__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1


UDK 02 ISSN 1331-145X (2019) OSIJEK GODINA XXIII. BROJ 2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema


DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

Godina / Year XXIII (2019). Broj / No. 2

OSIJEK, 2020.


Riječ urednice Poštovani čitatelji, pred Vama je novi broj godina 23 broj 2(2019) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Iako se broj veže uz 2019. godinu, iskoristit ćemo priliku i čestitati 45 godina postojanja i rada Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema svim osnivačima, predsjednicima, zamjenicima predsjednika, tajnicima te naravno svim članovima te onima koji svojim radom doprinose radu i razvoju Društva. U prvoj rubrici recenziranih članaka kolega Silvestar Balić iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj predstavio je Nakladničku djelatnost Hrvata u Mađarskoj : pristup korpusu, izazovi, interpretacijske mogućnosti . Rad je izložen na 3. Okruglom stolu: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: mjesta susreta i suradnje. Prati ga rad kolegica Keti Krpan iz Knjižnica grada Zagreba – Knjižnica Selčina i Ivane Končić iz Gradske knjižnice Ivanić-Grad koji se bavi tematikom Slobodnovremenskih knjižničnih aktivnosti za tinejdžere. Kolegica Andrea Sudarević iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek predstavila je istraživanje pod nazivom Marketing i percepcija elektroničke knjige, dok je kolegica Damjana Frančić iz Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli analizirala temu Rangiranja sveučilišta i mjerenja citiranosti. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama kolegice Ankica Landeka i Tihonija Zovko predstavile su Središnju nadbiskupijsku i fakultetsku knjižnicu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, a kolega Ivica Nikić predstavio je povijest i “budućnost” knjižnice Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. U rubrici Putevima svjetskih knjižnica kolege Vedrana Lugić i Tihomir Marojević iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci predstavili su svoje studijsko putovanje u Bergen te sudjelovanje na skupu Public Libraries and their roles and work with inclusion and learning. Kolega Stjepan Zlatić posjetio je Wellington na Novom Zelandu u sklopu projekta „My Story – Archive of the Croatian Cultural Society Wellington“ te u prilogu iznio svoje iskustvo. Rubrika Vijesti iz knjižnica donosi prikaze aktivnosti i susreta održanih u drugoj polovici 2019. godine. Kolegica Irena Bando sudjelovala je na Izložbenom programu školskih knjižnica koji se održao u sklopu 48. svjetskog kongresa školskih knjižničara – IASL 2019 u Dubrovniku. Kolegica Dubravka Pađen Farkaš donosi nam prikaz Festivala slikovnice “Čuvari priča” : Šume pričaju, održanog u srpnju 2019. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, a na koji način recikliraju stare knjige, opisuju kolegice Andreja Grošelj, Katarina Jukić i Melita Nađ u svom prilogu o novom


životu uništenih knjiga. U Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek četvrti je put za redom održan GISKO Tjedan Harryja Pottera te o održanim aktivnostima možete pročitati u posljednjem prilogu ove rubrike. U rubrici Ocjene i prikazi kolega Stjepan Zlatić donosi pregled knjige Library programs and services : the fundamentals skupine autora u izdanju Libraries Unlimited. Novi broj časopisa Knjižničarstvo – godina 24(2020) je u pripremi te će biti objavljen u jesen 2020. Rok za predaju članaka je 30. lipnja 2020., dok priloge za rubrike Vijesti iz knjižnica i Osobne vijesti možete slati na adresu Uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com do 31. kolovoza 2020. Prvi dio 2020. bio je iznimno izazovan za sve vrste knjižnica te Vas pozivamo da podijelite svoja iskustva, zadatke i način poslovanja u obliku priloga za rubriku Vijesti iz knjižnica. Zahvaljujemo Vam na suradnji i pozivamo Vas da svojim člancima i prilozima doprinesete kontinuiranom radu Časopisa. Uredništvo


ÄŒLANCI


NAKLADNIČKA DJELATNOST HRVATA U MAĐARSKOJ – PRISTUP KORPUSU, IZAZOVI, INTERPRETACIJSKE MOGUĆNOSTI Croatian publishing activity in Hungary - access to the framework, challenges and interpretation opportunities Silvestar Balić Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj balic.silvester@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

351

UDK /UDC 655.4(439=163.42) Izlaganje sa znanstvenog skupa / Conference paper Primljeno/Received: 10.10.2018.

Sažetak O Hrvatima u Mađarskoj, kao posebnoj manjinskoj zajednici pod ovim nazivom možemo govoriti od kraja Prvog svjetskog rata, od kada su od vlastitoga matičnog korpusa odvojeni i državnim granicama. Ni nakon blizu jednoga stoljeća nakladnička djelatnost ove zajednice – kao ni mnogi drugi intelektualni i materijalni proizvodi – nisu detaljno evidentirani, istraženi, interpretirani, dakle, bibliografski obrađeni. Ovaj se nedostatak pokušava nadoknaditi sastavljanjem retrospektivnog popisa hrvatskih izdanja u Mađarskoj od 1918. godine do 2015. Nakon stvaranja teorijskog okvira i definiranja metode prikupljanja, pojavljuju se određena pitanja glede građe, a uvidom u dobiveni korpus pojavljuju se neke interpretacijske mogućnosti. Ključne riječi: Hrvati u Mađarskoj, nakladništvo, povijest knjige Summary We can talk about Croatians in Hungary as a special minority community under this name from the end of the First World War when they were separated from their mother country with state borders, too. After almost a century the publishing activity of this community – like many other intellectual and material products – has not been recorded, researched, interpreted, that is bibliographicaly processed. It has been tried to catch up with this lack by a retrospective list of Croatian editions in Hungary published from 1918 to 2015. Already during the creation of this database, the initial difficulties of

BALIĆ 9


351

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Croatian publishing in Hungary are obvious, and by examining the resulting corpus some interpretive possibilities appear in the processing of the mentioned materials. Key words: Croatians in Hungary, publishing, book history

Uvod Nakladništvo Hrvata u Mađarskoj, posebne manjinske zajednice koja je nakon Prvog svjetskog rata odvojena od vlastitoga matičnog korpusa, nije detaljno evidentirano, istraženo, interpretirano, dakle, bibliografski obrađeno. Ovaj se nedostatak pokušava nadoknaditi sastavljanjem retrospektivnog popisa hrvatskih izdanja u Mađarskoj od 1918. godine do 2015. Već u prvim koracima stvaranja ove baze pojavljuju se teorijska i metodološka pitanja, a uvidom u dobiveni korpus ubrzo su se pojavile interpretacijske mogućnosti koje zahtijevaju detaljniji pristup. U ovom radu nastojat ćemo odrediti pojam hrvatskoga nakladništva u Mađarskoj, opisati kriterije prema kojima određene jedinice ulaze u naš okvir te predstaviti izazove koji se pojavljuju pri izradi popisa. Pristup hrvatskom nakladništvu u Mađarskoj Manjinska istraživanja u Mađarskoj (nemzetiségi kutatások, minority studies) čine posebnu sekciju unutar društvenih istraživanja, a njihova važnost prepoznata je već dosta rano, krajem 19. stoljeća. Od samih početaka, takva istraživanja u Mađarskoj uključuju istraživanja o narodnostima u toj zemlji, a nakon Prvog svjetskog rata i istraživanja o mađarskim zajednicama koje žive izvan granica svoje matične domovine1. Jedna od prvih većih ustanova za slična istraživanja u Mađarskoj jest Manjinski institut, utemeljen 1936. godine u sklopu Sveučilišta u Pečuhu pod vodstvom Ferenca Faluhelyija, koji je djelovao sve do 1948. godine. Institut je utemeljen prvenstveno zbog odcijepljenih mađarskih zajednica i osnivanja brojnih sličnih ustanova u srednjoj i istočnoj Europi, navodi idejni začetnik Faluhelyi2, ali i zbog manjinskih zajednica unutar granica Mađarske, koje su u „okrnjenoj“ Mađarskoj predstavljale nove izazove mađarskoj vladi (napose brojčano,

Cholnoky, Győző; Futala, Tibor; Kertész, Gyula. Nemzetiségi bibliográfia és dokumentáció hazánkban a kezdetektől napjainkig 1. // Könyvtári figyelő, 39, 4 (1993). URL: http://epa.oszk.hu/00100/00143/00008/cholnoky_h.html (26.02.2020.) 2 Faluhelyi, Ferenc. A Magyar Kisebbségi Intézet szervezésének ankétjai. Pécs: Dr. Karl Könyvesboltja, 1930. Str. 7. 1

BALIĆ 10


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

351

materijalno i politički moćna njemačka zajednica)3. Pored istraživačke, u sklopu svoga rada, pečuški je institut obavljao i dokumentacijsku djelatnost o čemu je redovno izvještavao u svojim časopisima Kisebbségi Körlevél (Manjinski kurir) i Nemzetiségi Szemle (Narodnosna revija). Sastavljene su bibliografije brojnih serijskih izdanja, popisi stručne literature o narodnostima, i unatoč tome da je u središtu pozornosti i nadalje mađarska zajednica izvan granica Mađarske, institut je vjerojatno posjedovao zbirku i o manjinskim zajednicama u Mađarskoj. Zbog premještanja građe instituta nakon ukidanja, jedan je dio fonda nestao (prvenstveno zbirka periodike), dok u posebnom odjelu Središnje knjižnice Sveučilišta u Pečuhu i dan se danas čuva preostala građa. Nakon Drugog svjetskog rata komunističko vodstvo u Mađarskoj imalo je poseban pristup prema narodnosnom pitanju, pojavili su se izgledi za veća manjinska istraživanja, ali do takvih pothvata još dugo godina nije došlo. Do godine preokreta u slučaju manjinskih istraživanja došlo je nakon odluke CK Mađarske socijalističke radničke partije 1968. godine4, od kada država odvaja znatna proračunska sredstva za razne djelatnosti koje se odnose na manjinske zajednice5. Rezultat ovih postupaka jest utemeljenje Državne knjižnice Gorki (Állami Gorkij Könyvtár, kasnije Országos Idegennyelvű Könyvtár és Zenei Gyűjtemény - Državna knjižnica za strane jezike i zbirka audio materijala, skraćeno OIK), koja je postala bazičnom knjižnicom narodnosti u Mađarskoj i pored dokumentacijske djelatnosti zadužena je za sabiranje i bibliografsku obradu narodnosne literature. Plod je ovih djelatnosti obrađena građa manjinskih tiskovina i tekstova o manjinskim zajednicama u Mađarskoj u razdoblju 1945.-1975., što je knjižnica Gorki predstavila javnosti u obliku posebnih izdanja pod naslovom „Narodnosti u Mađarskoj“. 1991. godine Državna knjižnica za strane jezike i zbirka audio materijala, nasljednik Državne knjižnice Gorki, objavila je dvotomnu retrospektivnu bibliografiju Hrvata, Srba i Slovenaca u Mađarskoj u spomenutoj seriji, kao peti svezak nakon bibliografije Nijemaca, Rumunja i Slovaka u Mađarskoj6. Riječ je o selektivnoj bibliografiji koja obrađuje razdoblje između 1945.-1975. i uključuje „samo“ periodiku na mađarskom i hrvatskom (te srpskom i

Cholnoky, Győző; Futala, Tibor; Kertész, Gyula. Nav. dj. A Magyar Szocialista Munkáspárt Központi Bizottsága Politikai Bizottságának határozata a magyarországi nemzetiségek helyzetéről (1968. szeptember 17.) 5 Cholnoky, Győző; Futala, Tibor; Kertész, Gyula. Nemzetiségi bibliográfia és dokumentáció hazánkban a kezdetektől napjainkig 2. // Könyvtári figyelő, 40, 1 (1994), str. 19. 6 Käfer, István (ur.). Horvátok, szerbek, szlovének Magyarországon: Bibliográfia: 1945-1975 I.-II. = Hrvati, Srbi, Sloveni u Madjarskoj: Bibliografija: 1945-1975 I.-II. Budapest: OIK, 1991. 3 4

BALIĆ 11


351

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

slovenskom) jeziku, dok monografske publikacije nisu uvrštene u obradu (ili samo djelomično). Najveći bibliografski projekt Hrvata u Mađarskoj do sada potpisuje urednik István Käfer, a najveći dio građe sakupila je Bibliografska radna grupa Mađarske akademije znanosti pod vodstvom Gábora G. Keménya7. Na ukupno 1279 stranica nalazi se 13 491 bibliografska jedinica koje su razvrstane u šest većih tematskih skupina. Svaka veća tematska cjelina podijeljena je na bezbroj manjih, a na kraju, s pomoću indeksa pojmova, brzo i lako možemo doći do sadržaja koji nas zanima. OIK nastavlja ovu djelatnost izdavanjem godišnjaka pod naslovom „Narodnosti u Mađarskoj: Selektivna bibliografija narodnosne literature i domaće literature o narodnostima“ koji popisuje tekuću građu na jezicima manjinskih zajednica u Mađarskoj i tekstove o njima, a izlazi od 1986. do 1992. (obrađuje razdoblje 1985.-1991.)8. Ova serija OIK-a metodološki je slična prethodnoj bibliografiji, podijeljena je tematski i prema pojedinim narodnostima. Sastavljanje takvih popisa nastavlja se i nakon demokratskih promjena, također pod okriljem istraživačkih grupa OIK-a. Od 1993. godine izlazi nova serija pod skoro istim naslovom (podnaslov: „Selektivna bibliografija literature o domaćim nacionalnim i etničkim manjinama“), koja obrađuje narodnosnu produkciju od 1992. godine. Nakon ove serije OIK obustavlja svoju djelatnost objavljivanja manjinskih bibliografija, a prema planovima, publikacija manjinskih bibliografija nastavlja se u digitalnom obliku. Pristup hrvatskom nakladništvu u Mađarskoj sa strane bibliografske prakse u Hrvatskoj možemo predstaviti uz pomoć nekoliko primjera, poput Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga 1835.-1940. (HRB) ili zbirke Inozemna Croatica, koje osim produkcije unutar Hrvatske kane obraditi i nakladništvo iseljeništva, dakle i Hrvata u Mađarskoj, koje također pripada svekolikoj hrvatskoj kulturnoj baštini, stoga treba biti zastupljeno i u takvim popisima. To potvrđuju i riječi urednika Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga: „Uvrštavanje iseljeničkog tiska prikupljenog u ostvarenim vezama s iseljeništvom nije samo predstavljanje do sada manje poznatih hrvatskih autora i njihovoa rada široj javnosti – prilog je to brisanju podjele na domovinsku i iseljenu Hrvatsku kao negativnom

Käfer, István. Nav. dj., str. 13. Nádor B, Orsolya (ur.). Nemzetiségek Magyarországon. A nemzetiségi és a nemzetiségekre vonatkozó hazai válogatott irodalom bibliográfiája 1985-1991. Budapest: Állami Gorkij Könyvtár – Országos Idegennyelvű Könyvtár, 1986-1992. 7 8

BALIĆ 12


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

351

povijesnom nasljeđu. Time se iskazuje integralni kulturni i povijesni identitet hrvatskog naroda u okviru zajedničkog jedinstvenog korpusa kulturnog nasljeđa.“9 Međutim, potpunost ili cjelovitost građe koja je nastala „u ostvarenim vezama s iseljeništvom“ često ovisi o samim naporima iseljene hrvatske zajednice oko stvaranja takvog popisa, a kako smo naveli, u slučaju Hrvata u Mađarskoj, takva istraživanja nedostaju. Približavanje matične domovine tiskanoj baštini svojih zajednica izvan granica Republike Hrvatske jest i pokretanje posebnog odsjeka pod nazivom inozemna Croatica u sklopu NSK. Od 2007. godine ciljano se radi na prikupljanju građe koja je izdana izvan Hrvatske i na bilo koji način se može povezati s Hrvatima ili Hrvatskom. Ovdje se ne nalaze isključivo izdanja manjinskoga karaktera, već i npr. prijevodi domaćih hrvatskih književnika na razne jezike svijeta ili znanstvena djela o nekom aspektu hrvatske povijesti, kulture, jezika itd. Građa se nabavlja kupnjom, donacijama ili zamjenom10. Danas se ona dijeli na tri cjeline: -

gore spomenuta građa iz svijeta, tj. prijevodi hrvatskih autora, tekstovi na hrvatskom jeziku ili pak knjige u čijem sastavljanju nekakvu ulogu igra osoba hrvatskoga podrijetla;

-

Iseljenička knjiga: zbirka hrvatskih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja se čuvala u zatvorenom spremištu, a objavljene su do 1990. godine izvan prostora Republike Hrvatske;

-

Tisak hrvatskih manjina: sva izdanja koja se vezuju uz tematiku hrvatskih nacionalnih manjina u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu11

Vrijeme, prostor, jezik i čitatelji Korpus koji se namjerava obraditi u okviru naših istraživanja, tj. nakladništvo Hrvata u Mađarskoj od 1918. do 2015., potrebno je odrediti detaljnije, jasno definirati koja izdanja pripadaju njemu, a koja ne. Tematizirana građa određena je prema trima glavnim Harni, Slavko. Predgovor. Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga, elektroničko izdanje. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB01/index.html# (26.02.2020.) 10 Lovrenčić, Željka. Inozemna Croatica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4 (2009), str. 136. 11 Machala, Lobel (ur.). Smjernice za izgradnju zbirke Croatica. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2016., str. 8. 9

BALIĆ 13


351

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

kriterijima: vremenski, prostorni (geografski) i prema jeziku publikacije. Kao poseban kriterij nije navedena vrsta građe jer se pod pojmom nakladništva podrazumijevaju produkti nakladničke produkcije u tradicionalnom obliku: knjige, serijska izdanja te manji oblici poput brošura, kataloga, turističkih vodiča i sl. Određivanje početnog razdoblja (1918.) povezano je s nastankom fenomena „Hrvati u Mađarskoj“12. O ovoj zajednici pod ovim nazivom možemo govoriti tek od odvajanja dijela hrvatske zajednice od svoga matičnog korpusa, tj. od nastanka novih država nakon Prvog svjetskog rata, kada je dio Hrvata ostao na području Mađarske13. Budući da je proces nastanka novih granica trajao nekoliko godina (1918.-1925., od završetka ratnih operacija sve do povlačenja vojske Kraljevine SHS s područja južne Mađarske i utvrđivanja novih granica na terenu), početnom godinom određujemo kraj Prvog svjetskog rata, godinu 1918., kada je bilo jasno da će se odnosi na području gdje u većem broju žive Hrvati (Srednja i Jugoistočna Europa) radikalno promijeniti, a završnom 2015. (razdoblje utvrđivanja metoda i početak prikupljanja jedinica). Prostorne granice građe pomalo su jasnije, njihovo određivanje možda je jednostavnije, ali isto, samo na prvi pogled. Konačne granice Mađarske nakon Prvog svjetskog rata ostale su skoro iste sve do danas, stoga, razmatrat će se publikacije koje su izdane unutar granica Mađarske prema stanju nakon određivanja konačnih granica početkom 1920-tih godina14. Međutim, ne smije se zaboraviti razdoblje Drugog svjetskog rata i tzv. Bečke odluke, kada je Mađarskoj vraćen jedan dio područja koja su nakon Prvog svjetskog rata pripojena susjednim državama. Mada bi analiza nakladničke prakse okupiranih područja mogla biti vrlo korisna i iz aspekta hrvatskoga nakladništva u Mađarskoj, ipak, produkcija ovih prostora ne ulazi u našu građu, prvenstveno iz kvantitativnih razloga. Jedan od najvažnijih kriterija jest jezik. Svako izdanje koje se nalazi na našem popisu djelomično je ili potpuno pisano hrvatskim jezikom15. Međutim, tijekom jednog

Pored pojma „mađarski Hrvati” koji je također u upotrebi, prednost dajemo i koristimo oblik „Hrvati u Mađarskoj”. 13 Blažetin, Stjepan. Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas. Osijek: Matica hrvatska; Pečuh: Hrvatski znanstveni zavod, 1998., str. 6. 14 Iz hrvatskog aspekta važno je spomenuti da su uključena i naselja na zapadu Mađarske, uz granicu s Austrijom, koja su prema mirovnom ugovoru prvo dodijeljena Austriji, pa su revizijom ipak pripala Mađarskoj. 15 S time se isključuju publikacije koje govore o hrvatskoj zajednici u Mađarskoj na drugim jezicima, na primjer mađarskom jeziku, na kojemu su pisali i sami članovi zajednice te, naravno, pripadnici većinske 12

BALIĆ 14


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

351

stoljeća pismenosti Hrvata u Mađarskoj i ovdje možemo naići na siva područja koja proizlaze iz statusa hrvatskoga jezika, koji ni dandanas u mnogim knjižnicama širom svijeta ne uživa potpunu samostalnost. Naime, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata Mađarska priznaje koncept južnoslavenskih zajednica te u skladu s time i njihov službeni jezik koji se naziva srpskohrvatskim ili hrvatskosrpskim. U ovom razdoblju mnogi hrvatski autori pišu i objavljuju na srpskom jeziku u tjednicima i knjigama namijenjenima i za Hrvate u Mađarskoj. Mišljenja smo da u ovom slučaju, i općenito kod svakog izdanja na našem popisu, trebamo razmotriti kome je tekst, publikacija namijenjena (kriterij publike). Ako je npr. udžbenik iz zemljopisa pisan srpskim jezikom, ćirilicom, ali je namijenjen i Hrvatima u Mađarskoj, a iz nje će učiti i Hrvati u Mađarskoj, onda ovo izdanje ulazi u naš popis. Isto tako, dio su našega popisa i zbirke pjesama, novine, monografska djela u kojima ima sadržaja na srpskom jeziku, budući da su autori ovih tekstova bili Hrvati, a namijenjeni su i hrvatskim čitateljima u Mađarskoj. Unutar kriterija jezika poželjno je razlikovati još barem tri potkategorije i to po zastupljenosti hrvatskoga jezika unutar pojedinih izdanja. U prvu skupinu spadaju knjige i periodike koje su pisane samo na hrvatskom jeziku. Drugu skupinu predstavljaju dvojezična izdanja (najčešće hrvatsko-mađarska), često zbirke književnih djela ili u novije vrijeme projektna izdanja financirana iz fondova Europske Unije, a u treću skupinu možemo uvrstiti knjige ili serijska izdanja koja su izdana na mađarskom jeziku, ali sadrže i tekstove na hrvatskom jeziku (te na drugim svjetskim jezicima). Ovaj nam potkriterij pomaže u praćenju trendova koji oslikavaju aktualni položaj hrvatskog jezika u sklopu cjelokupne hrvatske nakladničke produkcije u Mađarskoj. Naime, u određenim razdobljima, naročito u posttranzicijskom, broj je hrvatskih izdanja izrazito velik, ali je paralelno sve manji broj izdanja samo na hrvatskom jeziku, a sve više se izdaju višejezična izdanja u kojima ima i hrvatskoga sadržaja. Metode prikupljanja Prvi korak na putu sastavljanja popisa jest formiranje metode prikupljanja jedinica. Proces prikupljanja podijeljen je na tri faze: 1. Pregled digitalnih kataloga državnih i regionalnih knjižnica; 2. Rezultati dosadašnjih istraživanja; 3. „Terenska“

zajednice. Premda ovakav popis nije izrađen, mišljenje je autora kako bi građa nastala o Hrvatima u Mađarskoj na mađarskom jeziku bila puno veća od one opisane u ovom radu.

BALIĆ 15


351

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

istraživanja (prikupljanje podataka u kontaktu s lokalnim ustanovama, samoupravama, pojedincima). Zahvaljujući digitalizaciji knjižničnih kataloga veliku većinu ovih izdanja možemo naći u bazama podataka spomenutih institucija. U sklopu prve faze pregledani su digitalni katalozi sljedećih knjižnica: Országos Széchenyi Könyvtár (BudapestBudimpešta), Országos Idegennyelvű Könyvtár és Zenei Gyűjtemény (BudapestBudimpešta), Pécsi Tudományegyetem Egyetemi Könyvtár és Tudásközpont (PécsPečuh), Debreceni Egyetem Egyetemi és Nemzeti Könyvtár (Debrecen), Dr. Kovács Pál Megyei Könyvtár és Közösségi Tér (Győr-Jura), Berzsenyi Dániel Könyvtár (SzombathelySambotel), Halis István Városi Könyvtár (Nagykanizsa-Velika Kaniža), Deák Ferenc Megyei és Városi Könyvtár (Zalaegerszeg), Somogyi Károly Városi és Megyei Könyvtár (Szeged), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu16. Kako se iz ovog popisa vidi, pored državnih knjižnica pregledani su i katalozi većih regionalnih biblioteka u onim mađarskim gradovima u kojima tradicionalno bilježimo hrvatsko stanovništvo ili gdje u okolnim naseljima i dandanas postoji aktivna hrvatska zajednica. Obradom digitalnih kataloga navedenih knjižnica, prema definiranim kriterijima dobili smo popis od preko 900 jedinica.17 Druga faza prikupljanja jedinica usmjerena je prema radovima, novinskim člancima ili publikaciji koji se bave ili navode izdanja koja prema kriterijima ulaze na naš popis. Kako smo već naveli, osim Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga koja uključuje i hrvatska izdanja iz Mađarske objavljena do 1940., sličan bibliografski pothvat koji sakuplja ciljanu građu ne postoji, stoga u ovoj drugoj fazi osim Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga pregledani su radovi, osvrti i sl. koji dijelom uključuju i našu građu (npr. bibliografije Hrvata u Vojvodini, Gradišću) ili publikacije u serijskim izdanjima. Takve tekstove nalazimo najčešće u hrvatskim tjednicima, kalendarima, časopisima, zbornicima objavljenima u zadnjih 70 godina (Naše/Narodne novine, Narodni kalendar, Hrvatski glasnik, Hrvatski kalendar, Pogledi, Riječ, ali i u sličnim izdanjima objavljenima u zemljama gdje živi hrvatska manjina) u obliku stručnih i preglednih radova, prikaza, osvrta itd. U ovoj fazi zabilježeno je oko stotinjak izdanja.

U slučaju NSK pored mrežnog kataloga pregledani su i skenirani katalozi na listićima. Budući da većina mrežnih kataloga sadrži tek dio cjelokupne knjižnične građe, potrebna su dodatna istraživanja u samim ustanovama, gdje bi s pregledom abecednih kataloga zasigurno došli do novih jedinica koje zadovoljavaju našim kriterijima. 16 17

BALIĆ 16


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

351

S trećom fazom dolazimo do najzahtjevnijeg dijela prikupljanja jedinica. Pojedina izdanja prvenstveno zavičajnog karaktera iz prve polovice 20. stoljeća ne nalazimo u fondovima knjižnica ili još nisu prošla proces katalogizacije, a nije rijetko da se i danas objavi izdanje bez ISBN ili ISSN brojeva te da nakladnik ne izvršava obvezu slanja obveznog primjerka. Zbog toga, od izrazite je važnosti uključivanje ustanova, institucija i pojedinaca koji svoju djelatnost obavljaju na lokalnoj ili regionalnoj razini, kod kojih se mogu pronaći podaci o neevidentiranim jedinicama18. Ovo je ujedno najteži i najdugotrajniji pothvat jer bilo bi poželjno doći do svih hrvatskih naselja diljem Mađarske. Riječ je o području od Gradišća do Bačke, više stotina kilometara udaljenosti, gdje djeluje 112 lokalnih hrvatskih samouprava, a broj naselja u kojima je u prošlosti bivalo hrvatsko stanovništvo još je veće. Kad je prikupljanje podataka u potanju, dolazimo do zaključka da je riječ o procesu koji se nikada ne može smatrati dovršenim jer će se uvijek pronaći izdanje koje bi trebalo biti na našem popisu. Tako se i ovaj popis može smatrati nedovršenim19, a autor se nada da će se tijekom godina nadopunjavati s nepoznatim jedinicama koje su važan dio hrvatske pisane kulture ne samo u Mađarskoj, već i diljem svijeta. Autor, nakladnik, publika Nakon prikupljanja podataka dobili smo popis od preko tisuću jedinica20. U slučaju bibliografskih jedinica zapisani su osnovni podaci: autor (ili urednik ako je naveden); naslov (podnaslov, ako ima i na mađarskom jeziku); mjesto izdanja; izdavač; godina izdanja; opaske (npr. ako se iz naslova ne može naslutiti da u izdanju ima i hrvatskog sadržaja). Pored sakupljanja podataka, same bibliografske obrade, naš se korpus namjerava analizirati detaljnije kako bismo dobili uvid u sustav nakladništva preko njegova tri glavna aktera: autora, nakladnika i publike21. U ovom trojstvu posebnu

18 Kao konkretan primjer možemo

navesti hrvatski molitvenik i pjesmaricu pod naslovom „Spasi dušu“ koju je sastavio i objavio Stjepan Ebrić u Pečuhu 1927. Ebrić je bio kantor-učitelj u baranjskom naselju Nijemet (mađ. Németi), nedaleko od Pečuha, u kojemu je skoro isključivo živjelo hrvatsko stanovništvo. Do ove jedinic došlo se putem osobnog kontakta s lokalnim stanovništvom. 19 Bezobzira na nedovršeni karakter popisa, autor smatra da je popisana građa dovoljno reprezentativna kako bi ona poslužila kao temelj raznim istraživanjima koja se odnose na nakladništvo Hrvata u Mađarskoj. 20 Zbog kontinuiranog prikupljanja i uređivanja podataka, točan se broj jedinica konstantno mijenja. 26.02.2020. na popisu je registrirano 1136 jedinica. 21 O nakladništvu manjinskih zajednica u Mađarskoj postoji vrlo skromna literatura, vidi: Lukáts János. Szerkezet és tartalom. Kísérlet a magyarországi nemzetiségek könyvkiadásának elemzésére 1990-1999. // Könyv, könyvtár, könyvtáros, 2001/3, str. 22-35.

BALIĆ 17


351

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

pozornost posvećujemo posljednjoj, prema našem mišljenju najvažnijoj komponenti (koja je, naravno, u izravnoj povezanosti s prvom) te ćemo pokušati opisati koji su vanjski čimbenici utjecali na recipijente i nakladnike hrvatskih izdanja u Mađarskoj s posebnim osvrtom na utjecaje nacionalno-integracijskih procesa. Tematizirano razdoblje koje obuhvaća gotovo jedno stoljeće, podijelit će se na tri veća perioda: 1. Između dva svjetska rata (1918.-1945.); 2. Od kraja Drugog svjetskog rata do osamostaljenja Hrvatske (1946.-1991.); 3. Nakon demokratskih promjena (od 1991.). Kako bi se shvatio odnos triju glavnih aktera nakladništva (autora, nakladnika i publike), potrebno je istaknuti specifične povijesne i društvene procese i događaje koji su utjecali na Hrvate u Mađarskoj u posljednjih 100, do 150 godina. Posebna se pozornost posvećuje književnim i kulturnim časopisima koji su se kod Hrvata u Mađarskoj pojavili tek krajem 20. stoljeća; ispitat će se njihova uloga u književnosti Hrvata u Mađarskoj. Druga velika skupina koja zavređuje poseban pregled jesu hrvatski udžbenici u Mađarskoj koji se u velikom broju pojavljuju nakon Drugog svjetskog rata sve do danas. Budući da oni izrazito utječu na čitateljsku publiku, formiraju buduće čitatelje, trebaju biti pod povećalom naše interpretacije. Godišnja izdanja poput kalendara, godinama su bila jedino štivo na hrvatskom jeziku na ovim prostorima, stoga, njihova obrada može dati važne odgovore na pitanja koja su postavljena u ovom poglavlju. Zaključak Sastavljanjem popisa koji se ne može smatrati završenim nude se razne mogućnosti za interpretaciju. Uvidom u sakupljenu građu, oblikovala se slika o nakladničkoj praksi Hrvata u Mađarskoj na koju su izrazito utjecale institucije i krugovi izvan same hrvatske zajednice. Sve do demokratskih promjena, ovisno o povijesnom razdoblju, nakladničke su i uređivačke djelatnosti pod jakim utjecajem raznih državnih ustanova i pojedinaca izvan same zajednice, stoga izdanja nerijetko služe raznim nacionalno-integracijskim procesima, političkim ideologijama i sl. Otkrivanje uloge takvih pravaca u manjinskim tiskovinama može biti jedan aspekt interpretacije koji pomaže u razumijevanju određenih društvenih fenomena među Hrvatima u Mađarskoj (npr. akulturacija i asimilacija). Na taj način možemo razumjeti procese koji su u posljednjih sto godina oblikovali, ne samo nakladništvo, već i cjelokupnu hrvatsku zajednicu u Mađarskoj.

BALIĆ 18


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

351

Literatura Blažetin, Stjepan. Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas. Osijek: Matica hrvatska, Pečuh: Hrvatski znanstveni zavod, 1998. Cholnoky, Győző; Futala, Tibor; Kertész, Gyula. Nemzetiségi bibliográfia és dokumentáció hazánkban a kezdetektől napjainkig 1. // Könyvtári figyelő, 39, 4 (1993), str. 545-560. URL: http://epa.oszk.hu/00100/00143/00008/cholnoky_h.html (2020-02-26) Cholnoky, Győző; Futala, Tibor; Kertész, Gyula. Nemzetiségi bibliográfia és dokumentáció hazánkban a kezdetektől napjainkig 2. // Könyvtári figyelő, 40, 1 (1994), str. 15-28. Faluhelyi, Ferenc. A Magyar Kisebbségi Intézet szervezésének ankétjai. Pécs: Dr. Karl Könyvesboltja, 1930. Harni, Slavko. Predgovor. Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga, elektroničko izdanje. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica. URL: http://bibliografija.nsk.hr/hrb/HRB01/index.html# (2020-02-26) Käfer, István (ur.). Horvátok, szerbek, szlovének Magyarországon: Bibliográfia : 19451975 I.-II. = Hrvati, Srbi, Sloveni u Madjarskoj: Bibliografija: 1945-1975 I.-II. Budapest: OIK, 1991. Lovrenčić, Željka. Inozemna Croatica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4 (2009), str. 135-142. Machala, Lobel (ur.). Smjernice za izgradnju zbirke Croatica. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2016.

BALIĆ 19


SLOBODNOVREMENSKE KNJIŽNIČNE AKTIVNOSTI ZA TINEJDŽERE Library leisure timeactivities for teenagers Keti Krpan Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Selčina keti.krpan@kgz.hr Ivana Končić Gradska knjižnica Ivanić-Grad ivana@gkig.hr

Broj bibliografske jedinice

352

UDK /UDC 027.62-053.6(497.5) Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 29.10.2019.

Sažetak Cilj je ovoga rada ukazati na značaj knjižničnih aktivnosti za tinejdžere u narodnim knjižnicama tijekom njihova slobodnog vremena. Cilj je također i pronalaženje saznanja kakve su knjižnične aktivnosti, u pogledu strukture, tinejdžerima najprihvatljivije. Metodom analize tekstova određeni su pojmovi slobodnog vremena i tinejdžera, nakon čega su prikazane slobodnovremenske aktivnosti s obzirom na njihovu strukturu. Povezana je uloga narodnih knjižnica u odnosu na navedenu dobnu skupinu knjižničnih korisnika s njihovim razvojnim potrebama. Na primjerima rada s tinejdžerima u sesvetskoj Knjižnici Selčina, jednoj od knjižnica iz mreže Knjižnica grada Zagreba, provedeno je istraživanje (kvalitativnom metodom polustrukturiranog intervjua) njihovog zadovoljstva knjižnicom. Ispitivani su načini na koje tinejdžeri provode slobodno vrijeme te kako knjižnicu percipiraju aktivni knjižnični korisnici (tinejdžeri) i neaktivni tinejdžeri (s obzirom na knjižnične aktivnosti). Rad rezultira obraćanjem pozornosti na značaj narodne knjižnice i knjižničnih aktivnosti tijekom slobodnog vremena tinejdžera. Također, rad donosi stavove tinejdžera o knjižnici i knjižničnim aktivnostima, ukazujući na strukturalnu i sadržajnu potrebu prilagođavanja knjižničnih aktivnosti njihovim jedinstvenim razvojnim potrebama. Sugerira se promatranje tinejdžera kao zasebne skupine korisnika u narodnim knjižnicama kojima je potrebno nuditi, specifičnim pristupom primjerenim navedenoj dobnoj skupini, kreativne knjižnične aktivnosti. Na taj ih je način moguće privući, uključiti i zadržati u knjižnicama te na njih odgojno djelovati.

KRPAN / KONČIĆ 20


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

Ključne riječi: tinejdžeri, slobodno vrijeme, knjižnične aktivnosti, narodne knjižnice Summary The purpose of this paper is to emphasize the importance of library services for teenagers in public libraries during their leisure time, and to determine what kind of library activities, in terms of structure, are the most acceptable to teenagers and young adults. Using the methodology of literature review and comparison of texts, concepts like leisure, teenagers and leisure time activities (regarding their structure) were determined. The role of public libraries in the lives of teenagers was linked with their developmental needs. In one of the Zagreb City Libraries – Selčina Library, a research was conducted (mostly using a qualitative method of semi-structured interview), consisting of researching young library patron’s satisfaction with their library. The way they spend their leisure time was also researched, as well as the general perception of the library from two points of view – active teenagers, and those who are not – inactive teengers (depending on their participation in various library activities). This paper results with an insight into the importance of public libraries and library activities in teenagers' leisure time. Furthermore, it brings into view general attitudes and perceptions teenagers have towards libraries and library activities, pointing out the structural and contextual need of adapting library services to young adults considering their unique developmental needs. This work suggests teenagers should be observed as a separate group of patrons in public libraries. They should be offered leisure time library activities tailored specifically to their needs and included in creation of those activities and programs. In this way, they can be encouraged to visit libraries and enjoy them more, which gives us a chance to act educationally and create the next generation of library users. Keywords: teenagers, leisure time, library activities, public libraries

Uvod Tinejdžeri, adolescenti ili jednostavno – mladi kako ih se često naziva u suvremenom knjižničarstvu, populacija su korisnika kronološke dobi od 13 do 19 godina

KRPAN / KONČIĆ 21


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

(engl. teenager, osobe kojima broj godina u engleskom jeziku završava nastavkom teen).1 Sažeto rečeno, adolescencija je formativno razdoblje odrastanja koje karakterizira izgradnja identiteta, želja za dokazivanjem i neovisnošću, traženje novih interesa, ali i usvajanje zdravstveno važnih ponašanja, stavova, navika i stilova života. 2 Oni teže neovisnosti, ali nisu još u potpunosti spremni za nju, u smislu potpune odgovornosti za sebe i svoje postupke. Za tinejdžere je važno slobodno vrijeme provoditi na načine koji zadovoljavaju njihove jedinstvene potrebe, a koji su istovremeno kvalitetni i smisleni. U narodnim knjižnicama se osmišljavaju i provode knjižnične aktivnosti i programi za sve dobne skupine knjižničnih korisnika, pa tako i za tinejdžere. No, općenito govoreći, tinejdžeri u knjižnici provode vrlo malo svog slobodnog vremena (osim relativno malog broja aktivnih knjižničnih korisnika ove dobne skupine).3 Oni odrastajući gube zainteresiranost za knjižnicu (pod pretpostavkom da su bili zainteresirani za knjižnicu u mlađoj dobi), pa posljedično tome neke knjižnice nude manje aktivnosti za tu korisničku populaciju koja rijetko dolazi u knjižnične prostore. Istraživanje Komisije za dječje knjižnice HKD-a iz 2003. godine, pokazalo je da 36,4% narodnih knjižnica provodi neke od aktivnosti za mlade, međutim te se aktivnosti najčešće odvijaju u sklopu dječjeg odjela (25%), ili pak suradnjom dječjeg i odjela za odrasle (55,9%), dok samo 11,8 % knjižnica ima posebni odjel za mlade.4 Poražavajuće brojke navodi i istraživanje narodnih knjižnica u Španjolskoj (iz 2002. godine) kojim je utvrđeno da je udio mladih u ukupnom broju korisnika pao s 50% na 14%, pri čemu se kao uzrok gubitka interesa za knjižnicu navodi značajan utjecaj medija.5 Osim toga, pokazalo se (metodom inervjua u Knjižnici Selčina) da tinejdžeri (koji su neaktivni u knjižničnim aktivnostima) knjižnicu percipiraju kao nezanimljivo mjesto u kojem vladaju tišina i strogoća te u njoj rijetko provode svoje slobodno vrijeme.6 Unatoč tome što su tinejdžeri manje zainteresirana skupina korisnika, od njih se ne smije odustati te ih je potrebno kontinuirano motivirati Usp. Stropnik, A. Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. Str. 12. 2 Livazović, G. Uvod u pedagogiju slobodnog vremena. Osijek: Filozofski fakultet, Hrvatska sveučilišna naklada, 2018. 3 Zaključci na temelju tridesetogodišnjeg iskustva autorice u radu s tinejdžerima u knjižnici. 4 Smjernice za knjižnične usluge za mladež: prerađeno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu i mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. 5 Stropnik, A. Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. 6 Usp. Končić, I. Uloga knjižnice u slobodnom vremenu adolescenata: knjižnične usluge i programi za mlade: diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2018. URL: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10557/1/Koncic_diplomski.pdf (2019-02-15) 1

KRPAN / KONČIĆ 22


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

putem zanimljivih aktivnosti. Osmišljene programe za ovu dobnu skupinu knjižničnih korisnika potrebno je atraktivno oglašavati na njima vidljivim (fizičkim i virtualnim) mjestima. Osim toga, uloga i stav knjižničara tijekom provedbe knjižničnih aktivnosti bitni su za pridobivanje tinejdžera u knjižnice. Naime, zadržavanje korisnika u knjižnici tijekom provođenje njihova slobodnog vremena velik je izazov za knjižničare.7 Tinejdžeri i slobodno vrijeme – definiranje pojmova Glavno obilježje tinejdžerstva nagle su promjene, od onih fizičkih i motoričkih, preko kognitivnih i psihičkih do promjena u ponašanju. Fizičke promjene se odnose na nagli tjelesni rast i razvoj i pojačan rad žlijezda te lučenje spolnih hormona što naposljetku dovodi i do spolnog sazrijevanja.8 Povezano s navedenim dodatno se razvijaju i motoričke sposobnosti. Nadalje, promatrajući kognitivni razvoj dolazi do promjena u načinu razmišljanja.9 Psihičke se promjene pri tome uočavaju pojavom emocionalne nestabilnosti, kao i privremenih stanja nemira i uzbuđenosti te promjenama u ponašanju. Kod tinejdžera se na vrlo buran način formira osobni identitet. Mlada se osoba istovremeno kreće od stanja ovisnosti o odraslima do uspostavljanja sebe kao neovisnog člana društva. Tijekom tog procesa istovremeno se razvijaju i jačaju veze s drugim pojedincima, skupinama i institucijama u široj zajednici što predstavlja važan socijalizacijski okvir unutar kojeg tinejdžeri započinju proces individualizacije, s ciljem razvoja i formiranja identiteta. Upravo je stoga uočljiv potencijal društvene vrijednosti narodne knjižnice koju je moguće ostvariti putem slobodnovremenskih knjižničnih aktivnosti za tinejdžere. Primjećuje se, prilikom usporedbe s prošlim generacijama, kako današnji tinejdžeri provode više vremena u komunikaciji s prijateljima elektroničkim putem, a puno manje vremena provode družeći se uživo što potvrđuje i istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije provedeno 2014. godine.10 Iz navedenog istraživanja zapaža se da je udio petnaestogodišnjaka koji se uživo druže nakon škole bio 18% za djevojke te 25% za mladiće. A istodobno je udio petnaestogodišnjaka koji se dnevno druže putem društvenih mreža 35% za djevojke i 32% za mladiće. Tapscott navodi bitna

Bokan, A.; L. Poljak. Provođenje slobodnog vremena čitajući u knjižnici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018) , 173-199, str.196. URL: https://hrcak.srce.hr/206803 (2019-01-16) 8 Maleš, D. Između djetinjstva i zrelosti. Đakovo: Temposhop, 1995. 9 Rudan, V. Normalan adolescentni razvoj. // Medix. 10, 52(2004), str. 36-39. 10 Turčin, K. Nova generacija hrvatskih tinejdžera. // Jutarnji list. (2004). URL: https://bit.ly/2rJFz1u (201811-11) 7

KRPAN / KONČIĆ 23


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

obilježja ove dobne skupine, naglašavajući kako oni cijene slobodu, vole surađivati s drugima, kritički su nastrojeni prema postojećim institucijama, zahtijevaju poštenje, inovativni su, brzi, željni zabave te teže sve prilagoditi svome ukusu.11 Iz navedenih razvojnih obilježja proizlaze njihove jedinstvene potrebe koje treba uvažavati tijekom osmišljavanja i realiziranja knjižničnih aktivnosti kako bi ih se pridobilo u knjižnice za vrijeme njihova slobodnog vremena. Slobodno vrijeme tinejdžera pojava je koja se nameće u suvremenom društva kao vrlo bitna za svestrano samoostvarenje mlade osobe, kao i za iskazivanje raznovrsnih interesa, sklonosti i sposobnosti.12 Javlja se kao sastavni dio pedagogije, sociologije, suvremenog knjižničarstva i drugih društvenih znanosti, pri čemu se, neovisno o području, svugdje postavlja pitanje kako ga je moguće na najbolji način osmisliti, ispuniti i iskoristiti. Budući da se poimanje slobodnog vremena oslanja na spoznaje iz raznih područja, nema jasne i stroge definicije. Tako npr. Ilišin navodi dvije distinktivne struje definiranja: slobodno vrijeme kao ostatak vremena nakon društveno obaveznog rada (koji obuhvaća različite aktivnosti) s jedne strane i slobodno vrijeme kao ono koje obuhvaća samo aktivnosti izabrane slobodnom voljom s druge strane.13 Janković slobodno vrijeme izjednačava s besposličarenjem, odnosno smatra da je to ono vrijeme koje se provodi bez namjere obogaćivanja svakodnevnog života pojedinca.14 Dakle, slobodno vrijeme se ponekad zamjenjuje pojmom dokolice ili besposlice. Autori Polić i Polić besposlicu i dokolicu objašnjavaju referirajući se na slobodu od i slobodu za objašnjavajući kako besposlica predstavlja vrijeme slobode od rada, dok je dokolica vrijeme slobodno za mogućnost samoostvarenja kroz odabrane aktivnosti.15 Neovisno o raznim shvaćanjima slobodnog vremena, u definicijama raznih autora najčešće se pojavljuju neki zajednički pojmovi poput vremena, aktivnosti, slobode, dobrovoljnosti i sl. Slobodno vrijeme je prostor samoaktualizacije i jasno je da kao takvo zanima knjižničare narodnih knjižnica, poglavito kada su u pitanju odrastajuće populacije knjižničnih

Tapscott, D. Grown up digital: how the net generation is changing your world, New York: McGraw-Hil, 2009. URL: https://bit.ly/1v4oZlY (2018-10-12) 12 Usp. Pehlić, I. Slobodno vrijeme mladih: socijalnopedagoške refleksije. Sarajevo: Centar za napredne studije, 2014. 13 Ilišin, V. Promjene u slobodnom vremenu mladih. // Napredak. 141, 4(2000), str. 419-429. 14 Janković, V. Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi (drugo prošireno izdanje). Zagreb: Pedagoško-književni zbor, 1973. 15 Polić, M.; Polić, R. Vrijeme, slobodno od čega i za što? // Filozofska istraživanja. 29, 2(2009), str. 255-270. 11

KRPAN / KONČIĆ 24


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

korisnika na koje se putem pomno osmišljenih knjižničnih aktivnosti može izvršiti pozitivan utjecaj što je u interesu šire društvene zajednice. Međutim, ako se slobodno vrijeme želi provesti ili organizirati na pedagoški način neophodno je imati određene smjernice koje će ga učiniti potpunijim.16 Janković navodi deset načela slobodnog vremena: sloboda, smislenost, individualnost, kolektivnost, kreativnost, organiziranost, raznovrsnost, amaterizam i primjerenost prema dobi i rodu pojedinca.17 Zajedničkim djelovanjem pedagoga, psihologa, sociologa, knjižničara i drugih stručnjaka u neposrednom radu s tinejdžerima putem njihova uključivanje u ponuđene aktivnosti, način je rješavanja problema u kulturi mladih, posebice učestalih problema koji se javljaju tijekom njihova slobodnog vremena – delinkvencija, izazivanje problema, simptomi depresije, lošije ocjene, zloupotrebu supstanci, kockanje/klađenje, napuštanje škole, suicidalnost i slično.18 Istraživanja pokazuju da kvalitetne slobodnovremenske aktivnosti imaju mnoštvo pozitivnih ishoda za pojedince koji se njima bave, uključujući sposobnost pravodobnog reagiranja na probleme i njihovo rješavanje, stjecanje potrebnih funkcionalnih i poslovnih vještina te razvoj kritičkog mišljenja.19 Pri odabiru aktivnosti kojima će se baviti u svome slobodnom vremenu, mladi se najčešće odlučuju za aktivnosti društvene naravi poput izlazaka i druženja s prijateljima, dok je zanimanje za kulturnim i obrazovnim aktivnostima na vrlo niskoj razini.20 Tako su Mlinarević i dr. u svome istraživanju došli do zaključka da mladi poprilično nekvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Kao najzastupljenije skupine aktivnosti u kojoj sudjeluju pojavljuju se dokoličarenje (u što autori uvrštavaju gledanje TV-a, surfanje internetom, čitanje časopisa, izležavanje, lutanje po gradu i sl.) te su uglavnom usmjereni na zabavne aktivnosti (poput koncerata, izlazaka u klubove, na kućne tulume i sl.). Međutim, pri propitivanju kvalitete provođenja slobodnog vremena, pokazalo se da dvije trećine mladih ispitanika nije zadovoljno načinom provođenja svog slobodnog vremena.21 Autorica Vrkić Dimić ispitivala je između Pehlić, I. Nav. dj. Janković, V. Nav. dj. 18 Bašić, J. Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga, 2009. 19 Usp. Livazović, G. Uvod u pedagogiju slobodnog vremena. Osijek: Filozofski fakultet; Hrvatska sveučilišna naklada, 2018. 20 Ilišin, V. Slobodno vrijeme i interesi mladih. // Mladi: problem ili resurs. / Ilišin, V.; Radin, F. (ur.). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2007. Str. 179–201. 21 Mlinarević, V.; Miliša, Z.; Proroković A. Slobodno vrijeme mladih u procesima modernizacije – usporedba slavonskih gradova i Zadra. // Pedagogijska istraživanja, god. 4,1(2007), str. 81-99. 16 17

KRPAN / KONČIĆ 25


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

ostalog i razloge neaktivnosti mladih u nastojanju da poboljšaju kvalitetu aktivnosti u svome slobodnom vremenu pri čemu se kao najčešći razlozi javlja nedostatak novca, zatim nedostatak slobodnog vremena te u nekim slučajevima i nedostatak samopouzdanja.22 Što se tiče očekivanja koja mladi imaju od slobodnog vremena, ona se odnose uglavnom na osiguranje zabave i druženja, zatim učenje novih vještina, kao i priliku za aktivnost u vlastitoj zajednici.23 Sva ta očekivanja mogu ispuniti narodne knjižnice. Narodne knjižnice i tinejdžeri Uloga knjižnice u slobodnom vremenu mladih Kao što to navode IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge za mladež, knjižnice mogu biti jako važan čimbenik u uspješnom razvoju osobe i prijelazu iz djetinjstva u odraslu dob, i to na način da stvaraju okruženje koje potiče intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj te istodobno nude pozitivne snage kao alternativu društvenim problemima.24 Dok se uloge knjižnice poput one obrazovne ili pak uloge pružanja informacija oduvijek smatraju svrhovitima i vrijednima, slobodnovremenska uloga knjižnice na prvi pogled ne privlači istovjetnu pozornost – iako je to jedan od važnijih razloga zašto se javnost koristi uslugama koje knjižnica pruža. Brojni su načini organiziranja slobodnog vremena mladih, a knjižnice u toj ulozi itekako imaju potencijala. Međutim, pokazalo se da se za njih godinama uglavnom osiguravala samo literatura, dok je uloga knjižnice u slobodnom vremenu bila takoreći gotovo zanemarena. Većina narodnih knjižnica ipak nudi različite knjižnične usluge i programe za mlade (čija su najveća podskupina upravo tinejdžeri) u koje se oni mogu aktivno uključivati tijekom slobodnog vremena. Klub za mlade u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek,25 filmske radionice za srednjoškolce i Čitateljski klub za mlade u Gradskoj knjižnici Juraj Šišgorić,26 Knjižnica za mlade u

Vrkić Dimić, J. Stvarne i željene aktivnosti studenata u slobodnom vremenu. // Pedagogijska istraživanja. 2, 2(2005), str. 313-326. 23 Jeđud, I.; Novak, T. Provođenje slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju – kvalitativna metoda. // Revija za sociologiju. 37, 1/2(2006), str. 77–90. 24 Smjernice za knjižnične usluge za mladež. Nav. dj. Str. 12. 25 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2020. URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/klub-zamlade/ (2020-28-02) 26 Gradska knjižnica Juraj Šišgorić, 2020. URL: http://www.knjiznica-sibenik.hr/ (2020-28-02) 22

KRPAN / KONČIĆ 26


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić,27 Odjel za mlade Spajalica u Gradskoj knjižnici Vukovar,28 Odjel za mladež Idi pa vidi u Knjižnici Medveščak, bogat repertoar aktivnosti Knjižnica Grada Zagreba,29 radionice, predstavljanja, tribine, instrukcije, debate i mnogi drugi programi i aktivnosti diljem Hrvatske ciljano namijenjene tinejdžerima, primjeri su dobre prakse. Osim stručnog osoblja za rad s korisnicima različitih dobnih skupina, knjižnice pružaju sigurno i poticajno prostorno okruženje, a knjižnične aktivnosti se osmišljavaju kao sredstvo osnaživanja ove dobne skupine, pri čemu je važno da one pružaju mogućnost realiziranja različitih interesa istodobno potičući kreativnost. Već devedesetih godina prihvaća se pojam ponude i potražnje pri kreiranju knjižničnih programa pri čemu knjižnice mladima nastoje pružati ono što oni traže. Čitanje je i dalje u središtu događanja zbog knjižničara koji, na sve moguće načine, pokušavaju mlade privući knjigama.30 Općenito govoreći, većina narodnih knjižnica ima zajednički odjel za djecu i mlade, pa se često na istom odjelu nađu bebe i tinejdžeri što nije poticajno za zadržavanje mladih u knjižnici. U takvom okruženju osigurava se samo adekvatna literatura bez razrađenog programa i posebnog pristupa ovoj specifičnoj skupini korisnika.31 Upravo stoga sve više narodnih knjižnica nastoji osigurati posebne prostore (ili barem kutke) za rad s tinejdžerima. Naglasak na rad s mladima kao posebne korisničke skupine u Europi počinje tek krajem 20. stoljeća u Njemačkoj, ali se ubrzo počinje prakticirati i u drugim europskim zemljama. Tek su 1996. godine objavljene prve IFLA-ine Smjernice u kojima se mladi izdvajaju kao posebna korisnička skupina u odnosu na djecu. Razvijanje knjižničnih programa za mlade u Hrvatskoj je u porastu nakon 2001. godine (kada je Hrvatsko knjižničarsko društvo objavilo prijevod navedenih Smjernica), a na takav trend su dodatno utjecale i kasnije objavljene IFLA-ine smjernice (Guidelines for library services

Gradska knjižnica Ivan Goran Kovaačić, 2020. URL: http://www.gkka.hr/knjiznica-za-mlade/ (2020-2802) 28 Gradska knjižnica Vukovar, 2020. URL: https://gkvu.hr/knjiznica/odjeli/ (2020-28-02) 29 Knjižnice grada Zagreba, 2019. URL: http://www.kgz.hr/hr/za-mlade/programi-i-dogadjanja4297/4297 (2019-10-22) 30 Walter, V. A.; Meyers, E. Teens & libraries: getting it right. Chicago: American library association, 2003. Str. 17-19. 31 Stričević, I.; Jelušić, S. Knjižnične usluge za mlade: modeli i koncepti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1(2010), 1-35. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/443/438 (2019-04-04) 27

KRPAN / KONČIĆ 27


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

for young adults, 2008)32. Godine 2018. objavljena je i revidirana verzija Smjernica (Guidelines for Library Services to Children aged 0-18, 2018) koja kao ciljanu korisničku skupinu navodi svu djecu do 18. godine, dakle ne izdvaja posebne korisničke skupine – međutim, skupina mladih (eng. young adults) ipak se posebno definira.33 Sukladno navedenome, tijekom proteklih nekoliko godina, otkako se u knjižnicama ciljano počelo raditi s tinejdžerima, razvila se svijest o njihovim specifičnim interesima i potrebama što je rezultiralo znatnim brojem inovativnih programa za mlade u prilagođenom prostornom okruženju namijenjenih neformalnom učenju, socijalizaciji, kreativnosti i uključenosti u zajednicu. Svaki knjižnični prostor i program se prilagođava se potrebama i mogućnostima zajednice u kojoj djeluje, pri čemu se mladi u knjižnice pokušavaju pridobiti na otkrivanja vlastitih interesa ponudom raznolikih knjižničnih programa. Važnost knjižničnih aktivnosti (putem kojih se realiziraju knjižnični programi) je poticanje neformalnog učenja te razvoja socijalne i emocionalne inteligencije odrastajuće populacije korisnika s ciljem ostvarivanja zadovoljnog i produktivnog života pojedinaca što doprinosi stvaranju zdravog društva u cjelini. Knjižnične aktivnosti za tinejdžere (s osvrtom na strukturu) Kao glavni orijentir u planiranju rada s mladima svakako služe preporuke proizašle iz Smjernica za knjižnične usluge za mlade, dok se kao odlučujući čimbenici pri planiranju programa trebaju uzeti interesi mladih u zajednici u kojoj knjižnica djeluje. U narodnim se knjižnicama u radu s mladima najčešće navode programi poput razgovora o knjigama i predstavljanje knjiga, debatne skupine i klubovi za raspravu (npr. Čitateljski klubovi za navedenu dobnu skupinu), informativni programi s temama zanimljivim mladima, priredbe i programi koji se ostvaruju u suradnji s ustanovama u zajednici, posjeti slavnih osoba u knjižnicu, razne kreativne radionice i tome slično.34 Iz prakse u radu s tinejdžerima uočeno je da su oni za svoju kulturu stručnjaci, zbog čega bi knjižničari svakako trebali iskoristiti i poticati njihove vještine i znanje o područjima za koja kod njih

IFLA Guidelines for library services for young adults, 2008. URL: https://www.ifla.org/publications/guidelines-for-library-services-for-young-adults--revised- (2018-1112) 33 IFLA Guidelines for Library Services to Children aged 0-18, 2018. URL: https://www.ifla.org/files/assets/libraries-for-children-and-ya/publications/ifla-guidelines-for-libraryservices-to-children_aged-0-18.pdf (2020-28-02) 34 Smjernice za knjižnične usluge za mladež. Nav. dj 32

KRPAN / KONČIĆ 28


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

postoji interes. Pri planiranju knjižničnih aktivnosti bitno ih je uključivati i pokušati uvažiti njihove želje te u suradnji s njima osmisliti programe koje najbolje zadovoljavaju njihove naglašene potrebe za zabavom, ali i osobnim razvojem. Vodeću svjetsku ulogu u zagovaranju knjižničnih usluga za mlade ima Američko knjižničarsko društvo, posebice njihova Sekcija za usluge za mlade, pod nazivom Young Adult Library Services Association (YALSA). Bačić navodi kako se u njihovu izvješću o budućnosti knjižničnih usluga „za“ i „s“ tinejdžerima, govori o promjeni paradigme koja stoji iza knjižnice i usluga za mlade, uključujući socijalne i ekonomske čimbenike koji utječu na suvremene tinejdžere. Ona ističe da zahvaljujući dobro razrađenoj strategiji javnog zagovaranja, istraživanjima informacijskih potreba mladih i inovativnim programima za stalno stručno usavršavanje knjižničara, YALSA uspješno izgrađuje svoje profesionalne kapacitete osnažujući knjižničare u knjižnicama i knjižničarskim udrugama da služe mladima i javno zagovaraju njihove interese.35 Sveukupno knjižnično djelovanje ima za cilj podupiranje obrazovanja i cjelokupnog rasta i razvoja pojedinaca i skupina. Stoga se zahtijeva transformacija knjižnica i usluga za mlade tako da pristup bude usmjeren upravo na njih i na razvoj ishoda u ključnim područjima njihova života. Iako jedinstveni model knjižničnih usluga za mlade u Hrvatskoj nije jasno definiran, ipak kao polazište može poslužiti činjenica da treba raditi „s mladima“, a ne isključivo „za mlade“.36 Današnje narodne knjižnice su informacijski, kulturni, edukacijski i socijalizacijski centri lokalne zajednice te se mladi na njih trebaju moći osloniti kako bi im one pružile potporu u širenju mogućnosti za osobni rast i razvoj vještina i znanja što će im pomoći trenutno i u budućnosti. One su mjesta u kojima mladi mogu provoditi vrijeme s prijateljima i mentorima ili se povezati sa stručnjacima kako bi istraživali i postali bolji u onome što ih interesira. Objašnjavajući općenito načine na koje mladi provode svoje slobodno vrijeme, često govorimo o njihovoj uključenosti u strukturirane i nestrukturirane slobodne aktivnosti. Razlika između strukturiranih i nestrukturiranih slobodnih aktivnosti jest u tome što nestrukturirano vrijeme nije formalno, podložno je promjenama i pod utjecajem

Bačić, E. Knjižnične usluge za mlade i javno zagovaranje. // Stručni skup Dječji odjeli kroz suradnju s javnošću : zbornik radova / uredile Marina Šimić i Jelena Čobanov. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, 2011. Str. 23-31. 36 Čunović, K. Nove knjižnične usluge za mlade. URL: http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Datoteka:Nove_knjižnične_usluge_za_mlade__Kristina_Čunović.ppt (2018-12-10) 35

KRPAN / KONČIĆ 29


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

je osobnih želja i potreba mladih poput druženja s vršnjacima i izlazaka, slušanja glazbe, surfanja internetom, gledanja televizije i sl. Međutim, strukturirane su aktivnosti obično organizirane i usmjeravane od strane odrasle osobe, zahtijevaju visoku razinu predanosti, uključuju redovito sudjelovanje te se u sklopu njih daju jasne povratne informacije o napredovanju.37 Uključenost tinejdžera u strukturirane izvanškolske aktivnosti (bilo u knjižnici ili drugdje) poboljšava zadovoljstvo životom i pridonosi sveopćem razvoju te olakšava put prema odraslosti. Međutim, tinejdžeri su zasićeni školskim obavezama i strukturirana aktivnost ih često podsjeća na školski sat te su ju skloni izbjegavati. U knjižnicama, prilikom rada s tinejdžerima, knjižnične aktivnosti je najbolje planirati tako da budu vođene, kako je rekao Russo, tzv. „nevidljivom rukom“ od strane knjižničara. Stav po kojemu odgoj mora slijediti prirodni razvoj stoji u temelju moderne filozofije odgoja. Taj stav je po prvi put izričito iskazan u Rousseauovom Emile-u.38 Tinejdžeri po svojoj prirodi imaju izričitu potrebu za slobodom i zabavom te to svakako treba poštovati. No, također im je potrebno nenametljivo vodstvo od strane odgovorne, stručne, odrasle osobe jer se sami jednostavno nisu u stanju nositi s previše slobode. Ponekad je vrijeme slobodno provedeno u druženju s vršnjacima na ulici uz izostanak sudjelovanja u strukturiranim

aktivnostima

mogući

preduvjet

za

delinkvenciju

mladih.39

Iz

tridesetogodišnje prakse autorice40 u radu s tinejdžerima u knjižnici proizašao je preporučljiv oblik rada s navedenom dobnom skupinom mladih. To je oblik polustrukturirane aktivnosti koja se javlja kao primjeren oblik za ispunjavanje potreba mladih knjižničnih korisnika. Tako vođenom aktivnošću tinejdžeri dobivaju jasne smjernice za djelovanje, a opet imaju veliku slobodu samoizražavanja i kreiranja što najbolje odgovara njihovim razvojnom potrebama. S obzirom na vrijeme u kojem živimo, tehnologiju kojom se služimo i količinu podataka i informacija koje dnevno obrađujemo, kreativnost se sve češće zaziva kao vještina koju moramo prestati zanemarivati i koje se ne smijemo odreći. Stoga je poželjno poticanje tinejdžera na kreativnost u svim situacijama jer ona je, uz inovativnost i emocionalnu inteligenciju, vještina koje će u

Mahoney, J. L.; Stattin, H. Leisure activities and adolescent antisocial behaviour: the role of structure and social context. // Journal of Adolescence. 23(2000), str. 113-127. 38 Rousseau, J. J. Emil ili o vaspitanju. Beograd: Znanje, 1950. 39 Yin, Z.; Katims, D. S.; Zapata, J. T. Participation in leisure activities and involvement in delinquency by mexican american adolescents. // Hispanic journal of behavioral sciences. 21(1999), str. 170-185. 40 Krpan, K. 37

KRPAN / KONČIĆ 30


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

budućnosti značiti konkurentsku prednost ljudi naspram umjetne inteligencije.41 Poseban se naglasak tijekom razvoja kreativnosti u fazi tinejdžerstva stavlja na iskorištenje originalnosti koja proizlazi iz potrebe za afirmacijom vlastite ličnosti, na produkciju, odnosno svakodnevni rad u specifičnoj bazi znanja, u grupnoj interakciji s drugim pojedincima uz naglasak na uvježbavanju tehnika izražavanja i komuniciranja kreativnih rezultata.42 Nenametljivo poticanje mladih na kreativnost putem knjižničnih aktivnosti od strane knjižničara (ili stručnog suradnika) rezultira njihovim originalnim i kreativnim radovima koji mogu biti dramskog, literarnog, likovnog i sličnog karaktera, ovisno o afinitetima mladih koji su uključeni u stvaralačke procese tijekom aktivnosti. Kada se govori o stručnim osobama, za rad s tinejdžerima u knjižnici predviđaju se knjižnične usluge za mlade koje uključuju knjižničare koji će djelovati kao mentori i poveznice između medija i mladih. Kroz razvoj šest ciljnih područja – učenja, zajednice, kreativnosti, digitalnog građanstva, pismenosti i vodstva, YALSA predviđa upravo takvu budućnost rada s mladima.43 Pri tome se navodi devet temeljnih vrijednosti za knjižničare koji rade s mladima i za mlade: odgovornost, suradnja, suosjećanje, izvrsnost, inkluzija, inovativnost, integritet, profesionalna dužnost i društvena odgovornost.44 Smjernice za knjižnične usluge za mlade navode kompetencije koje su neophodne u radu s tinejdžerima, a to su: razumijevanje jedinstvenih razvojnih potreba mladih, poštivanje mladih ljudi kao osoba, poznavanje mladenačke kulture i interesa, sposobnost uspostavljanja suradnje s drugim društvenim skupinama koje se bave potrebama mladih, prilagodljivost u praćenju promjenjivih potreba i interesa mladih, sposobnost zagovaranja mladih ljudi u knjižnici i široj zajednici, sposobnost uspostavljanja partnerstva s mladim ljudima, poznavanje svih medija, uključujući knjige i građu u svim formatima te vještine kreativnog mišljenja.45 Važno je cjeloživotno stručno usavršavanja knjižničara za rad s tinejdžerima kako bi se, osim razvijanja adekvatnih knjižničnih zbirki za njih, ostvarili i primjereni programi s njima i za njih. Knjižnične aktivnosti , a samim

Kopal, R.; Korkut, D. Kreativnost 4.0: evolucija i revolucija. Zagreb: Algebra, 2018. Čudina-Obradović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga, 1990. Str. 69. 43 Braun, L. W. i dr. The future of library services for and with teens: a call to action. // YALSA, 2014. Dostupno na: https://bit.ly/1cP5Vut 44 Koh, K., Abbas, J. Competencies needed to provide teen library services of the future: survey of professionals in learning labs and makerspaces. // Journal of research on libraries and young adults, 7, 2(2016). 45 Smjernice za knjižnične usluge za mladež. Nav. dj. 41 42

KRPAN / KONČIĆ 31


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

time i slobodno vrijeme tinejdžera u knjižnici, dobro je i kvalitetno osmišljeno ukoliko ih organizira i provodi stručna osoba koja rad prilagođava ciljanoj skupini te osobinama i potrebama pojedinaca unutar nje.

Studija slučaja u Knjižnici Selčina S tinejdžerima u sesvetskoj Knjižnici Selčina, jednoj od knjižnica iz mreže Knjižnica grada Zagreba, provedeno je istraživanje studije slučaja.46 Prilikom navedenog istraživanja koristila se kvalitativna metoda polustrukturiranog intervjua koja je omogućila aktivno uključivanje u knjižnicu i u korisničku skupinu mladih koju se proučavalo. Istraživanje se provelo na uzorku od sveukupno osam (četiri aktivna knjižnična korisnika i četiri neaktivna tinejdžera u odnosu na prisustvovanje knjižničnim aktivnostima i programima) ispitanika, pri čemu je on neprobabilistički i prigodan – odabrani su korisnici koji su bili dostupni i voljni sudjelovati. Najmlađa ispitanica imala je 14, dok je najstariji ispitanik imao 18 godina. Pritom su ispitane dvije skupine korisnika – oni aktivni i oni neaktivni. Prvu su skupinu činili aktivni korisnici Knjižnice Selčina koji često sudjeluju u knjižničnim aktivnostima, a drugu su skupinu činili neaktivni knjižnični korisnici (u odnosu na sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima), koji u knjižnicu dolaze (ako dolaze) zbog posudbe lektire ili uopće nisu članovi knjižnice. Istraživanje se sastojalo od ispitivanja zadovoljstva tinejdžera knjižnicom u odnosu na knjižnične aktivnosti, zatim su ispitivani načini njihova provođenja slobodnog vremena te sveopćeg stava i percepcije knjižnice. Cilj navedenog istraživanja jest, uvidom u stanje jedne kvartovske knjižnice, prepoznati mogućnosti i prijedloge za poboljšanje provođenja slobodnog vremena tinejdžera unutar lokalne zajednice. Polazišna je pretpostavka istraživanja ta da se percepcija knjižnice između aktivnih i neaktivnih korisnika u potpunosti razlikuje, tj. da je aktivni korisnici (s obzirom na sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima) percipiraju kao mjesto druženja i susreta te prepoznaju njenu višedimenzionalnu vrijednost, dok je neaktivni korisnici percipiraju samo kao mjesto pohranjivanja i posudbe knjiga.47 Pretpostavlja se da tinejdžeri koji su aktivni knjižnični korisnici češće sudjelovati u slobodnovremenskim aktivnostima stoga što su upoznati s aktivnostima koje knjižnica nudi. Iako je istraživanje provedeno na svega osam ispitanika i rezultati se zbog toga ne

46 47

Detaljnije o navedenom istraživanju u radu: Končić, I. Nav. dj. Str. 62-71. Isto. Str. 62.

KRPAN / KONČIĆ 32


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

mogu generalizirati, ipak su se generirale teme i pitanja važna za ovu problematiku. Sasvim su se jasnima izdvojile gotovo u potpunosti nasuprotne percepcije i stavovi aktivnih i neaktivnih knjižničnih korisnika. Razlika je vidljiva i u prvotnim asocijacijama vezanim uz knjižnicu. Dok knjižnicu neaktivni korisnici povezuju isključivo s knjigama, ona aktivne korisnike asocira na opuštanje, druženje i slobodno vrijeme što ide u prilog pretpostavci da je percepcija knjižnice kod ove dvije skupine u potpunosti drugačija. Postavlja se pitanje zbog čega tinejdžeri koji su neaktivni korisnici knjižnice imaju stereotipnu percepciju knjižnice i negativan stav prema provođenju slobodnog vremena u njoj. Ispitanici su navodili razloge poput sve manje zainteresiranosti za knjigu i čitanje, manjak slobodnog vremena, nepostojanje posebnog odjela za tinejdžere, postojanje svih potrebnih materijala na internetu, članarinu, plaćanje zakasnine, postojanje osobne kućne knjižnice i slično, što itekako može objasniti nezainteresiranost za sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima. Međutim, provedeno istraživanje potvrdilo je mišljenje knjižničara kako tinejdžeri koji ne koriste knjižnične aktivnosti, zapravo nisu s njima pravilno upoznati. Knjižnicu percipiraju kao strogo mjesto, mjesto tišine i ne vide se uopće u okviru slobodnog vremena u knjižnici, niti misle da je knjižnica mjesto na kojem mogu zadovoljiti svoje jedinstvene potrebe. Nasuprot njima, tinejdžeri koji su česti sudionici knjižničnih aktivnosti, knjižnicu smatraju mjestom neformalnog učenja na kojem im je omogućeno zadovoljenje potreba putem kreativnih knjižničnih aktivnosti. Knjižnicu smatraju mjestom na kojem rado borave u međusobnom druženju uz mogućnost samoizražavanja. Općenito govoreći, istraživanje je pokazalo da su stereotipna percepcija knjižnice, negativni stavovi prema istoj, neinformiranost, nedovoljan ili nedovoljno vidljiv marketing ono što knjižnice kod tinejdžera, ali i u široj javnosti, čini nevidljivima. Navedeno rezultira neposjećivanjem, nesudjelovanjem i nepoznavanjem svega onoga što se u knjižnici može raditi i svega ostaloga što knjižnica može ponuditi. Ono što se pokazalo specifičnim za skupinu neaktivnih korisnika jest da, osim što ne sudjeluju u knjižničnim aktivnostima, ne bave se nikakvim izvanškolskim ili izvannastavnim aktivnostima (što je, napominjemo, vrlo rijetko uzme li se u obzir općenita zaokupljenost mladih raznim organiziranim aktivnostima). Pasivnost i neuključenost u aktivnosti može imati posljedice kao što su nedovoljan razvoj socijalnih vještina i raznih sposobnosti. Stoga je važno boriti se protiv neinformiranosti i negativnih stavova i to sustavno, suradnjom s ostalim ustanovama i članovima u zajednici, počevši od škole, nastavnika i školskih knjižničara

KRPAN / KONČIĆ 33


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

koji vrlo često predstavljaju prvi doticaj djece s bilo kakvom vrstom knjižnice. Kada je riječ o ulozi koju knjižnica ima u slobodnom vremenu tinejdžera, istraživanje je polučilo različite stavove. Sasvim očekivano, za aktivne korisnike knjižnica ima ulogu mjesta okupljanja,

mjesta

kvalitetnog

provođenja

slobodnog

vremena

(neovisno

o

strukturiranosti aktivnosti), mjesto zabave i druženja, a tek nakon toga mjesto učenja i obrazovanja. Za neaktivne korisnike, uloga je knjižnice jako mala, takoreći gotovo nepostojeća, a odnosi se uglavnom na njenu posudbenu zadaću. Kako bi se tinejdžere potaklo na češće posjećivanje knjižnice i sudjelovanje u njima namijenjenim aktivnostima, a ne samo na dolazak radi posudbe lektire, kao jedan od zaključaka istraživanja utvrdilo se da je potrebno odvojiti poseban prostor namijenjen isključivo njima, uključiti ih u nabavu građe i planiranje aktivnosti te im ponuditi aktivnosti koje su u skladu s njihovim potrebama i interesima. Primjer dobre prakse u navedenoj knjižnici u kojoj je provedeno istraživanje godinama je aktivna tinejdžerska radionica48 koja kao polustrukturirana aktivnost uključuje tinejdžere u kreativne stvaralačke procese putem prilagođenih aktivnosti (poticajni čitateljski programi i izrade hit liste knjiga za mlade, dramski programi49, pisanje priča, parlaonice na zanimljive teme, snimanja filmova i sl.). Iz primjera je vidljivo da knjižnica aktivno radi na tome da zadovolji specifične potrebe tinejdžera potičući njihove interese i okupljajući ih u prostoru knjižnice. Međutim, važno je napomenuti kako ni prikladno uređen prostor i aktivnosti organizirane posebno za njih, tinejdžerima nisu najvažniji i neće ih potaknuti na posjetu bez prilagođenog pristupa ovoj skupini korisnika. Kao jedan od zaključaka istraživanja, javlja se potreba za mijenjanjem ustaljenih negativnih percepcija knjižnice u kontekstu slobodnog vremena tinejdžera i predrasuda vezanih za to. Iako se one vrlo teško mijenjaju, važno je djelovanje knjižničara u tom smjeru. Boravak i druženje u knjižnici te sudjelovanje tinejdžera u aktivnostima jedan je od načina na koji je moguće negativne i stereotipne percepcije knjižnice mijenjati, a samim time i smanjivati neinformiranost o svemu što knjižnice nude. Upravo je poticanje inicijative i uključivanja kod tinejdžera te nastavak pružanja tog poticaja za vrijeme odrastanja način na koji će ih knjižnica zadržati i u kasnijim razdobljima života. Ujedno to predstavlja uspostavu interakcije sa širom zajednicom što pomaže u stvaranju

Krpan, K. Knjiga kao objekt koji će nas spojiti s tinejdžerom, 2009. URL: https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/145/sazetak/45/ (2019-03-15) 49 Knjižnice grada Zagreba-Knjižnica Selčina, 2018. URL: http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/drugacije-jecool/42526 (2019-10-22) 48

KRPAN / KONČIĆ 34


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

percepcije knjižnice kao mjesta u kojem će korisnici, bez obzira na starosnu skupinu kojoj pripadaju, uvijek pronaći nešto za sebe. Istraživanje studije slučaja u Knjižnici Selčina je poticaj za neko obuhvatnije istraživanje predstavljene problematike. Preporuka za buduća istraživanja koja će se baviti istom ili sličnom tematikom jest da se uključi veći broj tinejdžera te da se razmotri metoda fokus-grupe koja bi potakla na raspravu o raznim već spomenutim, ali i kompleksnijim pitanjima te omogućila priliku za dodatnim pojašnjenjima i odgovorima. S druge strane, kvantitativna metodologija svakako bi pružila podatke koji bi se mogli generalizirati i na taj način pružiti širu sliku problematike. Zaključak Razdoblje adolescencije ili tinejdžerstva osjetljivo je i specifično doba u razvoju mladog bića koje zahtijeva posebnu pozornost odraslih. Osim što u tom razdoblju tinejdžeri prolaze kroz sveprisutne promjene, istovremeno prolaze i kroz proces u kojem se izgrađuju kao individue. Pritom veliki utjecaj na njihov sveopći razvoj imaju slobodnovremenske aktivnosti kojima se bave, a ukoliko želimo da se razvijaju u pozitivnom pravcu, tinejdžere je za provođenje slobodnog vremena potrebno osposobiti i odgojiti. Upravo u tom području, narodne knjižnice mogu ostvariti i svoju odgojnu ulogu. Kao mjesto susreta, knjižnica je tinejdžerima u mogućnosti ponuditi priliku za društvenu interakciju i druženje u pozitivnom okruženju. Unatoč tome, tinejdžere je u knjižnicu teško pridobiti u većem broju – uglavnom se prepuštaju nestrukturiranim i pasivnim aktivnostima, a zauzeti su i školskim obavezama. Zbog toga u radu s tinejdžerima javlja potreba da se npr. pri oglašavanju knjižničnih aktivnosti iskoriste prednosti njima bliskih, suvremenih komunikacijskih i informacijskih tehnologija. Osim toga, bitno je razviti marketing usmjeren na navedenu dobnu skupinu smještajući ga pritom na fizička i virtualna mjesta njihovih okupljanja te se boriti protiv ustaljenih stereotipa i negativnih percepcija knjižnice vezanih za provođenje slobodnog vremena u njoj. Knjižnične aktivnosti za tinejdžere trebaju biti prilagođene upravo njima te ih kao takve treba nuditi u knjižnicama s ciljem zadovoljenja jedinstvenih razvojnih potreba ove specifične korisničke skupine. Za rad s tinejdžerima potreban je prikladan prostor u kojem ih je moguće uključiti u proces planiranja i realiziranja knjižničnih aktivnosti. Na taj način knjižnične aktivnosti za tinejdžere u narodnim knjižnicama postaju sastavnice u

KRPAN / KONČIĆ 35


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

sklopu šire društvene zajednice u promicanju interesa mladih. Važno je napomenuti i da se za rad s tinejdžerima knjižničari trebaju konstantno cjeloživotno usavršavati – današnja generacija tinejdžera ima nove i drugačije potrebe i zahtjeve u skladu s kojima je potrebno djelovati. Poželjno je provoditi aktivnosti ciljano namijenjene njima uzimajući u obzir upravo te stalno mijenjajuće potrebe i zahtjeve te ih na taj način nastojati aktivno uključivati u kreativne programe tijekom slobodnog vremena. Kao što je već rečeno, tinejdžere, a i djecu općenito, za kvalitetno je provođenje slobodnog vremena potrebno osposobiti i odgajati. Putem polustrukturiranih knjižničnih aktivnosti u kojima oni zadovoljavaju svoju potrebu za slobodom i mogu izraziti svoju originalnost, kreativnost i interese, narodne knjižnice imaju priliku privući mlade ostvarujući pritom upravo svoju odgojno-obrazovnu dimenziju. Djecu je od najranije dobi poželjno navikavati na čitanje, a samim time i uključivati ih u zanimljive knjižnične aktivnosti kako bi nastavili biti aktivni knjižnični korisnici tijekom tinejdžerstva i nadalje. Iako uglavnom nisu prepušteni sebi samima, djeca u razdoblju adolescencije vrlo lako padaju pod loše vršnjačke utjecaje prihvaćajući navike koje im mogu štetiti u daljnjem razvoju. U tom području, narodne knjižnice kao javni prostori ponuđeni svim građanima, predstavljaju prostore u kojima tinejdžeri mogu doći pod pozitivne vršnjačke utjecaje i pritom usvajati dobre navike koje će se pozitivno odraziti na njihovu budućnost, a sve pod nenametljivim vodstvom stručnog knjižničnog osoblja.

Literatura Bačić, E. Knjižnične usluge za mlade i javno zagovaranje. // Stručni skup Dječji odjeli kroz suradnju s javnošću: zbornik radova / uredile Marina Šimić i Jelena Čobanov. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, 2011. Str. 23-31. Bašić, J. Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga, 2009. Bokan, A.; L. Poljak. Provođenje slobodnog vremena čitajući u knjižnici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018) , 173-199. URL: https://hrcak.srce.hr/206803 (201901-16) Braun, L. W…[et al.]. The future of library services for and with teens: a call to action. // YALSA, 2014. URL: https://bit.ly/1cP5Vut (2018-11-11)

KRPAN / KONČIĆ 36


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

Čudina-Obradović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga, 1990. Čunović, K. Nove knjižnične usluge za mlade, 2009. URL: http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Datoteka:Nove_knjižnične_usluge_za_mla de_-_Kristina_Čunović.ppt (2018-12-10) IFLA Guidelines for library services for young adults, 2008. URL: https://www.ifla.org/publications/guidelines-for-library-services-for-young-adults-revised- (2018-11-12) IFLA Guidelines for Library Services to Children aged 0-18, 2018. URL: https://www.ifla.org/files/assets/libraries-for-children-and-ya/publications/iflaguidelines-for-library-services-to-children_aged-0-18.pdf (2020-28-02) IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Ilišin, V. Promjene u slobodnom vremenu mladih. // Napredak. 141, 4(2000), str. 419429. Ilišin, V. Slobodno vrijeme i interesi mladih. // Mladi: problem ili resurs. / Ilišin, V.; Radin, F. (ur.). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2007. Str. 179–201. Janković, V. Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi. Zagreb: Pedagoško-književni zbor, 1973. Jeđud, I.; Novak, T. Provođenje slobodnog vremena djece i mladih s poremećajima u ponašanju – kvalitativna metoda. // Revija za sociologiju. 37, 1/2(2006), str. 77–90. Knjižnice grada Zagreba-Knjižnica Selčina, 2018. URL: http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/drugacije-je-cool/42526 (2019-10-22) Knjižnice grada Zagreba, 2019. URL: http://www.kgz.hr/hr/za-mlade/programi-idogadjanja-4297/4297 (2019-10-22) Koh, K.; Abbas, J. Competencies needed to provide teen library services of the future: survey of professionals in learning labs and makerspaces. // Journal of research on libraries and young adults, 7, 2(2016), str. 171- 177. Kojadin, J….[et al.]. Istraživanje potreba mladih – slobodno vrijeme mladih. // Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja, 2013. URL: https://bit.ly/2N9KHGp (2019-01-08) Končić, I. Uloga knjižnice u slobodnom vremenu adolescenata: knjižnične usluge i programi za mlade: diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2018. URL: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10557/1/Koncic_diplomski.pdf (2019-02-15) Kopal, R.; Korkut, D. Kreativnost 4.0: evolucija i revolucija. Zagreb: Algebra, 2018. Krpan, K. Knjiga kao objekt koji će nas spojiti s tinejdžerom, 2009. URL: https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/145/sazetak/45/ (2019-03-15)

KRPAN / KONČIĆ 37


352

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Livazović, G. Uvod u pedagogiju slobodnog vremena. Osijek: Filozofski fakultet; Hrvatska sveučilišna naklada, 2018. Mahoney, J. L.; Stattin, H. Leisure activities and adolescent antisocial behaviour: the role of structure and social context. // Journal of Adolescence. 23(2000), str. 113-127. Maleš, D. Između djetinjstva i zrelosti. Đakovo: Temposhop, 1995. Mlinarević, V.; Miliša, Z.; Proroković A. Slobodno vrijeme mladih u procesima modernizacije – usporedba slavonskih gradova i Zadra. // Pedagogijska istraživanja, god. 4, 1(2007), str. 81-99. Pehlić, I. Slobodno vrijeme mladih: socijalnopedagoške refleksije. Sarajevo: Centar za napredne studije, 2014. Rousseau, J. J. Emil ili o vaspitanju. Beograd: Znanje, 1950. Rudan, V. Normalan adolescentni razvoj. // Medix. 10, 52(2004), str. 36-39. Smjernice za knjižnične usluge za mladež: prerađeno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu i mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Stričević, I.; Jelušić, S. Knjižnične usluge za mlade: modeli i koncepti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1(2010), str. 1-35. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnikbibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/443/438 (2019-04-04) Stropnik, A. Knjižnica za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. Špiranec, S.; Banek Zorica, M. Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2008. Tapscott, D. Grown up digital: how the net generation is changing your world, New York: McGraw-Hil, 2009. URL: https://bit.ly/1v4oZlY (2018-10-12) Turčin, K. Nova generacija hrvatskih tinejdžera. // Jutarnji list. (2004). URL: https://bit.ly/2rJFz1u (2018-11-11) Vitori, V.; Stulić, P.; Bakmaz M. Program "Informacijsko opismenjavanje tinejdžera" Gradske knjižnice Zadar. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), str. 127-150. URL: https://hrcak.srce.hr/206801 (2019-02-16) Vrkić Dimić, J. Stvarne i željene aktivnosti studenata u slobodnom vremenu. // Pedagogijska istraživanja. 2, 2(2005), str. 313-326. Walter, V. A.; Meyers, E. Teens & libraries: getting it right. Chicago: American library association, 2003. Str. 17-19.

KRPAN / KONČIĆ 38


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

352

Yin, Z.; Katims, D. S.; Zapata, J. T. Participation in leisure activities and involvement in delinquency by mexican american adolescents. // Hispanic journal of behavioral sciences. 21(1999), str. 170-185.

KRPAN / KONČIĆ 39


MARKETING I PERCEPCIJA ELEKTRONIČKE KNJIGE Marketing and e-book perception Andrea Sudarević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek sudarevic.a@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

353

UDK /UDC 655:[002:004 Istraživanje / Research paper Primljeno/Received: 05.03.2019.

Sažetak S obzirom da živimo u dobu informacijske pismenosti, koja se potiče već od najranije dobi putem formalnog i neformalnog obrazovanja, postavlja se pitanje koriste li pojedinci elektroničku knjigu za svoj rad, učenje ili pak zabavu, jesu li upoznati s pojmom elektroničke knjige i utječe li marketing iste na to. Na temelju istraživanja provedenog u sklopu diplomskoga rada pod nazivom „Marketing i percepcija elektroničke knjige“ cilj ovoga rada jest iznijeti podatke o tome kakva je percepcija elektroničke knjige u Hrvatskoj, u koje svrhe se koristi, na kojim platformamaplaniraju li je spitanici u budućnosti koristiti. Osim toga, istraživanjem se pokušalo otkriti ima li elektroničko nakladništvo kvalitetnu promociju elektroničkih nakladničkih proizvoda koju ljudi primjećuju, a koja će ih potaknuti na korištenje elektroničkih knjiga i čitača za elektroničke knjige. Ključne riječi: elektronička knjiga (e-knjiga), elektronički čitač (e-čitač), marketing, percepcija stanovništva Abstract Given that we live in an age of information literacy, which is fostered from an early age through formal and non-formal education, it begs the question whether individuals use e-books for their work, education or entertainment, whether they are familiar with the term e-book, and whether the manner in which e-books are marketed affects the aforementioned. Based on the research conducted as part of the Master thesis entitled “Marketing and perception of electronic book”, the aim of this paper is to present data regarding the perception of e-books in Croatia, for what purposes and on what platforms

SUDAREVIĆ 40


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

353

are they being used, and whether the respondents plan to use them in their future. In addition, another objective of this research was to find out whether the quality of promotional activities being performed by electronic publishing entities with regard to epublishing products is such that people would notice them and encourage them to use ebooks and e-book readers. Key words: electronic books (e-books), electronic book reader (e-book reader), marketing, residents’ perception Uvod Iako je prva elektronička knjiga, kakvu danas poznajemo, nastala još 1971. godine kada je američki student Michael Hart ručnim unošenjem Deklaracije o neovisnosti SAD-a stvorio prvi digitalizirani tekst1, do danas ona u Hrvatskoj ne stječe veliku popularnost kao na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je njena dominacija najveća. Postavlja se pitanje koji su razlozi tome, kako čitatelji u Hrvatskoj doživljavaju i percipiraju elektroničku knjigu. Predmet istraživanja ovog rada je percepcija elektroničke knjige te elektroničkih čitača, odnosno, koliko su ljudi uopće upoznati s ovim relativno novim oblikom knjige. Percepcija elektroničke knjige se istražuje među različitim dobnim skupinama kako bi se pokazalo koriste li ju više mlađi ljudi ili osobe starije životne dobi, te kakvo je njihovo mišljenje o takvoj vrsti knjiga. Ispitanike se propituje koriste li elektroničke knjige u svrhu obrazovanja, s obzirom da je nakladništvo u akademskom okruženju znatnije prešlo na elektroničko nakladništvo. Također će se pokušati istražiti kakav je marketing elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj, je li dovoljno zastupljen te putem kojih medija. Istraživanje je provedeno u obliku mrežnih upitnika, a obuhvatilo je uzorak ljudi u dobi od 12 do 67 godina s područja Republike Hrvatske.

1

Usp. Free ebooks - Project Gutenberg. URL: http://www.gutenberg.org/ (2019-03-01)

SUDAREVIĆ 41


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Istraživanje marketinga i percepcije elektroničke knjige, analiza prikupljenih podataka Metodologija istraživanja Istraživanje je provedeno u listopadu i studenom 2014. godine, a obuhvatilo je uzorak ljudi u dobi od 12 do 67 godina s područja Republike Hrvatske. Upitnik je bio napravljen u mrežnom obliku, s pomoću Google obrasca. Distribuiran je putem e-pošte poznanicima, koji su e-poštu dalje prosljeđivali svojim poznanicima te je anketa ugašena kada je sakupljen dovoljan broj ispunjenih anketa (185). Upitniku se moglo pristupiti putem poveznice koja je bila navedena u e-pošti, uz zamolbu da ga osoba ispuni te opis svrhe i cilja ispunjavanja. Upitnik je podijeljen u tri cjeline. Prvu sačinjavaju opća pitanja o osobi koja ispunjava upitnik. Drugi dio sastoji se od pitanja koja se odnose na percepciju elektroničke knjige, upoznatost s istom i elektroničkim čitačem. Treća skupina obuhvatila je pitanja o marketingu e-knjige i stavovima o reklamama. Podaci su obrađeni u SPSS-u verzija 16, programskom paketu koji se koristi za statističku analizu. Glavna metoda korištena za ovo istraživanje bila je metoda anketiranja. „Metoda anketiranja postupak je kojim se na temelju anketnog upitnika istražuju i prikupljaju podaci, informacije, stavovi i mišljenja o predmetu istraživanja.“2 Odabrana je upravo ova metoda jer je s pomoću mrežnog anketnog upitnika bilo jednostavno prikupiti podatke od raznolikog uzorka. Predmet istraživanja Predmet istraživanja jest percepcija elektroničke knjige te elektroničkih čitača, odnosno, koliko su ljudi uopće upoznati s ovim relativno novim oblikom knjige, koliko je i u koje svrhe koriste. Percepcija elektroničke knjige istražuje se među različitim dobnim skupinama kako bi se pokazalo koriste li više e-knjige ljudi mlađe životne dobi i koriste li ih ovi starije uopće te kakvo je njihovo mišljenje o takvoj vrsti knjiga. Također, pokušalo se istražiti kakav je marketing elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj.

Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Beograd: Savremeno pakovanje, 1988. Str. 203. 2

SUDAREVIĆ 42


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

353

Svrha i cilj istraživanja Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o tome kakva je percepcija elektroničke knjige u Hrvatskoj te imaju li nakladnici marketinšku strategiju promocije elektroničkog nakladništva na tržištu koju ljudi primjećuju. Većina knjižničarskih studija vezanih uz elektroničke knjige nije se bavila i samim čitačima e-knjiga. Tek se posljednjih godina pojavljuju takva istraživanja kojima je cilj utvrditi mišljenje čitatelja o mogućnostima, prednostima i manama čitanja s pomoću e-čitača, stoga rad propituje ispitanike i o uređajima za čitanje e-knjiga. Istraživačko pitanje i hipoteza Ono što se u radu htjelo istražiti jest koliko ljudi koriste elektroničke knjige i koliko znaju o njima te kakve su im čitalačke navike uopće. Istraživanjem se želi utvrditi hoće li ispitanici u bližoj budućnosti kupiti e-knjigu ili e-čitač i je li cijena jedan od faktora koji utječe na odluku. Također se pokušava istražiti trebaju li nakladnici poraditi na marketingu o e-knjigama i e-čitačima i da li to utječe na njihovu popularnost. Postavljene su četiri hipoteze koje će se na kraju rada potvrditi ili odbaciti. Prva hipoteza glasi: „Ljudi starije životne dobi, posebice umirovljenici, puno više čitaju od osoba mlađe životne dobi“. Druga je hipoteza vezana uz korištenje e-knjiga u svrhu obrazovanja, a glasi: „Mlađe osobe, posebice studenti, puno više koriste elektroničke knjige i to najčešće u svrhu obrazovanja, od osoba starije životne dobi“. S obzirom da je cijena stavka o kojoj se raspravlja kada se govori o korištenosti e-knjiga i e-čitača, postavljena je treća hipoteza: „Mnogi ne kupuju e-knjige zato što je još uvijek cijena istih previsoka“. Istraživanjem se pokušala utvrditi igra li marketing bitnu ulogu u popularnosti određenog proizvoda, u ovom slučaju elektroničke knjige, stoga posljednja hipoteza glasi: „Marketing elektroničkog nakladništva nije dovoljno razvijen u Hrvatskoj“. Opis uzorka Prilikom provedbe anonimnog mežnog upitnika anketirano je 185 osoba. Izvršena je usporedba strukture uzorka prema dobi, starosti i spolu s podacima tada posljednjeg

SUDAREVIĆ 43


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

popisa stanovništva 2011. godine objavljenom na Državnom zavodu za statistiku3 koja upućuje na odgovarajuću reprezentativnost uzorka4. U provedenom istraživanju sudjelovalo je 83 (44,9 %) osobe muškog spola i 102 (55,1 %) osobe ženskog spola. Najmlađi ispitanik imao je 12 a najstariji 67 godina. Prosječna starost (mean) ispitanika je 29,01 godina, najčešća starost (mode) ispitanika jest 24 godine, dok je polovina ispitanika imala 25 i manje godina, a polovina 25 i više (median). Za potrebe analize ispitanici su podijeljeni u tri skupine s obzirom na dob: 12 20, 21 – 35 te 36 - 67 godina (slika 1). Prvom su skupinom obuhvaćeni ispitanici iz različitih razina školovanja (osnovna škola, srednja škola, fakultet), odnosno dijela istoga. U drugu skupinu pripadaju ispitanici koji su na završnim godinama studija ili koji su na početku svoje profesionalne karijere. Posljednja skupina obuhvaća osobe zrele životne dobi, pa do najstarijeg ispitanika, u koju pripadaju zaposleni, nezaposleni i umirovljenici.

1; 30; 16% 3; 40; 22%

1 2 3

2; 115; 62%

Slika 1. Grafički prikaz ispitanika prema dobnim skupinama

U tablici 1 prikazana je razdioba ispitanika prema spolu i starosti do koje se došlo krostabulacijom. DOB SPOL

12 -20

21 – 35

36 – 67

ukupno

Državni zavod za statistiku. Republika Hrvatska, 2006. – 2014. URL: http://www.dzs.hr/ (2019-03-01) Stanovništvo prema spolu i starosti // 1468 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2013. URL: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf (2019-03-01) 3 4

SUDAREVIĆ 44


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Ž

18

57

27

102

60,0 %

49,6 %

67,5 %

55,1 %

12

58

13

83

%

40,0 %

50,4 %

32,5 %

44,9 %

ukupno %

30 16,2 %

115 62,2 %

40 21,6 %

185 100,0 %

% M

353

Tablica 1. Razdioba ispitanika prema spolu i dobi

S obzirom na stupanj obrazovanja, ispitanici su klasificirani u šest skupina (slika 2). Iz grafičkog prikaza možemo uočiti da su samo 1,6 % ispitanika doktori znanosti, onih sa nižom stručnom 8,1 %, a podjednako je onih sa srednjom, višom i visokom stručnom spremom. Nijedan magistar znanosti nije ispunio ovaj upitnik.

2; 64

3; 51

4; 52

1; 15 6; 3 5; 0

Slika 2. Grafički prikaz stupnja obrazovanja ispitanika

Četvrto pitanje odnosilo se na radni odnos, a ponuđeni su odgovori: učenik/student, privremeno zaposlen, u stalnom radnom odnosu, umirovljenik i otvoreni odgovor koji omogućava upis nešto drugo. Iz grafičkog prikaza (slika 3) možemo vidjeti da je upitnik ispunilo najviše učenika, odnosno studenata, njih 78, što je 42,2%. Sljedeći veliki postotak odnosi se na one koji su u stalnom radnom odnosu, takvih je 66, odnosno 35,7%. Ostale su skupine ispitanika nezaposleni (22; 11,9%), privremeno zaposleni (13; 7,0%) te umirovljenici (4; 2,2%). U ovom je pitanju bilo ponuđeno za upisati i nešto drugo;

SUDAREVIĆ 45


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

dvije su osobe zaokružile to pitanje, što je 1,1 % od ukupnog broja ispitanika a odgovori su: uskoro zaposlen, ugovor na određeno.

1; 78 4; 66

2; 22 3; 13 5; 4

6; 2

Slika 3. Grafički prikaz radnog odnosa ispitanika

Rezultati istraživanja Peto pitanje otvara niz ostalih pitanja upitnika koji se odnose na samu temu, a propituje ispitanike o njihovim navikama čitanja. Pitanje glasi „Koliko često čitate knjige?“. Ponuđeni odgovori jesu: svakodnevno, barem jednom tjedno, barem jednom mjesečno, nekoliko puta godišnje, jednom godišnje ili rjeđe. Kako bi se ispitala prva hipoteza koja glasi: „Ljudi starije životne dobi, posebice umirovljenici, puno više čitaju od osoba mlađe životne dobi.“, ovo pitanje i pitanje vezano uz dob povezani su. Rezultati su sljedeći:

DOB

svakodnevno

12-20 Postotak reda 21-35 Postotak reda 36-67 Postotak reda

1 3,3 % 12 10,4 % 13 32,5 % 26 100 %

ukupno

barem jednom tjedno 3 10,0 % 13 11,3 % 4 10,0 % 20 100 %

barem jednom mjesečno 14 46,7 % 24 20,9 % 9 22,5 % 47 100 %

nekoliko puta godišnje 9 30,0 % 31 27,0 % 8 20,0 % 48 100 %

jednom godišnje ili rjeđe 3 10,0 % 35 30,4 % 6 15,0 % 44 100 %

Tablica 2. Navika čitanja ispitanika s obzirom na dob

SUDAREVIĆ 46

ukupno 30 100 % 115 100 % 40 100 % 185 100 %


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

353

Iz rezultata možemo uočiti da je od ukupno 30 ispitanika, u dobi od 12 do 20 godina, njih 14 (46,7%) izjavilo da knjige čita barem jednom mjesečno. S obzirom da su te dobi uglavnom učenici osnovne i srednje škole, ovaj rezultat možemo pripisati školskoj lektiri, koja se čita jednom mjesečno. Svakodnevno čita samo jedan (3,3%) ispitanik najmlađe dobne skupine. Ispitanici u dobi od 21 do 35 godina najmanje čitaju knjige. Čak 35 (30,4%) ispitanika čita knjige jednom godišnje ili rjeđe, a 31 (27,0%) nekoliko puta godišnje, što je zajedno 66 odgovora od ukupnih 115 ispitanika te dobi. Iz navedene, srednje dobne skupine, njih 12 (10,4%) označilo je da čita knjige svakodnevno. Ispitanici u dobi od 21 do 35 godina uglavnom su studenti i zaposleni. Rijetku naviku čitanja knjiga možemo pripisati nedostatku slobodnog vremena kod takvih ispitanika. Iz rezultata možemo uočiti kako svakodnevno najviše čitaju osobe između 36 i 67 godina starosne dobi. Svakodnevno čita 13 ispitanika, a u detaljnijoj analizi koja nije prikazana u ovoj tablici od ukupno 4 umirovljenika koja su popunila ovaj upitnik, 2 su ispitanika odgovorila da čitaju knjige svakodnevno, a 2 da čitaju knjige barem jednom mjesečno. Od ukupno 26 ispitanika koji svakodnevno čitaju, najviše (13 ispitanika, tj. 50%) pripada ih najstarijoj dobnoj skupini. Slijede ih 12 ispitanika (46,15%) srednje dobne skupine, dok samo jedan ispitanik najmlađe dobne skupine svakodnevno čita, što iznosi 3,8% ukupnih ispitanika koji svakodnevno čitaju. Prva je hipoteza djelomično potvrđena. „Ocijenite svoju sklonost korištenju različitih oblika knjige (1 – uopće nisam sklon/a, 5 – u potpunosti sam sklon/a)“ jest sljedeće pitanje upitnika. Ponuđeni oblici knjige jesu: ukoričena knjiga (tvrdi i meki uvez), kopirana knjiga, elektronička knjiga te mrežna knjiga koje se može čitati samo na Internetu.

V1 ukoričena knjiga – tvrdi uvez

Aritmetička sredina 3,65

V2 ukoričena knjiga – meki uvez

2,51

1

2,00

V3 kopirana knjiga

2,82

1

3,00

V4 elektronička knjiga (može se čitati na različitim uređajima) V5 mrežna knjiga (može se čitati samo na internetu)

2,72

3

3,00

3,48

3

3,00

Varijabla

SUDAREVIĆ 47

Mode

Median

5

4,00


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Tablica 3. Sklonost prema korištenju različitih oblika knjige

Prema rezultatima koje možemo iščitati iz tablice, jasno je vidljivo da u prosjeku ljudi najviše preferiraju ukoričenu knjigu u tvrdom uvezu, srednja je ocjena 3,65. Odmah iza toga slijedi mrežna knjiga, čija je srednja ocjena 3,48 i kopirana knjiga sa srednjom ocjenom 2,82. Ispitanici su skloniji takvom obliku knjige, nego ukoričenoj knjizi u mekom uvezu koja ima srednju ocjenu 2,51. Takve rezultate možemo pripisati cijeni (kopirana knjiga uglavnom je jeftinija od kupljene knjige) te pristupačnosti (mrežne knjige dostupne su bezobzira na vrijeme i prostor). Elektronička knjiga je dobila srednju ocjenu 2,72. Sedmo pitanje propituje ispitanike o time koriste li elektroničke knjige. U grafičkom prikazu možemo vidjeti da ipak veći broj ispitanika koristi elektroničke knjige, njih 58,9 %.

1

2; 76; 41,1% 1; 109; 58,9%

2

Slika 4. Grafički prikaz korištenosti elektroničke knjige

Osmo pitanje traži od ispitanika da na ljestvici od 1 do 5 (1- nikad, 5 – vrlo često) ocijene koliko često koriste e-knjige u svrhu obrazovanja. Iz tablice možemo uočiti da su podjednako ocijenjene sve vrijednosti, no najviše ih je ipak označilo srednju vrijednost (3), njih 22,7%, a najmanje ih je reklo da vrlo često koriste e-knjige u svrhu obrazovanja, 31 ispitanik od ukupnih 185 što je 16,8%.

SUDAREVIĆ 48


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Korištenost elektroničke knjige u svrhu obrazovanja

nikad

Broj ispitanika

39

33

% ispitanika

21,1 %

17,8 %

353

često

vrlo često

42

40

31

22,7 %

21,6 %

16,8 %

rijetko povremeno

Tablica 4. Korištenost elektroničke knjige u svrhu obrazovanja

Druga hipoteza glasi: „Mlađe osobe, posebice studenti, puno više koriste elektroničke knjige i to najčešće u svrhu obrazovanja, od osoba starije životne dobi“. Iz rezultata vidljivih u tablici 5 možemo uočiti da od ukupno 30 ispitanika u dobi od 12 do 20 godina, njih 8 (26,7%) nikad ne koristi e-knjige u svrhu obrazovanja. Najveći broj ispitanika te dobne skupine, njih 9 (30,0%), koristi e-knjige za obrazovanje povremeno. Ispitanici u srednjoj dobnoj skupini najviše su označili da povremeno koriste e-knjige u svrhu obrazovanja, njih 28 (24,3 %) od ukupnih 115 ispitanika te dobne skupine. 12 (30,8 %) ispitanika od ukupnih 40 u dobi od 36 do 67 godina izjavilo je da nikad ne koriste e-knjige u svrhu obrazovanja. Od 31 ispitanika koji su izjavili da vrlo često koriste e-knjige za obrazovanje, njih je 6,5% iz najmlađe dobne skupine, 74,2% iz srednje dobne skupine, dok je 19,3% ispitanika iz najstarije dobne skupine. S obzirom da srednjoj dobnoj skupini (21-35 godina) pripadaju i studenti, druga hipoteza je potvrđena.

DOB

nikad

12-20 8 Postotak reda 26,7 % 21-35 19 Postotak reda 16,5 % 36-67 12 Postotak reda 30,8 % 39 ukupno 100 %

rijetko povremeno

često

5 16,7 % 20 17,4 % 8 20,5 % 33 100 %

6 20,0 % 25 21,7 % 9 23,1 % 40 100 %

9 30,0 % 28 24,3 % 5 12,8 % 42 100 %

vrlo često ukupno 2 6,7 % 23 20,0 % 6 12,8 % 31 100 %

30 100 % 115 100 % 40 100 % 185 100 %

Tablica 5. Korištenost elektroničke knjige u svrhu obrazovanja

U pitanju koje slijedi ispitanici su mogli odabrati više ponuđenih odgovora. Pokazalo se da se elektroničke knjige najčešće čitaju na računalu, a najmanje na

SUDAREVIĆ 49


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

elektroničkom čitaču. Velik broj ispitanika izjasnio se kako e-knjige čitaju i na mobilnim uređajima, a nešto manji broj da čita takve knjige na tabletima. Također, valja napomenuti da je njih 38 (20,5 %) označilo da uopće ne čita elektroničke knjige (tablica 6). Broj % ispitanika ispitanika

Uređaj a) mobitel

49

26,5 %

b) računalo

119

64,3 %

c) tablet

28

15,1 %

d) e-čitač

5

2,7 %

e) ne čitam e-knjige

39

21 %

Tablica 6. Korištenost elektroničke knjige u svrhu obrazovanja

Na pitanje „Namjeravate li u sljedećih godinu dana kupiti e-knjigu?“ 94 (50,8%) ispitanika izjasnilo se da neće kupiti e-knjigu, 74 (40,0%) ne zna, a samo 17 (9,2%) ispitanika reklo je kako hoće kupiti elektroničku knjigu u sljedećih godinu dana (slika 5).

1; 17; 9,2%

1

3; 74; 40,0%

2 2; 94; 50,8%

3

Slika 5. Grafički prikaz namjere kupovine e-knjige u sljedećih godinu dana

Jedanaesto pitanje slično je kao i prethodno, samo se odnosi na elektronički čitač. Rezultati su također slični, odnosno, najveći broj ispitanika izjasnio se da u sljedećih godinu dana ne namjerava kupiti e-čitač, njih 116 (62,7%), 58 (31,4%) ne zna, a samo je

SUDAREVIĆ 50


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

6 (3,2%) ispitanika odgovorilo dâ na ovo pitanje. U ovom pitanju ponuđen je i odgovor: „imam e-čitač“, koje je označilo 5 ispitanika, što znači da od ukupnog uzorka samo 2,7% ispitanika već posjeduje elektronički čitač (slika 6).

4; 5; 2,7%

1; 6; 3,2%

1 2

3; 58; 31,4%

3 2; 116; 62,7%

4

Slika 6. Grafički prikaz namjere kupovine e-čitača u sljedećih godinu dana

Sljedeće pitanje iskazuje stavove o e-knjigama kod ispitanika na ljestvici od 1 do 5 pri čemu su s lijeve strane tablice negativne vrijednosti, a s desne pozitivne. Negativne

Aritmetička

Pozitivne

vrijednosti

sredina

vrijednosti

negativno

3,45

pozitivno

nevrijedno

3,35

vrijedno

glupo

3,61

pametno

nekorisno

3,62

korisno

nedostupno

3,78

dostupno

komplicirano

3,60

jednostavno

skupo

3,65

nije skupo

Tablica 7. Stavovi o e-knjigama

SUDAREVIĆ 51


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Negativne

Pozitivne

1

2

3

4

5

11

23

65

44

42

5,95 %

12,43 %

35,14 %

23,78 %

22,70 %

12

27

68

40

38

6,49%

14,59%

36,76%

21,62%

20,54%

13

23

46

44

59

7,03%

12,43%

24,87%

23,78%

31,89%

13

20

49

46

57

7,03%

10,81%

26,48%

24,87%

30,81%

9

13

50

51

62

4,8%

7,03%

27,03%

27,57%

33,51%

komplicira

7

21

61

46

50

jednostavn

no

3,78%

11,35%

32,97%

24,87%

27,03%

o

12

17

51

49

56

nije skupo

6,49%

9,19%

27,57%

26,48%

30,27%

vrijednosti negativno nevrijedno glupo nekorisno nedostupno

skupo

vrijednosti pozitivno vrijedno pametno korisno dostupno

Tablica 8. Stavovi o e-knjigama

U tablici 7 je prikazana srednja vrijednost a u tablici 8 koliki je broj ispitanika označio određenu vrijednost. Većina ispitanika ima pozitivne stavove prema e-knjigama sa srednjom vrijednošću 3,5 gdje je i najviše ispitanika, 35,14 %, dalo ocjenu 3. Vrijednim takvo čitanje ispitanici ocjenjuju uz srednju ocjenu 3,4, a pametnim ispitanici ocjenjuju uz srednju ocjenu 3,6. Sličnom ocjenom smatraju da su e-knjige korisne, srednja vrijednost je 3,62, a od ukupnog broja ispitanika najviše ih je dalo ocjenu 5, 30,81 % ispitanika. Najvišu srednju vrijednost ispitanici su dodijelili stavu kako su e-knjige dostupne, sa srednjom vrijednošću 3,78. Većina ispitanika izjasnila se da je korištenje e-knjiga jednostavno, sa srednjom ocjenom 3,60 te također visoku ocjenu nosi tvrdnja da e-knjige nisu skupe, sa srednjom vrijednošću 3,65, što se ne podudara sa sličnim pitanjima u upitniku.

SUDAREVIĆ 52


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

353

Trinaesto pitanje traži od ispitanika da na skali od 1 (Uopće se ne slažem) do 5 (U potpunosti se slažem) iskažu stupanj slaganja s određenim tvrdnjama. Rezultati su prikazani u sljedećoj tablici. Aritmetička

Varijabla

sredina

Mode

Median

V1 E-knjige su budućnost

3,68

5

4,00

V2 E-knjige imaju više prednosti od tiskanih

2,90

3

3,00

V3 Proces kupnje e-knjige je jednostavan

3,46

4

4,00

V4 Proces kupnje e-knjige je siguran i pouzdan

3,29

3

3,00

V5 E-knjige bi trebale biti besplatne

3,66

5

4,00

V6 E-knjige bi trebale biti puno jeftinije od

4,15

5

5,00

V7 E-knjige su (oku) ugodne za čitanje

2,24

2

2,00

V8 E-knjige primjerenije su za mlađu populaciju

3,26

4

3,00

V9 Na e-čitačima trebala bi biti dostupna samo

1,94

1

2,00

1,92

1

2,00

2,62

3

3,00

knjiga

tiskanih

znanstvena literatura V10 Na e-čitačima trebala bi dostupna samo djela iz područja književnosti V11 Korištenjem e-knjiga smanjuje se piratstvo u nakladništvu Tablica 9. Stupanj slaganja s određenim tvrdnjama

Za prvu tvrdnju ispitanici su dali srednju ocjenu 3,68, što znači da je većina neutralnog stava oko tvrdnje da su elektroničke knjige budućnost. Druga pak tvrdnja koja govori da e-knjige imaju više prednosti od tiskanih ima nešto nižu srednju ocjenu, 2,90, koja je između neutralnog i djelomičnog neslaganja s tvrdnjom. Srednju vrijednost od 3,46 ima tvrdnja da je proces kupnje e-knjige jednostavan i nešto manju vrijednost, od 3,29 da je isti proces siguran i pouzdan. Tvrdnja koja glasi da bi e-knjige trebale biti besplatne,

SUDAREVIĆ 53


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

dobila je srednju ocjenu 3,66. Najvišu pak ocjenu, od 4,15, dobila je tvrdnja da bi e-knjige trebale biti puno jeftinije od tiskanih. Manji dio ispitanika smatra da su e-knjige (oku) ugodnije za čitanje pa je ova tvrdnja dobila srednju ocjenu od 2,24. Da su e-knjige primjerenije za mlađu populaciju ispitanici su većinom neutralnog stava, sa srednjom ocjenom 3,26. Sljedeće se dvije varijable odnose na elektroničke čitače i dostupnu literaturu na njima. Da bi na e-čitačima trebala bi biti dostupna samo znanstvena literatura, tvrdnja je koja nosi srednju ocjenu 1,94, a tvrdnja koja govori da bi na njima trebala biti samo djela iz područja književnosti, ima srednju ocjenu 1,92. Za obje varijable su slični rezultati i najčešće je zaokružena vrijednost 1 (uopće se ne slažem) iz čega možemo zaključiti da ispitanici smatraju da bi na e-čitačima trebala biti dostupna i znanstvena literatura, a i literatura iz područja književnosti. Posljednja tvrdnja koja govori da bi se korištenjem e-knjiga smanjilo piratstvo u nakladništvu dobila je srednju ocjenu 2,62. Ovo bi pitanje moglo otvoriti i neko novo istraživanje. I među samim knjižničarima pak postoji nedoumica kako postupati s elektroničkom građom u pitanju autorskog prava. Situacija je složena jer autori i nakladnici sami još nisu odlučni u svojim zahtjevima. Treća hipoteza glasi: „Mnogi ne kupuju e-knjige zato što je još uvijek cijena istih previsoka“. Kako bi se ispitala ova hipoteza analizirana je varijabla: „E-knjige bi trebale biti puno jeftinije od tiskanih“ i pitanje: „Namjeravate li u sljedećih godinu dana kupiti eknjigu?“ U tablici su vrijednosti od 1 (Uopće se ne slažem) do 5 (U potpunosti se slažem) koje se odnose na varijablu da bi e-knjige trebale biti jeftinije od tiskanih. Iz rezultata možemo uočiti da i oni koji planiraju u sljedećih godinu dana kupiti e-knjige, oni koji ne planiraju i oni koji još ne znaju, smatraju da bi e-knjige trebale biti jeftinije. U potpunosti se slaže, više od 50% ispitanika, za svaki ponuđeni odgovor. Za ovu je hipotezu ipak najbitniji odgovor NE, gdje vrijednost 1 nije nitko označio, a vrijednost 2 samo 5 ispitanika, što je 5,3%. Od ispitanika koji ne namjeravaju u sljedećih godinu dana kupiti eknjigu, njih 16 (17,0%) se niti slaže, niti ne slaže s tvrdnjom (vrijednost 3), 22 (23,4 %) ispitanika se slaže s tvrdnjom (vrijednost 4) a čak 51 (54,3%) ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom (vrijednost 5). Od ukupnog broja ispitanika njih 100 u potpunosti se slaže s navedenom tvrdnjom, stoga je i ova hipoteza potvrđena.

SUDAREVIĆ 54


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

e-knjige bi trebale biti jeftinije od tiskanih 1 2 3 4 5 ukupno DA Postotak reda NE Postotak reda NE ZNAM Postotak reda ukupno

2 11,8%

1 5,9%

1 5,9%

3 17,6%

10 58,8%

17 100%

0 0,0% 2 2,7%

5 5,3% 9 12,2%

16 17,0% 14 18,9%

22 23,4% 10 13,5%

51 54,3% 39 52,7%

94 100% 74 100%

4 100%

15 100%

31 100%

35 100%

100 100%

185 100%

Tablica 10. Treća hipoteza

Razlike prikazane u tablici testirane su hikvadrat testom χ2=15,55, df=8, p=0,049 koji je pokazao da uočene razlike, iako rubno, ipak jesu statistički značajne. Prema rezultatima analize, na pitanje: „Jeste li do sada negdje vidjeli marketinšku reklamu za e-knjige ili e-čitače?“ 102 (55,1%) ispitanika odgovorilo je da ne zna, 51 (27,6%) nije vidjelo reklamu, a 32 (17,3%) vidjelo je marketinšku reklamu za e-knjige ili e-čitače. Više od 50% ispitanika nije obraćalo pažnju na marketinške reklame, iz čega bi se dalo zaključiti da one nisu dovoljno zastupljene, da nisu dovoljno atraktivne ili pak jednostavno da ljudi nisu zainteresirani za njih (slika 6).

1; 32; 17,3% 1 2

3; 102; 55,1% 2; 51; 27,6%

3

Slika 6. Grafički prikaz vidljivosti marketinških reklama vezanih uz elektroničko nakladništvo

SUDAREVIĆ 55


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Posljednje pitanje u upitniku jest pitanje otvorenog tipa i nije bilo obvezno. Odnosilo se na marketinške reklame te se od ispitanika tražilo da napišu svoj komentar na potonju. Ukoliko su vidjeli neku reklamu da napišu gdje i kakva je ona bila, a ukoliko je nisu vidjeli da napišu što misle o tome, treba li ih biti više, putem kojih kanala, u kojoj mjeri i slično. S obzirom da pitanje nije bilo obvezno, od ukupnog broja ispitanika njih 69 (37,2%) odgovorilo je na ovo pitanje. U nastavku su izdvojeni oni zanimljivi i korisni za ovaj rad. Iz odgovora se može zaključiti da veći dio ispitanika smatra da je elektroničko nakladništvo premalo marketinški zastupljeno, a različiti su prijedlozi za medije putem kojih bi se isto trebalo reklamirati. Posljednja hipoteza glasi: „Marketing elektroničkog nakladništva nije dovoljno razvijen u Hrvatskoj“. Uzimajući u obzir ovo posljednje pitanje te odgovore koje su pisali ispitanici i pitanje: „Da li ste do sada negdje vidjeli marketinšku reklamu za e-knjige ili e-čitače“ možemo reći da je i ta hipoteza potvrđena. Neki smatraju da se e-knjige i e-čitači trebaju reklamirati samo na internetu i u online svijetu i jedino su ih tamo vidjeli. Također navode da su reklame vidjeli na društvenim mrežama i na službenim stranicama knjižara: „S obzirom na to da televizija ne reklamira ni papirnate knjige (osim, eventualno, onih koje se prodaju na Tisku), teško da će biti reklama i za e knjigu. Najviše reklama za papirnate knjige ima na internetu pa bi bilo normalno očekivati da se na internetu reklamiraju i e knjige.“ „Mislim da bi trebale postojati reklame i za e-knjige jer neki ljudi možda više vole taj način čitanja knjiga. Mislim da su takve reklame najprikladnije za Internet.“ Vidio sam reklame vezane za amazon i njegov kindle na društvenim mrežama i nekim stranicama na internetu.“ „Vidio sam putem banera na netu, ali se ne sjećam kako je reklama izgledala...“ „Na internet stranicama knjižara.“ ... Drugi pak smatraju da bi se e-knjige i e-čitači trebali više reklamirati na TV-u. Neki uz to navode kako se na tom mediju premalo reklamiraju knjige uopće te će teško zaživjeti reklame o elektroničkom nakladništvu: „Smatram da bi trebalo biti više reklama u fizičkom svijetu, ne samo u virtualnom odnosno na internetu jer se ne obraća na jednak način pažnja“. „Mislim da bi trebalo biti više reklama općenito za knjige, a posebno na TV programima i na internetskim društvenim mrežama gdje djeca stalno "vise"!“ ... Osim na internetu i TV-u neki su reklame vidjeli na svojim mobilnim uređajima putem različitih aplikacija i neki naglašavaju da osim navedenih treba uključiti i ostale medije, a neki od njih su reklamni letci, plakati, radio reklame u novinama i časopisima i

SUDAREVIĆ 56


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

353

slično: „Na mobitelu, reklama za aplikaciju pomocu koje se citaju e-knjige.“ „Žalosno je što ni e-čitača nema u ponudi na raklamnim letcima onih trgovina koje prodaju sve ostalo, valjda bi se ljudi odlučili za kupnju, a ja sam svoj čitač nabavila iz Kanade jer sam tražila veći.“ „Mene je s e-knjigama upoznala prijateljica. reklamirati bi ih trebalo putem TV reklama, radija, časopisa i novina.“ „Nisam primjetio da se ikada spomenulo nesto slicno na radiju.“ „Možda više po knjižarama, na Interliberu obavezno, možda kao ponuda na mail.“... Oni koji do sada nisu vidjeli ili obratili pažnju na reklame iznose svoje mišljenje o tome: „Samim time što nisam obraćao pažnju govori da se treba više oglašavati jer do sada je to sve nepimjetno.“ „Budući da nisam obraćala pažnju, ne znam kako izgledaju marketinške reklame za e-knjige ili e-čitače, ali svakako smatram da bi trebale biti upečatljive, zanimljivih boja i jednostavne poruke kako bi privukle potencijalne kupce istih.“ Ljubitelji papirnatog oblika knjige navode sljedeće: „Mislim da to ne treba nešto previše reklamirati jer ljudima kojima je potrebna e-knjiga oni znaju gdje je mogu naći i kupiti.“ „Smatram da je za mlađu generaciju e-knjiga budućnost i svojevrsni iskorak ka jednostavnijem i jeftinijem dohvaćanju potrebne literature za učenje, rad, zabavu. Moj je osobni problem ljubav za papirnatim i još uvijek iako dobro baratam tehnikom, olovka i pisanje.“ Neki od ostalih odgovora jesu: „Kroz zadnjih nekoliko godina bili smo zbombardirani knjigama mekog uveza sa tiska, uz novine, što ne smatram nužno lošim. Mislim da je puno ljudi iskoristilo to za punjenje kućne knjižnice, mada se nije radilo o velikim literarnim djelima, sigurno se tom akcijom promaknula popularnost čitanja.“ „Amazon i dr. bila je informativna. Svakako bi trebalo biti više reklame za e-knjigu, naročito u Hrvatskoj. U drugim državama one su puno više prisutne, gotovo posvuda i mislim da su građani puno svjesniji postojanja e-knjige. Kod nas je problem i što se uz papirnata izdanja odmah ne objavljuju i e-izdanja.“ „Vidim ponekad reklame o e-knjigama na internetu i mislim da su e-knjige dobre, ali bi ih više ljudi čitalo ako bi bile besplatne.“ ... Rasprava Na temelju obrađenih podataka dolazimo do zaključka da ispitanici nemaju veliku naviku čitanja knjiga uopće. Većina ispitanika u dobi od 12 do 20 godina čita jednom mjesečno ili nekoliko puta godišnje, no toj dobi pripadaju uglavnom učenici osnovne i srednje škole koji u sklopu školskog kurikuluma moraju jednom mjesečno čitati školsku

SUDAREVIĆ 57


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

lektiru. Ispitanici u dobi od 21 do 35 godina najmanje čitaju knjige. S obzirom da toj dobnoj skupini pripadaju najčešće studenti i zaposleni, rezultate možemo pripisati nedostatku slobodnog vremena. Rezultati pokazuju da veći dio osoba u dobi od 36 do 67 godina knjige čita svakodnevno, a od 4 umirovljenika koja su ispunila ovaj upitnik 2 su odgovorila da čitaju svakodnevno. Od ukupno 26 ispitanika koji svakodnevno čitaju, najviše (13 ispitanika, tj. 50%) pripada ih najstarijoj dobnoj skupini. Slijede ih 12 ispitanika (46,15%) srednje dobne skupine, dok samo jedan ispitanik najmlađe dobne skupine svakodnevno čita, što iznosi 3,8% ukupnih ispitanika koji svakodnevno čitaju. Prva hipoteza koja je prethodno navedena, a glasi: „Ljudi starije životne dobi, posebice umirovljenici, puno više čitaju od osoba mlađe životne dobi“ prema navedenim je rezultatima djelomično potvrđena. Istraživanje pokazuje da ispitanici najviše preferiraju knjige u ukoričenom tvrdom uvezu te daju prednost mrežnoj knjizi (može se čitati samo na internetu) pred knjigama u mekom uvezu, kopiranim knjigama te elektroničkim knjigama. Najviše je ispitanika elektroničku knjigu vrednovalo srednjom ocjenom 3. Veći dio ispitanika koristi elektroničke knjige, njih 58,9%, a samo 31 ispitanik od ukupnih 185 (16,8%) vrlo često koristi e-knjige u svrhu obrazovanja i to najčešće na računalu. E-čitači nisu se uspjeli pozicionirati na našem tržištu kao uređaji koji se preferiraju kod čitanja eknjiga pa je potrebno uložiti napore kako bi se čitateljima objasnile njihove prednosti. Samo su 4 ispitanika od ukupno 185 rekla da čitaju e-knjige na čitačima elektroničkih knjiga. Druga hipoteza glasi: „Mlađe osobe, posebice studenti, puno više koriste elektroničke knjige i to najčešće u svrhu obrazovanja, od osoba starije životne dobi“. Najvišu vrijednost (5), odnosno da vrlo često koriste e-knjige u svrhu obrazovanja jesu li ispitanici u dobi od 21 do 35 godina, njih 23, 74,2 % u odnosu na ostale dobne skupine. Grupa ispitanika koja je u dobi od 36 do 67 godina je najviše označila da „nikad“(1) ili „rijetko“(2) koristi e-knjige u svrhu obrazovanja, njih 12 (30,8 %) od ukupnog broja ispitanika te dobne skupine. Druga hipoteza je potvrđena. Više od 50 % ispitanika je na pitanja hoće li u narednih godinu dana kupiti e-knjigu ili e-čitač odgovorilo da neće. Ono što nedostaje u upitniku je pitanje koji su razlozi za to. Većina ispitanika ima pozitivne stavove prema e-knjigama. Između negativnih i pozitivnih vrijednosti o korisnosti, dostupnosti, jednostavnosti, skupoći i tako dalje, rezultati su u maloj mjeri prešli srednju vrijednost i otišli u korist pozitivnim vrijednostima, koje je u postotcima veći broj

SUDAREVIĆ 58


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

353

ispitanika označila. Nakon ispitivanja stavova možemo zaključiti kako ispitanici imaju uglavnom neutralan stav ili djelomično slaganje s tvrdnjama da su e-knjige budućnost, da je proces kupnje e-knjige jednostavan, siguran i pouzdan, da bi elektroničke knjige trebale biti besplatne i da su one primjerenije mlađoj populaciji. Neutralan stav ili djelomično neslaganje ispitanici imaju prema tvrdnjama da e-knjige imaju više prednosti od tiskane knjige, da su iste oku ugodnije za čitanje te da bi se elektroničkim nakladništvom smanjilo piratstvo. Ispitanici žele različite knjige na svojim e-čitačima, od znanstvene literature do djela iz područja književnosti. Istraživanje je pokazalo veliku osjetljivost ispitanika na cijenu e-knjige. Velik broj ispitanika smatra da bi e-knjige trebale biti puno jeftinije od tiskanih, a nešto manji broj da bi one trebale biti potpuno besplatne. Treća hipoteza koja glasi: „Mnogi ne kupuju e-knjige zato što je još uvijek cijena istih previsoka“ također je potvrđena. Oni koji su se složili s tvrdnjom da bi e-knjige trebale biti jeftinije od tiskanih uglavnom su rekli da u narednih godinu dana neće kupiti e-knjigu ni e-čitač. Od ispitanika koji ne namjeravaju u sljedećih godinu dana kupiti eknjigu njih 16 (17,0%) se niti slaže, niti ne slaže s tvrdnjom (vrijednost 3), 22 (23,4%) ispitanika se slaže s tvrdnjom (vrijednost 4), a čak 51 (54,3%) ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom (vrijednost 5). Od ukupnog broja ispitanika njih 100 se u potpunosti slaže s navedenom tvrdnjom. Prema rezultatima analize, na pitanje: „Jeste li do sada negdje vidjeli marketinšku reklamu za e-knjige ili e-čitače?“ 102 (55,1%) ispitanika odgovorilo je da ne zna, 51 (27,6%) nije vidjelo reklamu, a 32 (17,3%) vidjelo je marketinšku reklamu za e-knjige ili e-čitače. Jedan od ispitanika je to objasnio ovako: „Samim time što nisam obraćao pažnju govori da se treba više oglašavati jer do sada je to sve neprimjetno.“ Ovakva istraživanja bi trebala potaknuti nakladnike na bolji marketinški plan. Zbog ovog i ostalih prethodno navedenih komentara ispitanika možemo reći i da je posljednja hipoteza potvrđena koja glasi: „Marketing elektroničkog nakladništva nije dovoljno razvijen u Hrvatskoj“. Velik otpor prihvaćanja novog oblika knjige još je uvijek prisutan. Zaključak Kao što je već navedeno, ispitanici imaju slabu naviku čitanja knjiga uopće, stoga je razumljivo da elektronička knjiga nije pronašla svoje mjesto među hrvatskim čitateljima u mjeri u kojoj je to u nekim drugim zemljama. Bilo kakva promjena ili migracija na

SUDAREVIĆ 59


353

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

digitalno, u početku nailazi na otpor, pogotovo kod ljudi starije životne dobi. Trebamo iskoristiti sve prednosti koje ovakav oblik čitanja nudi i otvoriti svoj um za novine koje mogu samo još više obogatiti naš čitalački život. Svaki proizvod, pa tako i knjiga, odnosno elektronička knjiga i uređaji za njeno čitanje, zahtijevaju određeno ulaganje i dobar marketinški plan. Slaba kupovna moć stanovništva, nedostatak prijevoda djela hrvatskih autora i nakladnika na inozemnom tržištu vodeći su razlozi zašto se posao s e-knjigama na domaćem tržištu ne razvija. S obzirom na to da percepcija e-knjige u velikoj mjeri ovisi o iskustvu njezina korištenja, za pretpostaviti je da se percepcija iste neće u skorije vrijeme mijenjati.

Literatura Državni zavod za statistiku. Republika Hrvatska, 2006. – 2014. URL: https://www.dzs.hr/ (2019-03-04) Free ebooks - Project Gutenberg. URL: http://www.gutenberg.org/ (2019-03-04) Stanovništvo prema spolu i starosti // Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2013. URL: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf (2019-03-04) Vujević, Miroslav. Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti . 7. dopunjeno izd. Zagreb: Školska knjiga, 2006. Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Beograd: Savremeno pakovanje, 1988.

SUDAREVIĆ 60


NAKLADNIČKA DJELATNOST HRVATA U MAĐARSKOJ – PRISTUP KORPUSU, IZAZOVI, INTERPRETACIJSKE MOGUĆNOSTI University Ranking and Citation Measurement Damjana Frančić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Sveučilišna knjižnica dfrancic@unipu.hr

Broj bibliografske jedinice

354

UDK /UDC 378.4:001.89 Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 30.08.2019.

Sažetak Svjetska ljestvica rangiranja sveučilišta dobro je postavljen alat koji koriste studenti te sveučilišni menadžeri i kreatori politika. Postojeći sustavi rangiranja uspoređuju sveučilišta mjereći akademski i istraživački rad. Svaki sustav rangiranja za sebe tvrdi da ima jedinstvenu metodologiju koja može mjeriti „kvalitetu“ sveučilišta. Vrijednost rangiranja sustava i dalje nije sasvim jasna, premda koristi marketingu. Kad izađu na globalne rang liste, sveučilišta ne mogu izbjeći uspoređivanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, što dovodi do promjena u načinu njihova funkcioniranja. Godišnji rezultat bilo kojeg rangiranja trebao bi imati objašnjenu metodologiju, a podaci o rangiranju ne bi trebali biti temelj odlukama o politici visokog obrazovanja. Ključne riječi: rangiranje sveučilišta, akademsko rangiranje, ljestvice rangiranja, mjerenje citiranosti Summary University Ranking is a well-placed tool used by students, university managers and policy makers. Now existing ranking systems compare universities by measuring academic and research work. Each ranking system claims to have a unique methodology that can measure the "quality" of a university. The value of system ranking is still not clear, though it is used in marketing. When they reach the global rankings, universities cannot avoid comparisons at national and international levels, leading to changes in the way they function. The annual result of any ranking should have a explained methodology, and ranking data should not be the basis for higher education policy decisions.

FRANČIĆ 61


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Keywords: University Ranking, Academic Ranking, University Rankings, Citation Measurement

Uvod Akademska rangiranja popularan su i praktičan alat prikaza kvalitete visokih učilišta, no treba znati što rangiranja jesu, što mjere, kako mjere te koja ograničenja imaju. Globalizacija je unijela promjene u sve aspekte istraživanja i razvoja pa su suradnja i međunarodno natjecanje postali važni; kao i rangiranje sveučilišta prema različitim kriterijima. Sveučilišta žele znati za svoj poredak među ostalima u svijetu, kako bi procijenila akademski učinak i razvijala potrebne strategije. Visoko rangiranje sveučilišta daje pretpostavke da su takva produktivnija, da imaju kvalitetniju nastavu i istraživanja, te više pridonose društvu od niže rangiranih. Neki od kriterija rangiranja jesu kvaliteta podučavanja, broj i kvaliteta istraživanja te citiranost istraživanja. Dok su početna rangiranja sveučilišta bila namijenjena ciljanoj publici i izboru studija, današnja rangiranja sve su više izraz nacionalne i institucionalne reputacije i statusa na globalnom tržištu. Ljestvice rangiranja koriste se kao promotivni materijal jer sveučilištima daju mogućnost natjecanja za bolje ekonomske i ljudske resurse na međunarodnom tržištu. Većina sustava rangiranja pokriva najviše do 1000 sveučilišta, a do tog broja stignu ući institucije iz razvijenih zemalja, druga sveučilišta ostaju ispod crte. Sama sveučilišta razlikuju se po veličini te načinima financiranja, a kako svaka država ima svoje uvjete razvoja sveučilišta, s pomoću jedne zajedničke mjere nije moguće njihovo uspoređivanje na svjetskoj razini. Kako i druge zemlje zaslužuju znati rang svojih sveučilišta, trenutno postoje razni sustavi ocjenjivanja. Osnovni nedostaci metodologija rangiranja ugrađeni su u sam koncept, pa nema savršene ili objektivne ocjene. Pokazatelji mogu biti apsolutni ili relativni, a važnost određuje subjektivna prosudba sastavljača. Budući da je teško izmjeriti kontekst koji same institucije zauzimaju u društvu, i dalje prevladavaju pristranosti ugrađene u pokazatelje. Znanstvene discipline imaju različite mogućnosti objavljivanja i svoj stručni jezik, stoga regionalne pristranosti mogu ostati vidljive i na globalnim rang listama, iako sastavljači ljestvica daju i regionalna rangiranja. Svake godine neka sveučilišta gube poziciju, a druga dobivaju mjesto, tako da uvijek ima komentara kakve su ljestvice i kakve metodologije. Jedinu konstantu u rangiranjima

FRANČIĆ 62


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

predstavljaju elitna sveučilišta koja svoja mjesta zaslužuju prema World Reputation Rankings List1, popisu koji sastavlja Times Higher Education2. Na taj popis mogu dospjeti jedino sveučilišta koje su određeni akademici, prema vlastitom iskustvu, ocijenili kao ona koja ulaze u 15 vrhunskih, u područjima poučavanja i istraživanja. Prezentirane rezultate ne smije se promatrati jednostrano, makar su pozitivni. Kao u svakom drugom pristupu, potrebno je sagledati više faktora te više rang lista. Glavne primjedbe i kritike na globalna rangiranja sveučilišta najčešće su grupirane oko tema – problema prikazivanja kvalitete poučavanja i istraživanja, privilegiranje STEM područja znanosti i objavljivanja na engleskom jeziku te isticanja sveučilištâ koja imaju veću međunarodnu vidljivost. Osim negativnih učinaka, razvoj sustava rangiranja povećao je interes za međusobnu i međunarodnu usporedbu visokih učilišta te za pitanje kvalitete i mjerenje njihovih učinaka. Kvaliteta i relevantnost visokog obrazovanja posljednjih je godina u fokusu europskih strateških dokumenata, prema Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA)3. Rang nacionalnih sveučilišta ulazi u elemente ekonomske kompetitivnosti država jer postoje mišljenja da su te ocjene instrument povećanja konkurentnosti na tržištu rada (Petrušić)4. Bolonjski proces potaknuo je razvoj vrednovanja kvalitete obrazovanja. U Hrvatskoj bi trebalo preispitati položaj sveučilišta radi ograničenja državnog financiranja, transformacije sustava u uslugu, vjerodostojnosti, kompetitivnosti i masovnosti obrazovanja. Pokazatelji vrednovanja temelje se na mišljenjima stručnjaka, studenata te kvantitativnim pokazateljima znanstvene produktivnosti i odjeka, publiciranja i citiranja. Vrednovanje se vrši akreditacijom i rangiranjem, koje uspoređuje institucije i učinak, a akreditacija dodjeljuje ocjenu kvalitete. Godine 2008. objavljen je Europski kvalifikacijski okvir (EQF)5, referentni okvir sa svrhom poboljšanja kvalifikacije i za razumljivost različitih zemalja i sustava. Od 2002. godine postoji međunarodna udruga sveučilišta i drugih zainteresiranih tijela - IREG URL: https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2019/reputationranking#!/page/0/length/25/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats (2020-02-25) 2 URL: https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings (2020-02-25) 3 URL: https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice/content/structural-indicators-monitoringeducation-and-training-systems-europe-%E2%80%93-2018_en (2020-01-07) 4 Petrušić, Irena: Razvoj metodologije i modela rangiranja visokih učilišta u Hrvatskoj, disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 2017., str. 5, URL: https://bib.irb.hr/datoteka/883128.Petrui2C_Irena.pdf (2020-02-28) 5 URL: https://www.cedefop.europa.eu/en/events-and-projects/projects/european-qualificationsframework-eqf (2020-01-07) 1

FRANČIĆ 63


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

opservatorij za akademsko rangiranje i izvrsnost6, čiji je član naša Agencija za znanost i visoko obrazovanje7, no sveučilišta iz Hrvatske kod njih nisu rangirana8. Navedena su na jednoj drugoj listi, Vijeća za znanstvena istraživanja, CSIC iz Španjolske, Webometrics9, koja je drugačije usmjerena, bitne su joj publikacije na internetu te naglašava otvoreni pristup informacijama, tako da rangiranje na toj listi govori o utjecaju koje pojedino sveučilište ostvaruje na mreži. Od naših, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku najviše se referira na tu ljestvicu10 objavljenim priručnikom o rangiranjima, te 2017. godine obznanjenom analizom produktivnosti autora Sveučilišta u Osijeku za razdoblje 2011.-2015. godine11. Moguće uzroke slabe vidljivosti hrvatskih sveučilišta na rang ljestvicama autorice Jokić i Petrušić nalaze u postojećem sustavu napredovanja znanstvenika i znanstvenonastavnog osoblja, koji nije poticajan, kao i u kriterijima sustava reakreditacije sveučilišta jer nisu u korelaciji s kriterijima većine svjetskih sveučilišnih rang-ljestvica12. Sveučilišta u Hrvatskoj funkcioniraju prema Humboldtovim kriterijima, uz nastavnu djelatnost imaju i znanstveni rad, no slabo surađuju s institutima. Mala sveučilišta mogu biti dobra u nastavnoj djelatnosti, no zbog ograničenih resursa nisu izvrsna u znanstvenoj produktivnosti, a velika sveučilišta mogu biti izvrsna u znanstvenoj produkciji, ali ne dovoljno dobra u nastavi. Zanimljivo je vidjeti analizu produktivnosti četiri naša sveučilišta iz već daleke 1995. g.13, gdje autori Stipan Jonjić i Pero Lučin navode da razvoj znanosti koči manjak vrhunskih znanstvenika, da se reforma sveučilišta sporo provodi te

URL: http://ireg-observatory.org/en (2020-01-07) URL: www.azvo.hr (2020-01-07) 8 URL: http://ireg-observatory.org/en/pdfy/IRE_Inventory_on_National_Rankings_final_report_1.pdf (2020-01-07) 9 URL: http://www.webometrics.info/en/Europe/Croatia%20%20%28local%20name%3A%20%20Hrvatska% 29 (2020-01-07) 10 Zekić-Sušac, Marijana; Scitovski, Rudolf: Webometrics, priručnik za nastavnike i suradnike, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, 2015. URL: http://www.unios.hr/wpcontent/uploads/2016/05/prirucnik_0510.pdf (2020-04-03) 11 Šuvak-Pirić, Ivana … <et al.>: Analiza produktivnosti autora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u razdoblju od 2011. do 2015. godine. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 60, 1 (2017), str. 243-260, URL: https://hrcak.srce.hr/189122 (2020-04-03) 12 Jokić, Maja; Petrušić, Irena: Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta. // Medijska istraživanja, 22, 1 (2016), str. 11, URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=237317 (2020-02-28) 13 Jonjić, Stipan; Lučin, Pero: Znanost na hrvatskim sveučilištima. // Medicinski vjesnik, 27, 1-2 (1995), str. 57-63, URL: https://hrcak.srce.hr/192594 (2020-04-03) 6 7

FRANČIĆ 64


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

da što prije treba uvesti univerzalne znanstvene kriterije jer su sveučilišta u Rijeci, Osjeku i Splitu tada dosta zaostajala za zagrebačkim Sveučilištem. Uloga knjižnica Knjižnice u sustavu visokog obrazovanja imaju ulogu podupirati nastavni proces i znanstvenoistraživački rad. Transformirane su utjecajem tehnologije pa imaju nove načine opskrbe kod kojih je bitan pristup informacijama, a ne njihovo posjedovanje. Knjižnice su zbog pružanja podrške djelovanju matičnih ustanova uključene u postupke vrednovanja. Mjeri se uspješnost poslovanja samoanalizom i analizom neovisnog povjerenstva pri inicijalnoj akreditaciji i reakreditaciji sveučilišta na pet godina. Knjižnice sudjeluju u vrednovanju drugih dijelova sustava visokog obrazovanja obradom podataka te bibliometrijskim analizama koje služe vrednovanju ustanova, projekata i znanstvenika. Jedna velika analiza napravljena je za Sveučilište u Splitu 2018. godine14. Inače su više puta izrađene analize prema područjima znanosti, kao što je zadnja iz 2019. g.15 za biotehničke znanosti. Osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja to radi od 2002. godine16 te knjižnice Instituta Ruđer Bošković17, prema naputku Ministarstva znanosti i obrazovanja zadnjih desetak godina na mrežnim stranicama sveučilišnih knjižnica18 u Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru, Varaždinu te Puli navedeno je da izrađuju bibliometrijske analize za potrebe svojih sveučilišta. Pravilnikom o izboru u znanstvena zvanja iz 2017. g. propisano je da visokoškolske knjižnice izrađuju bibliometrijske potvrde i analiziraju indeksiranost časopisa u bazama podataka te određuju faktor odjeka Soldo, Alen; Urem, Irena; Zoranović, Petra: Analiza znanstvene produktivnosti sastavnica i znanstvenika Sveučilišta u Splitu, Sveučilište, Split, 2018., URL: https://www.unist.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hrHR&EntryId=1319&Command=Core_Download&PortalId=0&TabId=1580 (2020-04-03) 15 Mitrović, Goranka: Kvantitativno vrednovanje znanstvene produktivnosti hrvatske akademske zajednice područja biotehničkih znanosti. //Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 14, 1-2 (2019), str. 47-52, URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=327535 (2020-04-03) 16 Čadovska, Ivana; Mitrović, Goranka: Uloga knjižnica u vrednovanju znanstvene produktivnosti: primjer Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 61, 2 (2018), URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index. php/vbh/article/view/697/599 (202004-03) 17 URL: http://lib.irb.hr/web/hr/usluge/citatne-analize.html (2020-04-03) 18 URL: https://www.nsk.hr/bibliometrijske-usluge/, https://www.svkri.uniri.hr/hr/usluge/bibliometrijske-usluge.html, https://www.svkst.unist.hr/index.php/usluge/bibliometrijske-usluge/#a, https://sveucilisnaknjiznica.unizd.hr/usluge/bibliometrijske-usluge, https://www.unin.hr/sveucilisnaknjiznica/o-knjiznici/, https://skpu.unipu.hr/usluge/potvrde-o-citiranosti (2020-04-03) 14

FRANČIĆ 65


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

i citiranost19, a analize rade i knjižnice nekih instituta, većih fakulteta te nekoliko bolnica20. Izgled i sadržaj potvrda mijenjani su i prilagođavani novostima koje postavljaju same baze podataka te zahtjevima znanstvenika, tako da stalno prikazuju nove bibliometrijske pokazatelje. Objektivnost sustava rangiranja Upotreba bibliometrijskih podataka dobivenih iz vjerodostojnih izvora pridonijela je objektivnosti sustava rangiranja. Poslodavci traže određene vrijednosti h-indeksa (Hirsch) kao mjeru citiranosti znanstvenih radova kandidata koji se javljaju na natječaje. Sveučilišta odlučuju o izborima u zvanja prema vrijednosti tih indeksa i broju članaka u utjecajnim časopisima. Biografije istraživača mjesta su na kojima se, naročito u biomedicini, može pokazivati rezultate. Sveučilišta u Kini daju sredstva za istraživanja na osnovu indikatora utjecaja te financijski nagrađuju istraživače za publiciranje u časopisima koji imaju faktor utjecaja (IF) veći od 15. Sveučilišta koja se prema tzv. šangajskoj listi rangiranja21 (ARWU, od 2003. g.) nalaze među prvih 500, primaju financijsku potporu da bi privukla znanstvenike. Šangajska lista složena je prema pokazateljima: kvaliteti poučavanja i kvaliteti nastavnika, znanstvenoj produkciji i produktivnosti. Gledajući sa strane, razni znanstvenici govore da je upitna metodologija toga sustava. Podaci za rangiranja preuzimaju se iz citatnih baza Thomson Reutersovog (danas Clarivate Analytics) Web of Sciencea. Kriteriji ARWU ljestvice teško su dostižni i za zagrebačko sveučilište, kao i sveučilišta zemalja znanstvene periferije. Od 2008. godine projekt Europske komisije U-Multirank22 kombinira pokazatelje gledane s različitih aspekata, uspoređuje osobine učilišta prema podučavanju i učenju, istraživanju, transferu znanja, međunarodnoj orijentaciji i regionalnom angažmanu; za razliku od drugih rangiranja koja su gotovo isključivo metrička i gdje manja sveučilišta teško prolaze. Tako su prema većini svjetskih rangiranja hrvatska sveučilišta pri samome URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_652.html (2020-01-07) URL: https://www.ipu.hr/section/hr/92/knjiznica, http://www.efos.unios.hr/knjiznica/potvrda-oznanstvenoj-indeksiranosti-i-citiranosti-u-bazama-podataka/, https://www.pmf.unizg.hr/phy/knjiznica/usluge/bibliometrijske_usluge#, https://www.durin.foi.hr/hr/ knjiznica/usluge, https://www.fsb.unizg.hr/?knjiznica&bibliometrija, http://www.gfos.unios.hr/knjiznica/bibliometrijske-usluge, https://www.kb-merkur.hr/merkurinformacije/knjiznica#KNJ2, http://www.kbcsm.hr/knjiznica/usluge/ (2020-04-03) 21 URL: http://www.shanghairanking.com/ (2020-01-07) 22 URL: https://www.umultirank.org (2020-01-07), https://www.umultirank.org/study-at/university-ofzagreb-rankings/ (2020-01-07) 19 20

FRANČIĆ 66


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

dnu i ne ulaze ni u prvih 500, a u Multirank iz Hrvatske uključena su sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Zagrebu te Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM). Mjeru Times Higher Education Ranking23 provodi tjednik Times Higher Education sa Thomson Reutersom. Kriteriji provjere jesu: znanstvena produkcija, kvaliteta poučavanja i međunarodne suradnje te istraživanje akademskog ugleda institucije prema dimenzijama: istraživanje (30%, u čemu je sadržano 19,5% za reputaciju nastavnika), citiranje (32,5%), poučavanje (30%), te internacionalizacija (5%). Iz Hrvatske uključuje sveučilišta Split, Zagreb te ZŠEM. Mjera izdavača U.S. News24 uključuje naša četiri sveučilišta, a sa 13 indikatora mjeri reputacija globalnog istraživanja sa 12,5%, ugled u regionalnom istraživanju s 12,5%, publikacije 10%, knjige 2,5%, konferencije 2,5%, normalizirani utjecaj citata 10%, ukupan broj citata sa 7,5%, broj publikacija koje su među 10% najviše citiranih sa 12,5%, postotak ukupnih publikacija koje su među 10% najviše citiranih s 10%, međunarodnu suradnju 5%, postotak ukupnih publikacija s međunarodnom suradnjom 5%, broj visoko citiranih radova koji su među prvih 1% najviše citiranih u svom području 5% te postotak ukupnih publikacija koje su među prvih 1% visoko citiranih radova 5%. Mjera SCImago Institutions Rankings (SIR)25 rangira sveučilišta mjerenjem vrijednosti: istraživanja s 50%, inovacija s 30% i vidljivosti na webu s 20% (pri čemu se gledaju povezane stranice, dolazne veze i broj mrežnih stranica povezanih s URL lokacijom ustanove), a sve s pomoću: broja radova, međunarodne suradnje, normaliziranog odjeka, najkvalitetnijih publikacija, indeksa specijaliziranosti, izvrsnosti znanstvenog vodstva te kapaciteta. Iz Hrvatske uključuje sveučilišta iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra. Još su neka mjesta rangiranja na mrežnim adresama tvrtki kao što je Quacquarelli Symonds26 iz Britanije - QS Top Universities, koja ima 48 kriterija i navodi 8 naših sveučilišta, pri čemu mjere reputacija sa 40%, utjecaj istraživanja s 20%, citate s 20%, te ugled poslodavca s 10% i internacionalizaciju s 10%. Švicarski ured za obrazovanje27 navodi hrvatska sveučilišta u Splitu i Zagrebu. Sveučilište Leiden ima mjeru CWTS28, koja

URL: https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings, isto (2020-01-07) URL: https://www.usnews.com/education/best-global-universities/rankings (2020-02-28) 25 URL: https://www.scimagoir.com/methodology.php (2020-01-07) 26 https://www.topuniversities.com/university-rankings (2020-01-07) 27 URL: https://www.universityrankings.ch/(2020-01-07) 28 URL: https://www.leidenranking.com/(2020-01-07) 23 24

FRANČIĆ 67


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

pruža više bibliometrijskih pokazatelja o znanstvenom utjecaju, suradnji, objavljivanju otvorenog pristupa i rodnoj raznolikosti, no od naših navode samo Sveučilište u Zagrebu. Mjera URAP29 Tehničkog sveučilišta iz Ankare navodi sveučilišta Zagreb, Split, Rijeku i Osijek. Mjera obuhvaća 2000 svjetskih sveučilišta. Cilj im je bio povećati obuhvat u odnosu na druge liste koje su fokusirane na top 500 sveučilišta. Mjera HEEACT/NTU (Tajvan)30 rangira sveučilišta po znanstvenim područjima, uzimajući u obzir produktivnost istraživanja u obuhvatu od 25%, utjecaj istraživanja s 35% te izvrsnosti s 40%, a od hrvatskih sveučilišta navodi Zagreb i Split. Ciljevi nacionalnih rangiranja jesu informiranje studenata o razlikama među visokim učilištima u državi. Nacionalne rang liste sastavljaju mediji (The Times, Guardian), nevladine udruge (CHE) ili agencije za osiguravanje kvalitete (kao HEETACT), a grupiraju po znanstvenim područjima. Primjer je mjera CHE Ranking31 za sveučilišta iz Njemačke i Austrije, te mjera RUR iz Rusije32. Svjetska rangiranja pokazuju favoriziranje pokazatelja koji se odnose na istraživačku ulogu sveučilišta, nasuprot kvaliteti poučavanja. Kod nacionalnih sustava ta rangiranja zanemaruju povijesne, ekonomske i kulturalne faktore učinkovitosti. Radi zadovoljavanja kriterija rangiranja sveučilišta povećavaju učinak i reputaciju u okviru sustava te imaju potrebu stalno poboljšavati kvalitetu. Posljedica je trend smanjenja inovacija u strategiji, kurikulima, poučavanju i istraživanju. Svjetska su rangiranja naglašeno (sa 77,5%) usmjerena na ishod, zbog dostupnosti podataka o ishodima te kompetitivnim pokazateljima na koja sveučilišta moraju odgovarati da bi bila profilirana kao istraživačka33. Iako je iz prikaza rang ljestvica svjetskih sveučilišta vidljivo da su motivi za njihov nastanak i razvoj relativno različiti, kao i to da im je ciljana publika naizgled različita, svima je zajednička znanstvena produktivnost i odjek rezultata objavljenih radova, mjeren citiranošću i zastupljenošću u najprestižnijim svjetskim časopisima34.

URL: https://www.urapcenter.org/ (2020-01-07) URL: http://nturanking.lis.ntu.edu.tw/ (2020-01-07) 31 URL: https://ranking.zeit.de/che/en/ (2020-01-07) 32 URL: https://roundranking.com/ (2020-02-28) 33 Petrušić, Irena, nav. dj. str. 110 (2020-01-07) 34 Jokić ; Petrušić, nav. dj. str. 22. 29 30

FRANČIĆ 68


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

Inicijativa za vrednovanje pokazatelja kojima se mjeri kvaliteta modela rangiranja, radi povećanja transparentnosti i svrhe rangiranja jest dokument Berlinski principi iz 2006. godine, koji je postavio okvir vrednovanja i usporedbi35. Vidljivost hrvatskih sveučilišta na svjetskim ljestvicama rangiranja Sustav kvalitete koji se koristi nakon 2009. godine uključuje procjenu kvalitete prema Europskim standardima (ESG)36, s ciljem poboljšavanje kvalitete visokog obrazovanja. Hrvatska je ostala među vrlo malo zemalja u Europi koje ne provode nacionalno ni globalno rangiranje institucija i programa obrazovanja, premda su kvalitetno obrazovanje i prinosi svjetskom znanju glavni strateški ciljevi sustava obrazovanja i znanosti RH upisani u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije37. Pojam kvalitete u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja nije još jasno definiran, različito se tumači pa su naša učilišta slabo vidljiva na svjetskim rang ljestvicama. Razlog su posebnosti svakog sveučilišta te međusobna različitost obzirom na veličinu i profil (javna /privatna sveučilišta, neintegrirana/integrirana, javne/privatne visoke škole i instituti), dalje – relativno slaba nacionalna i međunarodna suradnja, posebno s prestižnim svjetskim centrima izvrsnosti38. Mali su izgledi naših manjih sveučilišta koja nemaju kapacitete kao zagrebačko jer se traži primjerice da imaju indeksirano u WoS-u i Scopusu 1000 ili barem 500 radova godišnje. Problem bi se mogao riješiti reorganizacijom sustava znanosti, funkcionalnim povezivanjem znanstvenih instituta i sveučilišta. Inače, povremeno se u medijima vidi naslov da Sveučilište u Zagrebu više nije na nekoj od prestižnih svjetskih rang ljestvica ili se na njoj nalazi vrlo nisko. Tada novinari istaknu kako se ljubljansko i beogradsko sveučilište nalaze na popisu, a druga hrvatska sveučilišta se onda ni ne spominju. Reakcije akademske zajednice traju kratko, nakon čega i dalje nema pomaka39. Doduše, mediji često nekritički pristupaju tim rezultatima kao da su jedini pokazatelj kvalitete. Zanemari se ispitivanje potreba zajednice te budućih studenata, a nastoji iskoristiti poziciju na listama kao argument pritiska na nacionalne politike i financiranje.

URL: http://200.6.99.248/~bru487cl/files/Berlin_Principles_Release.pdf (2020-01-07) URL: https://enqa.eu/index.php/home/esg/ (2020-01-07), http://www.azvo.hr/images/stories/kvaliteta/ESG_HR_final.pdf (2020-01-07) 37 URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html (2020-01-07) 38 Jokić ; Petrušić, nav. dj., str. 34. 39 Jokić ; Petrušić, nav. Dj., str. 9. 35 36

FRANČIĆ 69


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Vrednovanje kvalitete temelji se na ishodima učenja i pokazateljima kvalitete i kvantitete istraživanja na sveučilištima. No sadržajno, pokazatelji se odnose na procese i aktivnosti na samim sveučilištima i znanstvenim institucijama. Kod nas postoji veći broj pravnih propisa i postupaka koji posredno ili neposredno vrednuju kvalitetu, prema raznim konceptima. Ministarstvo znanosti izradilo je model financiranja kojim se veći dio sredstava usmjerava u kompetitivne projekte, a manji ide za pogon institucija, stabilno namjensko višegodišnje institucijsko financiranje znanosti40, prema kojem se produktivnost mjeri i brojem radova objavljenih u časopisima koje indeksiraju baze WoS i Scopus. Inače, pokazatelje uspješnosti za financiranje visokog obrazovanja koriste i neke druge zemlje, poput Danske, Finske, Norveške, Belgije, Švedske. Prema našem Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja41 kriteriji su različiti, ovisno o područjima. Odnose se na kvalitetu radova (faktor odjeka - IF časopisa i zastupljenost u bazama), dok neki samo na kvantitetu (broj radova). Propisani su minimalni uvjeti za izbor u zvanja prema poljima: prirodne, tehničke, biotehničke, društvene i humanističke znanosti te područje biomedicine i zdravstva. Kategorija kvalitete istraživanja, kao znanstvene komponente sveučilišta, kod većine rangiranja sadrži ove pokazatelje: prestiž, citiranost, znanstvenu produktivnost, izvrsnost istraživanja, faktor utjecaja časopisa i kvartile te pokazatelje suradnje i broj projekata. Pokazatelji citiranosti i prestiža nisu dovoljno obuhvaćeni domaćim tipologijama vrednovanja. Da bi Hrvatska ušla na listu zemalja s prepoznatljivom produkcijom, trebalo bi uključiti više pokazatelja izvrsnosti u sustave vanjskog vrednovanja. Udio od 23% pokazatelja koji obuhvaćaju znanstvenu komponentu sveučilišta nije dovoljan pri adekvatnom vrednovanju kvalitete institucije i programa na međunarodnoj razini. Irena Petrušić kaže da je taj udio čak značajno zanemariv u odnosu na nacionalne sustave rangiranja sveučilišta zemalja istočne Europe: Slovačke, Poljske, Bugarske i Makedonije42.

Odluka o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u RH 2013., 2014. i 2015., URL: http://www.propisi.hr/print.php?id=12375 (2020-01-07) 41Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_03_28_652.html (2020-01-07) 42 Petrušić, nav. dj., str. 177. 40

FRANČIĆ 70


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

U Srbiji je organiziran sustav za podršku izdavaštvu, zasnovan na konceptu nametanja kvalitete SEESAmE43. Sadrži module (neki trenutno ne rade) za mrežno publiciranje časopisa, za rangiranje indeksiranih časopisa, institucija te citatnu bazu punog teksta i bazu za regrutirnje recenzenata. Daje bibliometrijski izvještaj o časopisima (JBR)44 te održava citatni SCIndeks45. U Sloveniji je organiziran sustav za praćenje znanstvene produkcije SICRIS46, koji pokazuje i objave u publikacijama47 te metriku znanstvene produkcije (SciMet)48. Inače, Bojan Macan s Instituta Ruđer Bošković 2015. je godine predložio model sustava informacija o znanstvenoj djelatnosti za Hrvatsku49, na čijem je tragu sada Informacijski sustav o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS)50 iz 2019. godine. Objedinit će informacije o znanstvenicima, ustanovama, projektima, istraživanjima, publikacijama, proizvodima, patentima. Dio informacija već postoji, no do sada su samo djelomično bile povezane, a sada se planira umrežiti s gospodarstvom i promicati otvorenu znanost. Kategorija internacionalizacije sveučilišta51 vrednuje se pomoću pokazatelja mobilnosti studenata, nastavnika te internacionalizacije, čemu bi kod nas trebalo pridavati veću pozornost. U Rusiji projektom akademske izvrsnosti predlažu mjerenje omjera citata koje su dobile publikacije koje imaju strane koautore52. Rezultati istraživanja Irene Petrušić53 pokazuju da se domaći sustav vrednovanja sveučilišta značajno razlikuje od svjetskih ljestvica, pa je autorica dala smjernice za nacionalno rangiranje koje treba obuhvatiti više pokazatelja kvalitete znanstvene aktivnosti: prestiž u omjeru od 8%, citiranost 5%, znanstvenu produktivnost 12%, izvrsnost istraživanja 3%, pokazatelje odjeka 3%, pokazatelje suradnje 3% te broj znanstvenih projekata sa 3%.

URL: https://www.ceon.rs/index.php?lang=sr (2020-01-07) https://www.ceon.rs/index.pPhp?option=com_content&view=article&id=286&Itemid=233&lang=sr (2020-01-07) 44 URL: https://bic.ceon.rs/access/vip.aspx (2020-01-07) 45 URL: https://scindeks.ceon.rs/ (2020-01-07) 46 URL: https://www.sicris.si/ (2020-01-07) 47 URL: http://izum.izum.si/bibliografije/Bib2tw_TopWeek.htm (2020-01-07) 48 URL: http://scimet.izum.si/form (2020-01-07) 49 Macan, Bojan: Model sustava informacija o znanstvenoj djelatnosti za hrvatsku akademsku zajednicu, disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 2015. URL: https://core.ac.uk/download/pdf/33995418.pdf (2020-01-07) 50 URL: https://www.srce.unizg.hr/croris (2020-010-07) https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/ISVU/CroRIS/idejnorjesenjecroriskonacno.pdf (2020-01-07) 51 Internationalization in rankings, http://www.ireg-observatory.org/ireg-8/presentations/II/AlexeyFalaleev-FIN%205-100-FOR-IREG-2016-2-from-Olga.pdf (2020-01-07) 52 Isto. 53 Petrušić, nav. dj., str. 182. 43

FRANČIĆ 71


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Citiranost radova znanstvenika Prije scijentometrije kao bibliometrijske discipline počeci statističkih izračuna u znanosti nisu potaknuli veći interes zbog strogog razdvajanja bibliografije, kao znanosti koja opisuje knjigu, i matematičkih znanosti. No, zbog više dostupnih informacija i prelaskom na primjenu računala, uspostavljene su baze podataka koje su pridonijele razvoju bibliografije kao interdisciplinarne znanosti. Pratio se godišnji rast objavljenih publikacija prema disciplinama. Prvi je primjenom analiziranih statističkih podataka u znanosti započeo psiholog, urednik časopisa Science McKeen Catell kad je 1930-tih godina uveo koncept mjerenja produktivnosti i postignuća, znači količine i kvalitete. Produktivnost označava broj znanstvenika neke zajednice (grada, države, sveučilišta), a postignuće znači utjecaj u znanosti, koji je podređen ocjeni kolega, mišljenjima recenzenata54. No, statistika članaka i časopisa nikada ne bi trebala imati prednost nad detaljnom analizom kvalitete istraživanja. Rezultati istraživanja u akademskom svijetu postaju relevantni tek nakon objave. Opstanak znanstvenika u sustavu napredovanja traži objavljivanje radova u časopisima s većim legitimitetom i faktorom utjecaja, što se prati bibliometrijskim analizama. Znanstveno vrednovanje sveučilišta pouzdaje se u dostupne citatne baze, kao što su Scopus i Web of Science, za statističko mjerenje utjecaja u znanosti. Sintagma objavi ili nestani (Publish or Perish) znači da neobjavljeni rezultati istraživanja ne postoje za javnost jer je bitno da im rad bude vidljiv, kako bi bio više citiran. Znanstvenici moraju birati utjecajne časopise koji imaju svoja mjerenja, osmišljena tako da se vidi njihov utjecaj. Sami časopisi i njihovi urednici žele biti što vidljiviji u javnosti da bi privukli popularnije znanstvenike i tako se ciklus vraća na početak, pa je citiranost u ovoj problematici indikator liderstva. Podrazumijeva se neovisno citiranje, bez samocitiranja ili diskriminatornog i počasnog citiranja. Bibliometriju je 1969. godine Alan Pritchard definirao primjenom matematičkih i statističkih metoda na knjige i druge medije u znanstvenom komuniciranju, pri čemu se gledaju podaci o broju radova, broju njihovih citata i broju autora, radi mjerenja produkcije i odjeka pojedinaca, ustanova i država te identificiranja suradnje. Tim su pokazateljima više prilagođena istraživanja u medicini i prirodnim znanostima od

Godin, Benoit: On the origins of bibliometrics, Scientometrics 68 (2006), p. 109–133, URL: https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/s11192-006-0086-0.pdf (20-01-07) 54

FRANČIĆ 72


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

inženjerstva, društvenih znanosti, a posebice humanističkih. I. Petrušić55 navodi kako je 2010. godine pokazano da znanstvenici iz SAD-a prosječno godišnje u biološkim znanostima objave 7,62 radova, u matematici 6,04 rada, a u društvenim znanostima samo 2,14 rada. Prema citiranosti, biolozi dobivaju 7,82 citata po članku, inženjeri 2,95 citata, a autori u društvenim i humanističkim znanostima 2,56 citata. Tako je financiranje znanstvenika u prirodnim znanostima, inženjerstvu i medicini 3,2 puta veće od društvenih znanosti. U humanističkim je znanostima prisutna i jezična barijera kod znanstvenika kojima engleski nije osnovni jezik, čime su znanstvenici iz Sjeverne Amerike i Zapadne Europe bolje zastupljeni od znanstvenika iz drugih regija, još od početka rangiranja. Problem je i ujednačavanje pripadnosti sveučilištima (afilijacije), što ne mogu riješiti strani komercijalni sustavi ako su adrese pisane kao kod nas, pa i sa skraćenicama, te varijantama na engleskom. Rješenje je dogovorno pisanje adresa na radovima te šifriranje adresa u bazama, identifikacijski broj (ID) ustanove koji bi obuhvatio sve verzije ili CERIF format (za interoperabilnost znanstvenih informacija, prema organizaciji CRIS)56. Različiti karakteri istraživanja utječu na produktivnost te bibliometrijske pokazatelje, a znanstvenici iz različitih područja objavljuju drugačijim intenzitetom i u drugim vrstama publikacija (časopisima, monografijama, zbornicima skupova). Objavljene publikacije zastarijevaju različitom brzinom; dalje, broj autora na jednoj publikaciji varira do 2500 u području fizike, a broj referenci koje se koriste drugačiji je po područjima, što sve utječe na potencijalni broj citata koje radovi mogu dobiti. O atraktivnosti nekog područja, ukupnom broju znanstvenika u svijetu te njihovoj produktivnosti ovisi i broj časopisa koji objavljuju te učestalost izlaženja. Razlike područja ukazuju na individualni pristup vrednovanju, provođenje recenzijskog postupka u kojem će kolege iz tih područja vrednovati rad čije karakteristike najbolje poznaju, a bibliometrijske pokazatelje uzimaju kao početne podatke interpretacije. Društvene mreže za istraživače57 (kod nas najpoznatije ResearchGate, Academia.edu te Mendeley) omogućile su veću vidljivost autora i radova. Alati socijalnih

Petrušić, nav. dj., str. 58. URL: https://www.eurocris.org/cerif/main-features-cerif (2020-01-07) 57 How Are Scientists Using Social Media in the Workplace? URL: https://doi.org/10.1371/journal.pone.0162680 (2020-01-07) 55 56

FRANČIĆ 73


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

medija postali su znanstvenicima način pokazivanja profesionalnog profila u javnosti58. Ti servisi omogućavaju i kvantifikaciju kvalitete rada brojem pregledanih članaka i broja citata (altmetriju)59. Važan čimbenik izbora časopisa i modela publiciranja jest faktor utjecaja koji proizlazi iz citiranosti rada (ARC)60. Utjecaj publiciranja u tradicionalnim časopisima, kod kojih je pristup limitiran pretplatom, manji je od onih koji publiciraju u otvorenom pristupu (OA) te je manja i citiranost, a radovi objavljeni u repozitorijima s otvorenim pristupom imaju veći utjecaj od onih u časopisima, bilo tradicionalnim ili OA časopisima61. Iako citiranost i faktor odjeka treba oprezno koristiti kao indikatore kvalitete znanstvenika i ustanove, oni su uz kvalitetnu interpretaciju i razumijevanje konteksta ipak neizostavan pokazatelj odjeka jer svi svjetski sustavi rangiranja sveučilišta daju značajno mjesto citiranosti62. Kvantitativni kriterij broj je radova indeksiranih na platformi - Web of Science Core Collection, koja ima 3 citatna indeksa – Science Citation Index Expanded, Social Science Citation Index i Art and Humanities Citation Index. Kriterij je broj citata koje su radovi dobili u promatranom razdoblju. Platforma Scopus izvor je informacija za humanističke znanosti jer obuhvatnije indeksira časopise tog područja. Iz podataka o citiranosti WoS-a izračunava se IF časopisa, u bazi Journal Citation reports (JCR). U Scopusu se izračunavaju mjera Scimago Journal & Country Rank (SJR)63, te mjera Source Normalized Impact per Paper (SNIP)64. Kriteriji za uvrštavanje časopisa u glavne citatne indekse dugo su imali četiri komponente koje su se odnosile na: standarde objavljivanja časopisa – redovitost izlaženja, poštivanje uređivačkih konvencija (što je informativni naslov časopisa, opisni naslovi članaka, potpune adrese autora i navođenje bibliografskih podataka); objavljivanje cjelovitih članaka ili bar bibliografskih podataka na engleskom te recenzija, jer je bilo bitno procijeniti hoće li tematika časopisa obogatiti Thomson Reutersovu bazu

URL: http://connectedresearchers.com/online-tools-for-researchers/ (2020-01-07) URL: http://altmetrics.org/manifesto/ (2020-01-07) 60 Average of relative citations, http://www.science-metrix.com/?q=en/expertise/bibliometrics/methods (2020-01-07) 61 The state of OA: a large-scale analysis of the prevalence and impact of Open Access articles, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5815332/ (2020-01-07) 62 Jokić ; Petrušić, nav. dj., str. 30. 63 URL: https://www.scimagojr.com/ (2020-01-07) 64 URL: https://www.journalindicators.com/ (2020-01-07) 58 59

FRANČIĆ 74


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

ili je područje već pokriveno; međunarodna orijentacija - objavljuju li strane radove ili su nacionalni i citatne analize – kvaliteta časopisa koji aplicira u WoS procjenjivala se i citatnom analizom radova. Nedostaci WoS-a i dalje su neravnomjerna pokrivenost područja, orijentiranost engleskom jeziku i favoriziranje američkih časopisa te slaba pokrivenost zemalja "znanstvene periferije", koje objavljuju na nacionalnim jezicima. Takvi prigovori te pojava nove baze Scopus 2004. godine, naveli su izdavača Thomson Reuters da uključi nove naslove. Godine 2009. odabrali su 1600 regionalnih časopisa pa su i hrvatski časopisi od tada u većoj mjeri uključeni, čemu je pridonio naš portal Hrčak (sa svojih 470 časopisa). WoS je selektivniji od Scopusa tako da se u procesima vrednovanja smatra prestižnijim pa se tako relevantnim smatra časopis koji je u WoS-u indeksiran više godina te mu je petogodišnji faktor odjeka određen barem trećim kvartilom65. Scopus indeksira časopise, serije knjiga i zbornike s konferencija te uključuje cijeli svijet. Kriteriji Scopusa zasnovani su na drugačijoj paradigmi, tako obuhvaća veći broj časopisa od WoS-a. Šteta je što prati podatke tek od 1996. g., dok ih WoS prati od 1955. godine. Kompanija Google ulaskom je u svijet citatnih baza podigla konkurentnost čime su profitirali korisnici jer su unaprijeđena sučelja, mogućnosti pretraživanja i filtriranja podataka, te uključeni časopisi zanemarenih područja, kao i zemlje periferije. Jedan razlog zašto radovi nastali kao rezultat istraživanja na hrvatskim sveučilištima ne mogu zadovoljiti kriterije visoke citiranosti jest i činjenica da hrvatska sveučilišta u svom sastavu imaju značajan udio društveno-humanističkih znanosti, čija je paradigma znanstvenog komuniciranja različita u odnosu na STEM područje 66. Uz to, posebnost je znanstvene zajednice u Hrvatskoj jezik koji nema mnogo govornika. Nekim se područjima bavi mali broj znanstvenika pa u malim zajednicama točno znaju tko radi koja istraživanja, prepoznaju stil pisanja, znaju s kime se surađuje. Procjena je da s obzirom na broj znanstvenika Hrvatska ima dosta međunarodno indeksiranih časopisa: 111 na platformi WoS, od kojih je 14 u Current Contentsu. Prema informacijama Instituta „Ruđer Bošković“67 2017. godine u bazi je SCI-EXP indeksirano 33 časopisa, u SSCI 8, u

URL: http://fulir.irb.hr/549/1/Macan(Opatija-2013)_radionica.pdf (2020-01-07) Jokić ; Petrušić, nav. dj., str. 34. 67 Macan, Bojan: Hrvatski časopisi indeksirani 2017. godine u Web of Science Core Collection citatnim indeksima i Current Contentsu, URL: http://lib.irb.hr/web/hr/vijesti/item/2099hrvatske_casopisi_u_woscc_i_cc.html (2020-01-07) 65 66

FRANČIĆ 75


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

A&HCI 12, a u ESCI-u 60 časopisa. Iako se ne zna koji postotak svih časopisa u svijetu indeksira WoS, računa se da je to oko 10% ukupnog broja aktivnih časopisa. Kultura otvorenog pristupa dokumentima daje mogućnost širenja znanja, veću iskoristivost resursa, smanjuje dupliciranje i troškove te promovira zajednicu suradnika. Zajedničko stvaranje i dijeljenje sadržaja nije motivirano novcem već težnjom da informacije i znanje postanu globalni. Otvoreni pristup u školstvu okrenut je novim modelima komunikacije, prihvaćanju recenzija kolega, načinu kojim se potvrđuje kvaliteta i otvorenost te mijenja praksa od formalnog poučavanja prema suradničkom učenju. Sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Harvard prva su usvojila takav pristup. Korištenje radova u repozitoriju Sci-Hub68 povećava faktor utjecaja tradicionalnih časopisa čiji radovi inače nisu dostupni u otvorenom pristupu. Prednosti upotrebe OA jesu u lakšem pretraživanju te većoj citiranosti, a koriste se i otvoreni obrazovni sadržaji (OER)69. U Hrvatskoj na tome radi Sveučilišni računski centar održavanjem portala Hrčak, repozitorija Dabar te mrežnim tečajevima. Dokumenti se objavljuju na način zelenog puta, samoarhiviranjem u institucijskim repozitorijima, pa Hrvatska u direktoriju OpenDOAR70 sudjeluje s 35 repozitorija. U časopisu Nature objavljena je analiza postotka objavljivanja u otvorenom pristupu, prema kojoj je Hrvatska rangirana na visoko peto mjesto za 2017. godinu, kad je 60% ukupnog broja objavljenih radova izašlo kao OA. Prva je bila Indonezija, a iza nas je Velika Britanija.

URL: http://sci-hub.tw/ (2020-01-07) URL: https://en.unesco.org/oer/paris-declaration (2020-01-07) 70 URL: https://v2.sherpa.ac.uk/opendoar/ (2020-01-07) 68 69

FRANČIĆ 76


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

Slika 1. Van Noorden, Richard: Indonesia tops open-access publishing char ts, Countries in Southeast Asia, Africa and South America lead the way on free-to-read literature. // Nature, 15.5.2019., URL: https://www.nature.com/articles/d41586-019-01536-5 (202001-07)

FRANČIĆ 77


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Niveliranje sustava Posljednjih godina javljaju se prigovori na primjenu metričkih pokazatelja te na oslanjanje na faktor odjeka pri vrednovanju časopisa (JIF) i ocjenjivanju radova u procesu napredovanja. Faktor JIF ne vodi računa o razlikama znanstvenih područja i nije transparentan. Mjerenje vrednovanja dovodi časopise iz manje razvijenih zemalja u nepovoljan položaj jer nemaju šanse biti uključeni u Journal Citation Report71. Zato manje zemlje razvijaju svoje indekse pa tako Španjolska ima indeks Miar72 Fakulteta bibliotekarskih i informacijskih znanosti iz Barcelone, Poljska ima svoj impact faktor73 i portal Index Copernicus74, Rumunjska koristi platformu Scipio75. Postoje i neovisni indeksi kao CiteFactor76 te Global Impact Factor (GIF)77, no nakon provjere izdavača dolazi se do činjenice da su ti indeksi lažni, kao i bogus kompanije koje stoje iza njih78. Agregatori altmetrijskih podataka su Elsevier-ov alat PlumX79, drugi Impactstory80 te Altmetric-ova „krofna“81. Manje zemlje iznalaze načine ocjenjivanja utjecaja lokalnih istraživanja te potiču otvoreni pristup dokumentima, no kako metrički pokazatelji ne mogu biti jedini kriterij ocjene istraživanja, ne bi ih trebalo izolirano primjenjivati pri procjeni učinkovitosti istraživača ili kao kriterij distribucije sredstava, jer je potrebna i stručna recenzija. Zbog zloporaba 2014. je godine sastavljen Leidenski manifest

82,

sažetak prakse vrednovanja

istraživanja da bi znanstvenici imali povjerenja u recenzente, a ovi povjerenje u mjerenja. Navedeni su principi: 1. Kvantitativna evaluacija treba dopuniti kvalitativnu. Može umanjiti pristranost recenzija i olakšati odluke.

URL: https://jcr.clarivate.com/ (2020-01-07) URL: http://miar.ub.edu/ (2020-01-07) 73 URL: http://impactfactor.pl/ (2020-01-07) 74 URL: https://www.indexcopernicus.com/ (2020-01-07) 75 URL: http://www.scipio.ro (2020-01-07) 76 URL: https://www.citefactor.org/ (2020-01-07) 77 URL: http://globalimpactfactor.com/ (2020-01-07) 78 Jalalian, Mehrdad: The story of fake impact factor companies and how we detected them. // Electron Physician, 7(2) (2015), p. 1069-1072. URL: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4477767/ (2020-01-07), https://predatoryjournals.com/metrics/ (2020-01-07) 79 URL: https://plumanalytics.com/ (2020-01-07) 80 URL: https://profiles.impactstory.org/ (2020-01-07) 81 URL: https://www.altmetric.com/ (2020-01-07) 82 URL: http://www.leidenmanifesto.org/ (2020-01-07) 71 72

FRANČIĆ 78


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

2. Znanstveni učinak vrednovati prema istraživačkim ciljevima. Pri izboru pokazatelja i korištenja gledati širi kontekst. Recenzija može gledati doprinos relevantan za razvoj strategija, industriju ili javnost, a ne akademske ideje izvrsnosti. Ne postoji model evaluacije primjenjiv na sva područja. 3. Zaštititi

specifičnosti lokalno

važnih istraživanja.

Izvrsnost

istraživanja

izjednačena je s objavljivanjem na engleskom. Pristranost je problematična u društvenim znanostima, gdje su istraživanja nacionalno usmjerena. Primjer je i epidemiologija AIDS-a u Podsaharskoj Africi. Mjerenja visokokvalitetne neengleske literature trebala bi služiti nagrađivanju izvrsnosti u lokalno relevantnim istraživanjima. 4. Prikupljanje podataka i analitiku učiniti javnima. Pojednostavljene mjere iskrivljuju sliku, stoga evaluatori trebaju ravnotežu – jednostavne indikatore za složenost procesa. 5. Onima koje se procjenjuje dozvoliti provjeru podataka. Pri evaluaciji osigurati točnost podataka autoverifikacijom ili vanjskom revizijom. 6. Znanstvena područja različito objavljuju i citiraju. Primjer je kad je skupina povjesničara iz Europe dobila nizak rejting u nacionalnoj recenziji jer su pisali knjige, a ne članke u časopisima. Citiranost varira; najbolji časopisi u matematici imaju IF 3, u mikrobiologiji IF 30. Indikatore treba normalizirati centilima: članak se ponderira po centilu u distribuciji citata svog područja (prvih 1%, 10% ili 20%). Visoko citirana publikacija neznatno poboljšava poziciju sveučilišta na rang listi s pomoću centila, a podiže poziciju sveučilišta na rang listi prema citiranosti. 7. Procjenu znanstvenika raditi kvalitativnom ocjenom portfelja. Stariji znanstvenici imaju veći h-indeks, a ne objavljuju nove radove. H-indeks je u biologiji i biokemiji - 200, u fizici 100, a u društvenim od 20 do 30. Ovisi i o bazi, informacijske tehnologije imaju h-indeks 10 u WoS-u, a 20-30 u Google-u. Najbolje gledati stručnost, iskustvo, aktivnosti i utjecaj pojedinca. 8. Izbjegavati "pogrešno smještenu" preciznost. Neizvjesnost i greška broje se korištenjem raspona greške. IF časopisa ima tri decimale. Zbog konceptualne nejasnoće i slučajne varijabilnosti citata nije dobro razlikovati časopise prema malim razlikama u IF. Opravdana je samo jedna decimala.

FRANČIĆ 79


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

9. Prepoznati posljedice vrednovanja i primjene indikatora. Poželjno je koristiti skup indikatora jer se jednim može manipulirati. Australija je 1990-tih godina financirala istraživanja koristeći formulu broja radova u recenziranom časopisu, 2000. godine svaki je rad dobio 800 dolara. Broj je rastao, a objavljivali su u slabije citiranim časopisima te je pala kvaliteta. 10. Indikatore ažurirati. Mjera je neadekvatna kad se pojavi nova. Australija ima dobro uhodanu praksu, a 2010. godine uveli su novu inicijativu Excellence in Research for Australia83, s naglaskom na kvaliteti, što je vidljivo i u njihovu zadnjem nacionalnom izvještaju za 2018/19. godinu84. Nakon konferencije o otvorenoj znanosti 2016. Godine, usvojen je dokument Amsterdam Call for Action on Open Science85, kojim se traži promjena sustava prosudbe, vrednovanja i nagrađivanja u znanosti pa je Europska komisija usvojila nove dokumente o metrici otvorene znanosti86. Treba mjeriti ono što je važno, a sljedeća će se generacija metrike temeljiti na kvaliteti i učincima koji se cijene i traže pokazatelje, a ne na pokazateljima koji se najlakše prikupljaju i mjere (h-indeks i indeks časopisa). Dosadašnjem vrednovanju treba naći zamjenu – procjenu utjecaja rada/istraživanja, ne samo na citiranost, već i na industriju, društvo, daljnja istraživanja, što će se kontinuirano vrednovati u Oblaku otvorene znanosti (OSC), EOSC87. U predložene različite vrste rangiranja sveučilišta uključili su se i informatičari svojim izračunima obrazaca citiranja, kao što je algoritam PageRank88 za mreže citata iz 2019. godine, čiji autori kažu da

Excellence in Research for Australia, URL: https://www.arc.gov.au/excellence-research-australia (Pristupljeno 2020-01-07) 84 State of Australian University Research 2018-19, ERA National Report, URL: https://dataportal.arc.gov.au/ERA/NationalReport/2018/ (Pristupljeno 2020-01-07) 85 Amsterdam Call for Action on Open Science, Government of the Netherlands, URL: https://www.government.nl/documents/reports/2016/04/04/amsterdam-call-for-action-on-openscience (Pristupljeno 2020-01-07) 86 Evaluation of Research Careers fully acknowledging Open Science Practices: Rewards, incentives and/ or recognition for researchers practicing Open Science, European Commission, Directorate-General for Research and Innovation 2017., URL: https://ec.europa.eu/research/openscience/pdf/os_rewards_wgreport_final.pdf (Pristupljeno 2020-0107) Next-generation metrics: Responsible metrics and evaluation for open science (Report of the European Commission Expert Group on Altmetrics, European Commission, Directorate-General for Research and Innovation, 2017. , URL: https://ec.europa.eu/research/openscience/pdf/report.pdf (Pristupljeno 202001-07) 87 European Open Science Cloud, URL: https://www.eosc-portal.eu/ (Pristupljeno 2020-01-07) 88 Massucci, Francesco Alessandro; Docampo, Domingo: Measuring the academic reputation through citation networks via PageRank. // Journal of Informetrics, 13 (2019), p. 185-201, URL: https://arxiv.org/pdf/1803.09104.pdf (Pristupljeno: 2020-01-07) 83

FRANČIĆ 80


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

odgovara rangiranju ljestvice ARWU te da pristup koji predlažu može koristiti za nove metodologije rangiranja koje nadilaze postojeće metode usklađivanjem kvalitativne procjene akademskog prestiža i kvantitativnih mjerenja. Dakle, dok se ne pronađu precizniji instrumenti, evaluatori bi trebali za objektivnu procjenu koristiti što veći broj pokazatelja jer svaki od njih ispravlja nedostatke prethodnog – „Publish, be cited and maybe will not Perish“.

Slika 2: Hicks, Diana; Wouters, Paul; Waltman, Ludo et al.: Bibliometrics: The Leiden Manifesto for research metrics. // Nature, 520, 2015., p. 429-431, URL: https://www. nature.com/polopoly_fs/1.17351!/menu/main/topColumns/topLeftColumn/pdf/520429 a.pdf (2020-01-07)

FRANČIĆ 81


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Zaključak Objavom Šangajske liste započela je priča o rangiranju sveučilišta. Danas ima utjecaj na visokoškolske i na nacionalne politike. Pitanje je mjeri li se ono što je relevantno ili samo ono što se može lako pobrojiti. Akademsko se rangiranje može definirati kao komparativna tehnika s određenim indikatorskim metrijskim sustavom. Oko 80% tih ranker privatne su institucije (novinske kuće, udruge, kompanije). Jedan je od kriterija znanstvena produktivnost, a primarni alat komparacija s drugima. Svi žele da im je omiljeni sportski tim najbolji, a roditelji da je dijete upisano na najboljem fakultetu. Sportski se timovi mogu natjecati na terenu kako bi odredili tko je bio bolji toga dana, no visokoškolske se ustanove ne slažu oko mjera uspoređivanja nastavnih i istraživačkih programa, pri čemu je teško mjeriti koncept institucionalne reputacije. U medijima iskaču naslovi kao što je: „Najbolji fakulteti za zarađivanje novca“. Prilikom postavljanja kriterija vrednovanja liste vidi se da je moguće manipulirati podacima radi pomicanja na ljestvici, što je važno privatnim sveučilištima čiji su prihodi povezani s rezultatima na svjetskim ljestvicama. Unatoč tome, neupitna je potreba za rangiranjem svjetskih sveučilišta, no trebala bi služiti kao okvirni pokazatelj i poticaj daljnjem razvoju. Od dolaska na globalne rang liste sveučilišta ne mogu izbjeći uspoređivanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, što je dovelo do promjena u načinu njihova funkcioniranja. Cilj sustava rangiranja nije označiti svjetska sveučilišta najboljima ili najgorima, već im pomoći u prepoznavanju područja napretka s obzirom na pokazatelje akademske uspješnosti. Sustavi nisu konačni, stalno se nadograđuju. Uzimajući u obzir nedostatke postojećih rangiranja i smatrajući rangiranje alatom za upravljanje kvalitetom, važno je osvijestiti negativne strane rangiranja kako bi se korist od pozitivnih strana povećala. Za zaključiti je da bi objavljivanje godišnjeg rezultata bilo kojeg rangiranja trebalo imati objašnjenja metodologija, dok se odluke o politici visokog obrazovanja ne bi trebale temeljiti isključivo na podacima o rangiranju.

FRANČIĆ 82


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

Literatura Academic Ranking of World Universities (ARWU), ShanghaiRanking Consultancy. URL: http://www.shanghairanking.com/ (2020-01-07) Amsterdam Call for Action on Open Science, Government of the Netherlands. URL: https://www.government.nl/documents/reports/2016/04/04/amsterdam-call-foraction-on-open-science (2020-01-07) Agencija za znanost i visoko obrazovanje. URL: https://www.azvo.hr/ (2020-01-07) Altmetric, Digital-Science. URL: https://www.altmetric.com/ (2020-01-07) Average of relative citations, Science-Metrix, Montreal, CA. URL: http://www.sciencemetrix.com/?q=en/expertise/ bibliometrics/methods (2020-01-07) Berlin Principles on Ranking of Higher Education Institutions, UNESCO-CEPES, 2006. URL: http://200.6.99.248/~bru487cl/files/Berlin_Principles_Release.pdf (2020-01-07) Bilić, Ria; Šćukanec, Ninoslav; Sinković, Matija i dr.: Uloga transparentnosti u unapređivanju kvalitete visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb, 2016. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/878294.QW_Uloga_transparentnosti_u_unapreivanju_kvalit ete_visokog_obrazovanja_2016.pdf.pdf (2020-04-03) CEON, Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci. URL: https://www.ceon.rs/index.php? lang=sr (2020-01-07) CERIF, The Common European Research Information Format. URL: https://www.eurocris. org/cerif/main-features-cerif (2020-01-07) CHE University Ranking, Centre for Higher Education. URL: https://ranking.zeit.de/che/en/ (2020-01-07) CiteFactor. URL: https://www.citefactor.org/ (2020-01-07) Collins, Kimberley; Shiffman, David; Rock, Jenny: How Are Scientists Using Social Media in the Workplace? // PLoS ONE, 11, 10 (2016), p. 1-10, e0162680. URL: https://doi.org/ 10.1371/journal.pone.0162680 (2020-01-07) Čadovska, Ivana; Mitrović, Goranka: Uloga knjižnica u vrednovanju znanstvene produktivnosti: primjer Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 61, 2 (2018). URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/697/599 (2020-04-03) EOSC, European Open Science Cloud. URL: https://www.eosc-portal.eu/ (2020-01-07) European qualifications framework (EQF). URL:

FRANČIĆ 83


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

https://www.cedefop.europa.eu/en/events-and-projects/projects/europeanqualifications-framework-eqf (2020-01-07) Evaluation of Research Careers fully acknowledging Open Science practices; Rewards, incentives and/or recognition for researchers practicing Open Science, European Commission Directorate-General for Research and Innovation Directorate B - Open Innovation and Open Science Unit B.2 - Open Science and ERA Policy, Bruxelles, 2017. URL: https://ec. europa.eu/research/openscience/pdf/os_rewards_wgreport_final.pdf (2020-01-07) Excellence in Research for Australia, Australian Research Council. URL: https:// www.arc.gov.au/excellence-research-australia (2020-02-28) Falaleev, Alexey: Internationalisation in Rankings: Some Obvious Measurement Faults and Ways to Fix Them. // IREG-8 Conference, Lisbon, Portugal, 2016. URL: http://www.ireg-observatory.org/ireg-8/presentations/II/Alexey-Falaleev-FIN%205100-FOR-IREG-2016-2-from-Olga.pdf (2020-01-07) Global Impact Factor (GIF). URL: http://globalimpactfactor.com/ (2020-01-07) Godin, Benoit: On the origins of bibliometrics, Scientometrics 68 (2006), p. 109–133. URL: https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/s11192-006-0086-0.pdf (20-01-07) Hicks, Diana; Wouters, Paul; Waltman, Ludo et al.: Bibliometrics: The Leiden Manifesto for research metrics. // Nature, 520, 2015., p. 429-431. URL: https://www.nature.com/ polopoly_fs/1.17351!/menu/main/topColumns/topLeftColumn/pdf/520429a.pdf (2020-01-07) Idejno rješenje Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti – CroRIS, Zagreb, SRCE, 2018., URL: https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/ISVU/CroRIS/ idejnorjesenje croriskonacno.pdf (Pristupljeno 2020-01-07) Impactstory, URL: https://profiles.impactstory.org/ (Pristupljeno 2020-01-07) Index Copernicus, URL: https://www.indexcopernicus.com/index.php/ (Pristupljeno 2020-01-07) IREG Observatory on Academic observatory.org/ (2020-01-07)

Ranking

and

Excellence.

URL:

http://ireg-

Jalalian, Mehrdad: The story of fake impact factor companies and how we detected them. // Electron Physician, 7(2) (2015), p. 1069-1072. URL: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/ articles/PMC4477767/ (2020-01-07) Jokić, Maja; Petrušić, Irena: Neki od uzroka slabe zastupljenosti hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang ljestvicama sveučilišta. // Medijska istraživanja, 22, 1 (2016), str. 5–40. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=237317 (2020-0107) Jonjić, Stipan; Lučin, Pero: Znanost na hrvatskim sveučilištima. // Medicinski vjesnik, 27, 1-2 (1995), str. 57-63. URL: https://hrcak.srce.hr/192594 (2020-04-03)

FRANČIĆ 84


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

Leiden Manifesto for Research Metrics, 2014. URL: http://www.leidenmanifesto.org/ (2020-01-07) Leiden Ranking, CWTS, Leiden University. URL: https://www.leidenranking.com/ (202001-07) Macan, Bojan: Hrvatski časopisi indeksirani 2017. godine u Web of Science Core Collection citatnim indeksima i Current Contentsu, IRB, 7.12.2017. URL: http://lib.irb.hr/web/hr/ vijesti/item/2099-hrvatske_casopisi_u_woscc _i_cc.html (2020-01-07) Macan, Bojan: Model sustava informacija o znanstvenoj djelatnosti za hrvatsku akademsku zajednicu, disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 2015. URL: https://core.ac.uk/ download/pdf/33995418.pdf (2020-01-07) Massucci, Francesco Alessandro; Docampo, Domingo: Measuring the academic reputation through citation networks via PageRank. // Journal of Informetrics, 13 (2019), p. 185201. URL: https://arxiv.org/pdf/1803.09104.pdf (2020-01-07) MIAR, Information Matrix for the Analysis of Journals. URL: http://miar.ub.edu/ (202001-07) Mitrović, Goranka: Kvantitativno vrednovanje znanstvene produktivnosti hrvatske akademske zajednice područja biotehničkih znanosti. //Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 14, 1-2 (2019), str. 47-52. URL: https://hrcak.srce.hr/ index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=327535 (2020-04-03) Next-generation metrics: Responsible metrics and evaluation for open science, Report of the European Commission Expert Group on Altmetrics, European Commission, Directorate-General for Research and Innovation, Directorate - Policy Development and Coordination, Unit A.6 - Data, Open Access and Foresight, Bruxelles, 2017. URL: https://ec.europa.eu/ research/openscience/pdf/report.pdf (2020-01-07) NTU Ranking, Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities, National Taiwan University, URL: http://nturanking.lis.ntu.edu.tw/ (2020-01-07) Odluka o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u RH u godinama 2013., 2014. i 2015., NN 69/13. URL: http://www.propisi.hr/print.php?id=12375 (2020-01-07) OpenDOAR, Directory of Open Access Repositorie. URL: https://v2.sherpa.ac.uk/opendoar/ (2020-01-07) Petrušić, Irena: Razvoj metodologije i modela rangiranja visokih učilišta u Hrvatskoj, disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 2017. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/883128. Petrui2C_Irena.pdf (2020-01-07) Piwowar, Heather; Priem, Jason; Lariviere, Vincent et al.: The state of OA: a large-scale analysis of the prevalence and impact of Open Access articles. // PeerJ, 6 (2018), p. 1-23,

FRANČIĆ 85


354

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

e4375, doi:10.7717/peerj.4375. URL: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC 5815332/ (2020-01-07) Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, NN 28/2017. URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_03_28_652.html (2020-01-07) QS Top Universities, Quacquarelli Symonds. URL: https://www.topuniversities.com/ university-rankings (2020-01-07) Round University Ranking, RUR http://roundranking.com/ (2020-02-25)

Rankings

Agency,

Rusija,

URL:

Science-Metrix, Montreal, CA. URL: http://www.science-metrix.com/ (2020-01-07) Sci-Hub. URL: http://sci-hub.tw/ (2020-01-07) Scimago Journal & Country Rank, Scopus. URL: https://www.scimagojr.com/ (2020-0107) SCIndeks, Srpski citatni indeks. URL: https://scindeks.ceon.rs/ (2020-01-07) Scipio, Platforma editoriala Romana, URL: http://www.scipio.ro/ (2020-01-07) SICRIS, Informacijski sistem o raziskovalni dejavnosti v Sloveniji. URL: https://www. sicris.si/ (2020-01-07) Soldo, Alen; Urem, Irena; Zoranović, Petra: Analiza znanstvene produktivnosti sastavnica i znanstvenika Sveučilišta u Splitu, Sveučilište, Split, 2018. URL: https://www.unist.hr/ DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hrHR&EntryId=1319&Command=Core_Download&PortalId=0&TabId=1580 (2020-04-03) State of Australian University Research 2018–19: ERA National Report. 2019. Australian Research Council, Canberra. URL: https://dataportal.arc.gov.au/ERA/NationalReport/2018/ (2020-01-07) Structural Indicators for Monitoring Education and Training Systems in Europe – 2018, Eurydice Report, European Commission/EACEA/Eurydice, Luxembourg, 2018. URL: https://eacea.ec.europa.eu/nationalpolicies/eurydice/sites/eurydice/files/structural_indicators_2018.pdf (2020-01-07) Šuvak-Pirić, Ivana … <et al.>: Analiza produktivnosti autora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u razdoblju od 2011. do 2015. godine. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 60, 1 (2017), str. 243-260, URL: https://hrcak.srce.hr/189122 (2020-04-03) The Paris OER Declaration 2012. (Open Educational Resources), https://oercongress. weebly.com/paris-declaration.html# (2020-02-28)

FRANČIĆ 86

URL:


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

354

UniversityRankings, myScience.ch. URL: https://www.universityrankings.ch (2020-0107) URAP, University Ranking by Academic Performance, URAP Research Lab. URL: https:// www.urapcenter.org (2020-01-07) Van Noorden, Richard: Indonesia tops open-access publishing charts, Countries in southeast Asia, Africa and South America lead the way on free-to-read literature. // Nature, 15.5.2019., doi: 10.1038/d41586-019-01536-5, URL: https://www.nature.com/articles/d41586-019-01536-5 (2020-01-07) World Reputation Rankings 2019., THE, Times Higher Education, URL: https:// www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2019/reputationranking#!/page/0/length/25/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats (2020-02-25) Zekić-Sušac, Marijana; Scitovski, Rudolf: Webometrics, priručnik za nastavnike i suradnike, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, 2015., URL: http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2016/05/prirucnik_0510.pdf (2020-04-03)

FRANČIĆ 87


O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


SREDIŠNJA NADBISKUPIJSKA I FAKULTETSKA KNJIŽNICA KATOLIČKOG BOGOSLOVNOG FAKULTETA U ĐAKOVU Ankica Landeka Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Knjižnica Katoličkog i bogoslovnog fakulteta u Đakovu knjiznica2@djkbf.hr

Broj bibliografske jedinice

Tihonija Zovko Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Knjižnica Katoličkog i bogoslovnog fakulteta u Đakovu knjiznica1@djkbf.hr

355

Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica1 u sastavu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku djeluje pod ovim nazivom od 2008. godine ustanovljenjem Đakovačko-osječke nadbiskupije. Osnovana je 15. travnja 1996. godine pod nazivom Centralna dijecezanska biblioteka u Đakovu2 sa željom da se knjižni fondovi biskupijske i sjemenišne knjižnice pohrane na jednom mjestu. Objedinjavanjem knjižnih fondova i njihovom stručnom obradom ovo knjižno blago dostupno je znanstvenoj, ali i široj javnosti za istraživanje. Biskupijska knjižnica u Đakovu Biskupijska knjižnica u Đakovu svoje početke ima u 15. stoljeću, a njezino je djelovanje vezano uz Stolni kaptol kojemu je jedna od zadaća bila i briga za knjige i dokumente. Do preseljenja u novu zgradu knjižnice, knjižni fond bio je smješten u prizemlju i na prvom katu biskupskoga dvora. Knjižni fond uređivali su i o njemu vodili brigu svećenici i profesori kojima je ta služba bila dodijeljena. Knjižni fond sastojao se od: Knjižnice biskupa Josipa Antuna Ćolnića (1699.-1773.)3, Spomen knjižnice biskupa

Usp. T. ZOVKO, Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu. // Diacovensia 14(2006)2(18), str.755-776. 2 Usp. HR- NAĐ- 10-2245/1995. Uprava Teologije u Đakovu predlaže 12. rujna 1996. godine Biskupskom ordinarijatu da se ime knjižnice promijeni u novo ime Središnja biskupijska knjižnica. Prijedlog Biskupski ordinarijat prihvaća i od 12. rujna 1996. izdaje Rješenje o imenu knjižnice. 3 Usp. M. SRAKIĆ, Dijecezanska biblioteka u Đakovu, u: Inkunabule i rariteti Dijecezanske biblioteke u Đakovu, Đakovo, 1987., str. 4. 1

LANDEKA / ZOVKO 91


355

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Josipa Jurja Strossmayera (1815-1905)4, Knjižnice biskupa Stjepana Bäuerleina (1905.-1973.)5 Bogoslovna/sjemenišna knjižnica Početak kontinuirane visokoškolske djelatnosti u Đakovu vezan je uz osnutak Biskupijskog sjemeništa u Đakovu koje je osnovano 06. studenoga 1806. godine. Istovremeno s osnivanjem sjemeništa osniva se i knjižnica. Kada govorimo o ovoj knjižnici zapravo govorimo o nekoliko knjižnica i knjižnih fondova koji su 1934. godine stapanjem u jednu knjižnicu stvorili fond Sjemenišne knjižnice – Knjižnice Teologije u Đakovu – Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta. To su: Sjemenišna knjižnica, Knjižnica profesorskog zbora, Knjižnica Zbora duhovne mladeži

6

i Knjižnica Marijanske

kongregacije bogoslova u Đakovu. Ovdje treba napomenuti da se u knjižnici čuvaju i knjige Isusovačke misije iz Petrovaradina koje su preseljene u Đakovo 1976. godine.7 Smještaj knjižnice Od osnutka Sjemeništa 1806. godine knjižnica se nalazila u bivšem franjevačkom samostanu u Đakovu, u kojem je biskup Antun Mandić otvorio Bogoslovno sjemenište i Visoku bogoslovnu školu.8 Izgradnjom nove zgrade Biskupijskoga sjemeništa 1912.-1914.

Usp. M. SRAKIĆ, Osobna biblioteka biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u: Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa [urednik Stanislav Marijanović], Osijek, 2008., str. 559.-580.; T. Farkaš, Osobna knjižnica biskupa Josipa Juraj Strossmayera.// Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 129(2001)1, str. 21-27. 5 Prema kazivanju biskupa u miru dr. sc. Marina Srakića:“ Bogoslovi su radili na popisu knjiga 1965. i 1967. Svojom rukom uveo je knjige u katalog bogoslov Marko Kljajić, sada župnik u Novom Beogradu a pomagali su mu drugi bogoslovi. Za tu knjižnicu nabavili smo i dvadesetak ormara-polica. Kasnije, kada se sa studija vratila gđica Dragica Lončar počela je sređivati knjižnicu prema UDK sistemu, ali došla je svega do osmog ormara. Te kartice predane su Središnjoj knjižnici zajedno s knjigama. Budući da sam tada bio "knjižničar" VBŠ, sređivao sam i biskupijsku knjižnicu.„ 13.12.2013.Marin, nadb. u miru. U vremenskom razdoblju 19771978. godine Dragica Lončar popisala je knjižni fond uključujući i časopise. Usp. Okružnice i obavijesti Biskupskog ordinarijata u Đakovu, O-VI-1978., str. 141. 6 Usp. T. ZOVKO, Knjižnica Zbora Duhovne mladeži u Đakovu (1841.-1934.)Prema Zapisnicima Zbora Duhovne mladeži u Đakovu. // Knjižničarstvo 19(2015)1-2, str. 171-184. 7Usp. A. LANDEKA, Knjižnica isusovačke misije iz Petrovaradina. // Diacovensia 17(2009)1(23), str. 6988. 8 Franjevački samostan biskup Mandić odlučio je renovirati i proširiti za potrebe budućeg sjemeništa. U dogovoru s arhitektom izrađen je detaljni nacrt. U nacrtu je uz sobe za klerike, profesore, poglavare sjemeništa, kor i oratorij predviđen bio i prostor za biblioteku. Usp. A. PAVLOVIĆ, Biskup Antun Mandić (1740.-1815.) – osnivač filozofsko-teološke škole i Bogoslovnog sjemeništa.// Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 133(2005)10, str. 816-821. 4

LANDEKA / ZOVKO 92


355

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

godine knjižnica je preseljena i nalazila se u tim prostorima 9 sve do preseljenja u novu zgradu knjižnice u ljeto 2003. godine.

Slika 1. Bogoslovno sjemenište u Đakovu

Današnji smještaj i knjižni fond Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice Nova zgrada današnje knjižnice smještena je u ulici Petra Preradovića 17 u Đakovu uz kolegij sv. Bonaventure koji je 1857. godine izgradio biskup Josip Juraj Strossmayer za potrebe

školovanja

bosanskih

franjevaca

u

Đakovu.

Ova

je

zgrada

nakon

„denacionalizacije“ adaptirana i rekonstruirana 1994. godine za potrebe tada Visoke bogoslovne škole – Teologije u Đakovu, a od 2005. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Slika 2. Zgrada knjižnice

9

Knjižnica se nalazila u prizemnim prostorijama Sjemeništa u tri velike prostorije.

LANDEKA / ZOVKO 93


355

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Tlocrt građevine razvija se unutar dimenzija 72 m dužine i 25 m širine. Promatrano visinski, građevina ima podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. U zgradi se nalaze: Zatvoreno spremište u podrumu10, dvorana biskupa Antuna Mandića, Spomen-knjižnica biskupa Josipa Jurja Strossamyera11, dvorana za seminare i izložbe, Posudbeni dio i Čitaonica na katu,

12

prostori potkrovlja. Zgrada knjižnice svim popratnim sadržajima ima ukupnu površinu oko 4500 metara kvadratnih. Uređenje knjižničnog fonda Uređenje knjižničnog fonda Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice odvijalo se u nekoliko faza. Prva faza obuhvaćala je preseljenje knjižne građe biskupijske i sjemenišne, tj. knjižnice tadašnje Teologije u Đakovu u novu zgradu knjižnice. U ovoj su se fazi knjige detaljno pregledavale i prema potrebi čistile (otprašivanje građe) kistovima. Ova faza trajala je od 2003. do svečanog otvorenja knjižnice u mjesecu svibnju 2005. godine.13 Knjige smještene u Čitaonicu razvrstane su po UDK shemi, ostale knjige i časopisi nisu bili tematski razvrstani, već samo smješteni na police u Zatvoreno spremište knjižnice.14 Druga faza uređenja fonda knjižnice obuhvaćala je razvrstavanje periodike smještene u zatvorenom spremištu.15 Zbog opsega građe serijskih publikacija, pristupilo se prvo uređenju hrvatskih časopisa, a poslije stranih časopisa. Časopise se razvrstalo po abecedi, zatim se pristupilo kompletiranju godišta i smještaju na police. Rad na časopisima trajao je od 2006. godine do 2007. Radom na časopisima napravljen je i popis koji do tada nije postojao i od tada se redovno vodi evidencija o primitku časopisa. Časopisi koji su u knjižnicu stigli u jedan ili dva primjerka popisani su i smješteni u numerirane kutije. 16

Zatvoreno spremište veličine je 700 metara kvadratnih. U njemu su smještene 'pokretne police' – kompaktusi. Taj izbor polica omogućava smještaj velikog broja knjiga. Prostor je projektiran po svim zahtjevima za takve namjene. 11 Nalazi se u sklopu dvorane za seminare kao odvojen manji prostor cca 50 kvadratnih metara. Prostor je opremljen namještajem iz vremena biskupa Strossamyera. 12Posudbeni dio i Čitaonica nalaze se na prvom katu, veličine 700 kvadratnih metara. Manji prostor veličine 100 kvadratnih metara odvojen je za obradu knjižne građe i uredsko poslovanje knjižnice. 13 Usp. S. KRALJEVIĆ, Svečano otvorenje i blagoslov Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva u Đakovu.// Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 133(2005), 5, str. 450-451. 14 Prvu fazu preseljenja knjižne građe vodila je dipl. knjižničarka Tihonija Zovko. 15 Drugu fazu uređenja fonda i faze poslije vodila je dipl. knjižničarka Ankica Landeka. 16 Trenutno u knjižnici imamo 74 kutije s časopisima, oko 1745 naslova. 10

LANDEKA / ZOVKO 94


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

355

Treća faza obuhvaćala je rad na knjižnoj građi smještenoj u zatvorenom spremištu. Rad je obuhvaćao pregledavanje i razvrstavanje građe. Građa se razvrstavala prema dvama mjerilima: vremenski i tematski. Knjižničarki su u poslu pomagali studenti, a posao se odvijao u razdoblju od 2008.-2010. Prvotno se pristupilo razvrstavanju knjiga po vremenskom mjerilu (strana knjiga do 1901., hrvatska knjiga do 1945.) Zatim su knjige složene po formatima: 16°, 8°, 4°, 2°, unutar formata po abecedi. Ostala knjižna građa: strane knjige i hrvatska knjiga tiskana poslije 1945. razvrstana je tematski.17 Radom na knjigama stvorene su posebne zbirke: Rijetka zbirka (kao posebne cjeline ove zbirke pohranjene su knjižnice biskupa Ćolnića i Petrovaradinska knjižnica), Zbirka stranih knjiga 18. i 19. st., Zbirka ciklostila, Zbirka skripta, Zavičajna zbirka (radovi profesora, svećenika Đakovačke i srijemske biskupije), Zbirka sitnog tiska. Za sve ove zbirke stvoren je popis u MS Excel datoteci.18

Slika 3. Zatvoreno spremište

Spomen knjižnica biskupa J. J. Strossmayera Spomen knjižnica koja je smještena u posebnu prostoriju složena je prema postojećim signaturama na knjigama (A-T) i popisana prema privremenom inventaru

17 18

Građu razvrstala knjižničarka Ankica Landeka, studentice složile po formatu. Usp. S. BRODARIĆ, Intervju s Ankicom Landeka. // Teofil 9(2014)1, str. 44-45.

LANDEKA / ZOVKO 95


355

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Marinka Lackovića.19 Časopisi iz knjižnice biskupa Strossmayera složeni su na fiksni kompaktus u Zatvorenom spremištu.

Slika 4. Spomen knjižnica biskupa J.J. Strossmayera

Posudbeni odjel / Čitaonica Knjige smještene u Čitaonici inventarizirane su, od 2015. godine knjižni se fond katalogizira u knjižničnom programu Crolist.20 Krajem iste godine osnovan je nacionalni digitalni institucijski repozitorij DABAR. U repozitorij se mogu pohranjivati završni i diplomski radovi studenata, disertacije, digitalizirana građa. U Repozitorij Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prvi je rad unesen 27. listopada 2015., a do kraja kolovoza 2019. unesen je 131 rad. Unose se svi ocjenski radovi obranjeni na Fakultetu. U Čitaonici je do danas obrađeno ukupno 18.887 svezaka knjiga. Od 23. travanja 2016. posudba se odvija u modulu programa Crolist. Katalog Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice dostupan je na mrežnim stranicama Fakulteta.

Usp. A. LANDEKA – T- ZOVKO, Strossmayerova knjižnica kao odraz njegova kulturnog djelovanja, u: Josip Juraj Strossmayer 1815.-2015., Đakovo, 1.-2. listopada 2015 [uredili Grgo Grbešić, Darija Damjanović Barišić], Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2017., str. 89-127. 20 Uz knjižničarke, građu u čitaonici katalogizirale su i knjižničarke na stručnom osposobljavanju Jelena Mandarić i Anamarija Ljubej. 19

LANDEKA / ZOVKO 96


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

355

Čitaonica sveukupno ima 60 sjedećih mjesta za potrebe studenata i nastavnika, a od toga 10 mjesta s računalima. Uz to, omogućena je Wi-Fi mreža za sve studente koji žele pristupiti internetu putem bilo kojeg osobnog uređaja. Informacijske usluge i edukacija korisnika provode se uglavnom individualno u prostorijama knjižnice, na zahtjev i prema potrebama studenata i nastavnika, odnose se uglavnom na traženje potrebne literature za izradu seminarskih, završnih, diplomskih, stručnih ili znanstvenih radova.

Slika 5. Čitaonica

Knjižni fond knjižnice Knjižica danas u svom fondu ima: 11 inkunabula; 80-tak svezaka iz 16. stoljeća; 500-tinjak svezaka iz 17. stoljeća; nekoliko tisuća svezaka iz 18. i 19. stoljeća; ostale su 20. i 21. stoljeća; 390 naslova inozemnih časopisa, 567 naslova domaćih časopisa. Ukupno knjižni fond broji preko 140.000 svezaka knjiga i časopisa. Knjige su po svom sadržaju s područja filozofije, biblijskih znanosti, teologije, povijesti (crkvene i nacionalne), liturgije, književnosti, zatim leksikoni, enciklopedije i drugo.

LANDEKA / ZOVKO 97


355

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Knjižni fond popunjava se kupovinom, darom i ostavštinama pokojnih profesora i svećenika naše nadbiskupije.21 Časopisi se nabavljaju godišnjom pretplatom, razmjenom i darom. Korisnici su knjižnice: nastavno osoblje, studenti i studentice, vjeroučitelji, svećenici, studenti sveučilišta u Osijeku, župni suradnici, odgojitelji/odgojiteljice u vjeri i dr. Projekti Knjižnice Prvi projekt vezan je uz 200-tu obljetnicu rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Obradile su se biskupove okružnice objavljene u Glasniku biskupija, njegovi govori na I. vatikanskom saboru, govori u Hrvatskom saboru te drugi prigodni govori koje je biskup održao, kao i tekstovi objavljeni u Katoličkom listu. Tekstovi su objavljeni koncem 2015. g. u 4 sveska u zbirci pod nazivom Sve za vjeru i za domovinu. Projekt je bio financiran od strane Đakovačko-osječke nadbiskupije. Drugi je projekt pokrenut 2018. godine povodom 70-te obljetnice smrti Josipa Lovretića, đakovačkog svećenika, etnografa i književnika. Ova „Virtualna zbirka“ nastala je kao pilot-projekt Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice i Katedre za povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Zbirka sadrži 3 Lovretićeva djela, 1 rukopis i 19 pripovjedaka, kao i stare fotografije iz fonda Knjižnice kojima se ilustrira vrijeme na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.22 Zbirci se može pristupiti na poveznici http://virtualnaizlozba-lovretic.djkbf.hr/

Ostavštine pokojnih profesora i svećenika: mr. Marka Jerkovića (1958.-2001.), mr. Franje Gruića (1932.2003.), Mirka Štroka (1935.-2001.), Ivana Borilovića (1935.-2001.), Ivana Mutzhausa (1942.-2003.), Vilima Hirschenhausera (1925.-2003.), Antuna Zdenka Petovaria (1926. -2003.), Mate Petrovića (1912. -2003.), Josipa Šverera (1921.-2003.), Marka Majstorovića (1928.-2004.), te pokojnog biskupa Ćirila Kosa (1919.2003.);dr. Nikole Dogana (1944.-2007.),dr. Andrije Šuljaka (1936.-2010.); ,dr. Antuna Čečatke (1944.2013.), mr. Marka Tomića (1952.-2014. ) 22 Usp. D. DAMJANOVIĆ-BARIŠIĆ, A. LANDEKA, Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskoga prostora: u digitalnom okruženju // @rhivi, 3 (2019), 6, str. 30-31. 21

LANDEKA / ZOVKO 98


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

355

Slika 6. Virtualna zbirka Josip Lovretić

Treći projekt vezan je za digitalizaciju „Glasnika/Vjesnika“ koji je ujedno zajednički projekt Đakovačko-osječke nadbiskupije i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Završena je prva faza projekta koja je uključivala skeniranje i obradu svih brojeva ovoga časopisa – počevši od 1873. godine, kad je počeo izlaziti, a za što su bile predviđene oko dvije

godine,

počevši

od

20.

travnja

2018.

Plan

dovršetka

digitalizacije

„Glasnika/Vjesnika“ predviđen je za 2022. godinu, kad će se svečano obilježiti 150. godina kontinuiranog izlaženja ovoga časopisa.23 Zaključak Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica preseljenjem u novu zgradu knjižnice nastoji u potpunosti obraditi svu knjižnu građu i učiniti je dostupnom preko mrežnog kataloga.24 Pojavom novih tehnologija, knjižnica se uključuje i u projekte digitalizacije te na taj način nastoji osigurati otvoreni pristup svojih zbirki velikom broju korisnika i istraživača.

Usp. http://www.djkbf.unios.hr/hr/dogadjanja/item/1108-zavrsena-prva-faza-digitalizacije-glasnikavjesnika 24 Od akademske godine 1997/1998. u knjižnici je bila zaposlena jedna osoba, a od 2005/2006. uspostavljanjem Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u knjižnici su zaposlene još dvije osobe. 23

LANDEKA / ZOVKO 99


POVJESNICA ŠKOLSKE KNJIŽNICE - KNJIŽNICA ŠKOLE PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA OSIJEK Ivica Nikić Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Knjižnica

ivica.nikic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

356

Razvoj školstva i povijest Tekstilne škole Osijek Tekstilna škola Osijek, prema podacima Povijesnog (Državnog) arhiva u Osijeku o tekstilnom školstvu u Osijeku i Slavoniji, spomenuta je u „Tjedniku školskog učiva“ još davne 1895./96. kada je osnovana Viša pučka škola u Osijeku. Dokumenti nam dalje otkrivaju: početkom školske godine 1902./1903. govore o postojanju Ženske stručne škole za koju je naredbom od 23. ožujka 1902. godine pod brojem 334 izdan poseban Akt statut Osječke stručne škole, koja je imala šest odjela i to: za šivanje (ili šiće) rublja rukom ili strojem, za krojačenje (krojenje), za glađenje (glačanje) rublja, za umjetničke radnje i za trgovački tečaj. Istu Žensku stručnu školu pratimo u registru od 1910. do 1932. Godine 1940./41. Škola je djelovala pod nazivom Ženska zanatska škola, a 1941./42. pod nazivom Državna ženska stručna škola. Poslije Drugog svjetskog rata, 1957./58., učenici u privredi Tekstilne škole pohađali su školu, kao i učenici ostalih zanimanja u drugoj zgradi učiteljske škole u Donjem gradu, a Škola je vođena pod nazivom Ženska stručna škola. Na početku školske 1958./59. odvajaju se učenici tekstilne struke i pripadaju takozvanoj Ženskoj stručnoj školi u Vukovarskoj br. 1. Škola je imala 8 odjela i 226 učenika. Šezdesetih godina osniva se Škola učenika u privredi, tekstilnog smjera sa sljedećim zanimanjima: krojači muške i ženske odjeće, pletači i tkalci, prelci i jorgandžije. Prvog listopada 1961. godine osnovan je Tekstilni školski centar koji je djelovao tridesetak godina u staroj i trošnoj zgradi. Zbog razvijene tekstilne industrije i potrebe za stručnim radnicima počinje se razmišljati o izgradnji nove zgrade Škole osamdesetih godina, no ratno vrijeme zaustavlja sve aktivnosti.

NIKIĆ 100


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

356

Osnivanje školske knjižnice u zgradi Tekstilne škole Osijek na Vukovarskoj ulici br. 1 Prema najstarijoj Knjizi Inventara prvi (službeni) upisan nadnevak jest 14. ožujka 1967. godine te se može pretpostaviti da je tada i osnovana Internom odlukom školske uprave. Nalazila se u omanjem prostoru do 20 četvornih metara nastalih pregrađivanjem učionice. Tijekom pedesetak godina, nekoliko se puta preseljavala, radilo je više nastavnika, umjesto bibliotekara – najčešće kao dopune satnice do punog radnog vremena – osoba bez stručnog studija. U zadanim uvjetima provodile su se određene aktivnosti kao što su: recitali, obilježavanje spomen dana iz povijesti, praznične aktivnosti i sl. Tako je i knjižnica našla malo prostora za sebe, omeđila mjesto opskrbljeno stručnom knjigom te postajala pomoć tekstilnim programima u odgojno-obrazovnom radu. Posao knjižničarki obavljale su nastavnice Elizabeta Anić, Mirjana Vuletić i Milica Todorov. Prema matičnim knjigama, 1883./84. školske godine upisano je 679 učenika, a ima 49 zaposlenih radnika. Najveći ih se dio upisuje u školsku biblioteku i posuđuje građu, stručne knjigu (skripte) i lektiru za nastavu hrvatskosrpskoga jezika i književnosti. Upisani su zahtjevniji, četverogodišnji programi (odjevni tehničari) te su sadržajem veći, s više općeobrazovnih predmeta i dopunom (fakultativne) satnice učenici su pripremani za nastavak školovanja na različitim studijama. Novonastali su uvjeti zbog potreba učenja i opsega programa imali pojačanu satnicu i češću potrebu korištenja prostora i usluga školske knjižnice. Škola je imala zadaće općega i stručnog obrazovanja, a teorijski dio nastave odvijao se u Vukovarskoj 1, dok se praktična nastava odvijala u Pejačevićevoj ulici br. 16. Učenici svakodnevno koriste usluge knjižnice u teorijskim danima rasporeda škole. Međusobna udaljenost objekata, vrlo skučen i trošan te nefunkcionalan prostor škole, prepoznat je kao problem koji treba rješavati. Sve više učenika i radnika ustanove očekuje rješenje od društveno-političke zajednice. Zrcalio je idejom o izgradnji nove tekstilne škole, tekstilnog instituta te svih potrebnih sadržaja tipa knjižnice, školskih radionica praktične nastave, dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Škola ima povećan interes za upis u svoje programe, u prosjeku upisuje od 26 do 29 razrednih odjela te broji oko 800 učenika različitih zanimanja. Problem je prostora naglašeniji. Prema zapisima i dokumentaciji, na jednog učenika otpada manje od 1m2

NIKIĆ 101


356

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

učioničkoga prostora. Premala knjižnica smještena u dvadesetak četvornih metara radi manje od pola radnog vremena i izdaje građu/lektiru na odmorima učenika. Škola zapošljava 64 radnika, ima povoljnu kvalifikacijsku strukturu, no nema prostornih ni normalnih uvjeta za funkcioniranje i ispunjavanje zadanih programa. Devedesetih (1991./92.) godina bjesni rat, puno je prognanika, naših učenika i nastavnika privremeno izmješteno u Slovačku, gdje se odvija školska ratna godina. Iz dokumenata, Spomenice Škole 1993., saznajemo o povratku u staru školsku zgradu, kao i to da je pokrenut časopis Teksti(ili) inicijativom profesora hrvatskoga jezika. Predstavljeni su pisani literarni i likovni radovi učenika s temama primjerenih toj dobi. Također, u godišnjem programu, spominje se i skupina Mladi knjižničari koji izrađuju panoe, umataju i popravljaju stare knjige. Novi knjižničar (autor zapisa I. N.), raspoređen 20% radnog vremena u knjižnici, zaposlen na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika, pokreće nove aktivnosti te afirmira posao knjižnice kao mjesta javne i kulturne djelatnosti. Tako je 25. studenoga 1993. priređena književna tribina, predstavljanje knjige i književnika Mirka Hunjadija, putopisa Baranja kao „skice slavonske duše i riznice prirode“, rekao je predstavljač I. Nikić te je slijedila rasprava i komunikacija s učenicima i dilema „Kako odrastati s ranjenim djetinjstvom na asfaltu, biti prognanik i ostati Čovjek u poratnom vremenu!“. Riječi autora daju puno odgovora i nude rješenja „poetizacijom“ prostora i duha Baranje – rekao je predstavljač. Posjet ministrice (1994.) Vesne Girardi Jurkić obećavao je skori prijelaz i odobreno financiranje dovršetka zgrade i prostora knjižnice u novoj školi u školskoj 1994./95. godini. Školu se opremalo (stari namještaj) i donacijama, a dio (uredskoga) namještaja dobiva i nova školska knjižnica. Prostorno je bila „srce škole“ prema standardima i sastojala se od spremišta, čitaonice i manje prostorije za referentnu zbirku, ukupno 146 četvornih metara. Izvršena je temeljna revizija fonda te se postupno otpisivala zastarjela i oštećena građa. Fond je bio relativno mali, sastojao se od stručne literature i obvezne (zastarjele) lektire propisane prethodnim standardima Ministarstva. Razvijanje aktivnosti u novoj školi bilo je planirano kao ekološki prihvatljiv pristup, primjerice sadnja drvoreda ispred škole. Učenici i knjižničar pripremili su

NIKIĆ 102


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

356

prigodan program te istakli moto „Bolje biti danas aktivan… nego sutra radioaktivan!“ (Krbavska ulica 28. studenoga 1994.). Knjižničar je s grupom učenika „Zeleno i moje!“ osmislio radionicu, istražio i usmjeravao na grad Osijek i institucije vezane uz zaštitu okoliša tako razvijajući svijest o zdravoj i očuvanoj Planeti. Krajem lipnja 1995., na završnoj svečanosti za učenike Škole, predstavljen je list (redizajniran u boji) Tekst(ili) čiji su urednici nastavnici Jasna Dasović i Ivica Nikić, s novinarima i učenicima literarne skupine, dali presjek razvoja Škole, čija se obljetnica od 100 godina obilježila u novim prostorima. Vremeplov školske knjižnice 2. Rađanje nove škole ili kako dalje!? Prelaskom u nove prostore, knjižnica dobiva neke nove zadaće i postaje središte škole: prigodno se zidnim novinama obilježavaju značajni datumi iz hrvatske povijesti, blagdanski se uređuje u povodu Uskrsa, Božića, organizira manifestacije za javnost tipa Večeri mode i umjetnosti, glazbeno-scenskim programom i modnim revijama, izložbama učeničkih radova. Pedagoginja i knjižničar su koordinatori koji afirmiraju struku, kreativnost i energiju likovnih umjetnika. Uz to se potiče čitanje zavičajnih pisaca – predstavljanjem knjiga na književnim tribinama.

Slika1.

NIKIĆ 103


356

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 2.

Izdvajamo književne susrete i promocije knjiga Stjepana Tomaša (Srpski Bog Mars), zbirku pjesama Ante Gardaša, poeziju Luje Medvidovića te knjige s ratnom i poratnom tematikom Predraga Matića Freda, Branka Vrbošića. Knjižnica prezentira i stručnu knjigu vezanu uz programe i zanimanja: Nevenke Arbanas (Grafičke tehnike), Jelke Mihaljev (Hrvatski baranjski vez), Stane Kovačević (Ručno tkanje) i promotivne knjige Tekstilno tehnološkoga fakulteta u Zagrebu. Uvođenjem državne mature za srednje škole izvršeno je predstavljanje nakladnika i novih naslova, priručnika za učenike i nastavnike te odgojno-obrazovnih sadržaja. Aktivna suradnja sa stručnim suradnicima izdavačkih kuća Hrvatske nabavlja se pedagoško-metodička i didaktička literatura i učila koja pridonose kvaliteti nastavnog procesa. Puno građe nabavljeno je osobnim angažiranjem – donacijama izdavača, pojedinaca i institucija s područja Županije i grada Osijeka. Službena nabava odvija se shodno financijskim mogućnostima Osnivača, MZO i vlastitih sredstava.

NIKIĆ 104


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

356

Slika 3.

Primarni zadatak knjižnice jesu odgojno-obrazovni ciljevi te se potiče čitanje i osobni razvoj, preporučuju knjige o moralnim vrednotama, ali i uči stjecanju vještina i kritičkom vrednovanja informacija. Posebice se naglašava svijest o građanskom društvu, ekologiji, tržištu rada i nastavku obrazovanja. Knjižnična građa stručno je obrađena u programu MetelWIN te se nadopunjuje i kontinuirano radi na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Voditelj se knjižnice stručno usavršava i profesionalno napreduje, potiče estetizaciju prostora likovnim elementima, izgrađujući arhitekturu duha prepoznatljivu u strategijama učenja.

NIKIĆ 105


356

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Česte su izložbe kulturne baštine i narodnih rukotvorina kao specifičnosti ovoga podneblja. To su predmeti, uporabna tradicijska pomagala, iz škrinje naših baka, folklornih i glazbenih sadržaja.

Slika 4.

Vidljivi su na umjetničkim instalacijama, izloženim radovima, tematskim zidnim novinama i školskim prostorima za Dane kruha, Dane zahvalnosti za plodove zemlje. Učenici rade zanimljive kaširane predmete, postave izložbu slika, ulje na platnu i pastel, mrtve prirode, postavljaju kulise drveta i slavonskog dvorišta te degustiraju krušne proizvode. Manifestacija je složena „Priča mozaika“, sastavljene od slamnate simfonije (slama kao materijal), dramske igre u kojoj učenici glume uloge i kreativno izrađuju ideje oživljavaju kostimografiju vila i satira. Revija i defile nosivih predmeta od prirodnih materijala – juta, cvijeće, granje, lišće završni su čin kompozicije – prije blagovanja i zahvale kruhu i Zemlji.

NIKIĆ 106


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

356

Slika 5.

Ciljanim i suradničkim učenjem, timskim radom kolega iz struke, nastane zanimljiv mozaik satkan od finih nijansi, senzibiliziranih kamenčića za javnost, a knjižnica promiče javnu i kulturnu funkciju. Također smo aktualizirali tribine – predavanja o zdravoj hrani, gdje gostuju stručnjaci iz Hrvatske agencije za hranu, ekološki aktivisti i organizaciju okruglog stola na temu „Zdravlje je hrana, a izbor je tvoj! Prirodno ili GMO!!!“ Umjesto zaključka Knjižnica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek sljednica je Škole za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek koja je nastala od stare Tekstilne škole za koju nije bilo interesa nakon propadanja tekstilne industrije u Osijeku i šire. Knjižnica ima reprezentativan prostor u središtu Škole, sastoji se od čitaonice i posudbenog dijela, otvoren je pristup građi, ima oko 120 četvornih metara te više od 6.000 jedinica građe, kao i dio novog standardnog namještaja i polica koje nisu pretjerano funkcionalne. Otvorena je 25 sati tjedno za korisnike. Ima 25 sjedećih mjesta, dva računala i sva građa je obrađena u knjižničnom programu MetelWin. U programu se knjižna i neknjižna građa stručno obrađuje katalogizacijom i inventarizacijom te ispisuju

NIKIĆ 107


356

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

signaturne naljepnice. Svi korisnici (besplatno učlanjivanje) upisani su u program i napravljene su im članske iskaznice. Također se vrše manji popravci knjiga samoljepljivim trakama, a otpisanu se građu reciklira, osmišljenim ciljevima izrađuje knjižnični uradak – eksponat i uz suradnju s Aktivom likovne struke dobivamo novi originalan predmet – ukrašavajući prostor. Zaštita knjižnične građe redovno se obuhvaća revizijom, otpisom oštećenih primjeraka, svake četiri godine od posljednje revizije. Posudba knjižnične građe odvija se svakodnevno izdavanjem lektire ili stručne literature, dok je korištenje referentne zbirke u čitaonici ili uz prethodni dogovor s nastavnicima za potrebe nastave. Dakle, knjižnica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek dobila je istaknuto mjesto u odgojno-obrazovnom radu, prepoznata je kao ugodan prostor sa zanimljivim sadržajima za korisnike. To je mjesto druženja i susreta s informacijama u stručnoj i referentnoj literaturi, književnim djelima i stručnim osobljem. Treba samo doći (preporuka: ponijeti osmijeh) i pitati knjižničara… Nadat ćemo se da ćemo uz potporu Osnivača, pomoć donacija i vlastitih sredstava opremiti (propisanom opremom) prostor namijenjen učenju i potrebama vremena! Pedesetak ljeta vrijeme je zrelih godina, životnih mudrosti podijeljenih generacijama učenika, svih naših odrastanja. Knjižnica, baš kao i čovjek, razvojno proživljava razne mijene - od porođaja do mladosti, traženja putokaza putovima zrelosti i polaganijeg koraka u zlatna slova budućnosti.

NIKIĆ 108


PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA


PUBLIC LIBRARIES AND THEIR ROLES AND WORK WITH INCLUSION AND LEARNING STUDIJSKO PUTOVANJE U BERGEN, KRALJEVINA NORVEŠKA

Vedrana Lugić Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci ravnateljica@gkvk.hr Tihomir Marojević Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci tiho98@gmail.com

Uvod

Broj bibliografske jedinice

357

Public Libraries and their roles and work with inclusion and learning jest skup,

odnosno studijsko putovanje koje je Agencija za mobilnost i programe Europske Unije organizirala u Bergenu, u Norveškoj, u okviru Erasmus+ programa, od 6. do 8. svibnja 2019. godine. Na skupu je sudjelovalo 29 predstavnika iz 17 europskih država: Hrvatske, Škotske, Austrije, Španjolske, Poljske, Švedske, Danske, Italije, Portugala, Nizozemske, Estonije, Češke, Slovačke, Litve, Latvije, Irske te Norveške. Norveška kao domaćin bila je zastupljena s 13 predstavnika, dok su ostale zemlje bile zastupljene s jednim predstavnikom. Domaćini su skupa bili Direktoratet for internasjonalisering og kvalitetsutvikling i høyere utdanning - DIKU (Norveška nacionalna agencija za Erasmus +), Hordaland fylkesbibliotek (Knjižnica okruga Hordaland), Bergen offentlige bibliotek (Gradska knjižnica Bergen) i Voss bibliotek (Knjižnica Voss).

Slika 1. Sudionici

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 111


357

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Grad domaćin Bergen je drugi po veličini grad u Norveškoj s preko 260.000 stanovnika. Popularno je polazište kružnih putovanja za fjordove zapadne Norveške. Osnovan je oko 1070. godine. Bio je administrativno središte zemlje u ranim 1200-tima sve do 1299. Do 1830. godine je bio najveći grad u Norvkeškoj. Ima dugu pomorsku povijest. Grad još uvijek ima ostatke iz svoga Hanzeatskoga doba, od kojih je najpoznatija stara luka Bryggen, dio UNESCO-ve svjetske baštine. Bryggen, stari grad u Bergenu, podsjetnik je na važnost grada kao dijela Hanzeatskog saveza i njegovog trgovačkog carstva od 14. do sredine 16. stoljeća. Mnogi požari, posljednji 1955. godine, opustošili su karakteristične drvene kuće Bryggena. Njegova je obnova tradicionalno slijedila stare obrasce i metode, ostavljajući njegovu glavnu struktura sačuvanu. Bryggen se sastoji od 62 drvene zgrade koje čine karakteristični izgled grada.1 Zanimljivo je da je Bergen najkišovitiji grad u Europi, stoga se u svim javnim ustanovama, hotelima, kolodvorima može besplatno posuditi kišobran. Godišnja količina padalina iznosi oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.2

Slika 2. Pogled na Bryggen

Slika 3. Unutrašnjost Bryggena

Organizacija Sudjelovanje na ovom studijskom putovanju moglo se osigurati putem natječaja kojeg je objavila hrvatska nacionala Agencija za mobilnost i programe Europske Unije 19. veljače 2019. godine, a bio je otvoren do 3. ožujka 2019. godine.

1 2

Bergen. URL: https://nordicpoint.net/norveska/regije-i-gradovi/bergen/ (2019-09-25) Studijsko putovanje u Bergen. URL: http://bit.do/faSxL (2019-09-25)

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 112


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

357

Temeljem evaluacije prijavnih obrazaca koji su obuhvaćali informacije o prethodnim iskustvima na području nestrukovnog obrazovanja, kako pojedinca, tako i ustanove iz koje stručnjak dolazi, prethodno sudjelovanje i provedba projekata financiranih od strane Europske Unije pojedinca i ustanove te motivacijski dio, Hrvatska nacionalna agencija odabrala je Tihomira Marojevića iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci kao predstavnika Hrvatske na ovome studijskom putovanju. Troškove smještaja i skupa financirala je Agencija za mobilnost i programe Europske Unije dok je putne troškove financirala Hrvatska nacionala agencija, uz simboličnu participaciju Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci. Ciljana su skupina skupa bili stručnjaci iz područja (nestrukovnog) obrazovanja odraslih, prvenstveno zaposlenici knjižnica koji su voljni učiti i dijeliti dobre prakse na temu rada i uloge knjižnica u području socijalne uključenosti i učenja.3 Očekivani su rezultati bili rasprava i stjecanje znanja o knjižnicama kao mjestima socijalne uključenosti i učenja, umrežavanje s kolegama i razmjena iskustava te inspiracija za budući rad i nove europske projekte na navedenu temu.4 Teme i ciljevi studijskog posjeta bili su: 

prezentacija „učenja u norveškim knjižnicama“

dijeljenje novih ideja o knjižnicama kao mjestima za integraciju

raspravljanje o trenutnoj situaciji u zemljama sudionicama

studijski posjeti knjižnicama u regiji koje aktivno rade na socijalnoj uključenost.5

Učenje norveškog jezika u knjižnicama Sudionici iz nekoliko norveških knjižnica predstavili su program učenja norveškog jezika Language café. Radi se projektu koji se provodi na nacionalnoj razini. Ciljana su skupina imigranti i izbjeglice, odnosno doseljenici koji u opuštenoj i neformalnoj atmosferi, najčešće ugostiteljskog objekta, koji postoji u većini narodnih knjižnica u Norveškoj, uče norveški jezik. Ovo predstavlja prvi korak u integraciji doseljenika.6 Rad s doseljenicima nije obuhvaćao samo učenje jezika, već i upoznavanje s kulturom zemalja

Poziv na prijavu za sudjelovanje na studijskom posjetu u okviru aktivnosti transnacionalne suradnje (TCA): Public Libraries and their roles and work with inclusion and learning, Bergen, Norveška, 6. – 8. svibnja 2019., rok za prijavu: 3. ožujka 2019. godine. Dostupno na: http://bit.do/faSwX/ (2019-09-25) 4 Isto. 5 Isto. 6 Studijsko putovanje u Bergen. URL: http://bit.do/faSxL (2019-09-25) 3

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 113


357

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

doseljenika kroz pričanje priča, crtanje, slikanje, kuhanje, pisanje, igranje i slično.7 Prema podacima koje je predstavila Iris Elisa Toresdottir iz Ski bibliotek (Knjižnica Ski), još uvijek nema Hrvata na tečajevima norveškog jezika. Od europskih zemalja pojavljuju se doseljenici iz Bugarske, Ukrajine, , Srbije, Rusije, Poljske, Engleske, Grčke, Slovačke, Italije Turske i s Kosova.8 Ostali polaznici dolaze sa svih kontinenata, osim Australije. Terje Haugsgjerd iz Hordaland fylkesbibliotek predstavila je istraživanje o tome koliko Norvežani vjeruju doseljenicima. Prema tim podacima, najomiljeniji doseljenici u Norvešku jesu Poljaci, a slijede ih Turci i Vijetnamci. To se izravno može dovesti u koleraciju s istraživanjem o broju volontera doseljenika koji govore norveški jezik, a sudjeluju u edukacijama novih doseljenika. Najveći broj „stranih“ volontera dolazi upravo iz spomenute tri zemlje.9 Kristian Strøm-Flatstad iz Søgne bibliotek (Knjižnica Søgne) predstavio je rezultate istraživanja zašto se doseljenici uključuju u projekt Language café, osim osnovne namjere učenja jezika. Drugi najčešći razlog uključivanja jest usamljenost. Doseljenici vide knjižnice kao mjesta na kojima će steći poznanstva te si na taj način olakšati socijalizaciju u norveško društvo.10 Kristine Thorkildsen iz Stord Folkebibliotek (Nardona knjižnica Stord) predstavila je model učenja norveškog jezika djece doseljenika korištenjem digitalne i računalne tehnologije. Prema tom modelu djeca rade u parovima, ali obvezno su u paru dijete doseljenika i dijete iz Norveške. Na ovaj način djeca lakše uče jezik, a i izbjegava se opasnost od izoliranja i svojevrsnog getoiziranja doseljenika.11 Grupne rasprave Kao uvod u tematske grupne rasprave govorilo se o općenitim knjižničarskim temama, kao što su zakon o knjižnicama, problemi i izazovi. Kroz raspravu su se mogle uočiti nekakve razlike između nacionalnih knjižničarskih sustava, kao i sličnosti. Primjerice saznali smo da su u Irskoj sve usluge knjižnica besplatne12. U Norveškoj i nekoliko europskih zemalja postoje sustavi knjižnica bez zaposlenih, odnosno bolje Roberts, Claire. Public libraries and their roles and work in inclusion and learning. http://bit.do/faSxn (2019-09-25) 8 Toresdottir, Iris Elisa Toresdottir. Ski Public LibraryLanguage café at Skipublic library. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) 9 Haugsgjerd, Terje. A place to meet integration as part of public libraries in Hordaland. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) 10 Strøm-Flatstad, Kristian. Søgne. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) 11 Thorkildsen, Kristine. Stord folkebibliotek. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) 12 Reynolds, Hayley. An Erasmus+ TCA Study Visit to Bergen, Norway: Libraries and Inclusion. URL: http://bit.do/faSw6 (2019-09-25) 7

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 114


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

357

rečeno radi se o prostorima gdje korisnici sami zadužuju i razdužuju knjige. Govoreći o volonterima saznali smo kako je u Nizozemskoj puno volontera u gotovo svakoj knjižnici, ali oni smiju obavljati samo nestručne poslove. U Škotskoj je znatno smanjena dostupnost knjižnica jer su mnoge male, lokalne knjižnice zatvorene. Postoji mnoštvo zanimljivih aktivnosti i programa u knjižnicama, primjerice korištenje robotike u knjižnicama, programiranja, korištenja internetskih tehnologija u svrhu promocije knjižnica i knjige. Opet treba istaknuti primjer iz Irske, gdje pojedine knjižnice u obliku zvučnih zapisa snimaju korisnike koji komentiraju knjige. Nakon toga te zvučne zapise postavljaju na određene internetske kanale kako bi ih mogli ostali korisnici preslušavati.13 Treba istaknuti zanimljiv primjer iz Austrije. Pojedine knjižnice imaju u javom prostoru hladnjake u koje korisnici mogu ostaviti prehrambene proizvode (koji su zapakirani i s valjanim rokom trajanja) kako bi druge osobe, koje su u potrebi te proizvode mogli uzeti. Ova je usluga vrlo korištena pred godišnje odmore kada korisnici višak prehrambenih proizvoda ostavljaju u knjižnicama. Ukoliko znamo da se u Europskoj Uniji godišnje baci oko 88 milijuna tona valjane hrane, u vrijednosti 143 milijarde eura,14 ovo je jedan od načina kako knjižnice pridonose rješavanju ovoga problema, a u konačnici pridonose i smanjenju siromaštva pa čak i gladi u lokalnoj zajednici. Također, treba spomenuti još jedan program u Austriji. Svako novorođenče dobiva besplatan personaliziran poklon pod nazivom Buchstart (Knjižni početak), kako bi knjižnice potaknule ponajprije roditelje na čitanje djeci od najranije dobi.15 Govoreći o struci, saznali smo kako se primjerice u Nizozemskoj u velikoj mjeri koristi centralizirana katalogizacija, što u praksi znači da ne može katalogizirati svaka knjižnica. Slična je situacija i kod nabave knjiga, gdje postoji centralizirana nabava. Specijalizirana agencija obavlja nabavu knjiga za određene vrste knjižnica. Vrlo sličan model primjenjuju i Norvežani. Zanimljiv je i portugalski program Agora koji je omogućio 24-satno radno vrijeme za veliki broj knjižnica. Kada govorimo o knjižničnom sustavu Kraljevine Norveške, treba istaknuti najvažnije razlike u odnosu na hrvatski, ali i knjižnične sustave drugih zemalja. Članstvo je u knjižnici besplatno, što i nije neki novitet jer je već spomenuto kako se takav model

Isto. Kukec, Tomislav. Svake godine u EU baci se gotovo 88 milijuna tona savršeno jestive hrane. URL: http://bit.do/faSys (2019-09-25) 15 Buchstart Österreich – mit Büchern wachsen. URL: http://www.buchstart.at/ 13 14

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 115


357

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

primjenjuje u Irskoj ili kod nas u Koprivnici. Ono što je zanimljivo je da jedna članska iskaznica vrijedi u cijeloj Norveškoj. Građa se može posuditi i vratiti u bilo kojoj knjižnici u Kraljevini (slično sustavu Knjižnica grad Zagreba). Primjerice, građa se može posuditi u Oslu, a vratiti u Tromsu koji je udaljen 1150 km od Osla. 16 Treba svakako spomenuti da norveška vlada ulaže velike novce u knjižnice. Ulaganje je polučilo rezultat jer je 54% Norvežana u 2018. godini bilo učlanjeno u neku od knjižnica. Druga razlika u odnosu na hrvatski knjižnični sustav jest sustav matičnih knjižnica. Na skupu je sudjelovala Silje Torp iz Oppland fylkesbibliotek (Knjižnica okruga Oppland) koja je izjavila kako „radi u knjižnici, koja nije knjižnica“. Kasnije je objasnila da je njena Knjižnica, knjižnica bez fonda i članova i kako ta knjižnica pruža savjetodavnu i stručnu pomoć drugim knjižnicama te nadzire njihov rad. Drugim riječima, u Norveškoj su matične službe izuzete iz knjižnica te djeluje kao samostalne ustanove. Dosta se prostora dalo i legislativi. Zakonska je legislativa vrlo slična u većini zemalja, ali se od zemlje do zemlje razlikuje način na koji je zakon propisan. U pojedinim državama su definirani zakoni o knjižnicama, dok je u drugima rad knjižnice reguliran kroz niz drugih zakona. Nakon rasprava o općim knjižničarskim temama, organizirane su četiri tematske rasprave na teme: 

učenje jezika u knjižnici

korištenje digitalnih tehnologija u edukaciji

knjižnice kao mjesto debata

inovativni način učenja. Svaki je sudionik mogao sudjelovati u dvije rasprave. Tihomir Marojević

sudjelovao je u raspravama o učenju jezika gdje je predstavio model učenja njemačkog kroz igru te tečaj hrvatskog znakovnog jezika koji se održavao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Upravo je tečaj hrvatskog znakovnog jezika bio najzanimljiviji za ostale sudionike jer ni jedna knjižnica čiji su predstavnici sudjelovali u studijskom posjetu nije provodila sličan tečaj. Vidljiva je bila razlika između zemalja kao što su Norveška i Švedska koje provode tečajeve za učenje norveškog ili švedskog jer imaju veliki priljev doseljenika, u odnosu na zemlje kao što su Litva ili Hrvatska koje provode tečajeve učenja stranih jezika.

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci predstavila se u Norveškoj. URL: http://bit.do/faSwx (2019-0925) 16

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 116


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

357

Druga je rasprava na kojoj je sudjelovao Tihomir Marojević bila o korištenju digitalnih tehnologija u edukaciji, na kojoj je predstavio modele informatičkih tečajeva, programiranja uz pomoć microbitova, modeliranja i 3D printanja te korištenje VR tehnologije u edukaciji. Sudionici rasprave provodili su slične edukacije, ali neki stavljaju veći naglasak na STEM edukacije, drugi na informatičke tečajeve ili neki drugi program. Osnovna je razlika u području koje je trenutno zanimljivo korisnicima te ustanove stavljaju naglasak na ta područja. Bilo je nekoliko izvrsnih primjera STEM radionica te radionica robotike koje se još uvijek ne provode u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, ali isto tako treba reći da se pojedine radionice koje provodi Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci kao što su VR radionice, ne provode u ustanovama koje su bile predstavljene na studijskom putovanju. Dobar dio ustanova još uvijek ne posjeduje 3D printer. Može se zaključiti kako su u pojedinim područjima hrvatske knjižnice naprednije od drugih europskih knjižnica, dok u pojedinima zaostaju.17 Prezentacije predstavnika DIKU agencije Kroz tri je prezentacije DIKU agencija prenijela osnovne smjernice za prijavu Erasmus+ programa. Nastojala je potaknuti sudionike posjeta na prve razgovore o mogućim partnerstvima u budućnosti. Predavači su istaknuli kako su norveške knjižnice dosta pasivne prema Erasmus+ programu te je jedan od razloga organiziranja ovoga studijskog putovanja poticanje knjižnica, kako norveških tako i europskih, na korištenje Erasmus+ programa.18 Uz opće informacije saznalo se nešto više o načinu popunjavanja prijavnica, kao i postupku evaluacije prijavljenih projekata.19 Posjeti knjižnicama Za vrijeme studijskog putovanja sudionici su imali priliku posjetiti dvije knjižnice, u gradu domaćinu Bergenu te knjižnicu u gradiću Voss. Knjižnica u Bergenu, kao i u Vossu izgrađena je u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora. Kako su objasnile norveške kolege, sve knjižnice u Norveškoj grade se što je moguće bliže željezničkim i autobusnim kolodvorima, gdje je velika protočnost ljudi kako bi korisnicima omogućili korištenje

Studijsko putovanje u Bergen. URL: http://bit.do/faSxL (2019-09-25) Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci predstavila se u Norveškoj. URL: http://bit.do/faSwx (2019-0925) 19 Reynolds, Hayley. Nav. djelo. 17 18

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 117


357

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

knjižnice u satima čekanja na javni prijevoz. Pomalo je iznenađujuće radno vrijeme knjižnica za korisnike. Knjižnice s korisnicima počinje raditi tek od 10.00 sati. Bergen offentlige bibliotek druga je po veličini knjižnica u Norveškoj. Sastoji se od glavne knjižnice, šest ogranaka i dvije knjižnične službe u dva zatvora u Bergenu. Osnovana je 1872. godine, a nalazi se u zgradi koja se sastoji od starog i novog dijela. Stari je dio dovršen 1917. godine, dok je novi dovršen 2011. godine. Prostire se skoro na 6.000 četvornih metara. Posjeduje najstariju glazbenu zbirku u Skandinaviji. Zbirka je utemeljena 1924. godine.20 Uz stručno vodstvo, sudionici skupa obišli su glavnu zgradu knjižnice. Prvo što su norveške kolege naglasile jest da knjige prebacuju u spremišta kako bi otvorili prostor za korisnike pa se tako u prostorijama Knjižnice može vidjeti cijeli niz ležaljki, fotelja i drugog namještaja za odmaranje i opuštanje. Namještaj je smješten u prostoru Knjižnice te u izlozima i prozorima, kako bi čitatelji imali osjećaj da su na ulici, što bliže javnim otvorenim prostorima. Na samom se ulazu nalaze uređaji za samorazduživanje i samozaduživanje knjiga. Knjige je moguće zadužiti i razdužiti i na manjem broju pultova, dok je veći broj pultova namijenjen za informiranje i stručnu pomoć.

Slika 4. Knjižnica u Bergenu

Knjižnica ima mnoštvo prostorija opremljenih računalima, ali su podijeljene na prostorije za istraživanje i prostorije u kojima se, uz ugostiteljski objekt u Knjižnici, provodi program Language café.

20

Bergen Public Library, Norway. URL: http://tiny.cc/rpcidz (2019-09-25)

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 118


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

357

Glazbeni odjel zaista je velik. Posjeduje preko deset tisuća gramofonskih ploča kao i ostalih medija s glazbom. Zanimljivo je kako posjeduju mnoštvo glazbenih instrumenata koji se također mogu posuditi.

Slika 5. Čitaonica u izlogu

Dječji odjel obiluje slikovnicama na raznim jezicima, ali je prvenstveno uređen kako bi djeci i roditeljima boravak bio što ugodniji za duži boravak u Knjižnici. Uz igračke, društvene igre posjeduju i igračke konzole. Treba istaknuti kako Knjižnica posjeduje i radionicu s mnoštvom alata. Korisnicima je omogućeno korištenje alata za sitne popravke, uz prethodnu rezervaciju termina za određeni komad alata. Od ostalih zanimljivosti treba izdvojiti kako je korisnicima omogućena posudba najnovijih brojeva časopisa koji su dostupni u malim ormarima u slobodnom pristupu gdje ih korisnici odlažu prilikom vraćanja u knjižnicu.

Slika 6. Odjel za mlade

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 119


357

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 7. Glazbeni odjel

Slika 8. Dječji odjel

Voss bibliotek nalazi se u gradu Voss. Grad s nešto više od 14.000 stanovnika21 je smješten stotinjak kilometara sjeveroistočno od Bergena. Poznat je kao centar ekstremnih sportova. Do Vossa su sudionici skupa putovali željeznicom. Put vlakom je izabran jer se Voss nalazi na željezničkoj ruti Bergen – Oslo koja je možda i najljepša i najzanimljivija na svijetu s obzirom na prirodne ljepote kroz koje prolazi ova željeznička pruga. Knjižnica u Vossu nije samostalna ustanova već je smještena u okviru ustanove Voss Kulturhus što je vrlo slično našim kulturnim centrima. Knjižnica djeluje u prizemlju zgrade, a uređenje je slično knjižnici u Bergenu, s mnoštvom prostora za korisnike. Cjelokupan fond se nalazi u središtu prostorije kako bi korisnici imali prostor za čitanje uz izloge, odnosno stakla koja pružaju pogled na jezero i obližnje planine. Knjižnica ima vrlo veliku multimedijalnu dvoranu koja se koristi za projekcije filmova, koncerte i predstave. Na raspolaganju je svim ostalim ustanovama u Vossu pa je u trenutku posjeta jedna od osnovnih škola uvježbavala mjuzikl. Uz multimedijalnu dvoranu također posjeduju malo kazalište, nalik amfiteatru, s 50-ak mjesta za gledatelje u kojem Knjižnica organizira većinu događanja.

21

Voss. URL: https://www.ssb.no/kommunefakta/voss (2019-09-25)

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 120


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

357

Slika 9. Knjižnica u Vossu

Slika 10. Knjižnica u Vossu

Neslužbeni dio U neslužbenom dijelu studijskog putovanja mogao se detaljno upoznati Bergen, obići Bryggen koji fascinira svojom arhitekturom. Iskusiti čudno vrijeme u Bergenu gdje se u 35 minuta doslovno dogodio kišni pljusak, snježna mećava te se na kraju pojavilo sunce. Većina se sudionika pješice ili žičarom uspela na planinu Fløyen iznad Bergena na kojoj se na 320 metara nadmorske visine nalazi vidikovac s kojeg se pruža fantastičan pogled na Bergen.22 Također, u Bergenu se nalazi mala, ali svjetski poznata riblja tržnica. Domaćini su se pobrinuli da kroz tri dana skupa, odnosno četiri dana koliko je trajalo

22

Study Bergen. URL: http://bit.do/faSyN (2019-09-25)

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 121


357

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

studijsko putovanje kušamo norveške specijalitete u kojima dominiraju losos, bakalar i tuna na desetke načina. Također su upriličili dvije večere. Jedna je večera bila u tradicionalnom norveškom restoranu. Druga, izuzetno zanimljiva večera upriličena je u prostorijama agencije DIKU-a. Kao desert nakon večere posluženi su slatki proizvodi koje su sudionici, prema uputi domaćina, donijeli iz država iz kojih dolaze pa su se mogli kušati švedski slani gumeni bomboni, portugalska slatka jaja ili hrvatska linolada i bajadera.

Slika 11. Dnevni i noćni pogled na Bergen s Fløyen

Zaključak Zaključak skupa, koji je tema ovoga rada, odmah je prvi dan ponudio jedan od domaćina skupa Henrik Arvidsson iz DIKU-a koji je rekao kako se knjižnice moraju još više uključiti u ERASMUS+ projekte, ne isključivo zbog novaca i stjecanja novih znanja, već radi putovanja i upoznavanja novih ljudi. Smisao mobilnosti jest širenje mreže ljudi svake ustanove kako bi u trenutku kada imamo ideju i želju za provedbu projekta već tada imali i ljude s kojima ćemo taj projekt provesti. Za knjižničara koja dolazi iz Hrvatske, ovo je studijsko putovanje pokazalo kako društvene i sociološke potrebe nisu identične u svim sredinama, ali je princip rada vrlo sličan. Kreativnosti u Hrvatskoj ne nedostaje, u određenim segmentima kasnimo za zapadnim i sjevernim nacionalnim knjižničarskim sustavima, ali u određenim smo segmentima ispred tih istih sustava. Razlog tome jesu upravo već spomenute drugačije potrebe naših korisnika od primjerice norveških. Vidljivo je kako norveške knjižnice raspolažu sa znatno više sredstava od hrvatskih knjižnica što se održava na tehnički i infrastrukturni dio knjižnice, kao što je unutrašnje uređenje, broj računala te količinu usluga koje nisu toliko u izravnoj vezi s osnovnom misijom knjižnica širenja znanja i

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 122


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

357

informacija. Za knjižnice ERASMUS+ program nudi relativno jednostavan i jeftin načina promocije u međunarodnoj zajednici.

Literatura Bergen. URL: https://nordicpoint.net/norveska/regije-i-gradovi/bergen/ (2019-09-25) Bergen Public Library, Norway. URL: http://tiny.cc/rpcidz (2019-09-25) Buchstart Österreich – mit Büchern wachsen. URL: http://www.buchstart.at/ (2019-0925) Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci predstavila se u Norveškoj. URL: http://bit.do/faSwx (2019-09-25) Haugsgjerd, Terje. A place to meet integration as part of public libraries in Hordaland. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) Kukec, Tomislav. Svake godine u EU baci se gotovo 88 milijuna tona savršeno jestive hrane. URL: http://bit.do/faSys (2019-09-25) Poziv na prijavu za sudjelovanje na studijskom posjetu u okviru aktivnosti transnacionalne suradnje (TCA): Public Libraries and their roles and work with inclusion and learning, Bergen, Norveška, 6. – 8. svibnja 2019., rok za prijavu: 3. ožujka 2019. godine. Dostupno na: http://bit.do/faSwX/ (2019-09-24) Reynolds, Hayley. An Erasmus+ TCA Study Visit to Bergen, Norway: Libraries and Inclusion. URL: http://bit.do/faSw6 (2019-09-25) Roberts, Claire. Public libraries and their roles and work in inclusion and learning. URL: http://bit.do/faSxn (2019-09-25) Strøm-Flatstad, Kristian. Søgne. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) Studijsko putovanje u Bergen. URL: http://bit.do/faSxL (2019-09-25) Study Bergen. URL: http://bit.do/faSyN (2019-09-25) Thorkildsen, Kristine. Stord folkebibliotek. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) Toresdottir, Iris Elisa Toresdottir. Ski Public LibraryLanguage café at Skipublic library. URL: https://cutt.ly/Ew78mrh (2019-09-25) Voss. URL: https://www.ssb.no/kommunefakta/voss (2019-09-25)

LUGIĆ / MAROJEVIĆ 123


PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA – WELLINGTON, NOVI ZELAND Stjepan Zlatić Veleučilište u Požegi Knjižnica stjepan.zlatic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

358

Od 12. kolovoza 2019. do 5. rujna 2019. posjetio sam Wellington u sklopu projekta „My Story – Archive of the Croatian Cultural Society Wellington“, o iskustvima i životu hrvatskih iseljenika na Novom Zelandu. Projekt je organizirao „Croatian Cultural Society Wellington“, te je trajao do kraja 2019. godine. Tih, nešto manje od mjesec dana, bila je dobra prilika za upoznavanje jednog prilično drugačijeg dijela svijeta te upoznavanje novih ljudi, prilika, iskustava i načina razmišljanja. Novi Zeland zemlja je s možda i najkraćom povijesti, s obzirom na to da su prvi maorski naseljenici tamo kročili tek u 13. stoljeću, a prvi Europljani tek u 17. stoljeću za vrijeme velikih otkrića. Bezobzira na to, ta zanimljiva zemlja cijeni vlastitu povijest i kulturu, što je vidljivo na skoro svakom koraku. Postoje određene sličnosti s europskim načinom života, makar zbog svoje izoliranosti, Novi Zeland ima svoje specifičnosti. Iz perspektive posjetitelja, zemlja je amalgam širokih ulica predgrađa i uskih uličica centara, urbanih prostora i nepreglednih pašnjaka, moderne gradnje i arhaičnih drvenih kuća. Sve zgrade i ustanove u vlasništvu države moraju imati dvojezična imena i natpise (na engleskom i maorskom jeziku), unatoč tome što preko 96% ljudi govori engleskim jezikom, a posebno se naglašava uloga svih ustanova i organizacija u službi svojih građana, što uključuje i knjižnice. Knjižnice na Novom Zelandu podijeljene su prema osnivaču, odnosno državne (central government) regionalne (territorial authorities), visokoškolske odnosno sveučilišne, školske i privatne knjižnice, pri čemu je na širem području Wellingtona njih preko 100. Knjižnice većinom funkcioniraju po anglosaksonskom modelu financiranja, gdje se osim osnovnih djelatnosti koje se plaćaju putem poreza, većina projekata financiraju kroz donacije. To uključuje većinu javnih i institucionalnih knjižnica. Krovna novozelandska knjižnica jest National Library of New Zealand/Te Puna Matauranga o Aotearoa, odnosno Nacionalna knjižnica Novog Zelanda sa središnjim

ZLATIĆ 124


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

358

sjedištem u Wellingtonu. Doslovni prijevod s maorskog prigodno znači „Izvor znanja Novog Zelanda“. Ta knjižnica posjeduje oko 7 milijuna jedinica građe, uključujući periodiku.

Slika 1. Nacionalna knjižnica Novog Zelanda

Grad Wellington također ima i vlastitu gradsku knjižnicu, Wellington City Libraries = Te Matapihi ki Te ao Nui, koja ukupno broji 13 ogranaka, s novom središnjom knjižnicom čije je otvaranje planirano za 2020. godinu. Stara središnja knjižnica zatvorena je početkom 2019. godine, nakon što je procijenjeno da zbog strukturalnih problema zgrada nije sigurna u slučaju mogućeg potresa. Tako su tisuće jedinica građe do daljnjeg ostale u zgradi bez pristupa korisnicima te su sve usluge prebačene na druge ogranke.

ZLATIĆ 125


358

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 2. Wellingtonska centralna gradska knjižnica

Jedna od knjižnica koje sam uspio osobno posjetiti i provesti malo vremena u njoj bila je knjižnica Victoria Universityja Wellington, jednog od najjačih sveučilišta na Novom Zelandu. Knjižnica koju sam posjetio knjižnica je Victoria Bussiness school, odnosno Poslovno učilište u sklopu kojega je i studij knjižničarstva i informacijskih znanosti. Knjižnica je otvorenog koncepta, kao i većina same zgrade te svi studenti imaju slobodan pristup uz predočenje svoje sveučilišne iskaznice. Još jedna zanimljiva knjižnica koja u velikoj mjeri podsjeća na knjižnice u Hrvatskoj jest knjižnica osnovne škole u Petoneu, predgrađu Wellingtona. Knjižnica ima igraonicu i veliku količinu obrazovnih i zabavnih materijala te je prilagođena uzrastu. Školske knjižnice na Novom Zelandu često su vrlo lijepo uređene te odražavaju pozitivan duh čestim tematskim izložbama. U radu knjižnice i programima, osim djelatnika knjižnice, često sudjeluje i ostalo nastavno osoblje te sami učenici.

ZLATIĆ 126


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 3. Knjižnica Victoria Bussiness School

Slika 4. Osnovnoškolska knjižnica Petone

ZLATIĆ 127

358


358

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 5. Osnovnoškolska knjižnica Petone Za kraj, u sklopu projekta „My Story“ bavio sam se knjižničarskom strukom u jednom manjem opsegu. Projekt je uglavnom bio istraživački koncipiran, s dva glavna elementa – intervjuiranje i transkripcija intervjua članova Društva te digitalizacija i pohrana dokumentacije koju su osigurali članovi Društva. Po dolasku u prostore Društva ispostavilo se da je nabavljen manji broj knjiga i cd-ova s knjigama za djecu, slikovnicama i crtićima nabavljenima u Hrvatskoj. Članovi društva koji su druga ili treća generacija, zajedno s njihovom djecom, pa čak i unucima, izrazili su interes za učenjem hrvatskog jezika, te su organizirani i tečajevi, a slikovnice i knjige za najmlađe uzraste činile su se kao dobar izvor za učenje. S tim u vidu, trebalo je osigurati barem jednu policu s građom, te inventarizirati knjige koje bi bile na raspolaganju članovima Društva za posudbu. Imajući u vidu jednostavnost korištenja, odlučio sam se za kreiranje jednostavne knjige inventara u Excellu s osnovnim podacima (inventarni broj, autor, naslov, broj stranica). Posudba se provodi kroz samozaduživanje putem jednostavne tablice posudbe isprintane i smještene pored police, gdje bi svaki član društva mogao zadužiti određeni broj knjiga uz navođenje inventarnog broja i naslova knjige koju zadužuje. S obzirom na mali broj jedinica građe, broj potencijalnih korisnika te same mogućnosti posudbe, to se činilo kao najjednostavnije rješenje. Tako da je mala polica s još manje knjiga rezultat, a uz malo volje i energije članova, ta bi zbirka mogla rasti i ubuduće.

ZLATIĆ 128


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

358

Slika 6. Hrvatsko kulturno društvo Wellington

Slika 7. Knjižni kutak kulturnog društva Na kraju, sâm posjet Novom Zelandu bio je vrlo lijepo iskustvo, a pogled na tamošnje knjižnice otkriva nešto i o onima u nama bližem okruženju – služe istoj svrsi, suočavaju se sa sličnim izazovima, nastoje osigurati usluge svojim ciljanim skupinama. Sve ostale nijanse proizvod su podneblja u kojima se nalaze, kao uostalom, i sve druge.

ZLATIĆ 129


VIJESTI IZ KNJIŽNICA


IZLOŽBENI PROGRAM ŠKOLSKIH KNJIŽNICA NA 48. SVJETSKOM KONGRESU ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA - IASL 2019 Irena Bando OŠ Jagode Truhelke, Knjižnica irena.bando10@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

359

Kreativan rad u školskim knjižnicama Kreativan rad školskog knjižničara i njegova fleksibilna ulogu u svakodnevnim raznovrsnim aktivnostima rezultira tako da nijedan dan u životu školske knjižnice nije jednak drugome. Glavni zadatak odgojno -obrazovne funkcije knjižnice je razvijanje individualnih stvaralačkih sposobnosti učenika i osposobljavanje pojedinca za samostalno učenje nastavnih i izvannastavnih sadržaja, koji uz povećanje količine znanja potiču učenike na stvaralački i istraživački rad, kao i razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja. Školska knjižnica je informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole, gdje je pored odgojno-obrazovne i stručne knjižnične djelatnosti, nositelj i kulturne i javne djelatnosti škole te obuhvaća provedbu raznih kulturnih sadržaja, promiče kulturnopovijesne vrijednosti te omogućuje integriranje sadržaja aktivnosti školske knjižnice u sva odgojno-obrazovna područja. Takve se aktivnosti uspješno realiziraju u izvannastavnim aktivnostima u školskoj knjižnici uobličeno u projekt, suradničku, integracijsku ili istraživačku nastavu a zbog svog organizacijskog ustroja ima odlične predispozicije za korištenje neformalnih metoda i kreativnog rada s djecom, gdje su učenici motivirani i preuzimaju inicijativu. Primjeri kreativnog rada u školskim knjižnicama izloženih na IASL 2019 Na 48. svjetskom kongresu školskih knjižničara (International Association for School Librarianship-IASL) koji se održavao od 21. do 25. 10. 2019. god. u Dubrovniku važnost kreativnosti i stvaralaštva u školskoj knjižnici istakla se izložbenim programom nekoliko školskih knjižnica naše zemlje. Izložbu Glagoljica – pismo, znak, slika priredila je školska knjižničarka-savjetnica Ruža Jozić iz Gimnazije Sesvete, kojom je predstavila knjižnični projekt o starom staroslavenskom pismu i hrvatskom nacionalnom pismu-glagoljici.

BANDO 133


359

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 1. Izložba Gimnazije Sesvete

Izložba se sastojala od živopisno ilustriranih glagoljičkih inicijala s pojašnjenjem značenja simbolike slova, koja po svom obliku i položaju imaju dublje značenje i nose u sebi neke kršćanske istine ili tajne.

Slika 2. Izložba Gimnazije Sesvete

Drugu izložbu Glagoljica-staro hrvatsko pismo pripremile su dr.sc. Irena Bando, školska knjižničarka savjetnica OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka i Marija Purgar, školska knjižničarka mentorica OŠ „Grigor Vitez“ iz Osijeka.

Slika 3. Izložba OŠ Jagode Truhelke i OŠ Grigor Vitez, Osijek

BANDO 134


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

359

One su predstavile međuknjižnični kreativni rad također inspiriran glagoljičkom kulturnom baštinom. Radovi su nastali istraživačkim radom o glagoljici u integraciji Hrvatskog jezika, Povijesti i Vjeronauka, a rezultat su glagoljički inicijali izrađeni u tehnici reljefa u limu.

Slika 4. Izložba OŠ Jagode Truhelke i OŠ Grigor Vitez, Osijek

Treća izložba projekt je školske knjižničarke OŠ Jagode Truhelke dr.sc. Irene Bando pod nazivom Slavonska ornamentika u školskoj knjižnici koji se temeljio na izučavanju zlatovezne tehnike. U radu s učenicima primijenjena je tehnika slikanog zlatoveza, a izrađivali su se straničnici za knjige i ogrlice inspirirani motivima folklorne kulturne baštine slavonske ornamentike.

Slika 5. Izložba OŠ Jagode Truhelke, Osijek

Školska knjižničarka-savjetnica Vanja Jurilj iz OŠ Antuna Mihanovića iz Zagreba predstavila je izložbu Ilustracije pjesme Danijela Dragojevića s ciljem promoviranja hrvatskog pjesništva. Radovi su nastali s učenicima 7. razreda s kojima je prvo prevodila pjesme, a potom su učenici stihove pjesama ilustrirali. Radovi su rađeni u kombiniranoj

BANDO 135


359

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

tehnici slikanja i oblikovanja razvijajući tako kod učenika decentni osjećaj za umjetničko izražavanje.

Slika 6. Izložba OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb

Izložbu Zapis o ptici postavila Anica Tkalčević, školska knjižničarka savjetnica XV. gimnazije iz Zagreba. Ona je predstavila likovno-literarni stvaralački proces koji je rezultirao knjigom Zapis o ptici. Učenici su osmišljavali pjesme o ptici, zapravo o svojoj duši, te na taj način izrazili svoj unutarnji svijet i svoju osobnost.

Slika 7. Izložba XV. Gimnazije, Zagreb

BANDO 136


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

359

Ptica je rast, transformacija, let, lakoća, metafora slobode. Ona je veza zemlje i neba, svijesti i podsvijesti, povezuje se s dušom i svijetom duha. Zadivljuje njena sposobnost snalaženja u beskrajnim prostranstvima, smjelost u ovladavanju visinama...U likovima ptica, otvarali su se različiti beskonačni svjetovi, unutarnji mikrokozmosi svakog učenika...Ova je knjiga pokušaj da vidimo i čitamo iz različitih perspektiva. (A. Tkalčević) Osim stvaranja poezije, učenici su svoju impresiju ptice izrazili na likovnoj radionici izrađujući kaširane i keramičke ptice.

Slika 8. Izložba XV. Gimnazije, Zagreb

Izložbu Lektira kao inspiracija postavila je školska knjižničarka Marina Kljunak Čuikin iz Umjetničke škola Luke Sorkočevića iz Dubrovnika. Ona je predstavila izložbu crteža učenika inspiriranih pojedinim lektirama kao što su: Mali princ ( Exuperry), Pakao (Alighieri), Crni mačak (Poe) i Preobrazba (Kafka). Projekt je ostvaren u suradnji s Hrvatskim jezikom i školskom knjižnicom te je dokaz koliko je u školskoj knjižnici protkano kreativno, umjetničko i likovno stvaralaštvo.

Slika 9. Izložba Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Dubrovnik

BANDO 137


359

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 10. Izložba Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Dubrovnik

Zaključak Školska knjižnica je inspirativno mjesto za razvoj kreativnosti i stvaralaštva koje ponajprije ovisi o kreativnosti i entuzijazmu školskog knjižničara, o adekvatnom izboru inspirativnih metoda i tehnika, kao i samom procesu učenja i poučavanja. Takve se aktivnosti najuspješnije provode integracijom više nastavnih predmeta uobličeno u projekt, istraživanje ili kreativne radionice u školskoj knjižnici Ukoliko se projekt sastoji od stvaralačkog rada neophodno je radove prezentirati izložbom kako bi se dobila informacija o procesu stjecanja znanja. Osim predstavljanja rada u školskim knjižnicama važna uloga izložbe je i samoaktualizacija učenika autora radova, ali isto tako izložbe motiviraju druge učenike i nastavnike na osmišljavanje i realizaciju nekih svojih novih ideja.

BANDO 138


FESTIVAL SLIKOVNICE “ČUVARI PRIČA” : ŠUME PRIČAJU Dubravka Pađen Farkaš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek dubravka@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

360

Po peti put za redom Gradska i sveučilišna knjižnica organizirala je Festival slikovnice “Čuvari priča“, koji će se održavao u sklopu programa Osječkog ljeta kulture 2019., u razdoblju od 4. do 6. srpnja. Festival slikovnice nastao je iz zajedničke suradnje Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Udruge za rad s mladima Breza, Studija za promicanje kulture i kreativnoga izražavanja – GEKKO te Dječje osječke kreativne kućice Dokkice 2015. godine kada je organiziran po prvi puta. Cilj je Festivala objediniti edukativnu, umjetničku i socijalnu komponentu te doprijeti do nove, mlade publike i proširiti njihov estetski doživljaj vezan uz kvalitetnu ilustraciju i tekst.

Slika 1. Program Festivala slikovnice

PAĐEN FARKAŠ 139


360

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Program Festivala slikovnice „Čuvari priča“, namijenjen djeci i odraslima, obuhvatio je izložbe ilustracija renomiranih lokalnih i međunarodnih umjetnika, predstavljanje slikovnica, susrete s ilustratorima i piscima, radionice s umjetnicima, predstave, performanse i brojne druge zanimljive sadržaje koji su se odvijali na osječkim ulicama, trgovima i parkovima, Muzeju likovnih umjetnosti, galeriji Waldinger i prostorima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Slika 2. Program Festivala slikovnice

Ciljevi održavanja Festivala su ukazati kako je slikovnica vrijedno umjetničko djelo, predstavljanje stranih te domaćih autora i ilustratora, poticanje dijaloga između pisca, ilustratora i nakladnika te popularizacija domaće slikovnice među širokom publikom (djecom i odraslima). Jedinstvena je to priča koja kroz književno likovne radionice, ističe važnost čitanja i senzibilizira najmlađe za pisanu riječ. U navedena tri dana Festival je ugostio renomirane stručnjake, umjetnike i kreativce od kojih ističemo muzejsku pedagoginju Leonildu Conti, knjžničarsku savjetnicu

Danielu

Skoković,

multimedijalnu

umjetnicu

Tihanu

Ostreš,

i

multimedijalnog umjetnika Zdenka Bašića, ilustratorica Željku Mezić, profesora glazbe Milana Zlatkovića, ilustratoricu Kseniju Vladimirovna Zlatković, ilustratora Dražena

PAĐEN FARKAŠ 140


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

360

Jerabeka, ilustratora Vane Kosturanova, grafičkog dizajnera Davora Vrandečića, lutkaricu i scenografkinju Darku Erdelji, ilustratoricu i lutkaricu Marijanu Jelić i animatoricu i predavačicu francuskog jezika Nadu Jovanović.

Slika 3. Autori izložbe i voditelji radionica

Za sudjelovanje u šarolikom programu tražilo se mjesto više, a brojni gosti, djelatnici Gradske i sveučilišne knjižnice te volonteri na već otprije bajkovitu lokaciju unijeli su dašak šume, dodir čarolije, pljusak boje i oživjeli brojne poznate i manje poznate priče i bajke.

Slika 4. Dio atmosfere s Festivala slikovnice

PAĐEN FARKAŠ 141


360

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 5. Radionice na Festivalu slikovnice

Slika 6. Organizatori

PAĐEN FARKAŠ 142


NOVI ŽIVOT UNIŠTENIH KNJIGA Andreja Grošelj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek andreja@gskos.hr Katarina Jukić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek katarinam@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

361

Melita Nađ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek melita@gskos.hr

Svi mi iz knjižničarske struke upoznati smo s procedurom otpisa knjiga i svjesni smo činjenice da knjige otpisane po osnovi uništenosti zaista više nisu pogodne za čitanje. Mnogi od nas smatraju da od takvih knjiga ipak nema potrebe posve odustati, a mi s Odjela za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek neizmjerno smo sretni da to ni ne moramo već ljubav prema knjigama možemo pretočiti u kreativne radionice. Uništene knjige ponekad su u tako lošem stanju da je upitno je li uopće ispravno svrstati ih u otpadni papir, a kamoli što drugo. No i među takvim primjercima bude dijelova koji se još uvijek mogu koristiti, iako na posve drukčiji način no što je knjigama prvenstveno namijenjeno, ali ipak tako da barem dijelom ostanu s nama. Korice i ovitci najčešće se oštete u prevelikoj mjeri pa ćemo se, zbog duljine trajanja razdoblja potrebnog da se sakupi dovoljna količina da završimo započete projekte, detaljnijoj priči o njima posvetiti drugom prilikom. Što se listova knjiga tiče, prikupljanje ide mnogo brže i popriličan je broj, kako ukrasnih tako i uporabnih predmeta u našoj knjižnici, nastao ili ukrašen upravo zahvaljujući tom materijalu i ovdje ćemo podijeliti svoja iskustva sa svima koji žele okušati se u takvom načinu recikliranja. Najočuvanije listove ili dijelove listova odvajamo za izradu predmeta u slučajevima kada koristimo printer jer prije svega nastojimo paziti da se ne ošteti sam stroj. Ispis printerom uvelike olakšava i ubrzava proces izrade zahtjevnijih motiva i od velike je

GROŠELJ / JUKIĆ / NAĐ 143


361

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

pomoći u situacijama kada je potrebno napraviti veći broj što sličnijih oblika. Fotografije u nastavku (slika 1.) prikazuju dvije vrste trodimenzionalnih borića i dio dvostranih zvijezda, kod kojih smo zahvaljujući isprintanim šablonama na jednostavan način postigli da se rubovi stranica gotovo savršeno poklapaju. Zahtjevniji dio izrade takvih ukrasa izrezivanje je motiva, ali je ono vrlo korisna vježba za razvijanje fine motorike mlađih sudionika radionica.

Slika 1. Neki od predmeta izrađenih i ukrašenih različitim tehnikama u kojima su korišteni listovi uništenih knjiga

GROŠELJ / JUKIĆ / NAĐ 144


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

361

Kada organiziramo jednostavnu kreativnu radionicu ili ne znamo točan broj polaznika, najčešće se odlučujemo za izradu likova ili modela origamijem. Tradicionalna tehnika te popularne vještine slaganja papira zahtijeva samo papir određenih dimenzija i petnaestak minuta do pola sata vremena. Modularni origami, nešto je veći izazov. Osim određenog broja papira istih dimenzija, potreban je i popriličan broj sati rada ili veći broj sudionika te, priznajemo, vrlo rijetko uspijemo izdvojiti dovoljno vremena da bismo u jednom danu završili započeto. Sličan princip rada kao kod modularnog origamija, gdje se izrađuje veći broj "jednakih" dijelova, koristimo na radionicama koje organiziramo pretežno u zimskim mjesecima jer su naj taj način nastali trenutno najpopularniji božićni ukrasi u Knjižnici. No ovdje se primjenjuje posve drukčija tehnika "slaganja" papira uz koji se koristi dodatni materijal, pribor i alat: olovka, škare, pištolj na vruće ljepljenje i podloga na koju se izrađeni dijelovi spajaju u cjelinu (slika 2.).

Slika 2. Posljednjih nekoliko godina kod nas u knjižnici najpopularniji zimski ukrasi izrađivani su poprilično jednostavnom, ali vremenski ipak nešto zahtjevnijom tehnikom. Za naučiti princip rada i izraditi manji predmet, poput kugle na fotografiji lijevo, dovoljna je jedna radionica u trajanju od dva sata, dok je izradi adventskog vijenca (fotografija desno) potrebno posvetiti više vremena.

GROŠELJ / JUKIĆ / NAĐ 145


361

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Prigodne poruke ili citate najčešće prenosimo čestitkama koje ukrašavamo quilling ili kirigami tehnikom, ali ipak najviše pažnje privuku riječi ili prizori kreirani na stranicama knjige (slika 3.). Najpoznatija decoupage tehnika ona je u kojoj se koriste salvete. Na našim radionicama salvete koristimo nešto rjeđe jer njihova prozirnost često zahtijeva prethodno bojanje podloge, dok decoupage od papira ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu podloge te ga koristimo za ukrašavanje predmeta izrađenih od svih vrsta materijala (slika 4. i slika 1.). Već godinama ne koristimo posebno ljepilo za decoupage, već svaki sloj papira prije i nakon nanošenja na podlogu, kistom premazujemo mješavinom drvofiksa i vode. Slika 3. Jedan od rijetkih primjera kada je knjiga u dovoljno dobrom stanju da se iskoriste skoro svi njezini dijelovi.

Slika 4. Tijekom godine nastojimo održati barem jednu decoupage radionicu. Polaznike najčešće upoznajemo s decoupageom od papira budući da je upravo papir najzahvalniji materijal jer ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu predmeta koji se ukrašava.

GROŠELJ / JUKIĆ / NAĐ 146


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

361

Papir se može i lagano provući kroz spomenutu mješavinu, slično postupku koji se koristi prilikom kaširanja te ga se potom prislanjanjem zalijepi na željenu podlogu. Naši stari držači za knjige nakon "decoupage makeovera" nisu samo zasjali novim sjajem već su prestali biti opasni po prste jer smo s nekoliko slojeva papira vrlo uspješno ublažili njihove oštre rubove (slika 4.). Komadići papira koji ostanu nakon provedbe bilo koje od navedenih radionica odvajaju se za radionicu na kojoj izrađujemo reciklirani papir (slika 5.). Cjelokupan proces recikliranja papira, od pripreme starog papira za preradu pa sve do sušenja novonastalog, traje nekoliko dana, ali radionica nije komplicirana i prilagođena je svim dobnim skupinama, a njezina provedba s polaznicima traje u rasponu od jednog do tri sata, ovisno o broju sudionika i količini materijala koji se priprema. Godišnje provedemo desetak takvih radionica, a na svakoj nastane dovoljno recikliranog papira za jednu ili dvije kreativne radionice. Moramo napomenuti da ne pravimo uvijek papir u klasičnom obliku, ponekad to budu papirnate "bombice", koje u sebi kriju sjemenke voća, povrća, začinskog ili ukrasnog bilja te su najmanjim polaznicima zanimljiva pomoć u njihovu vrtlarenju. Od iste mase mogu se oblikovati i različiti jednostavniji oblici, a uz dodatak ljepila i oni kompliciraniji.

Slika 5. Komadiće različitih vrsta papira i kartona preostale od kreativnih radionica koristimo za izradu novog papira koji se može vidjeti na fotografiji.

GROŠELJ / JUKIĆ / NAĐ 147


4. GISKO TJEDAN HARRYJA POTTERA Katarina Jukić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek katarinam@gskos.hr Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

362

Merien Hadrović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek merien@gskos.hr

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizirala je već četvrtu godinu manifestaciju pod nazivom “GISKO tjedan Harryja Pottera“ od 26. do 31. kolovoza 2019. godine. S obzirom na dosadašnje pozitivne reakcije i zanimanje korisnika, već po završetku 3. Tjedna, odlučeno je da će se nastaviti s projektom i sljedeće godine. Tijekom tjedna održane su različite radionice, organizirana je izložba knjiga i kolekcionarskih predmeta na temu Harryja Pottera, kao i igraonice društvenih igara. Ova je manifestacija plod rada Knjižnice, ali i uspješne suradnje s Udrugom Breza kroz projekt Lonac. Tjedan je započeo svečanim otvaranjem na kojemu je uprizoren i ulomak iz knjige Harry Potter i ukleto dijete. Prigodnu predstavu pripremile su korisnice GISKO i veliki fanovi Harryja Pottera. Knjižnica je u sklopu manifestacije ugostila i poznatog hrvatskog umjetnika Zdenka Bašića na radionici Upoznajte svijet čudesnih bića. Sljedeća tri dana usporedno su se odvijale radionice Bijeg iz Azkabana (Escape room), Društvene igre te izrada čarobnih straničnika, 3D zvrčki i 3D naočala u prvom dijelu dana. U popodnevnim satima održale su se radionice Susret s Aragogom tijekom koje su sudionici koristeći znanje iz Harry Potter serijala pokušavali prijeći prepreke i doći do velikog pauka

JUKIĆ / TURK / HADROVIĆ 148


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

362

Aragoga; Čarobnjački šah, poseban zbog magičnih figuri tj. sudionika radionice i već tradicionalni metlobojski turnir za kojim interes ne opada ni nakon 3 godine.

Slika 1. Prizor iz prigodne predstave

Peti dan održale su se dvije potrage, Obuka za aurore, namijenjena sudionicima od 9 do 15 godina te Potraga-koja-se-ne-smije-imenovati namijenjena korisnicima starijima od 16 godina. Potraga za mlađe sudionike održavala se u prostoru cijele Knjižnice uz Pomoć mape za haranje, posebno izrađene za Tjedan, koja je prikazivala tri razine Knjižnice bez oznaka prostorija. Cilj radionice bilo je pronaći sve tragove označene na mapi redom kojim su označeni te ih povezati kako bi dobili posljednji trag. Potraga za starije sudionike odvijala se u centru grada Osijeka uz pomoć Mape za haranje. Na svakom označenom mjestu sudionici su trebali pronaći QR kod koji je sadržavao zagonetku. Rješavanjem svih zagonetki i povezivanjem pojmova dobili su tajnu lozinku potrebnu za dobivanje posljednjeg zadatka. Posljednji dan održana je Č.A.S. provjera znanja tj. kviz za mlađe od 16 godina te O.Č.I. provjera znanja, Harry Potter Pub kviz koji se održao u caffe baru Peppermint. Posljednji dan održano je i zatvaranje Tjedna uz podjelu nagrada sudionicima u brojnim kategorijama.

JUKIĆ / TURK / HADROVIĆ 149


362

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 2. Potraga-koja-se-ne-smije-imenovati

S obzirom da je ovo bio već četvrti put održavanja Tjedna, organizatori i volonteri potrudili su se izraditi nešto novo, kako bi sudionicima koji dolaze svake godine bilo još zanimljivije.

Slika 3. Turnir u Metloboju

JUKIĆ / TURK / HADROVIĆ 150


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Slika 4. Susret s Aragogom

Slika 5. Čarobnjački šah

JUKIĆ / TURK / HADROVIĆ 151

362


362

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Izložba koja je dosad bila postavljena u prostor izložbene aule i Američkoga kutka, ove je godine proširena na sve dijelove Knjižnice te je tako obuhvaćala uz navedeno i Dječji i Posudbeni odjel, Studijsku čitaonicu te dvorište Knjižnice. Vrijedne ruke knjižničara, članova obitelji i volontera i ove su godine izradile nove rekvizite i dekoracije. Uz prošlogodišnje zrcalo Erised, peron 9 ¾, leteće ključeve, dementora i vrt čudesnih zvijeri ovogodišnje novine bile su Ford Anglia, kao rekvizit za slikanje, Sat magične izloženosti, Aragog, kao dodatak vrtu čudesnih zvijeri te Snapeov kabinet i Učionica profesorice Umbridge, dva prostora Američkoga kutka ukrašena u potpunosti.

Slika 6. Harry Potter Pub kviz

Kao i prethodnih godina i 2019. godina nije bila izuzetak po donacijama sponzora i partnera te radu volontera pomoću kojih smo osigurali nagrade za sudionike i potrebne materijale kako za radionice tako i za nove dekoracije.

JUKIĆ / TURK / HADROVIĆ 152


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

362

GISKO Tjedan Harryja Pottera projekt je koji se odvija već četvrtu godinu posljednji tjedan u kolovozu kako bi se promovirala pisana riječ, posebno ona namijenjena djeci i mladima, upotpunilo slobodno vrijeme te animiralo korisnike na dolazak. Iskustvo nam pokazuje da popularnost malog čarobnjaka Harryja s prolazom vremena ne opada. Svake godine dolaze novi korisnici, a prijave za radionice, od kojih neke podržavaju i do 40 sudionika, popunjene su već u prva dva dana. Knjižničarke uključene u projekt i same su veliki ljubitelji serijala te zaista s užitkom smišljaju nove igre, zagonetke i pitanja, kako bi čaroban svijet Harryja Pottera još više približili sudionicima. S obzirom na brojne pozitivne komentare kako sudionika na radionicama tako i ostalih korisnika koji su prošetali izložbom namjera je projekt nastaviti i sljedećih godina. Cilj je Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku nastaviti s ovakvim tematskim tjednima, s naglaskom na knjižnicu kao kulturno središte lokalne zajednice, mjesto kreativnosti i druženja, književnih susreta i zabave.

JUKIĆ / TURK / HADROVIĆ 153


OCJENE I PRIKAZI


LIBRARY PROGRAMS AND SERVICES : THE FUNDAMENTALS / G. EDWARD EVANS ... [ET AL.]. SANTA BARBARA, DENVER : LIBRARIES UNLIMITED, COP. 2015. Stjepan Zlatić Veleučilište u Požegi Knjižnica stjepan.zlatic@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

363

Knjiga „Library programs and services“ autora Edward G. Evansa, Margaret Zarnosky Saponaro, Holland Christie i Carol Sinwell osmo je izdanje knjige u nakladi „Libraries unlimited“. Knjiga je koncipirana kao kompletan priručnik za osnovne djelatnosti bilo koje knjižnice. 496 stranica knjige podijeljeno je u 4 dijela s ukupno 19 poglavlja, te unatoč velikom obujmu pruža jasnost i svrhovitost u svakom poglavlju. Prvi dio knjige odnosi se na opći dio rada knjižnice s 2 poglavlja, uvodnim koje obuhvaća principe i osnovne funkcije javnih knjižnica, te poglavlje o uslugama za korisnike općenito s naglaskom na korisnike i njihove potrebe, kvalitetu usluga općenito i obuku informatora. Drugi dio, osnovne djelatnosti knjižnica s ukupno 7 poglavlja pruža pregled referentnih usluga, edukativni aspekt rada knjižničara, pristup dokumentaciji, kolanje odnosno posudbu građe, knjižnu građu odnosno tiskane zbirke, multimedijalne zbirke i e-građu. Ova poglavlja relativno su opsežna i referiraju se na većinu potencijalnih izazova za knjižničare, bilo da je riječ o problematici izgradnje različitih zbirki, osiguravanju pristupa građi za različite skupine korisnika ili problematike pristupa radu s e-izvorima. Treći dio odnosi se na specijalizirane programe i usluge s 3 poglavlja, razlike u programima i uslugama, pristup računalu, te društvene mreže u službi knjižnica i njihovih usluga. Treći dio u velikoj se mjeri odnosi na rad knjižnica prema van, odnosno konkurentnosti knjižnica kao institucija u 21. stoljeću. Četvrti dio sadrži 7 poglavlja i tiče se operativnog aspekta rada knjižnica, i to van samih knjižničnih usluga. Poglavlja su redom: zakonski aspekti, etički aspekti, osoblje, sigurnosni aspekti, vrednovanje knjižnica odnosno procjene uspješnosti, financiranje knjižnica, te knjižnice kao mjesto. Operativni aspekt knjižnica bitan je za poslovanje svake knjižnice, te su u svim poglavljima teme prilično precizno razrađene.

ZLATIĆ 157


363

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

Pri čitanju ove knjige važno je napomenuti da je riječ o američkom izdanju, priručniku prvenstveno za američke knjižnice, te da unatoč tome što osnove vrijede za većinu svjetskih, pogotovo javnih knjižnica, dio knjige ipak treba uzeti s određenom rezervom. Kada se govori o specifičnim područjima poput stručne klasifikacije, obrazovanja knjižničara, financiranju, legislativnom aspektu i potrebama korisnika vrijedi uzeti u obzir da su okolnosti djelovanja knjižnica u Hrvatskoj osjetno drugačija. S time, velik dio knjige može se primijeniti na bilo koju knjižnicu koja obnaša ulogu narodne knjižnice u Hrvatskoj.

Slika 1. Knjiga “Library programs and services”

Zanimljiv dodatak poglavljima su iskustva autora, prijedlozi knjižničnih vijeća, te korisne poveznice koje dublje ulaze u problematiku samih tema ili daju potencijalna rješenja i ideje za različite nedoumice ili probleme u određenim područjima. Iskustva autora zornim primjerima pokazuju česte probleme s kojima se knjižničar može susresti u svakodnevnom radu, primjerice, u poglavlju o e-izvorima, konkretno “streamingu” filma u obrazovne svrhe, autor navodi primjer kako je trebalo oko 6 mjeseci da se s

ZLATIĆ 158


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

363

izdavačem postigne dogovor o prijenosu filma za studente, te da iz različitih razloga nije bilo moguće prenositi film na više uređaja studenata, bilo zbog ograničenja prava na prijenos, bilo zbog velike količine podataka i problema s wi-fi-jem. Također, na kraju svakog poglavlja nalazi se popis literature, te postoje reference kroz tekstove kao pomoć u traženju daljnjih informacija. Iz same knjige vrijedi izdvojiti nekoliko poglavlja koja u velikoj mjeri mogu pomoći promišljanju o radu knjižnica kod nas. To su prije svega poglavlje br. 2 – usluge za korisnike, te poglavlje br. 4 – edukativni rad knjižničara. Budući da su korisnici možda i najbitniji razlog postojanja knjižnica, naglasak na njima, bilo kroz usluge općenito, a naročito kroz edukativni rad, te obuci knjižničara za djelatnosti poučavanja, uvid u ta dva poglavlja mogu kvalitetno poslužiti svakoj knjižnici koja u budućnosti namjerava dio svog rada koncentrirati na taj aspekt poslovanja. U četvrtom poglavlju vrlo su precizno objašnjene mogućnosti i načini poučavanja u knjižnicama, kao i važnost informacijske pismenosti, školske pedagogije u knjižnicama, te korištenje novih tehnologija u svrhu poučavanja. Deveto poglavlje, e-izvori, koncizno nabraja i stavlja u kontekst knjižnica različite izvore u elektroničkim formatima, kao i razlike između konvencionalnih i eizvora. Baze podataka, e-knjige, “streaming”, web sadržaji, institucionalni repozitoriji i digitalizirana knjižna građa opisani su, te su na mjestima napisane preporuke za njihovo korištenje ili navedeni izvori za daljnje istraživanje problematike. Dvanaesto poglavlje, naročito dio vezan uz društvene mreže također, kao i prethodna poglavlja nabraja različite trenutno aktualne mreže korisnika u koje se knjižnica može uključiti u svrhu ostvarivanja kontakta sa što većim brojem korisnika i u svrhu što veće vidljivosti na webu, a posljedično i uopće. Naveden je i bitan aspekt mjerljivosti odnosno koristi od vidljivosti na društvenim mrežama, to jest, kako čitati statistiku i kako iskoristiti povratne informacije o statistici za unaprjeđivanje vidljivosti knjižnice i privlačenja novih korisnika. Za kraj, 17. poglavlje, odnosno vrednovanje knjižnica, kao što i sam naslov kaže, govori o važnosti, mogućnostima, metodama i posljedicama vrednovanja knjižnica i njenih usluga. Kroz nekoliko koraka, od odabira alata za vrednovanje, anketa i intervjua do instrumenata za analizu tako dobivenih podataka, u poglavlju se pokušava naglasiti važnost objektivnog ocjenjivanja vlastite knjižnice kao takve i prezentirati moguće ishode temeljene na dobivenim povratnim informacijama. Naročito je zanimljivo što su ishodi

ZLATIĆ 159


363

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

podijeljeni po tipovima knjižnica – sveučilišnim, javnim, školskim i specijalnim, te je primjenjivo i za većinu knjižnica u Hrvatskoj. Zaključno, ova vrlo opširna, ali u isto vrijeme koncizna i sažeta knjiga u velikoj mjeri može koristiti djelatnicima knjižnice u svrhu unaprjeđivanja svog rada i podizanja kvalitete knjižnice. Naročito veće knjižnice s većim brojem zaposlenih i više odjela mogu iskoristiti iskustva i ideje autora za opći razvoj svojih odjela, ali i za rješavanje specifičnih problema unutar područja svog rada. U 21. stoljeće ušli smo koristeći nove tehnologije, ali trendovi se mijenjaju iz godine u godinu, pa tako i potrebe korisnika, ali i samih djelatnika knjižnice. Ova knjiga u tome može pomoći na kratke i duge staze, služeći kao katalog za pronalaženje rješenja za svakodnevne izazove rada u knjižnici.

ZLATIĆ 160


sadržaj ČLANCI Balić, Silvestar

Nakladnička djelatnost Hrvata u Mađarskoj – pristup korpusu, izazovi, interpretacijske mogućnosti

9-19

Krpan, Keti / Končić Ivana

Slobodnovremenske knjižnične aktivnosti za tinejdžere

20-39

Sudarević, Andrea

Marketing i percepcija elektroničke knjige

40-60

Frančić, Damjana

Rangiranje sveučilišta i mjerenje citiranosti

61-87

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA Landeka, Ankica /Zovko, Tihonija

Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu

91-99

Nikić, Ivica

Povjesnica školske knjižnice - Knjižnica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek

100-108

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA

Lugić, Vedrana / Marojević, Tihomir

Public Libraries and their roles and work with inclusion and learning - studijsko putovanje u Bergen, Kraljevina Norveška

111-123

Zlatić, Stjepan

Putevima svjetskih knjižnica – Wellington, Novi Zeland

124-129

VIJESTI IZ KNJIŽNICA Bando, Irena

Izložbeni program školskih knjižnica na 48. svjetskom kongresu školskih knjižničara - IASL 2019

133-138

Pađen Farkaš, Dubravka

Festival slikovnice “Čuvari priča” : Šume pričaju

139-142

Grošelj, Andreja / Jukić, Katarina / Nađ, Melita

Novi život uništenih knjiga

143-147

Jukić, Katarina / Turk, Ivana / Hadrović, Merien

4. GISKO tjedan Harryja Pottera

148-153

OCJENE I PRIKAZI Zlatić Stjepan

Library programs and services : the fundamentals / G. Edward Evans ... [et al.]. Santa Barbara, Denver : Libraries Unlimited, cop. 2015.

157-160


IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308

ZA IZDAVAČA Marija Čačić / Centar za kulturu Čepin UREDNIŠTVO Tihomir Dunđerović / Osnovna šola Bilje Ljiljana Krpeljević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Srđan Lukačević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Svjetlana Mokriš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Iva Pezer / Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Silvija Šokić / Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice Ivana Turk / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj / Muzej Slavonije Osijek

IZRADA KAZALA / KLASIFIKACIJA RADOVA Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

JEZIČNO UREDIO Siniša Petković / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

GLAVNA UREDNICA / PRIPREMA Merien Hadrović / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek U Osijeku, 02. lipnja 2020.


Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2019./2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2019./2 UDK 02 ISSN 1331-145X Godina XXIII. (2019.) 2 OSIJEK

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2019./2  

Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2019./2 UDK 02 ISSN 1331-145X Godina XXIII. (2019.) 2 OSIJEK

Profile for dksbs
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded