Issuu on Google+

TOPUSKO

NA IZVORU ZDRAVLJA


T OPUSKO NAJ… u Hrvatskoj najznamenitije termalno i jedino cretno ljeËiliπte meunarodno priznanto kao najbolje kupaliπno mjesto 1885. i 1896. urbanizirano naselje s najveÊim udjelom parkovnih povrπina drugo mjesto za najureeniji park u kontinentalnoj Hrvatskoj za 2006. g. TopliËke kose, najjuænije staniπte hrasta luænjaka Blatuπa, najveÊe cretno staniπte, ostatak iz ledenog doba najveÊa zbirka prapovijesnih glinenih idola pronaenih na Turskoj kosi kraj Topuskog meu najznaËajnijim antiËkim lokalitetima nalaz najkrupnijih jantarnih skulpturica iz 2. stoljeÊa najstarija i najveÊa gotiËka graevina, cistercitska crkva Bl. Dj. Marije; danas vidljivo proËelje crkve u parku Opatovina park Opatovina, jedan od najstarijih arheoloπkih parkova knjiga M. KuniÊa o Topuskom iz 1827. - najstariji turistiËki vodiË razglednica iz oko 1900. - jedna od najstarijih

2

3


K ADA SE ©TO DOGODILO

u Topuskom?

1102. prvi siguran spomen naselja Toplica u dolini rijeke Gline 1205. hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. poziva crkveni rkveni red ed cistercita u Hrvatsku te im nudi æupaniju Gora,, koja okvirno pokriva prostor danaπnje Banovine or dana ine 1225. Perna, nadomak mak Topuskog, postaje nakon kon Varaædina araædina drugi slobodni kraljevski raljevski grad u Hrvatskoj 1245. u samostanu stanu boravi oravi kralj Bela IV. 1530. odræan Hrvatski raspravlja o ski sabor u Topuskom koj koji ras ra obrani protivv Tur Turaka ka 1540.-1699. posjed topuske zbog turskih opuske opatije opustio je zbo provala te je ponovno Uskocima, Srbima i o naseljavan Vlasima, Usko Hrvatima iz drugih ugih krajeva ajeva 1768. spominje se rimokatoliËka drvena ccrkv crkva podno BabiÊeva Êeva brda, a nedaleko i pravoslavna, takoer drvena lavna, tako a crkva. 1784. - 1882. Topusko jje pod upravom vojnih zapovjednika u Banovini anovini francuske uprave 1809.-1813. 813. epizoda franc francusk prave ubrzava 11818. 8. Topusko posjeÊuje car Franjo I. i nakon toga se ubr va izgradnja gradnja modernog ljeËiliπta Sredinom Topuskom Ëesto Josip redinom 19. stoljeÊa u Topus to boravi ban Jo sip JelaËiÊ aËiÊ i njegova supruga Sofijija 1903. æeljezniËke pruge Sisak-Karlovac 19 3. zavrπetak gradnje æelje ak-Karlovac preko Topuskog Topu kog 1912. elektriËno svjetlo 12. zasjalo elektriËn 1929. Julije Kempf objavljuje monografiju “LjeËiliπte j K bjavljuje monogra te Topusko u Hrvatskoj” s detaljnim oklice aljnim opisom mjesta i o 1944./8-9. svibnja zasjedanje ZAVNOH-a bnja odræava dræava se 3. zasjedan VNOH-a koje postaje prvi Hrva Hrvatski kojem udareni temelji ki Sabor na koj em su udar emelji hrvatske dræavnosti æavn 1944./25.5.-7.6. kulturnih Hrvatske .-7.6 Kongres ku ulturnih radnika Hrv ke 1991. Topusko pobunjenih sko ttrpii golema razaranja zbog sukoba ba po bunjenih Srba i hrvatske policije ske po cije 1995./10. kolovoza ovoza Topusko pusko je osloboeno 2007. obnovljen glavni Josipa JelaËiÊa lavni trg, Trg bana Josi aËiÊ

4

5


L EGENDA SLIKA NA APERITIV BARU Janko DraπkoviÊ 1770. - 1860.

“Jantarni grob” rimsko doba; lik djeËaka s koπaricom na listu vinove loze. Nalaz iz 1976. prilikom gradnje kuÊe MarkoviÊ. Ogrlica, zlato i jantarna zrnca, vreteno - jantar.

Epigrafska ostavπtina Potpisi gostiju ljeËiliπta Topusko iz spomen-knjige “Spomenica I.” 1818.-1928.

Frankopan 1670. Knez Orfej Frankopan, posljednji iz loze Frankopana, pokretaË urote ZrinskihFrankopana.

August Frederic Marmont 1774. - 1852.

Ivan Trnski 1819. - 1920. Borac za narodna prava, veliki æupan bjelovarsko-kriæevaËki, pukovnik, knjiæevnik, prevoditelj slavenskih i njemaËkog jezika. 29.9.1889. u svojoj 72. godini æivota zapisao je na dvije stranice Spomenice opis Topuskog i dogaaje u proteklih 70 godina.

Ivana BrliÊ MaæuraniÊ 1874. - 1938. Unuka Ivana MaæuraniÊa. U Topuskom boravi sa suprugom Vatroslavom 10.8.1914. Knjiæevnica, “PriËe iz davnina” i “©egrt HlapiÊ”, prva æena Ëlan Akademije, dvaput predloæena za Nobelovu nagradu.

Francuski vojskovoa, marπal, guverner ilirskih provincija 1806. - 1811.

Ivan MaæuraniÊ 1814. - 1890.

Maksimilijan Vrhovec Biskup, politiËar, mecena kulturnih stvaranja, pristaπa ideje narodnog pokreta.

Pjesnik - Smrt Smail age »engiÊa, politiËar, odvjetnik u Karlovcu, aktivni sudionik Ilirskog pokreta, hrvatski ban, “ban puËanin” 1873. - 1880.

Franjo I Habsburπki 1768.-1835.

Petar PreradoviÊ 1812. - 1872.

Car i kralj Austro-Ugarske i Hrvatske

Pjesnik - Putnik, Zora puca bit Êe dana, Miruj, miruj srce moje, Ëasnik I. banske pukovnije u Glini. U Spomenicu se potpisuje

Ignjat Gyulaj 1763. - 1831.

15.9.1856.

Hrvatski ban 1806. - 1831. grof, austrijski general

Ivan KukuljeviÊ Sakcinski 1816. - 1886.

Josip JelaËiÊ Buæimski 1801. - 1859.

PolitiËar, pjesnik, povjesniËar, diplomat. OsnivaË mnogih druπtava i Akademije, utemeljitelj moderne hrvatske historiografije. Za Topusko je napisao “Historijski

Hrvatski ban 1848. - 1859. Simbol narodnog pokreta i otpora tuinskom prestiæu, grof, podmarπal, zapovjednik I. banske pukovnije u Glini 1831.-1848. pristaπa ukidanja kmetstva.

Sofija JelaËiÊ 1834. - 1877. Grofica Stochau, supruga bana JelaËiÊa

6

Grof, politiËar, knjiæevnik, prosvjetitelj, humanist, pokretaË i ideolog ilirskoga pokreta. Prvi pisani tekst u Spomenici na hrvatskom jeziku glasi: “Domovina nas je odgojila, njezin je naπ æivot, braÊo mila.”

7

nacrt Opatije Topusko.”

Fra Grga MartiÊ HercegovaËki franjevac, pjesnik, radi ËistoÊe jezika prozvan “hrvatskim Homerom,” prevodi Homerovu “Ilijadu,” djela “Osvetnik,” “ZapamÊenja” i dr., pristaπa Ilirskog


pokreta. 1891. u Spomenici vrlo slikovito opisuje ljekovito djelovanje termalnih izvora i blata i daje “Pravila æivota sa savjetima.” Ako hoÊeπ da budeπ Ëio i zdrav Ëuvaj se vina bez vode, ne jedi noÊu, ne spavaj popodne, ne ljuti se, πeÊi po zraku.

dr. Vjekoslav KlaiÊ 1849. - 1922.

Josip Eugen TomiÊ 1842. - 1906.

Ivan FilipoviÊ 1823. - 1895.

Knjiæevnik, banski savjetnik, piπe zabavnu prozu iz graniËarskog æivota poturice, “Melita,” “Zmaj od Bosne.” Dva puta boravi u Topuskom s obitelji, posljednji put 24.8.1900.

Knjiæevnik, pedagog, politiËar, æupanijski πkolski nadzornik, piπe rodoljubne pjesme, ureuje Ëasopise, obrauje prvi hrvatski zakon o πkolstvu. Potpis u Spomenici iz 1882.

Izidor Krπnjavi 1845. - 1919.

Dragutin Hirc

Profesor povijesti-umjetnosti SveuËiliπta u Zagrebu, slikar, knjiæevnik, znanstvenik, restaurator mnogih crkava i πkola. Prevoditelj Danteove “Boæanske komedije.” Potpis u spomenici iz 1850.

Prirodoslovac, geograf, putopisac, vodi botaniËki Zavod fakulteta u Zagrebu.

Dragutin GorjanoviÊ Kramberger 1856. - 1936. Paleontolog, geolog, paleoantropolog, sveuËiliπni profesor geografije u Zagrebu, Ëlan Akademije, osnivaË Ëasopisa “OtkriÊe krapinskog praËovjeka.”

Imbre IgnjatoviÊ Tkalac 1842. - 1912. PolitiËar, knjiæevnik, pravnik, tajnik TrgovaËke komore u Zagrebu, æivio i radio u Karlovcu, opisuje povode za ilirski preporod u “Uspomenama iz Hrvatske.”

PovjesniËar, politiËar, sveuËiliπni profesor. Djela “Povijest Hrvata” do 1608, “Zrinski i Frankopani,” “Povijest Bosne.” Opisuje i povijest Topuskog.

Ljubo BabiÊ - Ksaver ©andor –alski 1854. - 1935. Knjiæevnik, politiËar, kroniËar druπtva

Ferdo ©iπiÊ 1869. - 1940. PovjesniËar, sveuËiliπni prof. Piπe “Pregled povijesti hrvatskog naroda,” “Povijest Hrvata u vrijeme hrvatskih vladara,” biografije i dr.

Herman Bolle 1876. - 1948.

Tadija SmiËiklas 1843. - 1914.

Arhitekt, graditelj, restaurator historizma i elektrizma zagrebaËke katedrale, Arkade Mirogoj, ObrtniËka πkola, palaËa HAZU. Kriæ legije Ëasti na Svjetskoj izloæbi u Parizu 1900.

PovjesniËar, politiËar, pisac - “Povijest Hrvatske,” sveuËiliπni profesor, Ëlan Akademije, predsjednik Matice Hrvatske.

Milan BegoviÊ 1876. - 1948.

PolitiËar, knjiæevnik, dr. filozofije, najistaknutiji borac za hrvatsku nacionalnu ideju, narodni zastupnik, osnivaË i ideolog Stranke prava.

Knjiæevnik, prevoditelj, profesor dramaturgije. Pseudonim Xeres de la mayora. Djela “Boccadoro,” “Giga BariÊeva,” “Jahta,” “Vrelo,” libreto GotovËeve opere “Ero s onog svijeta.” U Spomenici opisuje svoj boravak u Topuskom i druæenje s V. Nazorom.

Hugo BadaliÊ 1851. - 1900.

Vladimir Nazor

knjiæevnik, pjesnik, prevoditelj, profesor i ravnatelj gimnazije u Zagrebu, piπe libreto za operu I. Zajca “Nikola ©ubiÊ Zrinski.” 25.8.1892. u Spomenicu zapisuje: “Boæje prirode moÊ rasnovitim djeluje radom, ËovjeËe, nek ti je njen uzorom veliki hip.”

Knjiæevnik, pjesnik, profesor i direktor πkola i domova. Djela “Veli Joæe,” “Medvjed Brundo.” Boravi u Topuskom u nekoliko navrata. Prva dva boravka upisuje u Spomenicu, a treÊi, ujedno i najpoznatiji, kao predsjednik III zasjedanja ZAVNOH-a 1944.

Dr. Ante StarËeviÊ 1823. - 1896.


O KUSI BANSKOG STOLA

8

1853. godina - Sofijin bal

1857.

srpanj - Sofija prvi put boravi u LjeËiliπtu Topusko. O tome svjedoËi njezin potpis i potpis bana JelaËiÊa u “Spomenici LjeËiliπta Topusko”. Na kraju 1. knjige “Spomenice” nalazimo tekst Ivana Trnskog iz 1889. godine u kojem se meu najznaËajnijim trenucima za Topusko istiËe Sofijin boravak i oporavak: “U hvalu toplica imam i to spomenuti, da je banica Sofija barunica JelaËiÊka rodjena grofica ©tokavska u ponjavi s koËije snimljena te tako i iz sobe u vodu noπena, pak je za nekoliko nedilja prohodila i joπ u Topuskom plesala!” Ipak najvaænije svjedoËanstvo vezano za Sofijin bal pruæa nam spisateljica Dragojla JarneviÊ u svom “Dnevniku”. Dragojla je u Topusko doπla upravo na dan samog bala 16. srpnja, a dan poslije napisala je iscrpan opis slavlja. Bal su priredili Ëasnici Prve banske i slunjske graniËarske pukovnije, a odræao se zadnjeg dana Sofijina boravka u toplicama. Nikolino brdo bilo je ukraπeno crveno-bijelim i crno-æutim zastavama, ureene su dvije streljane i napravljene su sjenice ispod kojih su se nalazili stolovi. Jedna sjenica bila je ukraπena banovim slikama i crveno-bijelim zastavama, a u njoj su se nalazile nagrade za najbolje strijelce te sag i naslonjaË za banicu. Za nju je ureen joπ jedan πator s banovom slikom, ogledalom i divanom, ukraπen bijelim platnom, isprepletenim slovima IS i raznobojnim natpisom “ÆIVILI”

srpanj - drugi Sofijin boravak na lijeËenju u Topuskom (ban je povremeno posjeÊuje). Ovaj put se samo ban upisao u “Spomenicu LjeËiliπta Topusko” Banov potpis i njegova omiljena izreka: “©to Bog dade i sreÊa junaËka.” (Dræavni arhiv u Karlovcu. Zbirka rukopisa, Spomenica LjeËiliπta Topusko, Knjiga 1. (1818 1912) (1934), fol. 37).

9

1862. lipanj - Sofijin treÊi boravak u Topuskom. U “Spomenici LjeËiliπta Topusko” nalazi se njezin potpis od 24. lipnja.


Kremπnite Franjo i Josip 1,5 lisnato tijesto 6 jaja 30 dag πeÊera 3 vanilin πeÊera 22,5 dag oπtrog braπna 1,3 l mlijeka 1,3 korice limuna slatko vrhnje po æelji

Miksati æumanca s 22,5 dag πeÊera i vanilin πeÊerom, dodati 3 dcl mlijeka, pa braπno pomalo. 1,2 lit. mlijeka zakuhati, kad zakipi dodati 1. smjesu, joπ malo prokuhati. IstuÊi snijeg od 6 bjelanjaka i dodati mu 7,5 dag πeÊera. U kuhanu prvu smjesu lagano umijeπati snijeg. Lisnato: ispeÊi obje kore na preokrenutom limu, jednu koru izrezati i ona Êe biti gornja, a donja nek ostane cijela. Proliti kremu na donju koru, preliti po æelji tuËenim slatkim vrhnjem i gore sloæiti izrezano lisnato i posipati πtaub πeÊerom. Ohladiti je i uæivati.

Te slastice je i ban Josip JelaËiÊ jeo svaki Ëetvrtak na carskom dvoru s carem Francem Jozefom privatno. (iako je informacija preuzeta tek s jednog internetskog bloga)

Banski namaz od sira 3 dag maslaca Mijeπati 3 dag maslaca. 1/2 kg zdrobljenog Tome primijeπati 1/2 kg kravljeg sira zdrobljenog kravljeg sira, malo slatkog ili kiselog slatko ili kiselo vrhnje vrhnja, malo perπinova perπinov list lista i vlasca. vlasac


DETALJI IZ TOPUSKOG Razgledavanje Topuskog i okolice najbolje je poËeti iz ureda TuristiËke zajednice opÊine Topusko, Trg bana J. JelaËiÊa 4. Tu se mogu nabaviti promidæbeni meterijali i dobiti druge potrebne informacije. U blizini je autobusni kolodvor, a preko puta knjiænica s galerijom...

Trg bana Josipa JelaËiÊa - srediπte Topuskog Glavna ulica nastala u 19. stoljeÊu kao posljedica razvoja Blatnih kupki u vodeÊe ljeËiliπne kapcitete. Na prijelazu 19. u 20. stoljeÊe kolnik je ureen granitnim kockama. Ulica je dvostrukim drvoredom oblikovana kao glavna promenada, πto je ostala do danas.

Engleski park Park ljeËiliπta, a danas je, pak, u blizini otvorenih bazena pa mu i dalje pripada srediπnje mjesto. Zasaen je ukrasnim grmljem i egzotama. Zbog raznovrsnosti biljaka park se odlikuje osebujnim koloritom u razliËita godiπnja doba. Ginko biloba. Ljekovito stablo podrijetlom iz Kine i Japana. Kako ta vrsta ima muπko i æensko stablo, nazvani su Adam i Eva. Ærtvenik Jupiteru. Betonska kopija rimskog ærtvenika postavljena tu joπ prije 100 godina. Kamenjar sa πpiljom predstavlja zanimljiv detalj parkovnog ureenja.

10

11

Nikolino brdo Nikolino brdo ime je dobilo po crkvi sv. Nikole, koja se spominje 1334. Arheoloπka iskopavanja obavljena su tu 1942., ali prikupljeni podaci nisu bili dovoljni da se sprijeËi kasnija devastacija. Kraj crkve su 1990. pronaeni starohrvatski grobovi na redove koji su stariji od crkve. Danas dominira trkaËa staza. VeÊ dvjesto godina tu se sade razne vrste drveÊa, grmova i egzota meu kojima se istiËu impozantne sekvoje na poloæaju utvrde.

Spiegelbad - ©piglbad Prostor izmeu Nikolina brda i BabiÊaeva brda nekoÊ je bio najelitniji dio mjesta, bogate proπlosti. Bistri izvor. Bistri termalni izvor izbija iz kamena pjeπËenjaka. Oduvijek je bio na osobitoj cijeni. U jednom od izvora je prilikom ËiπÊenja kaptaæe pronaena veÊa koliËina rimskog novca koji je tu oËito dospio kao dar boæanstvima u znak zahvalnosti za ozdravljenje. Danas je izvor s kaptaæom skriven ispod betonske ploËe. Banska palaËa. Tako je nazvana klasicistiËka kuÊa jer su u njoj Ëesto boravili ban i banica JelaËiÊ. Danas ne postoji. Drvena katoliËka crkva. Prije izgradnje nove crkve 1830. bila je na obronku BabiÊeva brda drvena crkva s grobljem oko nje.


Drvena pravoslavna crkva. Nalazila se bliæe glavnoj cesti. Na planu iz 1827. viπe ne postoji. DraπkoviÊevi podrumi. Navodno je te podrume dao sagraditi feldmarπal grof DraπkoviÊ joπ u 18. stoljeÊu kao vinske podrume. Tu je 1944. bilo skloniπte vijeÊnika ZAVNOH-a i savezniËkih misija. Platane. Kraj podruma, kod glavnog raskriæja nalaze se stare platane, prema vjerovanju iz Napoleonova vremena. Ærtvenik Liberu i Liberi. Veliki kameni Ærtvenik, ara, posveÊen italskim boæanstvima Liberu i Liberi. Pronaen je na antiËkom lokalitetu s druge strane ceste. “Kamena spomenica”. Nedaleko, u produæetku nalazi se stijena “Kamena spomenica,”gdje je takoer bio kamenolom. Od 1818. tu urezuju svoje posvete gosti ljeËiliπta. Prvi se upisao otac modernog Topuskog Ivan Nestor.

Opatovina

Tada tu nastaje park. Godine 2006. osvaja drugo mjesto po ureenosti reenosti u kontine kontinentalnoj Hrvatskoj. U prilogu je karta ucrtanim poloæajem samostanskih objekata. danaπnjeg parka s ucrta Cistercitski samostan. Da Danas su u parku joπ vidljivi ostaci obrambenog jarka u obliku jezerca te udubine s lijepim ojem. Zemljani nasip o perivojem. oko samostana nastao je u 16. stoljeÊu u vrijeme protuturs protuturskih ratova. Na uglovima su bile obrambene kule. Na jednoj od njih danas je mali drveni paviljon. Bl. Dj. Marije. Bila je meu najveÊima Samostanska crkva B svoga doba dimenzi dimenzija 50,50 x 24 metra, graena u razvijenom gotiËkom autori topliËku opatijsku smatraju otiËkom stilu. Neki auto ku crkvu smatraj najznaËajnijim gotiËke arhitekture ajznaËajnijim primjerom g kture u Hrvatskoj. proËelja s pomno klesanim klesancima Danas je vidljiv dio proËelj i bogatim profilacijama, πto πt svjedoËi oËi o vrsnim majstorima moguÊnosti. i investitoru visokih mog ti. Crkva je bila obojena omiljenom cistercitima. ruæiËastom bojom, om om ciste

Posebno mjesto svakako zauzima kompleks ciscercitske opatije u Topuskom. Samostan i crkva sagraeni su kao zaduæbina Andrije II. Graeni su tijekom 13. stoljeÊa (1205.-1282.). Oko samostana iskopan je obrambeni jarak koji je sluæio i kao ribnjak. Dolaskom Turaka u 15. i 16. stoljeÊu opatija propada, a s njom i samo mjesto Toplica. ©to se sve tu dogaalo u 17. stoljeÊu nije dovoljno poznato. Biljeπke iz 18. stoljeÊa govore da je crkva cijela, ali bez krova. PoËetkom 19. stoljeÊa dolazi do ubrzane obnove i izgradnje toplica Topusko pa se obilato rabi kamen iz Opatije kao graevni materijal, i to sve do dolaska cara Franje I. 1818. kada je zabranjeno daljnje razgraivanje.

Glorijeta. Nasuprot Bistrih kupki, u podnoæju Nikolinog brda bila je podignuta glorijeta u Ëast posjeta cara Franje I. 1818. Kasnije je tu bila gostionica. SaËuvale su se samo reprezentativne prilazne stepenice.

12

13


Portal Opatovina koju je podigao Kralj Andrija II. poËetkom 13. st.


M ALE ©ETNICE Ribnjak. Na prilazu mjestu podno Nikolina brda nalazi se umjetno jezero, Ribnjak oko kojega postoji πetnica povezana s Nikolinim brdom te rubnim djelovima mjesta, gdje ima joπ poneπto saËuvanog prirodnog okruæja. ©eganovac. U pjeskovitim slojevima, oko benzinske postaje i potoka ©eganovac, mogu se pronaÊi komadi okamenjena drveta iz davne proπlosti naπeg planeta.

BabiÊ brdo. Staro srediπte mjesta, Spiegelbad, sa sjeverne strane zaklanja BabiÊ brdo. Na zaravanku brda jest rimokatoliËko groblje.

Blaæenkino brdo. Mollinaryjevo vrelo. Na kraju staze koja povezuje parkove Opatovina i Blaæenkino brdo sagraeno je 1877. Mollinaryjevo vrelo u Ëast vojnoga graditelja Mollinaryja.

Nasip uz rijeku Glinu. Zanimljiva πetnica po nasipu nalazi se tik do autobusnog kolodvora, a po nasipu se moæe doÊi do druguh zanimljivih odrediπta. Livadna vrela. To su saËuvani izvori termalne vode, poznatiji kao livadna vrela, u prirodnom stanju.

Greani. Selo s nekoliko zanimljivih staza za πetnju i biciklistiËke ture. SaËuvalo se nekoliko starih drvenih kuÊa.

–on. MoËvarni teren istoËno od Topuskog. Tu su svoja staniπta naπle moËvarne biljke, ribe koje mogu preæivjeti suπu i druge vrste. Tu je hraniliπte Ëaplji i roda koje se Ëesto viaju, osobito oko potoka Graba. Kruæni oblik topliËke kotline –on jako podsjeÊa na krater davno ugaslog vulkana.

14

15

Hrvatsko selo. Na uzviπenju izmeu moËvare –on i rijeke Gline s lijepim pogledom na Topusko. Benkovo vrelo. Vrelo je u drugoj polovici 19. stoljeÊa dao podiÊi Antun Benko u Ëast svog oca Ivana, zapovjednika I. banske pukovnije, Do danas se saËuvalo samo kameno kuÊiπte.

Vranovina. Izmeu πume Orlava i rijeke Gline smjestila su se sela Velika i Mala Vranovina. Æeljezni most. Most dio je topliËkog javnog vodovoda s poËetka 20. stoljeÊa. U πumi iznad JelaËiÊ vrela u jarku Burnjak joπ se mogu vidjeti i druge instalacije vodovoda, odnosno kaptaæa izvora. Kapelica Bl. Dj. Marije. Sagraena potkraj 19. stoljeÊa. JelaËiÊ vrelo. Vrelo je podignuto u πumarku nedaleko od naselja krajem 19. stoljeÊa.

Ponikvari. Selo zapadno od Topuskog izmeu rijeke Gline i TopliËkih kosa. Djelom se saËuvao seoski ambijent.

Turska kosa. Zanimljiv prapovijesni lokalitet uz rijeku Glinu kod brane, benta, PetroviÊ mlina. NekoÊ je tu bio vaæan gaz - prijelaz preko rijeke. Pogledalo. Dio Turske kose. Prapovijesno naselje iz 1. tisuÊljeÊa prije Krista, bilo je s tri strane zaπtiÊeno strminom brda i drvenom ogradom (palisadom), a na pristupaËnom dijelu bio je podignut veliki zemljani bedem. Prapovijesno svetiπte. Nekropola se nalazi na prostoru odakle je pristup naselju lagan pa se moæe pretpostaviti da su ondaπnji ljudi vjerovali kako su duπe predaka mogle, na odreeni naËin, sudjelovati u obrani naselja i drugim ovozemaljskim djelatnostima. Udobrovoljavanje duhova predaka obavljalo se na posebnim kultnim mjestima (svetiπtima). Na kultnome mjestu I. prikupljena je zbirka od gotovo 400 glinenih idola, πto je jedinstven sluËaj u srednjoeuropskoj arheologiji. I danas u narodu postoji vjerovanje da je ovaj prostor uklet.


Termalna voda - naπa, πa, a svje svjetska!

V ODA Termalna voda Topuskog u 1 litri vode sadræava: KATIONA

mg/l

Natrija Kalija Litija Kalcija Magnezija Stroncija Mangana Æeljeza Aluminija

20,361 11,061 0,025 83,602 19,392 0,062 0,046 1,189 0,582

NEDISOCIRANO Silicijeve kiseline UgljiËnog dioksida Sumporovodika

52,976 42,926 0,341

TEMPERATURA VODE 49,5 0C - 68 a0C ANIONA Klorida Fluorida Bromida Jodida Sulfata Hidrokarbonata

mg/l 22,718 0,358 0,138 0,019 108,640 259,990

RADIOAKTIVNOST VODE 4,43 Rn nC/l 0,0040 Ra nC/l 0,0429 “beta” radijacije nC/l 0,0494 “gama” radijacije nC/l IZDA©NOST IZVORA Preko 200 l/s

16

17

Termalna vrela kojima Topusko obiluje vjerojatno su posljednji osljednji o 50 mil. god. ostaci tercijarne vulkanske erupcije prije oko bijanje tople vo Geoloπki odnosi koji su omoguÊili izbijanje vode na ni, πtoviπe, istraæiv povrπinu nisu do danas razjaπnjeni, istraæivanja edena. Postoje bar dvije s takvim ciljem nisu niti provedena. rπinske vode kroz pukotin moguÊnosti. Jedna je da povrπinske pukotine u elikih dubina, gdje se zag zemaljskoj kori prodiru do velikih zagrijavaju i u na povrπinu. Druga je potom, tako zagrijane izbijaju je, pak, teza vi u doticaju s uæare da se najdublji stjenoviti slojevi uæarenom lavom e hladnije sloje uvijaju i lome dospijevajuÊi u pliÊe slojeve, gdje zbog e voda. razlike u temperaturi dolazi do destilacije i tako nastaje IstraæivaË Armand Gautier potkraj 19. stoljeÊa, da bi dokazao ture svoju teoriju, zagrijava 1 kilogram granita do temperature odine od 700 ° C i uspijeva dobiti viπe od 10 grama vode. Godine opuskom uskom 1906. izneseno je miπljenje da su vode vruÊih vrela u Topuskom juvenilnog, odnosno mineralnog podrijetla.

Indikacije - Upalne bolesti sustava za kretanje u fazi remisije - degenerativna oboljenja sustava za kretanje - izvanzglobni reumatizam - metaboliËki reumatizam - rehabilitacija prije i nakon operacija na lokomotornom sustavu - rehabilitacija lezija perifernog motornog neurona - rehabilitacija neuroloπkih bolesnika - sportske ozljede


Za duh i tijelo Uz prirodni Ëimbenik - termalnu hipertermalnu vodu, lijeËenje i rehabilitacija provodi se rekreacijom i metodama fizikalne terapije. Nudimo: elektroterapiju (galvanizacija, elektrostimulacija, DDS, IFS, TES); termoterapiju (parafin, UV terapija, KV); krioterapiju (kriomasaæa, kriooblozi); laser; limfnu drenaæu; magnetoterapiju kao i lijeËenje prirodnim Ëiniteljem termalnom vodom (bazen, kupke u individualnim kadama, podvodna masaæa). Za duh i tijelo -ruËna i podvodna masaæa; tretmani za tijelo (Ëokolada, med, ginger); aromaterapija tijela; anticelulitne masaæe; manikura; pedikura; depilacija; tretmani za lice; jacuzzi kade; body wrapping; body peeling.


KAKO PROVESTI

DAN U TOPUSKOM

- kupanje - πetnja - masaæa - sport - lov - ribolov - gljivarenje - kestenjarenje - piknik - biciklizam

18

19


IzdavaË: TuristiËka zajednica opÊ opÊine Topusko, Trg bana J. JelaËiÊa 4, Topusko tel.: 044/885 203; e-mail: tz-op tz-opcine-topusko@sk.t-com.hr; www.turizam-topusko.com izam-topusko.com Fotografije: arh arhiva Top-Termi d.o.o. Slavica GreguriÊ Urednik: Slavic Lektura: Ana PoklepoviÊ GrafiËko oblikovanje i priprema: Biserka-Marija VidniÊ Tisak: Tiskara


TOPUSKO

NA IZVORU ZDRAVLJA


Topusko na izvoru zdravlja