Koraci u strateškom planiranju u oblasti zapošljavanja mladih na lokalnom nivou

Koraci u strateškom planiranju u oblasti zapošljavanja mladih na lokalnom nivou

21 5

Ključni dio ovog Vodiča svakako predstavljaju detaljno opisani koraci u strateškom planiranju u oblasti zapošljavanja mladih. Naime, ovo poglavlje Vodiča sadrži konkretne prijedloge u procesu kreiranja lokalne omladinske politike, sa posebnim osvrtom na zapošljavanje mladih.

U ovom poglavlju ćemo predstaviti metode i alatke za kvalitetno uspostavljanje saradnje sa razičitim akterima u oblasti, odrediti format i sadržaj oblasti zapošljavanja u lokalnim akcionim planovima za mlade, razmotriti korišćenje različitih metodologija za prikupljanje podataka i analizu stanja, te utvrditi način evaluacije i planiranja rezultata.

5.1. Priprema za strateško planiranje (učesnici/organizacija/komunikacija) - Koje aktere uključiti i kako uspostaviti saradnju?

Prvi korak u strateškom planiranju svakako treba da bude analiza aktera koji bi trebalo da budu uključeni u proces planiranja. Naime, za svaku od oblasti u okviru lokalnog akcionog plana za mlade se mogu odrediti različiti akteri sa kojima je potrebno da nadležni organ lokalne uprave uspostavi saradnju već u početnoj fazi pripreme dokumenta. U odnosu na oblast zapošljavanja, prepoznajemo više ključnih aktera čije učešće je potrebno razmotriti na početku:

• Lokalna samouprava – Savjet za mlade i članovi i članice gradskih/opštinskih sekretarijata zaduženi za pitanja u vezi sa mladima; • (NVO) - udruženja građana/ki – prvenstveno one koje imaju razvijene programe posvećene mladima, njihovom zapošljavanju i sl; • Predstavnici/ce lokalnih kancelarija Zavoda za zapošljavanje Crne Gore; • Predstavnici/ce institucija kao što su Biznis centri, inkubatori i sl; • Predstavnici/ce lokalnih uspješnih preduzeća i preduzetnici; • Obrazovne ustanove (osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske); • Učenički i studentski parlamenti i njihove unije; • Predstavnici/e lokalne akademske i stručne zajednice; • Predstavnici/e relevantnih lokalnih medija. PRIJEDLOG: Uspostaviti konkretniju saradnju sa lokalnim NVO u procesu kreiranja LAPM-a:

Kao veoma pozitivan primjer saradnje, a koji je omogućio veće učešće mladih u samom procesu izrade plana, prepoznali smo uspostavljanje posebne saradnje lokalne uprave sa NVO. Naime, lokalna uprava može potpisati ugovor/sporazum o saradnji sa lokalnom NVO, putem kojeg će se formulisati međusobna prava i obaveze, a lokalne NVO itekako mogu pomoći u uspostavljanju bolje komunikacije sa mladima, organizovanju različitih oblika direktne komunikacije sa ciljnom grupom (fokus grupe, okrugli stolovi, javne diskusije, istraživanja i sl.). Takođe, NVO mogu obezbijediti i dodatnu finansijsku podršku procesu kreiranja plana, putem apliciranja na različite konkurse namijenjene NVO.

KORAK 1: Donijeti Odluku o pristupanju izradi nacrta Lokalnog akcionog plana za mlade

Predsjednik/ca ili gradonačelnik/ca donosi, a na osnovu prijedloga nadležnog sekretarijata za pitanja omladinske politike, Odluku o pristupanju izradi nacrta Lokalnog akcionog plana za mlade. Ova odluka se donosi na osnovu Zakona o mladima, Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i na osnovu Statuta Opštine u kojoj se Odluka donosi. Odlukom se preciziraju detalji o procesu kreiranja akcionog plana: način formiranja Radne grupe - rokovi i procedura za objavljivanje javnog poziva, zadaci radne grupe, obaveza sprovođenja procesa javnih konsultacija (javne rasprave) u procesu kreiranja dokumenta.

KORAK 2: Objaviti Javni poziv za predlaganje članova/ca radne grupe za izradu LAPM-a

Takođe na osnovu Zakona o mladima, ali i na osnovu ranije usvojene Odluke o pristupanju izradi nacrta Lokalnog akcionog plana, objavljuje se Javni poziv za izbor članova/ca radne grupe (RG). Ovaj poziv treba da sadrži uslove i kriterijume za izbor članova/ca, sa procedurom kandidovanja i rokovima za podnošenje prijava. U okviru tog poziva, lokalna uprava može pozvati predstavnike različitih institucija da delegiraju svoje predstavnike/ce za učešće u radu radne grupe, a može pozvati i NVO.

Međutim, kako nevladine organizacije imaju zasebne organe upravljanja, te ne mogu samostalno delegirati zajedničkog predstavnika, predlažemo objavljivanje posebnog Javnog poziva za izbor predstavnika NVO za članove/ce RG.

PRIJEDLOG: Usvojiti posebnu Odluku o učešću predstavnika NVO u radnim grupama

Na osnovu Modela Odluke o učešću predstavnika NVO u radnim grupama, čije usvajanje na lokalnom nivou predlaže Zajednica Opština Crne Gore, Ministarstvo javne uprave, a na čijoj izradi teksta je radio Centar za razvoj nevladinih organizacija, Aktivna zona i Udruženje za razvoj civilnog društva, predlaže se objavljivanje posebnog konkursa za izbor predstavnika NVO, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za sve predstavnike/ce NVO. Ova Odluka sadrži opis procesa izbora predstavnika NVO u radnim grupama i tijelima koje formira lokalna uprava.

KORAK 3. Donijeti Odluku o formiranju Radne grupe za izradu LAPM-a

Na osnovu rezultata Javnog poziva za izbor članova/ca RG, potrebno je da predsjednik/ca Opštine ili gradonačelnik/ca donese Odluku o formiranju RG. Odluka treba da sadrži spisak izabranih članova/ca radne grupe, sa detaljima o oblasti iz koje dolaze, odnosno naziv institucije ili organizacije koju predstavljaju.

PRIJEDLOG: Obezbijediti facilitatora za proces kreiranja LAMP-a

Facilitator procesa kreiranja plana ili konsultant može biti i član/ica Radne grupe, a lokalna uprava može angažovati i eksternog eksperta u procesu strateškog planiranja. Kako bi doprinos facilitatora bio što veći ili kako bi se izbjeglo da facilitator kreira plan bez konsultovanja sa članovima/cama radne grupe, potrebno je već na početku precizirati njegove zadatke i obaveze. U slučaju da se radi o eksternom ekspertu, potrebno je objaviti javni poziv za angažovanje istog, sa preciznim podacima o uslovima i kriterijumima koje mora ispuniti. Potrebno je osigurati da konsultant radi i direktno komunicira sa članovima RG, kako ne bi došlo do toga da facilitator samostalno radi na kreiranju dokumenta ili obrnuto.

SAVJET: Koristiti različite kanale za komunikaciju i razmjenjivanje ideja između članova/ca RG

Digitalno doba je ponudilo i više nego dovoljan broj različitih metoda komunikacije u timu. Naime, komunikacija u planiranju je ključna, a pored direktne komunikacije na sastancima i uz pomoć projektora, komunikacija se može prenijeti i u online svijet. Kako bi omogućili lakše prikupljanje komentara na predloženi tekst plana, razmotrite korišćenje sljedećih aplikacija: PADLET: Zanimljiva i korisna aplikacija koja dozvoljava direktno unošenje komentara o pojedinim prijedlozima, a samo facilitator mora biti ulogovan. Glavna tabla može biti prikazana na projektoru, a svi učesnici/ce mogu ocjenjivati prijedloge međusobno. Odlična aplikacija za korišćenje u procesu kreiranja aktivnosti. Vrlo pogodna i za veći broj učesnika/ca. SLACK: Ovo je aplikacija koja, pored ostalog, nudi sličan vid komunikacije kao i PADLET, međutim obavezno je prijavljivanje korisnika. Ova aplikacija omogućava otvaranje različitih prozora/tema, o kojima članovi/ce grupe mogu raspravljati. GOOGLE FORMS: Besplatna aplikacija Google kompanije, koja se može koristiti i bez registracije svih korisnika. Naime, ova aplikacija može omogućiti prikupljanje podataka putem anketa - u slučaju sprovođenja istraživanja, sa brzom obradom podataka.

5.2. Određivanje formata i sadržaja strateškog plana

Prije nego što se pristupi određivanju konačnog formata i sadržaja LAPM-a, potrebno je obezbijediti sve uslove za direktnije i konkretnije uključivanje svih članova/ca RG u proces konsultovanja i određivanja prioriteta.

KORAK 4. Organizovati orijentacioni seminar za članove/ce RG

Članovi/ce RG ne moraju nužno, a prije samog početka, biti upoznati sa procesom kreiranja strateških ili akcionih planova, te je zbog toga potrebno organizovati određeni vid obuke ili prezentacije procesa. Ova obuka je ključna u određivanju prava i obaveza članova/ca RG, sa posebnim akcentom na upoznavanje sa standardima koje je potrebno postići u ovom planiranju. Standardi u strateškom planiranju pomažu članovima/cama RG da bolje razumiju proces, kvalitetnije identifikuju probleme i konzistentnije planiraju mjere i aktivnosti. U slučaju da je opština angažovala eksternog facilitatora, upravo on/ona može biti zadužen/a za organizovanje ove obuke.

PRIJEDLOG: Članovima/cama RG predstaviti formu i obavezni sadržaj strategije/akcionog plana

Potrebno je članovima/cama RG predstaviti sadržaj prosječne strategije/akcionog plana, kako bi mogli razmjeti krajnji cilj njihovog rada. Naime, različiite strategije/ akcioni planovi imaju i različitu formu, međutim sadržaj je prilično sličan. Sadržaj svake strategije/plana podrazumijeva: uvod, profil opštine, identifikovani problemi i opis trenutnog stanja, rezultati analize i istraživanja, vizija, ciljevi, akcioni plan, opis procesa implementacije i način sprovođenja monitoringa i evaluacije implementacije strategije. Kada je riječ o Crnoj Gori, lokalne uprave su prema Zakonu o mladima obavezne da u okviru oblasti omladinske politike usvajaju dvogodišnje akcione planove (dakle, ne strategija), u okviru kojih planiraju mjere i aktivnosti.

5.3. Utvrđivanje metodologije za analizu situacije i prikupljanje podataka

U cilju prikupljanja što kvalitetnijih podataka o trenutnom stanju, te osmišljavanju mjera i aktivnosti u oblasti zapošljavanja mladih, od velike važnosti je kreiranje metodologije. Naime, RG uz podršku facilitatora moraju razmišljati o najboljim metodama za prikupljanje informacija, ali i metodama daljeg rada RG, a sve to može biti veoma korisno u kreiranju mjera i aktivnosti za povećanje procenta zaposlenosti mladih. Ovu metodologiju može pripremiti i facilitator, ali se preporučuje zajednički rad na kreiranju iste.

KORAK 5. Podijeliti odgovornosti u okviru RG - kreiranje grupe za zapošljavanje

Lokalna uprava bi u procesu izbora članova/ca RG trebalo da razmišlja o tome da svaka od ključnih oblasti za život mladih ima svog predstavnika/cu. Naime, u odnosu na temu ovog Vodiča, to je zasigurno osoba iz oblasti zapošljavanja (lokalni Biznis centar, lokalna kancelarija ZZZCG, lokalna NVO koja se bavi pitanjima zapošljavanja mladih, preduzetnici, privrednici i sl.). Ukoliko je prilikom izbora članova/ca RG ispoštovano to pravilo, upravo te osobe će u okviru RG biti zadužene za osmišljavanje mjera i aktivnosti u akcionom planu.

KORAK 6. Utvrditi aktere u oblasti zapošljavanja mladih na lokalnom nivou

Članovi/ce RG koji će biti zaduženi za oblast zapošljavanja mladih u okviru lokalne omladinske politike (Akcionog plana) bi trebalo da urade analizu aktera koji mogu pomoći u prikupljanju informacija, kreiranju mjera i aktivnosti, kao i sprovođenju istih. Pored gore navedenih aktera na lokalnom nivou, potrebno je razmotriti saradnju i uzeti u obzir planove sljedećih institucija na nacionalnom nivou: Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Investiciono-razvojni fond i Ministarstvo ekonomije - Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Analiza aktera u oblasti zapošljavanja mladih na lokalnom i nacionalnom nivou se može uraditi uz pomoć tabele za analizu zainteresovanih strana:

Zainteresovani (opis, interesovanje i *Naziv aktera

ANALIZA ZAINTERESOVANIH STRANA

očekivanje)

Uticaj +/- Jačina uticaja Dosadašnja Velika/ srednja/ saradnja 1-5 mala

*Ocjena trenutnog uticaja na sprovođenje omladinske politike *Ocjena nivoa uticaja *Ocjena dosadašnje saradnje Željena promjena

*Opisati željeni doprinos i stanje nakon uspostavljanja saradnje

KORAK 7. Prikupiti podatke o trenutnom stanju u oblasti i identifikovati pravni okvir

Nakon utvrđivanja metodologije prikupljanja podataka o trenutnom stanju u oblasti, te podjele odgovornosti u okviru radne grupe, preporučuje se pristupanje procesu prikupljanja informacija o trenutnom stanju. Ovaj proces bi trebalo da podrazumijeva korišćenje više različitih metoda prikupljanja podataka. Uz tehničku podršku lokalne uprave, članovi RG zaduženi za oblastu zapošljavanja mladih, mogu sprovesti različite aktivnosti namijenjene identifikaciji ključnih problema u ovoj oblasti. Takođe, potrebno je razmotriti postojeći pravni okvir za zapošljavanje u 25

Crnoj Gori, te posebnu pažnju obratiti na sljedeće regulative: Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja nezaposlenosti, Zakon o radu, Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, Zakon o volonterskom radu, Zakon o mladima, kao i Pravilnik o uslovima, načinu, kriterijumima i obimu sprovođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, koji predstavlja ključni dokument kojim se uređuje rad Zavoda za zapošljavanje.

SAVJET: U prikupljanju podataka koristiti se različitim metodama

Istraživanje putem anketiranja: Članovi RG mogu pripremiti listu pitanja namijenjenih mladima, koja može biti sastavni dio jedne ankete koju će realizovati lokalna uprava ili NVO koja je saradnik u kreiranju akcionog plana. Putem ovog upitnika se mogu prikupiti podaci o stavovima i mišljenjima mladih, odnosno prilikama i preprekama u zapošljavanju na lokalnom nivou. Uzorak za istraživanje treba da bude reprezentativan, da obuhvati sve starosne grupe u okviru društvene grupe mladih, kao i oba pola i ranjive grupe. Poželjno je da kvantitativni podaci dobijeni anketiranjem, budu dopunjeni kvalitativnim dobijenim kroz organizovanje fokus grupa sa mladima. Na ovaj način stiče se dubinski uvid u stavove mladih o zapošljavanju. Korisno je da mladi budu uključeni ne samo kao objekat istraživanja, već i u prikupljanje, obradu i analizu podataka . Ovi podaci mogu predstavljati i razlog zašto se određena mjera ili aktivnost našla u akcionom planu. Organizovati sastanke fokus grupa: Članovi/ce RG zaduženi za oblast zapošljavanja mogu samoinicijativno, u saradnji sa facilitatorom ili samom lokalnom upravom, organizovati više sastanaka fokus grupa, koji bi okupili različite aktere u oblasti zapošljavanja mladih. Predlažemo organizovanje sastanaka sa privrednicima, predstavnicima lokalne kancelarije ZZZCG, obrazovnih ustanova, predstavnicima drugih institucija koje mogu pružiti podršku lokalnoj upravi u sprovođenju aktivnosti u datoj oblasti. Fokus grupa može okupiti različite aktere na jednom mjestu, ali se sastanci mogu organizovati odvojeno za sve ključne društvene aktere. Organizovati javne konsultacije (okrugli sto, panel diskusija i sl.) u pripremnoj fazi kreiranja mjera i aktivnosti: U cilju pokretanja širih javnih konsultacija o tome što bi lokalna uprava, u saradnji sa drugim ključnim društvenim akterima, trebalo da radi u datoj oblasti, predlažemo organizovanje različitih javnih skupova. Desk istraživanje: Članovi/ce RG mogu putem istraživanja interneta doći do konkretnih podataka o datoj oblasti, ali i prikupiti podatke o već sprovedenim istraživanjima i analizama problema nezaposlenosti mladih. Ovi podaci itekako mogu olakšati proces kreiranja plana akcije.

5.3.1. Analiza prikupljenih podataka (SWOT i PESTLE) KORAK 8. Analizirati prikupljene podatke

Kako bi se iz prikupljenih podataka što bolje utvrdilo trenutno stanje u datoj oblasti, potrebno je pristupiti analizi prikupljenih podataka. Svi prikupljeni podaci se mogu analizirati na različite načine, a ključni cilj je identifikacija ključnih problema (opis trenutnog stanja), kao i razmatranje potencijala uključenih aktera. Kao dvije najpoznatije alatke za analizu prikupljenih podataka prepoznajemo SWOT i PESTLE analize.

SWOT analiza je veoma koristan alat kada je u pitanju evaluacija prikupljenih podataka. Ona se, najprije, može razumjeti kao ispitivanje vanjskih prilika i prijetnji određenoj strategiji, te stoga

značajno oblikuje program rada za izradu novih strateških dokumenata. Takođe, može poslužiti za procjenu potencijala kako same lokalne uprave, tako i ostalih aktera omladinske politike. *

SWOT analizu prate sljedeća ključna pitanja: Snage (engl. Strengths)

- Koje su prednosti? - Šta sektor dobro radi? - Šta ljudi vide kao potencijalno jake tačke?

Slabosti (engl. Weaknesses)

- Šta bi se moglo poboljšati? - Šta sektor loše radi? - Šta drugi ljudi vide kao slabosti? - Šta bi trebalo izbjegavati? - Ima li nešto što se može naučiti na osnovu iskustva drugih aktera?

Prilike (engl. Opportunities)

- Gdje se nalaze dobre prilike? - Koji su to interesantni trendovi sa kojima ste upoznati? - Korisne prilike mogu proizaći iz stvari kao što su promjene u tehnologiji i tržištima kako u širem tako i u užem smislu, promjene u socijalnim obrascima, profilu populacije, promjene u životnim stilovima i lokalnim događanjima.

Prijetnje (eng. Threats)

- Koje su to prepreke poboljšanju učinka? - Da li se nadležnosti sektora mijenjaju? - Da li je sektor pod pritiskom zahtjeva, očekivanja ili promjene okolnosti? - Da li promjene u tehnologiji ugrožavaju postojeću poziciju?

SAVJET: Izbjeći pristrasnost u kreiranju SWOT analize

Kako bi se izbjeglo da „SWOT“ analiza bude pristrasna, subjektivna ili previše optimistična, trebalo bi pratiti sljedeća pravila: - SWOT analizu bi trebalo raditi u timskom okruženju, koje će poslužiti kao mehanizam da se prikupe informacije od pojedinačnih članova tima i omogućiti timu da postigne konsenzus - U analizu snaga i slabosti se ne treba unijeti podatak koji jasno ne definiše razlog - U analizu snaga i slabosti se ne treba unijeti podatak koji se ne slaže sa analizom Ova analiza bi trebalo osigurati korisne uvide, koji će osigurati da strategija iskoristi utvrđene snage i svede na najmanju moguću mjeru ili u potpunosti otkloni slabosti, kao i iskoristi prilike i izbjegne ili umanji prijetnje.

Vrijedi napomenuti da isti faktor može biti i prilika i prijetnja, u zavisnosti od konteksta i opšteg strateškog pravca. SWOT analiza obično se radi kroz uključivanje što većeg broja zainteresovanih strana, poput nevladinih organizacija, akademske zajednice, donosilaca odluka, korisnika usluga, ciljne grupe na koju se javna politika odnosi.

* Priručnik za strateško planiranje, Mladen Milanović, Razvojni program ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.

PESTL(E) analiza obuhvata analizu političkih, ekonomskih, socijalnih, tehnoloških i pravnih faktora, a u klasičnoj formi i faktora koji utiču na okolinu ukoliko to zahtijeva određena javna politika. Cilj ove analize jeste da se kroz razumijevanje postojećih oklonosti u različitim oblastima maksimiziraju koristi, a umanje potencijalni problemi u sporovođenju strateškog dokumenta. *

Neki od faktora koji se mogu ispitati u okviru PESTL(E) analize su sljedeći:

Politički: Politički događaji (izbori, promjena vlasti, vanredne situacije); nivo ovlašćenja prenesen institucijama državne i lokalne vlasti; politika oporezivanja... Ekonomski: Poslovni ciklusi, BDP, kamate, inflacija, nivo nezaposlenosti i slično; uticaj na poboljšanje, pogoršanje ili stabilizaciju određene grupe stanovništva na koju je usmjerena javna politika. Socijalni: Demografija stanovništva, kulturne razlike, nivo obrazovanja i zdravstvena situacija; promjene u stilovima života ciljne grupe, potrebe na koje odgovaramo javnom politikom. Tehnološki: Brzina razvoja tehnologije i njen pozitivan ili negativan uticaj na određenu javnu politiku; upotreba novih tehnologija za povećanje efektivnosti i efikasnosti javne politike. Pravni: Postojeći zakoni koji imaju uticaja na određenu javnu politiku i eventualne zakonske prepreke koje odlažu sprovođenje predviđenih aktivnosti. Ekološki: Uticaj okruženja (pojedinaca, grupa, prirode, životne sredine i sl.) na donošenje i sprovođenje određene javne politike.

5.4. Utvrđivanje strateških prioriteta na osnovu prikupljenih podataka (ishod, cilj, mjera) i kreiranje aktivnosti u odnosu na postavljene ishode, mjere i ciljeve KORAK 9. Identifikovati ključne probleme u oblasti zapošljavanja mladih na lokalnom nivou

Kako je oblast zapošljavanja jedna od ključnih oblasti Nacionalne strategije za mlade, jasno je da će se ova oblast pronaći i u lokalnim akcionim planovima za mlade na lokalnom nivou. U odnosu na ovaj problem, situacija se i ne razlikuje mnogo u različitim opštinama u našoj državi, međutim potrebno je dodatno procijeniti prilike, mogućnosti, odnosno potencijale opštine i u skladu sa tim planirati mjere i aktivnosti. Članovi/ce RG koji su zaduženi za oblast zapošljavanja bi trebalo da, u skladu sa prikupljenim podacima, identifikuju ključne probleme mladih na koje nailaze prilikom zapošljavanja. Na osnovu ovih problema, potrebno je precizirati ključni strateški cilj, kao i specifične ciljeve, odnosno mjere i aktivnosti.

KORAK 10: Utvrđivanje strateških i specifičnih ciljeva i aktivnosti

Lokalni akcioni plan za mlade (LAPM) je mehanizam koji lokalnim samoupravama omogućava da planski i dugoročno rade na rješavanju problema mladih u lokalnoj zajednici, uz kreiranje i sprovođenje mjera i aktivnosti prilagođenih stvarnim potrebama mlade populacije. U okviru ovog plana potrebno je, a u skladu sa Nacionalnom strategijom za mlade, planirati oblast zapošljavanja mladih kao jednu od ključnih. U okviru te oblasti je potrebno precizirati ključne specifične ciljeve i aktivnosti kojima bi se postigli postavljeni ciljevi akcionog plana.

SAVJET: Utvrditi specifične ciljeve uz pomoć alatke: Drvo problema

Ciljevi su direktno vezani za analizu stanja, predstavljaju ključne elemente strateškog dokumenta i služe kao osnova izrade politika i evaluacije uspjeha. Ako je analiza stanja pravilno izrađena i problemi dobro definisani, postavljanje

* Metodologija razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata, Sektor za koordinaciju, usklađenost i praćenje sprovođenja strateških dokumenata kojima se utvrđuju javne politike, Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore. 28

ciljeva ne bi trebalo biti teško. U tu svrhu može nam poslužiti još jedan metod primjenjljiv u analizi stanja, a to je drvo problema, na osnovu kojeg se mogu identifikovati glavni problemi i njihove uzročno-posljedične veze. Rezultat takve analize je grafički prikaz problema, njihovih uzroka (razloga koji su doveli do problema) i efekata, tj. posljedica problema. Drvo problema je vrsta analize koje takođe zahtijeva učešće zainteresovanih strana i korisno je za bolje razumijevanje problema i sredstava koje želimo iskoristiti da bismo ih rješili. Ujedno, olakšava nam proces utvrđivanja prioriteta, a u konačnom i formulisanje ciljeva.

KORAK 11: Odrediti odgovornosti, indikatore uspješnosti i procjenu troškova

Na kraju, potrebno je u saradnji sa nadležnim gradskim sekretarijatom, isplanirati potencijalne troškove za realizaciju plana, ali i predstaviti pokazatelje koje je potrebno ispuniti kako bi se realizacija planiranih aktivnosti smatrala uspješnim. Ovi indikatori se planiraju za svaku od aktivnosti pojedinačno, a moraju biti precizni i sadržati brojke.

KORAK 12: Organizovati javnu raspravu

Procedura usvajanja lokalnih akata od zajedničkog interesa, kako se često nazivaju pravni okviri i odluke koje donosi lokalna ili nacionalna uprava, nalaže organizovanje javnih konsultacija, odnosno rasprava, sa zainteresovanom javnošću, a o nacrtu dokumenta. I u ovom slučaju predlažemo lokalnim upravama da nacrt dokumenta predstave javnosti putem organizovanja javnog događaja, na kojem će, putem svoje zvanične veb stranice, lokalnih medija, NVO i kontakt liste, pozvati sve zainteresovane građane/ke. Zainteresovani građani/ke mogu dostaviti komentare i pisanim putem, a lokalna uprava je u obavezi da odredi trajanje javne rasprave, sa terminom organizovanja centralne rasprave.

PRIJEDLOG: Voditi računa o pristupačnosti lokacije za organizovanje javnih konsultacija osobama sa invaliditetom

Potrebno je uzeti u obzir da prisustvo javnoj raspravi mora biti obezbijeđeno svima koji iskažu interesovanje za to. Tako je potrebno unaprijed razmisliti o lokaciji za organizovanje javne rasprave, koja ispunjava uslove pristupačnosti osobama sa invaliditetom.

SAVJET: Pripremiti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi

Kako bi se jasno utvrdilo da li je neki od pristiglih prijedloga ili komentara na nacrt dokumenta uvažen ili ne, nadležni gradski sekretarijat bi trebalo da pripremi izvještaj sa javne rasprave i isti objavi na zvaničnoj veb stranici lokalne uprave, kao i dostavi svim učesnicima/cama skupa. Na ovaj način se obezbjeđuje povjerenje u proces javnog konsultovanja, građani/ke, a posebno mladi ljudi, podstiču na aktivizam i učešće u procesima donošenja odluka. Takođe, ovaj dokument može poslužiti donosiocima odluka da isprate proces kreiranja dokumenta i upoznaju se sa stavovima građana/ki i predstavnika institucija i NVO o dokumentu.

KORAK 13: Usvojiti Lokalni akcioni plan za mlade

Posljednja faza kreiranja strateškog dokumenta je njegovo zvanično usvajanje od strane donosioca odluka. U našem slučaju, radi se o lokalnom parlamentu. Međutim, ovo nije kraj. Potrebno je u okviru samog dokumenta odrediti i način implementacije planiranih mjera i aktivnosti, ali i odrediti odgovornosti, rokove i način vršenja monitoringa. Ovo posljednje poglavlje strategije ili akcionog plana treba da sadrži informacije o tome koje tijelo gradske uprave je zaduženo za sprovođenje i praćenje realizacije planiranih aktivnosti, kao i plan evaluacije implementacije.