Vinske zvijezde br. 10

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

BROJ 10 | GODINA II | PROSINAC 2025.

Sretan Božić!

| VINSKE ZVIJEZDE – prosinac 2025.

Vrime je … nazvao je veliki pelješki vinar Vedran Kiridžija svoj Dingač 2022, koji je taman pred izlazak ovoga broja, predstavio u Zagrebu. Čekali smo ga nestrpljivo s etiketom, i vridilo je čekati, a priznajem vam, kušah ga ja ljetos kod Vedrana u podrumu, i prije etikete. Velika bijaše čast kušati vino koje u sebi nosi tisuće riječi, a može se piti bez riječi. Poput Vedrana, s kojim možete uživati u moćnom Dingaču u tišini njegova rustikalnog podruma, dok vani pljušte prve rujanske kiše (i nestane struje), ili možete u vinogradu Dingača osjetiti svu njegovu strast i poštovanje prema lozi, dok o njoj govori. On je dubinski razumije, on je voli, pazi, čuva. On zna u svakom trenutku u kojemu dijelu vinograda treba grožđe brati, a gdje još malo pričekati, katkad samo pogledom, a onda i kušajući grožđe. On je prvi čovjek Dingača, i mnogima bio je prvi Dingač, a ... prvi se pamte, znamo to. Nekad ta prva vina dođu u nekoj kasnijoj dobi, ali ostaju zauvik. Kad osjetite da je nešto zauvijek, čuvajte to! Posebice u ovo blagdansko doba, kad bismo trebali samo srcem gledati, voljeti bezuvjetno – i svima poželjeti najljepše blagdane. Sretan vam Božić!

Izdavač:

Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

Glavna urednica: Marija Vukelić

Lektor: Marko Kovačić

Grafički urednik: Ivan Radić

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici:

Franka Božičković

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

Franjo Rizlinški

Darko Poslek

MANUELA PLOHL

vinska stručnjakinja

Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.

BRUNO GABERŠEK

vinski sudac

Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

ANJA NOVOSELIĆ

ocjenjivačica maslinovih ulja

Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo u dolini Nape, napisao seriju knjiga o vinu Vinologue (2008.), a zatim pokrenuo internetsku stranicu Hudin. com (2010.). Dobio nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik nagrade Geoffrey Roberts (2016.).

EMIL PERDEC sommelier

Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.

BETTY KOSTER stručnjakinja za sireve

Potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj. Napisala pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali rade i dalje u svojoj prodavaonici.

GORAN GAZDEK novinar

Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja

Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

MIQUEL HUDIN

vinski pisac

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ

univ. mag. ing. agr.

Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ

Izv. prof. dr. sc.

Predaje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj je tri modula iz područja jakih alkoholnih pića, glavni je destiler u obiteljskoj destileriji Lynx Craft Distillery. Od 2014. certificirani senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy, Bad Kleinkirchheim). Napisao knjigu „Voćne rakije, likeri i travarice“, autor tridesetak znanstvenih i stručnih radova.

SANJA VLADOVIĆ

certificirana kušačica

čokolade IICCT Level 2

Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

IVANA ERHARDT DRAGANIĆ novinarka

Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; radila na RTL televiziji. Bila vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije, vodila vinske večeri.

DINKO JAGIĆ cigar brand ambasador

Autor je brojnih edukativnih i inspirativnih sadržaja o kulturi ručno rađenih cigara. Kroz društvene mreže, evente i suradnje s vodećim brendovima, promiče znanje, strast i ritual uživanja u premium cigarama, povezujući tradiciju, eleganciju i suvremeni stil života.

Sretan Božić!

Dragi čitatelji, partneri i prijatelji, hvala na potpori. Neka vam 2026. donese radost, sreću i ostvarenje svih snova i - ciljeva! Radujemo se novim zajedničkim projektima!

Magistrica znanosti na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Skopju. Diplomirala na Sveučilištu tehnologije i vinogradarstva u Bugarskoj. Ima 20 godina iskustva kao vinarka, voditeljica kontrole kvalitete i direktorica proizvodnje u vinarijama ViniSliven, Bugarska; Tikveš i Skovin, Makedonija. Predstavlja makedonska vina na najposjećenijim međunarodnim izložbama (Londonski sajam vina, ProWine, Vinitaly). Bila je međunarodni vinski sudac (AWC, The BIWC). Napravila je prvi makedonski gin, Smidgin, Velvet, Orient i Xo.

MILICA PLETVARSKA enologinja

VII. Međunarodni festival pjenušaca i zvijezda

Više: Općina Višnjan

Datum: 20. & 21.12.2025.

Lokacija: Višnjan

WineOS

Više: WineOS

Datum: 16. & 17.1.2026. 15:00-21:00

Lokacija: Gospodarski centar, Gospodarska zona 10, Osijek

Vinkovo u Iloku

Više: https://www.facebook.com/ vinkovoilok

Datum: 22.- 25.1.2026.

Lokacija: Ilok, Srijem

Vincekovo Štrigova

Više: Vincekovo 2026 Štrigova

Datum: 24.1.2026. 8:00

Lokacija: Dom kulture, Štrigova

Millésime BIO

Više: Millesime Bio

Datum: 26.-28.1.2026.

Lokacija: Parc des Expositions de Montpellier, Route de la Foire, Pérols, Francuska

En Primeur Vinistra

Više: En primeur Vinistra

Datum: 2.2.2026.

Lokacija: Hotel Esplanade, Zagreb

Wine Wip Event

Više: Wine Wip Event 2026

Datum: 5.2.2026. 14:00 -20:00

Lokacija: Hotel Antunović, Zagreb

Petit Tasting

Više: Vinart

Datum: 7.2.2026.

Lokacija: Zagreb

Wine Paris 2026 Expo

Više: Wine Paris 2026 Expo

Datum: 9.-11.2.2026.

Lokacija: Paris Expo Porte de Versailles, Pariz, Francuska

Marlborough Wine & Music Festival

Više: Marlborough Wine & Food Festival

Datum: 14.2.2026.

Lokacija: Renwick Domain, Marlborough, Novi Zeland

Austrian Wine Meets Croatia 2026 – Austrijska vina ponovno stižu u Zagreb

Nakon iznimnog odaziva u protekle dvije godine, ADVANTAGE AUSTRIA Zagreb najavljuje treće izdanje poslovnog vinskog susreta Austrian Wine Meets Croatia, koji će se održati 26. veljače 2026. u hotelu Westin u Zagrebu. Ovaj važan regionalni događaj ponovno će okupiti hrvatske i austrijske profesionalce iz vinskog svijeta, HoReCe, distribucije i medija.

Događaj se organizira uz podršku dviju ključnih austrijskih institucija – Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) i Österreich Wein Marketinga (ÖWM) – čime se jamči visok stručni standard i sudjelovanje ponajboljih austrijskih proizvođača. Posjetitelji

će imati priliku kušati odabrana vina iz najvažnijih austrijskih regija i razgovarati izravno s vinarima, koji će predstaviti stilove i sorte poput Grüner Veltlinera, Rieslinga i Blaufränkischa, sve traženijih na međunarodnoj sceni zbog svoje iznimne kvalitete.

Austrijska vina posebno su relevantna za hrvatsko tržište: njihova kvaliteta, svježina i gastronomska prilagodljivost savršeno se uklapaju u domaću ponudu. Stoga je događaj idealna prilika za hotelijere, restorane, barove, distributere, vinoteke, trgovce, somelijere, edukatore, utjecatelje, novinare i sve B2B profesionalce koji žele unaprijediti vinsku kartu, proširiti ponudu ili osnažiti međunarodne kontakte.

Program uključuje dva stručna masterclassa – prvi posvećen rijetkim austrijskim vinima, drugi arhivskim izdanjima vrhunskih proizvođača – te veliko promenadno kušanje od 14:30 do 18:00.

Sudjelovanje je besplatno za prijavljene, uz obaveznu prijavu najkasnije do 24. veljače 2026. ili do popunjenja mjesta, budući da je broj posjetitelja ograničen. Za masterclass su potrebne dodatne prijave. Popis

austrijskih vinara bit će uskoro objavljen na stranicama ADVANTAGE AUSTRIA Zagreb.

advantageaustria.org/hr

Piše: Manuela Plohl Foto: Advantage Austria Zagreb

VILLA SANDI PROSLAVILA 20 GODINA U HRVATSKOJ

Jedan od najpoznatijih talijanskih prosecca –  Villa Sandi – proslavio je 20 godina prisutnosti na hrvatskom tržištu. Ova prestižna vinarija iz regije Veneto, sinonim za eleganciju, svježinu i prepoznatljiv stil, obilježila je jubilej 16. listopada u zagrebačkom  MIVA Bistro & Wine Baru. Domaćini večeri,  Gordan Mohor i Vlado Šušak, vlasnici Mohor-Trgovine i MIVA Galerije vina, zahvalili su partnerima i kupcima na dugogodišnjem povjerenju te istaknuli daje Villa Sandi

postala nezaobilazno ime hrvatske vinske scene. U ime obitelji Moretti Polegato, vlasnik vinarije  Giancarlo Moretti Polegato izrazio je posebno zadovoljstvo hrvatskim tržištem: „Hrvatsku doživljavam kao svoju drugu domovinu. Svakog ljeta plovim njezinim otocima i gotovo svugdje susrećem naš prosecco. Dijelimo istu ljubav prema životu i dobrom vinu.“ Više na foto foodie.

DALMATINSKE

VINSKE IKONE - VELIKI PLAVAC MALI

Dalmatinske vinske ikone, ekskluzivna vinska manifestacija posvećena najboljim dalmatinskim etiketama, održana je 28. listopada 2025. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Posebnu pozornost privukla je majstorska radionica „Veliki plavac mali“ Saše Špiranca, posvećena najvažnijoj sorti Dalmacije i najzastupljenijoj crnoj sorti Hrvatske. Istaknuti su ključni položaji gdje plavac mali daje impresivne uradke: Dingač, Ponikve i Postup na Pelješcu, te Hvar, Vis, Brač I Komarna.

Polaznici su imali jedinstvenu priliku kušati 14 pomno odabranih etiketa, prateći razlike koje stvaraju tlo, nagib, izloženost suncu i filozofija vinara. Radionica je, uz stručno vodstvo, ponudila dubinski uvid u ono što plavac mali čini istinskom dalmatinskom vinskom ikononom.

IMPRESIVNI VIŠKI PLAVCI VISLANDER

Stručno vođeno kušanje plavaca vinarije Vislander priredilo je pravo slavlje za nepca vinskih znalaca. Berbe od 2021. do 2012. pokazale se moć, ali i eleganciju viških plavca. U usporednoj degustaciji dviju berbi, 2021. i 2019., jasno se pokazalo koliko tlo, mikroklima i godište oblikuju karakter vina – i to u istim rukama, istom tehnologijom, ali posve različitim nijansama. Berba 2021. istaknula je značenje francuske riječi terroir: Ljubišće 2021. karakterizira voćnost i elegantnu mineralnost; Voščice 2021. ima laganije tijelo i više herbalnih tonova; Milna 2021. sa skeletnog tla s kamenjem i ilovačom

dalo je punije, ozbiljnije vino, koje još odležava; Tihobraće 2021., najintenzivniji je, snažan i dugovječan plavac. Berba 2019. je svježija, pitkija i malo robusnija. Starije berbe, Milna 2013. i 2012. pokazale su rustikalnost, ali i trajnost - kako dolikuje pravom plavcu malom!

Foto: Miva

Foto: Merlo de Graia

Foto: Julio Frangen

VINOLOG SVEČANO OBILJEŽIO 15

GODINA USPJEŠNOG POSLOVANJA

Svečanom gala večerom u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade Zagreb obilježeno je 15 godina tvrtke Vinolog čija je osnivačica i vlasnica Jelena Balog jedina vinska brokerica u Hrvatskoj. Vinolog je u proteklih petnaest godina izgradio status vodeće vinske brokerske kuće u Hrvatskoj i jedine specijalizirane tvrtke takvog profila u regiji koja povezuje domaće tržište s najprestižnijim svjetskim vinarijama te aktivno promovira hrvatska vina i vinare. Uz brokersku ekspertizu,

Vinolog je razvio i vlastitu proizvodnju vina, stvarajući prepoznatljive linije Lectus i Éclat, s osvojenim prestižnim međunarodnim nagradama. Svečana večera okupila je obitelj, partnere, suradnike i klijente, istaknute pojedince iz vinskoga svijeta i ključne međunarodne suradnike iz Italije i Njemačke. Esplanadina chefica Ane

KOZLOVIĆEVA

Grgić osmislila je poseban jelovnik od pet slijedova savršeno uparen s vinima. „Ovom večerom željela sam spojiti tradiciju, stručnost, globalnu povezanost i duboko razumijevanje vina koje Vinolog živi već 15 godina. Pažljivo odabrana vina pokazala su našu strast prema autentičnosti i sposobnosti da otkrijemo njihovu punu ljepotu,” izjavila je Jelena Balog.

SANTA LUCIA 2017 POTVRDILA DA TERAN ZASLUŽUJE

STATUS NACIONALNE VINSKE

IKONE

Teran ima potencijal postati nacionalno prepoznatljivo vino uz bok plavcu malom — a najbolji dokaz toj tezi stigao je na spektakularnoj premijeri vina Teran Santa Lucia 2017. Gianfranca Kozlovića, održanoj u restoranu Zinfandel’s hotela Esplanade Zagreb. Večer je okupila vinoljupce, stručnjake i gastro entuzijaste, no svečana večera s teranima u Esplanadi bila je daleko više od klasične vinske prezentacije. Bila je to priča o teranu kroz vrijeme, vođeno putovanje vertikalom berbi koje je pokazalo iznimnu snagu ove autohtone istarske sorte.

Foto: Mario Poje

Foto: Marko Radoš

Vrime je … NOVA ETIKETA MAJSTORA

DINGAČA - VEDRANA KIRIDŽIJE

Svečano predstavljanje novog Dingača Vedrana Kiridžije Vrime je…“ (2022) održano je 2.12.2025., u zagrebačkom bistrou Nico’s u Zagrebu, u organizaciji Vinarta. Vrime je ... predstavlja krunu impresivne i duge karijere Vedrana Kiridžije te imenom simbolično najavljuje skori odlazak u zasluženu mirovinu, ali ne i prestanak stvaranja vina. S preko 30 godina djelovanja i stvaranja vrhunskih vina poštujući kvalitetu i jednostavnost proizvodnje, Vedran Kiridžija iznimno je cijenjen među vina znalcima diljem Hrvatske, a

posebno ljubiteljima sorte plavac mali. Enolog vinarije, Mario Radić, istaknuo je da Kiridžijin Dingač dolazi s dva položaja i od loze stare četrdesetak godina te da je proizvodnja vođena u najjednostavnijem mogućem obliku bez utjecaja modernih tehnologija s kvalitetom sirovine u fokusu. Ali, najvažnije u tom vinu jest da se u svakom gutljaju osjeti vinareva ideja vodilja, usmjerenost, pozitivna tvrdoglavost i stalni cilj - da njegov Dingač bude stalno vrhunske kvalitete, stoga jedinstven i neponovljiv, baš

onakav kakvim ga mnogi pamte od početaka i – vole i danas. Vrime je ... (2022) vrhunski je plavac mali, još tako mlad, a već tako moćan, osvaja na svim razinama, od pogleda, preko mirisa do okusa, koji traje, razvija se, otvara se, priča nam priču o svom položaju. Mekano, toplo, zavodljivo vino koji bi svaki connaisseur trebao imati u svom podrumu, čuvati ga na najboljoj temperaturi i povremeno otvarati slušajuči – kako diše i govori nam (za što je u tom trenutku) Vrime je ...

Foto: Pavle Vidaković

Bugava jučer, danas, sutra – kušanje mladih vina 2025

Usubotu, 25. listopada 2025., u sklopu Sabatine u Podšpilju na otoku Visu, održano je stručno kušanje mladih vugava „Bugava 2025 Wine Tasting“ kao dio projekta „Vinske staze otoka Visa“, kojim se mapira i promovira vinska ruta otoka. Organizator kušanja renomirani je projekt ocjenjivanja i vinski časopis Vinske zvijezde uz Turističku zajednicu grada Visa i Turističku zajednicu grada Komiže te UNESCO Global Geopark Viški arhipelag, uz potporu Turističke zajednice Splitskodalmatinske županije

Kušanje mladih bugava organizirano je u jutranjim satima uz stručno povjerenstvo: dr. sc. Stipe Ivić, (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split); Ema Rakuljić, dipl. ing. agr., enologinja, certificirana ocjenjivačica vina (Markus vina); Davor Šestanović, dipl. ing. agr., certificirani ocjenjivač

vina (HAPIH); Ilda Stanojević, dipl. ing. agr., ocjenjivačica (Vis); Alen Zadravec, ing. agr., tehnolog i konzultant. Nakon kušanja ocjenjivači su iznijeli svoje dojmove o vinima 2025, naglasivši da je berba bila iznimno dobra i da su sva vina, u ovoj ranoj etapi, vrlo izražajna, voćna i, što je najvažnije – bez mana. Na okruglom stolu „Bugava jučer, danas, sutra – izazovi od vinograda do stola“ sudjelovalo je mnogo vinara, a uvodnu riječ rekao je dr. sc. Stipe Ivić. „ Na ovom smo kušanju otkrili mnogo bolja, aromatičnija, punija vina nego nekada prije. U svim je vinima vidljiva prepoznatljivost sorte i to nas oduševljava. Vugava vam je dana kao zalog vaših predaka, da se o njoj brinete na adekvatan način i veselim se što to činite. Idite ovim putem, nastavite tako raditi, a ako vam nešto treba, tu je Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, koji će vam uvijek pomoći; tu su kolege koji

se bave vinima u drugim vinarijama. Moramo dijeliti informacije, pomoći jedni drugima, ne smijemo se zamarati količinama, moramo se fokusirati na kvalitetu i postići da se vugava zaista osjeti u čaši i da se zna da je to autohtona viška bugava.“ – poručio je vinarima,

Vinarima je preporučena redovita kontrola sumpora, pogotovo za ona vina koja će odležavati dulje vrijeme i ona koja su u drvu jer u protivnom može doći do lomova, oštećenja, bolesti i mana vina koje je poslije teško liječiti. „Što je najbolje raditi s vinom? Što manje intervencija, to bolje! Ako vino ima ugodne i svježe arome, obavezni su zatvoreni pretoci. Sad su u vinima naglašeni acetati, esteri, voćni esteri, etilni esteri, cvjetne i sekundarne arome. Tercijarne dolaze s odležavanjem vina, bilo da se radi o inox bačvama ili o barrique bačvama. Bugava je specifična, s visokim alkoholima i visokim kiselinama. Moguća je i malolaktična fermentacija: s bugavom imate široku paletu „igranja“, ali uz pametnu kontrolu i pametno vođenje. – dodao je dr.sc. Stipe Ivić.

Alen

Zadravec, tehnolog i konzultant, osvrnuo se na stanje u vinogradima i naglasio: „Crvenilo, koje smo vidjeli u nekim vinogradima, ne mora uvijek značiti da je u pitanju baš cvrčak; kako mnogi govore. Može tu biti i „bois noir“ (crno drvo) ili neka druga zaraza fitoplazme, što treba posebno istražiti. Dodatno bih upozorio na važnost načina rezanja: treba načiniti „vrata“. „Ranu na lozi“ naši bi stari jednostavno zatvorili mokrom zemljom da bakterija nema

Piše: Marija Vukelić Foto: TZ VIS / Ivan Šeky Šejić

ulaz. Danas se na ranu može nanijeti pasta od kalijevog permanganata i spriječit ćete ulaz bakterija. Vratite se na stari način rezidbe, izbjegavajte velike rane, one stvaraju nekrotično tkivo.“

Nazočnima

se kratko obratila i vinarka Monika Roki Radišić, zahvalivši vinarima na odazivu i upozorivši na pad hektara vinogradarskih površina na otoku: „Vrlo je očit pad u vinogradarstvu. To je bio jedan od najvećih razloga što sam željela da probudimo otok i

ljude, da se počnemo družiti i rješavati zajedničke probleme. Neizmjerno sam zahvalna da ste se odazvali. Nadam se da ćemo u idućoj organizaciji imati neke nadogradnje i stvoriti nove ideje. Bitno je da viško vinarstvo krene prema cilju koji zaslužuje.“

Edukativni

i stručni dio Viške Sabatine zaokružen je temom „Bugava 365 – cjelogodišnji doživljaj destinacije”, gdje su o ulozi izvorne sorte u turističkoj ponudi Visa i povezanosti geoloških posebnosti s autentičnošću vinskog podneblja, govorile direktorica

TZ Visa Fani Atanasovski Drame i izvršna direktorica UNESCO Global Geoparka Viški arhipelag, Lana Schmidt. „UNESCO Global Geopark Viški arhipelag jedan je od svega tri u Hrvatskoj. Obuhvaća cijeli otok Vis s pripadnim otočićima i čuva iznimnu geološku raznolikost, od stijena starijih od 220 milijuna godina do jedinstvenih pojava poput dijapira i vulkanskih stijena. Za vinare je to ključno: geologija oblikuje tlo, a tlo oblikuje vino. Kad vina s Visa povežemo s tom geološkom pričom, dobivamo ono što geopark donosi: vjerodostojnost, autentičnost i međunarodno prepoznatljiv identitet.“, istaknula je Lana Schmidt, uz osnovne značajke i vrijednosti projekta.

“Vugava je više od etikete, ona je priča o Visu, koja se može doživjeti svakog mjeseca: u vinogradu, u podrumu, u restoranu i na OPG-u. Vugava je izvorna i još nedovoljno ispričana. Ne može se doživjeti u Splitu ili Toskani — samo je ovdje njezina prošlost. Projekt vinarima donosi veću medijsku vidljivost, jasan narativ o karakteru njihovih vina i nove plasmane; a turističkim zajednicama jasan identitet ponude kroz svih 12 mjeseci, s programima po fazama same loze. Ponuda je to koja obogaćuje predsezonu i posezonu te vodi goste i izvan centra — prema vinogradima i selima”, poručila je Fani Atanasovski Drame, zahvalivši u ime organizatora na sudjelovanju i odazivu.

Na jesenskim Vinskim zvijezdama šampion je

Prošek Ivčević 2017 s 95 boda

viške obiteljske vinarije Ivčević

Blagdanske Vinske zvijezde 2025. odabrale su 3 pobjednika u kategorijama:

viški Prošek Ivčević 2017 iz

Komiže pobjednik je slatkih vina i ukupni pobjednik s 95 bodova, u kategoriji ružičastih pjenušavih vina pobjednik je

Didin san brut Slamić iz Tisna s 90 bodova, a kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolji je slavonski CODE Black Galić brut s 94 boda

Blagdansko ocjenjivanje “Pjenušavo i slatko” projekta Vinske zvijezde održano je u petak 21.11.2024. u zagrebačkom restoranu Bon Appetit. Ocjenjivanje je bilo podijeljeno u 3 kategorije: pjenušava ružičasta, pjenušava bijela i vina s ostatkom šećera.  Vina je naslijepo ocjenjivala stručna komisija u sastavu: Željko Gregorić, enolog, vinar; Miha Istenič, vinar: Toni Arbunić, sommelier, Darko Lugarić, sommelier; Karla Merćep i Petra Mila Glavan, studentice završne godine Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednica komisije bila je Marija Vukelić, voditeljica projekta. Šampion ocjenjivanja je viški Prošek Ivčević s 95 bodova (5 zvjezdica). U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolji je bio CODE Black Galić s 94 boda (4 zvjezdice), a u kategoiji ružičastih vina pobijedio je Slamićev Didin san osvojiši 90,2 boda.

Legenda:

bodovna granica za odličja:

srebro *** od 85 do 89,9 bodova

zlato **** od 90 do 94,9 bodova

veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova

velika zvijezda od 99 do 100 bodova

VINSKE ZVIJEZDE – pravilnik

Ocjenjivanje je pozivno – vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijavljuju prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

Info: vinskezvijezde@gmail.com

PR: Zlatne riječi, 098 277301

Foto: Julio Frangen

GDJE SMO OCJENJIVALI?

Restoran Bon Appetit smješten je u zgradi Emporion centra, u Henzelovoj 62A, u Zagrebu. Zadivit će vas odmah ugodnim i prostranim ambijentom te predivnim panoramskim pogledom na cijeli grad. Restoran se sastoji od lounge bara i restorana s prostranom terasom. Bon Appetit je restoran klasične i internacionalne kuhinje koji u svojoj ponudi ima i vlastito osmišljen koncept zdrave i uravnotežene prehrane - Smart food. Smart food je nutricionistički prilagođen metabolizmu, potiče pozitivne procese u tijelu i pomaže održavanju općeg zdravlja. Nastao je spajanjem znanosti o prehrani i spoznaje o namirnicama, kombiniranjem različitih namirnica kroz kreaciju novih jela. Fina jela, izabrana vina, opuštajuća atmosfera te jedan od najboljih pogleda na grad Zagreb stvorit će lijepe uspomene i pozvati vas da dođete ponovno.

https://www.facebook.com/BonAppetit

Ukupni rezultati:

Pjenušava vina

Zlato: Code black Galić, Didin san Slamić brut; Scura Bora brut; Bastian Blanc de blanc brut, Bregh Petrač Blanc de blanc

Srebro: Saint Benedict Bolfan, Viško bonda Vislander, Pjenušac babić Burnum; Bastian rosé, Breg rosé, Pjenušavo vino Rosé Jakobović, Iskra Najman, Komiška bonda, La Belle grand Belje

Vina s ostatkom šećera

Zlato: Prošek Ivčević 2017, Carevac Pavičić 2023, San Pellegrin Degrassi 2024, Burnum crno od prosušenog grožđa 2021, Muškat žuti Kunčić 2025

Srebro: Muškat žuti Radoš 2024, Graševina kasna berba 2023 Galić, Graševina Papak IBB 2019, Rosé Najman 2024

Pjenušava

rosé vina

Scura pjenušac rosé 2023

Bora vina

Posedarje

Sjevarna Dalmacija, Dalmacija

Opis: sitni postojani mjehurići, note zrelog voća, svježe, puno tijelo

Gastro preporuka: losos carpaccio, buzara sa škampima

Alkohol: 12,00% Cijena: 20,00€

Didin san 2023

Vinarija Slamić

Tisno

Sjeverna Dalmacija, Dalmacija

Opis: lijepo perlanje, arome bijelog cvijeća i breskve, slasno

Gastro preporuka: salata od račića, pršut San Daniele

Alkohol: 12,00%

Cijena: 19,00€

Pjenušac Rosé 2020 Jakobović vina

Vetovo Slavonija, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis: nježne roza boje, voćno, svježe, elegantno

Gastro preporuka: carpaccio od Jakobovih kapica

Alkohol: 11,50%

Cijena: 18,75€

Iskra 2022

Vina Najman

Varaždin

Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: voćno, svježe, lagano, skladno

Gastro preporuka: grilana tuna, jagode s redukcijom balzamičnog octa i sladoled od vanilije

Alkohol: 13,00% Cijena: 25,00€

Bregh Rosé 2022

Vinarija Petrač

Krapina

Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: boja breskve, mirisi svježeg crvenog voća, karakterno

Gastro preporuka: čips od kozica, predjela od mesnih narezaka

Alkohol: 13,00% Cijena: 17,50€

Saint Benedict 2023

Bolfan Vinski Vrh

Hrašćina

Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: voćno, svježe, mineralno, meko, elegantno

Gastro preporuka: ceviche od bijele ribe, tjestenina s vrganjima

Alkohol: 12,50% Cijena: 21,90€

Pjenušac od babića 2021

Vinarija Burnum

Knin

Dalmatinska zagora, Dalmacija

Opis: nježne roza boje, voćno, zaokruženo, karakterno

Gastro preporuka: salata od hobotnice s rajčicama

Alkohol: 11,00% Cijena: 17,50€

Viško bonda Vislander

Vis

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: tostirane note, gorkasto, sočno, harmonično

Gastro preporuka: quiche lorraine, Cez ar salata

Alkohol: 12,00% Cijena: 20,00€

Bastian Rosé Brut 2022 Vinarija Bastian

Buje Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: žive boje, cvjetne arome, note maline i ribizla

Gastro preporuka: bečka šnicla, rižoto s plodovima mora

Alkohol: 12,00% Cijena: 20,00€

Bijela Pjenušava

vina

Code Black 2020 Galić vina

Kutjevo Slavonija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: cvjetno, voćno, arome jabuke, sijena, brioša, svježe

Gastro preporuka: kamenice, tartar od brancina s perlama od bijelog aceta

Alkohol: 12,00% Cijena: 32,98€

90 90

Bregh Blanc de blancs 2022

Vinarija Petrač

Krapina

Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: sitni mjehurići, cvjetne note, svježe, kremozno, zaokruženo

Gastro preporuka: štrukli od sira, bakalar na bijelo

Alkohol: 13,00% Cijena: 17,50€

Bastian Blanc de Blancs 2022

Vinarija Bastian

Buje Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: sitni mjehurići, cvjetni voćni miris, aroma lješnjaka, slasan zavšetak

Gastro preporuka: tempura od povrća, sushi, lardo na toplom tostu

Alkohol: 12,00%

Cijena: 28,30€

La Belle Grand, 2024

Vina Belje

Darda Baranja, Slavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis: voćno, slasno, zaokruženo

Gastro preporuka: rižoto s gorgonzolom, tart od krušaka

Alkohol: 11,50% Cijena: 10,00€

Komiška bonda Vislander

Vis

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: živa žuto-zelena boja, miris suhe kamilice, lipe, brioša, breskve; fino

Gastro preporuka: kanape sa šparogama i pjenom od kozica

Alkohol: 12,00% Cijena: 20,00€

vina s ostatkom

šećera

Carevac 2023

Pavičić vina

Vrbanj, Hvar

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: jantarne boje, note karamele, vanilije, kestena, zelenog oraha, badema

Gastro preporuka: međimurska gibanica, orahnjača

Alkohol: 13,80%

Cijena: 20,00€

Prošek 2017

Vina Ivčević

Komiža, Vis

Srednja i južna Dalmacija, Dalmacija

Opis: jantarne žive boje, note karamele, oraha, suhe smokve

Gastro preporuka: baklava, orahnjača, krokant, torta od oraha i badema

Alkohol: 16,00% Cijena: 30,00€

Muškat žuti 2025

Vina Kunčić

Štrigova

Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: cvjetne note, bazga, svježe, skladno

Gastro preporuka: blago ljuta hrana, voćni tartovi, knedli s marelicom

Alkohol: 10,00%

Cijena: 11,00€

Burnum-crno vino od prosušenog grožđa 2021

Vinarija Burnum

Knin Dalmatinska zagora, Dalmacija

Opis: arome ribizla i kupine, svježe, skladno

Gastro preporuka: torta od čokolade i višanja, pačja prsa s redukcijom od aceta od ribizla i pireom od slanutka

Alkohol: 16,00% Cijena: 18,00€

San Pellegrin Cuvée 2024 Degrassi vina

Savudrija Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: živa starozlatna boja, aroma jabuke, medne note, svježe, slasno, skladno

Gastro preporuka: pita od kruške i marelice, pačja prsa s gratiniranim krumpirom i chutneyjem od luka i đumbira

Alkohol: 10,00% Cijena: 18,00€

Muškat žuti 2024

Vina Radoš

Kaštelir Hrvatska Istra, Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: svježe, slasno, zavodljivo

Gastro preporuka: rapska torta, tart od marelice

Alkohol: 10,50% Cijena: 10,00€

Graševina kasna berba 2023

Galić vina

Kutjevo Slavonija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: cvjetno, voćno, mirisno, slatko

Gastro preporuka: suho voće, voćni tartovi, torta od sira i limuna

Alkohol: 13,00% Cijena: 13,73€

Graševina izborna berba bobica 2019

Vina Papak Ilok

Ilok Srijem, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: žive zlatnožute boje, punog i kremoznog okusa

Gastro preporuka: pita s marelicom i breskvom, panna cotta, cheescake

Alkohol: 14,00% Cijena: 30,00€

Rosé 2024 Vina Najman

Varaždin Zagorje-Međimurje, Središnja bregovita Hrvatska

Opis: suptilne voćne arome, note karamele

Gastro preporuka: slatko-ljuti umaci, tajlandska kuhinja, pad thai

Alkohol: 12,50% Cijena: 12,50€

Što je na jelovniku pri tradicionalnom božićnom obroku u Francuskoj?

Za početak božićnog obroka u skladu s tradicijom, ništa ne može zamijeniti foie gras. To je neizostavno blagdansko jelo, posebno u jugozapadnoj Francuskoj. Ova delicija uživa se s tostom, često popraćena chutneyjem ili pekmezom od smokava, uz čašu šampanjca. Dimljeni losos još je jedno voljeno jelo za blagdanske stolove. Poslužuje se s tostiranim kruhom, a tradicionalno se u Alzasu jede s limunom i kremom od hrena. Neki ga radije pripremaju s meko kuhanim jajetom ili u hamburgeru kao predjelo. Puževi, Jakobove kapice i morski plodovi jela su koje Francuzi tradicionalno pripremaju za Badnjak. Među božićnim su kulinarskim specijalitetima puževi à la bourguignonne s peršinovim maslacem i češnjakom. Sa svojom nježnom teksturom i suptilnim okusom, Jakobove su kapice odlično predjelo za božićnu večeru. Mogu se uživati gratinirane, prelivene kremastim umakom i pečene u pećnici, pržene u tavi s peršinovim maslacem ili jednostavno zapečene u tavi s daškom paprike espelette. Od morskih plodova Francuzi na Badnjak jedu škampe, langustine, kliješta rakova, kamenice i dr. Obično se poslužuje s domaćom majonezom.

Često je glavno jelo purica s kestenima. To je pečena punjena purica, popraćena kestenima i krumpirom. Nadjev se radi od kobasice, krušnih mrvica i kestena. Francuzi za Božić spremaju i divlju svinju, fazana i drugu divljač koja je često

Piše: Marija Vukelić Foto: Freepik

poslužena s prženim svježim gljivama poput lisičarki ili bukovača. Pačja prsa sastavni su dio francuske kulinarske tradicije pa tako i za vrijeme Božića. Jedu se sa slatkim i slanim umacima: umakom od crvenog voća ili umakom od balzamičnog octa uz nekoliko listova ukiseljenog crvenog kupusa. Dobro se slažu s pirjanim krumpirom ili pečenim sezonskim povrćem.

La

Bûche de Noël ili Božićna cjepanica najpoznatiji je božićni desert u Francuskoj. U srednjem vijeku postojala je tradicija paljenja cjepanica u kaminu tijekom blagdana kako bi se gostima donijela svjetlost i toplina. Cjepanica je bilo onoliko koliko je bilo ukućana. Godine 1945. jedan slastičar izradio je ukusan desert nazvan „Božićna cjepanica“ kako bi ovjekovječio ovaj običaj. Danas postoji nekoliko varijacija originalnog recepta.

UProvansi se uoči Badnjaka priprema 13 slastica za „gros souper“ (večeru na Badnjak). Uobičajeno je sve ove deserte poslužiti na velikom pladnju i uživati u njima s obitelji do 27. prosinca. Najčešće slastice ovog deserta su brioche s maslinovim uljem ili slatki brioche s koricom naranče i limuna, les mendiants (prosjaci), sušeno voće: sušene smokve, bademi, grožđice i lješnjaci, bijeli i crni nugat: simboli dobra i zla, datulje, les calissons (slatkiši u obliku badema), egzotično voće kao kivi ili mango i sezonsko voće kao naranče, grožđe, klementine ili jabuke.

Pjenušavo vino je neophodan aperitiv u svakom francuskom kućanstvu za svaku svečanost. U božićno vrijeme pije se šampanjac, Vouvray ili Crémant, kao i ostala pjenušava vina. Na Badnjak, za sljubljivanje s foie gras, kamenicama, puževima ili dimljenim lososom serviraju se šampanjac Blanc de Blancs, Alsace Extra Brut ili Vouvray Fines Bulles.

Suho bijelo vino siguran je i elegantan izbor za jela od morskih plodova, pečenu perad ili odležane sireve koje Francuzi poslužuju tijekom božićnih blagdana. Suho bijelo vino napravljeno od sorti chenin blanc ili

sauvignon blanc poput Pouilly-Fuméa ili

IGP Val de Loire, idealno je za pratnju gurmanskih predjela, koktel pladnjeva ili dimljenog lososa.

Uz perad s vrhnjem ili Jakobovim kapicama mogu se spariti Bourgogne Blanc iz Côte de Nuitsa ili Bordeaux Blanc iz Gravesa. Suha burgundijska bijela vina Premier Cru i Grand Cru mogu obogatiti svečane obroke dodatnom složenošću. Pinot Noir iz Burgundije ili Alzasa, i mek i voćan, idealan je kao pratnja punjene purice, pečenog kopuna ili biserke s gljivama. Za robusnija jela poput divljači, crvenog mesa s vinskim umakom, poslužuju se crna vina od merlota i cabernet sauvignona s čvrstom taninskom strukturom. Taninska i intenzivna bordoška vina, posebno ona iz Médoca ili SaintÉmiliona, nude zanimljivu ravnotežu između snage i elegancije. Druga je opcija crno vino s juga Francuske, poput Saint-Chiniana ili AOC Côtes de Provence iz Domaine de Berne, koje odlično nadopunjuje rustikalne recepte poput gulaša od divlje svinje.

Za sparivanje s božićnom cjepanicom potrebno je slatko vino. Božićne cjepanice ili Bûche de Noël s crvenim voćem vrlo se elegantno slažu s egzotičnim voćem i cvjetnim

aromama alzaškog Gewürztraminera. Čokoladne božićne cjepanice dobro se slažu s prirodno slatkim crnim vinima, kao što su Maury, Banyuls ili čak Rivesaltes. Božićne cjepanice s lješnjakom pojačavaju okuse pjenušavih vina i idealna su kombinacija sa šampanjcima i Crémantima, od bruta do douxa, ili s odležanim aromama slatkih vina iz doline Loire (Bonnezeaux, Quarts de Chaume i dr.). Za božićne cjepanice s egzotičnim voćem ili citrusima preporučuje se klasični bordoški bijeli Sauternes ili poznata vina Montbazillac.

Vin chaud i kuhano vino smatraju se pravim vinima Božića. Pripremljeno s crnim vinom, cimetom, klinčićem, koricom naranče i malo meda ili šećera, kuhano vino zavodi svojim opuštajućim aromama. Francuzi ga nude kao aperitiv na početku božićne večere, uz tost i foie gras ili slane kekse. Dobro slatko bijelo vino iz jugozapadnog dijela Francuske ili Bordeauxa, bogato zaostalim šećerom i uravnoteženom kiselošću, može poboljšati božićne kolačiće na bazi voća, torte od kruške ili začinjene prhke kekse. Bilo da se radi o darovanju ili posluživanju za stolom, vino ima središnje mjesto tijekom blagdana u Francuskoj.

Božićna guskica na francuski način - Oie rôtie à l’orange

Sastojci:

• 1 guska (4-5 kg)

• 2 naranče

• 1 limun

• 2 žlice meda

• sol

• svježe mljeveni papar

• 2 češnja češnjaka

• malo ulja

• 1 luk

• 1 jabuka

• krumpir, mrkva, brokula

Za umak od naranče:

• 200 ml svježeg soka naranče

• 150 ml mesnog temeljca

• 2 žlice šećera

• 3 žlice vinskog octa

• 2 žlice konjaka (po izboru)

• 20 g maslaca, za završetak

• Sol i papar

• Tanko oguljena korica jedne naranče (bez bijelog dijela)

Piše: Tatjana Pastuović Klaić

Foto: Vigor Klaić

Tatjana Pastuović Klaić

Oko pripreme guske ne kompliciram

puno, prije pečenja dobro je natrljam koricom naranče i limuna, stavim u pećnicu na nekoliko sati pa pred kraj pečenja prelijem narančinim sokom i medom. Bitno je da na kraju meso ostane sočno, a korica fino hrskava, sjajna i malo ljepljiva. Prije samog recepta, evo još nekoliko riječi ;)

Meso guske vrlo je ukusno, nije suho i zapravo je zahvalno za pripremu. Gusku možemo kuhati, peći, puniti... Guščja mast je odlična, obavezno je sačuvajte i koristite kasnije kod pripreme drugih jela. Kao prilog pečenoj guski odlično će poslužiti sve ono što inače pripremamo uz pečeno pile – krumpir, batat, korjenasto povrće, brokula, prokulice, kupus, ali i kesteni, bundeva, jabuke.

Ako vidite da vaša guska ima mekani sloj masnoće na prsima i pod kožom, pažljivo zarežite kožu. Tako će se masnoća tijekom pečenja polako otapati. Ukoliko guska nije masna, nema potrebe za zarezivanjem kože. Kako bi se guska ravnomjerno pekla, idealno bi bilo da je ranije izvadite iz hladnjaka i prije pečenja ostavite na sobnoj temperaturi barem 30 minuta.

Koliko je važno da gusku ne pečemo predugo, kako meso ne bi postalo žilavo i suho, toliko je bitno i da ne žurimo, jer guska pečena prekratko na visokoj temperaturi može imati savršeno lijepu i hrskavu koricu, no meso ispod nje u tom će slučaju ostati sirovo.

Krila i bat(a)ke omotajte alu-folijom kako se ne bi prenaglo zapekli. Kasnije tijekom pečenja možete cijelu gusku zaštititi alu-folijom. Iznutrice, vrat i vrh krila nemojte peći, ti komadi odlično će poslužiti za juhicu.

Priprema:

1. Gusku po potrebi još očistite pa operite i posušite.

2. Odrežite vršak krila (na prvom ili drugom zglobu), a kožu na prsima pažljivo plitko zarežite jako oštrim nožem ili britvom, pazeći da ne režete duboko već samo površinu kože. Ako vidite da pod kožom

nema sloja masnoće, nemojte rezati.

3. Gusku posolite i popaprite.

4. Naribajte koricu naranče i limuna, stavite u mužar, dodajte češnjak, još malo krupne soli i papra pa sve dobro zgnječite. Na kraju dodajte malo ulja, promiješajte i tom smjesom dobro natrljajte gusku.

5. Naranče i limun prerežite, jednu polovicu naranče ostavite sa strane, a preostalim polovicama naranči i limuna nadjenite gusku.

6. Onu polovicu naranče sada ocijedite pa sok pomiješajte s medom.

7. Pećnicu zagrijte na 200°C.

8. U lim na rešetku stavite gusku, ubacite u pećnicu i pecite oko 30 minuta.

9. Smanjite temperaturu na 170°C i pecite još 2-2,5 sata (tijekom pečenja možete gusku okrenuti).

10. Izvadite gusku iz pećnice, prelijte je sokom od naranče i medom. U lim dodajte prerezanu jabuku te prokuhane krumpire i mrkve pa sve vratite u pećnicu i pecite još 30 minuta.

11. Zadnjih 15-20 minuta pojačajte temperaturu na 200°C kako bi se kožica zahrskala, no držite je na oku da vam se guska ne prepeče.

12. Pečenu gusku izvadite iz pećnice, pokrijte folijom i ostavite da se meso prije rezanja odmori barem 15 minuta. Izrežite gusku i poslužite je uz umak, pečene krumpire, jabuku, mrkvu i blanširanu brokulu.

Dok se guska peče, pripremite umak.

1. U malom loncu zagrijte šećer i pustite da se lagano karamelizira.

2. Deglazirajte vinskim octom –kratko prokuhajte.

3. Dodajte cijeđeni sok naranče, koricu naranče i konjak pa kuhajte dok se

4. ne reducira za trećinu.

5. Maknite s vatre i umiješajte 20 g maslaca te posolite i popaprite po ukusu.

Burnum Cuvée crni 2020

Naš pobjednik iz prošloga, jesenskoga broja – Burnum Cuvée crni 2020 bogato je, gusto vino duboke rubinski crvene boje. Predivnih mirisa - prezrela borovnica, višnja, zrela kupina, suhe šljive, likoricija, višnja u tamnoj čokoladi, kožne note i papar. Suho vino, punog tijela te zrelih i fino zaobljenih tanina. Harmonično i lijepo vino, na okusu se najprije „kupa“ u tamnom bobičastom voću, a poslije ga obgrle likoricija, vanilija i čokolada. Kompleksnosti vina pridonosi trajnost okusa s izrazitom svježinom, mekim taninima i zrelom voćnosti. Vrhunsko grožđe cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota svoju preobrazbu u moćno zahvaljuje i dozrijevanju u hrastovim bačvama najmanje dvije godine – te se tako svojom kompleksnošću lijepo spaja s guskom. (MV)

vinarijaburnum.hr

Croquembouche (blagdanski toranj od profiterola)

Sastojci za profiterole:

• 250 ml vode

• 100 g maslaca

• prstohvat soli

• 150 g glatkog brašna

• 4 jaja

Sastojci za kremu:

• 500 ml mlijeka

• 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta

• 4 žumanjka

• 100 g šećera

• 40 g Gustina

• 30 g maslaca

Sastojci za karamel:

• 300 g šećera

• 100 ml vode

• 1 žličica limunovog soka

Piše: Mile Butorac

Foto: Mile Butorac

Priprema:

1. Priprema tijesta

U lonac uliti vodu, dodati maslac i sol te zagrijati do vrenja. Maknuti s vatre, dodati brašno i brzo miješati dok se ne formira glatko tijesto koje se odvaja od stijenki lonca. Kratko vratiti na vatru i miješati još minutu kako bi se tijesto prosušilo. Ostaviti nekoliko minuta da se ohladi, zatim umiješati jaja jedno po jedno.

Tijesto će u početku biti gusto, ali dodavanjem jaja postaje mekano i glatko, slično kao za princes krafne.

2. Oblikovanje i pečenje profiterola

Pećnicu zagrijati na 200 °C. Tijesto prebaciti u slastičarsku vrećicu i istiskivati male hrpice – promjera oko 2,5 cm – na papir za pečenje. Manji profiteroli daju uredniji i stabilniji toranj.

Peći 20–25 minuta, dok ne postanu zlatni i šuplji iznutra.

Pećnicu ne otvarati prvih 15 minuta kako profiteroli ne bi splasnuli. Ohladiti ih potpuno prije punjenja.

3. Priprema kreme

Mlijeko zakuhati s vanilijom. U drugoj posudi izmiješati žumanjke, šećer i Gustin, uliti malo vrućeg mlijeka, a zatim sve vratiti u lonac. Kuhati uz stalno miješanje dok se krema ne zgusne. Umiješati maslac i pustiti da se ohladi. Gotovu kremu prebaciti u slastičarsku vrećicu i napuniti profiterole.

4. Priprema karamela

U loncu otopiti šećer s vodom i limunovim sokom te kuhati dok ne poprimi jantarno zlatnu boju. Raditi vrlo oprezno jer je karamel izuzetno vruć.

Ako se tijekom slaganja karamel počne zgušnjavati, potrebno ga je nakratko vratiti na laganu vatru kako bi ponovno postao tekuć.

5. Slaganje tornja

Profiterole umakati u karamel i slagati u oblik stošca, lijepeći ih karamelom. U nedostatku profesionalnog kalupa, moguće je napraviti vlastiti stožac od tvrđeg papira, obložen aluminijskom folijom, koji može poslužiti kao podloga za slaganje.

6. Završnica

Kad se toranj formira i karamel stvrdne, moguće je omotati ga tankim nitima karamela za dodatni vizualni efekt.

Po želji se može posuti šećerom u prahu, ali tek neposredno prije posluživanja.

Šećer u kontaktu s karamelom može početi topiti površinu, stoga je preporučljivo izraditi manji toranj i poslužiti ga odmah nakon dovršetka ako se koristi šećer u prahu.

San Pellegrin cuvée 2024,

vina

Degrassi, Istra

Slatko vino San Pellegrin Cuvée 2024

Morena Degrassija zadivljuje svojim skladom mirisa i okusa. Vino je spoj dviju sorti, 60 % je muškat bijeli, a 40% sauvignon bijeli. Vinogradi muškata nalaze se na brežuljcima oko Buja, na poziciji San Pellegrin, a sauvignon bijeli je na položaju Contarini. Provjetrenost tih položaja omogućuje dobivanje zdravog grožđa, koje nesmetano sazrijeva, i koncentrira arome. Miris vina vrlo je jasan i elegantan: miris muškatnog grožđa, cvijeta bagrema, s notama zrele dinje i ogrozda i nježnom herbalnošću sauvignona. Slatke arome u okusu prati mineralna svježina, a muškatne arome isprepliću se s okusom ogrozda, kruške i ličija, te malo citrusa. Slatko (80g/L) i vrlo zavodljivo vino, francuske elegancije, baš za croquembouche. (MV)

degrassi.hr

Mile Butorac

MACARONS de Noël

Sastojci:

• 150 g badema (blanširanih i mljevenih)

• 150 g šećera u prahu

• 55 g bjelanjaka

• 150 g kristal šećera

• 35 g vode

• 55 g bjelanjaka (opcija - boja u prahu ili u gelu - za dekoraciju)

Piše: Tatjana Pastuović Klaić

Foto: Vigor Klaić

Macarons će nam sigurno svaki

slatki stol učiniti posebnim, pa tako i blagdanski. Dok ih gledam ovako dekorirane, dijete u meni sretno se smješka :) Punjenje je ganache od bijele čokolade s tonkom (začinom nalik vaniliji) i malo kreme od limuna u sredini. Taman mi taj limun sjajno sjeda na slatkoću makarona. Možete koristiti i neku drugu kremu, po vlastitom guštu.

Priprema:

1. 150 g mljevenih badema pomiješati sa 150 g šećera u prahu.

• Umutiti i prosijati.

• U zdjelu staviti 55 g bjelanjaka, dodati bademe i šećer u prahu pa sve sjediniti, bez miješanja.

2. Sirup - 150 g šećera kuhati s 35 g vode do 118°C.

Preostalih 55 g bjelanjaka miješati dok ne postanu poput mekanog snijega, dodati pažljivo u tankom mlazu uz rub zdjele skuhani sirup. Miješati dok se smjesa ne ohladi, treba biti svilenkasta, čvrsta i

Lagano spojiti dvije smjese, umiješati lopaticom do teksture lave. (pravilo 30 sec.)

4. Smjesu staviti u slastičarsku vrećicu. Na papir za pečenje istiskivati male krugove (promjera 3-4 cm). Lupkati limom o radnu površinu da izađe zaostali zrak.

• Ostaviti da se suši na sobnoj temperaturi dok površina ne dobije laganu koricu (oko 30 minuta).

• Staviti u zagrijanu pećnicu i peći 15 minuta na 150°C.

Gotove ohlađene kolačiće uzimati dva po dva i “zalijepiti” ganache kremom s bijelom čokoladom i tonkom, te malo kreme od limuna. U manji dio kreme ganache dodati malo jestive boje pa dekorirati kolačiće – u božićnom stilu, kao snjegoviće i sobove :)

Najbolji su nakon što odstoje barem 24 sata u hladnjaku.

Vuglec extra brut, Zagorje

Nastao kao spoj chardonnaya, koji mu daje tijelo, i starih zagorskih sorti, koje mu daju svježinu. Živahne žute boje s bogatim perlanjem. U mirisu se osjećaju kompleksne arome pečenog brioša s maslacem i kandiranim voćem, zatim voćne arome bijele breskve i šljive mirabelle uz note korice agruma. Na nepcu je vrlo bogat, raskošne kompleksnosti s raznim aromama odležavanja i - trajan. Sa slatkim makaronima izazvat će kontrast. Za one koji vole ipak slađe kombinacije, Boris Vuglec je od istih sorata pripremio i pjenušac Vuglec demi-sec iz 2014. Vrlo kompleksno vino, slatkasto, s lijepom kiselinom, pojačat će slatkoću kolačića. (MV)

vuglec-breg.hr

Tatjana Pastuović Klaić

Talijanske božićne tradicije hrane i vina

Geografija

božićnog stola u Italiji je složena, bogata i raznolika: drevni okusi još se čuvaju, a pažljivo sačuvani recepti za velike blagdane iznova se ponavljaju. Recepti se razlikuju od grada do grada, od regije do regije, kao i božićni običaji. Jela su raznolika, kao i vrijeme slavlja: u središnjoj i južnoj Italiji veliko je slavlje večera na Badnjak dok je na sjeveru ručak na dan Božića važniji. Postoje i precizna pravila o tome što jesti: navečer 24.12. prikladno je pripremiti „posnu“ večeru, obično na bazi ribe, dok za se Božić Talijani slobodnije predaju mašti. Ipak, na stolovima u cijeloj Italiji postoje zajedničke crte: od suhog voća do panettonea. U svim slučajevima darove treba otvoriti u ponoć ili ujutro na sam blagdan, nakon dolaska Djeda Mraza.

Od milanskih raviola do toskanskih cappellaccia, kuhaju se razni oblici punjene tjestenine. Teletina s umakom od tune, paprike u bagna caudi i inćuni sa zelenilom predjela su za pijemontski božićni ručak. U Barolu se takvo predjelo nastavlja agnolottima del plin i pirjanom govedinom.

Struktura je slična onoj koja se nalazi na milanskim stolovima u podne: predjela od suhomesnatih proizvoda i ruske salate, ravioli s mesom, a zatim kopun, uz malo senfa. Za kraj, naravno, panettone, poslužen s mekom kremom od mascarponea.

UVenetu je božićni desert pandoro ili, za one koji vole nešto posebno, nadalin, dok je u Trentinu-Alto Adigeu zelten, bogati kolač od suhog voća, obavezan.

Dok su ravioli tradicionalni u Pijemontu i Lombardiji, u Emiliji su tortellini klasik koji se nalazi i na stolu diljem ostatka Italije. U Bologni se strogo poslužuju u juhi od kopuna, nakon čega slijedi kuhano jelo od mesa koje obavezno uključuje zampone i cotechino, te certosino, desert s

Piše: Marija Vukelić Foto: Freepik

kakaom, cimetom i kandiranim voćem. I dok tortellini imaju bogat nadjev, cappelletti romagnoli su znatno jednostavniji i punjeni sirom.

Punjena tjestenina trijumfira i na toskanskim stolovima, cappellacci i agnolotti, kojima prethode „crni“ crostini punjeni jetrom i slezenom, a slijede ih klasični pečeni svinjski kare ili ukusni pileći galantin.

URimu je večera na Badnjak nemasna, sastoji se od ribljih predjela, juhe od arzilla (raži koja se koristi i za kuhanje posebne juhe od brokule), pečene ribe i prženog povrća. Prvo jelo za ručak na Badnjak je stracciatella, nakon čega slijede kopun, janjetina (po mogućnosti pohana) i pirjana cikorija. Posljednje jelo je pangiallo, jelo latinskog podrijetla napravljeno od meda i suhog voća.

UNapulju, capitone i bakalar dominiraju božićnim stolom. Uz njih poslužuju se i vruoccoli prženi sa slanim inćunima. Također je bitna insalata di rinforzo (osnažujuća salata),

možda tako nazvana jer se jede na pola obroka, kako bi se „ojačao“ apetit odmašćivanjem usta octom. U ručku dominira meso svih vrsta, na primjer, u minestri maritati s brokulom.

UKalabriji se božićna večera sastoji od devet sljedova, po uzoru na

devet mjeseci prije rođenja djeteta, a može ih biti i 13, po uzoru na apostole s Isusom. Među jelima koja se moraju kušati tu su tjestenina s krušnim mrvicama, bakalar s paprikom i uštipci s cvjetačom ili inćunima, a da ne spominjemo deserte, počevši od pite ‘mpigliate.

Na Sardiniji janjeće iznutrice i kordula prave se uz malloreddusu, dok na Siciliji vladaju bakalar i tisuću ukusnih deserta.

Božićni

kolači variraju od božićnog kruha argentario, od suhih smokava, do befaninija iz Livorna s mirisom ruma, pa sve do najpoznatijeg, sienskog panfortea, koji je, prema legendi, nastao na Badnjak. Među pastirima koji su posjećivali novorođenog Isusa u Betlehemu bilo je dijete koje je donijelo ono malo što je imalo na dar – komad kruha i šaku badema. Blagoslov svetog Josipa osigurao je da se ovaj skromni dar pretvori u ukusan desert.

Ovinu ne treba posebno govoriti –crno ili bijelo, mirno ili pjenušavo, svaka regija ističe svoje najbolje vino i vinske specijalitete. Ono oko čega se svi Talijani zasigurno slažu jest zdravica s mjehurićima u čaši –popularne bolliccine! Najbolji su izbor: Prosecco, pjenušavo vino spravljeno Charmat-Martinottijevom metodom ili Franciacorta, Oltrepò ili Trentodoc, pjenušava vina tradicionalne metode. Kad prati božićne čestitke, vino bi trebalo svjetlucati mjehurićima, stoga nazdravite i vi mjehurićima!

Blagdanski crostino s pancetom, kremom od rikote i mednim preljevom

Sastojci:

• 4 kriške rustikalnog kruha (ciabatta ili baguette)

• 150 g rikote

• 2 žlice kiselog vrhnja

• 1 žličica limunove korice

• sol i svježe mljeveni papar

• 100 g tanke pancete

• 2 žlice meda

• 1 žličica limunova soka

• svježi listići bosiljka

• maslinovo ulje

Piše: Mile Butorac

Foto: Marija Laća

Mile Butorac

Priprema:

1. Priprema baze

Kriške kruha premazati maslinovim uljem i kratko zapeći na grill tavi ili u pećnici dok ne postanu zlatne i hrskave.

2. Krema od rikote

U posudi pomiješati rikotu, kiselo vrhnje, limunovu koricu, prstohvat soli i malo papra. Miješati dok smjesa ne postane glatka i prozračna.

3. Panceta

Na tavi bez dodatne masnoće pržiti pancetu do zlatne boje i hrskavosti, zatim ocijediti na papiru.

4. Medni preljev

U manjoj posudi pomiješati med i limunov sok. Preljev mora biti tekuć i lagano aromatičan.

5. Slaganje i posluživanje

Na svaku krišku kruha rasporediti kremu od rikote, dodati hrskavu pancetu i nekoliko listića bosiljka. Crostino završiti mednim preljevom koji se tanko prelije žlicom neposredno prije posluživanja.

Napomena:

Umjesto rikote može se koristiti burrata ili mascarpone. Med se može zamijeniti aromatiziranim maslinovim uljem s limunom.

Sauvignon Blanc limited edition 2024 Josić

Od pažljivog pristupa u vinogradu i vrhunskog vinogradara Alena, do pomno odabranog trenutka berbe, Josićev se baranjski sauvignon bijeli doista rađa već u vinogradu. Savršeno zdravo grožđe razvija se u vino prepoznatljive herbalne aromatike (pokošena trava, paprika, list masline) s nijansom bazginog cvijeta i vinogradske breskve. Arome su nježne i ugodne, a okus svjež i slastan s elegantnom gorčinom u zaokusu, koja se odlično spaja s hranom. Živahna kiselina ljubi masnoću pancete, a herbalnost vina lijepo se spaja s bosiljkom. Medni preljev je izazov koji Josićev Sauvignon bijeli limitirane edicije voli (a i njegov sommelier Mirko), pa poslušajmo (opet) savjet i kušajmo ovu zanimljivu kombinaciju. (MV)

josic.hr

Savršeni blagdanski aperitiv: olive in crosta (hrskave pržene masline)

Sastojci (za cca. 30 kom):

• 30 velikih otkoštenih maslina

• 100 g sira asiago

• 140 g brašna 00

• 140 g ribanog sira grana padano

• 90 g hladnog maslaca

• prstohvat soli

• 4 žlice vode

• ulje za prženje

• maslinovo ulje

Piše & foto: Sandra Rončević

Sandra Rončević

Priprema:

Brašno posolite, dodajte ribani sir i maslac pa sve dobro utrljajte prstima, dodajte vodu i brzo zamijesite meko podatno tijesto koje se ne lijepi za ruke. Zamotajte ga u foliju i stavite hladiti 15 min.

Narežite sir na male tanke prutiće pa njime napunite masline.

Otkidajte malo po malo tijesta i njime omotajte maslinu, radite to rukama, vrteći sve u kuglicu.

Zagrijte ulje na temperaturu od 170°C pa ubacite pripremljene masline i pržite ih do zlatne boje. Vadite van na tanjur prekriven papirnatim kuhinjskim ubrusom kako bi se ocijedio eventualni višak masnoće.

Dodajte na tanjur s omiljenim narescima i poslužite.

Malvazija istarska Coronica 2024, Istra

Olive in crosta i Malvazija istarska Coronica 2024, Istra Sasvim posebna istarska malvazija iz kraja koji je poznat i po vrhunskoj kvaliteti maslina pa se među njima može dogoditi baš dobar spoj. Moreno Coronica dugo je sinonim za malvaziju, ali i za veliku privrženost svojoj istarskoj zemlji – i vinogradu. Grožđe se bere pri optimalnoj zrelosti, fermentacija je pri kontroliranoj temperaturi, a vino ostaje na finim kvascima onoliko dugo koliko mu treba. Tada dobijemo malvaziju veličanstvene svježine i mineralnosti. Nježnije žute boje, cvjetnih ali i zelenih aroma, malvazija Coronica uvijek dodatno ugodno iznenadi suptilnim mirisom mediteranskog bilja koje raste uz obalu i često ga zapljusne val. Tada ta mineralnost s nosa prelazi na nepce i tu počinje čarolija okusa koja se ne zaboravlja. Divno vino, kad je mlado, i kad odležava. (MV)

coronica.eu

Za novogodišnji stol: torta od sira mascarponea i pistacija

Piše & foto: Sandra Rončević

Sastojci (za cca. 30 kom):

Za podlogu:

• 240 g medenjaka

• 125 g maslaca

• 30 g prženih slanih pistacija

Za kremu:

• 500 g sira mascarponea

• 350 g slatkog vrhnja

• 6 listova želatine

• 150 g kreme od pistacija

• 75 g šećera u prahu

Za ukrašavanje:

• 150 g slatkog vrhnja

• 1 žlica šećera u prahu

• 1 pakiranje badema u čokoladi

• šaka sjeckanih pistacija

Priprema:

Maslac izvadite iz hladnjaka sat vremena prije pripreme. Želatinu prelijte hladnom vodom i namačite 10-15 minuta.

Očistite pistacije, ubacite ih u sjeckalicu i usitnite, potom dodajte natrgane medenjake i sve zajedno usitnite. Prebacite u zdjelu i dodajte narezani, omekšali maslac koji prstima umiješajte u medenjake. Dobivenu smjesu prebacite u kalup koji ste obložili papirom za pečenje (dno prekrijte s dva komada papira kako biste lakše skinuli papir kad se torta ohladi), utisnite čašom s ravnim dnom ili žlicom i stavite na hlađenje dok pripremate kremu.

Uzdjelu

stavite 300 g slatkog vrhnja, kratko izmiješajte pa dodajte 25 g šećera u prahu i izradite u ne prečvrsti šlag. Preostalih 50 g slatkog vrhnja zagrijte do vrenja pa njime prelijte ocijeđenu želatinu, miješajte dok se želatina skroz ne otopi.

Udrugu zdjelu stavite mascarpone i kremu od pistacija pa kratko izmiješajte, dodajte preostali šećer u prahu i izmiješajte. Zatim dodajte prohlađenu otopljenu želatinu i sve dobro izmiješajte. Dodajte tučeno vrhnje i lagano izradite mikserom. Prebacite na ohlađenu podlogu i poravnajte žlicom. Ohladite minimalno 6 sati, najbolje preko noći.

Graševina izborna berba bobica 2019., Vina Papak Ilok

Graševina je sorta koja može proizvesti sve, od pjenušavih do slatkih vina, zato je volimo. To dokazuje upravo ovo slatko vino (70 g/L) – Graševina izborne berbe bobica (IBB) Mladena Papka, iz vinogorja Srijem, dobivena od odabranog grožđa (otud i naziv IBB) pobranog u prosušenom stanju i zaraženog plemenitom plijesni. Zlatno žute je boje, a mirisom dominiraju note zrelog voća, profinjena kombinacija aroma zrelih jabuka, suhih marelica, bijelih šljiva, kamilice, meda, plemenite plijesni. U okusu slatko, puno, kremozno i bogato, ali lijepih i ugodnih kiselina, što ovo vino održava svježim unatoč slatkoći. Trajno i pamtljivo vino. Lijepo ide uz medenjake i deserte s njima, ali i torte s jabukama, marelicama ili breskvama. (MV) vinapapak.com

Sandra Rončević

Ana Ugarković

Razgovarala: Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

Od iznimno popularne (prve kuharske) TV emisije Kod Ane, do današnjeg portala Tri Trilje, Ana je kuharica koju - oduvijek volimo! Saznajmo još ponešto o njoj!

Koje je tvoje prvo sjećanje kuhinje?

S bakom, kradem komadiće sirovog tijesta za štrudl, koji je razvukla preko stola.

Koje je bilo prvo jelo s kojim si bila baš zadovoljna?

Neka pašta s brokulama i pancetom, koju sam napravila svojim prijateljima Talijanima, kad sam studirala u Italiji.

Jelo s kojim si se mučila da ga dovedeš do savršenstva?

Ne težim baš savršenstvu u kuhinji i

mislim da su za „savršenstvo“ nekog jela važne i okolnosti u kojima se ono jede, a ne samo moja vještina.

Imaš li uzore u kuhinji?

Alice Waters. Ona je vlasnica restorana Chez Panisse u Berkeleyju, SAD.

Koji je tvoj omiljeni restoran?

Ima ih više! Možda „Mandarin Kitchen“, kineski restoran u Londonu.

Kako bi definirala svoje kuhanje u tri riječi?

Sezonsko, jednostavno, s ljubavlju.

Najdraži kutak u kuhinji?

Možda pećnica. Volim je gledati dok radi, više nego televiziju.

Što jedeš za doručak?

Kavu s mlijekom :).

Što ne voliš jesti?

Avokado i kivi.

Koje su glavne kvalitete vrhunskog kuhara?

Kao i u svakom poslu; predanost i ljubav za to što radi te iskustvo i vještina.

Koje je tvoje mišljenje o kuhanju na TV-u, nekada i danas?

Jako mi je drago da sam imala to iskustvo. Nekad se tome pristupalo više amaterski, a danas – moram priznati da baš ne gledam kuharske emisije, pa zaista ne znam.

Imaš li omiljeno božićno jelo?

U mojoj se obitelji još prije nekoliko godina za božićni ručak (naravno, uz nezaobilaznu puricu) „udomaćio“ biftek Wellington, koji jako volim.

Koji su tvoji omiljeni božićni kolači?

Svi! :) Najviše volim raznolikost sitnih kolačića koje spremamo samo za Božić.

Što najradije piješ uz kolače?

Crni čaj s mlijekom.

Imaš li omiljeni aperitiv?

Ne pijem više alkohol.

Koji ti je najdraži digestiv?

Čaj od svježe metvice i verbene.

Kako bi opisala Tri trilje u tri rečenice? Portal s pričama o stolu, onima oko stola, o putovanjima, i s receptima jela koja volimo.

Što naši suradnici vole pijuckati uz blagdanske kolače?

Kombinacija koja me uvijek vrati u moje najbezbrižnije dane i ono najdivnije talijansko “dolce far niente” jest umakanje hrskavih sijenskih cantuccina u Vin Santo. Inače nisam slatki tip, kad su vina i destilati u pitanju, ali ovo je moj iskonski toskanski madeleine. Moj bijeg u sretno.

Sandra Rončević

Moja kombinacija nije vezana uz posebna ni zahtjevna slatka vina, nego uz sasvim jednostavno kuhano vino koje miriše na blagdane. Taj miris cimeta, klinčića i citrusa uvijek me vrati u jednostavna i draga sjećanja doma i obiteljskog druženja. Sve što pojedem uz to, od medenjaka do komada kuglofa, odmah postane dio te topline.

Hungy Mile

U našoj kući, Božić bez babinih „vanilica“ bio je nezamisliv. Stara tradicionalna receptura, savršeno nježnih, mirisnih kolačića koji se tope u ustima, jedna je od najljepših uspomena na djetinjstvo, obitelj i tradiciju. U našoj porodici, sada sam ja najstarija, a vanilice ću poslužiti uz kasnu berbu morave, jedinog takvog vina na svijetu.

Mirjana Maksimović

Omiljeni božićni kolačić mi je bijela pita sa grožđicama koju volim sljubiti uz traminac izborne berbe bobica Iločkih podruma. Moja baka radi najbolju bijelu pitu, stoga me taj kolač sjeća na djetinjstvo, a to predikatno vino predivne aromatike podsjeća me i na studentsko doba

kad sam ga prvi put kušala i zaljubila se u sortu traminac.

Anja Novoselić

Moja omiljena kombinacija slatkog i slatkog je Pandoro di Verona i Marsala secco.

Bruno Gaberšek

Za božićno vrijeme najtoplije preporučujem uživanje u harmoniji TBA njemačkog rieslinga (5-10 godina starosti) i kremastog cheesecakea s orasima i makadamijom, gdje vino donosi svježe cvjetne i citrusne note, a lagano nakupljene orašaste arome u vinu vrše idealnu mimikriju s bogatim okusima kolača te donose toplinu i radost blagdanskog stola.

Manuela Plohl

Pandoro i Madeira: na početku sam mislila da će Madeira kompletno prevladavati, no njezina svježina se savršeno sljubila s nježnosti pandora.

Monika Neral

Obično je na obiteljskom blagdanskom stolu spoj talijanske i hrvatske tradicije. Uz talijanski pandoro s likerom od limuna, lijepo prija Moscato giallo Fior d’Arancio, a uz klasičnu orahnjaču i makovnjaču, dobar izbor je – dalmatinski prošek!

Marija Vukelić

Toskana - gdje brežuljci ljube lozu, a loza kaže Chianti

Nedavno putovanje u Toskanu probudilo je stara sjećanja (prvenstveno na studij talijanistike i tadašnja putovanja) i obnovilo ljubav prema Chiantiju. Na zamolbu agencije Cromovens d.o.o., uključila sam se u promociju putovanja i – doista sam bila ponosna što sam bila dijelom te lijepe priče. Cromovens je agencija usmjerena na organizaciju studijskih putovanja i jedna je od rijetkih koja se specijalizirala upravo za obrazovne programe, pa smo na putovanju okupili vinare i vinske

& foto: Marija Vukelić

entuzijaste koji su uživali u svakom trenutku programa, od ukrcaja na trajekt, iz Splita do Ancone, preko ugodne i iznimno profesionalne vozačice minibusa, naše Kate, preko stručnog vođenja po vinarijama, do odličnog smještaja u pitoresknom gradiću Radda in Chianti. Budući da je Toskana nepresušan izvor dobrih (ne samo) vinskih tema, ovaj putopis pisat ću u nastavcima. Za početak, općenito o Toskani.

Toscana & Chianti

Toskana je jedna od najvažnijih vinskih regija Italije, poznata diljem svijeta po svojim proslavljenim etiketama. Vino je stoljećima dio toskanske povijesti i kulture, a sam krajolik jasno prikazuje snažnu vinogradarsku sklonost regije. Od brda Chianti i etruščanske obale do panorama Val d’Orcije i Val di Chiane, protežu se kilometri prekrasnih vinograda.

Chianti, smješten u srcu Toskane, vjerojatno je najpoznatije područje. Karakterizira ga umjerena klima s vrućim ljetima i blagim zimama, što nudi idealne uvjete za uzgoj sorte sangiovese. Tla su pretežno od glinovitog vapnenca, sa šljunkom i pijeskom,što vinu daje strukturu i aromatičnu složenost. Područje Bolgheri, na toskanskoj obali, poznato je po visokokvalitetnim crnim vinima, posebno onima proizvedenim od međunarodnih sorti, poput cabernet sauvignona i merlota. Ima koristi od blage klime na koju utječe blizina mora, a tla su mješavina gline, pijeska i šljunka, idealna za proizvodnju složenih i dugotrajnih vina. Montalcino je poznat po vinu Brunello di Montalcino, robusnom i dugovječnom crnjaku proizvedenom isključivo od grožđa sangiovese. Klima je umjereno topla, sa znatnim noćnim temperaturnim fluktuacijama koje pogoduju izvrsnom dozrijevanju grožđa. Tla su bogata glinom, ponegdje puna vapnenca i kamenja, što Brunellu daje karakterističan intenzitet i strukturu. Maremma, divlje i manje razvijeno područje Toskane, ističe se kao vrlo zanimljiva vinska regija. Klima se ondje kreće od blage obalne do toplije i suhe u unutrašnjosti, nudeći širok raspon terroira. Tla se uvelike razlikuju, ali prevladavaju

Piše

glina i pijesak, uz prisutnost minerala koji vinima dodaju složenost.

Pogled u povijest

Povijest vinogradarstva u Toskani seže do Etruščana, iako se o toskanskim vinima nije mnogo pisalo sve do srednjeg vijeka, kada je vino postalo bitan proizvod za trgovinu. Vino Chianti prvi put se spominje 1300. godine, kada je pod fiorentinskom vlasti osnovan vojno-politički savez „Lega del Chianti“, a poznati „Crni

pijetao“ (Gallo Nero) stvoren je kao njegov amblem, koji je i danas simbol Chianti Classica. Godine 1872. barun Bettino Ricasoli formulirao je svoj poznati recept za Chianti, koji mnogi proizvođači i danas koriste. U isto vrijeme nastao je Brunello di Montalcino, zahvaljujući Clementeu Santiju, kemičaru i farmaceutu koji je sortu sangiovese grosso prepoznao kao najprikladniju za proizvodnju visokokvalitetnog vina. 1960-ih godina neki proizvođači, kao što su i Marchesi Incisa della Rocchetta, odlučili su proizvoditi vina punog tijela od međunarodnih sorti i odležavali su ih u barrique bačvama. S obzirom na proizvodnju, strukturu i cijenu ovih vina, dobili su nadimak „i supertuscani“ (Supertoskanci). U novije vrijeme, uz cabernet sauvignon i merlot, mnoga od tih vina uključuju u sangiovese u mješavine. Kad govorimo o bijelim vinima, Vernaccia di San Gimignano bilo je 1963. prvo je bijelo vino koje je dobilo status DOC, dok su Vino Nobile di Montepulciano i Brunello di Montalcino bila prva koja su dobila status DOCG 1980. godine.

Vinske sorte & hektari

Vinska baština Toskane uključuje 11 kontroliranih i zajamčenih oznaka izvornosti (DOCG), 41 kontroliranu oznaku izvornosti (DOC) i 6 tipičnih geografskih oznaka (IGT). Vinogradi u Toskani zauzimaju površinu od 58.000 hektara, od čega je 25% na

planinskom, 67% na brdovitom i 8% na ravničarskom području. U Toskani se proizvodi 2.600.000 hl vina, od čega je 69% vina DOP (uključuje DOC i DOCG), 25% vina IGT. Najviše je crnih i ružičastih vina (85%), a ostalo su 15% bijela vina. Od crnih sorti najčešće su sangiovese (i njezine varijante), canaiolo nero i ciliegiolo. Najčešća bijela sorta grožđa u Toskani je trebbiano toscano, a slijede malvasia bianca lunga, Vernaccia di San Gimignano i ansonica. Međunarodna sorta chardonnay također se uzgaja u Toskani i to često za proizvodnju vina koja odležavaju u barriqueu. Slava vina „Supertoskanci“ uvela je u Toskanu i druge međunarodne crne sorte grožđa, uključujući cabernet sauvignon, merlot, pinot noir i syrah. Osim sangiovesea, cabernet sauvignon i merlot sve se više koriste i za Chianti.

Najpoznatije vinarije

Najpoznatije vinarije u Toskani su Tenute Vignamaggio (Greve in Chianti); Cantina PetraWine (Suvereto); Cantina Antinori (San Casciano in Val di Pesa); Tenuta Ornellaia (Bolgheri), Castello di Banfi (Poggio le Mura); Poggio Antico (Brunello), Capezzana (Carmignano); Castello di Ama (Gaiole in Chianti); Badia di Coltibuono (Gaiole in Chianti) ; Barone Ricasoli (Chianti Classico); Rocca di Frassinello (Gavorrano, Grosseto).

(nastavlja se...)

Šampanjac & sirevifrancuska elegancija za svaku prigodu

Iako se na prvi pogled čini neobičnom, ova kombinacija funkcionira iznenađujuće savršeno: mjehurići šampanjca podižu kremoznost sira, kiselost osvježava nepce, a mineralnost ističe slojevite i profinjene arome. Sir, koji se tradicionalno sljubljuje s bijelim vinima, otkrio je novog, neočekivano idealnog partnera upravo u šampanjcu. U nastavku donosimo francuske sireve koji se najljepše slažu s različitim stilovima — od Brut cuvéea do Blanc de Blancs i rosé šampanjaca.

1. Brie de Meaux & Champagne Brut

Brie je klasik mekih sireva s plemenitom korom — bogat, svilenkast i raskošan.

Champagne Brut svojom svježinom i finim perlama sjajno „reže” masnoću briea, dok mu mineralnost naglašava

maslačne i orašaste note. Rezultat je profesionalno usklađena harmonija u kojoj i sir i vino dolaze do izražaja.

2. Camembert d’Isigny & Blanc de Blancs

Dobro dozreli camembert donosi

rustikalne note gljiva, svježeg mlijeka i blago slanog završetka. Idealno ga prati Champagne Blanc de Blancs — svjež, citrusan i mineralan. Ovaj spoj pruža savršen balans: šampanjac donosi lakoću, a camembert toplinu i punoću okusa. Posebno se ističe nota zelene jabuke koja se elegantno spaja s kremoznošću sira.

3. Saint-Nectaire & Rosé Champagne

Saint-Nectaire, mekani planinski sir s aromama podruma, gljiva i lješnjaka, briljira uz šampanjac rosé. Voćnost roséa (malina, jagoda, crveno voće) naglašava zemljane note SaintNectairea, dok svježina mjehurića

pruža divan kontrast njegovoj bogatoj teksturi.

Koje sireve još uvrstiti u idealan šampanjski niz?

Uz navedene tri francuske zvijezde, postoji cijela selekcija sireva koji odlično prijaju uz šampanjce. Ovo je izbor najpouzdanijih, prema francuskim stručnjacima: Chaource –kremasti dragulj iz regije Champagne. Savršen partner brutu i roséu — zapravo, kao da su stvoreni jedno za drugo; Coulommiers – raskošniji brat briea, odličan uz šampanjce bogatijeg tijela, posebno one s naglašenim crnim pinotom; Saint-Félicien & SaintMarcellin vrlo su kremozni sirevi koji blistaju uz brut; mjehurići šampanjca stvaraju idealan kontrast njihovoj podatnoj, svilenkastoj teksturi; Morbier, prepoznatljiv po liniji pepela - nježan, mliječno-orašast i vrlo ugodan uz brut stil šampanjca; Tomme de Savoie – lagani, alpski, diskretan; odličan partner mineralnim Blanc de Blancs šampanjcima; Kozji sirevi (Crottin, Valençay, Mothais) svojom svježinom i nježnom kiselinom idealno prate čiste, precizne Blanc de Blancs šampanjce. Drugim riječima – šampanjac čisti nepce, a sir ga obogaćuje, stvarajući ciklus savršene ravnoteže i užitka. Kušajte i vi, i –javite nam koji je vaš favorit!

Sve navedene sireve možete kupiti u Hrvatskoj, u trgovini Voilà – Francuske delicije, specijaliziranoj za autentične francuske proizvode.

francuskedelicije.hr

Tekst & foto: Dora Zane

Život kakaa izvan

čokolade

Uovo blagdansko vrijeme, kad želite „zagrijati“ dušu kakvim finim pićem, uz pokoji promil alkohola, vjerojatno vam na pamet ne pada topla čokolada ili kakao napitak. Radije birate liker ili bogato tamno pivo. No što ako vam kažem da sad možete uživati u okusima i mirisima kakaa i čokolade, čak i kad želite popiti dobro alkoholno piće? U svijetu gdje se čokolada često svodi na samo slatki užitak, TAMAN Artisan Chocolates odlučili su nas povesti drugim putem. U suradnji s destilerijom RUKE i Zmajskom pivovarom predstavili su dva ozbiljna alkoholna pića s kakaom.

Cacao Puro Spirit – liker koji priča priču

Cacao

Puro Spirit je sofisticirani liker proizveden u destileriji RUKE. Više od dvije godine trajao je razvoj recepta – ljuske i dijelove zrna kakaa s Filipina koje se koriste i u TAMAN „bean to bar“ čokoladama, dvaput su macerirani i destilirani. Rezultat je tamna jantarna boja, složene arome pečenog kakaa, karamele i začina. Ova limitirana serija od 260 boca namijenjena je polaganom uživanju –baš kao i vrhunska čokolada.

Foto: Julio Frangen

Ransiki Temptation – stout koji osvaja

Ransiki Temptation moćan je „imperial stout“ s 11% alkohola, obogaćen ljuskama i dijelovima zrna kakaa iz indonezijske regije Ransiki, koji se koristi i u TAMAN „bean to bar“ čokoladama. Ovo pivo donosi bogatu, gotovo kremastu teksturu, čokoladne note i završetak koji podsjeća na espresso. Nije za brzinsko ispijanje –ovo je piće za trenutke uživanja, baš kao i čokolada koja ga je inspirirala.

Kako su nastale ove suradnje?

Svepočinje s kakaom. Za TAMAN „bean to bar“ čokolade biraju se samo vrhunske „single-origin“ kakao zrna, koje se ručno sortiraju te se svaki korak procesa transformacije kakaa u čokoladu strogo kontrolira. Jedan je od najzahtjevnijih dijelova uklanjanje ljuski kakaa – jer svaka

čestica ljuske može unijeti gorčinu i poremetiti čistoću okusa čokolade. Zato se kod TAMAN čokolade ljuske uklanjaju rigorozno, bez kompromisa, ali uklanjanje ljuski dovodi i do gubitaka kakaa. No umjesto da se to smatra otpadom, dan im je novi život u suradnji s Lukom Žuljevićem iz destilerije RUKE te Nenadom Lalićem i Andrejom Čapkom iz Zmajske pivovare, koji su svojim umijećem od tih dijelova kakaa stvorili vrhunske proizvode.

Ove suradnje nisu samo inovacija, već i poruka: održivost i kreativnost mogu ići ruku pod ruku. Cacao Puro Spirit i Ransiki Temptation dokazuju da kakao može živjeti i izvan čokolade, u likeru i pivu, bez gubitka autentičnosti. To je priča o strasti, znanju i hrabrosti da se pomaknu granice.

Single origin cacao: Kakao koji potječe s jednog određenog geografskog područja ili farme, čime se osigurava specifičan okus i kvaliteta povezani s tom lokacijom.

Bean to bar chocolate: Proces proizvodnje čokolade od sušenih kakao zrna do gotovog proizvoda, pri čemu proizvođač kontrolira cijeli lanac proizvodnje, od pečenja, končiranja zrna do oblikovanja i pakiranja čokolade. Ovaj pristup podrazumijeva fokus na kvalitetu, proizvodnju u malim serijama i, prije svega, korištenje vrhunskog kakaovca kontroliranog podrijetla.

Piše: Sanja Vladović

Foto: Sanjin Kaštelan

Od vina do maslina, sa strašću i znanjem

Razgovarala:

Anja Novoselić stručnjakinja je za masline i maslinovo ulje iako se prvotno bila specijalizirala za vino. Uz Marina Krapana bila je i moja učiteljica na tečaju za sommeliere maslinova ulja u Vodnjanu. U razgovoru s njom saznala sam kako je zavoljela najprije u agronomiju općenito, a zatim i masline. Inspirativna priča koja će možda nadahnuti mlade agronome da se posvete - maslinama.

KAKO SI OD VINA DOŠLA DO MASLINOVIH ULJA?

Poljoprivredna struka dovela me do maslinova ulja. Završila sam preddiplomski i diplomski studij vezan uz hortikulturu te stekla titulu magistre inženjerke hortikulture, usmjerenje vinogradarstva i vinarstva, nekadašnji VVV na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Tada sam zavoljela poljoprivredu i agronomiju i - svim budućim studentima preporučujem Agronomski fakultet jer je meni studij bio tako zanimljiv. Uvijek se nađeš u nečemu, nešto te zaintrigira, nađeš neke dobre zanimljive predmete. Točno se sjećam trenutka (na drugoj godini faksa) kad sam zavoljela sve te predmete, kad više nisam učila da naučim ili da dobijem dobru ocjenu, nego sam učila jer me zanimalo. Ne sve predmete, ali za neke zagrizeš. Zamišljala sam se u proizvodnji, u vinogradu i u podrumu, i tim sam putem krenula poslije fakulteta, ali onda se otvorilo jedno zanimljivo radno mjesto na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču u prehrambenobiotehnološkom laboratoriju, koji se isključivo bavi maslinovim uljima. To je bio moj prvi doticaj s maslinovim uljima.

TAD JE I POČEO TVOJ PUT S MASLINAMA?

Postala sam kemijski i senzorni analitičar, radila sam u laboratoriju, istraživala pozadinu i kemijske strukture maslinovog ulja. Senzoričar nije lako postati. Treba imati predispozicije dobrog osjeta okusa i mirisa. Imala sam sreću jer sam imala dobru mentoricu koja mi je prenijela puno znanja i tako sam unutar par godina postala profesionalni degustator. Nalazim se na nacionalnoj listi degustatora, odnosno ocjenjivača maslinovih ulja na razini Republike Hrvatske pod Ministarstvom za poljoprivredu. Mi, kao senzorni analitičari, kategoriziramo maslinova ulja na tržištu, odnosno stavljamo ih u kategorije prema kvaliteti. Sve mi se to svidjelo i tada su krenuli poslovi u smjeru znanosti. Otkrila sam novi svijet maslinova ulja. Nisam zaboravila vino, uvijek bih mu se vratila, ali otkrila sam taj novi svijet, jako širok i zanimljiv. Tijekom svojeg profesionalnog puta u znanosti doktorirala sam na Prehrambenobiotehnološkom fakultetu u Zagrebu i stekla titulu doktorice znanosti prehrambene tehnologije.

KAKO SE POSTAJE PROFESIONALNI DEGUSTATOR?

Za one koji žele postati profesionalni degustatori postoji službeni, ovlašteni, akreditirani panel za maslinovo ulje na Institutu za poljoprivredu i turizam gdje voditeljica panela provodi edukaciju. Prvo se polaže test fiziološke sposobnosti da se vidi jesu li osjeti kandidata unutar razine pragova osjetljivosti. Poslije toga nastavlja se s edukacijom i minimalno godinu dana

vježbanja unutar panela, gdje se uči od voditelja i iskusnijih ocjenjivača. Zatim polažeš još jedan test poslije kojeg ulaziš na nacionalnu listu ocjenjivača i postaješ ravnopravni član panela, ali možeš raditi i kao senzorni ocjenjivač na ocjenjivanjima, na festivalima i sajmovima maslinovih ulja. Ako si član jednog panela koji je na visokoj razini, a ovaj u Poreču jest, i na hrvatskoj i na svjetskoj razini, to mnogo znači u maslinarskom svijetu. Kada sam išla u Španjolsku na dodatne edukacije za senzoriku, cijenili su me jer znaju kojeg sam panela član i znaju tko je voditelj tog panela. To se sve zna u maslinarskim krugovima jer su paneli službeni, ovlašteni i akreditirani. To su još dodatni certifikati za panel, što puno znači; da su na visokoj razini, da su kontrolirani, ocjenjivani, da se zna da taj panel kontroliraju i druga vanjska tijela te da voditelj mnogo radi na treninzima sa svojim panelistima.

KOLIKO IMA STRUČNIH OCJENJIVAČA U HRVATSKOJ?

Recentni podatci govore da je u Hrvatskoj upisano 13 profesionalnih panela te 231 ocjenjivač maslinovog ulja. Problem je što se ne zna koliko ih je aktivno.

OD KADA POSTOJI TEČAJ U VODNJANU?

Tečaj za sommeliere maslinova ulja održava od 2019. godine i bilježi kontinuitet od sedam godina. Posljednje sam dvije godine edukatorica na tečaju, što mi je bio velik izazov. Nisam se vidjela u ulozi edukatorice, ali otvorila se prilika. Sretna sam i zadovoljna jer sam to uspjela, probila sam neke

Marija Vukelić

Foto: Julio Frangen

svoje granice i shvatila da mi se to zapravo sviđa. Draže mi je prenijeti znanje entuzijastu nego turistu koji je došao na brzu degustaciju ulja, a zbog svojeg znanja volim podrobnije objasniti i prenijeti tu ljubav. Pronašla sam se u vođenju edukacija u osnovnoj školi, prenošenju znanja za uvoznike i potrošače maslinovog ulja te educiranju proizvođača -početnika.

TKO SU POLAZNICI TEČAJA ZA SOMMELIERE U VODNJANU?

Većinom Istrani, a u zadnjoj generaciji bilo je troje Zagrepčana. Najčešće su grupe ljudi od 30 do 50 godina. Šaroliko društvo, ljudi raznih profesija, a svi se nađu u toj jednoj strasti.

ŠTO NAM POMAŽE U RAZUMIJEVANJU MASLINA I MASLINOVIH ULJA?

Poznavanje svih procesa proizvodnje maslina i maslinovih ulja; od stabljike, biljke, ploda i dalje, puno znači za razumijevanje svega. Ako si u proljeće, na početku jedne vegetacijske sezone, bio na svim lokacijama, u svim maslinicima kod svojeg poslodavca na jednom OPG-u stvarno možeš razumjeti i mikrolokacije i vodiš evidencije, konstantno si u nekim kontrolama po svim maslinicima. Kao agronom točno upamtiš svaku vegetacijsku sezonu, kakva je bila, koje su bile temperature, je li bila sušna ili kišna godina, je li padala baš kiša netom prije berbe buže, s točno određene lokacije. Kad si sve to proživio, bio si tamo i sve si to radio, zaprimio si masline, isfiltrirao ulje, izolirao to ulje u nekakvu bačvicu, pa si poslije to degustirao idućih nekoliko mjeseci. Znaš sve detalje. Kada znaš cijelu pozadinu puno toga možeš povezati. Razumiješ i prirodu i sve što se dogodilo u proizvodnji. Uz navedeno iskustvo uvelike mi je pomoglo što sam završila razne edukacije i smatram da je usavršavanje i stjecanje novih znanja vrlo važna karika u karijeri i uspješnom radu. Najvažnija su mi bila usavršavanja u Španjolskoj i Italiji, zemljama u kojima su maslinarstvo i uljarstvo na visokoj razini. U Španjolskoj na Sveučilištu

u Jaenu završila sam međunarodni tečaj za degustaciju u trajanju od tri mjeseca i stekla sveučilišnu diplomu s titulom eksperta za degustaciju djevičanskih maslinovih ulja. U Italiji sam završila međunarodni masterclass - intenzivni trening organoleptike ekstradjevičanskih maslinovih ulja koji organizira O’live & Italy International Masterclassorganizacija Leone d’Oro.

KAD ĆE SOMMELIERI ZA MASLINOVA ULJA DOĆI (I) U RESTORANE?

Ne znam ima li igdje u Hrvatskoj restoran koji se može pohvaliti da ima sommeliera za vino i za ulja, Na sreću, ipak postoji zanimanje – dobila sam upit od kolege koji ima restorančić bih li njegovim konobarima htjela održati edukaciju. Kad restoran nabavi određenu liniju maslinova ulja od proizvođača, trebali bi se zanimati za to da im netko od proizvođača dođe predstaviti ulja (kao što to rade vinari). Kad će se to dogoditi? Ne znam. Što se više širi znanje i što više ljudi bude zainteresirano, dogodit će se da oni koji ne znaju dovoljno, požele učiti i - bit će potražnje. Tečaj u Vodnjanu uvelike pomaže u tome i to je super inicijativa Pučkog otvorenog učilišta Vodnjan jer je Vodnjan centar maslinarstva u Hrvatskoj. No, treba još mnogo napora, truda i promocije.

TVOJA NAJDRAŽA HRVATSKA SORTA MASLINA?

Teško pitanje. Iako mi je prije najdraža bila bianchera, istarska bjelica, danas mi je draža rošinjola. Posebna je, s karakterom, jako zanimljiva. Od mirisa i okusa na orašaste plodove, donosi posebnu svježinu, ima zelene voćnosti, ima i cvjetnih nota i pinjola, kompleksna je. Nalazim svašta pozitivno kod mnogih sorti. Bianchera također ima karakter, jaka je u okusnim svojstvima, gorka i pikantna, a ja volim jača ulja. Kao i neke svjetske sorte, na primjer, španjolski picual. To je voćna sorta, ima egzotične mirise; banane, manga, ali ima i zelene voćnosti. Od talijanskih sorti volim coratinu. Također je jaka, ima visoke

ukupne fenole čime donosi jačinu, gorčinu i pikantnost. Uvijek te ono nešto mirisno privuče kod ulja, kao neki dragi parfem ili miris bakine kuhinje. Uvijek nas prvo miris privlači.

ŠTO SE DOGAĐA S EKSTRA DJEVIČANSKIM MASLINOVIM

ULJIMA NA TRŽIŠTU KOJA NE ZASLUŽUJU TAJ NAZIV?

U tom segmentu državni bi inspektorat trebao biti aktivniji , da se krene „češljati“ sve što je na tržištu, da se propituju proizvođači koji su već na nekim crnim listama i da se ulja šalju na službene ovlaštene akreditirane panele za senzoriku maslinovog ulja. Samo se tako može utvrditi kategorija prema kvaliteti, da se potvrdi ili opovrgne kategorija koja je naznačena na deklaraciji.

DAKLE, DRŽAVNI INSPEKTORAT

UZME, NA PRIMJER, PET ULJA

IZ TRGOVINE - I DA IH VAMA NA ANALIZU?

Državni inspektorat uzima s polica dućana što god poželi pa tako i

maslinovo ulje i takav uzorak dolazi nama na analizu. Ako je ulje niže kategorije od one navedene na etiketi, inspektorat ga može povući s tržišta, a tada slijedi očitovanje proizvođača. Poslije toga proizvođači mogu tražiti protuocjenjivanje pa se taj isti uzorak šalje na drugi panel, na drugo mišljenje. Ako se sumnje potvrde, proizvođači plaćaju penalizaciju. Problem je u tome što većim proizvođačima plaćanje tih penala nije ništa u usporedbi s onim što zarađuju od tog istog ulja koje je krivo deklarirano. Premale su kazne.

KAD KUPIMO VINO KOJE IMA NEKU MANU, SMIJEMO GA VRATITI U TRGOVINU/VINOTEKU. SMIJEMO LI TO I S MASLINOVIM ULJEM?

Još nisam čula za takav primjer, ali to bi trebala postati praksa.

ZAŠTO JE DOBRO KORISTITI PRAVO EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE?

Prvenstveno jer donosi mirisne i okusne senzacije koje će se lijepo

sljubljivati s hranom, a dodatno donosi i mnogo nutritivnih i zdravstvenih vrijednosti. Zato je ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunske kvalitete. Donosi mnogo koristi za zdravlje zbog prirodnih antioksidansa, fenola, nezasićenih masnih kiselina. Sve je to znanstveno dokazano. Ako se konzumira visoko kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje, naše tijelo mnogo dobiva. Ekstra djevičansko maslinovo ulje pozitivno djeluje na regulaciju krvnog tlaka i ravnotežu dobrog i lošeg kolesterola u našem organizmu.

KOLIKO JE

VAŽNO

ZANIMANJE SOMMELIERA MASLINOVIH ULJA U HRVATSKOJ KAO GASTRONOMSKOJ ZEMLJI?

Sommelieri su važni u vrhunskim restoranima jer se dičimo visokom kvalitetom, dobro smo pozicionirani na svjetskoj gastro sceni, turistička smo destinacija, trebamo nuditi uvijek više. To zanimanje trebalo bi biti vrlo cijenjeno. Kao što nudimo vrhunska vina i lokalne specijalitete, tako bi i sommelier maslinova ulja u vrhunskom restoranu trebao znati predstaviti lokalna sortna maslinova ulja, specifična za određenu lokaciju, za turističku destinaciju. Dobar primjer je Istra, koja je visoko pozicionirana kao maslinarska regija, što se već dugi niz godina potvrđuje nagradama na svjetskim natjecanjima. Vrhunski proizvod mora se znati dobro predstaviti, što pomaže u daljnjem marketingu. Ako ulje (poput vina) sljubimo na krivi način s hranom, pokvarit će nam okus(e) pa ćemo misliti da jedno ili drugo nije dobro, a „samo“ je krivi spoj. Zato postoje sommelieri. Ako želite učiti, upišite se na tečaj u Vodnjanu i uz teoriju i praksu (sljubljivanje maslinovih ulja s hranom) učite mirisom i okusom - uživajući. Naš, vodnjanski tečaj za sommeliere maslinovog ulja jedini je takve vrste u Hrvatskoj. Vrlo je važan na lokalnoj i nacionalnoj razini, stoga - priključite se!

Jednostavno savršeni Bellini za Advent

K

okteli su, znamo, sve popularniji, a blagdansko je vrijeme idealno da ih pripravimo s mjehurićima, koji sami po sebi donose radost pri pogledu, mirisom i na nepcu. O tome nam govori i Vjenceslav Madić –Master Kishoni, koji  od 2022. godine vodi Esplanadin 1925 Lounge & Cocktail Bar u ulozi  F&B Service & Cost Control Managera. Za taj je bar osmislio potpuno novu kartu pića i predstavio kolekciju autorskih koktela, koja je brzo osvojila goste, postavila nove standarde barske ponude hotela i učvrstila reputaciju Esplanade kao

mjesta vrhunske miksologije. S više od trideset godina međunarodnog iskustva u najprestižnijim barovima — od Dubaija, Monte Carla i Cancúna do Las Vegasa, gdje je bio osobni barmen Celine Dion — Vjenceslav u Esplanadu donosi jedinstvenu strast, kreativnost i duboko razumijevanje zanata. Završeni studij hotelskog menadžmenta, American Bartender School te niz profesionalnih edukacija potvrđuju njegovu stručnost, dok naslov Havana Club Brand Ambasadora 2015. svjedoči o njegovu međunarodnom ugledu. Vjenceslav u Esplanadi stvara koktele i koncepte pića za brojna hotelska događanja — od

Perfect Bellini

50 ml pire od bijele breskve (Boiro)

10 ml Juliette liker od breskve

120 ml Villa Sandi Cartizze Vigna la Rivetta

Priprema:

U Riedel Veloce Champagne čašu ulijemo pire od bijele breskve i liker Juliette te nježno promiješamo barskom žlicom te nadopunimo proseccom. Taj koktel utjelovljuje eleganciju na nepcu i donosi vrhunski okus pri svakom gutljaju, idealnom spoju sočnog okusa breskve i lepršavim mjehurićima izvrsnog prosecca s posebno cijenjenoga položaja Cartizze.

ekskluzivnih svečanosti, gala večera i promocija do vjenčanja i tematskih programa. Njegov potpis stoji i iza posebnih sezonskih projekata, uključujući osmišljavanje ponude za Esplanadinu kućicu na adventskoj manifestaciji  Fooling Around na Oleander terasi gdje će se točiti ovaj savršeni Bellini.

Piše: Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

Ul. Ede Murtića 2a, Zagreb, tel.: 01 4814 168 |Ul. Nikole Tesle 11, Zagreb, tel.: 01 4824

392 | Strojarska cesta 22, Zagreb, tel.: 099 1629 213 | Ul. Iva Vojnovića 71, Dubrovnik, tel.: 099 8500 317

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice

Hrvatske regije sve snažnije razvijaju vinski turizam kao put prema turizmu 365

Razgovarala: Marija Vukelić Foto: HTZ

Na kraju svake kalendarske godine osvrćemo se na rezultate i analiziramo godinu koja odlazi kako bismo što bolje planirali – onu koja dolazi. Vino u turizmu ima važnu ulogu budući da Hrvatska pokazuje iznimnu kvalitetu vina, vrhunsku gastronomiju i – time privlači i neke nove, zahtjevnije goste. U razgovoru s direktorom HTZ-a saznajmo koliko je vino važno za turističku ponudu i kakva su očekivanja za 2026.

Na kraju smo godine, uobičajenim pogledom unatrag osvrćemo se na rezultate i uspjehe. Kakva je bila turistička 2025. u Hrvatskoj?

Hrvatski je turizam u ovoj turističkoj godini zabilježio niz zapaženih rezultata, koji ujedno potvrđuju snagu i konkurentnost Hrvatske kao turističke destinacije. Pritom je važno istaknuti da je dosadašnji rast turističkog prometa generiran isključivo u razdobljima predsezone i posezone, što je jasna potvrda kako se naša zemlja na globalnom tržištu sve snažnije pozicionira kao atraktivna i cjelogodišnja destinacija. Pozitivne trendove turističkog prometa prate i financijski pokazatelji, odnosno podaci Hrvatske narodne banke o prihodima od stranih turista, koji su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 4,375 milijardi eura, što je rast od +5,9% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Naš cilj ostaje daljnje jačanje prometa izvan vrhunca turističke godine, uz poseban fokus na pružanje vrijednosti za novac, kvalitetu ponude te osjećaj sigurnosti. Sve navedeno, uz autentičnost, predstavlja najvažnije čimbenike na temelju kojih će turisti

donositi odluke o putovanjima.

Želimo turizam kroz cijelu godinu. Uspijevamo li u tome i u kojim regijama najviše?

U posljednjih 10 godina Hrvatska je učinila velik iskorak u smjeru cjelogodišnjeg turizma. Tako je udio ostvarenih noćenja tijekom predsezone i posezone veći za 6 postotnih bodova nego u 2016. te se taj trend nastavlja i ove godine. Nekad smo govorili gotovo isključivo o ljetnim mjesecima i turizmu većinom fokusiranom na obalu, odnosno na sunce i more. Danas sve više destinacija, od Zagreba i Istre do Slavonije i Dalmacije, ostvaruje vrlo dobre rezultate u proljeće i jesen, pa čak i tijekom zimskih mjeseci. To je rezultat kontinuirane promocije, ali i razvoja novih turističkih proizvoda.

Nedavni Dani turizma i dodjela nagrada pokazali su da se u kontinentalnom dijelu Hrvatske razvijaju sve atraktivniji proizvodi koji povezuju vinsku ponudu s turističkim sadržajima, poput nagrađenoga HeadOnEast festivala. Kako vidite daljnji razvoj turizma na kontinentu i koliko vino može nositi dio te ponude, budući da je graševina naša najvažnija i najrasprostranjenija sorta?

Lijepo je vidjeti kako se kontinentalni turizam sve brže razvija zahvaljujući autentičnim doživljajima koji spajaju gastronomiju, kulturu i lokalne priče. Primjeri poput HeadOnEast

festivala pokazuju da gosti s naših emitivnih tržišta sve više traže upravo takva iskustva. U tom kontekstu vino može imati ključnu ulogu, a posebno graševina kao naša najrasprostranjenija sorta i snažan simbol identiteta kontinentalnih regija. Razvoj vinskih manifestacija, podizanje prepoznatljivosti i kvalitete vinskih ruta, još snažnije povezivanje vinarija i turističkog sektora te različita ulaganja u vinski turizam i iskorištavanje njegova potencijala prema mojem su mišljenju ključni koraci u daljnjem unapređenju vinskog turizma diljem zemlje.

Koje biste hrvatske regije istaknuli da jako dobro povezuju enogastronomiju i time stvaraju, kroz

neke nove projekte – novi atraktivni turistički proizvod?

Sve hrvatske regije kontinuirano ulažu u promociju eno-gastronomije te je zamjetan rast zanimanja za iskustva vezana uz razne gastronomske manifestacije, vinske ceste, kušaonice i dr. Iako svaka regija bilježi rast potražnje za vinom, lokalnom hranom i autentičnim doživljajima, nekoliko njih ipak moram posebno istaknuti. Istra prednjači zahvaljujući snažnom brandiranju malvazije i terana te ulaganjima u moderne vinarije i integrirani model „vino + hrana + doživljaj“. Slavonija i Baranja jačaju image kroz premium graševinu i inovativnu gastronomiju s naglaskom na tradiciju i pripovijedanje – od bećarca do tradicije bačvarstva. Dalmacija, osobito Pelješac, Imotski i zadarsko zaleđe ističu se autohtonim sortama i boutique projektima koji im daju međunarodnu vidljivost. Međimurje i Zagorje kombiniraju vino, toplice i održivi turizam, Plešivica postaje centar pjenušavih vina u blizini Zagreba, dok Kvarner dodatno valorizira žlahtinu.

Istra nam je uvijek dobar primjer jer godinama promiče svoje vinske sorte kroz mnoge događaje. Vinski sajam Vinistra dovodi svjetske stručnjake na ocjenjivanje malvazija. Koliko to utječe na prepoznatljivost Hrvatske kao poželjne vinske destinacije za stručnu publiku, koja svoja iskustva prenosi u matične zemlje i time

preporučuje hrvatska vina i Hrvatsku – novim turistima?

S obzirom na važnost i utjecaj istarske Vinistre na prepoznatljivost Hrvatske kao turističke destinacije, vjerujem da ovu vinsku manifestaciju možemo smatrati potvrdom kako naša zemlja učinkovito brine o razvoju vinske proizvodnje, pa samim time i o unapređenju enogastronomije koja je važan motiv za dolazak turista u naše krajeve. Upravo su eno i gastro turizam važni aduti u privlačenju turista izvan glavnih ljetnih mjeseci, što pozitivno utječe na ostvarenje jednog od naših glavnih prioriteta, a to je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Dodao bih i to da događanja poput Vinistre, koja okupljuju stručnu, ali i opću publiku, dodatno jačaju konkurentnost selektivnih oblika hrvatskog turizma, što uvelike pogoduje postizanju kvalitetnih ukupnih turističkih rezultata.

Kvarner je zadnjih godina mnogo učinio na području enogastronomije, a 2026. bit će europska regija

gastronomije (prva hrvatska). Što očekujete nakon te titule na Kvarneru?

Očekujem da će Kvarner dodatno učvrstiti poziciju jedne od najautentičnijih i najraznovrsnijih enogastronomskih destinacija u Europi. Sama titula Europske regije gastronomije 2026. snažna je međunarodna platforma koja je već potaknula sinergiju lokalnih restorana, vinara, maslinara i proizvođača te otvorila prostor za još jače brandiranje regije kroz autohtone sorte vina i jedinstvenu kombinaciju otoka, mora i planina. Kratkoročno gledano, realno je očekivati rast interesa turista, dodatnu medijsku vidljivost na globalnoj razini te veći fokus na autohtone proizvode, vinske ture i objeda.

Dalmacija, nepresušni izvor izvornih vinskih sorti, još ima neotkrivenih dragulja, skrivenih konoba, odličnih malih kušaonica i obiteljskih vinarija. Treba li ih otkrivati i na koji način, kojim turistima?

Skrivene dragulje Dalmacije svakako treba otkrivati turistima, ali promišljeno i selektivno. Njezine male autohtone konobe, obiteljske vinarije i izvorne sorte među najvećim su adutima regije, a upravo ta „anonimnost“ privlači premium i luksuzne goste u potrazi za jedinstvenim iskustvima. Dalmaciju takvi turisti mogu otkrivati kroz personalizirane vinske rute, ekskluzivne gastro ture, pripovijesti –o obiteljima, tradiciji, i sortama, vinske radionice i slično. Idealni su posjetitelji gastro putnici koji cijene kvalitetu i autentičnost te su spremni platiti za posebno, nenametljivo iskustvo.

Nautički turizam i vino? Mislite li da je nautički turizam važan čimbenik u potrošnji i promidžbi hrvatskih vina s juga?

Nautički turizam vrlo je važan za potrošnju i promidžbu hrvatskih vina s juga. Nautičari su uglavnom gosti veće platežne moći koji aktivno traže lokalna, autentična iskustva, te vole uživati u posebnim enogastronomskim iskustvima kakva im pružaju naše sorte vina, poput pošipa, grka, plavca malog i dr. Česta zaustavljanja gostiju u marinama, konobama i vinarijama povećavaju lokalnu potrošnju dok preporuke i uspomene koje odnose kući dodatno šire prepoznatljivost južnodalmatinskih vina na globalnoj razini.

Održivi turizam, ekološka proizvodnja, organska vina i hrana - utječu li na privlačenje „novih“ turista? (kakvog vinskog turista privlačimo?)

Sve navedeno znatno pridonosi privlačenju turista – posebno onih koji traže autentičnost, kvalitetu i odgovoran odnos prema prirodi i zajednici. U Hrvatsku sve češće dolaze gosti koji žele kušati lokalna organska vina i hranu, upoznati proizvođače i doživjeti priču iza proizvoda. Riječ je o obrazovanijim, ekološki osviještenim turistima više platežne moći, koji biraju destinacije prema održivim praksama. Upravo zato održivost postaje ključna konkurentska prednost i važan dio enogastronomske ponude Hrvatske.

Vinski je turizam cjelogodišnji

događaj. Koje se regije, po Vašem mišljenju dovoljno trude, a koje bi mogle još poraditi na cjelogodišnjem vinskom turizmu?

Hrvatske regije sve snažnije razvijaju vinski turizam kao put prema turizmu 365, svaka sa svojim prednostima. Istra prednjači s razvijenom infrastrukturom, cjelogodišnjim radom vinarija i bogatom gourmet scenom koja privlači posjetitelje tijekom cijele godine. Slavonija i Podunavlje ističu se autentičnim doživljajima, graševinom kao snažnom markom te raznolikim manifestacijama izvan glavnih ljetnih mjeseci. U Dalmaciji raste broj cjelogodišnjih kušaonica i boutique iskustava, a vinske radionice i večeri u zimskim mjesecima dodatno obogaćuju turističku ponudu. Međimurje i Zagorje nude kvalitetna vina i slikovite brežuljke te jačaju svoju ponudu kroz pionirske vinarije i postupan razvoj integriranih enogastro doživljaja. Središnja Hrvatska privlači goste premium proizvodima i prednošću blizine Zagreba, što potiče sve veći priljev domaćih i stranih gostiju. Kvarner pak njeguje autohtone sorte poput žlahtine i jača svoju vinsku priču kroz povezivanje obalnog i otočnog karaktera. Sve zajedno gledajući, hrvatske regije jasno pokazuju da vinski turizam postaje jedan od najperspektivnijih pokretača cjelogodišnjeg razvoja, na što možemo biti vrlo ponosni. Vino je duboko ugrađeno u našu kulturu života, dio je naše autentičnosti, a to se danas posebno traži.

Na nedavnom sajmu World Travel Market u Londonu, Hrvatska je pokazala da jača svoju poziciju na tom važnom tržištu, a znamo da Englezi vole uživati u hrani i vinu. Koliko je bilo govora o vinima i gastronomiji?

Hrvatska gastronomija i vina generalno su vrlo vidljivo predstavljeni na svim sajmovima na kojima HTZ predstavlja cjelokupnu turističku ponudu naše zemlje, pa tako i na sajmu WTM u Londonu na kojem smo, u suradnji s HGK, našim partnerima i svim posjetiteljima našeg štanda organizirali degustaciju vrhunskih hrvatskih vina. Također, sve je izraženiji interes turista za autohtonim specijalitetima

koji pružaju poseban eno-gastro doživljaj. Zato Hrvatska turistička zajednica kroz projekte poput „Majstori zavičajne kuhinje“ Hrvatske obrtničke komore i „Okusi hrvatske tradicije“ aktivno radi na valorizaciji i promociji cjelokupne gastronomske baštine. Nadalje, kroz suradnje s restoranima nositeljima prestižnih oznaka i drugim premium partnerima, predstavlja se moderna interpretacija tradicionalne kuhinje, odnosno premium gastronomija koja ima veliku važnost u pozicioniranju Hrvatske kao visoko kvalitetne destinacije s dodatnom vrijednošću. Hrvatska su vina tako nerijetko predstavljena kroz suradnje s globalnim gastro markama kao što su Michelinov vodič, 50 Best i Gault&Millau, što dodatno podiže prepoznatljivost ovog segmenta turističke ponude. Tu su i brojne kampanje koje u svojim sadržajima često povezuju vino i gastronomiju, i na taj način ljudima diljem svijeta približavaju posebnosti hrvatske kuhinje.

Imate li nekih konkretnih, obećavajućih dogovora s WTM-a za 2026. godinu?

Svakako bih istaknuo Sporazum o suradnji između Hrvatske turističke zajednice i Jet2 grupacije, pod kojom djeluju Jet2.com, treći najveći avioprijevoznik u UK, te Jet2Holidays, jedan od vodećih

britanskih turoperatora koji nudi paket-aranžmane za cijeli Mediteran. Tijekom ove godine imali su aktivne letove iz osam britanskih odredišta za Split, Dubrovnik i Pulu, a za iduću godinu najavljuju povećanje broja linija prema hrvatskim destinacijama. Rezultati s britanskog tržišta ponajviše ovise o zračnim linijama te sam uvjeren kako će aktivnosti u okviru potpisanog Sporazuma dodatno osnažiti povezanost naših zemalja, kao i turistički promet u razdobljima izvan glavnih ljetnih mjeseci.

Vino i turizam u 2026.? Vaša predviđanja (planovi, ideje, novi projekti?)

U 2026. godini očekujemo daljnji rast vinskog turizma uz snažnija ulaganja u promociju hrvatskih vinskih regija na stranim tržištima te nastavak suradnje s regionalnim turističkim zajednicama, vinskim udrugama i festivalima. Fokus ostaje na autohtonim sortama i tradicionalnoj gastronomiji, u skladu s porastom interesa za autentičnim doživljajima i tzv. sporim putovanjima. Poseban potencijal vidim u razvoju vinskih ruta, cjelogodišnjih eno-gastro tura i lokalnih manifestacija. Naša je želja da se regije još bolje povežu i zajednički oblikuju prepoznatljivu ponudu za goste željne sadržaja koji nadilaze sunce i more.

Plešivica – najmanja vinska regija koja stvara najveća pjenušava

iznenađenja

Piše: TZ grada Jastrebarskog Foto: Škof

Kada se govori o hrvatskim vinima, Plešivica zauzima posebno mjesto kao najmanja vinska regija u zemlji, ali zato jedna od najhrabrijih, najautentičnijih i najprogresivnijih. Smještena iznad Jastrebarskog, ova zelena vinorodna amfiteatralna brda već su desetljećima dom vizionara koji u bocama stvaraju vina velikog karaktera. Premda se ovdje rađaju različiti stilovi, Plešivica je danas prije svega regija pjenušaca – elegantnih, mineralnih, kompleksnih i sve cjenjenijih.

Roza knjižica – vodič kroz pjenušavi potpis Plešivice

Još 2021. godine Turistička zajednica grada Jastrebarskog među prvima je prepoznala snagu i identitet pjenušave Plešivice te je predstavila prvu brošuru posvećenu isključivo pjenušcima – toplim tonom prozvanu „roza knjižnica“. Ovaj specijalizirani vodič, dostupan u digitalnom i tiskanom obliku, pravi je mali kompendij znanja: pojašnjava osnovne pojmove tradicionalne i Charmatove metode, donosi preporuke pravilnog hlađenja i posluživanja, predstavlja vinare i

njihove etikete te preporučuje jela uz svaki pjenušac.

Pjenušci za kraj godine — ritual koji se njeguje

Vrijeme blagdana – osobito doček Nove godine – uvijek donosi najveći interes. To je razdoblje kad se boce pažljivo biraju, otvaraju nove etikete i kušaju najbolje serije. Poziv je jednostavan: napravite svoju degustaciju na

Plešivici u vinarijama, isprobajte različite stilove i odaberite favorita za najuzbudljiviju noć u godini. Winter Jaska – urbani zimski festival u znaku pjenušaca

Ove godine reflektori su usmjereni na Winter Jasku, urbani zimski festival koji se održava od 5. prosinca do 11. siječnja na prostoru nekadašnje vojarne. Festival donosi moderni zimski kvart s klizalištem, zimskim ugođajem i kreativno reinterpretiranom gastronomijom. Posebnu pozornost privlači subotnji „brunch“, savršeno sljubljen s najboljim plešivičkim pjenušcima. Cjelokupan program dostupan je na službenim stranicama Winter Jaske.

Savršena blagdanska destinacija

Jastrebarsko je tijekom blagdana mjesto koje spaja prirodu, vino i urbane sadržaje. Bilo da posjećujete vinarije ili Winter Jasku, jedno je sigurno – ne možete pogriješiti. Pjenušci su ovdje više od vina: oni su tradicija, identitet i razlog za slavlje.

Saznajte više na: tzgj.hr

otkrijte

Puna okusa

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

photo: i. biočina

photo: m. d. pečanić