Музичка кул�ура 8
Клавирска минијаура
Фредерик Шопен компонује.
U romanti~arskoj klavirskoj muzici, pored najzna~ajni jih `anrova utemeqenih u klasi~nom stilu (sonate, varija cija i koncerata), poseban zna~aj dobija klavirska mini jatura. Tim zajedni~kim imenom ozna~ena su raznovrsna dela: muzi~ki momenti, kapri~a, preludijumi, etide, nok turna, mazurke, lirski komadi i sli~no. To su naj~e{}e kratke, jezgrovite kompozicije izgra|ene na jednoj muzi~ koj misli koja ne do`ivqava neku zna~ajniju razradu. ^esto se objediwuje vi{e srodnih minijatura u ciklus (ako su komadi sadr`ajno povezani) ili zbirku (niz istorodnih komada, na primer – zbirke etida ili valcera).
Primer za slu{awe ► Frederik [open, Valcer u des-molu, op. 64/1, Minutni Krajem 18. veka valcer kao omiqena dru{tvena igra balskih dvorana po~iwe da potiskuje do tada dominantni menuet. Valcer ski igra~ki obrazac je trodelni metar sa ravnomernim ~etvr tinskim ritmi~kom pokretom. U basu je nagla{ena prva doba za kojom slede dva akorda u unutra{wim glasovima na drugoj i tre }oj jedinici brojawa. To daje odli~an ustaqeni fon za razvoj melodijske linije. Valcerski igra~ki obrazac se pokazao kao dobra osnova za najrazli~itije komade u tempima od laganog do virtuozno brzog. Fizi~ka bliskost igra~kog para bila je nova, za ono doba revolucionarna moda koja je brzo osvojila ogromnu popu larnost. Privla~nosti valcera nisu odoleli ni Mocart ni Betoven, ali je pravu slavu igra stekla sa delima Johana [trausa (1804–1849).
Фредерик Шопен
[open }e u svojih dvadesetak kompozicija ovog `anra postaviti obrazac valcera kao koncertnog, a ne plesnog komada. Tim putem }e i}i i drugi romanti~ari koji mu se okre}u i u simfonijskoj (Ber lioz, Fantasti~na simfonija, ^ajkovski, Peta simfonija), kao i u operskoj i baletskoj muzici (Veber, Glinka, Verdi, ^ajkovski, Ri hard [traus i mnogi drugi). Minutni valcer je komponovan pred sam kraj kompozitorovog `ivota, 1847. Iako minijaturan, napisan je u karakteristi~noj tro delnoj formi, sa kontrastnim sredwim delom umerenijeg tempa. Ti pi~an je predstavnik [openovog virtuoznog pijanisti~kog stila. Насловна страна Штраусове Промена�е
12