Vinske zvijezde br. 9

Ocjenjivanje vina

JESEN U ČAŠI

Vinska sorta

FRANKOVKA

RAZGOVOR

O VINU

Mario Meštrović

JA VINAR

Drago, Dragica i Damir Režek

„Ona je tu. U tuzi kiše /Po poljanama tiho hoda, / I kuda stiže u vis diže / Usplahirena jata roda.“ (Jesen, D. Cesarić). Jata roda više nismo sreli na putu u Osijek na jedan od najboljih hedonističkih događaja u Hrvatskoj – HeadOnEast, ali nam je ondje bilo odlično. Kad smo već bili u Slavoniji i Podunavlju, odlučili smo najbolju crnu sortu Slavonije, frankovku, lijepo ugnijezditi u naš jesenski broj, stoga o njoj piše više autora. Za neke je divlja, za neke presvježa, za neke topla i opojna, ali svi se slažu da je vrijedna proučavanja, divljenja, razumijevanja. S našeg ocjenjivanja preporučujemo za jesen odležana bijela, jantarna i crna vina. Predstavljamo vam obitelj Režeka Drage, Damira i Dragicu, s Plešivice, u rubrici Ja, vinar. Cijenjeni sommelier Mario Meštrović opisuje svoj vinski put, a rubrika sir i vino posvećena je kozjem siru – i sauvignonu. Čokolade Taman spajamo s jantarnim vinima i na kraju još učimo o vodi. Grozdek je bio i u Slavoniji, otkrio je ljepotu frankovke, a ja vam želim ugodno čitanje, uz prve jesenje kiše i magle, neka vas ugriju teme našega časopisa – uz čašu frankovke!

IMPRESSUM

Izdavač:

Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

Glavna urednica:

Marija Vukelić

Lektor:

Marko Kovačić

Grafički urednik: Ivan Radić

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici:

Franka Božičković

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

Franjo Rizlinški

Tko piše.................................................................................... 04 - 05

Najave / događaji 06 - 07

Ako ste propustili, pročitajte 09 - 11

Jesen u čaši - ocjenjivanje vina ......................... 12 - 25

Vinska sorta frankovka .............................................. 26 - 37

Za one koji žele znati više 38

Ja vinar / Drago, Dragica i Damir Režek 40 - 44

Pametni vinogradi.....................................................................

Pozdrav iz Slovenije...................................................................

Vino i riječi

Zadarsko vinsko pero 48 - 49

Razgovor o vinu ...............................................................

MANUELA PLOHL

vinska stručnjakinja

Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.

BRUNO GABERŠEK

Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

ANJA NOVOSELIĆ

ocjenjivačica maslinovih ulja

Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo u dolini Nape, napisao seriju knjiga o vinu Vinologue (2008.), a zatim pokrenuo internetsku stranicu Hudin. com (2010.). Dobio nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik nagrade Geoffrey Roberts (2016.).

EMIL PERDEC sommelier

Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.

BETTY KOSTER stručnjakinja za sireve

Potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj. Napisala pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali rade i dalje u svojoj prodavaonici.

GORAN GAZDEK novinar

Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja

Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

vinski sudac

MIQUEL HUDIN vinski pisac

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ

univ. mag. ing. agr.

Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ

Izv. prof. dr. sc.

Predaje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj je tri modula iz područja jakih alkoholnih pića, glavni je destiler u obiteljskoj destileriji Lynx Craft Distillery. Od 2014. certificirani senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy, Bad Kleinkirchheim). Napisao knjigu „Voćne rakije, likeri i travarice“, autor tridesetak znanstvenih i stručnih radova.

SANJA VLADOVIĆ

certificirana kušačica

čokolade IICCT Level 2

Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

Magistrica znanosti na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Skopju. Diplomirala na Sveučilištu tehnologije i vinogradarstva u Bugarskoj. Ima 20 godina iskustva kao vinarka, voditeljica kontrole kvalitete i direktorica proizvodnje u vinarijama ViniSliven, Bugarska; Tikveš i Skovin, Makedonija. Predstavlja makedonska vina na najposjećenijim međunarodnim izložbama (Londonski sajam vina, ProWine, Vinitaly). Bila je međunarodni vinski sudac (AWC, The BIWC). Napravila je prvi makedonski gin, Smidgin, Velvet, Orient i Xo.

IVANA ERHARDT DRAGANIĆ novinarka

Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; radila na RTL televiziji. Bila vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije, vodila vinske večeri.

DINKO JAGIĆ cigar brand ambasador

Autor je brojnih edukativnih i inspirativnih sadržaja o kulturi ručno rađenih cigara. Kroz društvene mreže, evente i suradnje s vodećim brendovima, promiče znanje, strast i ritual uživanja u premium cigarama, povezujući tradiciju, eleganciju i suvremeni stil života.

MILICA PLETVARSKA enologinja

Ginistra

Datum: 17. i 18.10.2025.

Više: Ginistra

Lokacija: Stara tvornica duhana, Rovinj

Goodbye Sumer - Welcome Olio Nuovo

Datum: 18.10.2025. 15:00 – 22:00

Više: Goodbye Summer - Welcome Olio Nuovo

Lokacija: Gdinj, Hvar

Salon VinDel

Datum: 22.10.2025. 12:00 – 18:00

Više: Salon VinDel

Lokacija: Slovensko narodno gledališče, Maribor

BregFest 2025

Datum: 24.10.2025. 13:00 – 20:00

Više: BregFest

Lokacija: Lauba, Prilaz baruna Filipovića, Zagreb

Sarajevo Wine Weekend

Datum: 24.10.2025. 16:00 – 22:00

Više: Sarajevo Wine Weekend

Lokacija: Gradska vijećnica, Sarajevo

La Fête des Vins de Chablis

Datum: 25. i 26.10.2025.

Više: Chablis Wine Festival

Lokacija: Chablis, Francuska

Dalmatinske vinske ikone

Datum: 28.10.2025.

Više: Dalmatinske vinske ikone

Lokacija: Hotel Esplanade, Zagreb

ZGrappa Festival

Datum: 7. i 8.11.2025.

Više: ZGrappa

Lokacija: Stil Event, Avenija Dubrovnik 15, Zagrebački Velesajam, Paviljon 13, Zagreb

Sparkling Wine Fest

Datum: 7. i 8.11.2025.

Više: Sparkling Wine Fest

Lokacija: Princess centar, Jastrebarsko

Festival prirodnih vina Alterego

Datum: 8.11.2025.

Više: Alterego

Lokacija: Kino Sloboda, Lovran

Zinfest

Datum: 13. – 15.11.2025.

Više: Domovina Zinfandela

Lokacija: Marina Kaštela, Kaštela

Nature in the Glass by OrangeWineFestival

Datum: 18.11.2025. 14:00 – 20:30

Više: Nature in the Glass

Lokacija: Ovalhalle, Arena 21, Museumsplatz 1/5, Beč, Austrija

Wine Vision by Open Balkan

Datum: 22. – 25.11.2025.

Više: Wine Vision

Lokacija: Beograd, Srbija

18° Zagreb VINOcom

Datum: 27. – 30.11.2025. 11:00 – 18:00

Više: Zagreb VINOCom

Lokacija: Hotel Esplanade, Zagreb

REZERVIRAJ

ŠTO VAS OČEKUJE?

ULAZNICU ZA 25. LISTOPADA SADA!

1. Start i cilj: Dom kulture Štrigova

2. Pjenušavi start s pjenušcima međimurskih vinarija na bazi Pušipela

3. Kružna staza s 8 stanica (12 km)

4. Šetnja vinorodnim brežuljcima Štrigovskog kraja – degustacija vina 9 lokalnih vinarija: Vinarija St. Jerome, Vinarija Štampar, Vinarija

Knehtl - Medenjak, Vinarija Kerman, Vinarija Cmrečnjak, Vinarija Horvat, Vinarija Kovač, Vinarija Munđarov Breg, Vinarija Kocijan

5. Promocija Mladog vina

6. Delicije domaće kuhinje

7. Glazbeni program posvećen Međimurskoj popevki (UNESCO nematerijalna baština)

pratite nas i dalje jer na www.zelena-hrvatska.eu stvaramo doživljaje 365 dana u godini!

Ljeto 2025.

Svečani početak berbe grožđa u zadarskome kraju

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šulentić u Islamu Grčkom svečano je obilježen početak berbe grožđa, 22. kolovoza, u organizaciji Udruge vinara Zadarske županije – Vina „ZaDar“. Simboličnim rezanjem grozda berbu je otvorio župan Zadarske županije Josip Bilaver, čime je bio obilježen početak vinogradarske sezone. Uz župana bili su nazočni i zamjenik župana Robertino Dujela, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Hrvoje Anić, brojni vinari s područja županije te domaćini Dane Šulentić i Dragana Gagić. Župan Bilaver tom je prigodom istaknuo da Zadarska županija sve snažnije zauzima mjesto na vinskoj karti Hrvatske i Europe: –Posebno me veseli što vinogradarstvo postaje jedan od prepoznatljivih segmenata naše županije. Želim

da u našim hotelima i restoranima gosti prije svega konzumiraju vina proizvedena ovdje jer se doista imamo čime pohvaliti. Zadarska županija dat će svoj puni doprinos „brendiranju“ naših vina na nacionalnoj i europskoj razini – rekao je župan. Predsjednik Udruge vinara Zadarske županije Rade Bobanović naglasio je da se broj vinarija u županiji povećava te da će ova godina donijeti iznimno kvalitetan urod. Pročelnik Segarić dodatno je istaknuo važnost sadnje autohtonih sorti i povezanosti vinogradarstva s turizmom, dok je direktor TZ-a Anić naglasio važnost vina u promociji destinacije. Obitelj Šulentić svoj je prvi vinograd zasadila 2018. godine, a danas na ukupno šest hektara uzgaja nekoliko sorti grožđa, među kojima pošip, maraštinu, merlot, cabernet i novu sortu grk. Pročitaj više na:

11. Međunarodni salon

Decanterovih nagrađenih vina

Peter Irman

Na 11. međunarodnom salonu Decanterovi nagrađenici, održanom 4. rujna, sudjelovali su vinari nagrađeni na prestižnom Decanter World Wine Awardsu (DWWA), najvećem vinskom natjecanju na svijetu, zajedno s priznatim vinskim

stručnjacima, ocjenjivačima i enolozima. Stručnjaci ističu kako je u posljednja dva desetljeća u Sloveniji na djelu prava vinska revolucija – kvaliteta je podignuta, a kvantiteta svjesno smanjena. Vinari sve više vjeruju lokalnim i regionalnim sortama, a trend

se jasno kreće od polusuhih prema suhim vinima. Potvrda napretka stigla je i s ovogodišnjeg DWWA-a: Slovenija je osvojila rekordnih 211 medalja, uvrstivši se među 15 najuspješnijih država, a vinarija Vinakoper dobila je nagradu Best in Show, čime je slovensko vino svrstano među 50 najboljih na svijetu. Beth Willard, glavna sutkinja na DWWA, posebno je istaknula slovensku raznolikost i uspjeh: „Slovenija je ostvarila izniman rezultat, a kvaliteta njezinih vina postaje sve prepoznatljivija u svijetu. Narančasta vina, po kojima je osobito poznata, imaju potencijal postati globalno prepoznatljiva marka.“ Ovaj je događaj potvrdio da je slovensko vinarstvo zakoračilo na svjetsku scenu – kao priznanje predanom radu i kao snažna motivacija za budućnost. Pročitaj više na:

Foto:

7. HeadOnEast Osijek

Prvog vikenda u listopadu i ove su godine Slavonci, Baranjci i njihovi gosti uživali u sedmom izdanju omiljenog festivala istoka. Osječka Tvrđa i dravska Kopika ponovno su privukle hedoniste postavši središte zabave, okusa, mirisa i boja. HeadOnEast je ponovno spojio glazbu,

vino, umjetnost, gastronomiju, sport i rekreacija, uz brojna iznenađenjima. Najduži i najbogatiji program dosad posjetilo je rekordnih 30 000 ljudi, a našlo se nešto za svakoga.

Za vinoljupce je prava stanica bila Vinska oaza Vinalia - epicentar

užitka za sve ljubitelje vina. Uz DJ Flegmu, Homage Collective, Ricarda Luquea & Amigose te Smoke Rainbow, već je u petak atmosfera je bila kao u pravom mediteranskom vinskom gradu, a u subotu su enoljupce dodatno rasplesali Smoke Rainbow, Morenos i Kacaj. Slavonska i podunavska vina još su jednom dokazala da istok Hrvatske diše punim plućima vinske kulture. Na Bazaaru i Street foodu posjetitelji su otkrivali rukotvorine, lokalne proizvode i delicije koje pričaju priče Slavonije i Baranje. Čarda Baranja nudila je tradicionalne baranjske okuse, tamburaše i domaćinsku atmosferu uz jela na žlicu poput fiš paprikaša i graha. Novitet ovogodišnjeg bila je Langoš strasse – ondje je održan izbor za najbolju langošicu HeadOnEasta 2025. Posjetitelji su degustirali, uspoređivali i glasali, a titula najbolje pripala je klasiku, langošici s vrhnjem i tucanom ljutom paprikom. Pročitaj više na:

Foto: Mario Đurkić

Masterclass graševina & konferencija GO

Foto: Marija Vukelić

Udruga Graševina Croatica organizirala je 7. i 8. listopada dvije vrlo zanimljive majstorske radionice vrhunskih svjetskih stručnjaka te 4. Konferenciju GO u Osijeku, s partnerima. (HAPIH, TZ Osječko-baranjske županije, uz podršku Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka). 7. listopada 2025. godine u Heritage hotelu Kurija Mihalović u Feričancima održana je radionica s temom promišljanja o promjenama kupovnih navika potrošača te utvrđivanje ključnih odrednica komunikacije povjerenja u kvalitetu, porijeklo i kontrolu vina, uz realno postavljanje cijene. Na radionici su sudjelovati stručnjaci iz sektora vina i medija, a svoja praktična iskustva promocije vina Wein Burgenlanda prenio je austrijski stručnjak Georg Schweitzer, koji je dodatno vodio kušanje selekcije

crnih vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Druga je majstorska radionica održana u vinariji Belje, a bila je posvećena graševini. Graševina Grand Masterclass & Ivan Barbić MW pokazali su sve stilistike koje

Foto: Marija Vukelić

sorta može dati s različitih podregija, vinogorja i terroirea Slavonije i Hrv. Podunavlja. Pročitaj više na:

Jesen u čaši 2025.

VINSKE ZVIJEZDE – pravilnik

Ocjenjivanje je pozivno – vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijavljuju prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo. Ne

ocjenjuje se sorta ni regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

Legenda:

bodovna granica za odličja:

srebro ***

od 85 do 89,9 bodova

zlato ****

od 90 do 94,9 bodova

veliko zlato *****

od 95 do 98,9 bodova

velika zvijezda od 99 do 100 bodova

Vino s najboljim omjerom cijene i kvalitete dobiva posebno priznanje.

GDJE SMO OCJENJIVALI?

Zagrebački restoran Kaiser nalazi se na Kajzerici, u blizini hipodroma Zagreb, a vodi ga poznati sommelier Mario Meštrović. Restoran ima ugodni unutarnji prostor od 65 mjesta i terasu na kojoj može biti 50 osoba.

Kaiser nudi kombinaciju mesnih specijaliteta, posebice odrezak KOBE A5, ali i jela iz mora, ribu provjerenih dobavljača, a popularna dnevna ponuda („gableci“) dostupna je po pristupačnim cijenama. Poznati su po tome što koriste kvalitetne namirnice, često lokalne i ekološka ekstra-djevičanska maslinova ulja.

Atmosfera je domaća i ugodna, s okusima i mirisima koji osvajaju. Osoblje je ljubazno i profesionalno. www.restoran-kaiser.com

Foto: Julio Frangen

Na jesenskim Vinskim zvijezdama pobijedio je

Cuvée crni Burnum 2020

butikne vinarije Burnum iz kninskoga zaleđa

Jesenske Vinske zvijezde 2024. odabrale su 3 pobjednika u kategorijama:

Burnum Cuvée crni 2020 apsolutni je pobjednik s 95 bodova te pobjednik u kategoriji crnih odležanih vina, u kategoriji jantarnih vina najbolji je SAVOJ Orange 2023 Vina BELJE (90), a od bijelih odležanih vina najbolja je Malvazija Istarska Grand Cru AB Vina (93)

Vina je naslijepo ocjenjivala stručna komisija: Mario Meštrović, ASI Gold sommelier, vinar Davor Zdjelarević (osim jantarnih vina), Igor Grubač, vinski stručnjak i trgovac, dr.sc. Mirela Osrečak stručna savjetnica na Agronomskom fakultetu (Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo), certificirana ocjenjivačica. Predsjednica komisije bila je Marija Vukelić, voditeljica projekta Vinske zvijezde i urednica istoimenog časopisa https://issuu.com/vinskezvijezde

Jesensko ocjenjivanje projekta Vinske zvijezde održano je nedavno u zagrebačkom restoranu Kaiser. Ocjenjivanje je bilo podijeljeno u 3 kategorije, kao i prijašnjih godina: bijela odležana, jantarna i crna odležana vina. Šampion ocjenjivanja je Cuvée crni 2020, vinarije Burnum.

U“kategoriji bijelih odležanih vina na prvom je mjestu Malvazija Istarska grand cru 2020 (91)

AB VINA, na drugom mjestu je Chardonnay Principovac 2019 Iločkih podruma (90) a na trećem Bela Voda Tikveš 2023 (91). U kategoriji crnih vina pobjednik je Burnum Cuvée crni 2020, vinarije Burnum, koji je s 95 bodova osvojio veliko zlato (5 zvjezdica). Na drugom je mjestu je Merlot Barrique AB Vina 2019 (94), a na trećem Barovo, Tikveš Chateaux & Domaines (93). Četvrto mjesto dijele Cabernet Franc Apolitico (92) i Buška plavac mali vinarije Đilas. U kategoriji jantarnih vina najbolji je SAVOJ Orange 2023 Vina BELJE. Najviše bodova dobila su u vina u kategoriji crnih vina, pretežito bodroške sorte i plavac mali.

Kompletni rezultati

Veliko zlato (95): Burnum Cuvée crni 2020, Burnum vina

Zlatna priznanja (90-94,5) osvojila su vina: MURSA Chardonnay MARO Wine, 2023.; Chardonnay Prestige Sanctum Wines, 2022. Bela Voda, Tikveš Chateaux & Domaines, 2023.;

Malvazija Istarska Grand Cru, AB Vina, 2020.; Chardonnay Principovac, Iločki podrumi, 2019.; SÁVOJ Orange, Vina Belje, 2023; Cabernet Franc Vinarija Apolitico, (21,22), Merlot Barrique Marko Džapo Vino, 2022., Merlot Barrique, AB Vina, 2019., Buška, Vinarija Đilas, 2021; Barovo, Tikveš Chateaux & Domaines, 2021., Plavac mali Voščice Vislander, 2019; Di Maro, Vina Violić, 2021; Josić Cuvée, Vinarija Josić (21,22,23),.

Srebrna priznanja (85-89,5) osvojila su vina: Bugava Antique Vislander 2022, Sivi Pinot Veliki Vrh Familija Estate – Domačija Brodnjak, 2023; Sauvignon Blanc Veliki Vrh, Familija Estate – Domačija Brodnjak, 2023; Maestoso (chardonnay), Vinarija Apolitico, 2022; Bugatac (rukatac & vugava) Vina Ivčević, 2023; Sivi Pinot Orange, Vino Gregorić, 2022; Frankovka, Vina Martin Albus, 2022; Frankovka Premium, Vina Belje, 2022., Pinot Noir Prestige Sanctum Wines, 2021., Bolfan Primus Pinot Noir, Bolfan Vinski Vrh, 202; Mursa Pinot Noir MARO Wine, 2020.

Bijela odležana

vina

92

93

Saznaj više

Malvazija Istarska Grand Cru 2022

AB Vina

Poreč Istra

Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: herbalno, voćno, putrasto, meko, pitko, slojevito, trajno

Gastro preporuka: ravioli punjeni gljivama, odležani sirevi, školjke na buzaru

Alkohol: 13,50%

Cijena: 19,80€

Saznaj više

Chardonnay Principovac

2019

Iločki podrumi

Ilok

Hrvatsko Podunavlje

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis:

zlatno žuta boja, aroma zrelog

žutog voća, meda, svježe, intenzivno

Gastro preporuka: gusja jetra, jela od bijelog mesa

Alkohol: 14,00%

Cijena: 27,52€

91

Saznaj više

Bela Voda 2023

Tikveš Chateaux & Domaines

Kavadarci

Povardarje

Makedonija

Opis: aroma zrelih banana, smokvi, badema, lješnjaka, slano, meko

Gastro preporuka: krem juhe, teleći odrezak

Alkohol: 14,00%

Cijena: 28,75€

Saznaj više

Chardonnay Prestige 2022

Sanctum wines

Lipoglav

Štajerska Slovenija Podravska

Opis: miris vanilije, citrusno, putreno, izbalansiran bouquet, elegantno

Gastro preporuka: krem juha od gljiva, bijela riba na žaru s tikvicama

Alkohol: 13,00%

Cijena: 23,99€

89

Saznaj više

Sivi Pinot Veliki Vrh 2023

Familija Estate – Domačija Brodnjak

Cirkulane

Štajerska Slovenija Podravska

Opis: aroma kruške, mineralno, svježe na okusu, trajno, fino

Gastro preporuka: rižoto s bundevom i gljivama, riblja jela

Alkohol: 13,50%

Cijena: 19,90€

Saznaj više

MURSA Chardonnay 2022

MARO Wine

Ormož

Štajerska Slovenija Podravska

Opis: voćno, svježe, mineralno, meko, elegantno

Gastro preporuka: ceviche od bijele ribe, tjestenina s vrganjima

Alkohol: 13,00%

Cijena: 13,51€

88

Sauvignon Blanc Veliki Vrh 2023

Familija Estate – Domačija Brodnjak

Cirkulane

Štajerska Slovenija Podravska

Opis: boja limuna, miris bazge, mente, grejpa, mineralno, trajno, zrelo

Gastro preporuka: slatkovodna riba, jela sa šparogama

Alkohol: 13,50%

Cijena: 19,90€

Saznaj više

Bugava Antique 2022

Vislander

Vis

Srednja i južna Dalmacija

Dalmacija

Opis: duboka boja, aroma zrele dunje, mineralno, slasno, puno tijelo

Gastro preporuka: teleće pečenje s krumpirom, losos, tuna

Alkohol: 13,50%

Cijena: 15,00€

Saznaj više

Maestoso 2022

Vinarija Apolitico

Virovitica

Slavonija

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aroma zrelih banana, smokvi, badema, lješnjaka, slano, meko

Gastro preporuka: krem juhe, teleći odrezak

Alkohol: 13,50%

Cijena: 17,50€

Jantarna vina

86

Saznaj više

Sivi Pinot Orange 2022

Vino Gregorić

Jastrebarsko

Plešivica

Središnja bregovita Hrvatska

Opis: narančasto-ružičasta boja, aroma sušene marelice, herbalno, tanično, trajno

Gastro preporuka: biftek, hrana na grillu, indijska hrana, rižoto s kestenima

Alkohol: 13,80%

Cijena: 25,00€

Saznaj više

SÁVOJ Orange 2023

Vina Belje

Darda

Hrvatsko Podunavlje

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aroma kruške, herbalno, svježe, mineralno, meko, puno, harmonično

Gastro preporuka: tuna sashimi, rižot s gljivama i povrćem

Alkohol: 13,50%

Cijena: 10,00€

86

Bukatac 2023

Vina Ivčević

Komiža

Srednja i južna Dalmacija Dalmacija

Opis: orašasto, tanično, kompleksno

Gastro preporuka: teleći kokleti, pita od bundeve

Alkohol: 14,10%

Cijena: 16,00€

Crna odležana vina

94

95

Saznaj više

Cuvée crni 2019

Vinarija Burnum

Knin Dalmatinska zagora

Dalmacija

Opis: herbalno, voćno, putrasto, meko, pitko, slojevito, trajno

Gastro preporuka: ravioli punjeni gljivama, odležani sirevi, školjke na buzaru

Alkohol: 13,50%

Cijena: 19,80€

Saznaj više

Merlot Barrique 2019

AB Vina

Poreč

Istra

Hrvatska Istra i Kvarner

Opis: aroma suhog voća, pekmeza, slasno, moćno, kompleksno, trajno

Gastro preporuka: ratatouille, sir Bleu de Bresse, ragù od divlje svinje

Alkohol: 14,00%

Cijena: 14,50€

92

Saznaj više

Cabernet Franc multi vintage

Vinarija Apolitico

Virovitica

Slavonija

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aroma bobičastog voća, kokosa, vanilije, papreno, svježe, meko, harmonično

Gastro preporuka: zec à la wild, žgvacet s brusnicama, tuna

Alkohol: 13,50%

Cijena: 13,99€

91

Saznaj više

Barovo 2021

Tikveš Chateaux & Domaines

Kavadarci Povardarje Makedonija

Opis: aroma ribizla, bobičastog voća, paprike, mekano, puno tijelo (dekantirati)

Gastro preporuka: parmigiana s bosiljkom, divljač u pikantnom umaku

Alkohol: 15,50% Cijena: 36,25€

91

Saznaj više

Di Maro 2021

Vina Violić

Kuna Pelješka

Srednja i južna Dalmacija Dalmacija

Opis: miris sušenog grožđa, intenzivno, trajno, mlado

Gastro preporuka: crni rižoto, goveđi gulaš sa suhim šljivama, sir pecorino

Alkohol: 16,50% Cijena: 22,00€

90 91

Saznaj više

Merlot Barrique 2022

Marko Džapo Vino

Oklaj

Dalmatinska zagora Dalmacija

Opis: aroma muškatnog oraha, vanilije, voćno, tanačno, puno tijelo

Gastro preporuka: tjestenina bolognese, janjeći kotleti s ružmarinom i češnjakom

Alkohol: 13,80% Cijena: 15,00€

Saznaj više

Buška 2021 Vinarija Đilas

Korčula Srednja i južna Dalmacija Dalmacija

Opis: mirisa šljive i rogača, punoga okusa, pitko, trajno (dekantirati)

Gastro preporuka: dalmatinska pašticada, parmezan, salame

Alkohol: 14,50% Cijena: 28,00€

90

Saznaj više

Cuvée Ciconia Nigra multi vintage

Vinarija Josić

Zmajevac Hrvatsko Podunavlje

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aroma bobičastog voća, kandiranog voća, mekano, pitko, kompleksno, puno tijelo

Gastro preporuka: pašticada s crnim njokima, azijska hrana

Alkohol: 14,50%

Cijena: 20,00€

89

90

Saznaj više

Plavac Mali Voščice 2019 Vislander Vis Srednja i južna Dalmacija Dalmacija

Opis: aroma mediteranskog bilja, šljive, višnja, niska svježina, tanično

Gastro preporuka: pečena janjetina, srdele na gradele, sir red leicester

Alkohol: 14,00%

Cijena: 18,00€

Saznaj više

Primus Pinot Noir 2021

Bolfan Vinski Vrh

Hrašćina

Zagorje-Međimurje

Središnja bregovita Hrvatska

Opis: voćno, tanično, elegantno, harmonično

Gastro preporuka: palamida, crveno meso

Alkohol: 14,50% Cijena: 23,13€

89

Saznaj više

Frankovka 2022

Vina Martin Albus

Orahovica Slavonija

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: aroma višnje, kupine, klinčića, muškatnog oraščića, svježe

Gastro preporuka: juneći obrazi, teletina pod pekom

Alkohol: 15,50% Cijena: 36,25€

Saznaj više

Frankovka Premium 2022

Vina Belje

Darda Hrvatsko Podunavlje

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Opis: duboka rubinska boja, aroma klinčića, bobica bazge, mekano, zrelo

Gastro preporuka: usoljene srdele, sva jela od svinjetine, jela s roštilja

Alkohol: 14,50%

Cijena: 10,00€

Saznaj više

Pinot Noir Prestige 2021

Sanctum Wines

Lipoglav Štajerska Slovenija Podravska

Opis: aroma zrelog crvenog voća, svježe, pitko, uravnoteženo

Gastro preporuka: pečena purica, janjetina, rižoto s tartufima

Alkohol: 13,50%

Cijena: 24,99€

Saznaj više

MURSA Pinot Noir 2020 MARO Wine

Ormož Štajerska Slovenija Podravska

Opis: miris bobičastog voća, slasno, puno tijelo, zrelo

Gastro preporuka: steak s više intermuskularne masnoće, pirjane gljive

Alkohol: 13,00%

Cijena: 17,90€

SINONIMI

Blaufränkisch, Blauer Lemberger, Blauer Limberger, Blaufranchis, Hartig 353, Lemberger, Limberger; Franconien Bleu, Franconien Noir, Limberger Noir, Limberqer, Franconia, Franconia Nera, borgonja, frankovka, frankovka crna, frankinja, Kékfrankos, frankovka modrá...

Frankovka - crna kraljica, 1, 2, 3 ...?

Foto: Julio Frangen

Pripremila: Marija Vukelić

Neki je nazivaju crnom kraljicom vinograda Slavonije, ali nažalost njezino kraljevstvo nije veliko. Ima je u Hrvatskoj na oko 400 ha, najviše upravo u Slavoniji, ponešto u Istri. U Austriji kraljuje na oko 3000 ha, u Njemačkoj na 2000. Ona je frankovka - Blaufränkisch, sorta s više od 120 sinonima (navode austrijski izvori), od kojih su poznatiji: Blauer Lemberger, Blauer Limberger, Blaufranchis, Hartig 353, Lemberger, Limberger (Njemačka); Franconien Bleu, Franconien Noir, Franconim Noir, Limberger Noir, Limberqer (Francuska); Franconia, Franconia Nera, Franconia Nero (Italija); borgonja, frankovka, frankovka crna, frankovka modra (Hrvatska); modra frankinja, frankinja (Slovenija), kékfrankos (Mađarska), frankovka modrá (Češka, Slovačka) i (ima) još... Burgunder, Frühschwarze, Frühschwarzer, Großburgunder, Karmazin, Mährische, Mährischer...

O podrijetlu

Vinski izvori navode da je to vrlo stara sorta s pisanim tragovima još u srednjem vijeku. Bila je posađena posvuda u Habsburškoj Monarhiji. Podrijetlo joj još nije sa sigurnošću dokazano, no prema većini izvora, potječe iz istočne Austrije, gdje je

najrasprostranjenija. Navodno se ondje uzgajala već u 10. stoljeću. U nekim izvorima kao mjesto nastanka navodi se Wiener Neustadt, ali s obzirom na često korišten sinonim Lemberger, dovodi se u vezu s mjestom Lemberg pri Šmarju u Sloveniji. Posljednji rezultati analize DNK govore da je frankovka potomak beline starohrvatske (Weiser Heunisch) i najvjerojatnije rijetke sorte silvanca crnog (Blauer Silvaner). Frankovka se danas uzgaja u cijeloj srednjoj Europi kao jedna od najvažnijih sorata za kontinentalne klimatske uvjete. 1941. je introducirana u Sjevernu Ameriku kao kvalitetna sorta otporna na niske temperature.

Gdje je ima u Hrvatskoj?

Popularna je u Hrvatskoj, posebno u kontinentalnim regijama poput Slavonije, Moslavine i Plešivice gdje se od nje proizvode brojna vina različitih stilova; u Istri je 33 ha pod frankovkom / borgonjom. Ukupno u Hrvatskoj ima 394,37 ha (podaci iz 2024., izvor APPRRR). Iločka frankovka bila je prva koja je dobila priznanje kao vrhunsko vino, ali najpoznatija su slavonska vinogorja Orahovica-Slatina, Feričanci i Đakovo. U Moslavini je ima na području Voloder-Ivanić Grad. Tri najveća proizvođača vina od frankovke su Osilovac d.o.o., Đakovačka vina d.d. i Iločka polja d.o.o. Ukupna prijavljena proizvodnja za 2024. bila je 14.237,09 hl. (izvor: APPRRR)

Kako izgleda grozd?

Grozd frankovke je srednje do vrlo velik, težine 200 do 400 grama. Bobice su srednje veličine, okrugle, s debelom, čvrstom tamnomodrom kožicom. Grožđe sazrijeva krajem rujna. Sorta je prilično bujna, obilna i redovito rađa. Prikladna je za različite uvjete, dobre rezultate daje na pjeskovitim tlima. Nije posebno osjetljiva na gljivične bolesti.

Kakvo je vino?

Tipični su mirisi frankovke voćni: miriše na višnje, kupine i šljive. Začinske note dobije starenjem (klinčići, dim, papar, čokolada). Krasi je srednja do izražena kiselina, srednje tijelo, izraženi tanini i većinom visoki alkoholi (13-15%). Najčešće se proizvodi kao suho (mirno) vino, daje i prekrasna ružičasta i pjenušava vina. Vina od frankovke mogu biti mlada i svježa, a odležavanjem (do 10 i više godina) postaju zrela, s finim taninima, punoga i skladnog okusa.

Frankovka u Europi

Frankovka je rasprostranjena u Europi, prvenstveno u Austriji i Mađarskoj, ali se uzgaja i u Njemačkoj (kao Lemberger) i drugim zemljama srednje i istočne Europe. Uspijeva u regijama poput austrijskog Gradišća, gdje je vodeća sorta u područjima poput Srednjeg Gradišća („Blaufränkischland“). Ostala važna područja uzgoja u Austriji su Carnuntum, Južno Gradišće i Leithaberg.

Austrija: frankovka je vrlo važna i ključan je element u mnogim kvalitetnim vinima (DAC).

Mađarska: jedna od najčešćih sorti grožđa pod nazivom Kékfrankos (ponekad se vinificira monosortno ili u mješavinama)

Njemačka: poznata kao Lemberger ili Limberger, prvenstveno se uzgaja u Württembergu.

Ostale zemlje: uzgaja se i u Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Rumunjskoj i Italiji (Furlanija).

Frankovka u gastronomiji

Frankovka je jedna od najvažnijih i najuzbudljivijih sorti crnog vina u srednjoj Europi. Vina su poznata po svojoj prepoznatljivoj svježini, finim začinima i elegantnoj strukturi tanina. Tipične je kiselosti, sa srednjim do visokim taninima i intenzivnim voćnim aromama. Vina često pokazuju note kupina, trešanja, ljubičica, crnog papra i cimeta, dok zrele verzije razvijaju dodatne zemljane, kožaste i dimljene note. Sparivanje jela s njome vrlo je zanimljivo i slojevito, a podijelit ćemo ga prema stilovima vina.

• mlada, voćna frankovka (odležavanje u inox posudama, klasična): svježa, sočna, s notama trešanja, crvenog bobičastog voća i papra. Klasična srednjoeuropska jela – bečki odrezak, pečena svinjetina, Maultaschen; Povrće s roštilja i mediteranska kuhinja – ratatouille, punjene paprike, rižoto s gljivama; Lagana jela od mesa i obilni zalogaji – kobasica od divlje svinjetine, plata slanine sa senfom i seljačkim kruhom

Preporučeni recepti: bečki odrezak s krumpir-salatom i brusnicama; paprike s roštilja s fetom i maslinovim uljem

• strukturirana frankovka (odležana u barrique bačvama, rezerva, npr. Lemberger GG): Kompleksna, sa zrelim voćem,

začinskim notama, elegantna, srednje punog do punog tijela, pikantna sa svilenkastim taninima i dugim završetkom. Tipične arome: crni ribiz, duhan, ljubičice, cimet, tamna čokolada. Izdašna mesna jela i specijaliteti od divljači – Ragu od divljači, goveđi odrezak, pačja prsa Izdašna tjestenina i pirjana jela – Ragu od janjetine s ružmarinom, pirjani goveđi obrazi Ljutkasti sirevi i izdašni prilozi –Planinski sir, Allgäu Emmental, gratinirani krumpir

Preporučeni recepti: ragu od divljači s brusnicama i knedlima od krumpira; ragu od janjetine s umakom od ružmarina i crnog vina

• zrela frankovka (stare berbe, vrhunska vina iz Gradišća i zreli Lemberg iz Württemberga, Njemačke): punog tijela, baršunastog, s aromama kože, dima i tamne čokolade, suhog voća. Jela od divljači i visoka kuhinja – Srneći hrbat, pirjani golub, pečena divlja svinja Robusni sirevi i slani okusi – Zreli planinski sir, pecorino, plavi sir Tamna čokolada i elegantni deserti – Čokoladni fondant, torta od smokava, crème brûlée

Preporučeni recepti: srneći hrbat s umakom od brusnica i crnog vina; čokoladni fondant s morskom soli i čilijem. Više pročitaj na:

Zašto volim frankovku

Veliko je zadovoljstvo raditi s frankovkom već od samog početka u vinogradu, odlično joj odgovara klima naših vinorodnih područja, također uspješno odolijeva svim mogućim bolestima. Sve navedeno snažno potvrđuje njezinu srednjeeuropsku pripadnost, te rezultira perfektnom ekspresijom voća i začina te baršunastih tanina, dajući izrazito karakterna crna vina.

Marijana Škiljo, tehnolog-enolog Vina Belje

Kao osoba koja je aktivno sudjelovala u proizvodnji frankovke, mogu reći da je to najpodcjenjenija sorta crnog vina u RH. Za vrijeme WSET Diplome u Burgenlandu imao sam priliku upoznati vrhunac proizvodnje frankovke i sva njezina lica; jedno posve voćno, kao sok od višnje, elegantno, i drugo – koncentrirano, gdje sam prvi put u većoj mjeri kušao double barrique načine odležavanja. Frankovka reduciranih prinosa daje spektakularne rezultate, a u RH bih izdvojio, Beljsku, Martin Albus, Miraz i Ivanića.

Ivan Perković, vlasnik Bellucci wine bara, Wset Diploma student

Volim frankovku zato što je svi podcjenjuju! Zato što me nikad ne razočara u vinogradu. Volim je zato što se sljubila s moslavačkom zemljom koja joj odlično odgovara. Frankovka je crna kraljica kontinentalne Hrvatske i trebamo se ponositi njome.

Nikica Katić, vinar (Klet Romić)

Borgonja/frankovka je moj korijen — moj pradjed ju je sadio, a u obitelji je uzgajamo više od stoljeća. Zahtjevna je i traži vinara koji joj zna dati prostor i strpljenje; uz mene je od početka mojeg puta i čuvam ono što su započele generacije prije mene. Borgonja kao sorta definira moj pristup

vinogradarstvu i radu u vinariji — bilo da stvaram monosortna vina ili mješavine, njezina struktura, ravnoteža i karakter daju mojim vinima prepoznatljiv identitet i vinski potpis.

Ivan Damjanić, vinar

Frankovka je u našem vinogorju nasljeđe koje trebamo čuvati i njome se trebamo ponositi.

Zašto bi nešto što ima svatko u svijetu bilo bolje od onog što nam je raspolaganju, što je tu već godinama, što je naše, prepoznatljivo. S frankovkom su velike mogućnosti i potencijal u proizvodnji od laganih mladih vina, roséa, pjenušavih pa sve do moćnih, snažnih odležalih frankovki - i do predikata. Upravo iz tog razloga smatram da je neopravdano zapostavljena kao sorta, a u konačnici, i kao – vino. Najvažnije je imati mikrolokalitet, položaj kao naš Martin Albus i dalje je sve na enologu.

Zrinka Vinković Jergović, enologinja Orahovica

Volim frankovku zbog njezina karaktera, raznolikosti i svestranosti izraza, u kojima, ipak uvijek zadržava svoju prepoznatljivost. Njena osnovna voćnost uvijek je tu, ali način na koji se razvija ovisi o terroiru, načinu obrade u vinogradu, stilu vinifikacije i vremenu provedenom u boci ili barrique bačvi (gdje treba biti posebno oprezan da se sačuva sortni karakter). Njezine izvrsne kiseline trebale bi biti saveznik svakom vinaru jer daju svježinu mladim vinima, potencijal za odležavanje kompleksnijim vinima i „kičmu“ u cuvéeima. Frankovka je vino s tradicijom, dušom i karakterom koje ima jaku ekspresiju terroira, vino kakvo se sve više traži u svijetu. Još me može iznenaditi i upravo ta sposobnost da se mijenja, a ostane vjerna sebi, čini je jednom od mojih najdražih sorti – i omiljenih vina.

Dejan Višnjić, vinski znalac, hobby-vinar

Nimalo me nije iznenadilo pitanje zašto volim frankovku. U jednom periodu svojeg profesionalnog rada u proizvodnji, frankovka i provele smo i previše vremena zajedno. Ja, kao mlada enologinja, ona kao već udomaćena sorta u feričanačkim vinogradima. Početak naše suradnje podrazumijevao je puno učenja. Uz podrum i sve mogućnosti vinograda, podruma, bačava koje sam imala, veliku ulogu odigrali su i mali i vrijedni vinogradari i vinari toga kraja. Tek kad čuješ priču ljudi koji su odškolovali djecu i nahranili obitelj tom sortom, osjetiš strahopoštovanje prema njoj. Shvatiš, nije to samo loza i plod iz kojeg se proizvede vino, nego i ljubav i poštovanje koji se prenose s koljena na koljeno i koje se s poštovanjem čuva u svakoj obitelji. No po čemu je posebna? Pa baš po tim svim ljudima i obiteljima koje nikad nisu odustale od nje, a ni ona od njih. Govorimo o crnoj sorti grožđa koja se iznimno dobro primila i udomaćila u unutrašnjosti, a posebno u Slavoniji. Pokazala se izvrsna kao sirovina u proizvodnji mnogih tipova vina, od pjenušaca, roséa, laganih svježih crnih vina, vina oblikovanih u bačvama i na kraju i kao sirovina za predikatno vino, odnosno ledenu berbu. Kad ti sorta pokaže toliko lica, priča postaje ozbiljna za svakog stručnog enologa. Što je to što je čini tako privlačnom za rad i proizvodnju?

Kao loza u vinogradu pokazivala je uvijek zahvalnost i dobru otpornost prema kontinentalnoj i sad već novoj kontinentalnoj klimi. Nije bilo često s njom velikih iznenađenja, na enologu je bilo samo da joj procijeni pravi termin berbe s obzirom na tip vina koji želi proizvesti. Ona se dalje prilagođavala tehnologiji i uvijek davala maksimum koji se od nje tražio. U najtežim vinogradarskim godinama uzdigla se i uspjela dati vina koja su zadovoljila tržište. Prilagodila se svakom podrumu, posudama i svojim tvorcima.

Frankovka se voli očima, nosom i usnama. A zašto je ja volim? Zato što me nije iznevjerila. Zato što je ponekad išla kontra mojih planova i želja i svaki put pokazala da je s razlogom sve išlo tako kako je

trebalo. Upravo zato što je toliko crvena, a crvena je moja boja. Volim je zato što je toliko divlja kad se proizvede mlado vino frankovke i toliko traži pažnje i njegovanja da pokaže svoj puni potencijal. Volim je i zato što me definirala kroz moj profesionalni rad, naučila strpljenju u podrumu i tome da ne odustajem od zadanih ciljeva. Volim je zbog mirisa koji se razvijaju iz natočenog vina, koji uvijek vraćaju misli na zdravo djetinjstvo u kojem se jeo kompot od višanja u večernjim satima. Volim je i zbog mirisa pekmeza od šljiva koji smo kao djeca radili kod svojih baka. Volim je i zbog onog što mi je činila u mladosti kad bih je pila. Uvijek decentno i polako opijala, opuštala i radovala. Volim je i zbog onog karaktera divljakuše koja se ni nakon godine dana u drvetu ne želi još smiriti nego bi bila tu još malo, ponekad samo mjesec dana značilo je razliku između divlje i žive frankovke i prekrasne vinske priče. Volim je možda najviše zato što je u meni razvila slobodu kreiranja i naučila me da se ne bojim i da joj vjerujem. I na kraju, volim frankovku jer je ona proizvela mene, utjecala na moj enološki razvoj i danas je neizostavna sorta koja se koristi kad se govori o mojem profesionalnom radu.

Usudim se reći, volimo se obostrano, oblikovale smo se obostrano i prepoznajemo se u mnogim tuđim uradcima i u današnjim užicima.

Ivana Nemet, enologinja

Preporuke redakcije

Frankovka Miraz 2019, Feravino/Enosophia

Frankovka Miraz ima duboku crvenu boju s ljubičastim odsjajem. U mirisu su najizraženije arome tamne čokolade, višnje i maline. Intenzivnog je i zavodljivog okusa s jasnom taninskom strukturom i lijepom svježinom. Dugotrajno ostaje na nepcu. Vinifikacija ove frankovke sastojala se od fermentacije i maceracije na 14 dana, nakon čega je uslijedilo prešanje i nastavak malolaktične fermentacije u barrique bačvama od slavonskog hrasta. U bačvama je dozrijevala 12

mjeseci te u bocama još jednu i pol godinu. Mogla bi se spariti s hladnim predjelima od sušenog mesa i sa zrelim kravljim sirevima, a lijepo se slaže s mesnim specijalitetima od divljači, janjetine i govedine. Ova je frankovka od grožđa iz vinograda na položaju Srednjak, dok je sjedište vinarije Feravino/ Enosophia u Feričancima. Kupi!

Frankovka 2018, Vina Papak-Ilok

Srijemska Frankovka 2018 vinarije Papak pravi je predstavnik srijemskog vinogorja. Osim voćnim, zagasitim aromama (višnje, kupine) osvaja i začinskim, tercijarnim aromama (klinčići, dim, papar, čokolada). Krasi je srednje izražena kiselost, srednje tijelo, fino uklopljeni tanini i alkoholi (13%). Odležavanjem (do 10 i više godina) dobit će dodatno na zrelosti. Sljubite je s odležanim sirevima ili crvenim mesom. Idealan joj je par sir Saint Nectaire francuske

pokrajine Auvergne. Taj raskošni sir zrije osam tjedana na slami i pomalo apsorbira zemljane arome. Podsjeća na pokošenu travu, sijeno, divlje cvijeće i začinsko bilje što paše frankovki. Dodatnu slast sljubljivanja pronaći ćete i u kombinaciji frankovke s tamnom čokoladom. Izaberite čokoladu „Taman“ sa 70% kakaa, nećete pogriješiti!

Više na: vinarija Papak

Frankovka Premium Belje 2012

Jedna od beljskih frankovki koje se svi rado sjećaju, pobijedila je 2021. na Međunarodnom ocjenjivanju frankovke u Feričancima, osvojivši 90 bodova. Godine 2012. bila je jedna od velikih berbi za frankovku, naglasio je tada Marijan Knežević, voditelj razvoja vinarstva u Belju. Budući da je vino bilo velikog potencijala, velika je pozornost posvećena njegovu dozrijevanju. Vino je duboke tamnocrvene boje, prevladavaju voćne arome (zrele šljive), začinske note, te arome drva

cedrovine, kave, tamne čokolade i duhana, s malo dima. Na nepcu je mekano, toplo i dobro izbalansirano, s ugodnom svježinom. I Frankovka Goldberg iz iste berbe (2012) ostala je mnogima u sjećanju kao jedan od najboljih primjera baranjske terroirske elegancije. Tih vina nema više u prodaji, ali vrijedi ih spomenuti, za kolekcionare koji ih čuvaju u svojim podrumima.

Više: vina Belje

Rožoljo, Borgonja 2019, Agapito vina

Mlada, ali duboko ukorijenjena u obiteljskoj tradiciji, vinarija Agapito iz Marčenegle njeguje iskren pristup vinu – s poštovanjem prema zemlji, sorti i vremenu. U malim serijama nastaju vina koja su izraz istarskog terroira, ali i osobne priče obitelji Agapito, gdje se svaka boca rađa iz spoja znanja, upornosti i emocije.

Borgonja vinarije Agapito nosi i ime Rožoljo u spomen na pokojnog djeda Milenka koji je za nju uvijek govorio da je poput rožolja – likera od ruže. Paolo Agapito jedan je od rijetkih istarskih vinogradara koji ovaj gotovo zaboravljeni sortiment ne prepušta zaboravu, već ga brižno njeguje i oplemenjuje. Njegova je želja da Borgonja Rožoljo priča priču o tradiciji, obitelji i terroiru Buzeštine, koji se pokazao idealnim za njezin uzgoj. Kako bi vino bilo ekspresija toga terroira, grožđe mora biti savršeno zdravo, a cilj je stvoriti vino koje će trajati – za čuvanje i pamćenje. Prije nego što dođe do naših kupaca, vino odležava u drvenim bačvama, a poslije toga i u bocama.

Opis vina

Aktualna berba Agapito Borgonja 2019. dolazi s položaja Vrh, a odlikuje je tamnija rubin-crvena boja s ljubičastim odsjajem. Grožđe je ubrano krajem listopada, macerirano

dvadesetak dana, a vino je potom tri godine njegovano u barrique i velikim hrastovim bačvama. U čaši djeluje mekano, s više svilenkastih nego taninskih nota. U mirisu i okusu dominiraju arome crvenog voća,

Izdvojeno:

Sorta: borgonja (frankovka)

Vinogradarsko područje: Istra, Marčenegla (Buzet)

Naziv vinograda: Vrh Starost vinograda: 35 do 40 godina

Nadmorska visina: 338 m

Prinosi: 1,5kg/lozi

Berba: ručna

Vinifikacija: maceracija 25–30 dana, fermentacija u inox tankovima na divljim kvascima (22–27 °C )

Odležavanje: 3 godine u hrastovim bačvama

Alkohol: 14,0 % vol.

sladića, čokolade, klinčića i dašak dima. Vino je skladno, zaokruženo i pitko, bez agresivnih tanina – odlikuje ga elegancija i toplina koja odražava duh Istre i obiteljske baštine. Više na: (Fb) Agapito winery

Kušanje frankovki u kleti Romić (2025.)

Nikica Katić, vinar i veliki ljubitelj frankovke, nerijetko privatno organizira vinske radionice u svojoj kušaonici. Nedavno je održao radionicu i ocjenjivanje frankovki. Vinski ljubitelji tom su prigodom kušali frankovke iz svih dijelova Hrvatske, Srbije i Austrije. Sorta je pokazala svu svoju raskoš od mlađahnih voćnih aroma na više, do tercijarnih nota –na papar, kadulju, duhan, ruže i onaj karakteristični foxy miris oko kojeg se uvijek vode rasprave. Gotovo su sva vina, unatoč određenoj starosti pokazala prekrasnu svježinu, a to je upravo jedno od najvećih bogatstava frankovke – ugodna kiselost koja traje godinama. Tanična struktura varirala je od jačih (intenzivnijih) tanina iz Slavonije i Baranje do elegantnijih (sitnijih) iz Jastrebarskog i Moslavine. Raspon godišta bio je od 2022. do 2003, a ako želite saznati koje je bilo najbolje – nazovite Nikicu. Frankovka je

još jednom pokazala da je vodeća sorta kontinentalne Hrvatske, još zapostavljena, ali krupnim koracima

grabi naprijed. I veselimo se svakoj novoj berbi!

Pročitaj više: FB Nikica Katić

Vinska radionica iz arhive (2021.)

„World Wide Wines: frankovka“, vinska je radionica održana 2021. u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino&Vino. Na kušanju je bilo hrvatskih, slovenskih, austrijskih i mađarskih uzoraka. Prva je frankovka bila pjenušava, kompleksan pjenušac Roxanich „Les petites bulles istriennes“, brut nature, tradicionalna metoda. Slasan i sočan, zavodljiv pjenušac! Slijedila je Damjanić Borgonja 2019 (13%). Suho vino, s izraženim voćnim aromama, puno, iako još mlado, jako dopadljivo! Dva slovenska vina okrunjena srebrnim Decanterom bila su: Eminent Modra frankinja barrique 2018 (12.5%), vinarije Emino iz Štajerske – kompleksno, harmonično, voćno vino, finih tanina i Modra frankinja 2018 St. Rupert Frelich (12.5%) – ugodna, manje voćna. Dvije frankovke vinarije Orahovica pp bile su pun pogodak. Obje je krasila sortna prepoznatljivost, punoća,

elegancija i – pitkost. Već poznata Orahovica vrhunska frankovka (2018) uz sve svoje vinske kvalitete (ugodnih kiselina, harmonična, zrelih tanina), proglašena je i najboljom vrijednosti za novac (tada 50kn), a ugodno je iznenadila nova etiketa – Martin Albus 2017, mirisa na bobičasto voće, višnju, kupinu, vaniliju. Vrhunska Frankovka Miraz 2017, Feravino (14%) imala je voćnost, zaokruženost, srednju trajnost. Manje poznata frankovka stigla je iz Moslavine, Frankovka Ivanić 2017 (13%) Pitko, voćno, mekanih tanina! Predstavnici Austrije

bili su iz Burgenlanda/Gradišća, područja gdje frankovka daje najbolje od sebe (Eisenberg DAC Blaufränkisch pur 2014 Schützenhof; Groszer Wein aus dem Burgenland, Eisenberg DAC, 2014, 13%, Blaufränkisch Reserve vom Riegl). Mađarski uzorak bio je „uljez“ – kompleksan i fini cuvée Bock Ermitage Villany 2011 (14% ) Bock Jozsef (merlot, syrah, pinot noir, frankovka, portugizac), s notama čokolada. Poslužen uz crnu čokoladu s višnjama – bio je upravo šećer na kraju kušanja.

Pročitaj više na:

Piše: Marija Vukelić

Piše: Marija Vukelić

Što trebate zapamtiti o frankovki?

Pripremila: Marija Vukelić

1. Sorta grožđa frankovka potječe iz Frankonije.

2. U ranom srednjem vijeku sorte grožđa klasificirane su prema podrijetlu kao „franačke“ i „walsch“. Stoga bi veza s Frankonijom trebala biti očita. Međutim, ondje nije bila široko rasprostranjena. Drugo objašnjenje mogla bi biti veza s Francuskom, gdje su plemenite sorte nazivane „franačkim“.

3. Blaufränkisch se nalazi isključivo u Austriji.

4. Sorta grožđa, koja je nastala križanjem sorti Blaue Zimmettraube i Weisser Heinisch, prvi put se spominje u Austriji u 18. stoljeću. Danas se može naći i u Njemačkoj, Mađarskoj i Sloveniji. Smatra se pravom srednjoeuropskom sortom.

5. Sorta grožđa s mnogo imena.

6. Nakon što je frankovka postala autohtona Njemačkoj, posebno Württembergu, gdje se i danas zove Lemberger. U Mađarskoj je dobila ime Kékfrankos.

7. Frankovka je nekomplicirana sorta i može uspjeti bilo gdje.

8. Posebnost je frankovke i njezinih imenjaka u tome što nije prilagodljiva uvjetima tla i to se jasno odražava u njezinu okusu. Gubi intenzitet ako se njezin snažan rast ne ograniči. Kao kasna sorta, zahtijeva zaštićene položaje okrenuta prema jugu.

9. Vina frankovke punog su tijela i imaju dobar potencijal za starenje.

Njihova gusta struktura, s izraženom kiselošću i robusnim taninima u mladosti, pogodna je za starenje vina. S vremenom se pojavljuju baršunaste nijanse koje oduševljavaju ljubitelje frankovke.

Više na:

Decanterovo kušanje frankovke

25. kolovoza 2025. održano je kušanje frankovki u organizaciji Decantera. Ocjenjivali su:

Caroline Gilby MW, nagrađivana autorica, govornica i konzultantica poznata po strasti prema vinima Balkana, srednje i istočne Europe te Crnog mora.

Stefan Neumann MS je Master Sommelier koji vodi vlastitu vinsku konzultantsku tvrtku nakon što je dugi niz godina proveo radeći u nekoliko restorana s Michelinovim zvjezdicama.

Wieteke Teppema je direktorica vina u Brown’s Hotelu u Londonu. Osim što je otkupljivačica vina i sutkinja na natjecanjima (i za DWWA), njezina karijera obuhvaća rad s vrhunskim restoranima s Michelinovim zvjezdicama i sa specijaliziranim uvoznicima vina.

Visoke ocjene ocijenjenih vina pokazuju kvalitetu koju može donijeti frankovka – crna sorta grožđa koja se uzgaja širom srednje Europe, ali još nije znana ni viđena za mnoge izvan Europe.

Rezultate pročitaj ovdje:

Riječ stručnjaka: Georg Schweitzer, MW

Volite li frankovku?

Da, jako volim frankovku. To je jedna od najboljih crnih sorti u Austriji, kod koje se lijepo osjeti podrijetlo, što je, po meni, jedna od glavnih odlika vina jer nije zamjenjiva ni s jednom

drugom sortom tj. drugim vinom. Želim u njoj osjetiti te okuse regije (leithaberg i eisenberg) jer je to način na koji se ocrtava frankovka. Moglo bi se možda slično postići s zweigeltom, našom najraširenijom crnom sortom, ali proizvodnja zweigelta trenutno je više okrenuta masovnoj komercijalnoj prodaji u Austriji. Tu nije fokus na kvaliteti iako ona postoji. S frankovkom se proizvođači više fokusiraju na prenošenje specifičnosti terroira u vino. Time se postiže visoka razina kvalitete vina. Frankovka se može čuvati 15, 20 ili čak 25 godina. Frankovka je prava sorta za mene, kao ljubitelja zrelih i odležanih vina. Duga je povijest frankovke i zanimljivo je koliko je država sada dijeli, budući da je nekad „pripadala“ samo jednoj, Austro-Ugarskoj. Ta će sorta uskoro slaviti 300 godina starosti! To su razlozi zbog kojih volim frankovku.

Što mislite o budućnosti frankovke u Hrvatskoj?

Mislim da postoji velik potencijal za frankovku u ovoj regiji Hrvatske. Tu bi se moglo i mnogo izvući iz različitih terroira koji će razlikovati jednu frankovku od druge. Tada ćete moći specificirati: „Želim frankovku iz točno te i te regije.“ Na taj način svaka bi se frankovka pojedinačno isticala i ne bi bila u konkurenciji s međunarodnim crnim sortama, kao što su crni pinot ili cabernet sauvignon.

Frankovka – ponos Burgenlanda

Kada se spomenu austrijska vina, prva asocijacija najčešće su ona od bijelih sorata – ponajprije rizling i grüner veltliner. I premda su upravo ta vina proslavila mnoge austrijske vinarije, manje je poznato da se u regiji Gradišće (njem. Burgenland) proizvode neka od najboljih crnih vina Austrije. Štoviše, nama vrlo poznata frankovka (njem. Blaufränkisch) upravo je ovdje perjanica brojnih vinara.

Frankovka je u Austriji poznata stoljećima. Premda se ne zna potječe li izvorno s ovih prostora, bila je dio znanstvenih nasada vinogradarskovinarske škole Klosterneuburg pokraj Beča – najstarije takve ustanove u Europi. Tijekom 19. stoljeća proširila se iz austrijskih i zapadnougarskih vinogorja u druge dijelove tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i do naših krajeva.

Vinarija Esterházy, smještena u Trausdorfu na sjeveru Gradišća, s ponosom njeguje sortu Blaufränkisch – vodeću sortu kuće – u duhu tradicije i inovacije. Korijeni vinarije sežu u 17. stoljeće, a njezina je povijest usko povezana s veličanstvenim dvorcem Esterházy u Željeznom (njem. Eisenstadt). Danas nastavlja stoljetnu

vinarsku tradiciju panonskog prostora i važan je dio kulturne baštine Zaklade Esterházy.

Na padinama Leithaberga, desetak kilometara od podruma, obrađuje 65 ha ekoloških vinograda. Vapnena tla i panonska klima oblikuju prepoznatljive sorte – Blaufränkisch i Chardonnay – koje dojmljivo odražavaju terroir regije. U podrumu se tradicija susreće s inovacijom: vina dozrijevaju u bačvama od lokalnog hrasta, glinenim amforama i betonskim jajima, razvijajući jedinstven, autentičan karakter.

Od 2021. godine zaštićena oznaka podrijetla Leithaberg DAC dijeli se na trostupanjsku piramidu kvalitete: Gebietsweine (regionalna vina), Ortsweine (vina s oznakom mjesta) i Riedenweine (vina s pojedinačnih položaja). Te razine najbolje ilustriraju tri frankovke iz kolekcije vinarije Esterházy.

B

laufränkisch Leithaberg DAC odražava karakter regije i hladnu kontinentalnu klimu: svježinu, eleganciju i umjeren alkohol, pa je idealan uz ljetne obroke i lagano ohlađena jela s roštilja.

St. Georgen Blaufränkisch DAC 2023 dolazi s padina s tlom od vapnenca i liskuna (sjajnog slojevitog minerala poznatog kao mica). Organski uzgojene stare loze daju vino s aromama kupine, crnog papra i čokolade, izraženih tanina i mineralnog završetka.

Zakraj, Ried Schildten Blaufränkisch DAC 2023 – s položaja koji je obitelj Esterházy posjedovala još 1641. godine. Tlo bogato fosilnim vapnencem i liskunom daje vinu slojevitost, snagu i energiju. Arome kupine, papra i duhana stapaju se u dug, elegantan završetak –frankovku plemenitog podrijetla za istinske znalce.

Frankovka je ovdje više od sorte – ona je izraz terroira, klime i tradicije. U čaši spaja stoljetno naslijeđe Burgenlanda s modernom austrijskom elegancijom, potvrđujući da najbolje priče vina još pišu – ljudi, tlo i vrijeme.

Piše: Matija Lesković, junior podrumar vinarije Esterházy

Mali vinski leksikon

PRIPREMILA: FB

SLOVO I

ICE WINE – (engl.) LEDENO VINO pripada skupini predikatnih vina. Proizvodi se od grožđa s plemenitom plijesni ubranog pri temperaturi od najmanje -7°C koje se prerađuje u smrznutom stanju. Grozdovi se ostavljaju na trsu mnogo dulje nego što je uobičajeno (na sjevernoj polutki katkad i poslije Božića), u nadi da će temperature ispod ništice potrajati. Pošto se voda u bobicama smrzne, grožđe se u što kraćem vremenu obere i preša kako bi se dobio mošt bogat šećerom (127° Oechsleovih). Ledena vina dosižu vrlo visoke cijene, pogotovo arhivska.

INZOLIA – Vinska sorta bijelog grožđa koja se najviše uzgaja na Siciliji i u Toskani. Iako je tradicionalno najpoznatija kao sastojak u vinima Marsala s dodatkom alkohola, sve se više proizvodi kao oštro suho bijelo vino, u mješavinama i monosortno. Vina inzolia umjereno su aromatična i obično pokazuju orašaste citrusne arome s herbalnim notama.

ISABELLE – Američka sorta loze (lat. Vitis labrusca) koja se uzgaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pretežno na okućnicama. Iznimno je bujna rasta te ima prepoznatljiv miris, tzv. fox miris. Sama sorta i vino u narodu se još nazivaju direktor ili tudum. Zakon o vinu RH zabranjuje uzgoj isabelle kao vinske sorte.

IZBORNA BERBA – Predikatna oznaka za vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa na kojem je prisutna plemenita plijesan Botrytis cinerea (105° Oechsleovih).

IZBORNA BERBA BOBICA – Predikatna oznaka za vino proizvedeno od prezrelih i plemenitom plijesni napadnutih bobica (127° Oechsleovih).

IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA – Predikatna oznaka za vino proizvedeno od prosušenih i plemenitom plijesni napadnutih bobica (154° Oechsleovih).

Okus prošlosti – stil budućnosti

Davor Zdjelarević je u suradnji s NK DINAMOM kreirao prvi hrvatski gemišt/špricer u limenki

Špricer (od austrijske varijante njemačkog Spritzer koja je nastala od glagola spritzen = prskati) je niskoalkoholno piće koje se dobiva miješanjem vina (najčešće bijelog) i soda vode. Konzumacija špricera raširila se kao moda po Austro-Ugarskoj, tako da je i danas taj način konzumacije vina popularan u krajevima koji su nekad bili sastavni dijelovi te monarhije –Austriji, Mađarskoj, sjevernoj Italiji (Veneto i Trst), Rumunjskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vojvodini, Češkoj, Slovačkoj i dijelovima Ukrajine i Poljske (Galicija).

UNjemačkoj postoji izraz gespritzter, ali on se odnosi na

drugu vrstu pića, kao na primjer u Hessenu, za piće miješano od jabukovače i gazirane vode i za sva pića koja se razblažuju gaziranom vodom (najčešće su to bezalkoholna pića, mješavina sokova i vode). U Mađarskoj se špriceri zovu fröccs, a postoje i druga imena za to piće, ovisno o načinu kako se priprema. Na primjer, špricer zvan hosszúlépés (dugi korak) ima trećinu vina pa se ironično tako i zove jer ima više vode nego vina. U Rumunjskoj se to piće zove şpriţ de vară (ljetni špricer) jer se pije ljeti jako razblažen, od 1/3 bijelog vina sa 2/3 gazirane vode. Špriceri su popularni i u sjevernoj Italiji, pogotovo u Veneciji i okolici pod imenom Spritz.

Oni miješaju bijelo vino (Pinot Grigio ili Prosecco) s malo likera (Aperol, Campari) i gaziranu vodu.

Ta vrsta pića u Hrvatskoj i Sloveniji se zove gemišt, koji se danas miješa isključivo od gaziranih mineralnih voda. Termin špricer koristio se samo za pića miješana sa soda vodom. Gemišti su osobito popularni u sjevernoj Hrvatskoj (Zagrebu i okolici), a uobičajeni je normativ za njih omjer 2/3 vina. Popularni su i – škropeci, a oni su pak razblažena varijanta istog pića – samo u omjeru 1/1.

Info: https://zdjelarevic.net/

Drago, Dragica i Damir Režek

čuvari tradicije Plešivice

Marija Vukelić Foto: Julio Frangen

O“povijesti vinarstva na Plešivici i obiteljskoj tradiciji razgovarala sam s mamom Dragicom i sinom Damirom jer tate Drage više nema, ali je ostavio dubok i neizbrisiv trag kako u svojoj obitelji tako i na Plešivici. Pokušala sam ukratko sažeti lijepe obiteljske priče obitelji Režek. Njeguju tradiciju, poštuju baštinu, uživaju u proizvodnji vina, ne nameću se, ali lijepo prodaju svoja vrhunska vina prvenstveno u gradu Zagrebu, preko distributera u nekoliko hotela na Jadranu i znatan dio na kućnom pragu. Prisjetimo se da su osvojili zlato na ljetnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda, s fantastičnim Crnim pinotom. Režeki obožavaju svoju Plešivicu, koja od Zagreba do Karlovca ima oko 250 amfiteatralnih položaja, različitih po veličini, ali većina su grand cru položaji, pogotovo oni koji su okrenuti prema jugozapadu. O čemu smo sve razgovarali, pročitajte niže u tekstu.

Ovogodišnju ste berbu priveli kraju. Gdje su vaši vinogradi i kojim redom ste brali grožđe?

Damir: Naši vinogradi nalaze se na položaju Veselnica. Udaljeni su svega nekoliko stotina metara od glavnog podruma. Tu imamo stari his (klijet) koji je nekad bio i podrum, a danas u njemu čuvamo arhivu. Na tom se položaju nalaze tri velike parcele, okrenute u smjeru jug-istok i jug-zapad, a imamo još jedan vinograd udaljeniji od podruma i na nižoj nadmorskoj visini. Na parcelama imamo jednu ili dvije sorte. Berbu smo započinjali pomno prateći prvenstveno šećere i kiseline. Prvo smo brali rizvanac, a onda u dva navrata portugizac. Dio će ići kao mlado vino, a dio ću poslije

staviti u bačvu. Nakon toga brao se chardonnay, sauvignon bijeli pa silvanac zeleni s položaja Veselnica, zatim pinot crni. Silvanac s nižeg položaja ubran je zadnji.

Dragica: Svaka je vinogradarska godina drugačija. Počevši od cvatnje, koja je ove godine bila dosta neujednačena zbog vremenskih prilika, pa do sušnih razdoblja kad je trebalo nešto više vlage i neuobičajeno visokih temperatura u vrijeme sipanja bobica. Zbog relativno suhog vremena, u vegetaciji nije bilo puno gljivičnih oboljenja i bilo je manje prskanja, što je bila i svojevrsna zamka za vinogradare. Očekivano visoki šećeri nisu ipak rasli kako se očekivalo jer se u vrijeme vrlo visokih temperatura (38°C - 40°C) biljka umiri i održava se na životu crpeći zalihe koje je prije nakupila. Kad su pale kiše, a korijen je još bio aktivan, bobice su se napunile i u mnogim slučajevima dolazilo je do njihova pucanja, osobito na sortama zbijenih grozdova. Ako zaštita nije bila adekvatna, bilo je zdravstvenih problema na grožđu tako da su u tom slučaju vinogradari morali brati ranije. Mi smo ove godine dobro odradili vinogradarski dio i mogli smo odgađati berbu koliko nam je bilo potrebno.

Vratimo se malo unatrag. Gdje su počeci vinogradarstva u Vašoj obitelji i na Plešivici?

Dragica: Povijest vinogradarstva na Plešivici seže daleko u prošlost. Interesantan je srednji vijek i odnosi vlastelina i kmetova, o čemu postoje i pisani tragovi. Od godine 1519. pa sve do 1922. godine trajalo je razdoblje vladavine grofova Erdödy,

koji su izgradili podrum u Mladini, sadili vinograde donoseći nove sorte (rizvanac, pinot sivi, silvanac zeleni). Drugo je važno razdoblje za vinogradarstvo Plešivice vladavina Marije Terezije koja je otvorila rudnik boksita u gori Plešivica, u današnjem mjestu Rude. Tamo je naselila svoje Nijemce i kao nagradu dijelila im je male parcele na okolnim brežuljcima gdje su krčili šumu i sadili vinograde. Usput su gradili kućice-hise. Jedan takav položaj bio je Veselnica. To je bilo vrlo važno za nas Režeke jer je naš pradjed, vrativši se iz talijanskog logora poslije Prvog svjetskog rata, počeo kupovati te parcelice od Rudara i polako okrupnjavati svoje vinograde upravo na Veselnici jer je ona bila najbliže gospodarstvu, stambenoj kući i gospodarskim zgradama. Za sadnju novih vinograda cjepove su proizvodili sami vinogradari, tako je naš pradjed Rok plemke uzimao iz Erdödyevih vinograda u Mladini. Osamdesetih godina prošlog stoljeća pokupovali smo još neke parcele od tada živućih Rudara i ondje posadili crni pinot, portugizac, silvanac zeleni i rizvanac cjepovima koje smo sami proizveli

Piše:

uzevši plemke iz starih nasada Erdödya.

Damir: I danas imamo nekolicinu susjeda koji su nasljednici, kako ih mi zovemo, Rudara.

Obrađuju malo vinograda i uživaju u svojim kletima.

Dragica: Pradjed Rok imao je tri sina koji su mu pomagali u poslu. Imali su puno drvenog suđa svakojakih volumena, od 50 do 5 000 litara. Između dva rata gotovo sav novac dobiven od vina ponovno se ulagao, a živjelo se od stoke. Zanimljiva je priča kako je pradjed Rok tijekom Drugog svjetskog rata dvaput spasio selo od Talijana i Nijemaca. Naime, on je u zarobljeništvu naučio talijanski i nešto njemačkog jezika, pa kad je koja vojska došla, on ih je na njihovom jeziku velikodušno pozivao u svoju Pelnicu (podrum) i častio. On osobno nije volio o tome puno govoriti, znao je samo reći da ih je lako bilo dobiti u podrum, a za ispratiti ih u miru vjerojatno je trebalo puno - diplomacije. Nakon Drugog svjetskog rata gospodarstvo je nastavilo rasti,

čemu je pridonijela blizina slovenske granice i povezanost sa slovenskim poduzećem – “Slovenija vino”, koji su kod na kupovali portugizac kao jednu od komponenti za svoj čuveni cviček. Odlično se uklapao zbog svoje niske kiseline i nešto većeg alkohola. Upravo zbog te suradnje sa Slovencima mi smo održavali portugizac.

Kako ste tada živjeli?

Dragica: Živjelo se od prodaje. Opskrbljivali smo gostionice i restorane u Zagrebu. Izletište Suhina u Podsusedu radi i danas, ondje se naša vina prodaju već 70 godina. Sve te godine prodavao se portugizac, čak i u vrijeme kad je bila zabranjena prodaja rinfuznih vina malih proizvođača. Važnija prodajna mjesta bila su restoran Grafičar i Hotel Palace. Potrošnja vina u Palaceu vjerojatno je dobro išla i u jednom trenutku Hotel nije mogao platiti isporučeno vino pa su dug podmirili namještajem. Danas iz te poslovne suradnje imamo stolice i vitrinu s kristalnim staklima koju pomno čuvamo.

Kako se vaš suprug Drago počeo bavit vinogradastvom?

Dragica: Pradjed Rok početkom 70tih godina podijelio je imanje između dvojice svojih sinova, Stjepana i Dragutina. Dragutin je imao sina Draga i čim je Drago (1953.-2008.) završio osnovnu školu, poslali su ga u srednju poljoprivrednu u Poreč, na vinogradarsko-vinarski smjer. Poslije toga upisao je Agronomski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao. Zaposlio se u tadašnjem domicilnom poduzeću kao enolog i poslije rata vratio se na svoje gospodarstvo. Između 1985. pa negdje do 2005. bilo je vrlo intenzivno razvojno razdoblje, kako za naše gospodarstvo tako i za nekoliko gospodarstava na području podregije Plešivica. Bili smo posadili četiri hektara potpuno novih nasada, bili su napušteni zadnji uzgojni oblici uz kolac i vinogradi su se bili modernizirali u smislu obrade i uzgojnih oblika.

Koji su bili poznati vinari u početcima vinarstva na Plešivici?

Dragica: Gotovo svaka kuća na Plešivici imala je tada vinograd. Vinogradarstvo i vinarstvo može se vezati uz svako prezime: Ivančići, Lackovići, Popovići, Trumbetići, Gregorići, Kurtalji...

Damir: Mnoge obitelji koje se više ne bave proizvodnjom danas kupuju grožđe za vlastite potrebe i time pomažu održavanju vinograda kojih vjerojatno više ne bi bilo.

Kada je bilo najbolje razdoblje vinogradarstva i vinarstva na Plešivici?

Dragica: Najproduktivnije razdoblje za selo i seljake bilo je dok su postojala tzv. Mješovita poljoprivredna gospodarstva. Netko iz obitelji radio je izvan gospodarstva, čime je osiguravao stalni izvor materijalnih sredstava, a nakon obaveznog posla radio je na gospodarstvu. Sve te velike površine vinograda možemo vidjeti na starim fotografijama ili ih iščitati iz brojnih elaborata koje su izradile državne institucije za zemljopisnu zaštitu vina. To je vrijeme kad je radne snage bilo u izobilju i postojali su sigurni kanali

za prodaju grožđa i vina. Na podregiji Plešivica djelovala su tri poduzeća koja su se bavila otkupom i plasmanom vina, Jaska-vino kao domicilno poduzeće, Badel i Slovin-Brežice. 1980. godine radila sam kao mladi inženjer na otkupu grožđa za Slovin i te godine za njih je bilo otkupljeno cca 600 vagona grožđa. Tadašnje poduzeće Jaska-vino imalo je oko 100 hektara vinograda.

Kada je bilo najviše hektara na Plešivici?

Dragica: Između 1970. i 1990. Poslije Domovinskog rata već se počeo osjećati pad u nekim vinogorjima, a prestankom otkupa grožđa od već spomenutih vinarskih kuća, pad površina bio je nezaustavljiv. Nova sadnja i regeneracija ni izdaleka nisu mogle nadomjestiti nestanak površina.

Damir: Odnekud pamtim podatak da je cijela podregija Plešivica imala 3500 hektara raspoloživih vinogradarskih površina, od toga je oko 3000 hektara bilo pod bijelim sortama, a samo 500 hektara bile su crne. Crni sortiment dominirao u području Krašića, što bi

moglo biti točno jer je 1979. godine u Krašiću opremljen podrum samo za preradu crnog grožđa.

Koliko sada ima vinograda?

Dragica: Vrlo nezahvalna procjena. Nema egzaktnog podatka ,a slobodna procjena je negdje oko tristotinjak ha, U budućnosti netko će sigurno prepoznati ove položaje i vjerujem da će se ponovo revitalizirati kraj, ali uz brojna ograničenja koje mu je sadašnje vrijeme nametnulo.

Zašto su se površine smanjivale, što se dogodilo?

Dragica: Društveno-ekonomski odnosi prije svega, a onda i neke loše odluke državnih institucija.

Ovo je brdovit kraj i hektar vinograda na Plešivici i u ravnici Slavonije nije isto. A na tržištu smo cjenovno isti. Mladi su ljudi to shvatili, zahvalili se svojim roditeljima i otišli za lakšim kruhom. Prestanak rada na terenu prije spomenutih poduzeća i njihova proizvodnja zamijenjeni su uvozom. Ostalo je nekoliko gazdinstava koja

su otprije bila bolje situirana i mogla su se samostalno probijati na tržište. Valjda je to cijena koju treba platiti ulaskom u samostalno poduzetništvo. S druge strane, lošim prostornim planom općine ozakonjena je gradnja na višim dijelovima, a strmine podno kuća – vikendica – zarasle su u šikaru. Tako su najvrjedniji položaji otišli u nepovrat.

Ipak vi imate kućicu na položaju Veselnica. Od kada je ona?

Damir: 1853. kućicu je izgradio grof Erdödy za svoga vincilira koji mu je čuvao vinograde i vino. Mi smo tu kućicu kupili i danas nam služi isključivo za proizvodne svrhe.

Kako je krenula priča  s portugiscem na Plešivici?

Dragica: Portugizac je za našu obitelj postao interesantan još između dva rata. Naime, krajem ljeta već je ponestajalo bijelog vina, a portugizac kao sorta prvi je došao za berbu. S mekim taninima i voćnim okusom mogao se piti već nakon nekoliko

Pinot crni: 2003. i 2009., šampioni KH u crnim vinima; Pinot crni 2022. brončana medalja – IWC, London.

dana fermentacije. Potražnja je ubrzo postala velika i u gostionice u Zagreb i okolicu vozio se u drvenim bačvama i konjskom zapregom. Natočio bi se još slatkasti mošt i dok bi došao do grada, već bi odradio fermentaciju. Tako se to radilo dok ga je god bilo u podrumu, a to je bilo otprilike do Nove godine. Otud i uzrečica da se „Portugizac mora popiti do Nove godine.“ Portugisca ima i na drugim destinacijama, ali razlog zbog kojeg naš rano postaje užitan je glinasto-ilovasto tlo s puno vapna tipično Plešivici.

Sjećate li se nekih angdota s portugiscem?

Dragica: Portugizac je bio jako tražen u Zagrebu i ima puno priča o njemu. Sjećam se jednog događaja iz ranog djetinjstva. Gazda jedne gostionice na Iličkom placu, došao bi vlakom iz Zagreba do Desinca s ruksakom na leđima, punim boca, i dva demižona po dvadeset litara u rukama i sve je to napunio portugiscem. Sjećam se toga, naravno, jer je nama, djeci, donosio bombone.

Kada je krenula revitalizacija portugisca?

Dragica: Ideja o ponovnom pokretanju prodaje portugisca kao mladog vina javila se nakon što je ukinut zakon o zabrani rinfuzne prodaje vina. Tako se, nekolicina nas vinara, 1994. godine, u kasnu jesen, pojavila u vrtu

Gradske kavane na Trgu bana Jelačića. Donijeli smo portugizac u drvenim bačvicama, na veliku radost i ogromno iznenađenje starih Zagrepčana. I tako je to lijepo krenulo. 28. listopada 1999. godine osnovana je Udruga proizvođača Portugizac Plešivica. Među osnivačima su, osim redovnih članova, i Grad Jastrebarsko i Zagrebačka županija koja je bila pokretač cijelog projekta prema ideji tadašnjeg pročelnika za poljoprivredu Josipa Kraljičkovića uz glavnog suradnika na terenu, mog supruga Draga Režeka.

Damir: Tata je bio predsjednik Udruge i vodio je brigu da portugisci koji izlaze na tržište prije svega, kao mlada vina, budu korektni. Kad bi se odredilo vrijeme berbe, u toku fermentacije pomagao je proizvođačima kojima je to trebalo. Prije stavljanja u promet provodila se interna kontrola (degustacije na slijepo) i vina koja nisu odgovarala nisu išla na tržište. Kad je tata umro, 2008., sve je krenulo pomalo nizbrdo. Županija se trudila još neko vrijeme, ali kad je 2011. i ona izašla iz projekta proizvodnja je naglo zastala. Jedno vrijeme sam i ja bio predsjednik Udruge i pokušavao nešto učiniti, ali bio sam premlad i nisam mogao steći autoritet. Upozoravao sam na prerane berbe, na prevelike ostatke šećera, jer portugizac je po naravi suho vino, ali želja (nekih) da budu prvi na tržištu i uzmu što više prostora (i novca)dovela je do propasti projekta.

Koliko danas imate portugisca?

Damir: U normalnoj berbi dobijemo oko jedan vagon grožđa. Nasad se s vremenom malo prorijedio iako imamo nasade različite starosti. Pad proizvodnje i prodaje počeo je 2012.

Kakvi su parametri Portugisca koje je tvoj tata zamislio?

Damir: Parametri koji su tada važili razlikuju se od današnjih uglavnom zbog klimatskih prilika.

Minimum alkohola tad je bio 10,5 vol.%, a danas bez problema postižemo 12,5 vol.% i više.

Moralo je biti voćno, nije se baziralo na punom tijelu jer portugizac u naravi i nije takva sorta.

Vino treba biti suho, blago kiselo, lijepe aromatike, mekih tanina, pitko. Nije tu bilo prevelike filozofije, bilo je zamišljeno da se najvećim dijelom popije kao mlado. Berba je počinjala najranije zadnjeg vikenda u rujnu i vino je na tržište dolazilo najranije drugog vikenda u studenom.

Tko je smislio priču s Portugiscem i kestenjem?

Damir: Sama se nametnula. Na

Plešivici ima kestenovih šuma i taj netko tko je to prvi probao „zarazio je“ sve ostale. Na zagrebačke ulice vratila ga je Zagrebačka Županija. Tko jednom proba to sljubljivanje, teško ga zaboravlja.

Ako usporedimo sortiment vinograda obitelji Režek nekda i sad, što se promijenilo?

Dragica: Puno. Onda smo imali stare beline, imali smo šipelj. Probala sam ga sačuvati i možda još postoji nasad. Ima ga sigurno u starim vinogradima. To je naša autohtona sorta koja nije zabilježena ni u jednom ampelografskom atlasu. Bile su razne beline, nekoliko vrsta koje su nestale, kao npr. štajerka. Bilo je kraljevine i vetlinca. Šiplja još ima, ali ne puno i on će ubrzo izumrijeti.

Kakav je šipelj sorta?

Dragica: Ima lijepe duguljaste bobice, malo špičaste. Za pjenušac bi dušu dao. Ima visoku kiselinu i malo šećera.

Koje su sorte danas u vinogradima Režek?

Damir: Od bijelih sorata imamo

silvanac zeleni, chardonnay, rizvanac i sauvignon blanc. Od crnih sorata pinot crni i portugizac. Kada smo počeli saditi pinot crni, tata je imao ideju da ćemo od pinota crnog proizvoditi pjenušce. Međutim, kad smo napunili prve boce, prodale su se vrlo brzo. U početku smo prodavali godinu za godinom, uvijek nam ga je nedostajalo. Tragom našeg pinota kojeg je pio, u jednom restoranu u Zagrebu, došao je jednom u naš podrum jedan Švicarac. Rekao je da nikada u životu nije pio tako dobar mladi pinot crni, star godinu dana, i da je morao vidjeti odakle dolazi. Skrenuo nam je pozornost na to da se probamo organizirati i staviti ga na tržište kad bude star barem tri godine, jer u Švicarskoj nitko ne prodaje pinot crni ispod tri godine starosti. Poslušali smo ga.

Dokazao je to vaš Crni pinot 2022. i ljetos na Vinskim zvijezdama, osvojivši zlato. Gdje i kada mogu vinski ljubitelji doći na Plešivicu kušati vaša vina?

Damir: Naša je adresa Plešivica 39a, a broj telefona 098 184 1307. Degustacije su po dogovoru, ali i ako naletite, a mi smo doma, rado ćemo vas ugostiti. Dobro došli!

Prednost tehnologije nad tradicionalnim pristupom

Suvremeno vinogradarstvo prolazi kroz veliku transformaciju, gdje precizna poljoprivreda i digitalni alati postaju ključni faktori za konzistentnu kakvoću grožđa i gospodarsku održivost. Uvođenje bespilotnih letjelica, senzora i umjetne inteligencije (UI) omogućuje detaljan nadzor nad vinogradima i precizno upravljanje svakom fazom uzgoja. Nasuprot tome, tradicionalni vinogradari i dalje se oslanjaju na iskustvo i ručne metode, što može rezultirati neoptimalnim korištenjem resursa i varijabilnom kvalitetom vina.

Multispektralno snimanje bespilotnim letjelicama omogućuje rano prepoznavanje sušnog stresa, bolesti i nutritivnih deficita, čime vinogradar može reagirati prije nego što problem ugrozi prinos. Precizna analiza vinograda omogućuje ciljano djelovanje, umjesto da se reagira tek kada su simptomi jasno vidljivi. U tradicionalnim vinogradima problemi se uočavaju kasno, što može dovesti do smanjenja kvalitete grožđa i gubitaka u prinosu.

Rješenjima poput Vineyard Angela analizira se stanje vegetacije, omogućujući ciljanu primjenu gnojiva u zonama kojima to zaista treba. Precizna gnojidba temelji se na podacima sa senzora, dok folijarna gnojidba omogućuje bržu apsorpciju hranjivih tvari preko lista, što poboljšava zdravlje loze i otpornost na stres. U tradicionalnim vinogradima gnojidba se najčešće provodi ravnomjerno, bez precizne analize potreba vinove loze i tla, što može rezultirati nedostatkom ključnih hranjivih tvari ili prekomjernom primjenom gnojiva.

Kvalitativno

zoniranje vinograda pomoću multispektralnih snimaka omogućuje preciznu analizu zrelosti grožđa u različitim dijelovima vinograda. Time se svaka zona koristi na optimalan način, stvarajući različite stilove vina prema potencijalu pojedinih mikroklima. U tradicionalnim vinogradima berba se često određuje temeljem osnovnih analiza šećera i kiselina te iskustva vinogradara, što može rezultirati neiskorištavanjem punog potencijala grožđa i manje konzistentnim berbama.

Prediktivna analitika u kombinaciji s podacima letjelica omogućuje rano otkrivanje znakova bolesti, čime se ciljano tretiraju samo ugrožene zone. To smanjuje troškove i količinu korištenih kemijskih sredstava, čime se smanjuje utjecaj na okoliš. U

tradicionalnim vinogradima pesticidi se često primjenjuju preventivno na cijelom nasadu, što može rezultirati pretjeranom upotrebom zaštitnih sredstava i povećanjem troškova proizvodnje.

Vinogradi koji koriste Vineyard Angel, letjelice i AI analitiku ostvaruju bolju kontrolu nasada, optimizaciju resursa i stabilniju kvalitetu vina. S druge strane, vinogradari koji se oslanjaju isključivo na tradicionalne metode suočavaju se s nepredvidivošću i višim troškovima, osobito u uvjetima klimatskih promjena. Integracija naprednih tehnologija omogućuje učinkovitiju proizvodnju, smanjenje gubitaka i jaču tržišnu konkurentnost, osiguravajući dugoročnu održivost hrvatskog vinogradarstva. Budućnost vinogradarstva postaje digitalna.

Piše: Ivana Rendulić Jelušić

Frankinja

Tako se u prostom, pučkom govoru najčešće naziva ta sorta u Sloveniji. Riječ modra je formalna i više službena. U „deželi“ je njome zasađeno oko 600 hektara, što predstavlja oko 4% svih naših vinograda (podaci iz 2023.). Sva frankinja raste u vinorodnim regijama Posavja i Podravja. Ipak, valja izdvojiti da su frankinje iz dvaju toplijih krajeva, Bele krajine u Posavju i Prekmurja u Podravju, jače i gušće od drugih, koje su više klasične, kontinentalne. Pisati o frankinji, a ne spomenuti njezino podrijetlo, to nikako ne ide. Prema analizama njemačkog instituta Juliuisa Kühna iz Geilweilerhofa, frankinja je autohtona i potječe iz područja Slovenskih Konjic ispod Pohorja, gdje je otkrivena

prije više od 300 godina. Još jedan argument potkrepljuje tu teoriju, a to je njemačko ime sorte, „lemberger“. Naime, na zračnoj udaljenosti manjoj od 20 kilometara, u općini Šmarje pri Jelšah, i danas postoje ostaci ladanjskog imanja po imenu Lemberg, odakle se vino još u 17. stoljeću izvozilo u Njemačku. Koliko vjerovati i slagati se s navedenim stvar je pojedinca odnosno nacije. Koliko mi je poznato, Austrijanci nisu baš oduševljeni… ☺

Po mišljenju ampelografa, enologa i vinara, frankinja je jedna od sorti koja ima lijepu budućnost, uzevši u obzir klimatske promjene, jer ima „rezerve“ u dozrijevanju. Moram napomenuti još jedan adut frankinje,

a to je visoki (analitički dokazan) sadržaj antioksidanata, konkretno, resveratrola u vinu. Da ne ulazim preduboko – resveratrol dokazano snižava stupanj kolesterola u krvi.

Ovaj vam put preporučujem vina. Oba su iz kategorije Single vineyard, oba su dokaz snage sorte i oba su moderna vina. Prva je frankinja kultna iz prekmurskog podruma Marof: Grand vin Modra frankinja Mačkovci 2019, a druga je iz belokranjskog obiteljskog podruma Šuklje: Vrbanjka 2019, koja izvanredno pokazuje važnost položaja, tzv. cru (na francuskom).

Dobrodošli u domovinu frankinje!

Piše: Bruno Gaberšek

Foto: Julio Frangen

Tri prijatelja

U čardaku zelenom sam sjedim i pijem vino, Vina piti ne valja mi samom!

Zar nema nikog tko će piti sa mnom?

Tad priđe mjesec, pozdravlja me bratski. I drugi prijatelj se javi: moja sjena, Mjesec i sjena! Zaista dva dobra, mirna druga, a ne piju ni kapi!

I sve što radim – radi moja sjena, a mjesec je blijed. – Da ste mi zdravo, druzi! Hajd, pijmo sad, dok proljet ne dođe!  Pjevam. A mjesec sluša, pa se smije, Plešem. A sa mnom pleše moja sjena. Hej, prijatelji, tako nam i treba! Al, zaklinjem vas, ostajte mi vjerni bar dok mi riječi ne izgube smisla! A kad mi magla mozak uskovitla, ej, onda zbogom, prijatelji!

U cik zore valja nam se rastati, al ne zadugo: – već sutra uveče uz vino mi ćemo se naći!  Zbogom prijatelji!

Pijem sam na mjesečini

Sred cvijeća pehar, vina pun, pijem sam – nikog da ga podijelimo. Čašu dižem, blistavi mjesec pozivam, s mojom sjenom nas je troje. Mjesec, premda ne pije i ne razumije, a sjena glupo slijedi moje pete, budimo prijatelji, bar za jedan tren, veseli i bezbrižni, dok proljeće traje. Ja pjevam, mjesec se klati, ja plešem, sjena se izvrće. Dok sam budan, slavimo zajedno, kad se opijem, mi se razdvajamo. Vječno vezani, nismo uvijek bliski, do novog susreta, oblacima s druge strane,

Li Tai Po (oko 700-762) bio je najveći kineski liričar. Pisao je skladne i jezgrovito kratke pjesme, pjevajući u njima o vinu, prolaznosti života, ljubavi, prijateljstvu, ratovima i ljepoti prirode. Sačuvano je oko tisuću njegovih pjesama. Bio je veliki taoist. Za života je bio i slavljen i proganjan; neprestano je vjerovao samo u slovo i napisanu pjesmu.

Frankovka – vječna enigma srednje Europe

Frankovka – vječna enigma srednje Europe

Kada se u vinskom svijetu spomene frankovka, gotovo svaka zemlja u širem krugu nekadašnje AustroUgarske odmah će je doživjeti kao svoju. Austrijanci će uvjeravati da je njihova velika crna sorta. Mađari će reći kako kékfrankos danas zauzima čak 10% njihovih vinograda. Slovenci će rado istaknuti modru frankinju kao svoj ponos, a Nijemci će mirno nastaviti točiti svoj lemberger kao ozbiljno crno vino. Hrvati će, doduše, odmahivati rukom – jer iako je imamo, kod nas je frankovke sve manje i manje. I tako već desetljećima: sorta koja pripada svima, a zapravo ne pripada nikome, barem ne kad je riječ o punom genetskom razumijevanju ove sorte.

U”ovom broju Vinskih zvijezda, koji je posvećen upravo frankovki, cilj mi je ukratko sažeti zbunjujuću povijest i najnovija genetska istraživanja koja bacaju novo svjetlo na njezino porijeklo i potencijal.

Francuski mit i austro-ugarski mozaik

Gotovo svi sinonimi u našem okruženju – od borgonje ili frankovke u Hrvatskoj, preko blaufränkischa u Austriji, lembergera u Njemačkoj, kékfrankosa u Mađarskoj, franconije u Italiji, modre frankinje u Sloveniji, pa sve do frankovke modre u Slovačkoj i Češkoj – na prvi pogled sugeriraju francusko podrijetlo. No genetika tu priču brzo ruši. U Francuskoj frankovka jednostavno ne postoji kroz povijest, s iznimkom postojanja u eksperimentalnom vrtu Karla von Lotringena u Alsaceu. Francuzi joj nikad nisu pridavali vlastito podrijetlo,

već su, ironično, kroz povijest češće isticali kako je riječ o sorti mađarskog porijekla.

I“povijesna je literatura šarena: Slovenci su pokušali povezati svoje mjesto Lemberg kod Maribora s nazivom sorte lemberger, no ime u Sloveniji nikad nije bilo lemberger nego modra frankinja – pa ta teorija teško stoji.

UNjemačkoj je pak dodatnu zabunu unio naziv franconia, koji se često pogrešno povezivao s pokrajinom Franken (Franconia). Iako se imena

podudaraju, frankovka u toj regiji nikada nije imala stvarno povijesno utemeljenje. Njemačka frankovku, u ozbiljnijem smislu, poznaje tek od kraja 19. stoljeća.

Prvi ozbiljni tragovi, čini se, ipak vode u Austriju. Najstariji zapisi nalaze se u Vöslau, a već je početkom 19. stoljeća Lemberg uz Maissau bio poznat po kvalitetnim vinima od frankovke, koju tada zapravo zovu Lemberger. Naziv najvjerojatnije potječe upravo od tog istog mjesta Lemberga, gdje su samostanski vinogradi imali ključnu ulogu u uzgoju

Piše: Manuela Plohl

i razvoju sorte. Vina od frankovke iz tog područja brzo su stekla reputaciju zbog svoje kvalitete i karaktera.

Konačnu službenu potvrdu imena sorta je dobila 1875. na ampelografskom kongresu u Colmaru u Francuskoj, kad je naziv Blaufränkisch postao standard u stručnom svijetu.

Austrijska majstorija, mađarska količina, hrvatska stagnacija

Danas je Austrija bez sumnje pokazala najvišu razinu umijeća s ovom sortom. Blaufränkischi iz Burgenlanda u rangu su s velikim svjetskim crnim vinima – elegantni, duboki, aromatični, s dugoročnim potencijalom za odležavanje. Mađarska pak ima mnogo vinograda, ali kvaliteta, uz nekoliko sjajnih iznimaka, i dalje kaska. Hrvatska,

nažalost, dijeli sličnu sudbinu: ne samo da frankovke imamo sve manje, nego i dalje ostajemo na staroj, pomalo zastarjeloj razini, umjesto da iskoristimo golemi potencijal koji ova sorta nosi. A nosi ga možda više nego ijedna druga crna sorta u kontinentalnom podneblju.

Genetika otkriva roditelje

Nedavno sam imala priliku slušati predavanje prof. Ferdinanda Regnera, danas vodećeg stručnjaka za genetska istraživanja frankovke. On je, koristeći suvremene metode poput SSR markera, pokazao da frankovka nije francuska dama, kako se nekoć pogrešno nagađalo, već da stoji u bliskom genetskom srodstvu sa starim sortama poput heunisch weiss i sbulzine. Drugim riječima, frankovka je oblikovana kroz dugu povijest križanja i selekcija u srednjoj

Europi, a njezino pravo podrijetlo ne može se svesti na jednostavno „roditeljstvo“. Posebno je zanimljivo što se unutar sorte otkriva visoka genetska varijabilnost – što znači da postoje brojne klonske varijante, ali i da potencijal za buduću selekciju i unapređenje kvalitete ostaje iznimno velik.

Vino koje čeka svoju priliku

Ostaje nam zaključiti, kako je frankovka sorta koja spaja zemlje, jezike i kulture. Njezina je povijest zagonetka, puna mitova i pogrešnih tragova, a genetika tek počinje slagati jasniju sliku. No jedno je sigurno: gdje se s njom radi pažljivo, s ljubavlju i vizijom – ona vraća nevjerojatnim vinima. Austrija nam to pokazuje već desetljećima. Vrijeme je da i Hrvatska, umjesto zaborava, shvati koliko vrijednog blaga frankovka nudi.

Foto: Julio Frangen

Mario Meštrović

„Dan

je ljepši kad nešto novo naučite“

Jesensko ocjenjivanje Vinskih zvijezda održali smo u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, A.S.I.GOLD

sommeliera, predavača na svim trima razinama Hrvatskog sommelier kluba. Vrhunski vinski znalac, uvijek nasmijan, spreman odgovoriti na sva vinska pitanja i nasmijati vas nekim simpatičnim vicem. Bila je to prigoda i za razgovor o njegovu životnom putu, od djetinjstva po bakinim vinogradima, preko tehničke škole do ugostiteljstva, somelijerstva i položaja vinskog predavača do ocjenjivača na Decanteru i vlasnika restorana.

Piše: Marija Vukelić, Foto: Julio Frangen

Kako je počela tvoja ljubav prema vinu?

Krenula je kroz djelovanje u struci s hranom. Vino je bila poveznica. Oko ’96. godine počela se uzdizati kultura vina i tada sam osjetio da o toj temi trebam više znati. Ljubav prema vinu u korijenu je vjerojatno počela od odlazaka na selo baki za praznike. Pomagao sam joj u vinogradu i u polju, živio sam s time već u djetinjstvu i sami smo proizvodili vino. Tu se razvilo zanimanje za hranu i vino, a i općenito iz moje povezanosti s prirodom i selom razvila se ljubav za „proizvodima prirode“.

Kada si se počeo educirati o vinu?

Prvo je do mene (mailom) došla informacija o jednoj radionici. Tada sam tek namirisao vinsku priču. Radionicu je vodio Franjo Francem, moj sadašnji kolega i prvi mentor. Budući da sam općenito po karakteru ili 100% u nečemu ili nisam uopće, dosta sam brzo „zagrizao“ u temu vina. Bila je to radionica za laike, ne sjećam se točno teme, ali sjećam se da smo obrađivali sortu po sortu. Puno smo kušali, iskustveno smo memorirali karakteristike i stilistike svake sorte. I tako se širila priča, ulazili smo u druge teme, učili o drugim državama. Tek

kasnije sam, s dubljom edukacijom, došao do sparivanja hrane i vina. U HSK sam se uključio oko 2011. Puno mojih kolega tad je već duboko bilo u somelijerstvu. Gledajući sada njih i sebe, vidim da sam vrlo brzo došao do hrvatske diplome. Bilo je nas 6 u toj prvoj generaciji s diplomom u Hrvatskoj. Tad je tek došla treća razina koja najviše uključuje sljubljivanje hrane i vina, a to je bilo prilično ozbiljno. S još dvoje kolega unajmio sam stan u Poreču na 5 tjedana da bismo se educirali i upoznali hranu tako da poslije sve to možemo implementirati s vinom.

Čime se si bavio prije somelijerstva?

Kad sam završio tehničku školu, tadašnji mentori ponudili su mi da radim s CNC tokarilicama koje su tada tek stigle u Hrvatsku (to su jako skupi strojevi i bila bi visoka plaća), ali odmah sam odbio jer sam osjećao da to ne volim raditi. Poslije sam se okrenuo ugostiteljstvu i edukaciji. Završio sam i ispit za stručnog učitelja i natkonobara. U ugostiteljstvu sam bio dugo, veći dio radnog vijeka proveo sam u restoranu Mon Ami u Velikoj Gorici. Božo Ceronja bio je odličan ugostitelj i vlasnik. Zajedno smo radili nekoliko godina, puno sam od njega naučio, a ja sam često kreirao standarde pripreme

jela i osmišljavao punudu jela.. U jednom trenutku gosti su nam bili partneri ugostitelji i rekli su mi da sam ja sigurno sommelier. Nisam tada bio sommelier, ali sam se odlučio educirati. Uspio sam u godinu dana proći sve 3 razine, sve mi se svidjelo i brzo sam upijao znanje. Ubrzo sam već i sam predavao na edukacijama. Radio sam s puno utjecajnih ljudi u vinskom svijetu. Nisam toga ni bio svjestan dok nisam jednog dana dobio mail od Decantera. Preporučili se me s tri strane i molili da napišem listu ljudi s kojima sam surađivao. Kad sam pregledao povijest i završio taj popis, vidio sam da je to skupina krasnih ljudi koji imaju visok ugled u tom svijetu. Sjećam se da je došao povratni mail Decantera: „Wow, impressive“, što naravno puno znači kad dolazi od tako ugledne institucije. Tako sam se jednog dana našao za ocjenjivačkim stolom Decantera ocjenjujući vina s legendama o kojima sam čitao u knjigama, kao što je Steven Spurrier. Družio sam se i s najvećim, nažalost preminulim, sommelierom svjetskim prvakom Gerardom Bassetom. Upoznao sam i neke druge svjetske prvake, ali neki ljudi jednostavno imaju posebnu

Povezanost sommelierstva i ugostiteljstva

Posao sommeliera sigurno je kompletniji s pozadinom u ugostiteljstvu. Kvalitetniji sam sommelier sa svojim poznavanjem servisa, iskustvom i osjećajem za onih tisuću situacija koje se događaju kod stola. Budući da je predavanje dio somelijerstva, meni je jako drago da na početku svake edukacije mogu reći da ništa ne teoretiziram, sve što govorim proživio sam u praksi; bilo da se tu radi o standardima rješavanja situacija i procedurama ili o razlozima zbog kojih se nešto servira s određene strane… Današnje somelijerstvo već je jako kompleksno. Recimo, zadnjih godina zainteresirao sam se za neuroenogastronomiju. To je poznavanje kontakata i procesa u mozgu i tijelu putem kojih ljudi dolaze do okusa, tekstura i doživljaja.

Uloga HSK u obrazovanju mladih sommeliera i vinskoj edukaciji cjelokupnog društva

karizmu i odnos prema poslu, iznose svoje znanje prekrasno.

Koliko je važno cjeloživotno obrazovanje?

Vjerujem da je svaka struka takva da edukacija ne može stati - ako staneš s edukacijom, ne ostaješ tamo gdje jesi već padaš jer ostali rastu. S druge strane, što se tiče prakse, nekoliko godina radio sam vino u podrumu (chardonnay, graševinu, sauvignon, traminac) i mislim da bi svaki sommelier trebao barem jedanput u životu proći sve procese nastanka vina, uključujući i vinograd. Teško je donositi zaključke i razumjeti završni proizvod a da ne znamo kakva mu je prošlost, korijen i razvojni put. I kod čitanja vina iz čaše, kad poznajemo pozadinu i dubinu izvora, puno je lakše shvatiti i zapamtiti.

U HSK radim 14 godina i ne samo da je uloga velika, nego su i rezultati već vrlo dobri i vidljivi. Kad se usporedimo

s jednom velikom silom kao što je, na primjer, Italija, tamo, ono što mi predajemo na prvoj razini, svaki građanin zna. Oni, zbog Rimskog Carstva, imaju visoku kulturu stola. Kod njih je to tako upravo zato što je to kultura stola, a mi smo ipak dio balkanskog bazena (s time nas se poistovjećuje) pa su naše navike na malo nižoj razini. Sjećam se kako su nas prije 12 godina čudno gledali kad smo rekli da se šampanjac i pjenušac piju kao aperitivi. Sad se već vidi progres HSK-a.

Po meni je najveća prednost prve razine uvježbavanje usne šupljine za kušanje, kao i odmicanje od navika, približavanje stručnosti i usvajanje službene terminologije.

Odlike vrhunskog sommeliera

To je nešto slično kao što je nekad bio konobar, što se danas zaboravlja. U vrijeme kad su svi bili stručni, prolazili školovanje i kad nije nedostajalo radne snage, konobar je bio gospodin; čovjek koji je imao osobnu higijenu, komunikaciju, kodeks odijevanja, često je govorio dva strana jezika, imao je socijalnu inteligenciju... Sommelier je sve to, ali uz šire znanje. Od nas se traži poznavanje destilata, voda, kava, čajeva, piva, hrane, cigara; sva moguća uključenost u gastronomiju. Ono što je za nas važno jest način na koji pristupamo kupcu ili

gostu. Često u prenošenju znanja loš ego postane barijera: kad sami sebe počnemo previše uvažavati. Mudro je u ugostiteljstvu da mi, zapravo, ne educiramo ljude, nego im budimo zanimanje. Sve se svodi na pravila ponašanja i društvenu inteligenciju gdje su uključene vještine i verbalna i neverbalna komunikaciju. U ugostiteljstvu je pogotovo bitna neverbalna komunikacija. Ukoliko klasični konobar uzima narudžbu i ne prati neverbalnu komunikaciju gosta, pogriješit će.

Vinska putovanja?

Putovanja su mi, osim najbližih ljudi, najveća prednost u životu. Omogućila su mi da otvorim razmišljanja: potpuno je druga situacija kad dođete na drugo mjesto, vidite taj način života i gastronomiju… neke nove, izvorne okuse. Kod nas se ljudi, na žalost, „dave“ u podgrijanim mesnim doručcima; kebabima i roštiljima. Zašto umjesto toga ne bi pojeli domaću hranu? U tom sam smjeru, nedavno, napravio krucijalan potez, nešto što naša privreda i nabava ne dopušta: napravio sam veliki rez u cijenama kako bi restroran bio pristupačniji gostima.

Najdraža vinska regija?

Burgundija.

Vinska regija koju nisi posjetio, a zanima te

Mendoza, Central Otagoi Stellenbosch.

Manje poznata vinska sorta koja ti je jako zanimljiva?

Trnjak mi je sjajna sorta. A tužan sam da se degradirao naš babić. Mislim da bi babić trebala biti najveća hrvatska crna sorta za pokazivanje svijetu (i više od plavca). Babić bi mogao osvojiti svijet kad bi mu se smanjio prinos i napravio ZOI. Bilo ih je fantastičnih. Još mi je jedna simpatična sorta, i dobra za sparivanje, španjolski godello. Malo me podsjeća na viognier koji je također veliki prijatelj hrane.

Što misliš o maceriranim i jantarnim vinima?

Isto što i o svakom vinu. Dokazano je da se u 42 dana može maksimalno izvući sve od polifenola, aroma, ekstrakta i drugog iz grožđa. Kod maceriranja bijelog vina koristimo tehnologiju proizvodnje crvenih vina. Crvena vina moraju proći mikrooksigenaciju kroz bačvu koja diše (kako prolazi zrak, tako s njim prolazi i kisik) i time polimerizira tj. omekšava tanin. Isto se treba dogoditi kod proizvodnje bijelih maceriranih vina. Ono što sam primijetio da se događa u svakoj državi, čak i u Gruziji, koja je postojbina

tih vina, jest da često ispadnu vina s manom. Danas su macerirana vina na jednakoj razini kao i sva ostala vina. Nešto su drugačija, teže ih je napraviti. Na primjer, jako je teško dobiti cvjetne arome u maceratu. S duge strane, macerat je jedini koji će poslužiti kao idealan pairing za određenu hranu.

Vinska Hrvatska danas, vinari i vinska publika?

Kad sam se počeo baviti ovom strukom, podrumi su bili puni, kvaliteta je bila niža, vina s juga često bila tupa, bio je niži stupanj tehnologije, bila je manja dostupnost znanja. Danas je situacija fantastična, što se tiče naših vinara; njihovog razvoja, njihove edukacije, njihovih investicija u znanje i tehnologiju. Vinska publika, po meni, raste u dva smjera. Jedan je da sve više počinju međusobno komunicirati o tome što je kvaliteta. Taj isti smjer često ide po vinarijama, educira se na taj način, vole se pohvaliti da znaju vinara, sommeliera i dr. Drugi je hipsterski izričaj i to je super ljudima koji rade tehnički neispravna vina. Nekima je u biti zanimljivo jer tako svaka publika ima nišu koju će kupiti. Tako se konzumiraju vina koja prosječnom potrošaču nisu zanimljiva. Mana vinu nekad može dati jednu zanimljivost, a nekad može pomoći u ravnoteži npr. hlapljivost kod jako slatkog vina. Sve ima svoj plus i minus. Generalno je publika educiranija. Upravo predajem jednoj grupi gdje je samo jedan polaznik iz struke, ostali nisu. Dakle, kultura naroda raste. Jedino moram reći da su nam malo previsoke cijene. Postoji puno stvari koje idu u kalkulaciju, to su cijena zemljišta na kojem je vinograd (nije isto ako je vinograd izvan ili unutar turističke zone, ili uz more), ako je čuvena apelacija, cijena samog grožđa, koliko je uloženo u tehnologiju, kredit (skladišni prostor), duljina odležavanja…). Mislim da su neki proizvođači odskočili previše u

cijenama i da im cijena ne odražava vrijednost proizvoda.

Vino i sir koje uvijek imaš u hladnjaku?

Uvijek imam neku Burgundiju i pjenušac ili šampanjac, čak češće šampanjac. Dva sira koja imam gotovo uvijek su burrata i gorgonzola (ili piccante ili dolce). Iako odnedavno u Zagrebu imamo neke jako dobre delikatesne dućane, često sireve kupujem izvan Hrvatske.

Poruka mladim sommelierima

Svakom bih konobaru preporučio da radi na sebi, da uči, jer će mu svaki dan biti toliko zanimljiviji. Konobari često upadnu u jednu monotoniju i onda rade makinalno. Dan konobara toliko je ljepši uz interakciju s gostima, a i na kraju je zadovoljena jedna od onih sedam društvenih potreba –pripadnost društvu (kad konobar stekne ugled). Mladim sommelierima preporučio bih da krenu u sve to jer je to način življenja. Kad pogledamo sastav življenja somelijerske struke, tu se radi o izvrsnoj hrani, izvrsnim

vinima, napitcima i putovanjima. Ako nemaju baš veliku želju, neka pogledaju koliko su često nama kroz struku platili putovanja da upoznamo svijet. Vrlo je važno što nam to svaki dan može uljepšati. Možda ne možete svaki dan otići na more ni kupiti novi auto ili stan, ali svaki dan možete biti u lijepom društvu i imati lijepi obrok. Novo je znanje jako uzbudljivo i mislim da je to velik dobitak za pojedinca.

Prijedlog ugostiteljima za popularizaciju cijena

Možda će se sad neki ugostitelji naljutiti na mene jer imaju jako velike ulazne troškove. Ali mogu slijediti moj primjer: razgovarao sam s dobavljačima i smanjio marže na hrani i vinu u namjeri da prekinemo rast cijena. Postavio sam pristupačne cijene vina, hrane, šampanjaca i drugog jer mislim da je bolje da je u restoranu lijepa energija i da se čuje lagani žamor nego da ljudi moraju „dići bezgotovinski kredit“ da odu u restoran. Moj je prijedlog da, osim ulaganja u nove hladnjake, opremu i slično, počnemo ulagati u poslovanje

Profesionalno fotografiranje

vina i hrane za promocije, izrade web stranica i kataloga. Fotografiranje dogaðaja u vinskim podrumima, vinogradima i restoranima.

tako da zamolimo distributere da se odreknu dijela zarade, a da se i mi odreknemo dijela zarade. Pripremimo hranu, vina i pića tako da budu pristupačniji i podignimo kulturu stola da više ljudi jede u restoranima. Da ne padnemo pod pritiskom (kad ne možemo dovoljno novca akumulirati kroz visoko ugostiteljstvo), na grane roštiljade. Pokušajmo podignuti kulturu stola, nije lako, ali ako svi pogledamo širu sliku... Pogledajmo kamo nam ide turizam; pogledajmo Trst, Madrid, Španjolsku, Portugal, Italiju… Da vidimo jesmo li mi najpametniji ili možemo još nešto naučiti? Je li ovo naše dugog vijeka ili nije? Ali za to trebamo podršku, s ovim cijenama namirnica; mesa, povrća (povrće kao da zlata ima u sebi…) itd.nije lako. Volio bih da stanemo s dvije noge na zemlju, da se resetiramo. Počnimo dugoročno razmišljati. Znam da nitko ne voli dugo čekati novac, ali hajd’mo pokušati.

Marija Miletić Simić

Tiha elegancija Levačkog vinogorja

Upitomim krajevima Levačkog vinogorja, gdje se planinski povjetarac miješa s mirisom zrelih grozdova i gdje zemlja progovara kroz vino, smještena je jedna mala, ali po mnogočemu posebna vinarija. Vinarija Miletić nije samo mjesto u kojemu nastaju vina – ona je produžetak jedne duše, života i predanosti. A srce te priče je Marija Miletić Simić.

Marija je žena koju, kad je jednom sretnete, nećete lako zaboraviti. Njezina blaga narav, skromnost i topla riječ osvajaju već pri prvom susretu. Iako bi imala mnogo toga reći (o tehnologiji, sortama vinove loze koje uzgaja, poteškoćama koje donosi vinogradarska godina) ona uvijek govori s mjerom, birajući riječikao što pomno bira trenutak berbe. Njezina je snaga tiha, ali duboka, ukorijenjena u obiteljskim vrijednostima, u ljubavi prema zemlji i u beskrajnoj pažnji koju pruža svakom trsu i svakoj boci vina.

Vinarija Miletić nalazi se u samom srcu Levačkog vinogorja, regiji koja možda još čeka da je svijet otkrije, ali koju pravi poznavatelji već dugo uvažavaju zbog njezina autentičnog terroira. Tlo bogato mineralima, sunčani dani i svježi noćni vjetrovi daju grožđu specifičnu aromatsku složenost, a Marija svojim vinima uspijeva sačuvati tu prirodnu izražajnost, pretvarajući je u priču pretočenu u čašu.

Njezina vina odraz su zemlje, ali i osobe koja ih stvara, precizna, skladna, nepretenciozna, a opet duboko upečatljiva. Bilo da je riječ o elegantnom bijelom vinu izraženih sortnih karakteristika ili o crvenom koje nosi snagu levačkog podneblja, svaka etiketa iz vinarije Miletić nosi pečat predanog rada i profinjenog senzibiliteta.

Marija ne stvara vino zbog tržišta, već zbog duše. Njezin rad u vinogradu počinje u zoru, kad rosa još prekriva listove, a završava tek kad posljednja boca na polici pronađe svoje mjesto. Ipak, unatoč opsežnom poslu, nikad ne zanemaruje ono što smatra najvažnijim – obitelj. Ta neraskidiva veza između doma i vinograda utkana je u svaki aspekt njezina rada. Obitelj je njezina potpora, inspiracija i razlog što svako vino iz njezine vinarije odražava toplinu doma, ali i ozbiljnost zanata.

Usvijetu vina koji često zna biti bučan i egoističan, Marija Miletić Simić tiho i sigurno korača svojim putem. I upravo u toj tišini leži njezina snaga – u skromnosti koja ne traži pažnju, ali je uvijek dobije. U toplini koja ne traži riječi, ali ostaje u sjećanju. U vinima koja ne traže hvalospjeve, ali izazivaju poštovanje.

Piše: Mirjana Maksimović

Foto: Vinogradi i vinarija Miletić

Muzej vina Istre/Museo del vino Istriano/

Istria wine museum

Muzej vina Istre jedinstvena je kulturna institucija koja na znanstveno utemeljen i sustavan način tumači, predstavlja i čuva bogatu vinogradarsku i vinarsku baštinu Istre. Riječ je o prvoj muzejskoj ustanovi u Hrvatskoj, potpuno posvećenoj vinu i vinovoj lozi – njihovoj povijesti, tehnologiji i presudnoj ulozi u oblikovanju identiteta ove regije. Kroz bogat i interaktivni stalni postav, muzej prikazuje kontinuitet uzgoja vinove loze i proizvodnje vina – od prapovijesnih početaka i antičkog razdoblja, preko srednjeg i novog vijeka, sve do suvremenog doba, u kojem vino ostaje istaknuti simbol istarskog gospodarstva i života. U prizemlju muzeja smješteni su muzejska prodavaonica i enoteka s degustacijskim prostorom, u kojima se predstavljaju suvremena istarska vinska scena, istarske delicije te

jedinstveni keramički predmeti izrađeni u rimskom stilu terra sigillata. Postav je strukturiran kružno i podijeljen u nekoliko tematskih cjelina:

• Suvremeno istarsko vinarstvo

• Istra – regija vina

• Vinogradi i sorte vinove loze

• Povijest vina u Istri

• Godišnja doba, običaji i podrumarstvo

• Život, inspiracija i identitet

• Senzorika

• Konoba

Izložba počinje suvremenim istarskim vinarstvom, glavnim sortama vinove loze i ulogom udruge Vinistra u razvoju vinogradarstva i vinarstva. Na prvom katu naglašeni su geološki i klimatski uvjeti vinograda, raznolikost tla te autohtoni teran, čiji je put do priznanja

bio dug i zahtjevan. Povijesni dio postava vodi publiku kroz tisućljetni razvoj vinarstva – od antičkih čaša i amfora, preko srednjovjekovnih izvora, sve do modernih vremena. Vino i vinova loza prikazani su kao simbol moći i napretka, nadahnuće za legende i sastavni dio svakodnevnih rituala. Daljnje cjeline posvećene su radu u vinogradu, vinifikaciji i podrumarstvu, dok je posebno istaknuta bukaleta, tradicionalna keramička posuda vezana uz istarske običaje i pripremu supe. Završetak obilaska donosi spoj umjetnosti, književnosti i gastronomije nadahnute vinom, a u muzejskoj konobi posjetitelji upoznavaju glavne istarske autohtone sorte i njihova vina – završni doživljaj istarskog identiteta i života.

Pričitaj više na:

Festival sira Svetvinčenat

Na izmaku ljeta i dolaskom jeseni, nudi nam se i niz enogastro manifestacija na našem najvećem poluotoku. Vinogradarska godina je dobra, polako se i maslinari spremaju za berbu i preradu (iako malo manje zadovoljni ovogodišnjim urodom), ali to su čari (ili izazovi) poljoprivrede. Radost istarske jeseni su već spomenute tradicionalne eno-gastro manifestacije, koje počinju od sredine rujna i traju sve do Adventa, i tako regija nastavlja živjeti na kvalitetan način. Od mnogih bi, za naše čitatelje, izdvojio neke: Dani grožđa u Bujama, Festival Tartufa u Livadama, Festival pašte u Žminju i Kanfanaru te Festival pršuta u Tinjanu. Jedan od ljepših festivala je Festival sira u Svetvinčentu, ove godine održan već 13. put, u vikendu 20. i 21. rujna. Festival je okupio najbolje sirare iz Istre te zaljubljenike u sir, koji su mogli kušati vrhunske sireve od 11:00 do 19:00 sati na Placi u Svetvinčentu. Sastavni dio festivala bio je i „Mrkat istrijanskega dela“, gdje su se nudili proizvodi poput suvenira od maslinova drva, domaćeg maslinova

ulja, meda, rakije te prirodne kozmetike. Cijeli je događaj po običaju pratio bogati kulturno-zabavni program, a najoriginalniji je moment bio izbor najkoze Istre. Supruga Karin i ja u subotu i nedjelju sudjelovali smo u vođenim degustacijama „sljubljivanja sireva i vina“. Ovaj smo lijepi enogastro igrokaz prvi put

odradili lani u dogovoru s poduzetnim direktorom TZ općine Svetvinčenat Deanom Pustijancem. Budući da je u Lijepoj našoj kultura jedenja sira na veoma niskim granama, htjeli smo publici pokazati kako se sa sirom može biti kreativan i usput sljubiti ga s vinima. Degustacija se sastojala od šest sireva koji su pred goste izlazili odjednom u jednostavnoj verziji, a do nje je bila kreativna verzija, sve to popraćeno odgovarajućim vinom. Složili smo sve po klasičnoj ljestvici sljubljivanja, od laganijih sireva prema onim odležanim, na primjer krenulo se sa skutom i pjenušcem prema odležanim sirevima, nekima i do 20 mjeseci i moćnim crnim vinima. Prvoga dana festivala bila je promocija sireva i vina od najveće istarske kompanije koja objedinjuje vino i sir, porečke Agrolagune, a drugi dan kombinirali smo razne istarske vinare s raznim istarskim sirevima. Radionice su održane u prekrasnoj kulisi dvorca Morosini Grimani koji cijeloj priči daje dašak prošlih vremena kad su mletački plemići uživali u vinu i sirevima, kao i mi danas.

Piše: Emil Perdec

Foto: TZ Općine Svetvinčenat

Kozji sir voli sauvignon blanc

Piše/Foto:

Betty Koster

Koza je neobična životinja, izbirljiva u izboru hrane. Ne jede običnu travu, već više voli grmlje, začinsko bilje, cvijeće — i hlače, ako joj uđete u pašnjak. Karoten u njihovu mlijeku pretvara se u vitamin A, i zato je to mlijeko tako bijelo. Okus onoga što su jele često se može osjetiti i u mlijeku i u siru. Primjerice, ako su jele lavandu, sir će imati cvjetne note, a ako su pasle grmlje na vapnenastom tlu, sir će imati čist okus.

Postoje dva načina proizvodnje kozjeg sira: mliječno-kiselinski, što znači vrlo sporo na niskim temperaturama, ili enzimatski, na temperaturi tijela. Enzimatska metoda daje kremasti sir, dok mliječno-kiselinski postupak stvara sir kredaste strukture. Takva kredasta struktura vrlo je česta u Francuskoj. Takav sir snažno aktivira vaše okusne pupoljke, a najbolje ga je isprati čašom suhog bijelog vina poput sauvignon blanca – jer cvjetne i voćne arome, zemljane note i orašasti tonovi odlično se slažu upravo s bijelim sauvignonom

Čim sir postane slaniji ili poprimi izraženiji „stajski“ okus, suha će se vina s njime sukobiti. Tada je bolje potražiti aromatičnije bijelo vino, poput malvazije (istarske) ili chardonnaya iz inoxa. I kora ima važnu ulogu u okusu – prirodna kora na siru dobivenom mliječnokiselinskom metodom gotovo da nema okus, ali na enzimatskom siru stvara zemljaste mirise i note. Kada se za zaštitu sira koristi ulje ili mast, to ćete sigurno osjetiti u okusu. Nema potrebe objašnjavati što se događa kad se za koru koriste listovi, bilje ili cvijeće –jer to se lijepo osjeti u okusu. Kod sljubljivanja s vinom dobro je potražiti sličnosti u aromama. Koje vama vino prija uz kozji sir?

Sauvignon Blanc Limited Edition

Josić 2024 & Tomme de chèvre

Piše/Foto: Marija Vukelić

Klasična je kombinacija bijeloga sauvignona s kozjim sirom. Ali koji sauvignon, koji sir, s kojim dodacima, to ne možemo uvijek pogoditi, a još manje znati ako nismo završili škole za to. Škola za to je –somelijerska, ona u kojoj se na više razina uči o vinu i drugim hedonističkim dodacima u ugostiteljstvu i šire (i pivo, kava, čaj, jaka alkoholna pića, cigare  i sl.). Zato somelijerske škole traju od početnih razina do razine sljubljivanja hrane i vina, koja je i – najsuptilnija, najkompleksnija i najuzbudljivija.

Koliko ima različitih sauvignona, a koliko kozjih sireva? Možemo, naravno, krenuti od Francuske, od Sancerrea nadalje, pa potražiti najbolje francuske sireve i doći do Hrvatske, od klasičnih bregovitih sauvignona, koji redovito dobivaju svjetska priznanja, do nekih iz (manje poznatih) drugih „sovinjonskih“ regija.  Sauvignona ima različitih, i u nas i u svijetu.  A ovaj Josićev, iz Baranje, upravo je onakav u kakvog bih se mogla zaljubiti: slojevit, ne pretjerano aromatičan, istraživ na više razina. Svi oko mene vole sauvignon blanc – jer je veseo, svjež, herbalan, hrskav, zavodljiv.  A ipak, nije prvo vino koje bih uzela uz nedjeljni ručak. I onda... prođoh kroz Baranju i dragi vinar Damir Josić, pokloni mi svoj Sauvignon blanc, Limited Edition, 2024. Pa ga odlučih kušati - ali ne bilo kako. S pripremom. Upitah sommeliera Restorana Josić, Mirka Prijića, za upute. I predloži mi on širu čašu, za kompleksnija bijela vina, stil Sancerre, temperatura od 8 do 10. I mala Mirkova sugestija u zagradi (probaj sir uz malo meda i suhih marelica). Molim??? Da, bit će fino i zajedno će se sve uklopiti. E sad, dolazi onaj trenutak, kada znam koliko ne znam. Jer nisam do toga (još) došla. Sličnosti znam spojiti, ali svježinu, hrskavost, mineralnost s tom „osušenom“ slatkoćom – e to ne znam! Ali slušam one koji znaju. Naravno, najbolje se namirnice trebaju tu spajati – vrhunski sirevi, francuski, iz dućana francuskih delicija – Voilà, i sušene (bio, organske) marelice, i domaći med s velebitskih pašnjaka.  Vjerujem onima koji znaju.  I tako, kupih sireve: Tomme de Chèvre Cave Rousseau, Tomme de Chèvre Cave Rousseau au romarin (s ružmarinom)

i klasični Comté.

No nije igra samo u sljubljivanju sa sirom. Igra je i s mirisom, a to se proučava njuškajući u različitima čašama, a ja najviše volim – Riedel čaše. Pa tako, uzela sam ih tri: klasičnu čašu Sauvignon blanc, degustacijsku Restaurant Vin Rouge i Syrah [sira]. I napravila usporedne bilješke. Vina su se iz svake čaše otvarala drukčije: iz „sovinjonske“ čaše najprije su zamirisali citrusi, pa metvica pa bazga pa medno-cvjetne aroma pa zeleno na kraju – najviše šparoge. Nakon nekoliko minuta kompleksnost mirisa ostala je ista. Na okusu je vino bilo svježe, zeleno, slasno, s malo ugodne gorčine u zaokusu, mineralno, trajno! Kad sam mu pridodala taj komadić sira Tomme de Chèvre Cave Rousseau uz isto toliko malo sušene marelice i „dodir“ meda, spoj je bio – savršen. Hrskavi, svježi, mineralni sauvignon i slatkaste note uz kozji sir! Mon Dieu, c’est si bon – rekli bi Francuzi. Stoga, kad smo već kod Francuske, zahvaljujem i pohvaljujem sommeliera Mirka, na prijedlogu sparivanja. Jer Francuzi znaju, a on je somelijerstvo učio i završio – u Francuskoj, u školi CAFA u Bordeauxu. No, vratimo se na drugu čašu – malo širu, degustacijsku za crna vina. Kod nje se miris  otvarao na zeleno - na zelenu travu, papriku, list masline, šparogu i tek malo bazge  – i poslije nekoliko minuta zeleno je bilo i dalje tu, ali vrlo nježno. Okus je pratio zeleni miris  i dodatno se

širio u punoću i trajnost. I ta je čaša dobar izbor. Treća čaša nije mnogo toga pružila, očito su se mirisi sakrili, uvukli u se, vino je mirisalo ugodno – ali neodređeno. Okus je bio fin, slastan, trajan. Drugi sirevi su bili malo prejaki. Comté je bio premoćan, a u Tomme de Chèvre Cave Rousseau au romarin  - ružmarin je dominirao. Što reći zaključno? Čaša Sauvignon Blanc Riedel oduvijek me oduševljavala, ne samo za sauvignon nego i za pjenušce i šampanjce, preko malvazija do pošipa. Kombinacija sauvignona bijeloga i kozjeg sira idealna je, ali treba ipak paziti na godište vina, vinifikaciju, stil  i odležanost sireva. Hrabre dodatke okusu, poput meda i marelica, može vam reći samo vrhunski sommelier. A ... ako u blizini nemate nekog Mirka, pitajte nekog drugog certificiranog sommeliera/ sommelierku (sa svim položenim razinama, posebice zadnjom, najvažnijom – o sljubljivanju), ako vas to zanima ili jednostavno – upišite Hrvatski somelijerski klub – i budite ustrajni do treće razine! Jer znanje je uzbudljivo, vodi nas na neke nepredvidive ceste i – uvijek se isplati.

O siru pročitaj tu:

Od Lyona preko Alsacea do Burgundije

Piše/Foto: Dora Zane

Nema ljepšega nego kada te posao odvede na mjesta o kojima si dugo sanjao. Vodim sa suprugom mali dućan Voilà – Francuske delicije i ovo smo ljeto iskoristili da spojimo ugodno s korisnim: krenuli smo u potragu za novim dobavljačima i uronili u srce francuske gastronomije.

Lyon – Pulsirajući „trbuh Francuske“

Putovanje je počelo u Lyonu, gradu koji s punim pravom nosi titulu gastronomske prijestolnice Francuske. Iako sam o njemu čitala mnogo, tek mi je šetnja šarenim ulicama, ispunjenima žamorom i opojnim mirisima, otkrila zašto ga zovu „trbuh Francuske“. Poseban doživljaj bio je posjet tržnici Les Halles de Lyon Paul Bocuse. To nije obična tržnica, već pravi hram hrane, mjesto gdje se okupljaju najbolji od najboljih i gdje svaki štand priča svoju strastvenu priču. Najviše nas je privukla Maison Bobosse, institucija poznata po vrhunskim kobasicama i charcuterie delicijama. Kušali smo nekoliko njihovih specijaliteta, a svaki je nosio onu dubinu okusa koja se rađa samo iz generacijskog znanja i beskompromisne posvećenosti. Njihovi proizvodi danas su dio naše ponude u Voilà pa je bilo posebno u dirljivom trenutku upoznati ljude koji stoje iza tog imena. Poslastica za kraj? Njihove slavne mesne štruce, koje uskoro stižu i na naše police.

Alsace – Poezija u boci bijelog vina

Nakon vreve Lyona krenuli smo prema sjeveru, u slikoviti Colmar. Uske ulice, šarene kuće s drvenim gredama i cvijeće na svakom prozoru izgledaju poput prizora s razglednice, no prava čarolija Alsacea krije se u vinogradima. Tri nezaboravna dana proveli smo s obitelji Cattin, koja već

generacijama živi vino. Svaki član ima svoju ulogu, a šetnja njihovim položajima bila je prilika da shvatimo filozofiju AOP sustava – strogih pravila koja jamče da loza raste na najboljem tlu i daje vina vrhunske kvalitete. Najviše nas je očarao njihov crémant, pjenušavo vino satkano od elegancije i svježine. Nestrpljivo iščekujemo

pošiljku koja nam uskoro stiže u Hrvatsku – savršen podsjetnik na čarobne dane u Alsaceu.

Burgundija – Srce vinskog svijeta

Sljedeća postaja bila je Burgundija, legendarna regija čije se ime izgovara s poštovanjem. Naše

odredište bio je Beaune, grad koji odiše poviješću i strašću prema vinu. Ondje se jede božanstveno, a gotovo svaki restoran i dućan skrivaju vlastiti podrum – pravu riznicu burgundijskog blaga. Burgundija se vrti oko dvije plemenite sorte – pinot noira i chardonnaya. Pinot noir daje vina nevjerojatne elegancije, s aromama crvenog voća, začina i šumskog tla, koja s vremenom razvijaju složenost i profinjenost. Chardonnay pak u Burgundiji pokazuje svu širinu svojeg karaktera – od svježih, mineralnih vina Chablisa do bogatih, maslačnih i sofisticiranih primjeraka iz Côte de Beaune. U manjem opsegu uzgajaju se i aligoté, koji daje lagana, svježa vina idealna za aperitiv, te gamay, zaštitni

znak Beaujolaisa, ali prisutan i u ponekim burgundijskim vinogradima. Kako razumjeti Burgundiju? Regija se dijeli na nekoliko vinorodnih područja, od kojih svako nosi svoj karakter:

• Chablis – dom svježih, mineralnih chardonnaya sa sjevera.

• Côte de Nuits – kraljevstvo nekih od najboljih pinot noira na svijetu.

• Côte de Beaune – svjetski poznata po raskošnim bijelim vinima.

• Côte Chalonnaise i Mâconnais –regije koje daruju voćna, elegantna i pristupačnija vina.

Upravo je zbog te raznolikosti terroira i stilova Burgundija vječni

sinonim za vinsku izvrsnost.

Okusi koje ćemo pamtiti

UBeauneu smo posjetili Edmond Fallot, slavnu tvrtku čiji su senfovi i octevi globalna institucija. Vlasnik nas je osobno proveo kroz muzej i otkrio tajne izrade – spoj stoljetne tradicije i moderne preciznosti bio je fascinantan. Obišli smo i znamenite domene poput Château de VillarsFontaine i Domaine de Montmain, gdje je svaka degustacija bila lekcija o tome kako terroir oblikuje vino. Posebno nas je oduševio posjet selu Meursault, gdje svaka kuća kao da ima vlastiti vinograd. Ulice odišu osjećajem da se vino ovdje ne proizvodi – ono se živi.

Sir – Kruna francuskog stola

Francuska gastronomija nezamisliva je bez sira, a na putovanju smo kušali cijelu paletu okusa:

• Munster – ponos Alsacea, aromatičan sir snažnog mirisa, ali iznenađujuće kremast i savršen uz Gewürztraminer.

• Bleu d’Auvergne – plavi sir pun karaktera, pikantan i kremast, sjajan uz čašu Côtes du Rhône.

• Saint-Marcellin i Saint-Félicien – dva mala dragulja, neodoljivo mekana i orašasta, uz svježi kruh i lagano bijelo vino.

• Meule du Jura – robusni planinski sir snažnog okusa, odličan uz čašu chardonnaya.

• Comté – kralj sireva, slojevit i bogat, s notama lješnjaka i suhog voća; moj favorit ostaje onaj od 24 mjeseca zrenja.

Putovanje kroz dušu Francuske

Kadse osvrnem na prošlo ljeto, čini mi se kao da smo proputovali samu dušu Francuske – od vreve lyonske tržnice, preko bajkovitih vinograda Alsacea, do veličanstvenih podruma Burgundije. Svaka postaja donijela je novu inspiraciju i podsjetila nas da hrana i vino nisu samo proizvodi, već priče, ljudi i emocije utkane u svaki zalogaj i gutljaj. Dok čekamo nove pošiljke, jedno je sigurno – djelić čarolije Lyona, Colmara i Beaunea živjet će i u našem dućanu Voilà, gdje je svatko pozvan da osjeti okus te nezaboravne avanture

Croatia by the Glass

Prema nekim podacima, konzumacija vina u svijetu je u padu, ali - vinski turizam u velikom je porastu. Reklo bi se na prvu da ljudi piju manje, ali - kvalitetnije. A kod obilaska vinarija nije im fokus samo na vinu, već na cjelokupnom iskustvu koje takvo jedno putovanje donosi.

Upravo ta želja za prenošenjem jedinstvenih vinskih doživljaja motivirala je Tomislava Tuđena i Juru Andrijaševića da prije 3 godine pokrenu agenciju specijaliziranu za wine & food turizam pod nazivom Croatia by the Glass. Obojica imaju dugogodišnje iskustvo u vinskom poslovanju, koje su odlučili iskoristiti kako bi svojim gostima pružili nezaboravne trenutke ispunjene vrhunskim vinima, prekrasnim vinarijama i krajolicima te pozitivnom energijom koju takva putovanja nose. Velika je prednost Hrvatske što na relativno malom području nudi različita bogatstva, različite sorte i različite lokalne specijalitete tako da su mogućnosti neograničene.

Fokus je agencije na putovanjima Hrvatskom tako da su u zadnje dvije godine samo na Plešivicu doveli više od 200 gostiju iz Australije i Novog Zelanda. Ali, dosad su odradili i brojne izlete u poznate vinske regije u našem susjedstvu, kao što su Pijemont, Veneto, Štajerska, Goriška brda, Villany... a uskoro je u planu i četverodnevni izlet u Toscanu. Ističu kako im je najveće zadovoljstvo vidjeti goste kako nakon izleta ne nose kući samo boce, nego i uspomene, nova prijateljstva i osjećaj da su vino doživjeli na poseban način.

Agencija organizira i vinske team buildinge za tvrtke – i to kompletan aranžman, od prijevoza,

vinarija, obroka, do eventualnih noćenja i zanimljivih ekipnih igara baziranih na vinima. Nedavno su se tako zaposlenici jedne tvrtke natjecali u izradi bačve za vino, dok je sigurno najpopularnija igra ona u kojoj ljudi iz različitih branši na jedan dan postaju vinari. A nakon uspješno odrađenog posla dolazi onaj zabavniji dio jer, naravno, svaki ozbiljan vinar mora kušati rezultate svojega rada ;)

Osim izleta, dečki iz „Croatia by the Glass“ kreatori su mnogobrojnih vinskih radionica, kako za privatne vinoljupce tako i za tvrtke koje žele obogatiti svoj događaj ili Božićni domjenak takvom vrstom edukacije.

Isti dvojac, pojačan Darijem Grabarićem, stoji i iza prvog hrvatskog Whisky kluba koji potkraj studenog slavi 10 godina postojanja. U tom razdoblju osmislili su i odradili čak 96 radionica, svaku s različitom temom i različitim viskijima. Bilo je tu i drugih pića poput gina, tekile, konjaka i piva, ali naglasak je ipak na viskiju.

Misija je agencije približiti vino ljudima kroz priče, putovanja i trenutke koje će pamtiti, a više detalja možete pronaći na poveznici www.croatiabytheglass.com

Ispod krigli

priča o vinu na najvećoj pivskoj

fešti svijeta

J

esen je diljem svijeta postala sinonim za velike pivske „fešte“. Od najvećeg – münchenskog Oktoberfesta, do brojnih lokalnih festivala, kraj rujna i početak listopada vrijeme je kada se podižu šatori, pune krigle i slavi pivo. Zašto jesen? Odgovor leži u spoju povijesti, poljoprivrede i društvenih običaja. Oktoberfest je nastao u Münchenu 1810. godine kao svadbena proslava bavarskog prijestolonasljednika. Fešta je ubrzo prerasla u tradiciju koja se svake godine ponavljala, a kasnije poslije su je kopirali gradovi širom svijeta. Ali razlog je i praktične naravi. Prije izuma rashladnih uređaja pivo se kuhalo u hladnijem dijelu godine, najčešće od jeseni do proljeća, jer se ljeti lako kvarilo. Posebno cijenjeni „Mmärzen“ kuhao se u ožujku, a zatim čuvao u podrumima i ispijao upravo u rujnu i listopadu. Tako su jesenski mjeseci postali vrhunac pivskog kalendara.

Kao

i mnogi drugi jesenski sajmovi i fešte, i pivski festivali nose obilježja proslave plodova zemlje i završetka poljoprivredne sezone. U ovom slučaju na uzgoju ječma i hmelja – osnovnih sastojaka piva. Tome valja dodati i društvenu dimenziju: kraj ljeta označava i kraj najveće potrošnje piva, pa su jesenske fešte svojevrsni oproštaj od toplih dana, začinjen glazbom, hranom i zajedničkim slavljem. Danas, osim tradicije, ulogu igra i marketing. Jesenski festivali piva postali su globalni brend a marka – publika ih očekuje upravo u rujnu i listopadu, a gradovi i pivovare taj trenutak koriste za predstavljanje sezonskih specijala, od klasičnih lagera do piva s jesenskim okusima. Povijest, priroda i navika učinili su svoje: jesen je postala

godišnje doba piva. Na Oktoberfestu se u 16 dana popije sedam milijuna litara piva i, iako je svake jeseni sve skuplje (ove godine 14.50 do 15.80 eura za litreni vrč) potrošnja ne pada. Ali, malo je znano da se u isto vrijeme pod šatorima najveće pivske fešte popije i 180.000 standardnih butelja vina, 56.700 boca pjenušca i 29.800 boca šampanjca.

Iako je pivo zaštitni znak Oktoberfesta, vino ima svoju dugu i uglednu tradiciju. Još od 1885. na najvećem pivskom festivalu svijeta točie se dobra kapljica i pjenušci, a danas je najpoznatija adresa za to Kufflers Weinzelt, popularni vinski šator s bogatom kartom vina, sekta, prosecca i šampanjca. Drveni interijer podsjeća na franačke vinograde, a gosti sjede u separeima na udobnim kutnim klupama. Posebna je atrakcija to je što šator ostaje otvoren sat vremena iza ponoći, dok se većina drugih zatvara ranijeprije. Kroz povijest su se vlasnici i ime šatora mijenjali, ali je obitelj Kuffler od kraja

devedesetih prepoznatljivo lice vinskog Oktoberfesta. Današnja verzija šatora, podignuta 2005., prima više od dvije tisuće ljudi.

Publika je šarena – od stalnih gostiju do münchenskih poznatih osoba koje ovdje uživaju u nešto intimnijoj i otmjenijoj atmosferi nego u golemim pivskim šatorima. U večernjim satima toči se isključivo vino i pjenušac, pa je upravo Weinzelt mjesto gdje slavlje često traje najdulje.

Priča o njemačkim vinima na Oktoberfestu pokazuje drugu dimenziju te zemlje – onu sofisticiranu, duboko ukorijenjenu u terroir i tradiciju. Od svježih roséa do raskošnih rizlinga, od najvećih vinograda Rheinhessena do elegantnih padina Nahea, njemačka vina zaslužuju mjesto za stolom – pa i na najvećem pivskom festivalu na svijetu. Većina vinograda smještena je na jugozapadu zemlje, u 13 službenih vinskih regija, koje svaka na svoj način oblikuju karakter vina.

Piše: Goran Gazdek

Foto: Julio Frangen

Foto: Stepen Kuffler

Postoji li zamjena za sumpor?

Tijekom drugog desetljeća ovog stoljeća istraživači s portugalskog instituta Instituto Politécnico de Bragança uočili su da tanin izoliran iz muškog cvijeta kestena (poslije oplodnje – bez straha za kesten) izrazito pozitivno djeluje na oksidativna i mikrobiološka svojstva vina. U 2017. g. Institut patentira spoj, a već 2019. pokreće se „biotech start-up Tree Flower solution“ koji je preuzeo zadatak daljnjih ispitivanja i komercijalizacije tog prirodnog proizvoda.

Tijekom posljednjih pet godina proizvod je ispitivan u suradnji s brojnim vinarima koji već dugo traže takvo rješenje, a 2024. na vinskom sajmu Vinitaly u Veroni Chestwine dobiva priznanje kao jedan od 20 najboljih inovacija u svijetu vina. Danas, nakon 6 godina, iz svih vinarija koje su sudjelovale u pokusima, dobivamo potvrde da Chestwine uspješno mijenja sumpor u vinu. Zašto je Chestwine tako brzo postao popularan, pogotovo u zemljama iz kojih je krenuo, Portugala i Španjolske?

1. IMA IZNIMNU REAKCIJU NA SLOBODNI KISIK I SPREČAVA OKSIDACIJU

2. SNIŽAVA PH PA POMAŽE I U MIKROBIOLOŠKOM OČUVANJU VINA

3. OLAKŠAVA FILTRACIJU VINA

4. ZA RAZLIKU OD SUMPORA, NE UTJEČE NA AROMATSKI PROFIL VINA (U POTPUNOSTI JE NEUTRALAN) NI NA OKUSE

5. NE UTJEČE NA BOJU VINA

6. OVAJ TANIN PRIZNAO JE OIV TE JE ODOBREN KAO ORGANSKO SREDSTVO U PROIZVODNJI VINA

Iako je proizvod bio u početku namijenjen malim organskim vinarijama, zanimljivo je da dva posebno velika francuska i španjolska vinara, Chapoutier i Campo Viejo već pripremaju vina s tom novom zamjenom za sumpor.

Na hrvatskom tržištu proizvod će se uskoro moći nabaviti od tvrtke Vinteligencija d.o.o. iz Zagreba (info@ vinteligencija.hr), a više informacija možete dobiti i od samog proizvođača sa stranice https://treeflowerssolutions. pt/chestwine/

Znamo li prognozirati?

Piše: Franjo Rizlinški

Berba grožđa 2025. privodi se kraju. Informacije s terena nagovješćuju jednu od najvećih, a ponegdje i najveću berbu unatrag desetak godina. Stoga nam se logično  postavlja pitanje: „Hoće li vina pojeftiniti sad kad su zadnje dvije berbe, zbog slabog grožđa i nedostatka vina na tržištu, znatno pridonijele poskupljenju vina?“ U nastavku vam donosim svoje predviđanje i obrazloženja, a vrijeme će pokazati jesam li bio u pravu: Predviđanje je da cijene domaćih vina neće padati nego ostati na razini 2025!

Evo i zašto:

1.Očekuje se znatan pad uvoza vina iz Mađarske, odakle je prošle god uvezeno oko 8 milijuna litara, pretežno graševine. Vinari će ove godine imati dovoljno svoje graševine pa neće plaćati dodatno vino iz Mađarske.

2.Podrumi su prazni nakon dvije godine slabih berbi, stoga nema velikog pritiska zaliha. Ako se zalihe stvore, to će biti tek nakon ljeta ‘26. uoči nove berbe.

3.Tržište se već naviklo na visoke cijene domaćih vina. Promijenila se struktura, dio potrošnje prelio se iz ugostiteljstva u trgovačke lance, ali proizvođače to dosad i nije previše brinulo.

4.Dio većih proizvođača reaktivirat će ponudu u velikim pakiranjima, prvenstveno tu mislimo na „bag-inbox“. Gotovo svi hrvatski vinari gasili su ta pakiranja u zadnje dvije godine. Na taj način srušit će prosječnu cijenu litre, ali neće dirati cijene butelja.

5.Sve veći broj vinara podiže udio prodaje na licu mjesta tj. u vinariji, što ostavlja manje vina za slobodno tržište.

6.Izvoz je i dalje neiskorišten kanal hrvatskih vinara. S oko samo 5 mil litara u izvozu, cjelokupno je hrvatsko vinarstvo u rangu jednog većeg talijanskog vinara.

7.Povećat će se i broj cjenovnih akcija/sniženja u trgovini, u svrhu povećanja količina, ali i nemijenjanja redovne maloprodajne cijene.

Ipak, najveća nepoznanica ostaje nam turistička sezona 2026. Prva sniženja cijena moguća su u ljeto ’26., ako se procjena količina berbe 2026. pokaže velikom, a turistička sezona pokaže negativne trendove. Ako se ne ispune oba preduvjeta, cijene neće padati. Opasnost takve cjenovne politike prvenstveno je u ugostiteljstvu. Ono se sramežljivo otvara prema stranim vinima. Paradoksalno, nedostatak ozbiljne (educirane) radne snage koja može ponuditi nešto više od graševine, malvazije i plavca spašava domaće vinare od toga da strana vina zauzmu veći udio prodaje u ugostiteljstvu. Jer kad se stvori navika u ugostiteljstvu, znamo da se to prije ili kasnije prelije i na kanal trgovine.

Ljeto 2026. pokazat će hoće li se ove prognoze obistiniti.

Vranac – crni pastuh Makedonije

„Vranac je ponos našeg vinarstva – vino koje nosi priču o tradiciji, ali i o modernom pristupu proizvodnji. Svaka čaša govori o zemlji i ljudima koji ga stvaraju“

Kad se govori o Makedoniji, priča o vinu gotovo uvijek vodi do jedne sorte – vranca. On je više od vina: on je identitet, tradicija i budućnost makedonskog vinarstva. Ta izvorna balkanska sorta u Makedoniji pokazuje svoj puni potencijal zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima i bogatom tlu. Rezultat su vina snažnog karaktera, duboke boje i izražene voćnosti, koja sve češće osvajaju međunarodna tržišta i

postaju prepoznatljiv simbol zemlje. Iako je vranac autohtona sorta Crne Gore, u Makedoniji su prvi vinogradi zabilježeni još u 19. stoljeću. Danas se uzgaja u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali mnogi stručnjaci naglašavaju da upravo u Makedoniji postiže najviše rezultate. Kombinacija mediteranske topline i kontinentalne svježine, duga sunčana ljeta i škriljčana tla stvaraju idealne uvjete za sazrijevanje grožđa.

Okus i karakter

U vinogradima i dolinama Makedonije vranac se odražava u vinima rubinski crvene boje, bogatih aroma šumskog voća, crnog ribiza i zrelih trešanja, često oplemenjenim notama čokolade, duhana i začina. Mladi je vranac snažan i živahan, s izraženim taninima i svježinom. S odležavanjem u hrastovim bačvama i boci, razvija se u elegantno, zaokruženo i baršunasto vino koje osvaja i najistančanija nepca.

Vranac World Day

Vranac ima svoj poseban dan –Vranac World Day, 5. listopada. Tog dana ljubitelji vina širom svijeta slave tu plemenitu sortu, a Makedonija predstavlja svoje najljepše etikete. Ta manifestacija okuplja vinare iz različitih regija Balkana, a posebnu važnost dobiva kroz sudjelovanje stručnjaka, novinara i sommeliera iz inozemstva. Degustacije, paneli i kulturni programi pretvaraju ga u pravi festival posvećen vinskoj baštini. Svjetski dan vranca postaje sve veći i utjecajniji, uz međunarodno priznanje od nekih od najuglednijih imena globalne vinske industrije te nadahnjuje i druge zemlje u regiji da kreiraju slične proslave posvećene važnim sortama grožđa. Ove je godine obilježeno sedmo izdanje pod motom „Da go oboime svetot vo boja na Vranec”, uz znanstvenu konferenciju 3. listopada te kulturna događanja i Veliki Vranac vinski salon 4. listopada u Makedonskom muzeju suvremene umjetnosti u Skopju.

Piše: Milica Pletvarska

Champagne De Saint-Gall –

elegancija i čistoća terroira

Sretan vam Dan šampanjaca, 24.listopad!

C

hampagne De Saint-Gall utjelovljuje srž francuske izvrsnosti – spoj tradicije, profinjenosti i poštovanja prema terroiru. Marka okuplja vinare unutar udruge Union Champagne, osnovane 1966. godine, koja povezuje 15 kooperativa i više od dvije tisuće vinogradara s prestižnih položaja Grand Cru i Premier Cru u regiji Champagne. U središtu njihova stvaralaštva nalazi se chardonnay, sorta kroz koju De Saint-Gall najčišće izražava eleganciju, mineralnost i suptilnu finesu Côte des Blancs terroira.

Njihov pristup temelji se na skladnom spoju stoljetne tradicije i suvremene enološke preciznosti. Grožđe se vinificira zasebno u modernim podrumima u Avizeu, dok majstori podruma s iznimnom pažnjom stvaraju savršenu harmoniju okusa i mirisa. Ključ njihove prepoznatljive profinjenosti leži u umješnom balansu svježine i punoće – rezultat pomno biranih vina koja odražavaju čistoću i karakter svakog vinograda. Rezultat su šampanjci izvanredne jasnoće, suptilnog tijela i neupitne elegancije.

Le Blanc de Blancs Grand Cru Extra Brut!

LeBlanc de Blancs Grand Cru Extra Brut stvoren je isključivo od chardonnayja s najpoznatijih položaja Grand Cru regije Côte des Blancs. Ovaj šampanjac nosi gotovo eteričnu lakoću i kristalnu čistoću izraza, s vrlo niskim dosageom koji omogućuje da svaka nijansa terroira dođe do punog izražaja. Boja mu je svijetlo zlatna, a perlanje fino i postojano. Na nosu se otvaraju note svježeg limuna, zelene jabuke i bijelog cvijeća, uz dašak

mineralne svježine koji daje osjećaj dubine i preciznosti. Na nepcu je živ i izuzetno elegantan, s dugim, suhim završetkom koji odiše čistoćom i profinjenošću. Idealan je uz kamenice, sashimi, ceviche, delikatne morske specijalitete ili kao savršen aperitiv za istinske ljubitelje čistog, suvremenog stila šampanjca.

Proslavite Međunarodni dan šampanjca uz Le Blanc de Blancs Grand Cru Extra Brut ili neki drugi

šampanjac kuće De Saint-Gall: Orpale Grand Cru, Le Tradition Premier Cru, Millésime Blanc de Blancs Grand Cru i Le Rosé Premier Cru – etikete koje zajedno utjelovljuju cjelokupnu eleganciju, dubinu i autentičnost ove iznimne šampanjske kuće. Šampanjci De Saint-Gall mogu se kušati i u vrhunskim restoranima Bota Šare i Takenoko u Zagrebu te u Zrno Soli u Splitu.

Kupi

Piše/Foto: PROMO

Tečaj francuskih vinskih pojmova na hrvatskom počinje 19.11.2025.

Naučite francuski vinski jezikpravilno pročitajte pojmove koje koristi cijeli svijet

„Online“ tečaj vinskih pojmova za profesionalce, connaisseure i vinske ljubitelje održava se na hrvatskom jeziku pod nazivom „FRANCUSKI I VINO“. Iako su radionice bile vrlo popularne uživo, od 2021. dobile su oblik tečaja online, a ove godine upisuje se već 5. generacija polaznika, na platformi Zoom, srijedom ujutro, prije posla i obveza, kad je mozak još svjež – od 8.00 do 9.00. Prvo predavanje predviđeno je za srijedu 19.11.2025.

Tečaj je jednostavan, Marija Vukelić, profesorica francuskog jezika i književnosti i vinska stručnjakinja, objašnjava francuske vinske pojmova abecednim redom - na hrvatskom jeziku!

Kome je namijenjen?

Tečaj je idealan za sve koji žele znati više o vinskom francuskom jeziku ili (samo) žele naučiti točno izgovarati sorte, apelacije, etikete, prošetati virtualno vinskim regijama, kartama i aktualnim francuskim vinskim temama. Tečaj koristi svima u vinskom sektoru - bilo da ste ljubitelji vina ili profesionalci (sommelieri, enolozi, agronomi, vinari, vinogradari, marketinški stručnjaci, voditelji restorana, wine barova i vinoteka); vinski pisci, novinari i blogeri. Slovima abecede, od A do Z, obrađujemo pojmove vezane uz vino, koji se koriste u cijelom svijetu, i točno ih izgovaramo prateći pravila francuskoga jezika, na najpristupačniji način. Na primjer,

ako znate izgovoriti Renault [reno], znat ćete i Meursault [merso], zar ne? Saznat ćete kako se čita blanc de blancs i zašto na etiketi treba pisati (la) Grande Cuvée, Cuvée Blanche (a ne Cuvée Blanc), Cuvée Noire i sl. Kako se čita syrah i mourvèdre, cinsault i chenin? Montrachet? Sauvignon i Sauternes? Taittinger i Bollinger? Vidjet ćete i zašto rosé nikako nije isto što i rose, te zašto cuve nije isto što i cuvée...

Zanima vas? Želite li se istaknuti od drugih – znanjem? Prijavite se što prije!

Početak tečaja: 19.11.2025, 8h.

Trajanje: 11/2025. do 4/2026. (školske praznike radimo prema dogovoru)

Ukupno trajanje: 20 sati (4x mjesečno x 60 min)

Info: marija@marijavukelic.com

Saznaj više na:

Kisela, mineralna, obična, voda iz slavine, koja je razlika?

Foto: Anton Welt

Piše: Aleksandar Zeremski

Nevjerojatno je kako je na našim prostorima sve postalo isto – kako je kisela voda postala sinonim za gaziranu i mineralnu vodu? Ta tri pojma nemaju veze jedan s drugim – svaka je voda mineralna voda, osim demineralizirane vode. I voda iz slavine je mineralna voda – ona može biti nisko mineralna, srednje mineralna ili bogato mineralna. Ali, mineralna ne znači da je kisela i gazirana, kao što ni gazirana voda nije kisela (iako je kod nas to uvriježeno kod naručivanja vode). Postoje kisele vode koje uopće nisu gazirane. Ugljikov dioksid smanjuje pH i čini vodu kiselijom, ali postoje vode koje su izrazito bazne, koje, ako im dodate ugljikov dioksid, postaju gazirane, ali nisu i kisele, ne smanjuje im se PH ispod 7 - ostaje PH na 7.2, 7.5 ili 8. Gazirana, mineralna, kisela – sve je zbrkano, a ja pokušavam educirati ljude da koriste ispravne izraze za različite vode. Tko želi gaziranu, naručuje nju; tko želi kiselu, onda je to kisela, ali to je rijetkost. A mineralna voda je svaka.

Sažetak

Izrazi kisela voda, gazirana voda i mineralna voda često se pogrešno koriste kao sinonimi, iako označavaju različite pojmove.

Koje su razlike?

Mineralna voda

• Sadrži minerale (npr. kalcij, magnezij, natrij, kalij...).

• Može biti niskomineralna, srednje mineralna ili bogata mineralima.

• Ne mora biti ni gazirana ni kisela.

Gazirana voda

• Sadrži ugljikov dioksid (CO2) – prirodno ili dodano.

• Može, ali ne mora biti kisela.

• Postoje bazne (alkalne) vode koje zadržavaju pH iznad 7 čak i kad su gazirane.

Kisela voda

• Ima sniženi pH (ispod 7).

• Može biti prirodno kisela ili postati kisela zbog dodanog CO2.

• Nije nužno gazirana.

Voda iz slavine

• Obično je beznačajnog mineralnog sastava, ali se ipak zbog prisustva minerala i ona može pogrdno nazvati mineralnom (što opet ne treba brkati sa nazivom „prirodna mineralna voda“).

• Nije ni gazirana ni kisela.

Zaključno

U”govoru i naručivanju pića često se brkaju izrazi. Preporučujemo vam da koristite ispravne nazive –ako želite gazirano piće, naručite to; kiselo je rijetko, a mineralna nije nužno ni jedno ni drugo

Saznajte više na: IG watersommelierzeremski

Usklađivanje aroma i tekstura: ključ sparivanja jantarnih vina i čokolade

Jantarna vina, poznata i kao narančasta vina, jedinstvena su i posebno zanimljiva, s dugom tradicijom i kompleksnim okusima. Takva vina, proizvedena fermentacijom bijelog grožđa u kontaktu s kožicom grožđa, ističu se svojom bojom, slojevitošću okusa, ali i prisutnošću tanina, što nije tipično za vina proizvedena od bijelog grožđa.

Prilikom sparivanja jantarnih vina s čokoladama, važno je razumjeti njihove specifične karakteristike kako bismo postigli skladan doživljaj. Ključno je uskladiti intenzitet i teksturu, ali i pronaći ravnotežu između slatkoće i gorčine u vinu i čokoladi. Slatkoća čokolade treba biti u skladu s aromama vina, a gorčina i intenzitet okus čokolade trebaju naći balans s taninima u vinu.

Ovom prigodnom upustili smo se u sparivanje dva vrlo različita jantarna vina s TAMAN čokoladama.

Savoj Orange Vina Belje, elegantno je i aromatično vino koje se odlikuje delikatnom ravnotežom slatkoće i svježine. Cvjetne note daju mu svježinu, dok blaga taninska struktura ostavlja dojam suptilne slojevitosti. Ovo vino savršeno se sljubilo s TAMAN bijelom čokoladom obogaćenom muškatnim oraščićima i pečenim bademima. Inače ova čokolada razvijena je posebno za

Piše: Sanja Vladović

Foto: Sanja Vladović

Kupi

destileriju Wise Grus za sparivanje s njihovim voćnim rakijama, no odlično se sparila i s ovim vinom, što možda i ne čudi, s obzirom na svježu voćnost vina. Muškatni oraščić, s nježnom slatkoćom, lijepo se složio s cvjetnim i osvježavajućim karakterom vina, dok su pečeni bademi dodali tijelo i dubinu. Ovo sparivanje rezultiralo je profinjenom ravnotežom između aroma i tekstura vina i čokolade, pružajući izrazito zadovoljavajuće iskustvo na nepcu.

S“druge strane, Sagul Orange vinarije Violić s Pelješca, robusno je vino, snažnije i izraženije, s naglašenim taninima i osjetnom alkoholnošću te nosi dozu gorčine. Sagul Orange odlično se složilo s TAMAN Pistacio Creminom, bogate kremaste teksture bijele čokolade i delikatne slatkoće, s istaknutim aromama sirovih, nepečenih pistacija, koji donose zemljaste i orašaste note. Ova kombinacija stvorila je višedimenzionalan, a opet skladan doživljaj gdje je bogata kremasta tekstura i delikatna slatkoća čokolade odlično izbalansirala gorčinu i snagu tanina vina. Snažan profil jantarnog vina i kremasta tekstura bijele čokolade međusobno su se nadopunili, stvorivši skladnu cjelinu. Njihov spoj dao je blaži i nježniji doživljaj, smanjivši intenzitet pojedinačnih okusa i stvorivši ugodnu usklađenu kombinaciju.

Ova sparivanja pokazuju kako pažljivo usklađivanje aroma, teksture i intenziteta može podići doživljaj vina na novu razinu, naglašavajući njihove najljepše osobine, ali ponekad i ublažujući neke nam manje ugodne osobine vina.

Sávoj Oranž prvo je jantarno vino vinarije Belje i već je pri prvim kušanjima oduševilo sve vinoznalce. Naziv vina dolazi od princa Eugena Savojskog koji je početkom 18. stoljeća izgradio prve vinske podrume u Baranji. Vino je napravljeno od grožđa graševine, chardonnaya, bijelog pinota i sivog pinota; maceriranoga 2 mjeseca, potom je odležalo u inoksu i u bačvama od slavonskog hrasta. Vino je izuzetno meko, fino i elegantno. Mirisom podsjeća na citruse, žuto voće i bijelo cvijeće, uz nježni dodir herbalnosti. Okus je fini, ugodan, zanimljiv. Preporučamo ga uz rižoto od vrganja, dimnjene sireve i teleće pečenje.

Kupi

Sagul Orange moćno je macerirano bijelo vino proizvedeno od dalmatinske sorte rukatac (maraština) obiteljske vinarije Vina Violić iz Kune Pelješke. Izrazito je jantarne boje, dobivene upravo maceracijom kožice grožđa, što vinu daje neobičnu teksturu, zanimljivu taničnost i arome suhoga koštunjičavog i citrusnoga voća (dominira korica naranče), ne gubeći pritom sortnu svježinu. Vino je puno i moćno, zaokus –dug. Preporuka ga je dekantirati sat prije konzumiranja, poslužiti na temperaturi od 12 do 14°C, uz plodove mora ili pečenu morsku ribu. Osim u simpatičnoj kušaonici Sagul u Kuni Pelješkoj, vino možete kušati i u Michelinovu restoranu Pelegrini, u Šibeniku što nam govori da je vino podatno za sljubljivanje s vrhunskom gastronomijom.

Kupi

Upoznajte mirisne i okusne ljepotice izvorne dalmatinske sorte maslina

Piše: Anja Novoselić Foto: Eva Marija Ćurin, Marija Žuvela

UHrvatskoj se uzgaja 70-ak sorti maslina, onih introduciranih no i autohtonih hrvatskih sorti na koje smo svi vrlo ponosni. Najzastupljenije introducirane sorte koje se kod nas uzgajaju jesu: leccino, pendolino, frantoio, picholine, coratina, ascolana tenera i dr. Od 30-ak autohtonih hrvatskih sorti maslina, desetak ih se uzgaja na području Istre, a ostale u cijeloj Dalmaciji. U dalmatinskim maslinicima najzastupljenija je sorta oblica. Sve domaće dalmatinske sorte uglavnom se koriste za dobivanje ulja, no sorta dužica koristi se za konzerviranje, proizvodnju ukusnih stolnih maslina. U ovom jesenskom broju Vinskih zvijezda predstavljamo Vam maslinarske zvijezde, mirisne i okusne ljepotice, autohtone sorte maslina s dalmatinskog područja. Zanimljivo je da sve nose ženska imena, a neka su od njih: oblica, lastovka, levantinka, drobnica, dužica, uljarica te mnoge druge.

Oblica

Oblica (sinonimi: balunjača, velika, debela maslina, krupnica, lumbardeška, maslina domaća, naša, sladunica, orgula, orbulača, trgonja, torkuljica, debela, srkulača, sorbulača, puljka ili puljiška) je najzastupljenija hrvatska sorta, zastupljena na cijeloj obali. Na nju otpada oko 60% ukupnog sortimenta maslina. Kao najraširenija sorta u Hrvatskoj, čini veliki postotak sortimenta u Dalmaciji, no uzgaja se i u Istri. Uzgaja se i u Sloveniji, Crnoj Gori, Australiji, Kaliforniji i Južnoj Africi.

Stablo je srednje bujno, oble krošnje, grane rastu pod kosim kutom. Daje plod okruglastog oblika koji je vrlo krupan i iznimne kvalitete, stoga je pogodan i za konzerviranje, no sorta je cijenjena kao dobra uljarica. List je eliptično-kopljast, tamno zelene boje.

Neredovite je rodnosti, a djelomično je samooplodna sorta. Sorta je otporna na sušu, vjetrove i niske temperature i pogodna je za uzgoj na škrtim tlima. Slabe je otpornosti na maslininu muhu i trulež drva, a srednje otporna na

paunovo oko i bakterijski rak masline. Sortno ulje oblice nižeg je sadržaja fenola, što rezultira blagim intenzitetom pikantnog i gorkog okusa te izražene slatkoće ulja. Oblica daje ulja izražene voćnosti, koja mirisom i okusom podsjeća na zreli plod masline, artičoku, aromatično bilje, badem te zelene note jabuke, banane, trave i rajčice. Stoga je ovo sortno ulje vrlo aromatično, kompleksno i harmonično.

Lastovka

Lastovka je domaća sorta zastupljena u podregiji južne Dalmacije te južnom Dubrovačkom primorju. Ova se sorta uopće ne uzgaja na otoku Lastovu. Rasprostranjena je i na području cijele južne i djelomično srednje Dalmacije, posebno na srednje-dalmatinskim otocima, ali i na Crnogorskom primorju. Lastovka je najzastupljenija na zapadnom dijelu otoka Korčule, oko Vele Luke. Ime je dobila po savijenim mladicama pod teretom plodova u obliku luka, koji podsjeća na krila lastavice.

Lastovka razvija srednje bujno stablo, okruglasto, savijene krošnje poput kišobrana. List je malen, sitan, simetričan, tamnozelene boje, kopljastog oblika. Plod je bačvast, simetričan, eliptično izdužen, dno mu je ravno, a vrh zaobljen. Plodovi su sitni, do 3 g težine, sadrže od 14 do 20 % ulja i dugo ostaju na stablu. Po uporabi ova sorta je uljarica.

Samooplodna je sorta, a dobri su joj oprašivači levantinka, uljarica i drobnica. Najveća joj je prednost redovita i obilna rodnost. Osjetljiva je na niske temperature pa zahtijeva zaštićene položaje. Otporna je na jaku i dugotrajnu sušu, slabo je osjetljiva na

maslininu muhu i paunovo oko, a vrlo je osjetljiva na bakterijski rak masline.

Lastovka ima veliki udio ulja u plodu, a ulje joj je kompleksno i visoke kvalitete. Sortno ulje lastovke ima karakteristično gorkast okus koji je posljedica visokog postotka fenolnih spojeva – sekoiridoida. Oni čuvaju naš

organizam, ali i samo ulje od kvarenja, zbog čega je nazivaju čuvaricom ulja. Zbog visokog sadržaja fenola sortno je ulje lastovke intenzivno gorko te srednje intentivne pikantnosti i dokazan je velik omjer gorčine u odnosu na pikantnost. To sortno ulje aromom podsjeća na zelenu jabuku, bananu, eukaliptus kao i na zelene, travnate, voćne, citrusne i drvenaste note.

Levantinka

Levantinka (sinonimi: šoltanka, vladinka) domaća je sorta rasprostranjena na području srednje i južne Dalmacije, na srednjedalmatinskim otocima, posebno na Šolti. Podrijetlo

levantinke nije razriješeno, no ime podsjeća na njeno podrijetlo „Levant” kako se nekad nazivalo područje Grčke.

Stablo je prilično bujno i oble krošnje, zbog čije je ljepote nazivaju ljepoticom maslinika. List je velik, širok i dug, tamnozelene je boje lica i bjelkastog naličja, a po dužini je blago uvijen.

Levantinka ima visok stupanj samooplodnje, zbog čega redovito i obilno rađa. Ujedno je dobar oprašivač oblice. Ova sorta rađa u grozdovima, a u jednom grozdu ima između tri i pet plodova. Plod je duguljast i prosječne mase oko 4 g. Randman ulja u plodu u optimalnoj se fazi zrelosti kreće od 13,5 do 20%.

U idealnom slučaju uspijeva u zavjetrini i na plodnim tlima. Osjetljiva je na sušu i na hladnoću, srednje je otporna na napade maslinine muhe i

raka masline. Srednje je osjetljiva na maslininog moljca, a vrlo je osjetljiva na paunovo oko i trulež ploda.

Sortno ulje levantinke odlične je kvalitete, srednjeg intenziteta u okusu i mirisu. Ulje je harmonično i izbalansirano, srednjeg intenziteta pikantnosti i ugodne gorčine te slatkastog okusa. Levantinka daje ulje izražene voćnosti koja podsjeća na zeleni plod masline, zelene note, kao što su jabuka, trava, badem i rajčica te aromatično i začinsko bilje.

Drobnica

Drobnica (sinonimi: domaća bilica, rovinješka, bilica, žutica) je domaća sorta koja se uzgaja u Dalmaciji, ali i u Istri. Sorta je zastupljena u starim maslinicima. Razvija vrlo bujno stablo, uspravnog rasta i visokog debla. Plod je sitan i okruglast. List je kratak i šiljast.

Srednje je rana sorta prema vremenu dozrijevanja. Rodnost je redovita i dobra. Drobnica je samooplodna u visokom postotku. Karakterizira je otpornost na ekološke uvjete, vjetar, niske temperature i sušu. Otporna je na bakterijski rak i trulež drva, ali je osjetljiva na čađavicu, paunovo oko i svrdlaša.

Drobnica je pogodna za preradu i daje ulje dobre kvalitete. Sortno ulje drobnice izražene je voćnosti i pikantnosti, blagog intenziteta gorčine te izražene slatkoće. Specifične voćne note kao što su artičoke, zelene masline i rajčice daju karakter monosortnom ulju drobnice.

Put u srce cigara

Dominikanska Republika i posjet

tvornici General Cigars

Piše/Foto: Dinko Jagić

Kada vas strast prema cigarama odvede na drugi kraj svijeta, znate da vas čeka iskustvo koje se ne zaboravlja. Put nas je, ovaj put, odveo iz Zagreba, preko Paname, do Dominikanske Republike, zemlje koja diše i živi duhansku tradiciju. Cilj putovanja bio je posjet jednoj od najpoznatijih tvornica na svijetu, General Cigars, u vlasništvu danskog giganta Scandinavian Tobacco Group (STG).

Putovanje je započelo letom preko Paname, a već sama promjena kontinenata najavljivala je pustolovinu koja nas čeka. Nakon višesatnog leta, sletjeli smo u Santo Domingo, glavni grad Dominikanske Republike.

Prvi dojam jest da je grad pun života, ritma i boja. Dominikanska Republika nije samo poznata po svojim plažama i glazbi; ona je jedno od svjetskih središta proizvodnje premium cigara, kao što se već dalo naslutiti po tonu i prirodi ovog članka. Nakon kraćeg boravka i odmora sljedeća postaja bila je Santiago de los Caballeros, drugi najveći grad u zemlji i za ljubitelje cigara vrlo poznata

lokacija, odakle nam dolaze jedne od ponajboljih cigara, ali i mjesto gdje mnogi Kubanci pronalaze dom, s obzirom na bolje uvjete života i rada. Upravo ovdje, okružena beskrajnim poljima duhana, smjestila se tvornica General Cigars, dom svjetski poznatih maraka kao što su Macanudo, non Cuban Cohiba poznatija u našem dijelu svijeta pod nazivom Silencio, La Gloria Cubana i mnoge druge.

U“obilazak tvornice pošli smo na samom početku i to na poljima duhana. Vodiči iz General Cigarsa detaljno su nam objasnili sve o procesima uzgoja. Sve počinje od sjemena, sitnog, ali izuzetno vrijednog. Ovdje se u stvarnosti događa ono što smo već znali u teoriji. Slušali smo priču o nekoliko vrsta sjemena, ovisno o željenom profilu okusa, snage i aromi buduće cigare. U staklenicima smo vidjeli prve klice koje se pažljivo uzgajaju u kontroliranim uvjetima, nakon čega se presađuju na otvorena polja.

Dominikanska

klima idealna je za uzgoj duhana, a sunce, vlaga i tlo stvaraju savršenu simfoniju koja svake godine daje listove iznimne kvalitete. Polja oko Santiaga prostiru se preko tisuća hektara, a svaka se biljka prati i njeguje gotovo ručno.

Nakon berbe slijedi možda najvažniji korak - fermentacija. U velikim prozračnim prostorijama listovi duhana slažu se u velike hrpe, tzv. pilone, gdje prirodno fermentiraju pod vlastitom toplinom. Proces traje mjesecima, a ponekad

i godinama, ovisno o vrsti lista. U prostorijama za sušenje i fermentaciju osjeća se intenzivan miris duhana, slatkast, zemljan, bogat. Stručnjaci General Cigarsa svakodnevno mjere temperaturu i vlažnost, a svaki pilon ručno se okreće kako bi se osigurala jednaka fermentacija. Ovo je trenutak kada listovi dobivaju svoju aromatsku dubinu i kompleksnost.

Sljedeći dan proveli smo u odjelu gdje se stvara „blend“, odnosno srce svake cigare. „Master blenderi“, pravi umjetnici u svojem poslu, biraju listove različitog porijekla i karaktera te ih kombiniraju kako bi postigli idealnu ravnotežu okusa, snage i arome. To je proces u kojem nastaju razlike između pojedinih maraka i linija cigara, a tajne „blendova“ ljubomorno se čuvaju. Upoznali smo cijele stolove prepune listova različitih nijansi, od svijetlih omotača Connecticut Shade do tamnih listova Maduro bogate arome. Svaka kombinacija pušaču donosi potpuno novo iskustvo. Boja lista ne ovisi samo o sorti, nego i o vremenu fermentacije lista koji je na taj način dozrio i promijenio boju i karakteristike.

Napokon smo stigli do najfascinantnijeg dijela procesa; ručne izrade cigara. Tvornica General Cigars zapošljava na stotine vještih torcedora, majstora čije su ruke ispunjene desetljećima iskustva. Za dugim stolovima, ponegdje uz ritam karipske glazbe, nastaju savršeno ujednačene cigare. Svaka prolazi kroz tri glavna

dijela postupka:

Tripas („filler“ ili punjenje) - unutarnji listovi pažljivo se slažu kako bi omogućili idealan protok dima.

Capote („binder“ ili vezni list) - srednji list obavija punjenje i daje čvrstoću cigari.

Capa („wrapper“ ili omotač)završni, najfiniji list koji cigari daje prepoznatljiv izgled i završni dodir luksuza.

Poslije toga cigare prolaze strogu kontrolu kvalitete, svaka se važe, provjerava se protok zraka i vizualni izgled. Samo one cigare koje prođu sve testove postaju dio portfelja General Cigarsa.

Nakon dana provedenih u Santiagu put nas je odveo do Puerto Plate, slikovitog turističkog grada na sjevernoj obali Dominikanske Republike. Smjestili smo se u odmaralište uz plažu, okruženo morem i palmama, savršeno za predah nakon intenzivnih obilazaka tvornice i polja. Upravo sam ondje imao priliku za nešto meni posebno - zapaliti jedinu cigaru Amazon Basin koju su imali ondje. Amazon Basin je jedan od najposebnijih i najtraženijih „blendova“ iz General Cigarsa, dostupan u ograničenim serijama. Unikatna je zbog rijetkog duhana Bragança, uzgojenog duboko u amazonskoj prašumi, ručno branog i

sušenog na tradicionalan način. Cigare se proizvode u vrlo malim količinama, a njihov prepoznatljiv izgled upotpunjuje prirodna vezica umjesto klasične papirnate etikete. Prvi dim bio je iskustvo za sebe, kompleksne note tamnog voća, zemlje, drva i egzotičnih začina, uz savršenu ravnotežu snage i profinjenosti. Puerto Plata, zalazak sunca, karipski povjetarac i Amazon Basin trenutak je koji se pamti.

Posljednji dan našeg obilaska bio je posvećen markama i degustaciji. U posebnom salonu General Cigarsa imali smo priliku probati nekoliko različitih linija i usporediti kako se pojedini „blendovi“ razlikuju po aromi, snazi i trajanju. Razgovarali smo i s glavnim majstorima „blenderima“ o filozofiji iza maraka, globalnim trendovima u industriji i izazovima očuvanja kvalitete na svjetskoj razini.

Doživljaj za pamćenje

Posjet General Cigarsu nije samo obilazak tvornice to je putovanje kroz povijest, tradiciju i strast. Vidjeti cijeli proces, od sjemena do gotove cigare, iskustvo je koje mijenja način na koji gledate na svaki dim. Dominikanska Republika dala nam je mnogo više od sunca i ritma. Dala nam je priliku da zavirimo iza kulisa jedne od najvećih svjetskih tvornica premium cigara i osjetimo koliko truda, znanja i ljubavi stoji iza svake ručno izrađene cigare. A trenutak s Amazon Basinom u Puerto Plati bio je šlag na torti, savršena kruna jednog nezaboravnog putovanja.