ka li u Ta nuryi}evoj pa la ti, Ba let ska {ko la... Od zna~ajnijih objekata vra}enih pravim vlasnicima u Vojvodini su: deo lokala u Tanuryi}evoj palati, Baletska {kola u Jevrskoj ulici, potom Visoka {kola strukovnih studija za obrazovawe vaspita~a, vi{e lokala u Zmaj Jovinoj ulici. U Subotici je vra}eno 15 objekata, u Pan~evu 19, u Srbobranu i Somboru po dva, Zrewaninu tri, u Senti, Ba~kom Gradi{tu i Kikindi po jedan, dok su u Sremskoj Mitrovici ~etiri objekta dospela pravim vlasnicima. U Agenciji za restituciju napomiwu da su sve te zgrade u strogom centru pomenutih gradova i samim tim predstavqaju veliku vrednost.

`ava predvidela dve milijarde evra, bi}e mogu}e tek od 2015. godine. One koji potra`uju poqoprivredno zemqi{te, a takvih je najvi{e u Vojvodini, zanima da li }e biti omogu}ena supstitucija, to jest zamenska restitucija jer postoje wive na kojima su izgra|eni va`ni objekti ili zbog drugih razloga ne mogu biti vra}ene starim gazdama. U Agenciji za restituciju obja{wavaju da zakonodavac za sada nije predvideo klasi~nu supstituciju, ali ju je fakti~ki uveo na mala vrata zakonskom odredbom da se vra}a zemqi{te iz komasacione mase. Za sada se potra`uje vi{e od 20.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta. Restitucija ispravqa vi{edecenijske nepravde, ali de{ava se i da oni koji su kona~no do~ekali dedovinu, imaju problema i nakon wenog vra}awa. Recimo, lane su naslednici Tanuryi}eve palate u Novom Sadu, wih 11, dobili re{ewe za povra}aj nekoliko nacionalizovanih lokla, ali, kako je pre nekoliko dana izjavio jedan od wih, sada me|u naslednicima ne postoji saglasnost o tome {ta da rade s imovinom koja im je vra}ena. Naime, u naredne tri godine zakupcima ne mogu biti pove}avane zakupnine koje je odredio gradski poslovni prostor, a one su, vele naslednici, ispod tr`i{ne vrednosti Oni, ina~e, o~ekuju da }e im uskoro biti vra}en i prostor biv{eg bioskopa koji je u unutra{wosti poznate novosadske palate. S. Glu {~e vi}


EKONOMIJA

5

petak 5. april 2013.

EKONOMIJU ^EKAJU TE[KI DANI AKO EVROINTEGRACIJE STANU

Privreda ide u Evropu ili u tamni vilajet – Nepostizawe dogovora u dijalogu izme|u Beograda i Pri{tine, odnosno obustavqawe evrointegrativnih tokova zemqe, dovelo bi do dramati~nih posledica po ekonomiju i `ivotni standard gra|ana – tvrdi saradnik Instituta za tr`i{na istra`ivawa Sa{a \ogovi}. On je ocenio da bi, u slu~aju da se ne postigne sporazum, Srbija bila stavqena u poziciju „vagona na slepom koloseku, i u{la bi u neizvesnu politi~ku i ekonomsku sudbinu”. Takva situacija, smatra on, dovela bi do pada poverewa stranih investitora, porastao bi rizik poslovawa na tr`i{tu i pao kreditni rejting zemqe, {to bi poskupelo daqe zadu`ivawe koje je zemqi trenutno neophodno, i sve to bi, kako ka`e, „pribli`ilo Srbiju gr~koj krizi u punom kapacitetu”. – Tako|e postoji mogu}nost da postoje}i investitori u dr`avne hartije od vrednosti naprave postepeni otklon, {to bi uticalo na smaweni priliv deviza u zemqu i naglo slabqewe dinara, a posledi~no i na rast cena i daqe erodirawe kupovne mo}i gra|ana – naveo je \ogovi}. On je istakao da bi, imaju}i u vidu postoje}u ekonomsku situaciju u zemqi, negativne posledice nepostizawa dogovora bile sigurne, ali da se ne mo`e znati u kojem obimu. \ogovi} je naglasio i da je do takvog stawa ekonomije dovela „neodgovorna ekonomska poli-

A mo`da i ni{ta – Srpska privreda ne gubi gotovo ni{ta zbog neuspelih pregovora u Briselu – ka`e za „Dnevnik” ekonomista Miroslav Prokopijevi}. – Taj uticaj je minoran. To nije vi{e ona ista pri~a kao kada je bilo pro{irewe Unije 2004. godine i neuspeh pregovora ne}e negativno uticati ni na privla~ewe investitora. Hrvatska, na primer, u posledwe dve godine, otkako se sigurno znalo da }e postati ~lanica, nije nikoga privukla. Ne pije vi{e vode privla~ewe ulaga~a na pri~u o ~lanstvu ili nekom drugom statusu. To vi{e nikoga u Evropi ne zanima. Dajte, napravite ambijent koji }e stvoriti ulaga~ima uslove za normlan rad pa }e do}i bez obzira u kakvom ste statusu u odnosu na EU – poru~uje Prokopijevi}.

tika prethodnih godina – neosmi{qena privatizacija, slabqewe proizvodnih i izvoznih performansi, kao i ‘narkomanska zavisnost’ od inostranih izvora finansirawa zbog nereformisanog javnog sektora”. Kako je naveo, nova Vlada je u prvim mesecima napravila odre|ene pozitivne pomake kroz „pro~e{qavawe” parafiskalnih nameta, poo{travawe fiskalne discipline, obustavqawe pla}awa naknade za konverziju prava kori{}ewa gra|evinskog zemqi{ta u pravo svojine, re{avawe imovinskopravnih sporova na Koridoru 11. \ogovi} je ocenio da bi mnogi od tih pozitivnih signala mogli biti neutralisani i da bi zemqa mogla u}i u „tamni vilajet” ako budu obustavqene evropske integracije. Predsednik Asocijacije malih i sredwih preduze}a Milan Kne`evi} jo{ ranije je za „Dnevnik” upozorio na to da }e se zbog eventualnog nedobijawe datuma i zastoja evrointegracija pove}ati rizik investirawa, inostrane investicije }e i daqe padati, a mi }emo ostati nestabilna zemqa, ne samo za strane ulaga~e ve} i za nas sa me. Po to nu }e mo u anarhiju strana~kih interesa, oligarha i apsolutista, izbegavaju}i osnovni postulat ure|enog dru{tva a to je da wime vladaju institucije a ne pojedinci. – Kosovo je muka za sve, ali moramo razmi{qati {ta sa zemqom – rekao je Kne`evi}.

„DENJUB FUDS GRUPA” BI USKORO MOGLA PROMENITI VLASNIKA

„Salford” ve} pet godina prodaje mlekare – Prodaja „Imleka„ je otvorena, ali je o toj temi nezahvalno govoriti dok postupak ne bude u zavr{noj fazi – izjavila je ju~e direktorka korporativnih poslova „Denjub fuds grupe„, u okviru koje posluje „Imlek„, Svetlana Glumac. Investicioni fond „Salford„, koji je osniva~ DFG-a, u Srbiji je prisutan od 2003. godine i „negde je pri kraju, pri izlasku” s tr`i{ta Srbije, kazala je ona, istakav{i da }e se „Salford„ sve dok posluje u Srbiji, truditi da {to vi{e ula`e u na{u zemqu. – Jedino {to mi `elimo je zadovoqstvo potro{a~a, koje se i potvr|uje kroz to {to smo lider na tr`i{tu Srbije, a i u regionu – naglasila je Svetlana Glumac. Ona je podsetila na to da u okviru DFG-a, osim „Imleka„,

posluju jo{ tri kompanije na teritoriji Srbije, kao i da je od 2003. kada je ta grupa kupila „Imlek„, u wega godi{we u proseku ulagala deset miliona evra. – Zahvaquju}i tim ulagawima, „Imlekova„ fabrika u Padinskoj Skeli je „od stawa u kojem smo je zatekli”, postala lider na Balkanu i trenutno je najboqa i najopremqenija fabrika na tom podru~ju – kazala je Svetlana Glumac novinarima prilikom obilaska te fabrike. Ona je naglasila da se u toj fabrici po{tuju najvi{i standardi kontrole sirovine, uz najsavremenije ma{ine, {to garantuje kvalitet asortimana koji obuhvata ~ak 120 vrsta mle~nih proizvoda – kiselomle~ne, vo}ne jogurte, pudinge... Ona je na kraju podsetila na to

da kompanija „Imlek„ ove godine obele`ava 60 godina uspe{nog poslovawa. „Salford„ je, da podsetimo, jo{ 2008. godine najavio da }e

do kraja te sezone prodati mlekare, ali ih je svetska ekonomska kriza preduhitrila te od prodaje nije bilo ni{ta. E. Dn.

STANDARD MO@E DA POPRAVI SAMO VE]A PROIZVODWA

Socijalna korpa puna populizma – Socijalna korpa mo`e samo delimi~no ubla`iti ekstremno nepovoqnu situaciju pada kupovne mo}i i `ivotnog standarda – ocenio je ekspert u Privrednoj komori Srbije Vojislav Stankovi}. – @ivotni standard stanovni{ta u Srbiji mo`e se pove}ati samo rastom bruto doma}eg proizvoda, {to bi doprinelo ve}oj zaposlenosti i primawima stanovni{tva. On je podsetio na to da je pro{le godine prose~nom doma}instvu na raspolagawu bilo 51.604 dinara, {to je malo i skromno, pri ~emu je za tro{kove hrane i pi}a odlazilo 42,9 odsto. Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine iniciralo je dobrovoqnu akciju prodaje osnovnih namirnica i sredstava za ku}nu i li~nu higijenu u okviru socijalne korpe, u proseku jeftinijih deset odsto od uobi~ajenih cena tih proizvoda u maloprodaji.

Prose~na potro{a~ke korpa u januaru ove godine vredela je 64.449 dinara i za weno pokri}e bila je potrebna 1,64 prose~na zarada od 39.197 dinara. U odnosu na januar 2012. godine, prose~na potro{a~ka korpa bila je skupqa 15,19 posto. Stankovi} je napomenuo da su na svetskom tr`i{tu cene hrane pale oko 15 procenata i da u Srbiji treba o~ekivati stabilne cene. U Institutu za tr`i{na istra`ivawa ocewuju da je uvo|ewe socijalne korpe populisti~ki potez jer samo na kratak rok daje privid ne{to boqe kupovne mo}i stanovni{tva, ali ne re{ava problem niskog `ivotnog standarda. Socijalna korpa uistinu obezbe|uje potro{a~ima da neke osnovne namirnice kupe po ni`im cenama, ali se time ne re{ava problem niskog standarda ve} mu se samo daju „ve{ta~ka plu}a”.

MLA\AN DINKI]

Rusija daje 500 miliona Ministar finansija Mla|an Dinki} izjavio je da je Rusija ponudila Srbiji 500 miliona dolara zajma za podr{ku buyetu. Kredit se daje na deset godina, uz dve godine po~eka, s fiksnom kamatom od 3,5 posto. Dinki} je rekao da }e se Vlada Srbije odmah izjasniti o ponudi Rusije i da }e sporazum o zajmu biti potpisan 9. aprila u Moskvi. Ministar je najavio da }e se tokom posete Moskvi razgovarati i o bescarinskom prometu automobila izme|u dve zemqe. – Postoje {anse da se sporazum o tom pitawu postigne. U Rusiji se gradi jedna fabrika „Fijata„, ali sa sasvim druga~ijim programom. Oni }e raditi ‘krajslerove’ yipove. O~ekujemo da razgovaramo o mogu}em utvr|ivawu kvote za bescarinski promet – dodaje Dinki}. On je kazao i da ne postoji plan da se Srbija u skorije vreme zadu`i novom emisijom evroobveznica.

– Ideja je da se do kraja aprila vrati polovina duga Londonskom klubu, dok }e se ostatak duga toj instituciji izmiriti u drugoj polovini godine – naveo je Dinki}. Ministar finansija je rekao da idu}eg vikenda sti`u sirovine u smederevsku @elezaru i da }e ovog meseca biti upaqena prva visoka pe} u `elezari, ~ime }e, u tom privrednom gigantu, biti obnovqena proizvodwa.

DNEVNI IZVE[TAJ BEOGRADSKE BERZE Pet akcija s najve}im rastom

KURSNA LISTA NARODNE BANKE SRBIJE Zemqa

EMU

Valuta

evro

Va`i za

1

Kupovni za devize

109,6604

Sredwi Prodajni Kupovni za za za devize efektivu efektivu 111,8984

114,4721

109,3247

Australija

dolar

1

89,3364

91,1596

93,2563

89,0629

Kanada

dolar

1

84,1858

85,9039

87,8797

83,9281

Danska

kruna

1

14,7111

15,0113

15,3566

14,6660

Norve{ka

kruna

1

14,6666

14,9659

15,3101

14,6217

[vedska

kruna

1

13,1096

13,3771

13,6848

13,0694

[vajcarska

franak

1

90,2629

92,1050

94,2234

89,9866

V. Britanija

funta

1

129,1338

131,7692

134,7999

128,7385

dolar

1

85,4452

87,1890

89,1943

85,1837

Kursevi iz ove liste primewuju se od 2. 4. 2013. godine

Cena

Promet

Go{a monta`a, Velika Plana

20,02

2.944

7.293.448

Milan Blagojevi}, Smederevo

20,00

480

52.800

@itoprodukt, Kragujevac

16,67

AMS Osigurawe, Beograd

5,74

Komercijalna banka, Beograd

3,70

Pet akcija s najve}im padom

14.000 41.762.000 350

8.760

1.680 13.776.546

Promena

Cena

Promet

Ba~kau restrukturirawu, Sivac

-14,29

60

1.200

Razvojna banka Vojvodine, N. Sad

-11,50

177

89.957

Ming kova~nica, Ni{

-9,66

290

1.450

Univerzal banka, Beograd

-8,19

706

3.530

Jabuka, Pan~evo

-8,00

920

127.880

Promena

Cena

Promet

Vojvo|anskih top-pet akcija

SAD

Promena %

NIS, Novi Sad

1,05

Dijamant agrar, Zrewanin

0,00

Soja protein, Be~ej

-2,11

963 10.192.073 2.400 741

518.400 276.804

Neoplanta, Novi Sad

0,00

436

209.130

Lu~i} Prigrevica, Novi Sad

0,00

500

162.500

BELEX 15 (585,51 0,19) Naziv kompanije

Promena %

Cena

Promet

AIK banka, Ni{

-0,18

1.630

61.318.618

NIS, Novi Sad

1,05

963

10.192.073

Imlek, Beograd

-1,64

3.000

30.000

Soja protein, Be~ej

-2,11

741

276.804

Komercijalna banka, Beograd

3,70

1.680

13.776.546

Energoprojekt holding, Beograd

-1,16

765

261.000

Aerodrom Nikola Tesla, Beograd

1,02

495

7.977.381

Jubmes banka, Beograd

0,00

9.240

0,00

Galenika Fitofarmacija, Zemun

-4,23

2.988

119.500

Metalac, Gorwi Milanovac

0,00

2.390

0,00

Jedinstvo Sevojno, Sevojno

0,00

4.151

124.530

Alfa plam, Vrawe

-4,77

7.600

509.200

Veterinarski zavod, Subotica

-0,22

460

46.000

Tigar, Pirot

-0,99

200

20.000

Svi iznosi su dati u dinarima


6

svet

petak 5. april 2013.

UKRATKO

PJON GJANG PRE TI NA PA DOM MA WIM NU KLE AR NIM ORU@ JEM NA SAD

Ame ri~ ki pro ti vra ket ni {tit u Pa ci fi ku PJON GJANG: Severna Koreja saop{tila da je wenim oru`anim snagama odobreno da napadnu Sjediwene Ameri~ke Dr`ave „mawim, lak{im i raznovrsnim„ nuklearnim oru`jem. Iz Va{ingtona saop{teno da }e za{tita regiona biti poja~ana razme{tawem protivraketnog sistema na ostrvo Guam u Pacifiku.Nemilosrdne operacije„ severnokorejskih snaga „kona~no su ispitane i odobrene„, navodi se u saop{tewu vlasti Pjongjanga, koje je prenela Korejska centralna novinska agencija. Rat mo`e po~eti „danas ili sutra„, dodaje se u saop{tewu. Vojska Severne Koreje navela je da ima dozvolu za neutralisawe ameri~ke „agresije„ pomo}u „mo}nih, prakti~nih vojnih sredstava odupirawa„ koje ukqu~uju atomsko oru`je.Pentagon je najavio da }e na ostrvo Guam, ameri~ku teritoriju u Tihom okeanu, razmestiti sistem za odbranu od raketnih napada kako bi se poja~ala regionalna za{tita od mogu}eg nuklearnog napada. Ameri~ki sekretar za odbranu ^ak Hejgel rekao je da Va{ington ~ini sve, a sli~nu izjavu je ju~e dao dr`avni sekretar SAD Yon Keri. „Neki od poteza koje su oni (Severnokorejci) povukli u posledwih nekoliko sedmica predstavqaju vrlo jasnu opasnost i pretwu interesima sasvim sigurno na{ih saveznika, po~ev od Ju`ne Koreje i Japana, i direktnu pretwu SAD u vezi sa na{om bazom na Guamu, Havajima i sa zapadnom obalom Ame-

Ju`na Koreja se priprema za odbranu

rike”, rekao je Hejgel. Ministarstvo odbrane Ju`ne Koreje saop{tilo je da je wena vojska spremna da se izbori sa svakom provokacijom Severne Koreje, rekao je novinarima zamenik ministra odbrane Vi Jong Sub. Uprkos ratobornoj retorici Pjongjanga, analiti~ari ne o~ekuju nuklearni napad Severne Koreje i ukazuju da vlasti te zemqe znaju da bi takav potez bio saomubila~ki za ~itavu tu zemqu. Eksperti za atomsko oru`je smatraju da Pjongjang jo{ nema mogu}nost da lansira nuklearne bojeve glave. Me|utim, ostali nuklearni kapaciteti te zemqe nisu sa-

svim poznati, rekao je jedan visoki zvni~nik vlade u Seulu, ali naveo da bi u slu~aju nuklearnog napada na glavni grad Ju`ne Koreje ili neko drugo mesto, radioaktivna pra{ina ugrozila i napada~a - Pjongjang. Zato taj neimenovani zvani~nik smatra da atomski napad nije verovatan. Kineski analiti~ari, me|utim, ne iskqu~uju mogu}nost da Severna Koreja zaista krene u rat sa Amerikom, pre svega zbog neiskustva wenog lidera Kim Yong Una. U ovom trenutku Kim je nepredvidiv i opasan, rekao je politikolog Kim Heng Kju, koji veruje da bi severnokorejski

lider zbog mladosti i neiskustva mogao da krene u avanturu kako bi svom narodu pokazao koliko je veliki. Zato je kineska armija podigla borbenu gotovost i trenutno se prave planovi za hitno reagovawe zbog izuzetno visokih tenzija i mogu}nosti da do|e do ratnih sukoba na Korejskom poluostrvu, prenela je agencija DPA. Evropska unija poziva Pjongjang da prestane sa podizawem napetosti i da stupi u dijalog s me|unarodnom zajednicom. Visoka predstavnica EU za spoqnu politiku i bezbednost Ketrin E{ton `ali zbog saop{tewa Pjongjanga da }e ponovo otvoriti nuklearni reaktor Jongbjon iz koga dobija plutonijum potreban za svoj nuklearni program. Generalni sekretar Ujediwenih nacija Ban Kimun „duboko je zabrinut porastom tenzija na Korejskom poluostrvu, {to je izazvano negativnom, zapaqivom retorikom Severne Koreje„. Ban Kimun je razo~aran zbog odluke Severne Koreje da radnicima iz Ju`ne Koreje zabrani da u|u u zajedni~ku industrijsku zonu Kesong. Kako je ju~e javila novinska agencija Sinhua, svim kompanijama je nalo`eno da do 10. aprila napuste Kesong. Ta industrijska zona je na teritoriji Severne Koreje i simbol je me|ukorejske saradwe uprkos vi{egodi{wem pogor{avawu odnosa. Fabrike u Kesongu pokre}u ju`nokorejski kapital i znawe, a posao obavqaju severnokorejski radnici.

ME \U NA ROD NI KON ZOR CI JUM IS TRA @I VA^ KIH NO VI NA RA PO KRE NUO

Gr~ ki of{or ra ~u ni pod is tra gom vla de ATI NA: Preko 100 gr~kih of{or ra~una na}i }e se pod istragom vlasti u toj zemqi, nakon {to je jedna me|unarodna novinska grupacija objavila informacije o preko 122.000 ra~una koji se nalaze u poreskim rajevima, saop{tila je gr~ka vlada. Zvani~nik gr~kog ministarstva finansija, Haris Teokaris, potvrdio je Frans presu navode koje je izneo za gr~ki dnevnik „Ta Nea„, prenosi Frans pres. Ovu istragu je pokrenuo va{ingtonski Me|unarodni konzorcijum istra`iva~kih novinara (ICIJ). Istraga pod nazivom „Tajnost na prodaju: Unutar globalnog lavirinta of-{or novca”, prati navodnu

ume{anost zvani~nika, wihovih porodica i saradnika u Francuskoj, Azerbejyanu, Rusiji, Kanadi, Pakistanu, Filipinima, Tajlandu, Mongoliji i drugim zemqama. U Gr~koj, samo ~etiri od 107 of{or ra~una, koji su u vlasni{tvu gr~kih dr`avqana na Britanskim Devi~anskim Ostrvima i drugim poreskim uto~i{tima, zavedeno je u vladine poreske kwige. Neki ra~uni su povezani sa dr`avnom kupovinom oru`ja, dok su na primer dva kori{}ena za kupovinu jahte „Kristina O”, koja se nekada nalazila u vlasni{tvu legendarnog gr~kog tajkuna Aritotela Onazisa, navodi „Ta Nea”.

Su sret Pu ti na i Oba me MO SKVA: Predsednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Barak Obama odr`a}e razgovore na marginama samita G8 koji }e se odr`ati krajem juna u Severnoj Irskoj, rekao je savetnik ruskog predsednika Jurij U{akov za Itar-Tass. On je dodao da su u toku pripreme kako bi sastanak protekao {to sadr`ajnije.

Ne re di na Za pad noj oba li TEL AVIV, HE BRON: Desetine Palestinaca bacalo je ju~e kamenice na izraelske vojnike i palilo automobilske gume u Hebronu, na Zapadnoj obali, uo~i sahrane jednog palestinskog zatvorenika koji je umro u utorak u izraelskom zatvoru od karcinoma. U me|uvremenu su u Tulkarmu sahrawena i dva palestinska mladi}a koje su izraelski vojnici ubili preksino}, kada su tokom protesta zbog smrti tog zatvorenika napali vojni punkt. Izraelska vojska o~ekivala je nerede tokom ~itavog dana, a palestinski predsednik Mahmud Abas osudio je Izrael da je izazvao eskalaciju napetosti na Zapadnoj obali u posledwa dva dana. U saop{tewu iz svog kabineta Abas je naveo da Palestinska uprava ne mo`e da }uti suo~ena s doga|ajima na Zapadnoj obali i da je „izraelska vlada odgovorna za posledice tih incidenata koji }e naneti {tetu ameri~kim naporima da se obnove pregovori”.

Fo to gra fi je raz qu ti le kan ce lar ku BER LIN: Fotografije sa odmora nema~ke kancelarke Angele Merkel, koje su osvanule u mnogim medijima, nastale su bez wenog znawa i objavqene bez wene saglasnosti, rekao je zamenik portparola nema~ke vlade Georg [trajter. ‘’To su sve fotografije koje su nastale, fotografisawem iz nekog skrovi{ta’’, rekao je [trajter, a mediji prenose da je Merkelova quta zbog tih fotografija, odnosno, da nije time odu{evqena.

Pre go vo ri o pro gra mu „Pa`qivo }emo ispitati do ka ze ob ja vqe ne od stra ne ICIJ i poku{a}emo da ih iskoristimo u najboqoj mogu}oj meri”, izjavio je Teokaris za taj dnevnik.

Vlasnici gr~kih of{or ra~una o~igledno su izvr{ni direktori preduze}a i brodovlasnici, ali tako|e i gra|ani sredwe klase sa siroma{nijeg severa zemqe, dodaje „Ta Nea”.

„Mislimo da mogu da otvore dana{we pregovore jednom frazom - da prihvataju pravo Irana, pre svega pravo na oboga}ivawe”, rekao je Yalili u govoru na Univerzitetu u Almatiju, u Kazahstanu, pred po~etak pregovora. „Nadamo se da u Almatiju oni ne}e ponoviti gorko iskustvo kroz koje su pro{li tokom 34 godine na{e revolucije i da }e ovog prole}a doneti ispravnu odluku”, dodao je Yalili, mi-

TE HE RAN: Iran }e insistirati na priznawu svojih prava na oboga}ivawe uranijuma u ovonedeqnim pregovorima sa svetskim mo}nicima o svom nuklearnom programu, izjavio je ju~e glavni iranski pregovara~ Saed Yalili.

Teheran

sle}i na islamsku revoluciju iz 1979. kojom je zba~en iranski {ah. „Ono {to na{a zemqa o~ekuje je da SAD koriguju svoje pona{awe, ne samo na re~ima i oni }e danas u Almatiju biti na jo{ jednom testu”, rekao je Yalili. „Oni koji do|u na pregovore treba da do|u sa logikom, a ne sa pretwama”, dodao je on. Iran i zemqe, poznate kao P5+1 - pet stalnih ~lanica Saveta bezbednosti Ujediwenih nacija i Nema~ka - po~iwu u danas svoju petu rundu pregovora za posledwe dve godine..

Abra mo vi~ do neo pi smo MO SKVA, LON DON: Ruski milijarder Roman Abramovi~ je „misteriozna” osoba koja je donela pokajni~ko pismo preminulog tajkuna Borisa Berezovskog predsedniku Vladimiru Putinu. Londonski „Telegraf” prenosi re~i vi{e neimenovanih izvora koji su ruskom listu „Vedomosti” potvrdili da je Berezovski dao Abramovi~u pismo da ga li~no odnese Putinu. Berezovski je u tom pismu, kako navode mediji, napisao da `eli da se vrati ku}i i da je tra`io „opro{taj za svoje gre{ke”. Ukoliko se poka`e da je ta~na informacija da je Abramovi~ odneo pismo Putinu, to }e biti ogroman preokret budu}i da su dvojica milijardera vodila sudsku parnicu, vrednu nekoliko miliona funti, koju je na kraju Berezovski izgubio.

PETA STRANA SVETA

LI^NOSTI BA RAK OBA MA U znak solidarnosti sa dr`avnim slu`benicima, ~ija }e primawa biti smawena zbog smawewa buyeta, ameri~ki predsednik Barak Obama se odri~e pet posto svoje plate. Pet odsto godi{we predsedni~ke plate od 400.000 dolara iznosi 20.000 dolara, a novac }e biti vra}en u dr`avnu blagajnu. Plata predsednika, kao i ~lanova Kongresa, odre|ena je zakonom i ne mo`e da se mewa.

YEJ KOB LU Ameri~ki ministar finansija Yejkob Lu razgovarao je s generalnom direktorkom MMF Kristinom Lagard o „perspektivama svetske ekonomije, posebno o razvoju situacije u Evropi „, izjavio je portparol ministarstva finansija SAD.. Yejkob Lu }e se 8. aprila u Briselu sastati s predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompejem i drugim zvani~nicima EU.

BA [AR EL ASAD Sirija {aqe pripadnike neregularnih milicija na obuku za gerilsku borbu u tajnoj bazi u Iranu kako bi oja~ala svoje oru`ane snage Taj diskretni program naziva se i javnom tajnom u nekim oblastima lojalnim predsedniku Sirije Ba{aru El - Asadu, koji poku{ava da slomi pobunu protiv vladavine wegove porodice. Iz sirijskih bezbednosnih snaga demantovao je da Sirija {aqe borce u Iran.

I {panska princeza Kristina osumwi~ena za korupciju MADRID: U zamahu borbe protiv korupcije koji je zahvatio Evropu na listi onih koji su osumwi~eni za utaju poreza ili sakrivawe imovine na{la se k}erka {panskog kraqa, doskora{wi ministar buyeta u vladi Francuske, a ruski predsednik Vladimir Putin je upozorio dr`avne funkcionere da zatvore bankarske ra~une u inostranstvu. [panska princeza Kristina osumwi~ena je da je koristila polo`aj za sticawe koristi. Bi}e saslu{ana u okviru istrage protiv svog supruga, nekada{weg kapitena {panske rukometne reprezentacije, osumwi~enog da je prisvojio oko pet miliona evra iz dr`avnih fondova. Gra|ani [panije ne pokazuju iznena|ewe i ka`u da princeza treba da odgovara ako je uradila ne{to lo{e. U Francuskoj, donedavni ministar za buyet @erar Kajzak priznao je da ve} 20 godina dr`i novac na ra~unima u [vajcarskoj i Singapuru, {to su tvrdili mediji a on uporno negirao.

Princeza Kristina

Francuski predsednik Fransoa Oland nije krio bes zbog takvog pona{awa Kajzaka. „On je izdao najvi{e institucije Francuske - {efa dr`ave, vladu, parlament i Francuze. To je {okantno, jer zna~i odsustvo svakog morala. Zato donosim odluku, izme|u ostalog, o `estokoj borbi protiv sukoba javnog i privatnog interesa i o obavezi prijavqivawa i kontrole imovine ~lanova parlamenta i ministara”, rekao je Oland. Da razo~arawe bude ve}e, re~ je o ~oveku koji se proslavio vode}i borbu protiv izbegavawa poreza, a ~ija su meta bili upravo Francuzi koji dr`e novac van zemqe. Kajzaku preti vi{egodi{wa zatvorska ali i nov~ana kazna od 375.000 evra. Ruskim ministrima i drugim zvani~nicima preti smena ako ne poslu{aju naredbu predsednika Vladimira Putina da zatvore ra~une u bankama van Rusije i prijave imovinu. Procewuje se da je samo pro{le godine iz Rusije nezakonito izneto 50 milijardi dolara, {to je u centar pa`we do{lo s bankarskom krizom na Kipru.


dru[tvo

I pacijenti biraju lekove i pomagala Pred stav ni ci udru `e wa pa ci je na ta skre }u pa `wu Re pu bli~ kom fon du za zdrav stve no osi gu ra we na to da ce na le ko va i me di cin skih po ma ga la ne sme uvek da bu de pre sud na, po go vo to uko li ko ide na {te tu kva li te ta le ~e wa. Oni o~e ku ju da }e Fond na }i na ~i na da ten der ske ko mi si je, u pri me ni no vog Za ko na o jav nim na bav ka ma, uzmu u ob zir wi ho ve spe ci fi~ ne po tre be. Taj za kon stu pio je na sna gu 1. apri la. Ka ko na vo de u Udru `e wu pa ci je na ta sa sto mom, wi hov `i vot je ne za mi sliv bez ke sa i di sko va, pa ni je sve jed no ko jeg su oni kva li te ta. I u Udru `e wu di ja be ti ~a ra i Udru `e wu bu bre `nih bo le si ka sma tra ju da kod iz bo ra le ko va i po ma ga la mo ra bi ti pre su dan kva li tet. – U~e sni ci na jav nim ten de ri ma uvek nu de ni `e ce ne jer se ra di o ve li kim ko li ~i na ma – iz ja vio je pred sed nik Sa ve -

za bu bre `nih in va li da Sr bi je Ni ko la Gru ber. – Prak sa u ze mqa ma u okru `e wu po tvr di la je da se u ja koj kon ku ren ci ji mo gu ostva ri ti u{te de ~ak i do 20 i 30 od sto. Oko 4.000 pa ci je na ta ko ji su u re dov nom pro gra mu di ja li ze u na {oj ze mqi sa da se su o ~a va s po nu dom pro iz vo da vr lo raz li ~i tog kva li te ta pa u{te da ne sme da bu de na ra ~un kva li te ta. Ko men ta ri {u }i zah te ve udru `e wa pa ci je na ta, u RF ZOu pod se }a ju na to da su od lu ~i li da wi ho ve pred stav ni ke ubu du }e ukqu ~e u rad ko mi si ja i ten de ra ko je spro vo di Fond da bi za jed no s wi ma re {a va li pro ble me. Udru `e wa pa ci je na ta bi }e ukqu ~e na u ko mi si je za na bav ke le ko va i po ma ga la, iz ra du pra vil ni ka o me di cin sko-teh ni~ kim po ma ga li ma i o stan dar di ma za di ja li zu, kao i u ko mi si ju za ret ke bo le sti. J. B.

petak 5. april 2013.

7

REKE U VOJVODINI LAGANO RASTU

Odbrana od poplave na 412 kilometara vodotoka JVP „Vo de Voj vo di ne” ob zna ni le su ju ~e da od bra nu od po pla va spro vo de na ukup no 412 ki lo me ta ra od bram be ne li ni je na pod ru~ ju Voj vo di ne, dok se be le `i blag rast vo do sta ja. Me re van red ne od bra ne spro vo de se na bli zu 25 ki lo me ta ra i to na {est ki lo me ta ra Sa ve kod Klen ka i Hrt ko va ca, na bra ni „Ve li ko Sre di {te” na Mar ko va~ kom po to ku i na Zla ti ci, od Ki kind skog ka na la do dr `av ne gra ni ce. Me re re dov ne od bra ne od po pla va na sna zi su na 387 ki lo me ta ra na po je di nim de o ni ca ma

Du na va, Sa ve, Ti se, Ta mi {a, Ne re, za tim, na Sta rom Be ge ju i na ka na lu Be gej, vo do to ku Na de la i crp noj sta ni ci Iva no vo. Van red na od bra na od po pla va pod ra zu me va da se sta we od bram be nih na si pa i obje ka ta ne pre kid no pra ti te da se ot kla wa ju o{te }e wa, sa op {ti li su iz „Vo da Voj vo di ne„. Osim to ga, na du nav skim na si pi ma kod Ko vi na re gi stro va no je pe de se tak ru pa ko je su na pra vi le li si ce. Ta kva o{te }e wa na si pa, ko ja, na `a lost, ni su ret kost, mo gu znat no ugro zi ti bez bed nost bra we nog pod ru~ ja

^i{}ewe kanala u kawi{koj op{tini Op {tin ski {tab za van red ne si tu a ci je u Ka wi `i do neo je ju ~e od lu ku o pro gla {a va wu van red ne si tu a ci je na te ri to ri ji ka wi {ke op {ti ne zbog vi so kog ni voa pod zem nih i po vr {in skih vo da, kao i vi so kog vo do sta ja Ti se. Po pre po ru ci [ta ba, gra |a ni ma bi tre ba lo da o~i ste ka na le i pro pu ste is pred svo jih ku }a da bi se pred u pre di le po sle di ce o~e ki va nog po ra sta ni voa vo da. Po qo pri vred ni ci ma je pre po ru ~e no da vo du sa svo jih wi va usme re do naj bli `ih od vod nih ka na la. M. Mr.

Za tva ra we li si~ jih ru pa

jer u kraj wem slu ~a ju mo gu do ve sti do pro lo ma na si pa i pro bo ja vo de. To kom pro {le ne de qe rad ni ci „Vo da Voj vo di ne„ za tvo ri li su dva de se tak ta kvih ru pa, a uko li ko vre men ske pri li ke do zvo le, osta tak bi tre ba -

lo da bu de sa ni ran u na red nih de se tak da na. Ru pe, ko je su {i ro ke od 50 do 80 cm, a du bo ke i do pet me ta ra, za tva ra ju se ugrad wom ben to ni ta (spe ci jal na vr sta gli ne) pod pri ti skom. P. Klai}

ONLAJN PRIPREMA ZA MALU MATURU

Kompjuter zadu`en za besplatne privatne ~asove JU^E POSLE PODNE DVE DETONACIJE U OKOLINI BEOGRADA, NOVOG SADA I ZREWANINA

Vojni avioni probili zvu~ni zid Voj ni avion Mig-21 pro bio je ju ~e u oko li ni Be o gra da zvu~ ni zid oko 16.20 ~a so va po sle ~e ga se ~u la ja ka de to na ci ja, po tvr di la je Sa wa Vuk sa no vi} @u gi} iz Sek to ra za van red ne si tu a ci ja Be o gra da. De to na ci ja se ~u la ~ak do Zre wa ni na i iza zva la je uz ne mi re we gra |a na. Oko 17,35 ~a so va jo{ je dan avion va zdu ho plov stva Voj ske Sr bi je je pro bio zvu~ ni zid ovo ga pu ta u re jo nu Zre wa ni na, pa se de to na ci ja ~u la i u po je di nim de lo vi ma No vog Sa da..

Ka ko „Dnev nik” sa zna je u Mi ni star stvu od bra ne, u pi ta wu je bi la teh ni~ ka pro ba va zdu ho plov nog ti pa Mig 21 iz ve de na u zo ni re zer vi sa noj za iz vr {a va we ta kvih pro ba. Pro bi ja we zvu~ nog zi da na sta je ka da avion le ti br `e od zvu ka (1227,6 ki lo me ta ra na ~as na ni vou mo ra). De to na ci ja, od no sno zvuk ko ji na sta je po sle di ca je na glog zgu {wa va wa i raz re |i va wa va zdu ha na me stu gde avion do stig ne br zi nu zvu ka. M. B.

Zbir ke za da ta ka za pri pre mu za vr {nog is pi ta na kra ju osnov nog {ko lo va wa odav no su pred ma lim ma tu ran ti ma i dok se sa za da ci ma u wi ma ne ki no se sa mo stal no, po ne kim pro c e n a m a, sva k om tre } em osma ku po treb na je do dat na po mo}. Wu su ro di te qi ra ni je mo ra li da pla }a ju, a od pro {le go di ne mo gu je do bi ti i bes plat no, i to po sred stvom kom pju te ra. Na i me, na stav nik in for ma ti ke iz Ni {a Sa {a Po po vi} kre i rao je pro {le go di ne sajt „U~i slo bod no„ – www.ucislobodno.com – i klipove s 330 zadat aka iz matem at ike postavio na „Ju tj ub „. U ju nu pro{le godine to je bio n ajgledaniji obraz ov ni por tal u Srbi ji, n a kojem se za malu maturu be sp latno pripr ema lo

~ak 1 0. 000 os maka. Ove go dine „U~i slo bodno aka demija” nu di na „Jutjubu„ i bespl at ne prip re me za zavr{ni i spit i z srp sk og jezika i k ori sn ika je s ve v i{ e. Sa{a Popovi } je u me| uvreme nu, s tutorijal om u kojem o bj a{ wava k ak o snima „J utj ub„ klip ov e iz matem atike, pob ed io na kon ku rsu u Am erici. T aj na~in p r iprema wa, po wegovim re~im a, os macima je veoma prijem ~i v jer je na sa jt u koji oni rado i ~e st o korist e, a isto vremeno ima efe ka t individ ualnog ~a sa, na ko je m s vako napreduje u sklad u sa s vojim mogu} nostima, u~i kad `eli i temp om ko ji `eli, mo `e da se vr a}a n a ono {to ni je d ov oqno sa vl adao, a ko ri snicima je na ra sp olaga wu i po dr{ ka na stavni ka. Od ove go din e mali mat ur anti m o gu besp l atno d a se

pripremaju za zavr{ni ispit i putem sajta www.mala-mat ura.com, na koj em m ogu, dok pre laze l ekcij u i testove, is to vremeno slati pitawa za de lo v e koji s u im ostal i nejasn i, a odgovore }e u kratkom roku dobijati od profesora Sredwe {kole za informacione tehnologije, koja je zajedno s Visokom {kolom strukovnih studija za informacione tehnologije i kompanijom „LINK group„ realizovala taj projekat. Dovoqno je da se u~enik registruje na sajt i mo`e da bira oblasti iz srpskog i matematike. Gradivo je zanimqivo obra|eno, uz ilustracije i video-materijale, a na kraju svake oblasti je test kojim se proverava znawe. Uskoro }e |aci na tom sajtu mo}i da zakazuju i onlajn kon-

sultacije s profesorima, a u maju }e im biti na raspolagawu i simulacija zavr{nog ispita. – Od kada je pre mesec i po dana ovaj sajt po~eo da radi, posetilo ga je vi{e od 30.000 korisnika, a vi{e od 4.700 je registrovano i aktivno se onlajn priprema za malu maturu – obja{wava profesor srpskog jezika u Sredwoj {koli za informacione tehnologije Aleksandra Prokopijevi}. –Zanimqivo je da se na lekcijama iz srpskog jezika osmaci zadr`avaju ~e{}e nego {to re{avaju zadatke iz matematike. Najpopularnije su fonetika i morfologija, dok im u matematici pa`wu najvi{e okupiraju brojevi i operacije s wima. Od pojedina~nih pitawa i dilema, naj~e{}e ih mu~e glasovne promene. D. Deve~erski

INICIRANO DONO[EWE ZAKONA O REZERVISANIM ZANIMAWIMA

Na dr`avnoj „listi” sudije, lekari, u~iteqi Dr `a va bi tre ba lo da od re di po seb ne uslo ve za oba vqa we od re |e nih pro fe si ja: prav nih, me di cin skih i pro svet nih, ini ci ja ti va je Kon fe ren ci je dr `av nih prav nih fa kul te ta, odr `a ne 15. i 16. mar ta, na Dr `av nom uni ver zi te tu u No vom Pa za ru. Pred log je da se to mo ra u~i ni ti po seb nim za ko nom o re zer vi sa nim za ni ma wi ma {to je, ka `e za „Dnev nik” de kan Prav nog fa kul te ta Uni ver zi te ta u No vom Sa du prof. dr Ran ko Ke ~a, pro {le ne de qe pri hva tio i Rek tor ski sa vet Kon fe ren ci je uni ver zi te ta Sr bi je, a pred log je po dr `ao i mi ni star pro sve te, na u ke i teh no lo {kog raz vo ja prof. dr @ar ko Ob ra do vi}.

– Osnov na ide ja te ini ci ja ti ve, pri sut ne jo{ od 2003. go di ne, je da po dig ne ni vo kva li te ta stu di ra wa za pro fe si je ko je se oba vqa ju u dr `av nim slu `ba ma, od no sno usta no va ma: pra vo, me di ci nu, obra zo va we i vas pi ta we, bez bed nost. To je neo p hod no zbog iz u zet no ve li kog zna ~a ja za `i vot gra |a na i funk ci o ni sa we ne kih vi tal nih slu `bi – ka `e de kan Ke ~a. On ospo ra va pri go vo re, ko ji su se mo gli ~u ti pre sve ga s pri vat nih fa kul te ta /uni ver zi te ta, o to me da se ti me fa vo ri zu ju dr `av ni fa kul te ti. – To ne sto ji. Pr vo, dr `a va je kao po slo da vac sa svim slo bod na da od re |u je uslo ve i po seb ne

Nema diskriminacije – Pod vla ~im po no vo da ni je ide ja da se stvo ri od nos ne rav no prav no sti i dis kri mi na ci je iz me |u dr `av nih i pri vat nih fa kul te ta, ne go da se po dig ne op {ti ni vo obra zo va wa po me nu tih pro fe si ja. Na rav no, dr `a va mo ra stvo ri ti uslo ve da fa kul te ti ~i ji je ona osni va~ funk ci o ni {u i ka da to ni je ko wuk tur no. Pri vat ni fa kul te ti mo gu kad god po `e le od u sta ti od od re |e ne de lat no sti. [ta on da ura di ti? Ko }e nam obra zo va ti u~i te qa, le ka ra, prav ni ka? To su sve bi li raz lo zi ko ji su uti ca li na to da Kon fe ren ci ja dr `av nih prav nih fa kul te ta do ne se po me nu te za kqu~ ke ko je je po dr `ao i Rek tor ski sa vet KO NUS-a – ka `e de kan Ke ~a.

Ran ko Ke ~a, de kan Prav nog fa kul te ta u No vom Sa du

kri te ri ju me za pri jem ka dro va ko ji }e oba vqa ti te funk ci je u obla sti pra vo su |a u naj {i rem zna ~e wu. Dr `a va ima sa svim le gi tim no pra vo da od re di uslo ve, a gra |a ni ima ju sa svim le gi tim nu po tre bu da se te funk ci je oba vqa ju kva li tet ni je i bo qe – na gla {a va Ke ~a, i uka zu je na to da to ni je usme re no ni pro tiv pri vat nih fa kul te ta ni u pri log wi ma, ne go je jed no stav no in spi ri sa no ide jom po di za wa kva li te ta obra zo va wa u ovim obla sti ma. – Pod se }am, ta ko |e, na to da je skup uslo va ko je je tre -

ba lo is pu ni ti u akre di ta ci o nom po stup ku utvr |en kao mi ni mum uslo va pa ta ko me |u po je di nim fa kul te ti ma ima mo ve o ma ve li ke raz li ke u na stav nim pla no vi ma i pro gra mi ma. Na pri mer, na ne kim dr `av nim prav nim fa kul te ti ma, fond ~a so va iz Obli ga ci o nog pra va je ~e ti ri ne deq no plus ve `be i ta ko pu na dva se me stra, dok ima i akre di to va nih pri vat nih fa kul te ta gde je isti pred met jed no se me stral ni i stu den ti ga slu {a ju sa mo dva ~a sa ne deq no. Ke ~a po tvr |u je da je

to slu ~aj u ni zu pred me ta i di sci pli na i kon sta tu je da se on da, nor mal no, na me }e pi ta we da li ta kav obim na sta ve, ta kva vr sta obra zo va wa da je po tre ban kva li tet da se uspe {no ra di na ve o ma od go vor nim me sti ma u okvi ri ma pra vo su |a i dr `av ne upra ve. Isto va `i i za le ka re ili u~i te qe ko ji ma se po ve ra va obra zo va we i vas pi ta we de ce od naj mla |eg uz ra sta... – Evi dent no je da se di le ma dr `av ni ili pri vat ni fa kul te ti i ta ide ja dis kri mi na ci je po sta vqa sa mo na li ni ji pre ma dr `av nom sek to ru – is ti ~e de kan Prav nog fa kul te ta UNS-a. – Ali, na {e is ku stvo s Prav nog fa kul te ta u No vom Sa du je da pri vat ni po slo dav ci u svo je fir me ve o ma ret ko pri ma ju one ko ji su za vr {i li pri vat ne fa kul te te te da je `e qa da se „pro dre„ s tim fa kul te ti ma usme re na pre ma dr `av noj slu `bi jer se sma tra da }e se vre me nom, u prak si, ste }i po treb na zna wa, ali kad se ~o vek ve} za po slio, a ne pret hod no. Ke ~a de ci di ra no tvr di da je ne ta ~an even tu al ni pri go vor o to me da je ini ci ja ti va dr `av nih prav nih fa kul te ta usme re na ka fa vo ri zo va wu wih sa mih, i tu tvrd wu pot kre pqu je ti me

da je i u struk tu ri ve o ma zna ~aj nog pri vat nog uni ver zi te ta, ka kav je “Me ga trend„, po dr `a na po me nu ta ini ci ja ti va. Pro ce wu je da su „ve ro vat no i oni do {li do sa zna wa da ta vr sta pri stu pa u kraj wim i du go ro~ nim sa gle da va wi ma mo `e stva ra ti ozbi qan pro blem i sa svim kom pro mi to va ti obra zo va we”. – Za to su i oni su po dr `a li ini ci ja ti vu o po tre bi do no {e wa za ko na o re zer vi sa nim za ni ma wi ma i da se u tim kqu~ nim pro fe si ja ma zah te va znat no ve }i ste pen kva li te ta obra zo va wa, na rav no, ka da se dr `a va po ja vqu je kao po slo da vac. S dru ge stra ne, do la zi mo u pri li ku da, de fak to, raz li ~i ti kri te ri ju mi i sli~ no, stva ra ju i u ozbiq noj me ri ugro `a va ju in te re se na {ih stu de na ta, ko ji po tro {e ogrom nu ener gi ju da bi se kva li tet no obra zo va li, a on da do |u u si tu a ci ju da se na |u u ne po voq ni jem po lo `a ju u ne koj kon ku ren ci ji sa stu den ti ma onih fa kul te ta gde se la ko do la zi do oce na. Mi mo ra mo {ti ti ti in te re se na {ih stu de na ta za to {to je to pr vi ulaz u pro fe si ju: smer, du `i na stu di ra wa i pro se~ na oce na – is ti ~e na{ sa go vor nik. V. ^eki}


8

crna hronika

petak 5. april 2013.

RA STE NA SI QE U PO RO DI CI U KO JE M I PO ^I NI O CI ODU U SMRT

Po bi ju svoje naj bli `e pa odmah pre su de se bi U po ro di~ noj ku }i u Vra ni }u kod Be o gra da pre kju ~e po sle pod ne pro na |e na je mr tva tro ~la na po ro di ca – otac, maj ka i sin. Sum wa se da je sin Dra gan S. (52) ubio svog oca (81) i maj ku (78), a po tom iz vr {io sa mo u- bi stvo. Po po da ci ma MUP-a Sr bi je, pro {le go di ne iz vr {e no je 51 po ro di~ no ubi stvo i te {ko ubi stvo, u ko ji ma je stra da lo 57 oso ba, od ko jih sa mo jed na ni je bi la ~lan po ro di ce. U de set slu ~a je va ubi ce su po sle zlo ~i na pre su di le i se bi. Pro {le go di ne u Sr bi ji je po ~i we no 40 po ro di~ nih ubi sta va, a usmr }e ne su 43 oso be, od ko jih dve ni su bi le ~la no vi po ro di ca. ^e tvo ri ca ubi ca po ~i ni la su sa mo u bi stvo. Iz go di ne u go di nu ra ste broj naj dra sti~ ni jih ob li ka na si qa u po ro di ci. Stru~ wa ci tvr de da je to po sle di ca vi {e go di {we ne ma {ti ne i bor be za go lu eg zi sten ci ju mno gih gra |a na ko ji “pu ca ju”. Uz to, po ro di ca, ko ja je u pret hod nim de ce ni ja ma bi la ka men te me qac men tal nog zdra vqa sva kog po je din ca, pre sta la je da ima tu ulo gu jer je i sa ma

Su bo ti~ ka ku }a u ko joj se la ne do go di la po ro di~ na tra ge di ja

ra zo re na i uni {te na ne ma {ti nom i go lim pre `i vqa va wem. Psi ho te ra pe ut Zo ran Mi li vo je vi} ob ja {wa va da u te {kim vre me ni ma vla da eko nom ski pe si mi zam i qu di ne vi de per spek ti vu pa tra `e uto ~i {te u

Ko od go va ra zbog po gre {ne pro ce ne? Ko or di na tor ka Sa ve to va li {ta za bor bu pro tiv na si qa u po ro di ci Ve sna Sta no je vi} kon sta tu je da de ca sve ~e {}e ubi ja ju ro di te qe, kao i da je trend da se psi hi~ ki obo le li pu {ta ju na ku} no le ~e we. – Mo `da bi i mo gli da funk ci o ni {u na od go va ra ju }im te ra pi ja ma, ali wi ho ve maj ke se `a le da ne }e da uzi ma ju le ko ve. Ne zna se ko pro ce wu je da li je ne ki bo le snik do voq no zdrav da na pu sti za tvor sku bol ni cu i ode ku }i na vi kend. I da li je ika da iko od go va rao zbog po gre {ne pro ce ne ka da taj po ~i ni ubi stvo – pi ta se Ve sna Sta no je vi}.

po ro di~ nom kru gu, a on da ka da i tu ne {to ni je u re du, to do `i vqa va ju ka ta stro fi~ no, stra sno, i to vo di u tra ge di ju. U po ro di~ nim tra ge di ja ma na sil ni ci su naj ~e {}e mu {kar ci, ne ret ko ba ha ti i bu~ ni u dru {tvu, ko ji vo le da skre }u pa `wu na se be jer ti me pri kri va ju kom plek se, ne si gur nost i unu tra {we pro ble me. @r tve su `e ne i de ca , ali i osta re li ro di te qi ko ji su pre vi {e po pu stqi vi pre ma svo joj de ci, pa ~ak i ka da ona ima ju ne ko li ko de ce ni ja. Mno gi qu di su si lom pri li ka pri nu |e ni na to da do `i vot no `i ve s ro di te qi ma jer su osta li bez po sla i mo gu} no sti da do no vog do |u. Psi hi ja tar i psi ho te ra pe ut Zo ran \u ri}, ko ji sva ko kog da na na

Kli ni ci za ne u rop si hi ja trij ske bo le sti “Dr La za La za re vi}” u Be o gra du ra di s oso ba ma ko je pa te od ozbiq nih psi hi ja trij skih bo le sti, is ti ~e da “lu di lo” ko je vo di u po ro di~ no na si qe ni je to u psi hi ja trij skom smi slu te re ~i ve} u ko lo kvi jal nom. – U mo ju or di na ci ju sva kog da na do la ze qu di u {e stoj de ce ni ji `i vo ta ko ji su pot pu no o~aj ni jer ne ma ju po sao, a ima ju sve ga ne ko li ko go di na do pen zi je – ka zao je dr \u ri}. – Oni ne ma ju od ~e ga da hra ne po ro di cu i od me ne naj ~e {}e tra `e da ih po {a qem u in va lid sku pen zi ju. Na `a lost, o~aj ni je do vo qan “uslov” za tu vr stu pen zi je. Te oso be ni su lu de u psi hi ja trij skom zna ~e wu te re ~i, ali su im vi {e go di {wa bri ga i ner vi ra we u ve li koj me ri is ta wi li ner ve i ozbiq no po re me ti li funk ci o ni sa we, raz dra `qi vi su i “pu ca ju” zbog sva ke sit ni ce, ima ju ~ir i vi sok pri ti sak pa im le ka ri pi {u uput za psi hi ja tra. Ja bih re {io sve wi ho ve pro ble me ka da bih mo gao da ih za po slim. Upr kos ve li kom bro ju zlo ~i na ko je po ~i ne oni ko ji su i{li na psi hi ja trij sko le ~e we, Zo ran Mi li vo je vi} tvr di da je glav ni po vod po ro di~ nim tra ge di ja ma ipak qu bo mo ra. Ona je po seb no ka rak te ri sti~ na za ubi stva ko ja su pra }e na sa mo u bi stvom jer se ra di o osve ti od ba ~e nog mu {kar ca ko ji ne pri hva ta da je od ba ~en i ko ji ne vi di bu du} nost. – Po seb no za bri wa va to {to u po sled we vre me ta kvi mu {kar ci usmr te i za jed ni~ ko de te ili de cu – is ti ~e Mi li vo je vi}. Q. M.

[E STOR KA IZ BE O GRA DA TE RE TI SE ZA RAZ BOJ NI [TVA I DRO GU

Pa li po sle pqa~ ke po {te na Vo `dov cu Efi ka snom ak ci jom be o grad ske po li ci je, po sle po ~i we nog raz boj ni {tva u po {ti u be o- grad skoj op {ti ni Vo `do vac li {e no je slo bo de {est oso ba zbog po sto ja wa osno va sum we da su po ~i ni le vi {e kri vi~ nih de la raz boj ni {tva, neo vla {}e ne pro iz vod we i sta vqa wa u pro met opoj nih dro ga i te {ke kra |e. Ka ko je sa op {te no ju ~e iz MUP-a, li {e ni su slo bo de Mi lo{ F. (19), Mar ko S. (21), Zo ran N. (22), Ma rio K. (25), Goj ko \. (21) i Mar ko Z. (22), svi iz Be o gra da.

Po sto je osno vi sum we da su Mi lo{ F. i Mar ko S. u uto rak, 3. fe bru a ra, uz pret wu pla sti~ nim pi {to qem i no `em, iz po {te na Vo `dov cu od u ze li oko 1.500.000 di na ra. Sum wa se da su ih do po {te u iz najm qe nom auto mo bi lu do ve zli osum wi ~e ni Ma rio K. i Goj ko \., ko ji su po sle po ~i we nog kri vi~ nog de la vo zi lo osta vi li u bli zi ni po {te. U po po dnev nim sa ti ma po auto mo bi li su do {li osum wi ~e ni Zo ran N. i Ma rio K., ko ji su ubr zo na kon {to su pre u ze li auto li {e ni slo bo de, a u ge pe ku auto mo bi la pro na |e no je 1.500.000 di na ra,

gar de ro ba, fan tom ke, pla sti~ ni pi {toq i no`. Po sto je osno vi sum we i da su osum wi ~e ni to kom fe bru a- ra i mar ta ove go di ne po ~i ni li vi {e kri vi~ nih de la raz boj ni {tva u po {ta ma, pro dav ni ca ma i tra fi ka ma na te ri to ri ji Be o gra da. Sum wa se da su Zo ran N. i Ma rio K. kra jem mar t a ove go d i n e po ~ i n i l i kri vi~ no de lo raz boj ni {tva u po {ti na ^u ka ri ci, iz ko je su uz pret wu pla sti~ nim pi {to qem od u ze li vi {e od 200.000 di na ra, dok su Mar ko S. i Mi lo{ F. osum wi ~e ni da su po ~i -

ni li raz boj ni {tvo na ben zin skoj pum pi u Ze mu nu. Ta ko |e, po sto je osno vi sum we da su Mar ko Z. i Mi lo{ F. po ~et kom mar ta u Sta roj Pa zo vi po ~i ni li te {ku kra |u u jed noj pro dav ni ci, dok se sum wa da je Mar ko S. kra jem fe bru a ra po ~i nio raz boj ni {tvo u tra fi ci u Ze mu nu. Pri li kom pre tre sa sta no va, kod Zo ra na N. je pro na |e na ma ri hu a na, dok je kod Mar ka S. pro na |en ko kain. Osum wi ~e ni }e, uz kri vi~ nu pri ja vu, bi ti pri ve de ni de `ur nom is tra `nom su di ji Vi {eg su da u Be o gra du, na ve de no je u sa op {te wu. (Ta njug)

DRA MA NA NO VO SAD SKOM LI MA NU SRE] NO OKON ^A NA

Fo to: B. Lu ~i}

Pre go va ra~i spre ~i li tra ge di ju

Na kon dvo ~a sov ne dra me na kro vu zgra de u uli ci Jo `e fa Mar ~o ka 1 u No vom Sa du, po li cij ski pre go va ra ~i i va tro ga sci us pe li su da ube de M. M. (1969) da si |e s kro va, na kon ~e ga je ko li ma Hit ne po mo }i spro ve den u bol ni cu. Na i me, ovaj ~e tr de se tro go di {wak je oko 13 ~a so va kroz pro zor sta na u ko jem `i vi s maj kom, iza {ao na krov zgra de, ski nuo se go do po ja sa i seo na vrh zgra de. De se tak mi nu ta ka sni je, na po ziv we go ve maj ke, na li ce me sta su sti gli po li ci ja, va tro ga sci i Hit -

na po mo}. Po li cij ski pre go va ra ~i su po la ko us po sta vqa li kon takt s wim, da bi na kon po lu ~a sov nih pre go vo ra pri {li ~o ve ku na sve ga ne ko li ko me ta ra. Pr vo su us pe li da ga na go vo re da ob u ~e jak nu ko ju su mu do da li, a na kon 45 mi nu ta su us pe li da ga pri hva te i uvu ku u zgra du. Ka ko smo ne zva ni~ no sa zna li, on se s maj kom u ovu zgra du do se lio je se nas iz Apa ti na, a kom {i je su ga opi sa le kao mir nog i po vu ~e nog. Po re ~i ma sta na ra, ne ko li ko sa ti pre ne go {to se po peo na krov

zgra de, bio je u pro dav ni ci u pri ze mqu i ni ~im ni je po ka zi vao da bi mo gao po ku {a ti sa mo u bi stvo. Na vod no su we go vi psi hi~ ki pro ble mi uzro ko va ni te {kom `i vot nom sud bi nom, jer su mu u ra tu to kom de ve de se tih go di na po gi nu la tri bra ta. Ina ~e, u is toj zgra di se pre ne ko li ko go di na do go di lo sa mo u bi stvo, ka da je je dan mla di} sko ~io s te ra se sta na na {e stom spra tu. N. P.

NI [TA OD PRO CE SA „ACA TO MI] PRO TIV BO RI SA TA DI ]A”

Ge ne ra lo va tu `ba za sta re la

Aco To mi}

– Pr vi osnov ni sud u Be o gra du od bio je, zbog na stu pa wa ap so lut ne za sta re lo sti, op tu `ni pred log pro tiv biv {eg pred sed ni ka Sr bi je Bo ri sa Ta di }a ko ji je pro tiv we ga pod neo ne ka da {wi na ~el nik Upra ve bez bed no sti Voj ske Ju go sla vi je Aco To mi} zbog ne za ko ni tog pen zi o ni sa wa – iz ja vi la je ju ~e port pa rol ka su da Iva na Ra mi}. Ona je pre ci zi ra la da je op tu `ni pred log pod net 13. mar ta ove go di ne, a da je sud utvr dio da je ap so lut na za sta re lost u tom slu ~a ju na stu pi la 26. mar ta. To mi} je pri vat nu tu `bu pro tiv Ta di }a pod neo 2004. jer ga je 2003, to kom ak ci je „Sa bqa„, kao mi ni star od bra ne, Ta di} pro tiv za ko ni to i bez ovla {}e -

Bo ris Ta di}

wa pen zi o ni sao i ta ko omo gu }io ci vil nim vla sti ma da ga uhap se i dr `e u pri tvo ru. Is tra `ni su di ja, ko ji je u pret hod nom po stup ku tre ba lo da sa slu {a op tu `nog i sve do ke, to ni je ~i nio zbog Ta di }e vog imu ni te ta kao pred sed ni ka dr `a ve. Na kon od la ska s funk ci je i vi {e po ku {a ja uru ~i va wa sud skog po zi va, Ta di} se 25. ja nu a- ra ove go di ne oda zvao i dao is kaz is tra `nom su di ji, a no vi na ri ma je re kao da ni je po ~i nio ni ka kvu gre {ku i da bi po no vo pen zi o ni sao To mi }a. Po tu ma ~e wu To mi }e vog advo ka ta Go ra na Pe tro ni je vi }a, ukaz o pen zi o ni sa wu mo gao je do ne ti sa mo pred sed nik ta da {we dr `av ne za jed ni ce Sr bi je i Cr ne Go re. (Ta njug)

VESTI Pe sni com u gla vu No vo sa |an ki No vo sad ska kri mi na li sti~ ka po li ci ja od re di la je me ru za dr `a va wa me {ta ni nu M. P. (1994) zbog sum we da je, za jed no s pet na e sto go di {wa kom iz vr ba ske op {ti ne i jo{ dvo ji com za sa da ne po zna tih iz gre da ni ka, pre tio no `em jed noj No vo sa |an ki, uda rio je ru kom u gla vu i za tim joj oteo no vac, mo bil ni te le fon i li~ ne is pra ve. Osum wi ~e ni M. P. bi }e, uz kri vi~ nu pri ja vu za raz boj ni {tvo, pri ve den is tra `nom su di ji Vi {eg su da u No vom Sa du, a pro tiv ma lo let ni ka sle di kri vi~ na pri ja va u re dov nom po stup ku. In ten ziv no se tra ga za osta lim iz vr {i o ci ma tog kri vi~ nog de la, sa op {ti la je ju ~e no vo sad ska Po li cij ska upra va.

Pri ti sci na sve do ka Po li ci ja u Vr ba su uhap si la je me {ta ni na S. S. (1993) pod sum wom da je iz vr {io kri vi~ na de la ome ta wa i spre ~a va wa do ka zi va wa, ugro `a va wa si gur no sti i uni {te wa i o{te }e wa tu |e stva ri. On se te re ti da je pre sreo su gra |a ni na, `r tvu kri vi~ nog de la pro tiv prav nog li {e wa slo bo de, i pre tio mu da bi ga pri mo rao na to da sve do ~i u we go vu ko rist. Ka sni je tog da na pre tio je i we go vom ocu i dvo ji ci bra }e, ko ji su mu uz vra ti li pret we. Ta ko |e, osum wi ~e nom se pri pi su je da je ko ma dom be to na o{te tio auto mo bil te po ro di ce, ko ji je bio par ki ran is pred ku }e. S. S. }e, uz kri vi~ nu pri ja vu, bi ti do ve den is tra `nom su di ji Osnov nog su da u No vom Sa du na sa slu {a we, a pro tiv osta le ~e tvo ri ce u~e sni ka bi }e pod ne te kri vi~ ne pri ja ve u re dov nom po s tup k u zbog osno v a n e sum we da su iz vr {i li kri vi~ no de lo ugro `a va wa si gur no sti, na vo di se u sa op {te wu PU u No vom Sa du. M. V.

Pri tvor za 20 pro va la Pri pad ni ci Po li cij ske upra ve u Zre wa ni nu li {i li su slo bo de i od re di li me ru za dr `a -

va wa S. @. (21), S. I. (22) i M.S. (22), svi iz Zre wa ni na, zbog sum we da su po ~i ni li vi {e kri vi~ nih de la te {ke kra |e. Oni se te re te da su od de cem bra 2012. do sre di ne mar ta ove go di ne po ~i ni li vi {e od dva de set pro va la na pod ru~ ju Zre wa ni na. Pro va qi va li su u ku }e, rad we, ugo sti teq ske objek te i kra li no vac i teh ni~ ke ure |a je. Osum wi ~e ni su uz kri vi~ nu pri ja vu pri ve de ni is tra `nom su di ji Osnov nog su da u Zre wa ni nu, ko ji im je na kon sa slu {a wa od re dio pri tvor. @. B.

Osum wi ~en za si lo va we Ni {ka po li ci ja iden ti fi ko va la je i pri ve la Mi la na S. (22) iz se la Ba tu {i nac zbog sum we da je si lo vao dva de set dvo go di {wu de voj ku po red Ni {a ve, sa op {te no je ju ~e iz Po li cij ske upra ve u tom gra du. Sum wa se da je Mi lan S. de voj ku si lo vao u tri ~a sa iza po no }i u neo sve tqe nom de lu gra da ta ko {to ju je pre sreo, one sve stio, a za tim i si lo vao, na vo de u po li ci ji. In ten ziv nom pre tra gom te re na i an ga `o va wem po li ci je, Mi lan S. je u krat kom ro ku pro na |en i li {en slo bo de. (Ta njug)

Po ku {aj ubi stva no `em Pri pad ni ci {a ba~ ke kri mi na li sti~ ke po li ci je li {i li su slo bo de i od re di li me ru za dr `a va wa do 48 sa ti Dra ga nu P. (26) iz [ap ca zbog sum we da je iz vr {io kri vi~ no de lo ubi stva u po ku {a ju. Ka ko se na vo di u sa op {te wu {a ba~ ke po li ci je, Dra gan P. se sum wi ~i da je pre kju ~e oko 18.30 sa ti u Uli c i Av d e Ka r a b e g o v i } a o{trim pred me tom vi {e pu ta ubo u gru di i le |a vla sni ka fri zer skog sa lo na. Po vre |e nom su u {a ba~ koj op {toj bol ni ci kon sta to va ne te {ke te le sne po vre de. Po is te ku me re za dr `a va wa, osum wi ~e ni }e, u za kon skom ro ku i uz kri vi~ nu pri ja vu, bi ti pri v e d en u da q u nad l e `nost is tra `nom su di ji Vi {eg su da u [ap cu, na vo di se u sa op {te wu. (Ta njug)


crna hronika

Sve do ki wa de man to va la po li caj ce Pred kri vi~ nim ve }em Vi {eg su da u No vom Sa du, ko jem pred se da va su di ja Sve tla na To mi}Jo ki}, ju ~e je na sta vqe no su |e we Ra do sa vu Vu ja ~i }u (58), biv {em za me ni ku ge ne ral nog di rek to ra „Sr bi ja ga sa„, ko ji je op tu `en za iza zi va we sa o bra }aj ne ne sre }e u ko joj je pre go to vo tri go di ne u no vo sad skom vi kend-na se qu „Ka me war” po gi nuo bi ci kli sta Mi lan Lu to vac (15). Na ju ~e ra {wem ro ~i {tu pred su dom su svo je is ka ze da li su i sve do ci Mi ra A~ i wen su prug dr Alek san dar Mi lo van ~ev, ko ji su u tre nut ku ne sre }e bi li u vo zi lu iza Ra do sa va Vu ja ~i }a, kao i ve {ta ci ko ji su pred sta vi li svo je na la ze o toj sa o bra }aj noj ne sre }i. Sve do ki wa Mi ra A~ je ne gi ra la na vo de po li ca ja ca iz pa tro le ko ja je sti gla na li ce me sta, ko ji su u svo jim is ka zi ma na ve li da im je po do la sku na li ce me sta upra vo Mi lo van ~ev sa op {tio da je vo zi lo Ra do sa va Vu ja ~i }a s li ca me sta po me ri la we go va su pru ga Mi ra. Ona je od su da za tra `i la su o ~e we we, we nog su pru ga i po li ca ja ca ko ji su iz ne li ta kvu tvrd wu, re kav {i da je ste na kon ne sre }e ula zi la u Vu ja ~i }ev auto mo bil, ali sa mo da bi po ku pi la tor bi cu i te le fo ne ko je je Vu ja ~i} tra `io da mu do ne se. We no sve do ~e we je, uz opo me ne za po na {a we, u ne ko li ko na vra ta pre ki da la su di ja Sve tla na To mi}-Jo ki}, da bi joj na kra ju iz re kla i nov ~a nu ka znu od 100.000 di na ra zbog vre |a wa su da u sud ni ci i van we. Is kaz Mi re A~ je pred su dom po tvr dio i wen su prug dr Alek san dar Mi lo van ~ev, ko ji je re kao da ni je ta~ no da je po li caj -

ci ma, ko ji su do {li na uvi |aj, re kao da je we go va `e na po me ri la Vu ja ~i }ev „audi„. Mi lo van ~ev je re kao da je ~uo da je ne ko po me rao Vu ja ~i }ev auto mo bil s li ca me sta i da pret po sta vqa da je to ura dio ne ko od go sti ju sa svad be iz re sto ra na kod ko jeg se de si la ne sre }a jer je, ka ko je na veo, ~uo ne ke qu de ka ko se bu ne {to ne mo gu da is par ki ra ju svo ja ko la po {to im sme ta Vu ja ~i }ev auto mo bil ko ji je ostao na pu tu. Osim to ga, on je re kao i da je po ku {a vao da re a ni mi ra de ~a ka sve do do la ska Hit ne po mo }i, ali da de ~ak vi {e ni je da vao zna ke `i vo ta. Sud ski sa o bra }aj ni ve {tak I{tvan Bo dol je, iz me |u osta log, re kao da to kom ve {ta ~e wa ni je pro na {ao trag ko ji bi uka zi vao na to da je vo za~ „audi ja“ pre kon tak ta s bi ci klom sma wio br zi nu. O okol no sti ma sa mog iz la ska na uvi |aj i sta wa za te ~e nog na li cu me sta, pred su dom je ju ~e sve do ~i la i Qu bin ka ^e man, is tra `ni su di ja Osnov nog su da u No vom Sa du, kao i is tra `ni su di ja Vi {eg su da Mi ro slav Alim pi}. Op tu `ni ca Vu ja ~i }a te re ti da je, vo ze }i „audi A-4“ br zi nom od 83 ki lo me tra na sat, s vi {e od 1,9 pro mi la al ko ho la u kr vi, uda rio u bi cikl ko ji je vo zio Mi lan Lu to vac, ko ji je od za do bi je nih po vre da pre mi nuo na li cu me sta. Na sta vak su |e we je za ka zan za 22. maj, ka da bi pred su dom tre ba lo da se po ja vi Vu ja ~i }e va su pru ga, ko joj je sud sko ve }e odo bri lo da sve do ~i u po stup ku ko je se vo di pro tiv we nog mu `a. N. Per ko vi}

9

U NO VO SAD SKOM VI [EM SU DU PRE SU \E NO ZA ZLO ^IN NA TE LE PU

Mla di }u i devojci pet decenija za ubi stvo `e ne Sud sko ve }e Vi {eg su da u No vom Sa du, ko jem je pred se da va su di ja Zden ka Sta ki}, osu di lo je ju ~e Mi lo {a Ni ko li }a (32) na 30 go di na za tvo ra, a Do ro teu Bu te rer (26) na 20 go di na zbog te {kog ubi stva Ve re Lo vri} (1948) ko je su iz vr {i li u mar tu pro {le go di ne u no vo sad skom na se qu Te lep. U obra zlo `e wu pre su de, su di ja Sta ki} je na ve la da je to kom po stup ka ne sum wi vo utvr |e no da su wih dvo je po ~i ni li de lo te {kog ubi stva ko je im je op tu `ni com sta vqe no na te ret, kao i da je na vi si nu od re |e ne ka zne uti ca la svi re post ko ju su po ka za li u iz vr {e wu de la. Na i me, Mi lo{ Ni ko li} i Do ro tea Bu te rer su u no }i iz me |u 12. i 13. mar ta pro {le go di ne, u ve ~er wim sa ti ma, u{li u ku }u Ve re Lo vri} u Su bo ti~ koj uli ci u No vom Sa du s na me rom da je opqa~ ka ju jer su ~u li da je

Ski nu li i zlat ne na vla ke s vi li ce Svi re post u iz vr {e wu ovog ubi stva po seb no je na gla {e na u ~i we ni ci da su `e ni uz po mo} ne kog oru |a ski nu li s vi li ce zlat ne na vla ke. Ve {ta ~e wem na sta lih ra na utvr |e no je da je Ve ra Lo vri} u tom tre nut ku jo{ uvek bi la `i va.

Fo to: F. Ba ki}

PRO CES RA DO SA VU VU JA ^I ]U ZA UDES NA NO VO SAD SKOM KA ME WA RU

petak 5. april 2013.

Ubi je na Ve ra Lo vri}

Ku }a u ko joj se do go dio zlo ~in

ne dav no pro da la ku }u i da ima do sta nov ca kod se be. Ka ko se na vo di u op tu `ni ci, ne sre} nu `e nu su za te kli na spa va wu i ka da se pro bu di la i po ~e la da vi ~e, Mi lo{ Ni ko li} ju je uda rio ne ko li ko pu ta dr ve nom no ga rom po gla vi i te lu. Do ro tea je za tim uhva ti la `e nu i sru {i la je na kre vet, na kon ~e ga je Mi lo{ na sta vio da je uda ra. Me |u tim, po {to se `e na bo ri la, Mi lo{ joj je s dva no `a, ko ja je na {ao u ku }i, za dao ukup no pet ubo da, od ko jih je dan u li ce i ~e ti ri u le |a. Po {to je `e na i da qe da va la zna ke `i vo ta, oni su joj li ce pre kri li ja stu kom i ~e ka li da iz dah ne. Ka da su vi de li da vi {e ne pru `a ni ka kav ot -

por, iz vr {i li su pre me ta ~i nu ku }e iz ko je su iz ne li 200 evra, 2.500 di na ra, ne {to zlat nog na ki ta, tam bu ri ce, gu sle i tri li tre al ko hol nih pi }a. Na kon to ga su po be gli s li ca me sta u ku }u Mi lo {a Ni ko li }a, da bi ka sni je oti {li kod Mi lo {e ve rod bi ne u Piv ni ce, kod Ba~ ke Pa lan ke, gde su uhap {e ni 15. mar ta pro {le go di ne. To kom su |e wa, obo je osu |e nih ni su for mal no pri zna li iz vr {e we de la ko je im je sta vqe no na te ret, ali je su opi si va li do ga |a je iz kob ne no }i. Iako je Do ro tea tvr di la da je sve ra di la iz stra ha od Mi lo {a, s ko jim je bi la u ve zi, sud je pro ce nio da ona ne sa mo da ni je u~i ni la

ni {ta da spre ~i ubi stvo ve} je u we mu ak tiv no u~e stvo va la. Osim to ga, ka ko je re ~e no u obra zlo `e wu pre su de, ona je ve} su tra dan i{la u ne ke no vo sad ske zla ta re gde je pro da la zla to od ne to iz ku }e ubi je ne `e ne, {to go vo ri da je bi la sve sna svo jih po stu pa ka. Sud sko ve }e je ta ko |e de li mi~ no uva `i lo ne u ra ~un qi vost po ~i ni la ca, jer su bi li pod dej stvom al ko ho la i dro ge, ali ne u bit noj me ri, po {to se iz wi ho vih po stu pa ka i iz ja va pred su dom vi di da su se za upad u ku }u Ve re Lo vri} pri pre ma li i ima li ja snu na me ru da je opqa~ ka ju, od ~e ga ni su od u sta li ni ka da ih je ona ugle da la. N. Per ko vi}

PO ^E LO SU \E WE BI ZNI SME NU RO DO QU BU RA DU LO VI ]U – MI [I BA NA NI ZA [VERC KO KA I NA PRI JA VA PRO TIV KI KIN \A NI NA

Go zba na pre va ru Po li ci ja u Ki kin di pod ne la je kri vi~ nu pri ja vu pro tiv Ne deq ka Z. (1982) iz Ki kin de, zbog osno va sum we da je po ~i nio pre va ru na {te tu Na rod nog po zo ri {ta u Ki kin di. On je svo jim pot pi som na ra ~u nu, za utro {e nu hra nu i pi }e u jed nom ugo sti teq skom lo ka lu u Ki kin di, sta vio na te ret Na rod nog po zo ri {ta, a da za to ni je imao ovla {}e we, kao i pra vo pot pi sa, sa op {te no je iz Pu Ki kin da. M. Mr.

NA GRA NI^ NOM PRE LA ZU GRA DI NA

Za ple we na „li ban ska klop ka” Ca ri ni ci su na gra ni~ nom pre la zu Gra di na u auto bu su bu gar skih re gi stra ci ja za ple ni li spra vu po zna tu pod na zi vom „li ban ska klop ka” ko ju ko ri ste kri mi nal ci i fal si fi ka to ri plat nih kar ti ca za po di za wa nov ca s ban ko ma ta. „Li ban ska klop ka” je bi la u pr tqa gu bu gar skog dr `a vqa ni na Ni kol ~e P., {to je pre gle dom pr tqa ga ot krio ca rin ski slu `be nik Zo ran Sto ja no vi}, re ~e no je ju ~e Ta nju gu u toj ca rin skoj is po sta vi. [ef Ca r in s ke is p o s ta v e Gra di na Vla di mir Sto ja no vi} iz ja vio je Ta nju gu da je re~ o kom plet nom me ha ni zmu za ne le gal no po di za we nov ca s ban ko ma ta i da je pro tiv vla sni ka

ure |a ja po den ta kri vi~ na pri ja va. – Opre ma se sa sto ji od pla sti~ nih pro re za za uba ci va we kar ti ca, za tim elek tron skog de la ko ji sa dr `i ~i ta~ kar ti ca i prak ti~ no „kra de” po dat ke s ori gi nal nih kar ti ca – na veo je on. Sto ja no vi} je ob ja snio i da taj ure |aj sa dr `i i ta ko zva ne ski ne re ko ji su deo me ha ni zma za kra |u nov ca s ban ko ma ta. Ka ko je ka zao, re~ je o kri vi~ nom de lu ko je spa da u vi so ko teh no lo {ki kri mi nal pa je ceo slu ~aj u da qu pro ce du ru pre u ze la po li ci ja Pi rot ska po li ci ja je pre ne ko li ko go di na raz bi la vi {e gru pa iz Bu gar ske ko je su se ba vi le tom vr stom vi so ko teh no lo {kog kri mi na la.

Advo kat: Ra du lo vi }e vi kon takti s Da ~i }em bi li dru gar ski

Advo kat bi zni sme na Ro do qu ba Ra du lo vi }a Ve li sav Mi lu ti no vi} ju ~e je ka te go ri~ no od ba cio spe ku la ci je o „kri mi nal nopo li ti~ kim“ pri me sa ma,we go vog kli jen ta s pre mi je rom Sr bi je Ivi com Da ~i }em, is ti ~u }i da ni {ta od to ga ne ma ve ze s isti nom. U iz ja vi za me di je is pred zgra de Spe ci jal nog su da je, advo kat Mi lu ti no vi} je je ka za oa da su „u pi ta wu su pri ja teq ski i dru gar ski od no si, ka kve je Ra du lo vi} imao s mno gim po li ti ~a ri ma. - Za mo lio sam Tu `i la {tvo da se pre ki ne ta kam pa wa u ve zi s pri slu {ki va nim raz go vo ri ma i pre slu {a va wem 130 di sko va sa snim ci ma Ra du lo vi }e vih raz go vo ra s ve li kim bro jem qu di. To ne go vo rim za to {to ta mo ima kom pro mi tu ju }ih ma te ri ja la za bi lo ko ga, ve} za to {to kao prav nik po {tu jem Ustav. Ne po sto ji ustav ni ni za kon ski osnov da se obe lo da ni sa dr `aj pri slu {ki va nih raz go vo ra, ni ti da se, po sle is te ka {est me se ci, ta ko pri ku qe ni ma te ri ja li ko ri ste u pro ce snom smi slu, pa sto ga o~e ku jem po zi ti van od go vor – re kao je advo kat Mi lu ti no vi}. – Ro do qub Ra du lo vi} je bi zni smen ko ji je u po sled wih tri de set go di na, kao ugle dan pri -

vred nik, imao po slo ve u Ame ri ci, [vaj car skoj, Uje di we nim Arap skim Emi ra ti ma, Ru si ji, Fran cu skoj, Ita li ji, Cr noj Go ri, a osnov na de lat nost u bi zni su mu je bi la bro dar stvo. To }u i do ka za ti – ka zao je pred Spe ci jal nim su dom we gov advo kat Ve li sav Mi lu ti no vi}, ne gi ra ju }i bi lo ka kvu ve zu Ra du lo vi }a s do ga |a ji ma ob u hva }e nim naj no vi jom op tu `ni com pro tiv od be glog Pqe vqa ka Dar ka [a ri }a, u ko joj je je dan od okri vqe nih. Na kon {to je ju ~e pro ~i ta na op tu `ni ca pro tiv ukup no tri na e sto ro okri vqe nih, u ko joj se na osmom me stu na {ao i Ra do qub Ra du lo vi}, u {i roj jav no sti po znat po na dim ku Mi {a Ba na na, bra ni o ci su oce ni li da je „za sno va na na ne pro ver qi vim pri ~a ma“. – Tu `i lac pro iz voq no i ne ta~ no pred sta vqa ~i we ni ce – re kao je advo kat Mi lu ti no vi}, i na ja vio da }e u na red nih me sec da na do sta vi ti su du spi sak do ka znih pred lo ga od bra ne Ra du lo vi }a, ko me se, ina ~e, su di u od su stvu. Op tu `ni ca te re ti okri vqe ne Dar ka [a ri }a, Go ra na So ko vi }a i @eq ka Vu ja no vi }a, da su sa sa da po koj nim Dra ga nom Du di }em, kra jem 2008. i po ~et kom 2009. go di ne „or ga ni zo va li kri -

Ro do qub Ra du lo vi}

jum ~a re we oko 1,8 to ne ko ka i na“ iz Ju `ne Ame ri ke u Evro pu, a da je dro ga od vo da Ar gen ti ne do pu ~i ne kod Gi bral tar skog mo re u za, pro kri jum ~a re na bro dom ‘Ver ti’ ko ji je bio u vla sni {tvu Ro do qu ba Ra du lo vi }a i imao le gal no ugo vo ren pre voz so je iz Ar gen ti ne, ali je tran sport so je bio ugo vo ren kao ka mu fla `a, po na lo gu [a ri }a i Du di }a“. Op tu `ba da qe na vo di da su „u vo da ma Gi bra la ta ra, NN pri pad ni ci [a ri }e ve gru pe pre u ze li ko kain i od ve zli ga ri bar skim ~am cem“.

Mno go pri me da ba je od bra na iz ne la po vo dom op tu `ni ce, a ve }i na advo ka ta je tra `i la da im se do sta ve do ka zi. Advo kat Vla di mir Ga ji} je re kao da je „op tu `ni ca is kon stru i sa na na pret po stav ka ma, a do ka zna ba za svih ~i we ni ca je u pri ~i o de {a va wi ma u Ar gen ti ni, ~i ja je osnov na oso bi na da je ne pro ver qi va“. Advo kat Ve li sav Mi lu ti no vi} je, ospo ra va ju }i sve op tu `be ko je se od no se na we go vog bra we ni ka, na gla sio da Ro do qub Ra du lo vi} ni je kriv i da na vo di ni su ta~ ni. – Ra du lo vi} je spre man da se oda zo ve sud skom po zi vu ka da od bra na uspe da de mon ti ra te ne ta~ no sti do ka zi ma ko je }e mo do sta vi ti. Je di no je ta~ no to da su ne ke we go ve fir me ima le u vla sni {tvu bro do ve ‘Ver ti’ i ‘Gol den’. Ra du lo vi} ni je upra vqao tim bro do vi ma, ve} su za wih bi le nad le `ne bro ker ske ~ar ter-kom pa ni je ko je su od re |i va le ru te. I to }e mo do ka za ti to kom po stup ka – ka zao je Mi lu ti no vi}. Od bra na }e, do dao je advo kat, „pru `i ti do ka ze o bro dar skim i dru gim po slo vi ma ko ji ma se Ra du lo vi} ba vio u po sled wih tri dest go di na i do ka za }e ka ko je sta kao imo vi nu“. J. J.

EPI LOG NE LE GAL NE TR GO VI NE OR GA NI MA U PRI [TIN SKOJ KLI CI „ME DI KUS”

Jo{ je dan pri znao kri vi cu

Je dan od de ve to ro op tu `e nih za ne le gal nu tr go vi nu or ga ni ma u slu ~a ju kli ni ke „Me di kus„ na Ko so vu iz ja snio se ju ~e kri vim za ne le gal nu me di cin sku ak tiv nost. Kli ni ka „Me di kus„, ko ja je za tvo re na 2008. go di ne, ka da je po ~e la is tra ga, po me nu ta je i u iz ve {ta ju Di ka Mar ti na o u~e {}u pri pad ni ka Oslo bo di la~ ke voj ske Ko so va u tr go vi ni or ga ni ma ote tih Sr ba i dru gih za ro bqe ni ka to kom su ko ba 1999.go di ne.

Dri ton Jiq ta, ko me se su di za ne le gal nu tr go vi nu bu bre zi ma, iz ja snio se kri vim po op tu `ni ci ko ja ga te re ti za zlo u po tre bu slu `be ne du `no sti i auto ri te ta i ne le gal nu me di cin sku ak tiv nost. - Oba ve {ten sam ko je su po sle di ce mog iz ja {naj va wa i ko ju ka znu }u do bi ti - re kao je Jiq ta pred su dom u Pri {ti ni. Tu `i la {tvo je op tu `i lo se dam ko sov skih Al ba na ca i dvo ji cu stra na ca za tr go vi nu qu di ma, or ga ni zo va ni kri mi nal i ne za -

ko ni tu me di cin sku ak tiv nost u kli ni ci „Me di kus„ u bli zi ni Pri {ti ne, pi {e „Bal kan in sajt.” Pre ma op tu `ni ci, na toj kli ni ci je 2008. go di ne iz vr {e no 30 ne le gal nih tran splan ta ci ja bu bre ga. Si ro ma {ni qu di iz Tur ske, Ru si je, Mol da vi je i Ka zah sta na su na vod no na vo |e ni da do |u u kli ni ku la `nim obe }a wem da }e pri mi ti do 15.000 evra za svo je or ga ne. (Ta njug)


10

KWIGA

petak 5. april 2013.

IZ LE GA TA MI LO RA DA PA VI ]A U BE O GRA DU

Ostva ru je li se pro ro ~an stvo gra |a ni na sve ta Od smr ti Mi lo ra da Pa vi }a (1929-2009) do da nas, iza {lo je 56 iz da wa we go vih kwi ga. Od to ga 48 iz da wa je u ino stran stvu, a sve ga 7 je do ma }ih . Pre vo di raz li ~i tih na slo va ob ja vqe ni su u: Ame ri ci, Ru si ji, Fran cu skoj, Ki ni, Ju `noj Ko re ji, Mek si ku, Mon go li ji, Bu gar skoj, Gr~ koj, Slo va~ koj, Gru zi ji, Azer bejyanu, Al ba ni ji, Cr noj Go ri, Tur skoj, ^e {koj, Li tva ni ji, sa op {ta va ju iz Le ga ta Mi lo ra da Pa vi }a u Be o gra du. Od pre vo da sva ka ko tre ba is ta }i ne dav no ki ne sko po no vqe no iz da we “Ha zar skog re~ ni ka”, ko je tre nut no do `i vqa va ogro man uspeh me |u ~i ta o ci ma ove mno go qud ne ze mqe. Za to je {an gaj ski iz da va~ ot ku pio pra va za jo{ pet Pa vi }e vih kwi ga. Ku ri o zi tet pred sta vqa ju dve Pa vi }e ve kwi ge pre ve de ne na al ban ski – “Ha zar ski re~ nik” i zbir ka “Stra {ne qu bav ne pri ~e”. Na i me, al ban ski je zik je je di ni evrop ski je zik na ko ji do sa da “Ha zar ski re~ nik” ni je bio pre ve den. Iz Le ga ta pod se }a ju da je, do sa da u sve tu iza {lo pre ko 300 pre vo da Pa vi }e vih kwi ga na 36 je zi ka, {to bez ma lo pred sta vqa ma lo kul tur no mi ni star stvo ino stra nih po slo va. Al ban ski iz da va~ “Onu fri” je ob ja vio luk su zno tvr do iz da we “Ha za ra”, dok je pre vo di lac dru ge kwi ge, “Stra {nih qu bav nih pri ~a” Ni ko la Su dar mno go u~i nio na pro mo ci ji srp ske kwi `ev no sti u Al ba ni ji. Obe kwi ge su ima le sve ~a nu pro mo ci ju na ne dav nom Saj mu kwi ga u Ti ra ni. Iz ve de ne su i ~e ti ri po zo ri {ne pred sta ve po Pa vi }e vim te sto vi ma ili adap ta ci ja ma: u Ru si ji, Ru mu ni ji, Re pu bli ci Srp skoj i me ga-spek takl u Poq skoj. U Sr bi ji je iz ve de na sa mo ra dio-dra ma, “Kre vet za tro je”, u re `i ji Mi la na Je li }a i adap ta ci ji Vla di mi ra B. Po po vi }a. Ne sum wi vo, Pa vi }e va sla va ko ja se sa Za pa da pre se li la u Ru si ju, sa da post hum no ide na Da le ki is tok, u Ki nu, In do ne zi ju, Mon go li ju, Ju `nu Ko re ju, a o~e ku je se usko ro i vi jet nam sko iz da we “Ha zar skog re~ ni ka”.

TOP-LISTA

Naj tra `e ni ji na slo vi u kwi `a ri „Ka i ros” 1. „Ve pro vo sr ce”, Dra go Ke ka no vi} - SKZ 2. „Sag maj ste ro va is tra ga”, Bo {ko Kr sti} - „Ka i ros” 3. „Sjaj u oku zve zde”, Qi qa na Ha bja no vi} -\u ro vi} - „Glo bo si no” 4. „Si vi vuk”, S. Dan sten; Y. Vi li jams - „Ad mi ral buks” 5. „Srp ska ge o po li ti~ ka pa ra dig ma”, Qu bi {a De spo to vi} - „Ka i ros” 6. „Bu |e we Evro pe”, Dar ko Ga vri lo vi} - „Ka i ros” 7. „An ge los aga pis”, Ta ma ra De spo to vi} -]ur ~i} - „Ka i ros” 8. „Ve li ki rat”, Alek san dar Ga ta li ca - „Mo no i Ma wa na” 9. „Ob na `e na pred to bom”, Sil vi ja Dej - „^a rob na kwi ga” 10. „Sa bra ni ro bo ti”, Isak Asi mov - „^a rob na kwi ga”

UZ PE TO GO DI [WI CU ZA VO DA ZA KUL TU RU VOJ VO \AN SKIH RU MU NA

Srp sko-ru mun sko ka pi tal no iz da we

U Sr bi ji je, kao {to se i mo `e pret po sta vi ti, si tu a ci ja znat no dru ga ~i ja. Ve} dve go di ne u Za vo du za uybe ni ke ne mo gu da iza |u ~e ti ri Pa vi }e ve kwi ge. One su pot pu no sprem ne za {tam pu, opre mqe ne po go vo ri ma, ali je ne iz ve sno ka da i da li }e iza }i. No si lac autor skih pra va na Pa vi }e ve kwi ge, we go va su pru ga, kwi `ev ni ca Ja smi na Mi haj lo vi} ima jo{ od ju na 2011. pot pi sa nih se dam ugo vo ra sa Za vo dom, ali je od to ga iza {ao sa mo yep ni “Ha zar ski re~ nik” to kom pro {lo go di {weg Saj ma kwi ga u Be o gra du. Iako je Le gat Mi lo ra da Pa vi }a na Dor }o lu, ~i ji je osni va~ Skup {ti na gra da Be o gra da jo{ pro {log sep tem bra otvo ren za jav nost to kom “Da na evrop ske ba {ti ne”, in fo spo men-plo ~a jo{ ni je po sta vqe na iako su odav no sve ad mi ni stra tiv ne pro ce du re i do zvo le od stra ne Gra da do bi je ne.

Ru ski va jar Gri go rij Po toc ki, autor Pa vi }e vog spo me ni ka u cen tru Mo skve, obra }ao se gra du Be o gra du s mol bom da o svom tro {ku po sta vi spo men-plo ~u, ko ja bi bi la re pli ka mo skov skog spo me ni ka, ali ni je do bio ni ka kav od go vor od nad le `nih. Ta ko |e, am ba sa da Azer bejyana je pred la ga la da skulp tor Na ti gu Ali jev, autor ta {maj dan skog spo me ni ka, po sta vi plo ~u, ali bez uspe ha. Ma lo po ma lo, kao da se ostva ru je Pa vi }e vo li te rar no pro ro ~an stvo da }e bi ti pi sac svih dru gih na ro da, sem srp skog na ro da, ko jem je pri pa dao i na ~i jem je je zi ku stva rao, upo zo ra va ju iz we go vog le ga ta. Po vo dom Me |u na rod nog da na po zo ri {ta, Te a tar Ja na Ko ha nov skog u gra du Opo le (Poq ska) ne dav no je do de lio na gra du “Zlat na ma ska” za per for mans go di ne pred sta vi „Ha zar -

ski re~ nik. De ca sno va“, ra |e noj pre ma isto i me nom ro ma nu Mi lo ra da Pa vi }a. Na gra da je pri pa la re `i se ru Pa ve lu Pa si ni ju i sce no graf ki wi Su za ni Sre br noj. Ina ~e, u Sr bi ji je je di na po zo ri {na adap ta ci ja ovog pla ne tar no po zna tog ro ma na Mi lo ra da Pa vi }a iz ve de na u re `i ji To ma `a Pan du ra i we go ve in ter na ci o nal ne tru pe, sve ga ~e ti ri pu ta. U sve tu, pak, adap ta ci ja „Ha zar skog re~ ni ka“ igra na je od Wu jor ka do Mo skve. Mi lo rad Pa vi} je ro |en u Be o gra du, gde je pro veo ve }i deo `i vo ta, a u srp skom glav nom gra du je i sa hra wen. We go va kwi `e va sla va i za `i vo ta je bi la vi {e pla ne tar na ne go lo kal na. Mo `da je ta ko i bo qe, bar za bu du} nost kwi ga jed nog od naj ve }ih pi sa ca srp skog je zi ka. R. L.

U iz da wu Za vo da za kul tu ru voj vo |an skih Ru mu na upra vo je iza {ao iz {tam pe no vi srp skoru mun ski re~ nik. Gru pa stal nih sa rad ni ka Za vo da, u ko joj se po red je zi~ kih stru~ wa ka na la ze i is tak nu ti pre vo di o ci i no vi na ri, po sle vi {e od po la ve ka pri re di la je no vo ka pi tal no lek si ko graf sko de lo na me we no ko ri sni ci ma svih pro fe si ja.

IZ BA NAT SKOG KUL TUR NOG CEN TRA

Po ziv na kwi `ev ni kon kurs Po vo dom “Pro le }a Si me Cu ci }a”, me mo ri jal ne kul tur ne ma ni fe sta ci je ko ju or ga ni zu je {e sti put, Ba nat ski kul tur ni cen tar iz No vog Mi lo {e va ras pi sao je tra di ci o nal ni kwi `ev ni kon kurs. Tra `i se naj bo qa kwi ga iz obla sti na u ke o kwi `ev no sti za de cu (isto ri ja, te o ri ja ili kri ti ka kwi `ev no sti za de cu) ko ja }e do bi ti na gra du “Si ma Cu ci}”, a da ro da vac je Ba nat ski kul tur ni cen tar. Pre ma pro po zi ci ja ma , mo gu da kon ku ri {u auto ri odnsno na slo vi ob ja vqe ni na srp skom je -

zi ku to kom 2012/13 go di ne. Kon kurs je otvo ren do 10. ma ja ove go di ne, a kwi gu u ~e ti ri pri mer ka tre ba po sla ti na adre su Ba nat skog kul tur nog cen tra u No vom Mi lo {e vu, ul. JNA 35. @i ri u sa sta vu Ti ho mir Pe tro vi} (pred sed nik), Pre drag Ja {o vi} i Ra do van Vla ho vi} do de li }e na gra du ko ja no si ime Si me Cu ci }a, ro do na ~el ni ka kwi `ev ne kri ti ke kwi `ev no sti za de cu kod Sr ba. Pri zna we }e bi ti uru ~e no to kom [e stog “Pro le }a Si me Cu ci }a”, ko je }e se odr `a ti kra jem ma ja u No vom Be ~e ju. R. L.

Na oko hi qa du stra na sa ~i wen je iz bor od go to vo 50.000 poj mo va, sin tag mi i stru~ nih iz ra za iz svih obla sti, od eko no mi je, fi nan si ja, po li ti ke, pri rod nih i dru {tve nih na u ka do teh ni ke, kul tu re, umet no sti i re li gi je. Pr vi srp sko-ru mun ski re~ nik na ovim pro sto ri ma ob ja vio je dr Ra du Flo ra 1952. go di ne. Ka sni je je, 1970.go di ne „Li ber ta tea” u Pan ~e vu, {tam pa la srp sko hr vat sko-ru mun ski re~ nik auto ra iz Ru mu ni je Do ri na Ga mu le skua i Mir ka @iv ko vi }a ko ji je, me |u tim, odav no pre va zi |en. Osni va wem Za vo da za kul tu ru voj vo |an skih Ru mu na stvo re -

ni su uslo vi za in sti tu ci o nal ni rad u obla sti is tra `i va wa je zi ka i o~u va wa kul tur nih te ko vi na ru mun ske ma wi ne. Za to krat ko vre me ma lo broj na eki pa rad ni ka Za vo da, pred vo |e na no vi na rem i pu bli ci stom Ko stom Ro {u om, re a li zo va la je pe de se tak ra znih na u~ nih pro je ka ta. Po red po me nu tog re~ ni ka, ob ja vi la je ~e tr de se tak dru gih stu di ja ~i ji su auto ri aka de mi ci i eks per ti iz Sr bi je, Ru mu ni je, Hr vat ske, Cr ne Go re i osta lih su sed nih dr `a va. No vi srp skoru mun ski re~ nik je efi ka sno i prak ti~ no lek s i k o g r a f s k o {ti vo na me we no {i roj jav no sti. U re~ nik su ukqu ~e ne od red ni ce iza bra ne pre sve ga na osno vu u~e sta lo sti u sva ko dnev noj ko mu ni ka ci ji. Uvr {te ne su re ~i ko je pri pa da ju sa vre me nom re~ ni~ kom fon du, ali i poj mo vi ko ji se re |e su sre }u u sva ko dnev noj ko mu ni ka ci ji, a ko ji su se na met nu li u pro ce su ko mu ni ka ci ja iz me |u srp skih i ru mun skih stru~ wa ka. S ob zi rom na to da je re~ nik na m e w en op { toj upo t re b i, auto ri su pri tu ma ~e wu zna ~e wa od red ni ca na sto ja li da bu du {to ja sni ji pa sto ga po ne kad da ju i opi sna ob ja {we wa. U slu ~a ju bi qa ka i `i vo ti wa na vo de se i na u~ ni na zi vi na la tin skom je zi ku. Od red ni ce su da te abe ced nim re dom sa gra ma ti~ kim na zna ka ma. Na pre po ru ku Za vo da auto ri ovog ka pi tal nog de la pri hva ti li su se oba ve ze da pri pre me i ru mun sko- srp sku ver zi ju re~ ni ka. P. Tomi}

BA[TINA

Mane srpskog javnog `ivota Humoristi~ko-satiri~ni list “Starmladi”, izlazio je u Novom Sadu 1907–1911, 1. i 16. u mesecu, ali s prekidima. Vlasnik i izdava~ bio je M. Krstono{i}, a odgovorni urednik Petar Krstono{i}. [tampan je u [tampariji d. d. „Branika“, u [tampariji U~iteqskog D. D. „Nato{evi}“ i u Srpskoj {tampariji dr Sv. Mileti}a. List je donosio humoristi~ko-satiri~ne tekstove, prozne i u stihovima, u kojima je vrlo o{tro razotkrivao mane tada{weg srpskog javnog `ivota i vodio borbu s radikalima, liberalima i demokratama, a u skladu sa tim je i bogato ilustrovan. D. G.

Приче које се једу И док пола света пати за књигама које ће чаробним штапићем скинути сало са њихових стомака и опајати паучину с патика, друга половина ужива књигама које се једу. Не, нису у питању кулинарске чаролије познатих, нити дијететски савети – књиге које се једу су управо то: колачи и торте у облику књига, с фигурицама главних ликова и страницама исписаним шлагом. Међународни Фестивал јестивих књига одржава се широм света још од 2000. године, а уско је везан за Дан шале, 1. април. Ипак, пропозиције нису толико строге, па се неки фестивали, као што је предстојећи у америчком граду Бафало, одржавају и читаве две недеље касније.Поред Американаца, који подједнако воле слаткише и хумор, у овом фестивалу уживају и становници Аустралије, Бразила, Индије, Итали-

је, Јапана, Луксембурга, Мексика, Марока, Холандије, Русије и Хонг Конга. Фестивал јестивих књига првобитно је био посвећен књизи „Психологија укуса“, француског гастронома Жан-Антелма Брила-Саварина, духовите књиге о гастрономији која је инспирисала Џудит Хофберг и Беатрис Корон да направе фестивал – гастрономску изложбу, на којем ће једини експонати бити слаткиши направљени по ликовима и радњи омиљених им дела. Идеја се брзо раширила широм света, а омиљена узречица учесника је да је ово прилика да „поједу своје речи у буквалном смислу“. У Сједињеним Америчким Државама овај фестивал везује се за традиционалну Националну недељу библиотека, а ове године мото су речи сер Френсиса

E [ O ] T Бејкона: „Неке књиге N E

треба пробати, друге треба прогутати, а само ретке треба сажвакати и сварити“. Сваке године представљају се различите такмичарске категорије, међу којима је „Најнејестивија књига“ општи фаворит. Фестивал се организује у форми изложбе, судије су обично познати кувари, а такмиче се у три групе: аматери, професионалци и млади. Све фотографије постављају се на сајт www.bo oks2eat.com, а после регистрације можете и сами изабрати своје фаворите. Учесници фестивала широм света на крају своја дела обично поклањају деци, у добротворне сврхе. I. Vujanov


kultura

petak 5. april 2013.

11

INTERVJU AN DO NIS FO WA DA KIS, KO RE O GRAF „SVAD BE”, GO STU JU ]E PRED STA VE BE O GRAD SKOG FE STI VA LA IGRE U NO VOM SA DU

Pre `i vqa va we usa mqe no sti s dru gi ma Do ma }i film “Qu bav do la zi ka sni je”, sce na ri ste i re di te qa Hayi Alek san dra \u ro vi }a, pre mi jer no }e bi ti pri ka zan ve ~e ras, u 20.30 ~a so va, u novosadskom bi o sko pu “Are na si ne pleks”, na kon ~e ga }e se pu bli ci pred sta vi ti eki pa ovog fil ma. U ulo ga ma su: Mi li ca Ste fa no vi}, An drej [e pet kov ski, Go ran Jev ti}, Qu bin ka Kla ri}, Alek san dar \u ri ca, Ja dran ka Se lec i Ta na si je Uzu no vi}. Sce no graf je An drea Mi le ti}, ko sti mo graf Je le na \or |e vi}, mon ta `er je re di teq \u ro vi}, sni ma teq zvu ka No vi ca Jan kov, a di zaj ner zvu ka i kom po zi tor je Sa {a Mi ro sa vqe vi}. U ovoj qu bav noj dra mi se pre pli }u tri pri ~e ~i ji ak te ri po ku {a va ju da, to kom jed ne no }i,

re {e svo je emo tiv ne pro ble me i ne re {e ne ve ze iz pro {lo sti. Sva ko od li ko va pre `i vqa va svo ju usa mqe nost sa dru gi ma. Film je sni mqen to kom se dam no }i u ju lu, na lo ka ci ja ma u Be o gra du. Ovo je de bi tant ski igra ni film Hayi Alek san dra \u ro vi }a, ko ji je di plo mi rao te le vi zij sku re `i ju 2010. na Aka de mi ji umet no sti u Be o gra du, gde je asi stent od 2011. Autor je krat kih igra nih fil mo va “Tu ga” (2009) i “Na kon {to je pe tao za po jao” (2010) kao i ne ko li ko do ku men tar nih fil mo va. Ra dio je kao asi stent re `i je na se ri ja ma „Greh we ne maj ke“, „Mi ris ki {e na Bal ka nu“ i fil mo vi ma „Pa ra da“, „Zve ri wak“ i „Kad sva ne dan“. K. R.

PO PU LAR NI BEND GO STU JE 30. JU NA U KOM BANK ARE NI

„Yami ro kvai” tre }i put u Sr bi ji

kog ni to” i „Brend wu he viz”, ali da le ko ih pre va zi la ze }i u po pu lar no sti.I po sle vi {e od dve de ce ni je, Yej Kej i eki pa “ver ni su sop stve nom iz ra zu pro {a ra nim fan kom, elek tro i pop de o ni ca ma. Kom bi na ci ja le pr {a vog gla sa i bez broj ot ka ~e nih {e {i ra sa mu zi kom ko ja zo ve na ples, pru `i la im je ka ri je ru pu nu hit sin glo va, kao {to su „Co smic Girl„, „Lo ve Fool„, „Lit tle L„, „Spa ce Cow boy“, „De e per Un der gro und“...”Bend je to kom ka ri je re pro dao pre ko 25 mi li o na al bu ma, a po brao je i broj ne na gra de, ukqu ~u ju }i pet MTV pri zna wa i “Gre mi”.Pre dve go di ne “Yami ro kvai” je na stu pio na fe sti va lu „Eg zit”; na ko jem je pro mo vi san wi hov po sled wi al bum. K. R.

Iz predstave „Svadba” italijanske trupe „Ma|odanca”

se radi o muzici savremenih kompozitora? - Raz li ku pro na la zi mo u ~i we ni ci da je mu zi ka kla si~ nih kom po zi to ra do ta kla pu bli ku mno go pu ta ta ko da oni ose }a ju po ve za nost ne sa mo sa mu zi kom, ve} i sa emo ci jom ko ju je ta mu zi ka ra ni je iza zva la. Ni je la ko po sti }i da pu bli ka ose ti i ~u je mu zi ku na nov, ube dqiv i uz bu dqiv na ~in. Si gur no je da ko re o gra fi ima ju ve }u slo bo du ka da kre i ra ju na mu zi ku sa vre me nih kom po zi to ra. l Kako biste na{oj publici najavili predstavu “Svadba”? S kakvim koreografskim idejama ste ovo delo zamislili na sceni? - Mo ja ver zi ja “Svad be” za sni va se, iz nad sve ga, na me |u sob nom od no su mu zi ke i igre, iz raz lo ga {to sam bio du bo ko dir nut slo `e no {}u i vir tu o zno {}u ovog de la. Ja oda jem po ~ast ide a lu ce re mo ni je ven ~a wa bez usred sre |i va wa na od re |e -

na, Bi la T. Yon sa, Te ra Sa ri ne na, Sa bu ra Te {i ga va re. Kao slo bod ni umet nik i ko re o graf, sa ra |i vao je sa mno gim po zna tim ple snim kom pa ni ja ma. l Ovo nije prvi put da radite koreografiju na muziku Stavinskog, a i drugi poznati kompozitori iz sveta klasi~ne muzike su vas inspirisali na rad. Da li za vas ima razlike u pristupu radu i kreirawu koreografije na poznatu muziku, koju publika dobro zna i do`ivqava na neki svoj na~in, ili je sve isto i kada

Bes ko ri sna po re |e wa igra~ kih tru pa I igra~ko i koreografsko iskustvo sticali ste u razli~itim sredinama, i u raznim trupama. Po ~emu se one razlikuju i treba li ih uop{te porediti? - Po re |e wa su bes ko ri sna. Je di na ko ri sna stvar ko ju tre ba u~i ni ti je ste iz dvo ji ti ono naj bo qe iz sva kog is ku stva, kom pa ni je, iz vo |a ~a sa ko jim stu pim u kon takt. To je je di ni na ~in da i da qe ra ste mo i sa zre va mo u po gle du ko re o graf skog ra da.

„Zlo ~in i ka znu” re `i ra Ana To mo vi}

Frontmen benda Yej Kej

Po pu lar ni bri tan ski bend „Yami ro kvai” na stu pi }e 30. ju na u Kom bank are ni, {to }e bi ti we gov dru gi na stup u Be o gra du, a tre }i u Sr bi ji. „Yami ro kvai”, ka ko mno gi ka `u, „~o vek ili bend, ne bit no je“, po sto ji ve} 21 go di nu i naj po zna ti ji je pred stav nik esid yez, soul i fank po kre ta. Usled ~e stog me wa wa po stav ke i kon stant ne pri sut no sti front me na Yej Ke ja, „Yami ro kvai” je uglav nom u jav no sti tre ti ran kao we gov so lo-pro je kat, na vo di se u sa op {te wu Kom bank are ne, ko je pre no si Ta njug. Osno van 1992. go di ne, bend „Yami ro kvai” se pro bio na svet sku po zor ni cu yez fank i esid yez sce ne, ra me uz ra me sa ve li ka ni ma po kre ta po put „In -

Kao i ra ni jih go di na, jed na od pred sta va Be o grad skog fe sti va la igre, koji se otvara ve~eras u Beogradu, go sto va }e u No vom Sa du, a ovog pu ta gle da }e mo ita li jan sku tru pu “Ma |o dan ca” iz Fjo ren ti na. 18. apri la u Srp skom na rod nom po zo ri {tu. Ovu pred sta vu ~i ne tri ko re o gra fi je ra |e ne na mu zi ku Per go le zi ja, Vi val di ja i Stra vin skog, u ko re o gra fi ji Fran ~e ska Ven tri qe, An ge li na Pre qo ca ja, kao i An do ni sa Fo wa da ki sa, auto ra ko re o gra fi je “Svad ba” na mu zi ku Stra vin skog. An do nis Fo wa da kis je igra~ ko obra zo va we, na kon Gr~ ke, na sta vio usa vr {a va wem u Be `a ro voj {ko li u Lo za ni. Kao igra~, bio je an ga `o van u Ba le tu Mo ri sa Be `a ra, Ba le tu Ope re u Li o nu, kom pa ni ji Sa bu ra Te {i ga va re, i svo joj kom pa ni ji “Apo to so ma” ko ju je osno vao 2003. To kom ple sne ka ri je re, Fo wa da kis je imao pri li ku da se sret ne sa ko re o gra fi ma po put Ma gi Ma ren, Jir `i ja Ki li ja na, Vi li ja ma For saj ta, Na ~a Du a ta, Mat sa Eka, Mo ri sa Be `a ra, Oha da Na ha ri na, Fre de ri ka Fla ma -

U Ju go slo ven skom dram skom po zo ri {tu po ~e le su pro be pred sta ve „Zlo ~in i ka zna” Fjo do ra Mi haj lo vi ~a Do sto jev skog; u re `i ji Ane To mo vi}. Glu ma~ ku eki pu ove pred sta ve ~i ne Ni ko la Ra ko ~e vi}, Qu bo mir Ban do vi}, Mi le na @i va no vi}, Alek san dar Ra do ji ~i}, Uro{ Ja ko vqe vi}, Bog dan Di kli}, Du brav ko Jo va no vi} i Slo bo dan Te {i}, ka ko na vo di Ju go slo ven sko dram sko po zo ri {te. Dra ma tur zi su Ol ga Di mi tri je vi} i Fi lip Vu jo {e vi}, sce no graf je Qer ka Hri bar, a ko sti mo graf Mi o mir ka Ba i lo vi}. Scen ski po kret }e ra di ti Bo ja na Mi {i}. Pre mi je ra pred sta ve o~e ku je se kra jem ma ja na sce ni Te a tra „Bo jan Stu pi ca”. K. R.

ni vre men ski pe riod. Ja vi dim svad bu kao isto vre me nu smrt i ro |e we, ali iz nad sve ga pre le po `i vot no oku pqa we. l Koji su va{i osnovni principi u radu od kojih nikada ne odstupate? - Is kre ni gest, in ten ziv nost na stu pa, mo ja qu bav i di vqe we bo gat stvu qud skih emo ci ja i od su stvu svih li mi ta. l Da li ih primewujete i u radionicama koje vodite? [ta `elite i {ta je najva`nije da nau~ite polaznike? - Te `im da u mo men tu ka da pre no sim in for ma ci ju, ona bu de za sno va na na mom ko re o graf skom is tra `i va wu i is ku stvu ka ko bi po mo gao igra ~i ma da na |u pri ro dan na ~in pu tem ko ga }e iz vo di ti naj zah tev ni je ko ra ke. Ti ko ra ci se ne fo ku si ra ju is kqu ~i vo na vir tu o znost ve} i na od re |e na, iskre na emo ci o nal na sta wa po ve za na sa po kre tom. Na ta {a Pej ~i}

VLA DA VOJ VO DI NE, KROZ ZA VOD ZA KUL TU RU, SPREM NA DA DO DAT NO PRO FI LI [E SVO JU PO LI TI KU

Otvarawe prostora za savremenu kulturu

Shod no pr vo bit noj na me ri, Za vod za kul tu ru Voj vo di ne (ZKV) }e naj ve ro vat ni je vr lo br zo po sta ti Kul tur ni cen tar Voj vo di ne, a raz li ka ni je smo u ime nu, ne go i u pre la sku iz ta ko re }i bi ro krat ske funk ci je u ope ra tiv nu, te ren sku – ovim slo bod nim re ~i ma bi se mo gao pre pri ~a ti do go vor pot pred sed ni ka Vla de AP Voj vo di ne i po kra jin skog se kre ta ra za kul tu ru i in for mi sa we Sla vi {e Gru ji }a sa di rek to rom ZKV Vla di mi rom Ko pic lom. Wih dvo ji ca su se, pri li kom ju ~e ra {weg sa stan ka, do go vo ri li jo{ i to da se, po red bri ge o ba {ti ni i tra di ci o nal nim kul tur nim vred no sti ma kao {to su kwi ge, sli ke i sli~ no, bu du }i rad ori jen ti {e na otva ra we pro sto ra za sa vre me nu kul tu ru i {to ve }u de cen tra li za ci ju we nih po ten ci ja la. - Za vod za kul tu ru Voj vo di ne mo ra da pri ku pqa in for ma ci je, is tra `i va~ ki deo ~ak mo ra da se po ja ~a, ali kqu~ na }e bi ti sa rad wa sa dru gim za vo di ma i kul tur nim cen tri ma, ka ko srp skim ta ko i onim na ci o nal nih za jed n i c a, na pro m o c i ji ide je voj vo |an ske kul tu re, we nom eta bli ra wu i na in ter na ci o n al n om ni v ou – re k ao je Sla vi {a Gru ji}. – Pro tiv sam ro g o b at n og iz r a z a “za v od”, tre ba nam {i ri na i vi {e me {a wa u kul tur ne do ga |a je ko ji

Fo to: S. [u {we vi}

VE ^E RAS PRE MI JER NO U „ARE NI SI NE PLEKS” DO MA ]I FILM „QU BAV DO LA ZI KA SNI JE”

Po ~ast ide a lu ce re mo ni je ven ~a wa

Gruji} i Kopicl ispred Kowovi}evih crte`a u otvorenoj galeriji

su na ni vou Voj vo di ne. Po tom pi ta wu, u Bri se lu pu bli ku sta vqa ju na pr vo me sto, ali ne po di la ze }i joj, ne go je pro fi li {u }i. Vla di mir Ko picl je na ~e lu ZKV ne pu ni me sec, ali go lim okom je bi lo pri met no da se tu do ga |a ne {to no vo. Pr vo su pro mo vi sa na no va iz da wa Bo ri sa Ko va ~a, usle dio je pro to kol o sa rad wi sa Cen trom za no ve me di je “Ku da.org” na pro gra mi ma raz me ne umet ni ka, a pro mo vi sa na su i ini ci jal na is tra `i va wa kul tur nih po tre ba u Voj vo di ni, me |u ko ji ma su na pr vom me stu po po se }e no sti

Ar hi vu tre ba de po Upi tan da pro ko men ta ri {e po se tu Ar hi vu Voj vo di ne ~i ja zgra da ima in fra struk tur nih pro ble ma, od no sno ~i we ni cu da ne ma ni {ta od ne ta ko dav no ak tu el ne pri ~e o no voj zgra di, pot pred sed nik Vla de AP Voj vo di ne i po kra jin ski se kre tar za kul tu ru i in for mi sa we Sla vi {a Gru ji} od go vo rio je ka ko bi sa da, mi mo ne stvar nih pri ~a, iz grad wa bar cen tral nog voj vo |an skog de poa re {i la pi ta we mno gih in sti tu ci ja ko je za tim va pe.

is tak nu ti No} mu ze ja i Ste ri ji no po zor je. - Raz voj i per spek ti va ove in sti tu ci je je da bu de va `na ili naj va `ni ja u Voj vo di ni. Stra te {ka pi ta wa, is tra `i va~ ki rad, edu ka ci ja, do ku men to va we ra da u svim sa vre me nim for ma ti ma, iz da va~ ka de lat nost ko ja ide pre do ga |a ja, a ne za wi ma, pro mo tiv na ulo ga za umet ni ke i wi ho ve ra do ve, ne ke su od smer ni ca na tom pu tu – ka `e Vla di mir Ko picl. – Ne }e mo da ima mo 20 do 50 pro je ka ta go di {we, ne go vi {e od to ga. Ho }e mo jed nu ili dve `i ve kam pa we ak ti va cij skog ti pa ko je }e ili da za do vo qe po tre bu ili da re {e pro blem. Ak tu el na iz lo `ba cr te `a iz po ro di~ ne za o stav {ti ne Mi la na Ko wo vi }a u ga le ri ji “Most”, sa stav nog de la Za vo da za kul tu ru Voj vo di ne, po slu `i la je kao po vod za jo{ jed nu te mu: otva ra we ga le ri je kao me sta gde }e qu di sa kul tur nim po tre ba ma ne sa mo da do la ze, ne go i da se ak ti vi ra ju. I. B.


12

VOJVODINA

petak 5. april 2013.

ME \U NA ROD NI SKUP PLA NE RA NA PA LI ]U

SOM BOR PO MA @E SPOR TI STE

Klu bo vi ma najvi{e nov ca iz gradske kase SOM BOR: Som bor ski ma jor dom Ne ma wa De li} ju ~e je i zva ni~ no „ove rio“ ugo vo re, ko ji ma }e sred stvi ma va ro {kog buyeta Som bra po mo }i svo je naj bo qe spor ti ste i sport ske ko lek ti ve. Na i me, na kon spro ve de nog kon kur sa, na ko jem su pra vo u~e {}a ima li svi sport ski ko lek ti vi u ovom gra du, do ne se na je od lu ka ko jim }e se per spek tiv nim spor ti sti ma, wi ho vim tre ne ri ma i klu bo vi ma po mo }i sred stvi ma va ro {ke ka se, {to je ozva ni ~e no i ju ~e ra {wim pot pi si va wem od go va ra ju }ih ugo vo ra. Ras po de qe no je ukup no 23.988.000 di na ra. Naj ve }i deo sred sta va, 12,6 mi li o na di na ra, pot pu no o~e ki va no, su “po vu kli” sport ski klu bo vi na ime osnov nih tro {ko va, dok su od mah iza wih, po ko li ~i ni obez be |e nih sred sta va, na kna da tre ne ri ma sa 2,8 mi li o na di na ra. Za sti pen di je mla dih spor ti sta iz som bor skog buyeta je obez be |e no 840.000 di na ra, za sport ske ma ni fe sta ci je 900.000 di na ra, dok je 6.840.000 di na ra na me we no za po tre be po seb nih pro gra ma klu bo va. Pot pi si va wu ugo vo ra sa som bor skim ma jor do mom, iz me |u osta lih, pri su stvo va li su i pred stav ni ci bez dan skog Ka ja ka {kog klu ba „Bez dan“ iz ~i jih re do va je po te klo pet olim pij -

Za {ti ta neo b no vqi vih re sur sa SU BO TI CA: Upra vqa we ot pa dom i pla ni ra wa pre de la i ru ral nih pro sto ra su dve glav ne te me na sed mom na u~ nom sku pu, pod na zi vom “Plan ska i nor ma tiv na za {ti ta pro sto ra i `i vot ne sre di ne”, ko ji je ju ~e sve ~a no otvo ren u Su bo ti ci. Aso ci ja ci ja pla ne ra Sr bi je je or ga ni za tor tro dnev nog sku pa. - Naj vi {e ra do va je pri sti glo iz obla sti upra vqa wa ot pa dom, a na sku pu }e bi ti pre zen to va ni ra do vi ko ji raz ma tra ju tre nut nu si tu a ci ju u obla sti iz ra de i spro vo |e wa plan ske do ku men ta ci je u Sr bi ji, kao i prav no okru `e we, u ko jem se ovi do ku men ti ra de, na ro ~i to ima ju }i u vi du na ja vqe nu iz me nu za kon ske re gu la ti ve, u obla sti pro stor nog pla ni ra wa i `i vot ne sre di ne. Sed mu go di nu za re dom skup se odr `a va u Su bo ti ci i na Pa li }u, a ovo je i go di na ju bi le ja 50 go di na od Za vo da za ur ba ni zam iz Su bo ti ce i 120 go di na Ge o graf skog fa kul te ta u Be gra du - re kao je ko or di na ro sku pa i de kan Ge o graf skog fa kul te ta u Be o gra du dr De jan Fi li po vi}.

Ras tu }i trend ko ri {}e wa pre de la i ru ral nih pro sto ra, kao oko sni ce tu ri zma i pri vred nog raz vo ja Sr bi je, zah te va dru ga ~i ji, pro ak tiv ni pri stup pla ni ra wu ovih pro sto ra, u skla du sa prin ci pi ma odr `i vog raz vo ja i za {ti te neo b no vqi vih re sur sa. U Mi ni star stvu pri rod nih re sur sa, ru dar stva i pro stor nog pla ni ra wa ka `u da je u to ku iz me na za kon ske re gu la ti ve u obla sti pro stor nog pla ni ra wa i `i vot ne sre di ne. Ma gi star Dra gan Dun ~i} v.d. di rek tor Re pu bli~ ke agen ci je za pro stor no pla ni ra we je re kao da se na da da }e na sku pu bi ti pri ka za no do sta do brih pri me ra, po put Re gi o nal ne de po ni je iz Su bo ti ce i vi {e od 130 ra do va. Po red do ma }ih auto ra, svo ja is ku stva sa pri sut ni ma }e po de li ti i eks per ti iz Austri je, Ho lan di je, Slo ve ni je, Slo va~ ke, ^e {ke, Gr~ ke, Fran cu ske, Bu gar ske, Hr vat ske, Cr ne Go re i Bo sne i Her ce go vi ne. U pro te klih {est sku po va pre zen to va no je i ob ja vqe no 313 ra do va, sa pre ko 3.000 stra ni ca tek sta, u {est zbor ni ka. S. I.

Stipendija i najperspektivnijoj mladoj srpskoj karatistkiwi Jeleni Lekovi}

skih re pre zen ta ti va ca Sr bi je na pro {lo go di {wim OI u Lon do nu, ali su u ime klu bo va ugo vo re pot pi sa le i ta kve sport ske le gen de, kao {to je osva ja~ sre br ne olim pij ske me da qe u di sci pli ni rva wa Ivi ca Fr gi}. Pri li kom pot pi si va wa ugo vo ra, gra do na ~el nik Ne ma wa

De li} je, pod se }a ju }i na ~i we ni cu da je som bor ski Sport ski sa vez pre sve ga zbog po stig nu tih re z ul t a t a som b or s kih spor ti sta pro {lo go di {wi do bit nik gla so vi te „Spar ta ko ve na gra de“, obe }ao da qa ula ga wa lo k al n e sa m o u p ra v e u sport.

-Tru di }e mo se da to kom ove go di ne obez be di mo do dat na ula ga wa i u in fra struk tu ru, od no sno u sport ske objek te, po {to je svi ma ja sno da su upra vo spor ti sti naj bo qi re pre zen ti pra vi am ba sa do ri na {eg Gra da.- obe }ao je De li}. M. Mi qe no vi}

MA NI FE STA CI JA „PO TI SKO PRO LE ]E 2013” U ADI

ADA: Tra di ci on al na eko lo {ka ma ni fe sta ci ja „Po ti sko pro le }e 2013„ po ~e la je u Adi i tra ja }e do su bo te. U ime or ga ni za to ra i do ma }i na u sa li Pr ve Me sne za jed ni ce Ada u~e sni ke iz osam okol nih op {ti na po zdra vi li su pred sed nik Iz vr {nog od bo ra Eko lo {kog po kre ta „Ze le no ostr vo” i di rek tor ka Pred {kol ske usta no ve „^i ka Jo va Zmaj” Na ta {a Po pov, a pri go dan pro gram iz ve li su ma li {a ni iz PU „^i ka Jo va Zmaj” i Osnov ne mu zi~ ke {ko le „Be la Bar tok”. Ma ni fe sta ci ja „Po ti sko pro le }e” pri re |e na je 13.put, a ko or di na tor ka i po kre ta~ ma ni fe sta ci je Qi qa na Vla ni ko lin iz Ade, pot se ti la je da je sve po ~e lo po sle u~e {}a A|a na na „No vo sad skom pro le }u”, is ta kav {i da se is tra ja va u ak tiv no sti ma na eko lo {kom vas pi ta va wu naj mla |ih. Uz an ga `o va wa vas pi ta ~a u pred {kol skim usta no va ma i po dr {ku ro di te qa, ba ka i de ka, sa pu no str pqa -

Fo to: M. Mi tro vi}

Ma li {a ni ne gu ju bi o ba {te

Sa otvarawa „Potiskog prole}a”

wa i qu ba vi de ca su od sep tem bra an ga `o va na u ne go va wu bi o- ba {ta ko je su pri ka za ne na iz lo `bi. Uru ~e ne su na gra de ma li {a ni ma za naj u spe {ni je cr te `e na te mu bi o ba {te, a iz lo `ba ra do va je upri li ~e na u ga -

Na gra da za naj bo qu meteorolo{kiwu KI KIN DA: Ki kin |an ka Ines Sko ko, kao naj bo qa stu dent ki wa tre }e go di ne Fi zi~ kog fa kul te ta Uni ver zi te ta u Be o gra du, smer me te o ro lo gi ja do bi la je na gra du Svet ske me te o ro lo {ke or ga ni za ci je. Ova na gra da do de qu je se jed nom go di {we, po vo dom obe le `a va wa Svet skog me te or o lo {kog da na, a sva ke dve go di ne na gra |u je se naj bo qi na u~ ni rad. Ines ima pro sek 9,35 ko ji je naj bo qi na Uni ver zi te tu, a osvo ji la je i vi so ka pri zna wa na broj nim me |u na rod nim tak mi ~e wi ma. Pred sed nik ki kind ske op {ti ne Sa vo Do bra ni} odr `ao je ovih da na pri jem za Ines Sko ko, ko ja je i sti pen di sta Op {ti ne Ki kin da. Ines se za hva li la i svom pro fe so ru fi zi ke Mar ja nu Kru ni }u iz ki kind ske Gim na zi je i is ta kla da je upra vo pro fe sor Kru ni} za slu `an {to se opre de li la za stu di je. - Na do de li na gra da upo zna la sam di rek to ra Re pu bli~ kog hi -

Ines Skoko

dro me te o ro lo {kog za vo da, ko ji je is ta kao da bi vo leo da se u bu du} no sti za po slim u ovoj usta no vi - re kla je Ines Sko ko. Na gra de su obez be |e ne iz Fon da „Bo ri vo je Do bri lo vi}”, na zva nom po ve li kom srp skom na u~ ni ku, a usta no vqe na je jo{ 1974.go di ne i do de qu je se u svim ze mqa ma gde je Bo ri vo je Do bri lo vi} ra dio kao eks pert Uje di we nih na ci ja. A. \.

le ri ji Bi bli o te ke „Ga bor Sar va{„. - Po no sna sam na „Po ti sko pro le }e” i hi qa de ma li {a na ko ji su do sa da ukqu ~i li u ak tiv no sti, {to se ova ma ni fe sta ci ja odr `a la i u`i va po dr -

{ku, a ta ko |e i {to je pro gram pro {i ren na edu ka ci ju `e na {i rom Voj vo di ne za or gan sku pro iz vod wu. Ono {to je za po hva lu da se u su bo tu u Adi or ga ni zu je i pr va pi ja ca or gan skih i tra di ci o nal nih pro iz vo da. Raz vi la se ide ja od de ce do od ra slih, upra vo kao {to je i lo gi ~an sled stva ri u ne go va wu eko lo {ke sve sti i or gan ske pro iz vod we hra ne - ka `e pro fe sor dr Bran ka La zi}. Na otva ra wu „Po ti skog pro le }a” pro fe sor dr Bran ka La zi} odr `a la je pre da va we o or gan skoj pro iz vod wi hra ne, a dr Mir ja na Va si} o bo gat stvu biq nih vr sta. Pred sta vqe na je kwi ga „Evo di ja okru `e na biq nom za jen di com” pro fe sor ke dr Dra gi ce Vi lo ti} iz Be o gra da i Sre} ka [a ki }a iz Mo la, ob ja vqe ne u okvi ru na u~ no-is tra `i va~ kog pro jek ta „[um ski za sa di u funk ci ji po ve }a wa po {u mqe no sti Sr bi je” u iz da wu In sti tu ta za {u mar tsvo iz Be o gra da. M. Mi tro vi}

PO ^E LE PRI JA VE ZA BIN FE STI VAL

Po se ti o ce ~e ka ju no ve atrak ci je TE ME RIN: De ve ti „Bin fe sti val - te me rin ska pa su qi ja da”, ove go di ne bi }e or ga ni zo va na od 6. do 8. ju na na te me rin skom Va {a ri {tu. Utvr |en je bo g at pro g ram pro m o c i ja ove ve li ke ma ni fe sta ci je, po put Rav ni ~ar skih iga ra, Et no so ka ka i Slat ke uli ce, iz lo `be cve }a i vi na, a tak mi ~a ri u Rav ni ~ar skim igra ma po ku {a }e da od bra ne svet ske re kor de. Po red iga ra kao {to su ba ca we sta rog bi ci kla udaq, br zo pre no {e we pa su qa, br zo je d e w e por c i je pa s u q a, nad vla ~ e w e ko n op c a, „Voj v o | an ski ken gu ri” i „Pa non ski mor na r i”, spre m a ju se i no v e atrak ci je. Po seb na atrak ci ja bi } e sta r e tra d i c i o n al n e igre bo }a we i stre li ~ar stvo, a odr `a }e se i me |u na rod ni tur nir u jayen tu, auten ti~ noj igri, ~i ji su idej ni tvor ci Te me rin ci. „Et no so kak“ i „Slat ka uli ca“ su deo fe sti va la, na

ko me se pro mo vi {u kul tu ra, umet nost i tra di ci ja. U pro te klih me sec da na “Bin fe sti val” je pred sta vqen na Saj mu tu ri zma u Be o gra du i Bu dim pe {ti, a u apri lu i ma ju na ja vqe no je u~e {}e na saj mo vi ma tu ri zma u Ni {u, Tu zli i Ba wa Lu ci, po qo pri vred nom saj mu u No vom Sa du, pr vo maj skom uran ku na Pa li }u, pro mo ci je u Be o gra du, Su bo ti ci i Zre wa ni nu. Pri ja ve za 9. “Bin fe sti val” su po ~e le. Upla ta po eki pi ni je se me wa la i iz no si 4.000 di na ra. Or ga ni za to ri is ti ~u da }e broj eki pa bi ti ogra ni ~en, pa se po zi va ju tak mi ~a ri da svo je me sto za u zmu na vre me. U~e {}e su ve} na ja vi le eki pe iz Slo ve ni je, Ma ke do ni je, Hr vat ske, Bo sne i Her ce go vi ne, Ma |ar ske, Ukra ji ne, Ru mu ni je i Ru si je, {to ovoj ma ni fe sta ci ji da je me |u na rod ni ka rak ter. Kon takt te le fo ni su 021851100 i 063 517 276. M. Ml.

Vredni volonteri

URE \U JE SE BU DU ]I OMLA DIN SKI CEN TAR U APA TI NU

Da mla di ko ri sno pro vo de vre me

APA TIN: Na ini ci ja ti vu Kan ce la ri je za mla de op {ti ne Apa tin i Udru `e wa gra |a na MRAV, a uz sve srd nu po dr {ku lo kal ne sa mo u pra ve i pred sed ni ka op {ti ne mla di }e usko ro do bi ti kraj we neo p ho dan, i du go o~e ki van pro stor za oku pqa we i ko ri sno pro vo |e we slo bod nog vre me na. Ra do vi na ure |e wu pro sto ra se pri vo de kra ju , a sve ak ci je su vo lon ter ske. Omla din ski cen tar, ko ji }e se na la zi ti na Tr gu oslo bo |e wa 20/3, pred sta vqa }e pro stor za oku pqa we mla dih, kre a tiv no iz ra `a va we i pro mo ci ju wi ho vog stva ra la {tva, a bi }e omo gu }en i pri stup in for ma ci ja ma, opre mi i uslu ga ma raz li ~i tih vr sta. Sred stva za ure |e we pro sto ra obez be di la je op {ti na, a opre mi }e se pro jekt nim i do na tor skim sred stvi ma. Ovaj pro -

stor bi }e pri la go |en i do stu pan za po je din ce, udru `e wa, or ga ni za ci je, ama ter ske i ne for mal ne gru pe mla dih. @e li mo da ovaj pro stor po sta ne si no nim za jed ni {tva, so li dar no sti i me |u sob nog uva `a va wa - iz ja vio je ko or di na tor Kan ce la ri je za mla de op {ti ne Apa tin Mi lo{ \e ri}. Omla din ski cen tar za mi {qen je kao: in fo po int - ta~ ka sa raz li ~i tim in for ma tiv nim ma te ri ja li ma (bro {u re, le ci, po ste ri…) i bes plat nim pri stu pom in ter ne tu, kao pro stor za in di vi du al no sa ve to va we, raz li ~i te do ga |a je, pro mo ci je, tri bi ne, ra di o ni ce (edu ka tiv ne, psi ho so ci jal ne, kre a tiv ne i ra di o ni ce po slov nih ve {ti na), iz lo `be, per for man se, hu ma ni tar ne ak tiv no sti, ali i kao pro stor za kre a ci ju kul tur nih i umet ni~ kih do ga |a ja. J. Prel ~ec

VESTI Iz lo `ba de ~ jih ra do va ZRE WA NIN: U Ho lu Na rod nog mu ze ja Zre wa nin da nas }e, u 18 ~a so va, bi ti otvo re na iz lo `ba de~ jih ra do va “Od je ci – je dan dan u pra i sto ri ji”. Iz lo `ba ob u hva ta iz bor ra do va na sta lih u ra di o ni ca ma ko je su odr `a ne od 14. de cem bra 2012. do 31. ja nu a ra ove go di ne, to kom tra ja wa ar he o lo {ke iz lo `be “Go spo da ri gli ne i `i ta” Mu ze ja Voj vo di ne iz No vog Sa da. Ciq ra di o ni ca bio je da de ca i mla di, osnov no {kol skog i sred wo {kol skog uz ra sta, stek nu is ku stvo u oba vqa wu sva ko dnev nih de lat no sti u pra i sto ri ji kroz va ja we gli nom, tka we pro stir ki od ko nop ca na ma lim raz bo ji ma i mo de lo va we pra i sto rij ske ode }e, obu }e i na ki ta.

U ra di o ni ca ma je u~e stvo va lo ukup no 487 de ce, na stav ni ka i po je di na ca. Ma te ri jal za rad obez be dio je zre wa nin ski mu zej, a tu ma ~i iz lo `be i in struk tor ke ra di o ni ca bi le su Bi qa na Dim ki} i Ne ve na Du jin - Gr ko vi}. Iz lo `ba }e tra ja ti do 25. apri la. @. B.

Sli ke iz rav ni ce NO VI KNE @E VAC: Iz lo `ba sli ka is tak nu tog sli ka ra Sa ve Stoj ko va iz Som bo ra pri re |u je se u Na rod noj bi bli o te ci „Bra ni slav Nu {i}„ u No vom Kne `ev cu do 14. apri la. Otva ra we iz lo `be „Sli ke iz rav ni ce Sa ve Stoj ko va” je da nas u 19 sa ti, uz pri go dan kul tur no-umet ni ki pro gram, a po se ti o ci ma }e na red nih 10 da na bi ti do stup na od 7 do 18 sa ti. M. Mr.


vojvodina PE TI CI JA BIV [IH RAD NI KA SU BO TI^ KOG „SE VE RA”

Sud ski tro {ko vi ume sto prav de ^O KA: Potpisivawe peticije za ukidawe pravnog nasiqa nad 480 rad ni ka su bo ti~ kog „Severa” i wihovih porodica, sa zahtevom za pravi~no su|ewe i nadoknadu neispla}enih zarada, u toku je u ^oki i Subotici. Peticija se u ^oki potpisuje u sindikalnom povereni{tvu i kod biv{ih radnika „Severove” livnice u ^oki, a bi}e dostavqena pravosudnim organima, predsedniku Srbije, Vladi i za{titniku gra|ana Republike Srbije. - Peticija }e biti dostavqena svim nadle`nim koji odlu~uju o zahtevima radnika, a ako budemo primorani svoje pravo }emo potra`iti pred Evropskim sudom za qudska prava u Strazburu - izjavio je predsednik Izvr{nog odbora Udru`ewa gra|ana Subotice „Solidarnost” i inicijator peticije Vawa Dragovi}. Vi{e od deset godina oko 1.100 biv{ih radnika suboti~kog „Severa” pred sudom potra`uju zaostale zarade, iz perioda od 1997. do 2002. godine. Wima se ovih dana u velikom broju uru~uju sudska re{ewa, kojima im se tu`be odbijaju zbog zastarelosti potra `i va wa i isto vre me no obavezuju da plate sve sudske tro{kove, koji dosti`u iznose od vi{e desetina hiqada dinara. Dragovi} predo~ava da se presude temeqe na pogre{nom stavu da je privatizacija zavr{ena 9. februara 2005. godine, umesto 15. jula 2010, kada je datum okon~avawa privatizacije, {to zna~i da 480 radnika, kojima se ovo pravo uskra}uje, ima pravo na potra`ivawe svojih zaostalih primawa. M. Mi tro vi}

petak 5. april 2013.

13

PRO TE STO VA LI BIV [I RAD NI CI PRO PA LIH ZRE WA NIN SKIH FIR MI

Osta ju i bez po sla i bez stru je

Biv {a rad ni ca „[in vo za” Qi qa na Ve kec ki

ZRE WA NIN: Preko stotinu biv{ih radnika vi{e zrewaninskih preduze}a protestovalo je ju~e u centru grada, izra`avaju}i nezadovoqstvo zbog te{ke ekonomske situacije u koju su zapali. Protestnom skupu, u organizaciji Nezavisnog sindikata javnih slu`bi Srbije i Nezavisnog udru`ewa nezaposlenih, pridru`ili su se i penzioneri. Protestantni su se okupili na platou kod “Vojvo|anske banke”, a zatim su, nose}i brojne transparente, pro{etali glavnom gradskom ulicom. Me|u wima je, izme|u ostalog, bilo nekada{wih radnika Fabrike lekova “Jugoremedija”, preduze}a “Minel Fepo”, “[invoza”, brodogradili{ta “Begej” i drugih. Potpredsednik Nezavisnog sindikata javnih slu`bi Srbije

Ranko Hrwaz kazao je novinarima da je aktuelna vlast pre jedanaest meseci obe}avala jedno, a na kraju od toga nije bilo ni{ta. - Svi su se zakliwali u socijalni dijalog i socijalnu pravdu, a mi od toga ne vidimo ni{ta, ni u Republici, ni u Zrewaninu. Jedna kategorija penzionera nema ni za vodu, a drugi se bogate. Radnici ne mogu da pre`ive, ne dobijaju redovno plate, svakodnevno im se preti otkazima. Biv{i zaposleni ne mogu da naplate svoja potra`ivawa na osnovu pravosna`nih sudskih presuda od firmi u kojima su radili a koje su oti{le u ste~aj. S druge strane, sudski izvr{iteqi im plene imovinu zbog dugova za struju i plin. Sve to je razlog za ovo okupqawe – rekao je Hr-

Pro test po ~eo na pla tou

waz. - Privreda se i daqe gura u propast. Samo pre nekoliko meseci ~etiri – pet zrewaninskih firmi je oti{lo u ste~aj i svi }ute, kao da je sve u najboqem redu – istakao je on i podsetio da se u Zrewaninu vodi 77 ste~ajnih postupaka u preduze}ima. Predstavnica udru`ewa koje okupqa radnike sa nenamirenim potra`ivawima Slavinka Despotov rekla je da je krajwe vreme da dr`ava, koja je sve druge obe{tetila, to u~ini i sa biv{im radnicima. - Tra`ili smo od lokalne samouprave da se radnicima koji imaju nenapla}ena potra`ivawa obustave iskqu~ewa struje zbog dugova, da nam se otpi{u kamate i ne napla}uju novi prikqu~ci. Jer, dugovi dr`ave prema nama su mnogo ve}i od na{i

Otac pe to ro de ce `i vi od pri ma wa sa bi roa Te{ku sudbinu brojnih zrewaninskih radnika do`iveo je i @eqko Ota{evi} (49) iz Staji}eva. Dvadeset i sedam godina je radio u preduze}u “Minel Fepo”, a bez posla je ostao u novembru pro{le godine, kada je firma oti{la u ste~aj. - U doma}instvu `ivim sa suprugom, petoro dece i majkom. Sada `ivimo od primawa sa biroa i maj~ine penzije. Supruga ne radi, jer je uz decu koja su jo{ mala. Snalazimo se kako znamo i umemo – ispri~ao je Ota{evi}. dugova prema drugima. Nas iskqu~uju zbog 9.000 – 10.000 dinara, a na{a potra`ivawa su milionska – istakla je Slavinka Despotov. Me|u protestantima bila je i biv{a radnica “[invoza” Qiqana Vekecki koja je u ovom preduze}u provela 25 godina. Kada je 2007. u firmi otvoren ste~aj,

zajedno sa kolegama, na{la se na ulici. - Od tada sam na birou za nezaposlene. @ivimo od suprugove plate koja iznosi 20.000 dinara. U Zrewaninu nemamo gde drugo da radimo, jer su sve firme propale – kazala je Qiqana Vekecki. @. Ba la ban


14

monitor

petak 5. april 2013.

H o r o s k o p 5. april 2013. OVAN 21.3-19.4.

@e qa za qu bav nim kon tak ti ma je na gla {e ni ja. Ako ste u ve zi, opu sti }e te se uz part ne ra. Ako ste, pak, slo bod ni, ne moj te pro pu sti ti ve ~er wi iz la zak, mo gu }a su pri jat na iz ne na |e wa.

BIK 20.4-20.5.

Sme wu je vam se `e qa za opu {ta wem i `e qa za ak tiv no {}u pa }e te se za to naj bo qe ose }a ti u iz la sku. Bu di te opre zni ji u sa o bra }a ju. Ne moj te vo zi ti ako ste kon zu mi ra li al ko hol.

BLI ZAN CI 21.5- 21.6.

RAK 22.6-22.7.

LAV 23.7-22.8.

DE VI CA 23.8- 22.9.

Iz da na u dan vam se po pra vqa ras po lo `e we, iako vas pra ti pre ve li ka di na mi ka. Mo gu }e su no ve qu ba vi, ali i ra |a we emo ci ja pre ma oso bi s ko jom ga ji te pri ja teq ski od nos. Iako ste u pot pu no sti fo ku si ra ni na po sti za we no vih po slov nih re zul ta ta, dru `e we s bli skim pri ja te qi ma ne }e iz o sta ti. Fi nan sij ska po zi ci ja se po boq {a va, po seb no kroz tr go vi nu. Ini ci ja ti va i do bro ras po lo `e we vas pra te, ali u po je di nim pe ri o di ma da na po ja vqi va }e se i ume re na me lan ho li ja. Ne do zvo li te se bi da po klek ne te, dru `i te se, kre }i te se, ba vi te se spor tom... Do bar je tre nu tak za po slov ne in ve sti ci je, ali i skla pa we no vih po slov nih do go vo ra. Ako ima te iz ve sna nov ~a na po tra `i va wa, kraj we je vre me da kon tak ti ra te s du `ni ci ma.

Zoran Delibos VA GA 23.9- 23.10.

[KOR PI ON 24.10- 23.11.

STRE LAC 24.11- 21.12.

JA RAC 22.12-20.1.

Me wa te ras po lo `e we jer ste op te re }e ni sta rim po ro di~ nim pro ble mi ma. Po ku {aj te da za dr `i te smi re nost i pri seb nost, usko ro }e te ~u ti do bre ve sti. Opu sti }e te se uz part ne ra. U po slo vi ma s ino stran stvom pra ti }e vas sre }a, ali i po voq ni fi nan sij ski do bi ci. Zra ~i te po zi tiv nom ener gi jom pa vam je i okru `e we po vo qi. Mo gu }e no ve sim pa ti je. Op te re }u ju vas fi nan si je, ali je po zi ti van tre nu tak da na pra vi te po te ze ko je }e sta bi li zo va ti ma te ri jal nu si tu a ci ju u du `em pe ri o du. Uspeh u kre a tiv nim i in te lek tu al nim po slo vi ma.

VO DO LI JA 21.1-19.2.

RI BE 20.2-20.3.

Od li ~an je dan za or ga ni zo va we dru `e wa s pri ja te qi ma. Ako ste slo bod ni, bu di te li be ral ni u po zi va wu go sti ju, mo gu }a su po zi tiv na iz ne na |e wa. Ne pre te ruj te s hra nom.

Pro men qi vog ste ras po lo `e wa i po ma lo ne str pqi vi. Po ku {aj te da se opu sti te i da re al no pro ce ni te ko ji po te zi idu va ma u pri log. Ta ko |e, po slu {aj te part ne ro ve su ge sti je, kre a tiv ne su. Iako zna te da }e po slo vi ko je ste pre u ze li u pret hod nom pe ri o du vr lo br zo po zi tiv no re zul ti ra ti, ose }a te se po ma lo pra zno. Naj vi {e vam pri ja ju iz ve sna usa mqe nost i la ga na mu zi ka.

TRI^-TRA^

De~ ko Ha le Be ri opet na si lan V REMENSKA

Mar ti nez, Ha le Be ri i we na }er ka Na la sti gli su ovih da na u Los An |e les, a do ~e ka li su ih uvek sprem ni pa pa ra ci. Na kon {to su bli ce vi ne ko li ko pu ta opa li li, Mar ti nez se iz ner vi rao i na sr nuo na fo to gra fe. Jed nog od wih je od gur nuo, oteo mu apa rat i {ut nuo ga ne ko li ko pu ta, a mo ra la je da ih raz dva ja oska rov ka li~ no. Fo to graf Sil va no Fa ~o na ja vio je da }e tu `i ti fran cu skog glum ca zbog na ne tih po vre da i o{te }e wa opre me. Mar ti nez je sna gu po ka zao i pro {log no vem bra, ka da se potukao s biv {im de~kom Berijeve i ocem wene }er k e, manekenom Gabrijelom Obri jem.

PROGNOZA

VIC DANA

Toplije, s ki{om

Vojvodina Novi Sad

13

Subotica

11

Sombor

12

Kikinda

13

Vrbas

13

B. Palanka

13

Zreњanin

13

S. Mitrovica 15 Ruma

15

Panчevo

15

Vrшac

14

Evropa

NO VI SAD: To pli je, ali uz no vo na o bla ~e we s ki {om. Ve tar ume ren is to~ ni i ju go i sto~ ni. Pri ti sak is pod nor ma le. Mi ni mal na tem pe ra tu ra 3 ste pe na, a mak si mal na 13 ste pe ni. VOJ VO DI NA: To pli je, ali uz no vo na o bla ~e we s ki {om. U ju `nim pre de li ma bi }e i krat ko traj nih sun ~a nih in ter va la. Ve tar slab do ume ren is to~ ni i ju go i sto~ ni. Pri ti sak is pod nor ma le. Mi ni mal na tem pe ra tu ra 2 ste pe na, a mak si mal na 15 ste pe ni. SR BI JA: To pli je, ali uz no vo na o bla ~e we s ki {om. U cen tral nim i po seb no ju `nim pre de li ma bi }e i sun ~a nih pe ri o da. Ve tar slab do ume ren is to~ ni i ju go i sto~ ni. Pri ti sak is pod nor ma le. Mi ni mal na tem pe ra tu ra 2 ste pe na, a mak si mal na 20 ste pe ni. Prog no za za Sr bi ju u na red nim da ni ma: U su bo tu re la tiv no to plo, osim na kraj wem se ve ru. Na ju gu to pli je ne go na se ve ru za 8–10 ste pe ni. U ne de qu i po ~et kom na red ne sed mi ce svu gde hlad ni je s po vre me nom ki {om, a pre te `no su vo sa mo na kraj wem se ve ru. Od sre di ne idu }e sed mi ce po ste pe no to pli je.

Srbija Beograd

14

Kragujevac

16

K. Mitrovica 19 Niш

18

BI O ME TE O RO LO [KA PROG NO ZA ZA SRBIJU: Ne po voq no za sve hro ni~ ne bo le sni ke, po seb no one sa sr ~a nim pro ble mi ma i ar te rij skom hi per ten zi jom. Po pod ne te go be mo gu ose ti ti i ast ma ti ~a ri. Mo gu }i su uz ne mi re nost, bo lo vi u mi {i }i ma i gla vo bo qa. Pre po ru ~u je se ume re na fi zi~ ka ak tiv nost, kao i do dat na pa `wa u sa o bra }a ju.

Madrid

10

Rim

16

London

7

Cirih

9

Berlin

3

Beч

7

Varшava

2

Kijev

10

Moskva

8

Oslo

6

St. Peterburg 2 Atina

22

Pariz

8

Minhen

8

Budimpeшta

12

Stokholm

6

Igra La la kar te u ka fa ni, kad utr ~a va kom {i ja Pe ra: – La lo, eno ti se So sa va qa u tvom `i tu s no ta ro {em! – [ta, sun ce joj we no?! La la be sno ba ci kar te na sto i is tr ~i iz ka fa ne. Ne pro |e pu no vre me na, kad eto we ga opet u ka fa ni: – Pe ro, {to me je di{? Ta, ni su u mom `i tu!

SUDOKU

Upi шi te je dan broj od 1 do 9 u pra zna po љa. Sva ki ho ri zon tal ni i ver ti kal ni red i blok od po 9 pra znih po љa (3h3) mo ra da sa dr жi sve bro je ve od 1 do 9, ko ji se ne sme ju po na vљa ti.

VODOSTAњE TAMI[

SAVA

Bezdan

337 (49)

Slankamen

494 (12)

Jaшa Tomiћ

Apatin

422 (47)

Zemun

538 (8)

Tendencija stagnacije

Senta

553 (13)

Bogojevo

390 (39)

Panчevo

530 (6)

STARI BEGEJ

Novi Beчej

456 (11)

Tendencija porasta

Smederevo

604 (0)

Titel

512 (10)

NERA

Baч. Palanka 379 (26) Novi Sad

408 (16)

Tendencija porasta

Hetin

478 (8)

TISA

208 (8)

Tendencija stagnacije

N. Kneжevac

558 (14) S. Mitrovica 668 (18)

Tendencija porasta

Beograd

Kusiћ

493 (10)

210 (26)

Reшeњe:

DUNAV


Novosadska

Telefoni: 021 4806-834, 528-765, faks: 6621-831 e-mail: nshronika@dnevnik.rs

U TOL STO JE VOJ ULUCI, GRA DE ]I ZGRA DU, URU [I LI SU SED NU KU ]U

So ba sa iz la zom na gra di li {te - Oni su nam da li na log da je ku }a opa sna za sta no va we, ali mi jed no stav no ne ma mo gde da ode mo - na vo di Ti pu ra. In ve sti tor Dra gan Spa so je vi} ka `e da je stu pio u kon takt sa o{te }e nom po ro di com da }e se pre ko advo ka ta do go vo ri ti

Fo to: S. [u {we vi}

Gra |e vin ski ra do vi na su sed noj par ce li osta vi li su ku }u po ro di ce Jo si pa Ti pu re u Tol sto je voj 42 bez spo qa {weg zi da, ko ji se ob ru {io pre kju ~e u vre me dok je Jo si po va su pru ga bi la u ku }i. Sre }om, ni je bi lo po vre |e nih, a ve} dva da na uku }a ni ima ju otvo ren po gled iz so be na kom {i luk. So ba je ne u slov na za bo ra vak, a ma te ri jal na {te ta usled ru {e wa zi da je ve li ka. Ti pu ra is ti ~e da su pre de se tak da na rad ni ci gra |e vin ske fir me „Me tal no” po ~e li ru {e we su sed ne ku }e, ka ko bi na tom me stu sa gra di li no vi obje kat, i ta da po ~i wu i pr vi pro ble mi. - Kre nu li su da ru {e ku }u, na kon ~e ga je u na {em olu ku za vr {i la go mi la {u ta i ci ga la. Za mo lio sam ih da uklo ne taj ot pad iz olu ka, jer vo da ne }e mo }i da ode. Ka da rad ni ci ni su ni {ta ura di li po vo dom to ga, sa si nom sam se po peo i o~i stio oluk, ali sam ta da pri me tio da je o{te }en lim i da se vo da sli va na zid. Ta da smo mo ra li po ona ko ni skoj tem pe ra tu ri da spa va mo sa otvo re nim pro zo ri ma, jer se u ku }i ni je mo glo iz dr `a ti od vla ge. Pre kju ~e je `e na u{la u so bu da bi ne {to uze la i kad je iz la zi la, zid se sru {io. Sva sre }a da ni je bi la bli zu zi da - ka `e Ti pu ra. Gra |e vin ska in spek ci ja ko ja je ju ~e iza {la na te ren utvr di la je da in ve sti tor ima sve po treb ne do zvo le za grad wu, ali i da je obje kat u ko joj `i vi po ro di ca Ti pu ra opa san za sta no va we.

Ti pu ri na ku }a ne be zbed na za sta no va we

ka ko bi se sa ni ra le po sle di ce {te te. - Ka da se do go vo ri mo, vra ti }e mo im zid u pr vo bit no sta we, ka ko bi ova po ro di ca mo gla nor mal no da `i vi. Do ru {e wa je do {lo i zbog sta ro sti ku }e, ko ja je gra |e na od na bo ja - ka `e Spa so je vi} za „Dnev nik”. G. ^et nik

VU ^E VI] U PO SE TI STRA ZBU RU

Raz go vo ri o pri vre di i in ve sti ci ja ma Gra do na ~el nik Mi lo{ Vu ~e vi}, di rek tor „Ze le ni la” Mi lan No v a k o v i} i di r ek t or „Za vo da za iz grad wu gra da” Go r an Vi { wi} po s e t i l i su Stra zbur i raz go va ra li o pri vred noj sa rad wi s pred stav ni c i m a kom p a n i ja ko je ~i n e gru pa ci ju „Kon kvest”. Gra do na ~el nik Vu ~e vi} iz ja vio je da je ciq po se te upo zna va we s kom pa ni ja ma i sa -

gle da va we wi ho vog in te re sa da svo je de lat no sti oba vqa ju u No vom Sa du, te na ko ji na ~in Grad mo `e da im po mog ne u to me. On je do dao da je glav ni za da tak ove grad ske vla sti da obez be di in ve sti ci je ka ko bi se una p re d i l a pri v re d a i otvo ri la no va rad na me sta za No vo sa |a ne ko ji su bez po sla. J. Z.

UKRATKO Bez sa o bra }a ja na nad vo `wa ku Re `im sa o bra }a ja kod nad vo `wa ka na pu tu No vi Sad - Zre wa nin bi }e pri vre me no iz me wen od su tra u 13 sa ti. Nad vo `wak }e bi ti za tvo ren za sa o bra }aj, a vo zi la iz prav ca No vog Sa da ka Zre wa ni nu kre ta }e se jed nom sa o bra }a jom tra kom uz ogra ni ~e we br zi ne od 60 ki lo me ta ra po ~a su. Vo zi la iz prav ca Zre wa nin -No iv Sad pre u sme ra va ju se na Ka}, No vo sad skom uli com na sta ri ka} ki put do auto pu ta E-75, a po tom na is kqu ~e we sa auto pu ta za No vi Sad. A. J.

Za tva ra se kli za li {te na Spen su Le de na dvo ra na na Spen su za tva ra se u su bo tu, a tog da na sme ne }e bi ti od 9.30 do 11, od 11.30 do 13 i od 16 do 17.30 ~a so va. Po sled wa sme na od 18 do 19.30 bi }e bes plat na. B. M.

Pri prem ni pred {kol ski pro gram Ro di te qi de ce, ko ja su upi sa na u PU „Ra do sno de tiw -

stvo”, a pri mi li su po ziv za upis na pri prem ni pred {kol ski pro gram od Grad ske upra ve ni su u oba ve zi da ob na vqa ju upis za po ha |a we pro gra ma pred po la zak u {ko lu. Ovo se od no si na de cu ro |e nu od 1. mar ta 2007. do 29. fe bru a ra 2008. go di ne. G. ^.

Iz bo ri u tri me sne za jed ni ce Iz bo ri za ~la no ve Sa ve ta i Nad zor nog od bo ra odr `a }e se u ne de qu od 7 do 20 ~a so va u me snim za jed ni ca ma „Bo {ko Bu ha”, „Li man III„ i „Ni ko la Te sla -Te lep”. MZ „Bo {ko Bu ha” na la zi se u Fru {ko gor skoj uli ci 8, MZ „Li man III„ u Uli ci na rod nog fron ta 46, a pro sto ri je MZ „Ni ko la Te sla - Te lep” su u Uli ci Ge ri Ka ro qa 5. A. L.

U policiji bez {al te ra su bo tom [al ter sa le u po li cij skoj upra vi na Bu le va ru kra qa Pe tra Pr vog 11 i Bu le va ru oslo bo |e wa 143 vi {e ne }e ra di ti su bo tom. [al te ri }e ra di ti sva kog rad nog da na od 7 do 19 sa ti, sa op {ta va po li ci ja.

GRAD SKO ZE LE NI LO NI JE OD GO VOR NO ZA [TE TU U RAD NI^ KOJ ULI CI

Iz vo |a ~i ra do va ne ma re za dr ve }e JKP „Grad sko ze le ni lo” ni je od go vor no {to je u Rad ni~ koj uli ci 51, iz me |u 2. i 3 apri la se sru {i lo sta blo ko pri vi }a te {ko ne ko li ko to na i o{te ti lo ne ko li ko par ki ra nih auto mo bi la - iz ja vio je ju ~e za „Dnev nik” Ivan No `i ni}, sa vet nik di rek to ra „Ze le ni la„. U pri me ru Rad ni~ ke uli ce No `i ni} na gla {a va da je u „Ze le ni lu”„ utvr |e no da je iz vo |a~ ra do va pri li kom re kon stur ci je uli ce pod se kao ko ren sta bla ko ji je pao. - Ne be `i mo od od go vor no sti, ali ni je bi lo do sa da ova kvih do ga |a ja. Bi lo je da se gra ne po lo me pa pad nu na auto mo bi le.Ta da smo pla }a li od {te tu. Na go di {wem ni vou to je izos ko ji se kre }e od vi {e de se ti na do ne ko li ko sto ti na hi qa da di na ra. Ju ~e smo ob i {li Rad ni~ ku uli cu i usta no vi li da tre ba gra ne od se }i na dr ve }u i to }e mo u~i ni ti u sko ri je vre me - ka `e No `i ni}. On pre do ~a va da je pre tri me se ca „Ze le ni lo” bi lo pri nu |e no da za me ni sta ra sta bla du` Bu le va ra Mi haj la Pu pi na i po sa di 70 mla dih li pa, jer su usled re kon struk ci je te sa o -

Fo to: R. Hayi}

petak 5. april 2013.

hronika

Zdra vo dr vo osta lo bez ko re na zbog re kon struk ci je uli ce

bra}aj ni ce, sto let na sta bla uni {ti li iz vo |a ~i ra do va.

Za bla `u olu ju sti `e od {te ta No `i ni} na po mi we da pred u ze }e sno si od go vor nost za pad dr ve ta ili gra na u slu ~a ju olu je, ali sa mo ako je ve tar ja ~i ne do 17 me ta ra u se kun di i ako je sta blo zdra vo. - Uko li ko se u ta kvim okol no sti ma sta blo sru {i, od go vor nost je na na ma - ob ja {a va wa na{ sa go vor nik. On pod se }a na tra gi ~an do ga |aj od pre ne ko li ko go di na iz kam pa „Eg zi ta” kod Fi lo zof skog fa kul te ta, ka da je sna `na olu ja ot ki nu la gra nu to po le ko ja je usmr ti la de voj ku u kam pu. Ta da, ka ko ka `e „Ze le ni lo” ni je bi lo od go vor no, jer su oluj ni uda ri ve tra bi li da le ko ja ~i od 17 me ta ra u se kun di.

- Iz vo |a ~i ra do va su du `ni pri li kom re ko struk ci je uli ca i tr go va da po za vr {et ku ra do va am bi jent vra te u pr vo bit no sta we, ili da na dok na de {te tu. Ko mi si ja sa sta vqe na od na {ih pred stav ni ka, osi gu ra va ju }eg dru {tva i iz ZIG-a ko ji nad zi re ra do ve, utvr di }e vi si nu {te te i ko je od go vo ran {to je sta blo pa lo na auto mo bi le - na gla {a va No `i ni}. On do da je da u Rad ni~ koj uli ci ni su za vr {e ni gra |e vin ski ra do vi i da tek ka da ze mqa ni

ra do vi bu du sa svim za vr {e ni, „Ze le ni lo” tre ba da hor ti kul tur no ure di taj po tes. No `i ni} is ti ~e da je po treb no {to pre pre gle da ti lo ka ci je u gra du gde je u pro te klom pe ri o du bi lo ras ko pa va wa i ze mqa nih ra do va, ka ko bi se pre gle dao ko re nov si stem dr ve }a. - Ta ak ci ja bi tre ba la da po te kle sa grad skog ni voa, ali bi ZIG mo rao da iz da na log za to na gla {a va No `i ni} Zor ka De li}

PRO JE KAT MI RU JE DO RE BA LAN SA BUYETA

Uli ce bez po li ca ja ca na bi ci kli ma Po li caj ci na bi ci kli ma ipak se ni su po ja vi li na uli ca ma gra da po ~et kom apri la, kao {to je to na ja vqi va no pret hod nih me se ci. Ovaj pro je kat Po li cij ske upra ve (PU) u No vom Sa du ni je za `i veo, a ka ko sa zna je mo, jo{ uvek se ne zna ka da }e pr vi slu `be ni ci na pe da la ma pa tro li ra ti gra dom. - Pro je kat u ko jem bi po li cij ski slu `be ni ci pa tro li ra li na bi ci kli ma ni je jo{ po ~eo, jer se jo{ uvek ni su ste kli uslo vi za we go vu re a li za ci ju. Bez ob zi ra na okol no sti, no vo sad ska Po li cij ska upra va je sprem na za spro vo |e we ova kvog vi da odr `a va wa bez bed no sti u gra du re kli su u PU No vi Sad. Svo je vre me no je Sa vet za jav ni red i mir i bez bed nost pred lo `io Skup {ti ni gra da da se do ne se od lu ka i da se obez be di no vac za opre ma we 20 po li caj ca, ka ko bi se pro je kat po kre nuo. Iako je

ide ja na i {la na od bo ra va we svih ~i ni la ca lo kal nih vla sti, za sad osta je sa mo na pa pi ru. - Grad po dr `a va po je kat ko ji je pro {ao kroz Se vat za jav ni mir i red i bez be dost. Je di ni je pro blem {to za we ga ni su pla ni ra na sred stva u buyetu za 2013. go di nu, pa }e se to ura di ti re ba lan som. Ka da se to de si, no vac }e bi ti usme ren za tu na me nu - na ve la je pred sed ni ca Sa ve ta Bran ka Be `a nov. Na ~el no je pla ni ra no da bi ci kle ko ri ste po li caj ci ko ji obi la ze {ko le, da se ko ri ste u pe {a~ kim zo na ma i par ko vi ma, na ke ju i [tran du i dru gim lo a ka ci ja ma gde se ne ko ri ste vo zi la. Sa vet je ta da pro ce nio da }e se uvo |e wem ovih pa tro la efi ka sni je ostva ri ti pri su stvo po li ci je u par ko vi ma, na ke ju, gro bqi ma, bu le va ri ma i uli ca ma sa ure |e nim bi ci kli sti~ kim sta za ma, u bli zi ni {ko la i ver -

Po treb na po mo} Da ni je li Ko va ~e vi} Da ni je la Ko va ~e vi} iz In |i je ve} tri go di ne je u bud noj ko mi, u ko joj se na {la na kon sep se pri li kom po ro |a ja. Ova de vet na e sto go di {wa maj ka mo `e da gle da i po kre }e {a ke, ali ni kog ne pre po zna je, kre }e se i hra ni sa mo uz po mo} dru gih, a bol ni ca u Slan ka me nu, u ko joj se tre nut no na la zi, ni je spe ci ja li zo va na za ovaj tip bo le sti. Pro blem je {to ne po sto ji ni jed na usta no va u Sr bi ji ko ja bi Da ni je li mo gla po mo }i. Op ti mi sti~ ne ve sti sti gle su iz kli ni ke u Ne ma~ -

koj gde Da ni je li da ju do bre {an se da us po sta vi sve snu ko mu ni ka ci ju sa oko li nom. Me |u tim, za pr vi krug le ~e wa ko ji tra je {est do osam ne de qa, po treb no je iz dvo ji ti naj ma we 60.000 evra. Sto ga je upu }en apel za po mo}, ka ko bi dvo go di {wa Ma ri ja mo gla da da ra ste uz ma mu. Nov ~a na po mo} Da ni je li mo `e se uplat ti na broj ra ~u na 220-2930000020979-08 na ime Ko va ~e vi} Da ni je la kod Pro kre dit Ban ke A. D. A. L.

Be o grad i Va qe vo ima ju pa tro le na bi ci kli ma

skih obje ka ta. Uko li ko bi pro je kat za `i veo, pr ve bi ci kli sti~ ke pa tro le obi la zi le bi De te li na ru, Sta ri grad, Kli su i Li -

ma ne, i No vi Sad bi, po red Be o gra da i Va qe va, bio tre }i grad u Sr bi ji sa po li caj ci ma na bi ci kli ma. A. Je ri ni}

Is kqu ~e wa stru je No vi Sad: od 8 do 13 sa ti po vre me no u po je di nim uli ca ma Te le pa i Qer mon to va uli ca; od 8.30 do 13 sa ti Pe te fi [an do ra od Jo `e fa Ati le do [ar pla nin ske, Fe je{ Kla re od Pe te fi [an do ra do ]i ri la i Me to di ja, ]i ri la i Me to di ja 45-57 i 102114, Alek san dra Be li }a; od 9 do 12 sa ti Bol man ska uli ca; od 11 do 13 ~a so va La ze Ko sti }a 1228. Pe tro va ra din: od 8 do 13 sa ti Pa vla Ri sti }a, deo na se qa oko pro dav ni ce i Puc ka ro{ od Uli ce Pa vla Ri sti }a ka Ve zir cu; od 8.30 do 11.30 ~a so va Bu ko va~ ki do 34-56 i 9-19, Bu ko va~ ki put 6-60 i 7-77, Kra ji {ka 22a-28a,

52a i 67-69, Ma la Ka ra ga ~a 8, 8a, 16a i 22b. Ve ter nik: od 8.30 do 10.30 sa ti Kra qa Alek san dra 4066 i 45-69, Vu ka Ka rayi}a 38-70 i 37-75, Do bro vo qa~ ka 31-49 i 3044, @e le zni~ ka 40-50 i 1-7, Knin ska 20-120 i 41-135, No va 2-24, Ive Lo le Ri ba ra 20-68 i 21-69, Mi li }a Bar jak ta ra, Iva na Se na ko vi }a 2-8 i 1-7, Ra di vo ja Ko ra }a 2-6, Kra ji {ka 2-12 i 1-5, Abayij ska 1i 2, Ru zma ri no va 2, 1-7, Qu ti ce Bog da na 1-5, Ve le bit ska 1 i 5, No va pre ma Fu to gu 2-10, No vo sad ska 25 i 26, No va 2 4-34 i 319, Re pu bli ke Srp ske 137, Ko sov ske de voj ke 2-4 i 1 i 7, am bu lan ta, ob da ni {te i DIT pro met.


16

NOVOSADSKA HRONIKA

petak 5. april 2013.

„DNEVNIK” I „LAGUNA” POKLAWAJU

Izadava~ka ku}a „Laguna„ u saradwi s „Dnevnikom„ dariva}e ponedeqkom, sredom i petkom ~itaoce na{eg lista sa dve kwige. Dva ~itaoca, koja se prva jave na broj telefona 528-765 od 13 do 13.05 ~asova, a do sada nisu dobijali kwige u ovoj akciji, dobi}e kwigu „^ovek koji je zaboravio sopstvenu `enu“ Yona O’Farela. Dobitnici }e kwige preuzimati u kwi`ari „Laguna„, u Ulici kraqa Aleksandra 3, gde mogu na}i i ostala izdawa ove izdava~ke ku}e.

Mu`evi ~esto {to{ta zaborave – zaborave da im supruga tog jutra ima va`an sastanak, zaboravqaju da odu po ode}u u hemijsku ~istionicu, a poneki zaboravi ~ak i godi{wicu braka... Von je zaboravio da uop{te i ima `enu. Weno ime, wen lik, wihov zajedni~ki `ivot, sve {to mu je ikad rekla, sve {to je on rekao woj – sve je nestalo, tajanstveno izbrisano u jednom nesre}nom trenutku gubitka pam}ewa. Ali sada je ponovo upoznaje – i saznaje da se razvode. N. R.

Izlo`ba u KIC „Mladost” Izlo`ba likovnih stvaralca „Petar Tomi}” iz Ba~ke Palanke bi}e otvorena ve~eras u 19 sati, u Galeriji KIC „Mladost”, Ulica cara Lazara 42, Futog. U programu nastupa flautistkiwa Milica Stani}. Postavka se mo`e pogledati do kraja aprila, a ulaz je slobodan. A. J.

Film o opsadi Sarajeva Projekcija filma „Sarajevske ru`e” odr`a}e se danas u Omladinskom centru CK13, u 17.05 ~asova. Film govori o tome kako su zbivawa tokom opsade Sarajeva rekonstriusana na su|ewima pred Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju. Pored gra|ana Sarajeva koji su pred sudom opisali patwe i stradawa kroz koje su pro{li, u filmu se pojavquju i me|unarodni svedoci, me|u kojima su i ratni izve{ta~i ~ije su reporta`e iz Sarajeva pod opsadom prikazane u sudnici. U filmu su kori{}eni snimci Audio-vizuelne slu`be Tribunala kao i arhivski snimci iz vremena opsade. J. Z.

DANAS U GRADU BIOSKOPI Are na: „Madagaskar 3: Najtra`eniji u Eropi” (14.15), „Ledeno doba 4: Pomerawe kontinenata” (12.30), „Pet legendi” (14), „Zvon~ica i tajna krila” (12.35, 13.30), „Jadnici” (17), „Falsifikator” (22.25), „OZ veliki i mo}ni” (15, 15.15, 17.30), „Vrati mi ime” (22.05),”Kruds 3D” (12, 13.15, 14, 16, 16.10, 18), „Yek ubica divova” (13.15, 15.30, 17.45, 17.50, 22), „Buntovnice” (20.15), „Doma}in” (18.05, 20.10), „21: Kona~no punoletan” (20), „Yi Aj Yo: Odmazda” (20.05, 22.30), „Stoker” (20.20, 22.20), „Slomqeni grad” (22.15), „Qubav dolazi kasnije” (20.30)

POZORI[TA SNP: Scena „Jovan \or|evi}”,opera „Nabuko” (19), Scena „Pera Dobrinovi}”, drama „Najavqeno ubistvo” (19.30) No vo sad sko po zo ri {te: „Krajnosti„ (19)

MUZEJI Mu zej gra da, Tvr|ava 4, 6433–145 i 6433–613 (9–17): stalna postavka „Petrovaradinska tvr|ava u pro{losti”, postavka Odeqewa za kulturnu istoriju Mu zej Voj vo di ne, Dunavska 35–37 (utorak - petak od 9 do 14 sati i od 18 do 22 ~asa, subota - nedeqa od 10 do 18 ~asova): stalna postavka „Sa~uvani tragovi materijalne i duhovne kulture Vojvodine od paleolita do sredine 20. veka” Mu zej ski pro stor Po kra jin skog za vo da za za {ti tu pri ro de, Radni~ka 20a, 4896–302 i 4896-345 (8–16): stalna postavka „Vi{e od pola veka za{tite prirode u Vojvodini” Pe tro va ra din ska tvr |a va, 6433–145 (9–17): podzemne vojne galerije

RO\ENI U novosadskom porodili{tu od prekju~e u sedam sati do ju~e u isto vreme rodile su: BLIZANCE: Sne`ana Todorovi} (devoj~ice) iz In|ije, DEVOJ^ICE: Vesna Gaji}, Azra Sadiku i Vesna Vla{ki iz Novog Sada, Emine Barjami iz Ka}a, Danijela Trebovac iz Bukovca i Tijana Stojanovi} iz In|ije, DE^AKE: Marija \oki} iz Novog Sada, Milena Kosijer iz Sremskih Karlovaca i Ivana Jak{i} iz Kraji{nika.

SAHRANE Na Gradskom grobqu danas }e biti sahraweni: Aleksandar Joce Mikovi} (1953) u 9.45 ~asova, Irena Andrije Draga{ (1939) u 10.30, Biqana Du{ana Josimovi} (1948) u 11.15 ~asova, Ivan Ivana Juri} (1935) u 12, Milenko Jovana Gavrilovi} (1936) u 12.45, Zoltan Nandora Prel (1970) u 13.30, Darinka Ilije Vukadinovi} (1923) u 14.15 i Mihajlo Branka \ura{inovi} (1949) u 15 ~asova. Na Uspenskom grobqu danas }e biti sahrwen Milorad Vase Peji} (1921) u 13 ~asova, a na novom grobqu u Petrovaradinu danas }e biti sahrawen Mladen Vojina @aki} (1930) u 15 ~asova. Na Centralnom grobqu u Futogu danas }e biti sahraweni Petar Petra Gvero (1951) u 13 ~asova i Anka Ondreja Male{ (1957) u 15 ~asova.

Akademci mogu, smeju, zahtevaju, zaslu`uju „Boloweze proces po~eo je u kuhiwama Evrope, a }ufta u menzi se raspala i ubijen je sistem ve~itog studirawa” – zaorio se ju~e u kampusu Novosadskog univerziteta glas radio-voditeqa Da{ka Milinovi}a. On i wegov kolega iz emisije „Uz budilnik sa Mla|om i Da{kom”, Mladen Urdarevi}, izveli su u`ivo emisiju u sklopu obele`avawa Dana studenata, a prikqu~io im se i Dejan ]irjakovi}, poznatiji kao Bo{ki} iz serijala “Dr`avni posao”. Doga|aj je organizovan pod parolom „Omladinci, kud ste po{li”, a podr{ku su dali Studentska unija Filozofskog fakulteta i Studentski kulturni centar. - Prethodnih godina ovaj datum se nije obele`avao na novosadskom Univerzitetu te smo se odlu~ili da organizujemo akciju kojom }emo skrenuti pa`wu studenata i pokazati im da se i oni pitaju za pojedine stvari i da moraju da reaguju - navela je ~lanica organizacionog tima sa Filozofskog fakulteta Katarina Vasiqevi}. – Ujedno, studenti su mogli osvojiti karte za koncerte u „Fabrici”, tako {to su na kreativan na~in odgovarali na temu “Ja sam student i ja mogu, zahtevam, moram ili zaslu`ujem”. Ovu studentsku aktivnost ispratio je i rektor UNS Miroslav Veskovi}, koji je poru~io akademcima da prostor kampusa iskoriste na pravi na~in, oplemewuju}i ga idejom, inicijativom i radom. - Svi zajedno treba da na|emo mehanizme i poka`emo da nam je stalo do Univerziteta i da poku{amo da pokrenemo neke

Foto: N. Stojanovi}

„^ovek koji je zaboravio sopstvenu `enu”

OBELE@EN DAN STUDENATA

Ra dio-emi si ja u`i vo iz univerzitetskog kam pu sa

stvari. Treba pokretati pitawa koja se ti~u zavr{etka studija, u~ewa pravih stvari i pronalaska posla, ali i kreirawa posla, a ne samo ~ekawa da ga dr`ava obezbedi, jer ona nema snage da re{ava probleme svakog pojedinca - naveo je Veskovi}. Pored ispisivawa parola, osvajawa ulaznica, ispijawa besplatne kafe i dru`ewa u kampusu, akademci su imali priliku i da porazgovaraju sa popularnim voditeqima o studentskim temama, ali na na~in svojstven wihovoj emisiji, koja obiluje humorom, finom ironijom i sarkazmom.

- Do{li smo jer su nas pozvali, a mi ne umemo da ka`emo „ne”, naro~ito ne ovim super studentima. @elim da oni pobede na narednim izborima i vode parlament boqe, kupe nove instrumente... - bio je {aqiv Da{ko Milinovi}. Dan studenata, 4. april, obele`ava se u znak se }a wa na ve li ke stu dent ske demonstracije protiv ja~awa fa{izma, koje su odr`ane 1936. godine u Beogradu. Tada je nastradao student prava @arko Marinovi}. A. Jerini}

POVODOM DANA NAPU[TENIH @IVOTIWA

Odgovorno vlasni{tvo smawuje broj lutalica Odgovorno vlasni{tvo osnov je re{ewa problema napu{tenih pasa i ma~aka, saop{teno je ju~e iz udru`ewa „Qudi za `ivotiwe”, povodom obele`avawa Svetskog dana napu{tenih `ivotiwa. Kako je navedeno, obavezno

TElEfONI

obele`avawe pasa i ma~aka mikro~ipom i spre~avawe razmno`avawa ne`eqenih potomaka utica}e na zna~ajno smawewe broja lutalica. - U Srbiji postoji dobar zakonski okvir za kona~no re{ewe

problema napu{tenih pasa i ma~aka, ali se propisi u ovoj oblasti gotovo i ne primewuju. Rezultati su slabi i gra|ani su opravdano nezadovoqni, s obzirom na to da se u to ula`e mnogo novca - re~eno je u Udru`ewu.

Ujedno, oni su apelovali na gra|ane da tra`e od lokalnih vlasti da preuzumu odgovornost, ali i da se kazne neodgovorni gra|ani koji ku}ne qubimce izbacuju na ulicu. A. J.

NOVOSADSKI VODI^

VA@NIJI BROJEVI Policija 192 Vatrogasci 193 Hitna pomo} 194 Ta~no vreme 195 Predaja telegrama 196 [lep - slu`ba AMSJ 987 Auto-moto savez Srbije 987 Informacije 988 i 0900098210 Toplana kol centar 0800 100-021 reklamacije 24 sata 4881-104, za potro{a~e 420-853 Vodovod i kanalizacija, centrala 488-33-33 prijava kvara vodovod 0800-333-021 prijava kvara kanalizacija 442-145 ^isto}a 6333-884 “Novi Sad - gas” 6413-135 i 6413-900 JKP “Stan” 0800 -300-330 Kol centar preduze}a „Put” 6313-599 Kol centar „Parking servisa” 4724-140 „Gradsko zelenilo” marketing i PR 4881-633 rasadnik 403-253 “Dimni~ar”, 6622-705, 6615-834 „Elektrodistribucija” centrala 48-21-222 planirana iskqu~ewa i prijava kvara 421-066 @elezni~ka stanica 443-200 Me|umesna autobuska stanica 444-022 Prigradska autobuska stanica 527-399 Gradsko saobra}ajno 527-796 Gradsko grobqe 518-078 i 518-111 Pogrebno, JKP “Lisje” 6624-102 Pogrebna ku}a „Konkordija” 452-233 Dru{tvo krematista “Ogaw” 422-288 Ger. cent. - pomo} i nega 450-266 lok. 204, 205 Prihvatna stanica 444-936 Prihvatili{te Futog 895-760/117 Dnevni centar za stara lica 4889-512 Info centar za osobe sa invaliditetom radnim danom (od 10-15) 021/447-040 ili sms 066/447-040 Komunalna inspekcija 4872-444 (centrala), 4872-403 i 4872-404 (dispe~erski centar) SOS telefon za pu{a~e u krizi - od 7 do 10 ~asova 4790-668

APOTEKE No}no de`urstvo: “Bulevar” - Bulevar M. Pupina 7 (od 20 do 7)

420-374

ZDRAVSTVENA SlU@BA Dom zdravqa „Novi Sad”, kol centar 4879-000 Klini~ki centar 484-3484 No}no de`urstvo za decu u Zmaj Ogwena Vuka (subota i nedeqa) 6624-668 No}no de`urstvo za odrasle (Wego{eva 4) (subota i nedeqa i praznici) 6613-067 Vr{a~ka 28 4790-584 Klinika za ginekologiju i aku{erstvo 4899-222 De~ja bolnica 425-200 i 4880-444 Institut - Sremska Kamenica 4805-100

TAKSI Prevoz osoba ote`anog kretawa „Hendikeb” 432-005, 060/313-3103 Vojvo|ani - taksi 522-333 i 065-520-0-500 Pan-taksi 455-555 VIP - taksi 444-000, SMS 1088 Delta plus - taksi 422-244 Maksi Novosa|ani - taksi 19991, 451-111 Grand - taksi 443-100 Luks 30-00-00 MB - taksi 500-222 De`urni taksi 6350-350 Halo - taksi 444-9-44, SMS 069/444-444-9

POLIKLINIKA „PEKI]” Gr~ko{kolska 3, tel: 426-555, 525-261, radnim danom od 8 do 20, subotom od 8 do 14 RADIOLO[KI KABINET „DIJAGNOSTIKA CENTAR”, rendgen, ultrazvuk, mamografija, [afarikova 13, tel: 572-646, 571-322 GINEKOLO[KA AKU[ERSKA ORDINACIJA, „PROF. DR DRA^A”, Petra Drap{ina 50, radi od 9 do 13 i od 16 do 19 sati tel: 522-594 i 063/746-1693 GINEKOLO[KOAKU[ERSKA ORDINACIJA „TODOROVI]”, Bul. oslobo|ewa 48/I Tel: 442-645, 677-91-20

„KOMPAS” TOURISM&TRAVEL, Bul. M. Pupina 15, tel: 6611-299, 6612-306, mail:kompas@eunet.rs

AUTO-SERVIS „ZORAN”, automehani~ar - autoelektri~ar, tehni~ki pregled, Reqkovi}eva 57, Petrovaradin, tel: 6433-748 PREVOD DOO, Novi Sad, Resavska 3, sve vrste prevo|ewa, inostrane penzije, tel: 6350-664, i 6350-740


novosadska hronika

petak 5. april 2013.

17

INTERVJU PETKOM DI REK TOR JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZE]A „PUT” DAR KO RA DI]

Od ime no va wa no vog di rek to ra JKP „Put” Dar ka Ra di }a pro {lo je oko de vet me se ci. No vi di rek tor je po pre u zi ma wu funk ci je u fir mi na i {ao na ve o ma te {ko sta we, za te ~e ni dug pre ma do ba vqa ~i ma bio je 700 mi li o na di na ra. Ta ko |e, tu je bio i kre dit kod Raz voj ne ban ke Voj vo di ne, kre dit za as falt nu ba zu i je dan krat ko ro~ ni kre dit ko ji je bio vr lo ne po vo qan. - Za pro te klo vre me us pe li smo da sma wi mo du go va wa i ona su sa da is pod 400 mi li o na di na ra, ne ra ~u na ju }i one ko ji su na ma du `ni. To ne zbra jam u kom plet nu su mu, jer }e od ne kih fir mi ko je su ve} u ste ~a ju bi ti ve o ma te {ko na pla ti ti po tra `i va wa. Mi ne `e li mo da pri ti ska mo na {e du `ni ke ko ji su nam du `ni oko sto do sto i pe de set mi li on a di na ra, jer zna mo da su svi u ve o ma te {koj si tu a ci ji. [to se ti ~e kre di ta kod Raz voj ne ban ke Voj vo di ne on je anu li ran, {to

zna ~i da vi {e ne po sto ji, i ima mo jo{ sve ga dve ra te od po de set mi li o na za as falt nu ba zu - ka `e Ra di} za „Dnev nik” i do da je da }e u to ku ove go di ne „Put” bi ti bez kre di ta {to im otva ra mo gu} nost da ku pu ju no ve ma {i ne, jer bez no vih teh no lo gi ja ne mo gu da bu du kon ku rent ni na tr `i {tu. l Ko ji je naj ve }i pro blem ko ji ste uo~i li u pred u ze }u i po sto ji li mo gu} nost da se on re {i? - Pri li kom do la ska u pred u ze }e ni sam znao ko li ko je „Put” ve o ma mo} na fir ma, da ima ve o ma ve li ki vo zni park, ma {i ne i vr lo stru~ ne qu de. Me |u tim, zbog od re |e nih raz lo ga fi ma ni je do bi ja la po slo ve. Pro blem, ka ko kod nas, ta ko ve ro vat no i kod dru gih jav nih pred u ze }a je vi {ak za po sle nih. Ka ko je na ma osni va~ Grad, on mo ra i da re {i pro blem sa vi {kom rad ne sna ge. Ka da bi ot pu sti li qu de na {li bi se u ve li kom pro ble mu, jer

As falt na ba za za auto put - Sva ke zi me na {e pred u ze }e re mon tu je as falt ne ba ze, a ove go di ne iz dvo jen je zna ~a jan no vac za taj po sao. Mi je di ni u okru `e wu ima mo dve as falt ne ba ze, jed nu po red dru ge, ~i ju su ka pa ci te ti 80 to na po sa tu, od no sno 180 to na po sa tu. Mi i iz najm qu je mo na {e uslu ge pa smo ta ko pot pi sa li ugo vor sa fir mom „Ener go pro jekt” za pro iz vod wu as fal ta ko ji se ko ri sti za grad wu autopu ta. Sa mim tim {to se on ko ri sti za autoput zna ~i da je as falt od go va ra ju }eg kva li te ta. Po red to ga, mi ima mo i la bo ra to ri ju za is pi ti va we as fal ta u ko joj se kon tro li {e kva li tet.

Fo to: N. Sto ja no vi}

Za va qa ne pu te ve po treb no {est mi li jar di di na ra

svi mi `i vi mo od te pla te i svi oni ima ju po ro di ce. Za to se na dam da }e Grad iz na }i no vac i mo gu} nost da se ovaj pro blem re {i. U „Pu tu” je tre nut no za po sle no 406 rad ni ka, a re al na ci fra bi bi la iz me |u 250 i 300 qu di, {to za vi si od in ten zi te ta po slo va. l Ka kvo je sta we put ne mre `e u gra du i ko ja je va {a pro ce na ko li ko je nov ca po treb no da bi se sta we sa ni ra lo? - Mi slim da sa mo dve sa o bra }a ni ce u gra du, na `a lost, ne tre ba da se ra de, a to su Bu -

le var Evro pe i Som bor ski bu le var, dok su sve osta le zre le za re kon struk ci ju. Upra vo zbog to ga, pre go di nu i po da na ure |en je Ele bo rat o sta wu obje ka ta put ne pri vre de, sa ta da {wim ce na ma. Da bi se pu te vi na te ri to ri ji gra da do ve li u „nul to sta we” po treb no je {est mi li jar di di na ra. l [ta JKP „Put” pla ni ra u ovoj gra |e vin skoj se zo ni i ko ji su to ka pi tal ni po slo vi ko je }e te ra di ti? - Glav ni po sao je na sta vak iz grad we Bu le va ra Evro pe ~i me se te ret ni sa o bra }aj iz ba -

cu je iz gra da. Ka mi o ni uni {ta va ju sa o bra }aj ni ce, jer ne ma ju ku da da idu i ovim po te zom `e li mo da re {i mo taj pro blem. l Uko li ko Grad uspe da ras ki ne ugo vor sa „Bo ro vi com”, da li }e „Put” kon ku ri sa ti za po sao na de o ni ci Bu le va ra Evro pe, od ka na la do auto pu ta? - Vr lo ra do. Ako se to de si i ako se ras pi {e ten der za taj po sao, mi }e mo kon ku ri sa ti. Ja in si sti ram na to me da sva ki za po sle ni u na {em pred u ze }u raz mi {qa kao da smo pri vat na fir ma. Le po je to {to na ma Grad da je od re |e ne po slo ve, ali mi mo ra mo da se ori jen ti {e mo na to da bu de mo kon ku rent ni. Jer, sa mo je pi ta we da na ka da }e do }i do pri va ti za ci je svih jav nih pred u ze }a i fir ma na to mo ra bi ti sprem na. l O~i gled no je da uli ce ko je se re kon stru i {u kroz ne ko li ko go di na pro pad nu. Za {to je to ta ko? - Jed na stvar je ~i we ni ca da ra ni je ni je po sto ja la sin hro ni za ci ja u ra du jav nih pred u ze }a. De {a va lo se da se uli ca as fal ti ra pa se za ne ko li ko me se ci po no vo ras ko pa va, a ~im se as falt ras ko pa pa se po no vo kr pi taj deo je ve o ma pod l o ` an pro p a d a w u. Dru g a stvar je, kao {to sam ve} re kao, te ret ni sa o bra }aj. Grad i uli c e su kon s tru i s a n e za 300.000 sta nov ni ka, a on sa da, sa oko li nom, ima dvostruko

vi{e `i te qa. Po ve }an je broj vo zi la, ali su ka mi o ni ve li ki pro blem. l Va {e pred u ze }e je pre de se tak go di na kre nu lo u ak ci ji be to ni ra wa auto bu skih sta ja li {ta {to je da lo od li~ ne re zul ta te, ali taj po sao ni je za vr {en. - Mi ima mo i re sur se i zna we da taj po sao od ra di mo, ali mi ni smo upra vqa ~i i na log za ta kav po sao mo ra mo da ~e ka mo od Za vo da za iz grad wu gra da.

Re dov ne pla te - Pro se~ na pla ta u pr va dva me se ca ove go di ne je 47.846 di na ra i za po sle ni je do bi ja ju re dov no. Ka da sam do {ao u pred u ze }e bi lo je ma lih za ka {we wa, ali sa da sti `e mo da za ra de is pla }u je mo na vre me i po red to ga {to pro {log le ta ni smo ima li po sla. l Ko li ko vam zna ~i to {to vam je Grad, na ne ki na ~in, dao pred nost u ve zi sa po je di nim po slo vi ma? - Ja bih pre re kao da nam Grad ni je ne {to dao, ve} nam je vra }e no ono {to nam je od u ze to. To se od no si na vra }a we ras ko pa nih po vr {i na u pr vo bit no sta we, jer je sa svim nor mal no da osni va~ da po sao pred u ze }u ko je je osno va no za to. To }e nam ve o ma po mo }i u fi nan sij skoj sta bi li za ci ji. Bojan Mar ko vi}


18

tv program

petak 5. april 2013.

06.00 07.30 09.00 09.00 10.00 11.00 13.30 15.30 16.00 17.00 18.00 18.25 20.00 20.30 22.00 00.30

Музички блок ВОА Свет животиња Цртани филм Вести Излог страсти Културни програм Војвођанске вести Реците, питајте Свет животиња Излог страсти Меридијанима Војвођанске вести Док. програм Војвођанске вести ВОА

Ксенија Јовановић

Све странци Серијалом емисија у којима ћемо прелиставати недељне дневнике странаца који бораве у Војводини, покушаћемо да сазнамо какви смо ми заиста. Запажања, искуства, необични, изненађујући, збуњујући догађаји и сусрети у току једне седмице, презентовани на питак, забаван начин, помоћи ће нам да стекнемо праву слику о себи и средини у којој живимо. Аутор је Ксенија Јовановић, а редитељ Весна Топалов. (РТВ 1, 19.00) 09.00 09.05 10.10 11.00 11.25 11.30 11.55 12.00 12.10 12.40 13.30 14.00 14.05 14.30 15.00 15.05 16.00 16.50 17.00 17.20 17.50 18.55 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.35 23.45 00.10 00.35 01.00

Државни посао Монсуно Палета Професионалци Правни саветник Здравље пре свега Име мог сокака Вести Образовни програм У Ковиљу има ковач Емисија (мађ) са српским титлом Вести Чари риболова Спортска Војводина Вести за особе са оштећеним слухом Оперативци Сучељавање Временска прогноза ТВ Дневник Један на један Разгледнице Државни посао Све странци ТВ Дневник Оперативци Марион Мазано Војвођански дневник Петказање Један на један Професионалци Све странци Концерт групе „Гарави сокак„

06.30 09.00 09.10 09.35 09.55 10.05 11.00 11.10 11.35 12.05 13.00 13.05 14.05 14.30 15.00 15.10 15.35 16.00 16.15 16.30 17.18 17.30 18.45 19.00 19.30

Новосадско јутро Вести Храна и вино Цртани филм Трас Клиника Вести Лична грешка Документарни програм Серија Вести Пут за Евонли Витраж Вреле гуме Вести Документарни програм Храна и вино Објектив (слов) Објектив (мађ) Закон улице Трас Новосадско поподне Реч за данас Објектив Пут за Евонли

06.00 Вести 06.05 Јутарњи програм 08.00 Јутарњи дневник 08.15 Јутарњи програм 09.00 Вести 09.05 Позориште у кући 09.38 Разгледница 10.05 Вести 10.09 Енциклопедија за радознале 10.40 Градске птице 11.07 Тито-црвено и црно 12.00 Дневник 12.15 Спорт плус 12.30 Појмовник раног хришћанства 13.35 Евронет 13.41 Циклус-Време злочина (Синиша Павић): Последњи чин, тв филм 14.46 Задња кућа Србија 15.15 Ово је Србија 16.00 Бољи живот 17.00 Дневник РТ Војводина 17.20 Шта радите, бре 17.45 Београдска хроника 18.25 Око 19.00 Слагалица 19.30 Дневник 20.05 Бољи живот 20.51 Тенис-Дејвис куп: САД- Србија 21.30 Тенис-Дејвис куп: САД- Србија, пренос 00.00 Дневник 00.15 Евронет 02.51 Позориште у кући 03.00 Вести (04.00,05.00) 02.51 Енциклопедија за радознале 03.54 Око 04.27 Разгледница 04.53 Тито-црвено и црно 05.47 Верски календар

10.24 10.53 11.25 11.55 12.30 13.02 14.00 14.21 14.36 14.49 15.07 15.24 15.49 16.16 16.38 17.36 18.08 18.45 19.10 19.32 19.40 19.46 20.00 20.30 21.01 22.00 22.30 23.34 00.26 01.29 02.25 03.20 05.30

Концерт за добро јутро Слагалица Верски календар Пустоловине Марка и Маје Пчелица Маја Ана Добрић Зујалица Необично о биљакам Арс практика Петар други Петровић Његош Научи ме да... Датум Мој љубимац Седница Народне Скупштине Републике Србије, пренос Програм зависи од трајања преноса Место за нас Скадарлија, док. програм Преци и потомци Николај Лугански свира шопена Метрополис Трезор Зујалица Необично о биљакам Арс практика Петар други Петровић Његош Научи ме да... Антисемитизам Градске птице Путокази вере Преваранти Трио свети Фудбал-Преглед Лиге Европе Пустоловине Марка и Маје Пчелица Маја Ана Добрић Датум Верски календар Странац у Србији Лов и риболов Преваранти Контекст Видик Тајне биљака Мадредеуш Трезор Фудбал-Преглед Лиге Европе Тенис-Дејвис куп: САД- Србија Лов и риболов

07.00 11.00 12.00 13.00 13.20 14.15 15.30 15.50 16.00 17.00

Добро јутро Фарма- уживо Све за љубав Први национални дневник Недељно поподне Тачно у подне Нежељене Национални дневник Фарма- уживо Прељубници

06.02 06.48 07.15 07.26 07.51 08.15 08.23 08.44 08.59 09.12 09.27 09.43 09.53 10.00

08.25 09.30 10.00 10.35 13.15 15.00 16.00 16.40 17.00 18.30 19.05 20.05 20.30 21.30 23.00 23.35 01.00 01.30

Доме, слатки доме Хоћу да знам Вести Велики брат ВИП (уживо) Ларин избор Посетиоци Вести Спортски преглед Велики брат ВИП (уживо) Вести Ларин избор Велики брат ВИП (уживо) Посетиоци Велики брат (дневни преглед) Вести Велики брат ВИП (уживо) Велики брат ВИП, без цензуре Филм: Ноћ и град

08.00 09.00 10.00 11.30 12.00 14.00 15.00 15.45 16.30 17.30 18.15 19.00 20.00 22.00 00.00

Цртани филм У рингу Филм: Без милости Сити вести Филм: Бразил Породични обрачун Собарица са Менхетна Маријана и Скарлет Гром у рају Наследници Тјудорови Ескобар- господар зла Филм: Последњи џелат Филм: Поротник Филм: Саут централ

Ларита Шелби

Новак Ђоковић и Виктор Троицки

Тенис: Дејвис куп САД–Србија (РТС 1, 20.51)

ЦРТАНИ ФИЛМ

Монсуно (Хепи, 11.25) 05.00 08.00 09.15 09.30 09.40 10.00 10.40 11.25 12.10 12.50 13.40 13.55 14.00 15.40 15.55 16.00 17.30 17.55 18.30 18.50 20.00 21.10 22.10 23.20 01.00

Добро јутро, Србијо Сузе Босфора Телешоп Вилењаци у боји Метеор и моћни камиони Земља коња Покемони Монсуно Моћна чигра Моћни ренџери Телешоп Вести Моја Србија Телешоп Вести Сузе Босфора Насловна страна, квиз Телемастер Насловна страна, квиз Филм Голи живот Судбине Луда кућа Филм Филм

Саут централ После десет година проведених у затвору, Боби се враћа свакодневици Лос Анђелеса. Он жели да отвори врата свом новом животу, далеко од криминала. Ипак, прошлост га неће оставити на миру. Његов малолетни син је већ загазио у криминалне воде. Боби ће дати све од себе да спасе сина од несрећне будућности. Улоге: Бајрон Минс, Глен Пламер, Лекси Бигем, Ларита Шелби Режија: Стивен Милберн Андерсон (Пинк 2, 00.00)

Миломир Марић

Голи живот (Хепи, 20.00)

СЕРИЈА 07.50 08.20 08.45 10.00 10.30 11.20 11.40 12.30 12.40 13.10 13.35 14.00 15.10 16.40 17.10 17.45 18.00 18.15 18.30 18.45 19.00 19.25 19.30 20.00 21.30 22.15 22.40 23.10

Центар света Лов и природа Петказање Свјетионик (хрв) Додати живот годинама Здраво живо Нека песма каже Вести (мађ) Емисија на мађарским са српским титлом Фолдер култура Плави круг Концерт Кемала Монтена Добро вече Војводино (рус) Духовка (слов) Емисија (слов) ТВ Дневник (хрв) ТВ Дневник (слов) ТВ Дневник (рус) ТВ Дневник (рум) ТВ Дневник (ром) ТВ Дневник (мађ) Спортске вести (мађ) Кроз Карпате, путописни серијал (слов) Добро вече, Војводино (слов) Бесни пси Спортска Војводина Здравље пре свега Палета

Пут за Евонли (Новосадска ТВ, 13.05) 20.20 20.30 22.00 22.30 23.40 00.10

Неон сити Документарни програм Објектив Клиника Закон улице Серија

09.30 Свет фудбала 10.00 Евролига: Каха Лаборал Монтепаски 11.30 Премијер лига, Магазин 12.00 АТП 12.30 ВТА Карлстон 1/8 Финала 15.30 Дејвис куп: Аргентина – Француска 21.30 Мото ГП Катар – Тренинг 2 Мото ГП 22.15 Мото ГП Катар – Тренинг 3 Мото 3 22.55 Мото ГП Катар – Тренинг 3 Мото 2

06.00 06.15 06.40 08.10 09.00 09.45 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 15.55 16.00 17.00 18.05 18.25 19.00 19.20 20.10 20.20 21.15 23.00 00.00 00.15 02.00 02.05 03.00 04.00

Ексклузив Експлозив Кад лишће пада Дођи на вечеру Тачно 9 Одбачена Љубав и казна Несреће у ваздуху Тачно 1 ВИП Како време пролази Срећне вести Дођи на вечеру Одбачена Ексклузив Експлозив Вести Љубав и казна Лото Како време пролази Вече са Иваном Ивановићем Певај брате Ноћни журнал Филм: Колумбов дан Срећне вести ВИП Несреће у ваздуху Љубав и казна

СЕРИЈА

Мала невеста (Пинк, 19.10) 18.30 19.10 20.00 20.45 21.15 23.00 23.30 02.00 03.00 05.00

Национални дневник Мала невеста Фарма- преглед дана Фарма - специјал Грандшоу Фарма специјал - истина или изазов Фарма журка Пабло Ескобар Филм: Мост змајева Филм: Приче уз логорску ватру

Radio Novi Sad PRO­GRAM­NA­SRP­SKOM­JE­ZI­KU:­ UKT­87.7,­99.3,­99.6MHz­i­SR­1269­KHz­(00,00-24,00) PRO­GRAM­NA­MA­\AR­SKOM­JE­ZI­KU:­ UKT­90.5,­92.5­i­100.3­MHz­(00,00-24,00) PRO­GRAM­NA­OSTA­LIM­JE­ZI­CI­MA­-­ SLO­VA^­KOM,­RU­MUN­SKOM,­ RU­SIN­SKOM,­ROM­SKOM,­BU­WE­VA^­KOM­I­MA­KE­DON­SKOM­JE­ZI­KU­ UKT­100­i­107,1­MHz­(00,00-24,00)

04.00 Филмски програм, 07.00 Уз кафу, 07.30 Бели лук у папричица, 08.30 Цртани филм, 09.00 Године пролазе, 10.00 Шоу - Парови, 14.00 Ветар у леђа, 16.00 Љубав на продају, 17.00 У међувремену, 18.00 Године пролазе, 19.00 Објектив, 19.30 Цртани филм, 20.00 Скарлетина видовчица, 21.00 Топ 10, 22.00 Објектив, 22.30 Жива ватра, 00.00 Објектив, 01.00 Одељење за убиства

08.45 Тандем, 08.55 Ски Јахорина, 09.25 Фокус, 12.50 Туристичке разгледнице, 13.00 ФАМ, 13.45 Топ шоп, 16.00 Веб џанк, 16.30 Фокус, 17.00 Ски Јахорина, 17.40 Инфо Пулс, 20.00 Фокус, 20.50 Инфо Пулс, 21.10 Туристичке разгледнице, 21.30 Инфо клуб, 22.15 НС Индекс, 22.30 Бање Србије, 23.00 Фокус, 23.40 Туристичке разгледнице, 00.00 Инфо Пулс, 00.35 Фокус, 01.00 Ски Јахорина

08.00 Образовни програм, 09.00 Преглед штампе, 09.30 Пролог, 10.00 Преглед штампе, 10.25 Док. филм, 12.00 Акценти, 12.15 Филм, 14.00 Акценти, 14.15 Забавни програм, 16.00 Акценти, 16.30 Писмо глава, 18.00 Акценти, 18.15 Серијски филм, 20.00 Образовни програм, 21.00 Здравље, 22.30 Акценти дана, 23.00 Прслук агеин

07.00 Аморе Латино, 08.00 Пролог, 09.00 Кухињица, 09.30 Модни магазин, 10.00 Биографије, 11.00 Изблиза, 11.30 Инвестиције, 12.00 Играмо се, 13.00 Отворени екран, 14.00 Јахтинг, кемпинг, травелинг, 14.55 Инфо, 15.30 ИТ Нетворк, 16.00 Аморе Латино, 16.55 Инфо, 17.30 Бибер, 18.00 Зоо пузле, 18.30 Кухињица, 18.55 Инфо, 19.30 Бибер, 20.15 Прес пресек, 21.15 Перископ, 22.00 Бибер, 22.30 Инфо, 23.00 Филм, 00.30 Бибер, 01.00 Ноћни програм

12.00 Срем на длану: Пећинци, 13.00 Џубокс, 14.30 Ловци на змајеве, 15.00 Доктор Ху, 15.45 Кухињица, 16.15 Док. програм, 17.00 Новости 1, 17.15 Срем на длану: С. Митровица, 18.10 Између редова, 19.00 Новости 2, 19.30 Ловци на змајеве, 20.00 Доктор Ху, 20.45 Срем арт, 21.15 Зоо хоби, 22.00 Новости 3, 22.30 Шоу програм: Парови, 23.30 Између редова, 00.15 Глас Америке

08.00 Банат данас, 09.00 Господин муфљуз, 09.30 Опстанак, 10.00 Филм, 11.30 Храна и вино, 12.00 Пут вина, 13.00 Квиз, 14.30 Земља наде, 15.30 Док. програм, 16.00 Пријатељи и супарници, 17.00 Под сунцем, 17.50 Вести за глувонеме, 18.00 Банат данас, 19.00 Мозаик дана, 19.30 Храна и вино, 20.00 Пријатељи и супарници, 21.00 Везер, 22.00 Мозаик дана, 22.30 Макс Кју, 23.15 Квиз, 00.15 Под сунцем


petak 5. april 2013.

IZBOR IZ SATELITSKOG PROGRAMA

FEQTON

9

19

ДО БРИ ЦА ЋО СИЋ ИЗ ЗА ГРЕ БАЧ КОГ УГЛА

Пи ше: Дар ко Ху де лист 07.40 Спасавање оронулих грађевина 08.35 Шминкање са Клио 09.30 Богата млада, сиромашна млада 10.25 Четири венчања - Америка 11.20 Највећи губитник 12.15 НY Инк 13.10 Живети са 295 кг 14.05 Твој стил у његовим рукама 15.00 Мали људи, велики свет 15.25 Краљ посластичара као кувар 16.20 Спасавање оронулих грађевина 17.15 Шминкање са Клио 18.10 Богата млада, сиромашна млада 19.05 Алесандрова кухиња 19.35 Стручњак за торте 20.00 Верујете ли у чуда? 20.55 Четири куће - Америка 21.50 Изазов у креативности 22.45 Необичан секс 23.40 Ургентни центар 00.40 Верујете ли у чуда? 01.40 Четири куће - Америка

08.00 Други светски рат у боји 09.00 Скривена блага афричке, аустралијске и индијске уметности 10.00 Прича о науци 11.00 Прича о сателитима 12.00 Како је уметност створила свет 13.00 Заборављени начини исхране 14.00 Тајм тим година 15.00 Скривена блага афричке, аустралијске и индијске уметности 16.00 Човекова историја 17.00 Ловци на митове 18.00 Заборављени начини исхране 19.00 Потрага за Александровим изгубљеним светом 20.00 Инуитска одисеја: Освајање Новог света 21.00 Фајт клаб. историја организованих борби 22.00 Хрватски владари 23.00 Други светски рат у боји 00.00 Тајм тим година 01.00 Ловци на митове

08.00 Завера Розвел 09.30 Кунг фу стори оф таији панда 11.00 Балтичка олуја 13.15 Жена заробљена зимом 16.00 Америчка дивота 18.00 Кугуар клуб 20.00 Коко Шанел и Игор Стравински 22.00 Књига о џунгли 1 00.00 Еротски филм

Же на за ро бље на зи мом Мајкл је астро ном ко ји ве ру је у квант ну ко смо ло ги ју, тј. у по сто ја ње па ра лел них све то ва. Игром суд би не упо зна је се са ми сте ри оз ном Ке ро лајн, ко ја се при сва ком њи хо вом су сре ту чи ни дру га чи јом. Уло ге: Џу ли Га јет, Џе ми Сајвс, Бра јан Кокс Ре жи ја: Ри чард Џоб сон (Си не ма ни ја, 13.15)

07.20 08.20 09.20 10.20 12.20 13.20 14.20 15.20 16.20 18.20 19.20 20.20 21.20 23.20 00.20 01.20

Ра сел Кроу

Го спо дар и рат ник: Дру га стра на све та Фран цу ска 1805. под вод ством ца ра На по ле о на ра ту је с Ве ли ком Бри та ни јом на мо ру. Ка пе тан бри тан ске кра љев ске мор на ри це Џек Об ри за кор ми лом рат ног је дре ња ка во ди свој при ват ни рат с фран цу ском фре га том, од лу чан да по ра зи не при ја те ља. Уло ге: Ра сел Кроу, Пол Бе та ни, Би ли Бојд, Џејмс Д Ар си, Ли Ин гле би Ре жи ја: Пи тер Вир (ХРТ 1, 20.12) 07.00 09.59 10.54 11.08 12.00 12.38 13.23 14.33 15.05 15.55 16.45 17.50 18.14 18.51 19.10 19.30 20.12 22.28 23.15 23.52 01.25 02.50

07.02 07.32 07.54 08.19 08.45 09.10 09.57 10.41 12.09 13.22 14.49 15.10 16.00 16.33 17.17 18.00 18.40 19.01 19.33 20.00 21.01 22.07 22.38 23.11 00.40 01.41 02.23 03.04 03.37

Џу ли Га јет

08.15 08.45 09.10 10.00 10.50 11.20 11.45 11.55 12.50 13.45 14.45 15.40 16.10 17.05 17.35 18.05 18.35 19.05 20.00 20.55 21.55 22.55 23.50 00.45 01.40

Хоуп и Фејт Како сам упознао вашу мајку Приватна пракса Џордан Мелиса и Џои Лудница у Кливленду Брза италијанска кухиња Тело је доказ Џордан Затрпани ђубретом Пројекат „Модна писта„ Судије за стил Али Мекбил Хоуп и Фејт Како сам упознао вашу мајку Мелиса и Џои Лудница у Кливленду Очајне домаћице Џордан Пројекат „Модна писта„ Мајке плесача Приватна пракса Очајне домаћице Водич за стил Тима Гана Пројекат „Модна писта„

Ерика Плаве крви Краљевски болесници Убиства у Мидсамеру Пандури новајлије Монк Плаве крви Краљевски болесници Убиства у Мидсамеру Пандури новајлије Монк Видовњак Браћа и сестре Скандал Добра жена Пандури новајлије

Добро јутро, Хрватска Живот на реци, док. серија Скица за портрет Преуреди па продај! 5, док. серија Дневник 1 Пркосна љубав Др Оз 3, ток-шоу Друго мишљење Научна петица Краљ винограда Хрватска уживо Путем европских фондова Иза екрана Мањински мозаик Тема дана Дневник Господар и ратник: Друга страна света, филм Кенедијеви Дневник 3 Филмски маратон: Словенка, филм Филмски маратон: Опседнута Сара, филм Мајка у шеснаестој, филм

Мала ТВ Шаолински пажеви Телетабиси Деда света Амика Школски сат Долина сунца Мајка у шеснаестој, филм Свингерс - Првих 10 година, снимак концерта Опседнута Сара, филм Деграси Школски сат Регионални дневник Долина сунца Нови клинци с Беверли Хилса Бриљантин Музика, музика... Мала ТВ Свет чоколаде, док. серија Легенде: Лучијано Павароти, док. филм Даунтаун Еби Књига или живот Опера бокс Луис Пети дан, ток шоу Звездана врата Трачара Секс и град Ноћни музички програм

06.00 Страх 08.00 Човек којег није било 10.00 Брице 12.00 Брице 2: Поново у послу 14.00 Вештичија љубав 16.00 Велика бела превара 18.00 Спашени! 20.00 Печ Адамс 22.00 Буђење мртвих 00.00 Еротски филм 01.00 Еротски филм

07.00 Момци с Мадисона 08.00 Биографија - Метју Меконахју 09.00 Госпођица Марпл: Кобни прсти 11.00 Екстремно крупан план 11.30 Момци с Мадисона 13.30 Необичан пар: Поново заједно 15.00 Крамер против Крамера 17.00 Без милости 18.30 Биографија - Холивудске љубавнице 19.30 Госпођица Марпл: Хотел Бертрам 21.30 Лимбо 23.30 Апостол 01.00 Живот пијанице

08.50 Кобра 11 11.15 Ексклузив таблоид 11.35 Ружа ветрова 12.50 Сулејман Величанствени 14.50 Кобра 11 16.55 РТЛ 5 до 5 17.10 Галилео 18.05 Ексклузив таблоид 18.30 РТЛ Данас 19.10 Ружа ветрова 20.00 Љубав је на селу, док. сапуница 21.10 У добру, злу и кичу, док. серија 22.15 Без весла 2, филм 00.05 Збогом љубавниче, филм 01.55 РТЛ Данас

Без ве сла 2 Зак и Бен су нај бо љи при ја те ља још од основ не шко ле. При ја тељ ство су на ста ви ли кроз сред њу шко лу ка да је Бен упо знао де вој ку сво јих сно ва. И баш ка да је смо гао сна ге да јој при ђе, она се од се ли из квар та. Два на ест го ди на ка сни је, у сво јим два де се ти ма, Бен и Зак још су увек бли ски при ја те љи, а Бен ни је за бо ра вио де вој ку ко ја му је сло ми ла ср це... Уло ге: Оли вер Џејмс, Кри сто фер Тар нер, Рик Јанг, Мед си он Рај ли, Џе ри Рајс Ре жи ја: Ело рој Ел ка јем (РТЛ, 22.15)

Мед си он Рај ли

07.15 08.10 09.05 09.55 10.50 11.15 11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 17.10 18.05 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.55

Амерички чопери Прљави послови Опасан лов Преживљавање Како то раде? Како се прави? Мегаградитељи Пета брзина Трговци аутомобилима Амерички чопери Разоткривање митова Прљави послови Опасан лов Преживљавање Како се прави? Преживљавање у аутомобилу Упозорени сте! Најстрашније на свету Полицајци на задатку Иза решетака у туђој земљи Преживљавање у аутомобилу

08.30 09.00 10.30 11.00 12.30 14.00 17.30 18.30 20.00 20.30 21.00 23.00 00.00

Стрељаштво Карлинг Аутомобилизам Бициклизам Сви спортови Бициклизам Најјачи човек Сви спортови Дрвосече Дрвосече Бокс Борилачки спорт Бициклизам

U tlakomjeru je spas Na pi ta we je li ga sme ta lo {to se u to isto |i va wa iz ja snio za vi {e stra na~ ki po re dak. Uz vri je me SA NU pi sao Me mo ran dum, on mi je od go to, Me mo ran dum je bra nio po sto je }u Ju go sla vi ju, vo rio: dok je na{ pred log bio za ra di kal ne pro me ne unu – Znao sam da se ra di na Me mo ran du mu, ali ni tar re for mi sa ne Ju go sla vi je. Mi smo pred la ga li sam ve ro vao u sme lost Aka de mi je da ide do kra ja. „op {te ju go slo ven ski re fe ren dum” i hte li da Na{ pro gram tre ba lo je da bu de kri ti~ ni ji. pro ve ri mo `e li mo li, kao na ro di, da `i vi mo za A u ruj nu 1986. Me mo ran dum mu je (ipak) upro pa jed no ili ne. Ako ne, on da da se mir no ra zi |e mo. stio ceo po sao. Bi li smo, da kle, {i ri i na pred ni ji, ja sno smo po – Me mo ran dum je upao u mo ju ak ci ju i raz ju rio sta vi li i srp sko na ci o nal no pi ta we – ali ni smo sve ko je sam na tom po slu an ga `o vao. Jer, kam pa sma tra li da Ju go sla vi ju tre ba ras tu ri ti ne go da wa re `i ma pro tiv Aka de mi je i ce lo kup ne srp ske je tre ba re fe ren du mom pro ve ri ti. kri ti~ ke in te li gen ci je, bi la je to li ko bes po Ni ovaj mi put ]o si} ni je pro pu stio iz ra zi ti {ted na da su se mo ji pri ja te qi upla {i li od sa svo je ne ga tiv no mi {qe we o tzv. av noj skim (re pu rad we. Da ni je bi lo Me mo ran du ma, mi bi smo to si gur no ura di li i pu bli ci ra li u „No voj re vi ji”. Slo ven ci su svoj na ci o nal ni pro gram ob ja vi li u 57. bro ju „No ve re vi je”, u ve qa ~i 1987, ali ]o si} pre o kre }e stvar. Na slo ve na~ ki pro gram, ko ji je u Sr bi ji i ne kim dru gim di je lo vi ma Ju go sla vi je do `i vqen kao „se pa ra ti sti~ ki”, od go va ra sa svim dru ga ~i jom ini ci ja ti vom. Lan si ra po sve dru ga ~i ji tip pro gram skog do ku men ta, ko ji }e, za raz li ku od „usko grud nog” slo ve na~ kog, ima ti „{i ro ko grud ni”, op }e ju go sla ven ski ka rak ter. Bio je to ple do a je za ra di kal nu re for mu op }eg po ret ka Ju go sla vi je – pred log no vog usta va SFRJ – ko ji je ]o si} je za mi slio kao skup re ce pa ta da se re vi di ra Ustav iz 1974. i, u ne kom naj po voq ni jem slu ~a ju, stvo ri no va ju go sla ven ska dr `av na za jed ni ca. Ali, taj je do ku ment sa mo de kla ra tiv no bio uni ver zal nog (op }e ju go sla ven skog) ka rak te ra, dok je po stvar nom sa dr `a ju bio iz ra zi to srp sko vi |e we bu du} no sti Ju go sla vi je, s pre po zna tqi vim srp skim (to~ ni je, in te gral no srp skim) pri stu pom. Ka ko mi je ob ja snio, to je, uglav nom, bi la we go va vla sti ta ini ci ja ti va, uz na po me nu da je ela bo ra ci ju do ku men ta ipak od lu ~io po vje ri ti kom pe tent nim prav ni ci ma i so ci o lo zi ma Ko sti ^a vo {kom, Tri vi In |i }u i Zo ra nu Avra mo vi }u. Iza SA NU pro iz ve la „bo ja `qiv” me mo ran dum pred lo ga su slu `be no sta ja la sva tri stru kov na udru `e wa – pi sa ca, so ci o lo ga i fi lo zo fa – a bli~ kim) gra ni ca ma u Ju go sla vi ji, kao dr `av nim. obra zlo `io ga je sam ]o si}, na van red noj skup Za we ga su to bi le „ide o lo {ke gra ni ce”. Re kao je: {ti ni Udru `e wa kwi `ev ni ka, u pre pu noj dvo ra ni „Wih je Ustav iz 1974. u~i nio dr `av nim, ali mi Na rod ne bi bli o te ke Sr bi je, 27. o`uj ka 1988. ih ni smo pri zna va li kao dr `av ne.” We gov ne pre Za in tri gi ra la me sim bo li ka tog da tu ma: 27. `a qe ni po li ti~ ki ideal bio je i ostao Ustav iz o`uj ka 1941. do go dio se voj ni pu~ i ve li ke na rod 1963. – jer su re pu bli~ ke gra ni ce „ad mi ni stra ne de mon stra ci je u Be o tiv ne, be zna ~aj ne”. No, gra du pro tiv Vla de Cvet we ga je, ka `e, 1974. za mi ko vi}–Ma ~ek ko ja je dva je nio „bi ro krat ski na ci o „Kao {to su Vojvodina i Kosovo da na pri je to ga pot pi sa la na li zam oli gar hi ja, ko je pokrajine u Srbiji, tako su Lika, pro to kol o pri stu pa wu su za vla da le Ju go sla vi Kra qe vi ne Ju go sla vi je jom”. Istra ili Dalmacija mogle ili Troj nom pak tu. ]o si} mi trebale biti u Hrvatskoj. Ali Tito – Ja av noj ske gra ni ce ne je od go vo rio da je iz bor pri zna jem – ka te go ri~ ki i Kar deq su ba{ hte li je din stve nu da tu ma bio svje sna pro vo je iz ja vio ]o si}. – To su Hrvatsku, a podeqenu Srbiju!” ka ci ja. Ko min ter ni ne i ko mu ni – Na mer no smo – re kao sti~ ke gra ni ce. Kao {to mi je – iza bra li dan po bu su Voj vo di na i Ko so vo po ne za slo bo du! kra ji ne u Sr bi ji, ta ko su i Li ka, Istra ili Dal ma Ina ~e, to se do go di lo sa mo ne ko li ko mje se ci ci ja mo gle ili tre ba le bi ti u Hr vat skoj. Ali ne ko na kon Osme sjed ni ce CK SKS-a, na ko joj je svu je ba{ hteo je din stve nu Hr vat sku, a po de qe nu Sr vlast u Sr bi ji pri gra bio Slo bo dan Mi lo {e vi}. bi ju! Po ]o si }u, Mi lo {e vi }u se we go va ini ci ja ti va Na mo je pi ta we tko je taj „ne tko”, od go vo rio je: ni je ni ma lo svi dje la. Ali ne sa mo we mu. Ne pri ja „Kar deq je o sva kom de ta qu pi tao Ti ta, ko ji je teq ski je do ~e ka na u oba CK – srp skom i sa ve bdio i nad naj sit ni jim po je di no sti ma„. znom. A po pqu va li su je svi (re `im ski) ju go sla ]o si} je go vo rio sve ti {e. I na kon ot pri li ke ven ski me di ji. „Po li ti ka eks pres” je ob ja vi la ko ~e tvrt sa ta mo je ga gwa vqe wa (uglav nom, oko ba men tar pod na slo vom „Go vor mr `we Do bri ce ]o nal nih de ta qa), pre ki pje lo mu je. Re kao je da mu se si }a” u ko jem je on okva li fi ci ran „mi li tant nim za mu ti lo u gla vi i `ur no mo ra iz mje ri ti pri ti an ti ko mu ni stom”. sak. Usta no vio je da mu se tlak di gao (od no sno, ja Na pi ta we u ~e mu je bi la bit na raz li ka iz me |u sam mu ga di gao, svo jim cje pi dla ~e wem) i on sa da Me mo ran du ma SA NU iz 1986. i we go vog pred lo ga mo ra pri le }i. Dok tor mu je ta ko na re dio. A ja mo ustav nih pro me na iz 1988, od go vo rio mi je: gu oti }i. Pro tiv apa ra ta, kao {to je bio tla ko – Me mo ran dum ni je do voq no ja sno, ili ni je uop mjer, ni sam mo gao ni {ta. Teh no lo gi ja je bi la na {te, za go va rao par la men tar nu de mo kra ti ju, a ja ]o si }e voj stra ni. I {to mi je dru go pre o sta lo sam se sa svo jim sa rad ni ci ma, bez ika kvog ogra ne go da se, po ku we na li ca, po ku pim.

Kwi gu Dar ka Hu de li sta „MOJ BE O GRAD SKI DNEV NIK (Su sre ti i raz go vo ri s Do bri com ]o si }em 2006–2011„), u iz da wu za gre ba~ kog „Pro fi la”, mo `e te na ba vi ti u svim bo qim srp skim kwi `a ra ma Prvi broj Slobodne Vojvodine" {tampan je kao organ Pokrajinskog narodnooslobodila~kog odbora za Vojvodinu " 15. novembra 1942. u ilegalnoj {tampariji u Novom Sadu. Od 1. januara 1953. Slobodna Vojvodina" izlazi pod imenom Dnevnik”. " " Prvi urednik - narodni heroj SVETOZAR MARKOVI] TOZA pogubqen od okupatora 9. februara 1943. Izdava~ „Dnevnik Vojvodina pres d.o.o.”, 21000 Novi Sad, Bu le var oslobo|ewa 81. Te le faks re dak ci je 021/423-761. Elek tron ska po {ta re­dak­ci­ja@dnev­nik.rs, In ter net: www.dnevnik.rs. Generalni di rek tor Du{an Vlaovi} (480-6802). Glavni i od go vor ni ured nik Aleksandar \ivuqskij (480-6813). Ure |u je re dak cij ski ko le gi jum: Nada Vujovi} (za me nik glavnog i od go vor nog ured ni ka, unutra{wa politika 480-6858), Miroslav Staji} (pomo}nik glavnog i od go vor nog ured ni ka, nedeqni broj 480-6888), Dejan Uro{evi} (ekonomija 480-6859), Vlada @ivkovi} (desk, no}ni urednik 480-6819), Aleksandar Savanovi} (no vo sad ska hro ni ka, 528-765, faks 6621-831), Nina Popov-Briza (kul tu ra 480-6881), Svetlana Markovi} (voj vo |an ska hro ni ka 480-6837), Vesna Savi} (svet 480-6885), \or|e Pisarev (dru{tvo 480-6815), Mi{ko Lazovi} (reporta`e i feqton 480-6857), Branislav Puno{evac (sport 480-6830), Jovan Radosavqevi} (Internet slu`ba 480-6883), Ivana Vujanov (revijalna izdawa 480-6822), Slobodan [u{wevi} (fo to 480-6884), Branko Vu~ini} (teh ni~ ka pri pre ma 480-6897, 525-862), Nedeqka Klincov (teh ni~ ki ured ni ci 480-6820), Zlatko Ambri{ak (Slu `ba pro da je 480-6850), Svetozar Karanovi} (Oglasni sektor 480-68-68), Filip Gligorovi} (Sektor informatike 480-6808), Ma li ogla si 021/480-68-40. Besplatni mali oglasi za Oglasne novine 021/472-60-60. Ru ko pi si i fo to gra fi je se ne vra }a ju. Cena primerka 30 dinara, subotom i nedeqom 35 dinara. Mese~na pretplata za na{u zemqu 940, za tri meseca 2.820, za {est meseci 5.640 dinara (+ptt tro{kovi). [tam pa: Politika [tamparija d.o.o. @iro ra~uni: AIK banka 105-31196-46; Rajfajzen banka 265201031000329276

Dnevnik" je odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem " i Ordenom rada sa zlatnim vencem


20

lov

petak 5. april 2013.

NI MA LO VE SE LE PRI LI KE U NO VOK NE @E VA^ KOM LOVA^KOM UDRU@EWU „EMIL TA LI JAN”

U Lo va~ kom udru `e wu „Emil Ta li jan” u No vom Kne `ev cu ne u god na i mu~na si tu a ci ja jo{ ni je raz re {e na, ni dva i po me se ca po sle odr `a va wa van red ne Skup{{ti ne, sa zva ne na ini ci ja ti vu ve }e gru pe ne za do voq nih lo va ca. Oni su se po bu ni li zbog fi nan sij skog sta wa, pri li ka ma u lo vi {tu i na ru {e nim me |u qud skim od no si ma, te su zah te va li sme wi va we pred sed ni ka An dri je Ti {me i da se iz vr {i iz me na i do pu na Sta tu ta LU „Emil Ta li jan”, ali u tim na sto ja wi ma ni su us pe li jer za pro me ne ni je obez be |e na po dr {ka ve }i na od 171 ~la na Udru `e wa. Na van red noj Skup {ti ni prak ti~ no ni {ta ni je raz ja {we no od spor nih pi ta wa, a iz re ~e no je mno {tvo op tu `bi na ra ~un upra vqa wa LU „Emil Ta li jan” i pred sed ni ka Ti {me, ko ji je na ovoj du `no sti ve} 16 go di na. U me |u vre me nu, od mu~ nog vi {e ~a sov nog za se da wa, kri mi na li sti~ ka po li ci ja PU Ki kin da je pro tiv pred sed ni ka Ti {me pod ne la kri vi~ nu pri ja vu, zbog osno va sum we da je po ~i nio tri kri vi~ na de la zlo up o tre be ovla {}e wa u pri vre di i zlo u po tre bu slu `be nog po lo `a ja.

Fo to: M. Mi tro vi}

Lovci nezadovoqni, krivi~na prijava protiv predsednika

Sedi{te LU „Emil Talijan” u Novom Kne`evcu

Andrija Ti{ma

Pre ma na vo di ma kri vi~ ne pri ja ve, Ti {ma se te re ti da je u pe ri o du od 2010. do 31. de cem bra 2012. go di ne, pro tiv prav no pri ba vio imo vin sku ko rist za vi {e prav nih li ca u iz no su od oko mi lion di na ra, ko ja su an ga `o va la lov ce za lov na te ri to ri ji LU u No vom Kne `ev cu. Ta ko |e, po sto ji osnov sum we da je u istom pe ri o du, pro tiv prav no pri ba vio ko rist za se be od oko 740.000 di -

na ra, ta ko {to je na kon od stre la krup nu di vqa~ pro dao za go tov no vac, bez evi den ti ra wa u po slov ne kwi ge Udru `e wa. Hte li smo o zbi va wi ma u no vok ne `e va~ kom LU i sum wa ma iz kri vi~ ne pri ja ve da raz go va ra mo sa pro zva nim i osum wi ~e nim pred sed ni kom, me |u tim, Ti {ma dok tra je is tra ga ne `e li da go vo ri za me di je. Osta je da sa ~e ka mo epi log kri vi~ nog po stup ka, {ta je

od sve ga isti na i ima li kri vi~ ne od go vor no sti, a pri li ka da se za va |e ni no vok ne `e va~ ki lov ci su o ~e bi }e na re dov noj iz bor noj Skup {ti ni Udru `e wa. Lov ci i{ ~e ku ju „ve li ko spre ma we”. Ne zva ni~ no na ja vqu je se da se odr `a va we iz bor ne Skup {ti ne pri pre ma za po ~e tak ma ja, {to }e i bi ti pri li ka da ~la no vi LU „Emil Ta li jan” sa gle da ju sta we sa po u zda nim i re le vant nim po da ci ma.

Iz gru pe ne za do voq nih lo va ca gru po vo |a Jo `ef Va {tag sa lo va~ kim sta `om od 38 go di na i ~lan Upr va nog od bo ra Jo van Stoj kov-So ni, uka zu ju da je neo p hod no da se iz vr {i iz me na Sta tu ta LU „Emil Ta li jan”, ka ko bi se obez be di lo rav no prav na za stu pqe nost lo va ca u Uprav nom od bo ru. Pre ma Sta tu tu UO bro ji 13 ~la no va, lov ci su ras po re |e ni u isto to li ko lov nih gru pa, me |u tim, uka zu ju na ne lo gi~ nost da u sa da {wem UO pred stav ni ci iz tri lov ne gru pe ima ju ve }i nu u od no su na osta lih 10, {to je ne shva tqi vo. - Ho }e mo da sve lov ne gru pe bu du ade kvat no za stu pqe ne u UO. Tre ba lo bi iz vr {i ti iz me ne, da lov ne gru pe ne bu du ma we od 10 lo va ca, ni broj ni je od 20. Ima mo gru pe i sa tri de se tak ~la no va, pa iz dve gru pe ima mo po tri ~la na UO. Sa da {wa ve }i na u UO je pri va ti zo va la Udru `e we i to je ono {to nam sme ta - uka zu je Va {tag. Ne za do voq ni lov ci kon sta tu ju da je no vok ne `e va~ ko Udru `e we ne ka da bi lo me |u naj bo qi ma u Voj vo di ni, a sa da je u du bi o zi i fi nan sij ski i u po gle du sta wa di vqa ~i. Va {tag, Stoj kov i dru -

gi ne za do voq ni ci sma tra ju da se ne ga zdu je do ma }in ski. Po red to ga, uka zu ju da ni su oprav da na o~e ki va wa u po gle du sma we wa tro {ko va po sle raz dru `i va wa iz ra ni jeg LU „Srn da}„, iz ko jeg su se osa mo sta li la ~e ti ri udru `e wa u No vom Kne `ev cu, Srp skom Kr stu ru, \a li i Ba nat skom Aran |e lo vu. - Sva osta la udru `e wa iz op {ti ne ko ja su bi la u LU „Srn da}„ se raz vi ja ju i ima ju ula ga wa, a mi smo u gu bit ku. Raz dru `i va we iz „Srn da }a” bi lo je da bi na vod no jef ti ni je po slo va li, a sa da nas sve ko {ta mno go vi {e ne go dok smo ra di li za jed no. Is kqu ~i va na nam je pa po no vo pri kqu ~e na stru ja, ve} du `e vre me is kqu ~en nam je te le fon, is kr sli su i pro ble mi sa vo do me rom. Za re pre zen ta ci ju se sa da tro {i vi {e ne go {to do bi ja mo za za kup lo va~ kog do ma, za ko ji je me se~ na ki ri ja 250 evra. Ra ~un nam je ne dav no de blo ki ran i po za vr {nom ra ~u nu za pro {lu go di nu smo u plu su, a pa ra ne ma. Ove zi ma iz o sta lo je ~ak i tra di ci o nal no fe bru ar sko dru `e we lo va ca - ne za do vo qan je Stoj kov. M. Mi tro vi}

RE A GO VA WA NA IZJAVE PREDSEDNIKA I SEKRETARA LSV MAR KO TI CA:

Ob ma wu ju lo va~ ku jav nost Po vo dom na vo da pred sed ni ka Lo va~ kog sa ve za Voj vo di ne Mi la na Pa `i na i se kre ta ra Lo va~ kog sa ve za cen tral ne Sr bi je Dra ga na Gu be ri ni }a o to me da Mar ko Ti ca, ak tu el ni pred sed nik Skup {ti ne LSS, ni je re gu lar no iza bran de le gat, te da ni je de le gat ma ti~ nog, ti tel skog udru `e wa ve} LU iz Ko sje ri }a, „Dnev ni ku” su se do pi som obra ti li @iv ko Sta ni} Bu ca, pred sed nik LU „[qu ka” iz Ti te la, kao i sam Mar ko Ti ca.

„Skup{tina je jednoglasno donela Odluku o ~lanarini u LSS: ~lanarina 300, za informisawe 200, i osigurawe lovaca, koje nije obavezno 100 {to ukupno iznosi 600 dinara, a bez osigurawa 500 dinara. „Po me nu ti lov ni rad ni ci, ve ro vat no iz o~a ja po ku {a va ju ob ma nom lo va~ ke jav no sti da ospo re kvo rum i le gi ti mi tet de le ga ta. @e lim da de man tu jem sve wi ho ve na vo de, jer sam bio i ostao de le gat i svog ma ti~ nog LU (u ko me sam ~lan 37 go di na bez pre ki da) gde mi je de le gat ski man dat do 2014. go di ne. Ove ren mi je i pot pi san evi den ci o ni li sti} i za ovu skup {ti nu. ^lan sam i u LU ’Ko sje ri}’ i wi hov de le gat. Pod ne te su raz ne i neo sno va ne tu `be i pri ja ve pro tiv ko le ga lov nih rad ni ka - en tu zi ja sta ko ji ma se bla ti lo va~ ka or ga ni za ci ja i bes po treb no tro {e i ra si pa ju lo va~ ke pa re, a lov ci sa ve li kim te {ko }a ma sa ku pe no vac za ~la na ri nu. Iz ra `a vam `a qe we {to se skup {ti ni ni je oda zvao ve }i broj de le ga ta (po seb no iz Voj vo di ne) pa i ne za do voq ni, da iz ne su svo je kri ti ke na pra vom me stu do pri ne su za jed ni~ kom bo qit ku”, na veo je Ti ca.

@IV KO STA NI], PRED SED NIK LU „[qU KA” TI TEL:

Ti ca je na{ de le gat

Marko Tica

„Ve} du `i pe riod Mi lan Pa `in, pred sed nik LSV, i Dra gan Gu be ri ni}, se kre tar LSCS, po ku {a va ju da sru {e Skup {ti nu LSS i raz bi ju Lo va~ ki sa vez Sr bi je, ko ji ima tra di ci ju du gu 117 go di na, za rad ne kih ~ud nih in te re sa, a ne lo va~ kih, jer je ogrom na ve }i na lo va ca u Sr bi ji dru ga ~i jeg mi {qe wa. Ta ko su na kon ve o ma uspe {ne Skup {ti ne LSS, odr `a ne u Be o gra du 16. mar ta na ko joj su re al nim i kon struk tiv nim di sku si ja ma usva ja ni svi iz ve {ta ji o ra du i fi nan sij skom po slo va wu Sa ve za za 2012.go di nu, kao i iz me ne i do pu ne Sta tu ta LSS po me ri i zah te vu lo va ca i LU {i rom Sr bi je. Na tu skup {ti nu sam po zvao sve de le ga te ~la no ve LSS, wih 238 (po seb no sve iz Voj vo di ne, ko ji ma je naj u `e ru ko vod stvo LSV pre po ru ~i lo, da ne ka `em za bra ni lo da pri su stvu ju sed ni ci, {to je Skup {ti na osu di la) i ra znim op struk ci ja ma na sto ja li da se va `na sed ni ca neo dr `i. Po {to je sed ni ci bi lo pri sut no 130 de le ga ta, ko ji su li~ no pot pi sa li pri su stvo, a za kvo rum je tre ba lo 120, do ne te su od go va ra ju }e od lu ke sa kon sta ta ci jom da se po slo va lo eko no mi~ no i {te dqi vo jer su od re |e ni tro {ko vi vi {e ne go pre po lo vqe ni u od no su na prethod ni pe riod.

„Mar ko Ti ca je na{ de le gat u Skup {ti ni LSS od pre tri go di ne sa man da tom od 4 go di ne. Ka ko je u sta rom udru `e wu do {lo do spo ra zum ne po de le na dva no va udru `e wa, mi smo se na Skup {ti ni LU (pri li kom raz dva ja wa) u dva no va prav na sled be ni ka sa kon ti nu i te tom ~lan stva u LSS i LSV do go vo ri li da Mar ko Ti ca, po zna ti i afir mi sa ni lov ni rad nik (do ta da {wi pred sed nik LU u kon ti nu i te tu 20 go di na), osta ne za jed ni~ ki de le gat do kra ja man da ta 2014. go di ne. To je po tvr |e no i na ovo go di {woj Skup {ti ni LU, te mu je ured no ove ren i pot pi san „evi den ci o ni li sti}”za Skup {ti nu LSS u Be o gra du 16.03.2013. Sve po dat ke o spo ra zum nom raz dru `i va wu i kon ti nu i te tu ~lan stva u oba Sa ve za, sa po tvr |e nim man da tom Ti ce de le ga ta u LSS po do bi je nim obra sci ma i in struk ci ja ma do sta vi li smo u LSV ko ji je bio u oba ve zi da ih sa obra sci ma osta lih po de qe nih LU do sta vi u Be o grad. Pro ve rom u slu `bi LSV sam do bio in for ma ci ju da je pred sed nik Pa `in li~ no od neo za Be o grad 15-tak zah te va za jed no sa na {im, jo{ u ma ju ili po ~et kom ju na 2012. ^e mu te ne i sti ne i ob ma na lo va~ ke jav no sti?” - na veo je Sta ni}.

OBJA[WEWE

Mar ti nov je de le gat Skup {ti ne LSS Lo va~ ki sa vez Voj vo di ne do sta vio je „Dnev ni ku” do pis: „Da na 22. mar ta 2013. u li stu Dnev nik” na 24 . stra ni (Lov), ob ja vqe na je iz ja va pred sed ni ka Lo va~ kog sa ve za Voj vo di ne Mi la na Pa `i na u ve zi sa odr `a va wem Skup {ti ne Lo va~ kog sa ve za Sr bi je ko ja je odr `a na 16. mar ta ove go di ne u Be o gra du.

Tom pri li kom ne na mer no je na ~i we na teh ni~ ka gre {ka ka da je na ve de no da Ivan Mar ti nov iz I|o {a ni je de le gat Skup {ti ne LSS. Na knad nom pro ve rom je utvr |e no da Ivan Mar ti nov ima ve ri fi ko van man dat u Skup {ti ni LSS, te se ovim pu tem iz vi wa va mo go spo di nu Mar ti no vu” - sto ji u do pi su LSV.

VE LI KA AK CI JA KRAJ BA NAT SKOG DE SPO TOV CA

500 sta ba la po {u mi lo utri nu Sve ma we re mi za u iona ko sla bo po {u mqe noj Voj vo di ni ve li ki je pro blem za op sta nak di vqa ~i, pa su ne dav no u Ba nat skom De spo tov cu, uz po mo} svo jih po bra ti ma iz Sre ma - Kr ~e di na ca, od lu ~i li da rad nom ak -

ci jom u svom lo vi {tu do bi ju vi {e go di {wu vi so ku re mi zu: sa di li su ja sen, vr bu i to po lu, ukup no 500 sta ba la. Sad ni ma te ri jal su im obez be di li i do ne li pri ja te qi iz Kr ~e di na - Bra ne Tu ve yi} i

Slo bo dan ^ar ki}, a u ak ci ji su u~e stvo va li do ma }i lov ci i pod mlat ka ri. Po {u mqen je po tes „[o ze”, ina ~e ne plod na utri na, kraj ne ka da {we `e le zni~ ke sta ni ce u bli zi ni Ba nat skog De spo tov ca. D. Kn.


OGLASI l ^ITUQE Oti{la je prerano, ali }e zauvek ostati u na{im srcima.

petak 5. april 2013.

Posledwi pozdrav bratu

21

Posledwi pozdrav na{em

ZLA TI BOR - izdajem komfornu ku}u u centru, sa 6 le`ajeva za Uskrs, povoqno, dogovor. Telefon: 063/8289944. 72201

Anka Male{

Milenku Gavrilovi}u

Joji

Dragi na{ Mile, nikada te ne}emo zaboraviti.

O`alo{}eni: suprug Mile i }erke Milana i Milica. U NO VOM SA DU izdajem name{tenu garsoweru, I sprat, CG, {iri centar, mo`e na du`i period. Telefon: 064/155-7510. 72183

Jovan i Lazar Popovi} sa porodicama.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, na Centralnom grobqu (kod Arome) u Futogu, u 14.30 ~asova. 72313

Posledwi pozdrav bratu, stricu i ujaku.

dragom

TE LE VI ZOR malo kori{}en, kao nov, u savr{enom stawu, 35 evra, el. {poret o~uvan 30 evra. Mo`e dostava. Nakupcima ne prodajem. Telefon: 063/774-6129. 72223

Posledwi pozdrav snaji

Posledwi pozdrav dragoj snajki

VO DO IN STA LA TER pru`a sve usluge u delatnosti: odgu{ewa odmah, vr{imo emajlirawe kada, lajsne oko kade. I van grada. Telefoni: 063/7509499, 065/5610864, 021/6394167. 72104 NE MA TE NOV CA za novi name{taj? Uz pomo} na{ih stru~waka, osavremenite stari. Pozovite nas radi svoje „nove� kuhiwe, sobe, kupatila... Telefon 063/515-873. 72186

Anki Male{

72320

72314

72304

Savka Kowarac.

^ETVOROGODI[WI POMEN

Posledwi pozdrav dragoj

Milenku Gavrilovi}u Joji

72301

Posledwi pozdrav dragoj tetki

2009 - 2013.

od: porodica Milana Batosa i Oqe i Milana [utulovi}a.

72287

~ika Miloradu Peji}u ve~na slava. Zlatko Ba{i} sa porodicom.

Anki Male{

Gospi Majki}

Dragan Mati}

od: Jovana, Dragice, Tawe i Dragana.

72332

72316

Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da nas je napustio na{ dragi i voqeni otac

Posledwi pozdrav dragoj mami

Neka ti je ve~na slava.

Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. Tvoji: sin Mirko i supruga Radmila.

Posledwi pozdrav Inesinoj i Oliverovoj mami

Bratanac Mile Kova~evi} iz Australije sa sinovima. 72300

72303

S qubavqu i tugom `ive}e{ zauvek u na{im srcima. Po~ivaj u miru, neka te an|eli ~uvaju.

Dragoj babi

Milici Krizbai Sahrana }e se obaviti u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11.15 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu.

Gospi Milici Krizbai Sla|a i Biqa sa porodicama.

Petar Gvero

posledwi pozdrav.

1951 - 2013. Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 13 ~asova, na Centralnom grobqu, u Futogu.

72305

Gospa Majki}

Neka ti je ve~na slava. Zauvek }emo te pamtiti.

O`alo{}eni sinovi Miroslav i Aleksandar. Posledwi pozdrav

72321

Milenku Gavrilovi}u Joji

Sin Oliver i }erka Ines.

Dragutin Kqaji} sa porodicom.

]erka Dragica, zet Drago, unuci Suzana i Ostoja Diki}.

72297

72298

POMEN Dana 9. 4. 2013. godine navr{ava se 40 dana od kako nije sa nama na{ dragi i voqeni

PO TRE BAN gra|evinski tehni~ar ili in`ewer sa iskustvom iz oblasti gra|evinske stolarije, sa poznavawem rada na ra~unaru. Telefoni: 897-207 065/55549-01. 72110

KU PU JEM staro gvo`|e, ve{ ma{ine, {porete, stare automobile za otpad, karoserije, ~istim podrume, tavane, odnosim {ut. Telefoni: 6618-846, 064/95-33943, 063/84-85-495. 72029

Neka te an|eli ~uvaju. Osta}e{ zauvek u na{im srcima. Veka sa porodicom.

pravom

Posledwi pozdrav na{em dragom i velikom prijatequ

Gospi Majki}

Posledwi pozdrav Bati od ujne Savete.

PRI ROD NI PRE PA RAT protiv hemoroida - {uqeva ispitan u nadle`noj ustanovi i li~no proveren, eliminisan za 7dana. Deda Rado{. Telefoni: 064/240-5549, 037/490-797. 72294

FAR MA iz Stepanovi}eva prodaje tovne pili}e i prasi}e. Dostava na adresu. Povoqno. Telefoni: 021/717-058, 063/521-559, 063/539-051. 71338

Aleksandar Mikovi}

O`alo{}eni: brat Mitar, sestre Joka, Stoja i Marija sa porodicama i bratanica Jovanka sa porodicom.

Velikom prijatequ, pu{karu i lovcu

72282

72302

NOV, 4.0 ukwi`en, odmah useqiv stan u Janka Veselinovi}a, 120m2 cena 700e/m2. Telefon: 060/02-01-000. 72308

Petar Gvero

Tvoja sestra Bogica, zet Jole i sestri~ina Maca Gavrilovi}.

Milan ]eran

72264

Sa tugom u srcima obave{tavamo dragu rodbinu, kumove i prijateqe da je preminula na{a draga supruga, majka, baka i prabaka

Gospa Majki}

1965 - 2013.

1932 - 2013.

od: Jovice, Milenka, Sne`ane i Duwe Gavrilovi}.

Pomen }emo odr`ati u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Sve nam vi{e nedostaje{. Na{a qubav prema tebi osta}e ve~no. O`alo{}eni: sinovi Lazar i \or|e, supruga Judit, roditeqi Danica i Milenko.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 14 ~asova, na grobqu, u Ba~kom Jarku. Posledwi pozdrav, neka te an|eli ~uvaju. O`alo{}eni: suprug Milan, sin Dragomir i unuci Milan i Stanko.

72322

72285

72296


22

^ITUQE l POMENI

petak 5. april 2013.

Posledwi pozdrav dragom ujaku

Posledwi stricu

pozdrav

dragom

Sa{a Gajin

Joji

Milenku Gavrilovi}u

od wegovog Bate.

Sale, vreme prolazi brzo, a zaborav nikad.

Uvek }e{ ostati u srcima: Bate, Ru`ice, Nevene, @eqka, Uro{a i Biqane.

od: Bate i Cece sa porodicama.

Tvoji kumovi: Kuzman Nedeqko i An|elka sa porodicom.

72266

72283

72284

Posledwi pozdrav dragoj tetka

JEDNOGODI[WI POMEN

1988 - 2013.

od: Ivane sa decom i Svetlane sa porodicom.

72267

pozdrav

dragom

Dani prolaze, uspomene ne blede, bol u srcu, tuga u du{i ne prestaje, uvek }e{ biti sa nama. Po~ivaj mirno i spokojno. Pomen dajemo u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11 ~asova, na Ka}kom grobqu. Tvoji: mama Desanka i tata Srboslav. pozdrav

na{em

Milenko Gavrilovi} Mile

od: kuma Zambe, Matilde i Vladimira Kojadinovi}a.

Uspomena na tebe `ive}e dok postojim.

72258

Posledwi pozdrav ujaku

72251

Sa{a Gajin Dolazak prole}a nas podse}a na tvoj odlazak. Postoji qubav i tuga koju vreme ne mo`e ubla`iti.

Posledwi pozdrav dragom prijatequ, ocu, tastu i dedi

Milenku Gavrilovi}u od Mi}e Avramovi}a i Mire Zrni}.

Tvoja tetka Du{ica sa porodicom. 72281

72279

Posledwi dragom

Joji Gavrilovi}u

Sestra Mirjana Beleslijin sa suprugom Miloradom, decom Slobodanom i Majom sa porodicama.

Aleksandar - Sa{a Gajin

Cici

Posledwi prijatequ

Posledwi pozdrav

Umro je moj jedini brat

Na{oj Daki,

72260

POMEN Navr{ava se 40 dana od smrti na{eg supruga i oca

Milenku Gavrilovi}u Joji Sa du`nim po{tovawem, porodice Gvozdenovi} i Stojanovi}.

Milenku Gavrilovi}u Joji

Lazaru Kuzman~evi}u

Porodica Lalo{evi}.

od porodice Dragi}.

72270

72226

Posledwi pozdrav Mininom tati

Posledwi pozdrav drugu i kumu

72261

Darinki Vukadinovi}

Miodraga Maletina

Posledwi pozdrav na{oj dragoj

Sa po{tovawem, za plemenitost i dobrotu koju si nam pru`ila, porodice: Vasiqevi}, ]ali} i Pi}uri}.

Pomen }e se odr`ati u subotu, 6. 4. 2013. godine, u 11 sati, na pravoslavnom grobqu, u Mo{orinu. O`alo{}ena porodica.

72255

72220

POMEN

Pet godina je pro{lo od kada si oti{ao. Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima.

Daki Tvoj lik i tvoja dobrota, nesebi~na qubav i plemenitost kojom si nas okupqala zauvek }e ostati u na{im srcima.

Bogdan Gu{i}

Milenku Gavrilovi}u Joji

~ika Joji Kumovi Vlada i Lola sa porodicama.

72276

Danas se opra{tamo od

Joje Gavrilovi}a dobrog i plemenitog ~oveka i uvek pouzdanog prijateqa.

1936 - 2012.

od Tomi} Gradimira i Kozarov Paje.

Dana 6. 4. 2013. godine obele`i}emo godi{wi pomen i obi}i ve~nu ku}u oca, brata, dede, strica i ujaka.

Sestra Vinka, brat \uro, sestra An|a i sestra Olga sa porodicama i porodice Bogdanovi} i @ivkovi}.

O`alo{}ena porodica.

72250

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a

Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a voqena mama

Veronika Staki} - [ubow

Darinka Vukadinovi}

Sahrana }e se obaviti 5. 4. 2013. godine, u 15 ~asova, na Pravoslavnom grobqu, u Vr{cu.

Majka Milijana, supruga Stana, }erke Aleksandra i Ogwanka i sestra Biqana sa porodicama.

72280

72253

1955 - 2013.

Milorad Todorovi}

72184

Posledwi prijatequ

pozdrav

dragom

Mladenu @aki}u

ro|. Bogdanovi} 1923 - 2013.

Dr Vlada Vi{kovi} sa porodicom.

O`alo{}eni: sin Igor, snaja Marija sa decom Mihajlom, Milicom i Markom, }erka Ivana, zet Aleksandar sa decom Andreom i Katarinom.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 14.15 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Pamti}emo tvoju plemenitost, dobrotu i nesebi~nu qubav koju si nam pru`ala. O`alo{}ene }erke Nada i Goranka.

72277

72268

72252

od porodice Kockarevi}.

72230


^ITUQE l POMENI Posledwi pozdrav velikom drugu i mom dugogodi{wem saradniku

Milenku Gavrilovi}u Joji

Povodom smrti moga dragog brata

POMEN

Posledwi pozdrav voqenom bratu

72237

jedinom

Danas, 5. aprila 2013. godine navr{ava se godina od kako nas je napustio na{ dragi i voqeni otac i deda

23

3 Sa tugom i bolom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je 3. aprila 2013. godine preminuo na{

Milenku Gavrilovi}u Joji

Prell Zoltana

od: Frawe, supruge Qubice i dece.

petak 5. april 2013.

danas, 5. 4. 2013. godine, u 13.30 ~asova, u prisustvu rodbine i prijateqa polo`i}emo urnu na Gradskom grobqu.

Sa tu`nim srcem obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ voqeni otac, suprug i deda

Bude Stipi}

od: brata To{e i snaje Du{ice.

Rana je do`ivotna, tuga i bol ve~ni.

O`alo{}eni brat Viktor sa porodicom.

Milenko Gavrilovi} Joja

72231

Posledwi pozdrav dragom zetu i te~i

]erka Qiqana i unuk Stefan.

Sahrana je danas, 5. 4. 2013. godine, u 12.45 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu. Tvoja briga za nas bila je nemerqiva i za to ti hvala. Zauvek }e{ ostati u na{im srcima.

72194

72204

Danas se navr{ava godina dana od kada nije vi{e sa nama na{ voqeni otac, deda i svekar

Aleksandar Mikovi} Bata

Milenku Gavrilovi}u Joji

Wegovi najmiliji: supruga Zlata, sin Branko i }erka Mirjana sa porodicama.

od porodice Stankovi}. 72229

72232

preminuo u 60. godini. Sahrana }e se obaviti 5. 4. 2013. godine, u 9.45 ~asova, na Gradskom grobqu, u Novom Sadu.

Bude Stipi}

Posledwi pozdrav mom jedinom bratu

dipl. ekonomista 1935 - 2012. „al’ ima bi}a {to ih `ivot {aqe, i {to smo od wih u `ivotu daqe, to `ivqe `ive, to sjajnije sjaje”. S ponosom ~uvaju uspomenu na Tebe: sin Zoran, snaja Marijana i unuci Nemawa i Bojan. 72175

O`alo{}eni: sin Dejan, supruga Cica, snajka Danijela i unu~i}i.

Radoslava Maleti} U subotu, 6. 4. 2013. godine, u 10.30 ~asova, na grobqu u Veterniku obele`i}emo godi{wi pomen na{e drage mame i bake koja nam jako nedostaje.

Mojoj jedinoj qubavi, mom suprugu

Aleksandru Mikovi}u Bati od sestre Jelke.

]erke Severina i Svetlana sa porodicama. 72239

Pamti}emo tvoju plemenitost i dobrotu.

72241

72225

Aleksandru Mikovi}u Bati posledwe zbogom i hvala za lepe, zajedni~ke trenutke.

SE]AWE Godina je bila dve hiqade {esta, u prole}e rano, sreda, petog aprila: osam sati deset minuta te~e, kad iznenada iz `ivota nesta. Izdahnula je u samo tiho ve~e - od `alosnog miqa, primili je an|eli pod svoja okriqa!

Wegova supruga Cica Mikovi}. 72240

Aleksandar Mikovi}

U 92. godini preminuo je na{ otac, deda i pradeda

Posledwi pozdrav od prijateqa: Mo{e, Joce i Sla|e.

Marica ]uk

72243

POMEN

Milorad Peji} 1921 - 2013.

Mihwak \or|u

Sahrana je 5. 4. 2013. godine, u 13 ~asova, na Uspenskom grobqu, u Novom Sadu.

2000 - 2013. odr`a}e se 6. 4. 2013. godine, u 11 ~asova, na Gradskom grobqu. Dragi sine, sve ove godine smo sa tatom tugovali i bolovali za tobom, sad sam ostala sama da tugujem i bolujem za Vama. Voli te mama. 72246

O`alo{}eni: wegova deca, unuci, praunuci, kao i ostala rodbina.

72233

Na ovom svetu sad we nema vi{e U `eqi da se odnekuda javi, Ponekad kao duga posle ki{e Kao tra~ak, wen mili lik pojavi. Al’ nikad vi{e ne}e da se vrati, Jer oti{la je zauvek, bez nade... Dane i no}i besane nam skrati I u se}awima trajnim ostade! Mirisna ru`a prole}na je bila I u srcima qubav rasplamsala, Mirisom svojim zanosnim opila I u wima dok `ivimo ostala. Sad je zauvek zemna tama skriva U ti{ini nemoj sama po~iva!

ro|. Mr|a

Osta}e zauvek u srcima: supruga Tomislava, }erke Pavline, sina Davora, sestara Zorke i Sofije, unuka Srboquba i Tomislava, zeta Konstantina, devera Neboj{e i mnogobrojne rodbine. 72041


24

sport

petak 5. april 2013.

POMO] KLADIONI^ARIMA NA[ PRED LOG

ENGLESKA PREMIJER LIGA Subota Reding - Sautempton Nori~ - Svonsi Stouk - Aston Vila VBA - Arsenal Nedeqa Liverpul - Vest Hem Totenhem - Everton ^elsi - Sanderlend Wukasl - Fulam Kvins Park - Vigan (17.10) Ponedeqak Man~ester j. - Man. siti 1. Man~es. J. 30 25 2 3 2. Man~es. S. 30 18 8 4 3. Totenhem 31 17 6 8 30 16 7 7 4. ^elzi 30 15 8 7 5. Arsenal 30 13 12 5 6. Everton 7. Liverpul 31 13 9 9 31 13 5 13 8. VBA 9. Svon. Siti 31 10 10 11 30 10 9 11 10. Fulam 11. Vest Hem 30 10 6 14 12. Sautemp. 31 8 10 13 13. Stouk 31 7 13 11 14. Nori~ 31 7 13 11 15. Wukastl 31 9 6 16 16. Sanderl. 31 7 10 14 17. Vigan 30 8 6 16 18. Aston V. 31 7 9 15 19. Kvins P. 31 4 11 16 20. Reding 31 5 8 18

(13.45) (16) (16) (16) (14.30) (15.05) (16) (16) (21) 70:31 77 55:26 62 53:38 57 59:32 55 59:33 53 47:35 51 59:40 48 41:41 44 41:40 40 43:46 39 35:44 36 44:53 34 27:36 34 28:47 34 41:56 33 33:43 31 36:56 30 32:58 30 28:51 23 36:61 23

\a vo li lo ve gra |a ne Vi kend pred na ma do no si ne ko li ko der bi ja u naj ja ~im fud bal skim li ga ma Sta rog kon ti nen ta. Na Ostr vu se sa sta ju dva Man ~e ste ra, Ju naj ted i Si ti. Bi }e to ve ro vat no pri mo pre da ja pe ha ra, jer je te {ko ve ro va ti da }e |a vo li is pu sti ti 15 bo do va pred no sti u od no su na gra |a ne. Je se nas na Iti ha du sla vi li su Vi di} i dru go vi 3:2. - Iza nas je bo lan po raz u po lu fi na lu FA ku pa od ^el si ja. Ipak, ne m a me s ta tu g o v a w u o~e ku je nas grad ski der bi sa jo{ uvek ak tu el nim {am pi o nom Si ti jem. Ceo Man ~e ster je na no ga ma, bi }e ovo le pa pri li ka da se po be dom nad qu tim ri va lom, uda ri pe ~at na pu tu do no ve ti tu le pr va ka En gle ske. Po bed ni ka }e od lu ~i t i

ENGLESKA – ^EMPION[IP Subota Hadersfild - Piterboro Notingem F. - Blekpul Derbi - Ipsvi~ ^arlton - Lids Brajton - Lester Hal - Midlzboro Kristal P. - Barnsli [efild V. - Blekburn Barnli - Birstol Bolton - Vulverhempton Birmingem - Milvol Vatford - Kardif (18.20) 1. Kardif 39 24 6 9 2. Hal 40 22 5 13 3. Votford 40 21 7 12 4. Kristal 40 18 11 11 5. Notingem 40 16 14 10 6. Brajton 40 15 16 9 40 17 8 15 7. Lester 40 15 12 13 8. Bolton 9. Midlzbro 40 17 4 19 40 14 12 14 10. Derbi 11. Birmingem 40 13 13 14 40 14 10 16 12. Lids 40 13 12 15 13. Barnli 40 13 12 15 14. ^arlton 38 14 9 15 15. Milvol 40 12 14 14 16. Blekpul 40 13 11 16 17. Ipsvi~ 18. Vulver 40 13 9 18 19. Blekburn 39 11 14 14 20. Barnsli 39 13 8 18 21. [efilf 39 13 8 18 22. Hadersf. 40 12 11 17 23. Piterboro 40 13 7 20 24. Bristol 40 11 7 22

(16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) 64:40 56:46 77:51 67:54 59:51 56:40 59:37 58:53 57:61 59:55 56:62 50:59 54:55 49:54 47:52 55:53 39:55 51:58 46:52 50:60 44:54 40:66 57:65 55:71

78 71 67 65 62 61 59 57 55 54 52 52 51 51 51 50 50 48 47 47 47 47 46 40

NEMA^KA BUNDES LIGA Danas Hofenhajm - Fortuna Subota Borusija (D) - Augzburg Borusija (M) - Grojter F. Bajer - Volfsburg Verder - [alke Ajntraht - Bajern Hamburg - Frajburg Nedeqa Nirnberg - Majnc Hanover - [tutgart 1. Bajern 27 23 3 2. Borusija(D) 27 15 7 3. Bajer 27 14 6 4. [alke 27 12 6 5. Ajntraht 27 12 6 6. Majnc 27 10 9 7. Frajburg 27 10 9 8. Borus. (MG) 27 9 11 9. Hamburger 27 11 5 10. Hanover 27 11 4 11. Nirnberg 27 8 11 12. Volfsburg 27 8 8 13. [tutgart 27 9 5 14. Verder 27 8 7 15. Fortuna 27 7 8 16. Augsburg 27 5 9 17. Hofenhajm 27 5 5 18. Grojter F. 27 2 9

(20.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (18.30)

1 5 7 9 9 8 8 7 11 12 31 11 13 12 12 13 17 16

(15.30) (17.30) 78:13 72 62:32 52 50:35 48 46:43 42 42:39 42 34:30 39 35:33 39 35:37 38 32:43 38 49:46 37 :34 35 32:42 32 29:46 32 43:52 31 33:40 29 23:40 24 30:52 20 18:45 15

HRVATSKA Danas Zagreb - Dinamo (Z) Subota Slaven - Split Zadar - Istra Cibalija - Lokomotiva Rijeka - Osijek Nedeqa Inter - Hajduk (S) 1. Dinamo 25 17 4 2. Hajduk 25 12 7 3. Lokomot. 25 12 7 4. Rijeka 25 12 7 5. Split 25 12 5 6. Slaven 25 9 6 7. Istra 25 7 9 8. Osijek 25 6 12 9. Zadar 25 6 6 10. Cibalia 25 6 5 11. Inter 25 4 10 12. Zagreb 25 6 4

(18) (16) (16) (19) (19) 4 6 6 6 8 10 9 7 13 14 11 15

(19) 54:18 55 37:21 43 42:31 43 35:30 43 38:28 41 31:37 33 26:26 30 21:24 30 25:48 24 20:35 23 27:34 22 23:47 22

[PANIJA – PRIMERA

^el si - San der lend 1 (1.35) Mont pe qe - Va len si jen 1 (1.55) Fe je nord - Ven lo 3+ (1.35) Na po li - \e no va 1 (1.40) Va len si ja - Va qa do lid 1 (1.45) Ajn traht - Ba jern 2 (1.60)

RE AL NO OLim pik (M) - Bor do 1 (1.80) To ten hem - Ever ton 1 (1.90) Tven te - Ro da 3+ (1.60) Mons - Lirs 1 (1.60) In ter - Ata lan ta 1 (1.75) So si je dad - Ma la ga 1 (1.75)

IZ NE NA \E WE Ren - Pa pri sen @er men 2 (2.05) Man ~e ster ju naj ted - Man ~e ster si ti 1 (2.05) Stan dard - An der leht 2 (2.25) NEC - AZ Alk mar 4+ (2.30) Fi o ren ti na - Mi lan 2 (2.50) He ta fe - Atle ti ko (M) (2.10)

Danas Astra- Univerzitatea Bra{ov - ^elaul Turnu Severin - Vaslui (20.30) Subota Panduri - Pegtrolul Klu` - Dinamo Nedeqa Glorija - Rapid Steaua - Ja{i Ponedeqak Konkordija - Gaz Metan Vitorul - Otelul 1. Steaua 24 19 3 2 2. Astra 24 14 5 5 3. Panduri 24 13 5 6 4. Petrolul 24 11 9 4 5. Dinamo(B) 24 12 6 6 6. Vaslui 24 11 7 6 7. Klu` 24 9 9 6 8. Rapid 24 9 7 8 9. Bra{ov 24 8 7 9 10. Gaz Metan 24 7 7 10 11. Ocelul(-2) 24 7 8 9 12. Univerz. 24 6 7 11 13. Konkord. 24 6 7 11 14. ^elaul 24 6 6 12 15. Vitorul 24 4 11 9 16. Ja{i 24 6 4 14 17. Turnu Se. 24 3 8 13 18. Glorija 24 3 8 13

HOLANDIJA Danas (18) (18)

(18.30) (20.30) (18) (20.30) (18) (18) 56:19 60 47:22 47 36:30 44 33:20 42 37:26 42 35:24 40 39:27 36 24:23 34 30:34 31 26:34 28 27:31 27 21:36 25 21:37 25 29:42 24 28:37 23 23:33 22 21:33 17 18:43 17

(20) Subota

Vitese - Breda Cvole - RKC Tvente - Roda Viqem - PSV

(18.45) (19.45) (19.45) (20.45)

Nedeqa Utreht - Den Hag Groningen - Herenven NEC - AZ Alkmar Ajaks - Herakles 1. Ajaks 28 17 9 2. PSV Ajndho. 28 18 3 3. Vitese 28 17 6 4. Fejenord 28 17 5 5. Tvente 28 13 9 6. Utreht 28 14 6 7. Herenven 28 10 8 8. Den Hag 28 8 12 9. NEC 28 10 6 10. Herakles 28 8 10 11. Groningen 28 9 6 12. Breda 28 8 8 13. Valvajk 28 7 8 14. AZ Alkmar 28 7 8 15. Cvole 28 7 8 16. Roda 28 5 11 17. Venlo 28 5 7 18. Viqem II 28 3 8

2 7 5 6 6 8 10 8 12 10 13 12 13 13 13 12 16 17

(12.30) (14.30) (14.30) (14.30) 66:28 60 85:31 57 57:32 57 53:35 56 44:26 48 42:32 48 43:48 38 42:52 36 37:49 36 53:55 34 27:44 33 33:44 32 31:36 29 40:48 29 31:45 29 40:56 26 29:56 22 25:61 17

(17) (19) (14) (16) (16) (18.30) (16.30) (18.30) 41:17 47 32:20 38 35:15 35 35:24 34 28:20 32 30:30 28 19:22 28 30:22 27 25:20 26 23:25 26 27:30 25 22:26 25 24:30 24 16:33 20 15:39 11 17:46 9

Danas Amkar - Dinamo (M) Subota CSKA - Volga Rostov - Spartak (M) Lokomotiva - Terek Nedeqa Zenit - K. Sovjetov An`i - Alanija Kuban - Rubin Ponedeqak Mordovija - Krasnodar 1. CSKA 22 17 1 4 2. Zenit 22 13 5 4 3. An`i 22 12 6 4 4. Rubin 22 12 2 8 5. Kuban 22 11 4 7 6. Spartak 22 11 4 7 7. Dinamo 22 12 1 9 8. Krasnodar 22 10 4 8 9. Terek 22 10 3 9 10. Lokomot. 22 9 5 8 11. Amkar 22 6 5 11 12. Rostov 22 5 6 11 13. Volga 22 5 6 11 14. Krila Sovj. 22 4 5 13 15. Mordovija 22 4 3 15 16. Alanija 22 2 6 14

- Ako `e li mo da osta ne mo u tr ci za Li gu {am pi o na mo ra mo da se trg ne mo. Ne }e bi ti ni ma lo la ko, do ma }in je u sjaj noj se ri ji, ima ju ve o ma kva li tet nu eki p u ko ja igra u vr h un s koj for mi - ka `e Ha vi jer Sa vi o la na pa da~ Ma la ge. U Ne ma~ koj eki pa [al kea gra bi ka vr hu sa `e qom da se ume {a u bor bu za tre }e me sto. - U Bre men ide mo po tri bo da. Ka k o pr v en s tvo od m i ~ e igra mo sve bo qe i si gur ni je. Ne }e bi ti la ko, do ma }i nu su bo do vi pre ko po treb ni ka ko bi iz be gao ne iz ve snu za vr {ni cu pr ven stva. I je se nas su nas pro p i s no na m u ~ i l i, ali sam uve ren da }e mo na sta vi ti niz ko ji ima mo pro tiv wih - ka zao je na pa da~ [al kea Yefer son Far fan. I. G.

ITALIJA – SERIJA A

ITALIJA – SERIJA B Danas Re|ina - Bari (20.45) Subota Livorno - Askoli (15) Bre{a - ]ezena (15) Vi}enca - Citadela (15) Empoli - Krotone (15) Specija - Groseto (15) Lan}iano - Juve Stabija (15) Modena - Pro Ver}eli (15) Novara - Sasuolo (15) Verona - Ternana (15) Ponedeqak Padova - Vareze (20.45) 1. Sasuolo 34 22 7 5 66:30 73 2. Verona 34 18 10 6 50:28 64 3. Livorno 34 18 10 6 61:41 64 4. Empoli 34 15 11 8 56:47 56 5. Vareze(-1) 34 14 10 10 46:42 51 6. Novara(-5) 34 15 8 11 58:35 48 7. Bre{a 34 10 16 8 44:38 46 8. J. Stabija 34 11 11 12 46:47 44 9. ]ezena 34 11 11 12 39:50 44 10. Ternana 34 10 13 11 29:30 43 11. Padova 34 10 12 12 34:39 42 12. Modena(-2)34 11 10 13 43:44 41 13. Lan}ano 34 9 14 11 39:48 41 14. Bari(-7) 34 12 11 11 42:35 40 15. Askoli(-1) 34 11 8 14 43:48 40 16. Specija 34 9 12 13 41:50 39 17. ]itadela 34 9 12 13 40:52 39 18. Krotone(-2)3411 8 14 32:45 39 19. Re|ina(-2) 34 9 13 12 36:44 38 20. Vi}enca 34 7 11 16 33:45 32 21. Pro Ver}eli34 7 7 20 30:54 28 22. Groseto(-6)34 6 11 17 36:52 23

(18) (20.45) (12.30) (15) (15) (15) (15) (20.45) (20.45) (20.45) 59:19 68 55:29 59 53:32 57 54:37 51 47:39 50 39:36 50 60:51 47 40:38 45 38:38 42 39:39 38 37:49 38 35:35 36 39:38 36 37:41 35 31:45 35 30:42 34 31:47 27 31:42 26 25:43 24 21:61 21

PORTUGAL

RUSIJA

MA\ARSKA Danas Ujpe{t - Kapo{var Pe~uj - \er ETO Subota Sombatheq - Ferencvaro{ Eger - MTK Lombard - Ke~kemet [iofok - Pak{ Nedeqa Honved - Debrecen Dio{|er - Videoton 1. \er ETO 20 14 5 1 2. MTK 20 11 5 4 3. Videoton 20 10 5 5 4. Ferencv. 20 9 7 4 5. Debrecin 20 10 2 8 6. Honved 20 8 4 8 7. Dio`|er 20 7 7 6 8. Pak{ 20 6 9 5 9. Halada{ 20 6 8 6 10. Kapo{var 20 7 5 8 11. Ujpe{t 20 6 7 7 12. Pe~uj MFK 20 6 7 7 13. Ke~k. TE 20 6 7 7 14. Lomard 20 5 5 10 15. Eger 20 2 5 13 16. [iofok 20 2 3 15

Fejenord - Venlo

ni jan se, a ve ru jem da ni uz bu |e wa ne }e maw ka ti kao ni go lo va - ka zao je Ro bin Van Per si na pa da~ Man ~e ster ju naj te da. U Ita li ji u `i `i je me~ u Fi ren ci iz me |u Fi o ren ti ne i Mi la na, ali pa `qa qu bi te qa fud b a l a bi } e usme r e n a na pre sto ni cu Rim, gde }e bit ku za grad vo di ti Ro ma i La cio. Po sled wa tri du e la do bi li su ne be sko - pla vi. - Grad ski der bi je uvek in te re san tan. Bo do vi su po treb ni i na ma i La ci ju. Po sled wih ne ko li ko du e la smo bi li na vi si ni za dat ka, na dam se da }e mo us pe ti i ovo ga pu ta - ka zao je na pa da~ vu ~i ce Erik La me la. Na Ape ni ni ma me~ iz me |u So s i je d a d a i Ma l a g e je od ogrom nog zna ~a ja oba ri va la, po be da otva ra vra ta Evro pe.

Subota Juventus - Peskara Bolowa - Torino Nedeqa Fiorentina - Milan Katanija - Kaqari Udineze - Kjevo Sampdorija - Palermo Sijena - Parma Inter - Atalanta Napoli - \enova Ponedeqak Roma - Lacio 1. Juventus 30 21 5 4 2. Napoli 30 17 8 5 3. Milan 30 17 6 7 4. Fiorentina 30 15 6 9 5. Inter 30 15 5 10 6. Lacio 30 15 5 10 7. Roma 30 14 5 11 8. Katanija 30 13 6 11 9. Udineze 30 10 12 8 10. Parma 30 10 8 12 11. Kaqari 30 10 8 12 12. Sampd.(-1) 30 10 7 13 13. Bolowa 30 10 6 14 14. Torino(-1) 30 8 12 10 15. Kievo 30 10 5 15 16. Atalanta(-2)30 10 6 14 17. \enova 30 6 9 15 18. Siena(-6) 30 8 8 14 19. Palermo 30 4 12 14 20. Peskara 30 6 3 21

(15) (12) (14.30) (17) (11.30) (14) (16.30) (17) 40:17 52 40:21 44 35:25 42 29:19 38 37:24 37 40:33 37 31:26 37 39:29 34 24:33 33 27:24 32 26:35 23 21:28 21 22:34 21 19:41 17 22:42 15 19:40 12

Danas Maritimo - P. Fereira Subota Sporting - Moreirense Nedeqa Estoril - Nacional @il Visente - Akademika Rio Ave - V. Setubal Gimarae{ - Beira Mar Olhanense - Benfika Ponedeqak Porto - Braga 1. Benfika 24 20 4 0 2. Porto 24 18 6 0 3. Paso{ F. 24 12 9 3 4. Braga 24 13 4 7 5. Maritimo 24 8 9 7 6. Estoril 24 9 5 10 7. Madeira 24 8 7 9 8. Sporting 24 7 9 8 9. Rio Ave 24 8 6 10 10. Gimarae{ 24 8 6 10 11. Setubal 24 6 5 13 12. Akademika 24 4 9 11 13. Olhanense 24 4 9 11 14. Moreiren. 24 4 9 11 15. @il Visen. 24 4 7 13 16. Beira Mar 24 3 8 13

(21) (21.30) (17) (17) (18) (19) (21.15) (21) 66:15 64 55:11 60 35:22 45 52:34 43 28:36 33 35:32 32 36:39 31 26:29 30 27:36 30 27:40 30 27:47 23 28:39 21 24:35 21 23:37 21 24:44 19 26:43 17

BOSNA I HERCEGOVINA Subota GO[K - Sarajevo Olimpik - Vele` Gradina - Leotar ^elik - Travnik Radnik - Borac Rudar - [iroki Zriwski - Zvijezda Slavija - @eqezni~ar 1. @eqezn. 19 14 2 2. Sarajevo 19 12 4 3. Borac 19 10 4 4. Olimpik 19 9 6 5. [. Brijeg 19 9 4 6. Slavija 19 8 6 7. Zriwski 19 9 2 8. ^elik 19 7 6 9. Leotar 19 7 5 10. Radnik 19 6 6 11. Vele` 19 6 3 12. Rudar 19 6 3 13. Travnik 19 5 5 14. Zvijezda 19 5 4 15. GO[K 19 3 7 16. Gradina 19 0 5

Danas

Subota Sosijedad - Malaga Real (M) - Levante Deportivo - Saragosa Barselona - Majorka Nedeqa Selta - R. Vaqekano Osasuna - Espawol Hetafe - Atletiko (M) Valensija - Vaqadolid Ponedeqak Seviqa - Atletik (B) 1. Barselona 29 24 3 2 2. Real 29 19 5 5 3. Atlet. (M) 29 19 4 6 29 13 9 7 4. Real 29 13 8 8 5. Malaga 6. Valensija 29 13 7 9 7. Betis 29 13 5 11 29 12 7 10 8. Hetafe 29 13 2 14 9. Rajo 29 11 7 11 10. Levante 29 11 5 13 11. Seviqa 12. Espawol 29 9 9 11 13. Vaqadolid 29 9 8 12 14. Atletik(B) 29 10 5 14 29 8 7 14 15. Osasuna 29 7 7 15 16. Granada 17. Saragosa 29 7 6 16 18. Selta 29 6 6 17 29 6 6 17 19. Majorka 20. Deportivo 29 5 8 16

Ja ja Tu re (Si ti) po sti `e gol na jed nom od ra ni jih me ~e va man ~e ster skih grad skih ri va la

SI GUR NO

RUMUNIJA

Granada - Betis

3 3 5 4 6 5 8 6 7 7 10 10 9 10 9 14

(15) (15) (15) (15) (15) (15) (15) (15) 28:12 44 35:13 40 28:15 34 23:16 33 29:17 31 17:14 30 17:24 29 22:19 27 20:22 26 20:21 24 27:29 21 22:26 21 15:30 20 21:26 19 13:27 16 13:39 5

(21) (16) (16) (20) (22) (12) (17) (19) (21) (22) 90:33 75 72:28 62 51:25 61 51:37 48 41:28 47 42:41 46 39:42 44 38:44 43 38:49 41 34:41 40 43:41 38 35:39 36 37:41 35 33:51 35 26:33 31 26:43 27 26:43 27 29:43 24 32:58 24 35:61 23

[PANIJA – SEGUNDA Subota Ponferadina - Las Palmas Barselona - Mirande{ El~e - Lugo Alkorkon - Rasing Nedeqa Herez - Herkules Gvadalahara - Kordoba Viqareal - Numansija Hirona - Mursija Almerija - Rekreativo Sabadeq - Hihon Kasteqon - Hueska 1. El~e 32 20 8 4 2. Alkorkon 32 17 5 10 3. Almerija 32 16 7 9 4. Viqareal 32 14 12 6 5. \irona 32 16 6 10 6. Las Palmas 32 14 9 9 7. Ponfer. 32 15 4 13 8. Kordoba 32 13 8 11 9. Barselona 32 13 7 12 10. Sporting 32 12 10 10 11. Lugo 32 13 7 12 12. Numansija 32 11 12 9 13. Rekreativo 32 13 5 14 14. Sabadeq 32 12 7 13 15. Kastiqa 32 11 5 16 16. Gvadalahara32 9 11 12 32 9 8 15 17. Mursija 18. Mirandes 32 8 10 14 19. Herkules 32 8 9 15 32 8 8 16 20. Hueska 32 8 8 16 21. Rasing 32 5 8 19 22. Kserez

(18) (18) (20) (21) (17) (17) (17) (17) (19) (20) (21) 43:18 68 45:39 56 55:39 55 44:29 54 55:41 54 52:44 51 46:43 49 42:38 47 66:58 46 45:39 46 35:37 46 39:35 45 40:47 44 43:49 43 52:52 38 35:40 38 33:41 35 24:40 34 34:44 33 32:42 32 27:43 32 25:54 23

FRANCUSKA Danas Olimpik (M) - Bordo Subota Ren - PS@ Nansi - Troa So{o - Aja~io Montpeqe - Valensijen Bastija - Brest Tuluz - Nica Nedeqa Sent Etjen - Evijan Rems - Olimpik (L) Lil - Lorijen 1. PS@ 30 18 7 2. Olimpik(M) 30 16 6 3. Olimpik(L) 30 15 8 4. Sent Etjen 30 13 11 5. Lil 30 13 10 6. Nica 30 13 9 7. Monpeqe 30 13 6 8. Lorien 30 11 11 9. Bordo 30 10 13 10. Ren 30 12 6 11. Tuluz 30 10 11 12. Valensijen 30 9 9 13. Bastija 30 10 6 14. Aja~io(-2) 30 8 11 15. Evian 30 7 10 16. Rems 30 7 10 17. So{o 30 8 7 18. Brest 30 8 5 19. Nansi 30 6 9 20. Troa 30 4 13

(20.30) (17) (20) (20) (20) (20) (20)

5 8 7 6 7 8 11 8 7 12 9 12 14 11 13 13 15 17 15 13

(14) (17) (21) 54:20 61 35:32 54 49:32 53 50:25 50 43:31 49 41:34 48 44:36 45 48:45 44 29:25 43 41:41 42 36:34 41 40:45 36 38:56 36 32:40 33 34:43 31 28:37 31 32:47 31 29:44 29 28:47 27 36:53 25

CRNA GORA Subota Lov}en - Mornar Sutjeska - Jedinstvo Budu}nost - Poetrovac ^elik - Zeta Rudar - Mogren Grbaq - Mladost 1. Sutjeska 23 16 3 2. Budu}nost 23 13 7 3. Rudar 23 12 4 4. ^elik 23 10 7 5. Grbaq 23 8 9 6. Petrovac 23 7 8 7. Mladost 23 6 9 8. Mogren(-1) 23 7 6 9. Zeta 23 6 8 10. Jedinstvo 23 5 7 11. Mornar 23 5 6 12. Lov}en 23 4 4

4 3 7 6 6 8 8 10 9 11 12 15

(15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) (15.30) 33:16 51 43:23 46 28:22 40 27:19 37 19:9 33 25:29 29 24:28 27 19:22 26 25:31 26 20:30 22 20:34 21 20:40 16


sport ZVEZDIN TRENER VUKOI^I] PRIZNAJE

Partizan je bio borbeniji Tre ner Cr ve ne zve zde Vla da Vu ko i ~i} sma tra da je we gov tim za slu `e no po ra `en u der bi ju sa Par ti za nom. Par ti zan je pred oko 5.500 gle da la ca, ve li kom ve }i nom na vi ja ~a Zve zde, po be dio 77:67, iako su crvenobeli posle mnogo godina va`ili za favorita. Razlog lo{eg rezultata svog tima Vlada Vukoi~i} vidi u nedovoqnoj anga`ovanosti svojih igra~a. - Prvi utisak posle utakmice se ne odnosi samo na taktiku, nego na jednu vrstu energije koja je postojala do 17:11 za nas. Do tada je bilo kako treba, a onda mi se ~ini da je na{ tim stao da igra. Partizan je imao mnogo

vi{e borbenosti, i timske i individualne... Mislim da su svih 10 wihovih igra~a dali maksimum {to se ti~e borbenosti i tr~awa. To je osnov i prvi uslov da se pri~a o ko{arci - rekao je trener Crvene zvezde posle utakmice. Vukoi~i} je kazao da }e analizirati nedostatke u igri svog tima i {ta je uticalo na takvo izdawe. - Procenti za bacawa i za tri poena su bili niski. To je u jednom delu zasluga Partizanove odbrane, ali mnogo vi{e na{e nedovoqne koncentracije. Sve ni~ije lopte su bile wihove dodao je Vukoi~i}.

NOVINAR GA\AO LOPTOM VUJO[EVI]A: Ured nik por ta la Te le graf Alek san dar Jo va no vi} je u jed nom tre nut ku lop tom ga |ao tre ne ra Du {ka Vu jo {e vi }a. Po sle ne za pam }e nog ga fa Jo va no vi} je shva tio {ta je ura dio, pu tem me di ja upu tio je jav no iz vi we we Ko {ar ka {kom klu bu Par ti zan, Du {ku Vu jo {e vi }u i na vi ja ~i ma oba klu ba, ali go rak ukus je ostao.

Vujo{evi} na uvrede uzvratio osmesima Po be da nad Cr ve nom zve zdom Te le kom, u pa klu Pi o ni ra (77:67), ora spo lo `i la je tre ne ra Par ti za na Du {ka Vu jo {e vi }a i do ne la osmeh na we go vo li ce. Ta ko mu na kon fe ren ci ji za no vi na re po sle utak mi ce ni „hi qa du pu ta” do ba ~e na uvre da iz tu ne la ni je ome la kon cen tra ci ju. Sa mo se na sme jao i po ~eo. - Ovo je bi la jo{ jed na u ni zu utak mi ca ko je igra ju Cr ve na zve zda i Par ti zan. Re kao sam da mo `e da se do go di da do bi je mo, to se i do go di lo. Stra teg cr no-be lih uka zao je da we gov tim bio osla bqen ne igra wem ka pi te na Vla di mi ra Lu ~i }a, a da su cr ve no-be li ima li po mo} bu~ ne pu bli ke. - Ne do sta jao nam je Lu ~i}. Zve zda je ima la pred nost na tri bi na ma... Na {a fi nan sij ska si tu a ci ja je ta kva da nas spre ~a va da se rav no prav no tak mi ~i mo, ali mom ci su po ka za li ka rak ter - na veo je Vu jo {e vi} i po ru ~io: - Igra }e se jo{. Bi }e jo{ ne iz ve snih utak mi ca. ^e sti tam Cr ve noj zve zdi za na pra vqen re zul tat ove go di ne. Ka da im se uzme skalp, to je zna ~a jan re zul tat. Upi tan da oce ni igru cen tra @o fri ja Lo ver wa i we go ve mo gu} no sti, od go vo rio je da Fran cuz mo `e jo{ bo qe. - On je po sve }en ko {ar ci i spre man je da tre ni ra i vi {e od osta lih. Ula `e mak si ma lan na por u sve {to ra di i sva ki tre ner bi ga po `e leo u eki pi pod vu kao je Vu jo {e vi} po `e lev {i ri va lu sve naj bo qe.

Prilago|avam se u hodu pu. Vre me na ne ma, jer Su per li ga krat ko tra je. Tek po sle utak mi ce sa znao sam da imam naj vi {e in dek snih po e na - kon sta to vao je Mar ko vi}. l Ka ko bi ste vi opi sa li taj duel u ko me je Voj vo di na u svim elem nti ma igre nad vi si la U`i ~a ne. Uz to, va{ tim je od i grao od li~ no u po sled we dve ~e tvr ti ne, {to do sa da ni je bio slu ~aj. Ka ko to ko men ta ri {e te? - Od po ~et ka smo us pe li da na met ne mo jak ri tam i po di za li

Ni ko la Mar ko vi}

ga svih 40 mi nu ta. Ko ri sti li smo svih dva na est igra ~a i mi slim da je to ob ja {we we za {to smo u istom rit mu od i gra li ce lu utak mi cu. Ima mo ve }i fond ko {ar ka {a i to je do bro. l Da li ste us pe li da se pri la go di te zah te vi ma u Voj vo di ni? - Ukla pam se i ose }am se do sta do bro i ko mot no u igri. Uosta lom, ne ma mo pu no vre me na da se spo ro ukla pa mo u tim. Mo gu re }i da sam „u{ao” u igru Vo {e, jer sli ~a na ~in ga ji li smo i u FMP - u, oda kle sam do {ao u No vi Sad. Jed no stav no, ni je mi te {ko da na |em svo je me sto u eki pi, jer tru dim se da uvek bu dem na po zi ci ji ko ja mi pri pa da i na taj na ~in mak si mal no po mog nem i ti mu i se bi. l U pr va dva ko la ostva ri li ste isto to li ko po be da. U su bo tu ide te u go ste Par ti za nu. [ta o~e ku je te? - O cr no - be li ma ne tre ba tro {i ti re ~i, jer wi hov kva li tet je iz u ze tan. Ve} ne ko li ko go di na su {am pi o ni na {e ze mqe i re dov no igra ju u Evro li gi. Upra vo sna ga ri va la bi }e nam i do dat ni mo tiv. Bo ri }e mo se da od i gra mo naj bo qe {to mo `e mo. Do bi li su Cr ve nu zve zdu, ko ja ima tre nut no naj bo qi tim, u der bi ju, ali mi mo ra mo sa mo po zi tiv no da raz mi {qa mo, pa {ta bu de - na gla sio je Ni ko la Mar ko vi}. M. Pavlovi}

NBA LIGA

Karmela ba{ krenulo Ko {ar ka{ Wu jor ka po sle 50 po e na u Ma ja mi ju, dan ka sni je za tr pao i ko{ Atlan te sa 40 po go da ka (95:82), u de se toj po be di Nik sa u ni zu. Kar me lo En to ni je ba{ po de sio ni {an ske spra ve. Na kon {to je gotovo sam pobedio Majami, Melo je predvodio Wujork i do pobede u Atlanti

(95:82) upisav{i ~ak 40 poena, uz pet skokova i tri asistencije. Desetim trijumfom u nizu i ukupno 48. pobedom ove sezone, sa~uvao je Wujork na drugom mestu Isto~ne konferencije. Rezultati: Atlanta - Wujork 82:95, Klivlend - Bruklin 95:113, Toronto - Va{ington

25

U DERBIJU SUPERLIGE PARTIZAN POBEDIO CRVENU ZVEZDU

S NIKOLOM MARKOVI]EM IGRA^EM VOJVODINE SRBIJAGAS

Pre de set da na u re do ve ko {ar ka {a Voj vo di ne Sr bi ja gas sti gao je, kao po ja ~a we, Ni ko la Mar ko vi} iz FMP-a. Ovaj mo mak igra na po zi ci ji kril nog cen tra i od i grao je pr ve dve utak mi ce u Su per li gi za cr ve no - be le. U du e lu sa Slo bo dom (91:65) imao je naj vi {e in dek snih po e na i po to me bio je i naj bo qi ak ter su sre ta. - Ve ruj te da o to me uop {te ni sam raz mi {qao. U utak mi ci sam pru `io sve od se be, jer mo ram u ho du da se uklo pim u eki -

petak 5. april 2013.

88:78, [arlot - Filadelfija 88:83, Boston - Detroit 98:93, Milvoki - Minesota 98:107, San Antonio - Orlando 98:84, Juta Denver 96:113, Portland Memfis 76:94, Sakramento Hjuston 102:112, Golden Stejt Wu Orleans 98:88, LA Klipers Finiks 126:101.

Sla vqe ko {ar ka {a Par ti za na

Cr no gor ski plej mej ker Ne ma wa Gor di} jo{ jed nom je pred vo dio svoj tim do po be de u va `noj utak mi ci. Kao naj va `ni ji fak tor tri jum fa is ta kao je do bru pri pre mu. - Do bro smo se spre mi li. Od pr vog do po sled weg mi nu ta kon tro li sa li smo igru i za slu `e no po be di li. ^e sti tam svo jim sa i gra ~i ma kao i Cr ve noj zve zdi- kra tak je bio „me~ vi ner” po sled weg u ni zu ve ~i tih der bi ja. Bek Par ti za na Bog dan Bog da no vi} sma tra da je po be da nad

Cr ve nom zve zdom u dru gom ko lu Su per li ge ve o ma va `na za na sta vak se zo ne. - Mi slim da }e nam ova po be da po di }i kva li tet, po go to vo na faj nal-fo ru ABA li ge i u plej-ofu do ma }eg tak mi ~e wa. Na dam se da }e mo za dr `a ti ovu pred nost, da }e mo sa vla da ti Zve zdu i na do ma }em te re nu ka ko bi smo za dr `a li pred nost pred plej-of. Vr lo va `na po be da za nas. Do bro smo u{li u utak mi cu, ni smo se upla {i li, ve} smo od i gra li hra bro, iako smo pro ma {i li ne ke {u te ve.

Ja ko je bit no da tim igra do bro, na pre du je mo iz utak mi ce u utak mi cu. Plej cr no-be lih Leo Ve ster man ka `e da je tim ski duh od lu ~io po bed ni ka. - Ovo je sjaj na po be da za nas. Zna li smo da mo `e mo da sa vla da mo Zve zdu, do sa da ni smo uspe va li, ali sa da je smo. Od i gra li smo tim ski, od li~ no smo spre mi li me~, bo ri li smo se i od i gra li sjaj nu utak mi cu. Mi slim da je pre su dio tim ski duh. Gor di} nas je no sio do po be de.


26

sport

petak 5. april 2013.

REPREZENTACIJA SRBIJE IZGUBILA OD AUSTRIJE U GRACU

U revan{u druga pri~a

Na{i reprezentativci na `rebu

DANAS PO^IWE ME^ DEJVIS KUPA: SAD–SRBIJA

\okovi} sa Iznerom na startu Duel te ni skih re pre zen ta ci ja Sr bi je i SAD u ~e tvrt fi na lu Svet ske gru pe Dej vis ku pa otvo ri }e No vak \o ko vi} i Yon Iz ner, od lu ~e no je `re bom u Boj si ju. Na kon to ga sle di duel Se ma Kve ri ja i Vik to ra Tro ic kog, dok se su tra u du blu sa sta ju Ne nad Zi mo wi} i Ili ja Bo zo qac sa naj bo qim du blom sve ta, ko ji ~i ne bli zan ci Bob i Majk Bra jan. Po sled we dve singl par ti je za ka za ne su za ne de qu. Igra }e Kve ri i \o ko vi}, te Tro ic ki i Iz ner. Sr bi ja i SAD pret hod no su igra le mar ta 2010. u Be o gra du, ka da je Sr bi ja u me ~u pr vog ko la sla vi la re zul ta tom 3:2. No vak \o ko vi} ta da je obez be dio tre }i poen po be dom nad Iz ne rom u pet se to va. - Svi smo zdra vi, {to je naj va `ni je. Ima li smo mno go tre nin ga, sva ki dan po tri pu ta – dva te ni ska plus kon di ci ju. Vr lo je na por no, a moj je uti sak da na {i igra ~i tre ni ra ju znat no vi {e od ame ri~ kih. No vak je broj je dan, on mo ra ozbiq no da ra di i da odr `a va svoj for mu- iz ja vio je Ob ra do vi}.

TURNIR U MONTEREJU

Ana izgubila od 123. na svetu Srp ska te ni ser ka Ana Iva no vi} iz gu bi la je od 123. te ni ser ke sve ta Ti mee Ba bo{ sa 7:5, 3:6, 6:2 u dru gom ko lu tur ni ra u Mon te re ju. Ana je u pr vom ko lu do bi la me~ bez iz gu bqe nog ge ma, ali je Ma |a ri ca sa da bi la bo qa u bor bi du goj je dan ~as i 50 mi nu ta. Iva no vi }e va je u od lu ~u ju }em se tu po ve la sa 2:0, ali je za tim iz gu bi la {est ge mo va u ni zu. Ti mea Ba bo{, ko ja ima 19 go di na, u ~e tvrt fi na lu }e igra ti sa Mo ni kom Ni ku le sku, ko ja je u tri se ta eli mi ni sa la Ja ni nu Vik ma jer.

^etvrtfinale SAD - Srbija Kanada - Italija Argentina - Francuska Kazahstan - ^e{ka

Program Danas (21.30) Yon Iz ner - No vak \o ko vi} Sem Kve ri - Vik tor Tro ic ki Sutra (21) Bob /Majk Bra jan - Ili ja Bo zo qac/ Ne nad Zi mo wi} Nedeqa (20) Sem Kve ri - No vak \o ko vi} Yon Iz ner - Vik tor Tro ic ki Ob ra do vi} je za do vo qan i for mom Tro ic kog. - Vik tor ima no vi tim qu di oko se be, na sta vio je sa kon ti nu i te tom tre nin ga,

Ne nad igra dubl, a tre ni ra kao singl igra~. Bo zo qac tre ni ra znat no ozbiq ni je ne go svih pret hod nih go di na, a znam ga jo{ otkad je bio de ~ak. Tu je i Kra ji no vi}, ko ji ta ko |e do bro ra di. Moj uti sak je ste da oni gu ra ju je dan dru go ga - do dao je se lek tor. Ob ra do vi} ka `e da su svi te ni se ri sil no mo ti vi sa ni da igra ju za svo ju ze mqu. - Na Dej vis ku pu ima te ~e ti ri-pet da na tre nin ga pre me ~e va, {to je ati pi~ no za te nis jer na tur ni ri ma je obi~ no je dan dan pa u ze, pa me~. To je ste te {ko, a Dej vis kup se igra ne ko li ko pu ta go di {we, ta ko da ni igra ~i ne ma ju pri li ke da se na vik nu na taj ri tam. To je i men tal no na por no, ali na{ tim kra se mo ti vi sa ni mom ci ko ji su odu {e vqe ni da igra ju za svo ju ze mqu i ko ji ima ju po bed ni~ ku ener gi ju. Naj bo qi te ni ser sve ta Novak \okovi} rekao je da nijedan pojedina~ni uspeh ne mo`e da se meri sa igrawem za Srbiju i pobedama koje ostvaruje za nacionalni tim.

TURNIR U ^ARLSTONU

Jelena spasla dve me~ lopte Na ze le noj {qa ci ^arls to na, Je le na Jan ko vi} za be le `i la je i dru gu te {ku, ne iz ve snu po be du po sle gu bit ka jed nog se ta. Je le na se pla si ra la e u osi mu fi na la po sle tri jum fa nad 19go di {wom Fran cu ski wom Ka ro li nom Gar si jom. Mla da te ni ser ka pla si ra na na 164. po zi ci ji na VTA li sti za da la je mno go mu ka na {oj te ni ser ki - 5:7, 7:6, 6:3. Ovaj duel tra jao je dva sa ta i 40 mi nu ta. Je le na se u taj-brej ku dru gog se ta uspe {no iz bo ri la sa dve me~ lop te za pro tiv ni cu i po tom na is ku stvo do vr {i la po sao. Pre to ga, Je le na je iz ba ci la Ame ri kan ku Me la ni Odin (21 go di na, 86. VTA) ta ko |e u tri

se ta - 6:4, 5:7, 6:4, a na red na pro tiv ni ca u bor bi za ~e tvrt fi na le bi }e joj kva li fi kant -

ki wa Yesi ka Pe gu la. Ova 19-go di {wa Ame ri kan ka je 148. na VTA li sti.

IZ SREMSKOMITROVA^KOG RADNI^KOG

Pustite nas da igramo fudbal Fud bal ski klub Rad ni~ ki iz Srem ske Mi tro vi ce za ko ji dan (15. april) obe le `i }e 91 go di nu po sto ja wa. Rad ni~ ki je, po put dru gih klu bo va, imao uspo ne i pa do ve, a od po ~et ka 2010. go di ne, do la skom Go ra na Ma ti }a na me sto pred sed ni ka klu ba, do `i vqa va pra vu re ne san su. - Te 2010. no va klup ska upra va sa ~i ni la je pro je kat na zvan Srp ska li ga-gru pa Voj vo di na.Dve go di ne je pra vqe vqe na eki pa i pro {le go di ne smo u{li u Srp sku li gu i to ta ko {to smo od pr vog do po sled weg ko la u Voj vo |an skoj li gi za pad bi li na pr vom me stu.Po sle je se we se zo ne u Srp skoj li gi i tre }eg me sta shva ti li smo da i Pr va li ga ni -

Sa {a Stoj ko vi} i Go ran Ma ti}

je ne do sti `na.Me |u tim, to ni smo za cr ta li kao oba ve zno pa smo se ta ko po na {a li u pre la -

Sportski duh - Rad ni~ ki tra di ci on al no ga ji sport ski duh i fer plej, iz mi ru je oba ve ze na vre me i pre ma Sa ve zu i slu `be nim li ci ma.Ni je bi lo in ci de na ta na na {im utak mi ca ma, ni ko od na {ih igra ~a, slu `be nih li ca i pu bli ke ni je pra vio pro ble me.Na {u eki pu uglav nom ~i ne mla di igra ~i i za i sta im je te {ko ob ja sni ti za {to im za ra |e no na te re nu ne ko od u zi ma - is ta kao je Ma ti}.

znom zim skom ro ku, pu sti li smo ne ko li ko is ku snih igra ~a, a do ve li ne ko li ko mla dih i ta len to va nih.U tre }em pro le} nom ko lu go sto va li smo vo de }oj Pa di ni, a po be da bi nas lan si ra la na pr vo me sto.Na stu pi li smo ve o ma osla bqe ni, bez Sko ru pa na, So vi qa i Tre bov ca. I po red to ga do {li smo u vo| stvo, da bi se na kon to ga naj bla `e re ~e no sve uro ti lo pro tiv nas, pre ci zni je de li o ci prav de su pro me ni li

kri te ri jum jed no stava no nam ne do zvo qa va ju }i da igra mo. Da je sve ovo isti na go vo ri i ~i we ni ca da se do ma }a pu bli ka sme ja la ne kim su dij skim od lu ka ma.Do ma }in je po sti gao gol u 90. mi nu tu, a mi sma tra mo da ni smo kod de li o ca prav de ima li isti tret man - ka `e pred sed nik klu ba Go ran Ma ti}. Na we go vu pri ~u na do ve zao se pot pre sed nik Rad ni~ kog Sa {a Stoj ko vi}: - Po sle utak mi ce ne ki fud ba le ri Pa di ne su se iz vi wa va li na {em tre ne ru Dra ga nu Mo ji }u zbog ten de ci o znog su |e wa u wi ho vu ko rist.Sma tra mo da ima mo pra vo da pi ta mo vre di li tak mi ~i ti se ako se pr vak li ge una pred zna.Pod se ti }u da nas je isti su di ja, po na {em mi {qe wu, o{te tio je se nas u Sta rim Ba nov ci ma, pa se na da mo da }e nas od go vor ni iz Sa ve za za {ti ti od ta kvih su di ja.Mi ne tra `i mo ni ka kve po vla sti ce ne go sa mo da nas pu ste da igra mo fud bal u jed na kim uslo vi ma kao {to ih ima ju na {i ri va li re kao je Stoj ko vi}. B. Rokni}

Ru ko me ta {i Sr bi je po kle kli su u go sti ma od Austri je (28:31), ~i me su pre tr pe li pr vi po raz u kva li fi ka ci ja ma za od la zak na Evrop sko pr ven stvo ko je }e se 2014. go di ne odr `a ti u Dan skoj. Ta ko su or lo vi iza bra li te `i put do Dan ske. Da su ko jim slu ~a jem, sla vi li u Gra cu i to isto ura di li u Zre wa ni nu (ne de qa u 18.30 ~a so va) {i rom bi im bi la otvo ri la vra ta Evrop skog pr ven stva. . Iza bra ni ci Ve se li na Vu ko vi }a ju ~e oko po dne va vra ti li su se ku }i i od mah se upu ti li u Zre wa nin gde }e do ~e ka ti re van{ su sret s Austri jom u “Kri stal noj dvo ra ni”, ko ja pri ma 2.800 gle da la ca, a ulaz }e bi ti bes pla tan. Iz ta bo ra or lo va uve ra va ju da }e se za dva da na pred sta vi ti u bo qem sve tlu. - Ima mo pri li ku da se re van {i ra mo re pre zen ta ci ji Austri je ve} u ne de qu. Po la `em sve na de u to i ve ru jem da }e ovaj sa stav u to me da uspe. Po raz sva ka ko ni je bio pla ni ran, po re me ti la su nas is kqu ~e wa, od bra na u po sled wih 12 mi nu ta, kao i su |e we. Za po be du nam je po treb no vi {e od dva ras po lo `e na igra ~a, to nam je u ovom tre nut ku naj bit ni je, ka ko bi smo mir ni sa ~e ka li jun - re kao je se lek tor Ve se lin Vu ko vi}. U austrij skom me ~u je dan od ret ko ras po lo `e nih na {ih igra ~a i stre lac 12 po go da ka bio je ka pi ten Mo mir Ili}, ko ji je po

dol sa ku na aero drom „Ni ko la Te sla” krat ko pro ko men ta ri sao. - Pr vih 45 mi nu ta ima li smo re zul tat sku pred nost i so lid nu igru. Na `a lost, po na vqa ju se gre {ke ko je nam ni su do zvo li le da mir no pri ve de mo utak mi cu kra ju. Eki pa se jo{ uvek uigra va, ali je evi dent no da smo bo qi od Austri ja na ca, {to }e mo mo ra ti

Mo mir Rni}

i da po ka `e mo na te re nu za dva da na u Zre wa ni nu. Na dam se da }e mo u re van {u bi ti mno go bo qi i da }e mo i uz po dr {ku na {ih na vi ja ~a us pe ti u to me. Ne ma mno go tu go va wa po sle po ra za, kao ni ra do sti po sle po be de, to sam na u ~io u Ki lu. Sad su sve na {e mi sli usme re ne na me~ u ne de qu - uve ra va Ili}. J. G.

DUPLI PRVOLIGA[KI PROGRAM U TEMERINU

@eqa zvana pobeda

Qu bi te qi pr vo li ga {kog ru ko me ta u Te me ri nu i oko li ni, ve ~e ras }e ima ti pri li ku da u`i va ju u du plom pro gra mu. Od 18 ~a so va, za huk ta le Te me rin ke do ~e ku ju Srem, sa `e qom da upi {u tre }u uza stop nu po be du i na sta ve po hod ka gor wem de lu ka ra va na. - Po sle me ~a sa Voj vo di nom, iako su o ~e ni sa ka drov skim pro ble mi ma, us pe li smo, pri li~ no la ko, da po be di mo Pan ~e vo (30:20) i Do lo vo (24:20). Od bra na funk ci o ni {e do sta do bro, i to bi mo glo da od ne se pre va gu u dvo bo ju sa Sre mom. Po pe li smo se na ~e tvr tu po zi ci ju i ne ma raz lo ga da ne na sta vi mo vo `wu po bed ni~ kim ko lo -

se kom – is ti ~e tre ner Mi lan Vje {ti ca. Po sle da ma, dva sa ta ka sni je, na sce nu stu pa ju yen tle me ni. Mla dost TSK iz Ba~ kog Jar ka, bez po vre |e nog Mi la na Oku ke i ime wa ka Li si ce, po ku {a }e da is ko ri sti sla bu for mu Ti tel Yon Di ra i po be dom po ve }a bo dov ni sal do. - U op ti ca ju je jo{ {est bo do va, dva me ~a igra mo pred svo jim na vi ja ~i ma, gde ret ko gre {i mo, a o~e ku jem pun po go dak pro tiv mla de eki pe Ti te la. Ne }e nas za va ra ti wi ho va se ri ja od ~e ti ri uaz stop na po ra za i od star ta }e mo igra ti pu nim ga som, bez trun ke opu {ta wa – ja san je ka pi ten Ne nad Gru ji ~i}. M. Meni}anin


sport ZVEZDA SVE UBEDQIVIJA S NOVIM TRENEROM

Fud ba le ri cr ve no-be lih po la ko hva ta ju po bed ni~ ki ri tam. Sa vla da li su Rad ni~ ki (Kra gu je vac) i Haj duk na Ma ra ka ni bez pri mqe nog go la. Na pre dak u igri se vi di, raz lo ga za za do voq stvo ima no vi tre ner Sa Pin tu. - Ra ste sa mo po uz da we, {to nam je po treb no da bi bi li jo{ ofan ziv ni ji. Igra ~i usva ja ju mo je ide je i pri me wu ju ih na te re nu. Lop ta mo ra da cir ku li {e jo{

br `e, uz sa mo je dan-dva do di ra kon sta to vao je Por tu ga lac. Ju nak no vog tri jum fa bio je dvo stru ki stre lac i asi stent Abiol Da u da, zim sko po ja ~a we cr ve no-be lih. - Svi u eki pi `i ve za go lo ve. Da u da je pro tiv Haj du ka bio ubo jit, su tra }e to mo `da bi ti opet on, ili mo `da Sa vi }e vi} ili O`e go vi}. Ni sam za bo ra vio na Mu drin skog ko ji je u pret hod nom pe ri o du bio efi ka san. Pod ra zu me va se da su na pa da ~i za du `e ni za po got ke, ali svoj do pri nos tre ba da da ju i osta li iz ve znog re da - ob ja snio je Sa Pin tu.

Ni ge ri jac Da u da is ka zao je za vid no gol ge ter sko ume }e, na ja vio da bi mo gao da bu de zna ~aj no po ja ~a we. - Ka ko je vre me pro la zi lo bi li smo sve bo qi. Pr vi gol nam je do neo si gur nost, pot pu nu kon tro lu utak mi ce. Za do vo qan sam svo jom par ti jom, ra du jem se zbog pr vih go lo va u Zve zdi nom dre su i tru di }u se da dam jo{ ve }i do pri nos u na red nim su sre ti ma - na ja vio je Da u da.

Uve ren je tam no pu ti na pa da~ da mo `e da igra jo{ kva li tet ni je. - Na vi kao sam se na no vi klub i sa i gra ~e, le po se ose }am u Be o gra du. Za hva lio bih se na vi ja ~i ma ko ji pra ve lu du at mos fe ru, uvek nas po dr `a va ju.Sva ki no vi me~ je {an sa za do ka zi va we. Bit no je da pso ti `em go lo ve. Mi slim da mo gu jo{ bo qe fi zi~ ki da bu dem spre man, a to }e mi omo gu }i ti i kva li tet ni je igre u kon ti nu i te tu - is ta kao je Da u da. Zve zda u ne de qu go stu je u Sme de re vu. Z. Rangelov

HAJDUK PORA@EN NA MARAKANI

Mladi ipak polo`ili ispit Fud ba le ri Haj du ka glat ko su iz gu bi li na Ma ra ka ni od Cr ve ne zve zde (3:0). Ako se ima po da tak da su Ku qa ni su sret po ~e li u sa sta vu ko ji ne ve ru jem da }e vi {e ika da igra ti, sa sa mo dvo ji com igra ~a ( ka pi ten La zar Ve se li no vi} i Mi lo{ Cvet ko vi} ) ko ji su po ~e li pret hod ni su sret pro tiv Par ti za na, ja sno je bi lo opre de qe we stru~ nog {ta ba da se eki pa sa ~u va za ono {to sle di, a to je okr {aj sa Slo bo dom Po int u Ku li. Ka ko je igru svog ti ma na Ma ra ka ni vi deo {ef stru~ nog {ta ba Haj du ka Mi lan Mi la no vi}? - Da li mak si mum, {to je u ovom mo men tu naj bit ni je. Zve zda je ste bi la nad mo} ni ja, ali u pr vom po lu vre me nu osim tog ne sre} nog go la na kon kor ne ra ni su nam ugro zi li gol. Me |u tim, u dru gom po lu vre me nu i ne do sta tak ru ti ne kod ve }i ne mla dih igra ~a je do {ao do iz ra `a ja, ta ko da je Zve zda za slu `e no po be di la – pr va je oce na Mi la no vi }a. Osim kraj weg re zul ta ta ima ne {to va `ni je {to je pri me tio stra teg Haj du ka. - Osim po ra za de si la nam se jo{ jed na lo {a stvar: po vre dio nam se Cvet ko vi} i sa da mi je za i sta `ao {to ni smo ima li mo gu} nost da i we ga od mo ri mo,

jer je Mi lu ti ni o vi} dan ra ni je do bio vi rus – is ti ~e Mi la no vi}. Ima i do brih stva ri ko je je Haj du ku do neo su sret na Ma ra ka ni. - Do bra stvar je {to su mla di igra ~i ste kli ru ti nu, igra li su pro tiv Zve zde na na {em naj ve }em sta di o nu i to je si gur no plus za wih i oni na pre du ju u ka ri je ri ovom utak mi com, a ono jo{ va `ni je je to {to je de bi to vao Gro zdi} sa se dam na est go di na. Vi de lo se da mu je oko {e zde se tog mi nu ta ma lo po ne sta lo sna ge, ali i da qe se bo rio, ta ko da je u po sled wem mi nu tu i{ao u na pad – ka `e Mi la no vi}. Bi lo ka ko bi lo, Haj duk je na tri na e stoj po zi ci ji na ta be li sa sa mo bo dom vi {e od Rad ni~ kog iz Kra gu jev ca, ko ji je is pod cr te. Da kle, bor ba za op sta nak i da qe tra je! - Ta ko je ! Ri zi ko va li smo, a vi de }e mo ko li ko }e nam se taj ri zik is pla ti ti ve} pro tiv Slo bo de. Ima mo jo{ dve utak mi ce u ovom ci klu su: Slo bo du i Sme de re vo i na dam se da }e mo re zul ti ra ti ka ko tre ba i da }e nam se sav ovaj ri zik i stra te gi ja ko ju smo pri me ni li is pla ti ti – re kao je {ef stru~ nog {ta ba Haj du ka Mi lan Mi la no vi}. \. Bojani}

27

UZ PORAZ VOJVODINE OD OFK BEOGRAD

Nesmotrenost i teren odneli bodove Je dan lo{ po tez, ma la ne smo tre nost bi li su do voq ni da fud ba le ri Voj vo di ne iz gu be na Ka ra |or |u od OFK Be o gra da (0:1) i pre ki nu se ri ju ne po be di vo sti od 16 uza stop nih utak mi ca. Ko ban je po No vo sa |a ne {ut Gr bi }a ko ji se iz mi go qio iz ru ku gol ma na Su pi }a i za vr {io u mre `i. Oba ti ma od i gra la su ve o ma di sci pli no va no, mno go se tr ~a lo, pa i ne ~u di mi ni mal ni broj po go da ka, ali su ro man ti ~a ri us pe li da ura de ono zbog ~e ga su do {li u No vi Sad, da se osve te Vo {i za po raz u pr vom su sre tu po lu fi na la Ku pa. Uslo vi za igru ni su bi li na vr hun skom ni vou, a po zna to je da Voj v o d i n a svo ju po l et n u igru, ko ja se za sni va na br zi ni i do brim do da va wi ma, ne mo `e da spro ve de u de lo po lo {em te re nu. - Be o gra |a ni su se bo qe sna {li u ovim te {kim uslo vi ma. Lo {e smo u{li u utak mi cu i ni {ta nam ni je po la zi lo za ru kom,tru di li smo se, ali ni je bi l o re a l i z a c i je. OFK Be o grad ima kva li tet, to sam go vo rio i pre utak mi ce. Ni smo bi li do voq no agre siv ni, de li mi~ no i zbog lo {eg te re na. Igra li smo u gr ~u i ner vo zi, a ka ko ni smo is ko ri sti li {an se ko je smo ima li, pa ni ka u na {oj igri po sta ja la je jo{ ve }a. U sva kom slu ~a ju, ni smo igra li ona ko ka ko mo `e mo, ali do bro je da smo vi de li {ta mo `e OFK Be o grad pred re van{ me~ po lu fi na la Ku pa – re kao je Vig we vi}.

Fo to: F. Ba ki}

Dauda istisnuo Mudrinskog

petak 5. april 2013.

[u {war u du e lu sa od bra nom OFK Be o gra d

Tre ner Vig we vi} po ~eo je me~ u stan dard noj for ma ci ji, ali bez ne ko li ko stan dard nih pr vo ti ma ca. Ka pi ten No vo sa |a na i je dan od naj bo qih igra ~a ti ma Mi ro slav Vu li }e vi} ~u van je na klu pi zbog tri na go mi la na `u ta kar to na, ka ko bi se iz be gao even tu al ni ~e tvr ti i ne i gra we u sle de }em me ~u na go sto va wu Par ti za nu. Ta ko |e, Ra do ja i Ka tai ni su po ~e li me~, ali su ipak mo ra li na te ren u dru gom po lu vre me nu ka da je |a vo od neo {a -

lu. ^ak ni br zo no gi i uvek ras po lo `e ni Ka tai ni je mo gao ni {ta pu no da ura di u na pa du i da even tu al no ne ku upo tre bqi vu lop tu do tu ri do Ouma rua ko ji se prak ti~ no ni je vi deo na utak mi ci. - @e le li smo da sa ~u va mo Vu li }e vi }a, ali sam za i sta mi slio da igra ~i ko ji su do bi li pri li ku da za i gra ju to i za slu `u ju. Po me nu ta troj ka ko ja ni je za po ~e la me~ sva ka ko pri pa da pr voj je da na e sto ri ci, a o~e ki -

vao sam od onih ko ji su ih za me ni li da }e bo qe od ra di ti svoj po sao. Vo {u ve} za vi kend o~e ku je go sto va we Par ti za nu, a za tim i jo{ je dan su sret sa OFK Be o gra dom u re van{ me ~u po lu fi na la Ku pa. Cr ve no-be li na vi ja ~i se na da ju da su No vo sa |a ni, upr kos te {kom te re nu u su sre tu s ro man ti ~a ri ma, sa ~u va li ne {to ma gi je za mo `da i me~ se zo ne na Ka ra bur mi. M. Risti}

REAL LAKO POBEDIO GALATASARAJ

Muriwo hvali odbranu Tre ner Real Ma dri da @o ze Mu ri wo iz ja vio je da je do bra igra u od bra ni bi la kqu~ na za po be du nad Ga la ta sa ra jem 3:0 u pr vom me ~u ~e tvrt fi na la Li ge {am pi o na. Real je po be dio Ga la ta sa raj sa 3:0 go lo vi ma Ro nal da, Ben ze me i Igu a i na. - Zna mo da oni ima ju do bar tim i fan ta sti~ ne na vi ja ~e, ali mi smo bi li sjaj ni u de fan zi vi. S mo je ta~ ke gle di {te, bo qi smo bi li u od bra ni ne go u na pa du. Mo gli smo da da mo jo{ ko ji gol, pro pu sti li smo ne ke {an si, ali od bram be no smo ih do tan ~i na iz a na li zi ra li - re kao je Por tu ga lac. Uko li ko da mo gol u re van {u, oni mo ra ju da po stig nu pet. Ipak, u fud ba lu sam vi deo to li ko ne ve ro vat nih stva ri, vi {e ni {ta ne mo `e da me iz ne KUP PODRU^JA ZREWANIN

Novobe~ejci ispali

U pr vom ko lu Ku pa pod ru~ ja Fud bal skog sa ve za Zre wa nin po stig nu ti su sle de }i re zul ta ti: KI K IN D A: OFK Ki kin da Je d in s tvo (No v i Be ~ ej) 2:0, NO VI KO ZAR CI: Slo bo da - Ko za ra (Ba nat sko Ve li ko Se lo) 4:3 (1:1), SU TJE SKA: Bi le }a nin - Za dru gar 2:1, SRP SKA CR WA: Bu du} nost - Je din stvo (Ba n at s ko Ka r a | or | e v o) 0:3 (pf. U dru gom ko lu, ko je je na pro gra mu 17. apri la u ko jem su ukqu ~e ni i po bed ni ci op {tin skog de la, sa sta ju se: BA [AID: Voj vo di na - OFK Ki kin da, BA NAT SKO KA RA \OR \E VO: Je din stvo - Na pre dak (^e ste reg), SU TJE SKA: Rad ni~ ki - Bi le }a nin (Se ~aw), slo bod na je eki pa Slo bo de iz No vih Ko za ra ca.Po ~e tak svih me ~e va je u 15.30 ~a so va. M. S.

Igu ain sla vi po go dak

na di. U Is tan bu lu je uvek te {ko go sto va we, oni }e se bo ri ti - do dao je Mu ri wo.

Fud b a l er sre d i n e te r e n a [a bi Alon so re kao je da je eki pa `e le la mi ran re van{

~e tvrt fi na la Li ge {am pi o na. - To je ono {to smo hte li, po sti gli smo ne ko li ko go lo va, a ni smo pri mi li ni je dan. Ovo }e bi ti ve li ka po be da, na rav no, ako i u re van {u od ra di mo po sao ka ko bi tre ba lo. Do bro je i {to su go lo ve po sti gla tri raz li ~i ta na pa da ~a - ka zao je Alon so {pan skim me di ji ma. Stre lac dru gog go la Ka rim Ben ze ma is ta kao je da je ce la eki pa od i gra la od li~ nu utak mi cu. - Ni je bi lo la ko, ali naj va `ni ja stvar je da smo svi ra di li kao eki pa na te re nu i mo ra }e mo da na sta vi mo u istom rit mu. Uvek je le po ka da je ta ko i ka da se po be di - za kqu ~io je Ben ze ma. Re van{ me~ ~e tvrt fi na la iz me |u Ga la ta sa ra ja i Re a la igra se 9. apri la u Is tan bu lu.


Sport

ARMSTRONG NE MO@E DA PLIVA! Me|unarodna pliva~ka organizacija (FINA) zabranila je Lensu Armstrongu da u~estvuje na pliva~kom mitingu u Ostinu. Do`ivotno suspendovani biciklista `eleo je da se oku{a u bazenu, ali to je demantovano. Direktor pliva~kog US Mastersa Rob Bu~er rekao je da je Armstrong odustao od u~e{}a, po{to je FINA imala primedbe.

SVET SKI KUP

PRE MA PO DA CI MA KLUP SKOG ^A SO PI SA

Nemawa Mi ro sa vqev {e sti

Vi di} naj u spe {ni ji u isto ri ji Ju naj te da ^iwenica je da je vrlo malo qudi svesno veli~ine kapitena Man~ester Junajteda Nemawe Vidi}a, a on je jo{ jednom u{ao u istoriju svog kluba. Nemawa je, prema podacima oficijelnog ~asopisa Man~ester ju naj te da, naj u spe {ni ji pojedinac u istoriji tog kluba po procentu pobeda. Srbin se nalazi na prvom mestu s procentom od 71,26, a u obzir su uzeti svi igra~i koji su odigrali minimum 60 me~eva. On je 261 put nosio dres Junajteda,a slavio je u 186 navrata. Kada ga nije bilo u timu, {to se desilo 155 puta, Man~ester je trijumfovao 98 puta, {to je oko 63 odsto. Koliko je Vidi} zna~ajan za igru svog tima, najboqe svedo~e podaci o primqenim golovima. Kada je bio u timu primqena su 183 gola, oko 0,7 po

Igra ~i tu kli po li caj ce ^etvorica igra~a argentinskog Arsenala privedeni su jer su fizi~ki nasrnuli na pripadnike policije, posle me~a Kupa Libertadores sa brazilskim Atletiko Mineirom.Publika na stadionu u Belo Horizonteu imala je priliku da u`iva u fudbalskim bravurama na me~u Kopa Libertadores izme|u brazilskog Atletiko Mineira i argentinskog Arsenala (5:2), ali su igra~i kluba iz Sarandija bacili senku na lep sportski doga|aj. Naime, policija je saop{tila da su najmawe dvojica policijaca i jedan novinar zadobili lak{e povrede u tu~i nakon pobede Atletika. Fudbaleri argentinske ekipe su pesnicama udarali i {utirali policajce koji su poku{ali da za{tite sudije po zavr{etku utakmice na stadionu Independensija.Neki od tih igra~a udarali policajce koji su se branili {titovima i palicama. Policajci su u rukama imali pu{ke sa gumenim mecima, ali je zvani~nik lokalne policije Klaudija Romualdo rekla da na igra~e nije pucano. Policija je privela ~etvoricu igra~a zbog fizi~kog napada na policajce i oni }e najverovatnije krivi~no odgovarati za tu~u koju su izazvali.

me~u, a kada je bio odsutan odbrana je kapitulirala 173 puta, ili ti 1,11 primqenih pogodaka. Ali, to nije sve. Slede}i podatak deluje mo`da i najfascinatnije. Junajted nije primio gol na 133 susreta kada je Nemawa komandovao odbranom, {to je negde oko 51 odsto svih me~eva srpskog {topera. ^lan je i odbrane koja je u sezoni 2008/09 postavila rekord po broju me~eva bez primqenog gola (14 me~eva - 1311 minuta) u istoriji Premijer lige. Navija~i Man~estera ga prosto obo`avaju, mnogi ga, uz Rija Ferdinanda, smatraju najboqim {toperom u istoriju kluba s „Teatra snova”, ima i svoju pesmu, a nedavno ga je i legendarni ser Bobi ^arlton uvrstio u idelani tim svih vremena.

Nemawu Vidi}a (u skoku) u ponedeqak o~ekuje duel s gradskim rivalom Sitijem

JE LEN SU PER LI GA

Ran ko vi} pri ko ~io va qak Slo bo da Po int - Par ti zan 0:0 U@I CE: Stadion „Gradski”, gledalaca 8.000, sudija Gloyovi} (Vrbas). @uti kartoni: Rankovi}, Kne`evi}, Pejovi}, Gojkovi} (Sloboda), Miqkovi}, Ili} (Partizan). SLO BO DA POINT: Rankovi} 8, Vasili} 6, Kne`evi} 6, Ran|elovi} 6 (Tavronov -), Pejovi} 6, Gojkovi} 6, Pilipovi} 6,

U prose~noj fudbalskoj predstavi Partizan je bio ne{to boqi ali je golman doma}ih Rankovi} bio izvanredan i zaustavqao sve udarce. Kako je i najavio pred seriju od tri utakmice za sedam dana trener Partizana Vermezovi} ponovo je rotirao igra~e. Ovoga puta od po~etka su se na te-

umesto da {utira poku{ao da asistira i prilika je propala. Ne{to kasnije ponovo kontra Partizana. Mitrovi} je dobio loptu, ali je {utirao, ali neprecizno. Novu {ansu imao je Mitrovi}, ali je wegov udarac dbranio Rankovi}. Partizan je dominirao, ali je slede}u priliku imao doma}in.

Duel Pilipovi}a (Sloboda) i Ili}a (Partizan)

Puri} 6 (Memedovi} -), Dijago 6, Lovri} 6, Boji} 6. PAR TI ZAN: Stojkovi} 7, Miqkovi} 6, Stankovi} 6, Ostoji} 6, Ivanov 6, Smiqani} 6, Bra{anac 7, Ili} 6 (Koji} 6), Luka 6 (Eliomar 6), [}epovi} 6 (Ninkovi} -), Mitrovi} 7.

renu na{li Miqkovi}, Ostoji} i [}epovi}. Sloboda je veoma ~vrsto po~ela me~. Poku{alo se kontrama na usamqenog Ran|elovi}a u napadu. U 8. minutu vi|ena je prva dobra akcija. Lopta je iskosa u visini peterca stigla do Bra{anca, koji je

Stojkovi} je kiksnuo kod jednog centar{uta, odbijenu loptu prihvatio je Pejovi}, ali i proma{io gol. U 27. minutu velika {ansa za Partizan. Bra{anac je na petercu dobio loptu, {utirao je ali je Rankovi} odbranio. Potom su poku{ali doma}i. Va-

1. Partizan 21 16 2. C. zvezda 21 14 3. Vojvodina 21 11 4. Jagodina 21 11 5. Rad 20 8 6. Sloboda 21 7 7. Radni~. (N)21 8 8. OFK Beo. 21 8 9. Javor 21 8 10. Spar. ZV 20 7 11. N. Pazar 21 5 12. BSK Bor~a 21 6 13. Hajduk 21 5 14. D. Srem 21 5 15. Radni~. (K)21 4 16. Smederevo21 1

3 2 8 3 7 9 6 4 3 6 8 4 5 5 7 6

2 5 2 7 5 5 7 9 10 7 8 11 11 11 10 14

55:13 51 43:26 44 24:13 41 22:17 36 23:15 31 23:24 30 21:28 30 22:24 28 29:23 27 27:23 27 21:27 23 21:44 22 23:28 20 16:27 20 18:29 19 9:36 9

sili} je poslao loptu na peterac, ali je Stojkovi} intervenisao ispred nekog od igra~a doma}ih. U nastavku Partizan je opet napao i ve} u 48. minutu imao {ansu. [utirao je Stankovi}, lopta je stigla do Ili}a koji je neprecizno {utirao sa 17 metara. Potom korner za crno-bele. Mitrovi} je {utirao glavom, a Rankovi} sjajno odbranio. Ne{to kasnije {ansa za Slobodu. Pilipovi} je poku{ao sa 14 metara, zamalo pored gola. U 52. minutu dobra akcija Mitrovi}a i [}epovi}a, ovaj drugi {utira, ali tik pored stative. Potom je Mitrovi} bio sam, ali je Rankovi} ponovo bio na mestu. U 72. minutu kolosalna prilika za doma}e. Pejovi} je driblinzima stigao sam ispred Stojkovi}a, {utirao, ali pravo u golmana crnobelih. I. La za re vi}

Srpski strelac Nemawa Mirosavqev osvojio je {esto mesto vazdu{nom pu{kom na prvom ovogodi{wem Svetskom kupu u ^angvonu u Koreji. Olimpijac Novog Sada je u{ao u zavr{nicu kao osmi sa 622 kruga i uspeo je da se popne za dva stepenika. Imao je u 12 finalnih dijabola 121,5 krugova. U konkurenciji 51 strelca pobedio je Tao Vang (Kina), tre}eplasirani pre finala, sa 206,8 krugova, ispred Sergi Rihtera (Izrael) sa 205,6 krugova. Rihter je pre plej ofa bio peti. Tre}e mesto propalo je vode}em posle osnovnog dela (627,8) Ma|aru Peteru [idiju sa 182,2 kruga. U ga|awu MK pi{toqem, oba srpska strelca su bila blizu finala! Andrija Zlati} je zavr{io deseti sa 554 kruga, a Damir Mikec je bio 11 Pobedio je sedmoplasirani pre finala @i Vei Vang (Kina) sa 192,1 kruga ispred zemqaka Jia Jie Maija koji je imao 191,2 kruga. Drugog dana Svetskog kupa u ^angvonu, koji je okupio 300 strelaca iz 30 zemaqa, ga|a}e vazdu{nom pu{kom Ivana Maksimovi} i Andrea Arsovi} i MK pi{toqem Bobana Veli~kovi}, Zorana Arunovi} i Jasna [ekari}. Pre po~etka takmi~ewa uru~ena su priznawa najboqim strelcima sveta u 2012. olimpijskim {ampionima iz Londona Italijanu Nikoli Kamprianiu (pu{ka) i korejskoj takmi~arki pi{toqem Jang Mi Kim.

Zo ra na me |u kra qi ca ma

U Koreji strelci su okru`eni velikiom pa`wom, pre po~etka takmi~ewa na prvom ovogodi{wem Svetskom kupu. Najboqi strelci imali su priliku da se dru`e, a jedna od najboqih strelkiwa pi{toqem Zorana Arunovi} iskoristila je priliku da se na sve~anosti pre po~etka takmi~ewa slika sa prelepim hostesama, koje su bile u kraqevskoj no{wi.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.