Živjeti slobodu snagom vjere

.................................................................

Jutta Burggraf

Živjeti slobodu snagom vjere

VERBUM

Usprkos strujama modernoga mišljenja koje slobodi pripisuju razna, često suprotna i iskrivljena značenja, Jutta Burggraf u ovoj knjizi polemizira kako značenje istinske slobode možemo shvatiti tek onda kada nanovo otkrijemo istinu o čovjeku i o ljudskoj naravi. Živjeti slobodu snagom vjere snažan je opis kršćanskoga života u istinskoj slobodi, iskazan prekrasnim nadahnjujućim primjerima i poticajnim mislima: od korica do korica ova knjiga upućuje neodoljiv poziv kršćanskoj duši da se otvori Božjoj milosti, da preuzme odgovornost za svoj život i oduševljeno se upusti u avanturu odnosa s Bogom.

Jer, kao što kaže autorica, „svaki čovjek može pružiti svijetu mnoga iznenađenja, pridonijeti novim načinima razmišljanja, (…) novim rješenjima, jedinstvenim postupcima. U stanju je živjeti vlastiti život i biti izvor nadahnuća i podrške drugima“.

Jutta Burggraf ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

Jutta Burggraf

ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

VERBUM Split, 2017.

Biblioteka: FIDES 87.

Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Libertad vivida con la fuerza de la fe © Ediciones Rialp, S.A. Madrid, 2012. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2017.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Izvršna urednica: Katarina Gugić Prijevod: Ana Marija Drmić Janeš i Matija Janeš Lektura: Julija Barunčić Pletikosić Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-568-0 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 161123012

AFRIČKA PRIČA

Uvod

AFRIČKA PRIČA Jedna afrička priča govori kako je neki lovac u šetnji šumom pronašao mladunče orla koje se tek izleglo, uzeo ga i ponio kući. Smjestio ga je u kokošinjac. Ondje je kralj ptica rastao s pilićima i ubrzo se naučio ponašati kao i oni: zobao je kukuruz i skakutao po dvorištu.

Jednoga dana, mnogo mjeseci kasnije, seljak je zamišljeno promatrao velika krila te veličanstvene ptice koja, premda je to mogla, nije naučila letjeti jer je cijeloga života bila zatvorena. Dobri se čovjek pokajao zbog onoga što je učinio i odlučio je pustiti orla na slobodu. Izveo ga je iz dvorišta, nježno primio u naručje i odveo ga do obližnjeg brda. Ondje ga je podigao u zrak i rekao mu: „Ti si orao. Pripadaš nebu, a ne zemlji. Raširi svoja krila i leti!“ No ptica se nije ni pomaknula. Pogledala je s brda prema pilićima koji su zobali i počela poskakivati hoteći im se pridružiti. Seljak je neumorno ponavljao: „Ne smijemo te podcijeniti i odgajati među kokošima koje ne rade ništa drugo, već se neprestano svađaju oko zrnja koje nađu na podu. Raširi svoja krila i leti!“ No, mladi je orao bio sve više zbunjen zbog tako „visokog“ cilja. Podrhtavao je cijelim tijelom i davao znakove da se želi vratiti na sigurno mjesto.

Seljak nije odustajao. Sljedećeg ga je dana rano ujutro odnio na visoku planinu. Kada su stigli na vrh, ponovno ga je podigao visoko u zrak i natjerao 5

ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

da pogleda ravno u blistavo jutarnje sunce, hrabreći ga riječima: „Ti si orao. Rođen si da slobodno letiš, da dođeš do sunca. Možeš prevaliti goleme udaljenosti i igrati se s vjetrom. Ne boj se! Pokušaj! Raširi krila i leti!“ Tada se orao, zadivljen silnom svjetlošću, uspravio, polako raširio svoja velika krila i uz trijumfalni krik poletio. Letio je sve više i više, dok se na kraju više nije mogao vidjeti na obzoru... „Tko je rođen s krilima, mora ih koristiti za letenje“, pomislio je seljak dok je pjevušeći silazio s planine.

6

IZVORNI POZIV

I.

IZVORNI POZIV „Rađamo se kao originali, a umiremo kao jednake kopije“, tvrde cinici. Ako promotrimo sebe i svoju okolinu, na prvi se pogled čini da i nisu daleko od istine. U našem tehnološki razvijenom, ali po pitanju ljudskosti siromašnom društvu postoji očigledna uniformnost u načinu razmišljanja, govora, odijevanja i ponašanja. Prolazeći velikim gradovima možemo ustvrditi da naše okruženje postaje sve više umjetno, a manipulacija sve agresivnija. Često nemamo ni vremena ni volje njegovati vlastitu nutrinu pa lako podliježemo svakoj novoj modi koja se pojavi u našoj light kulturi i na koncu ne vidimo smisao vlastitog postojanja, ništa za što bi se vrijedilo mučiti i boriti.

Zaboravljamo da nismo samo nešto, nego i netko: biće koje Bog nježno ljubi i poziva da živi jedinstvenim i uzbudljivim životom, da bude slobodno i kreativno, da s Božjom milošću nadvlada i najveće prepreke koje mu se nađu na putu.

1. Izazov slobode u današnje vrijeme Što je sloboda? U prvi mah, mogli bismo reći da je sloboda otvorenost prema vječnome. Ona je temeljna sposobnost da budemo glavni protagonisti svojih života. Ona je golemi dar koji pokreće sve naše mogućnosti i na presudan način određuje naš ka7

ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

rakter i sudbinu. Možemo je, s jedne strane, povezati s radošću i ljubavlju, čežnjom za puninom, za Bogom; a s druge strane, s očajem, tjeskobom i apsurdom. Sloboda nam omogućuje da ostvarimo najviše što možemo, ali jednako tako u sebi sadrži mogućnost da potpuno zastranimo. Povezana je s ljudskim samoostvarenjem i autodestruktivnošću.

Ponekad se suočavamo s pitanjima: Zašto živim?

Koji su moji korijeni? Što određuje moje misli i želje?

Možemo se osvrnuti na svoj život i sa zahvalnošću promotriti sve što smo primili od svojih predaka kao i sva djela (skrivena ili vidljiva) kojima su drugi pridonijeli ovome svijetu. No, ne smijemo zaboraviti da svatko od nas također ima poslanje učiniti nešto novo. Svaki je čovjek jedinstven i originalan. Svakim rođenjem nešto potpuno novo i jedinstveno započinje u svijetu. Ono što je novo, govori Hannah Arendt, „uvijek se pojavljuje pod krinkom čuda“1. Nitko ne zna kako će se razviti, što će postati, za što će upotrijebiti svoje sposobnosti. Ljudsko biće nije sposobno samo pronaći vlastiti cilj, nego i postati vlastiti cilj: čovjek je pozvan ostvariti se. Može iskoristiti svoje talente i pretvoriti vlastitu egzistenciju – odnosno sebe sama – u nešto uistinu veliko. Od njega možemo očekivati nečuvene i neočekivane stvari.

Svaki čovjek može pružiti svijetu mnoga iznenađenja, pridonijeti novim načinima razmišljanja, novim riječima, novim rješenjima, jedinstvenim postupcima. U stanju je živjeti vlastiti život i biti izvor nadahnuća i podrške drugima. Ponekad moramo po1

8

H. Arendt, The human condition, Chicago Press, Chicago, 1998., str. 178.

IZVORNI POZIV

novno gledati na svijet očima djeteta kako bismo mogli prepoznati vlastitu novost – i novost svake osobe – te kako bismo na taj način otkrili izazov koji se krije u svakoj situaciji. Svijet će biti ono što mi učinimo od njega. Ili barem, naš je svijet ono što učinimo od njega.

Naš je život ono što učinimo od njega.

Mi smo slobodni, unatoč nepovoljnim okolnostima u kojima se nalazimo i koje na nas utječu. I imamo ne samo pravo, nego i obvezu živjeti tu svoju slobodu, posebice u ovom pomalo tiranskom svijetu u kojemu smo se zatekli. Ne smijemo se pretvoriti u „automate“, bez lica i originalnosti. Nikome nije suđeno da postane samo dio mase. Upravo je danas više no ikada nužno osvijestiti činjenicu da je ljudski život veliko bogatstvo te iznaći načine da postanemo više ljudi, a ne tek trome, preplašene i ožalošćene osobe.

2. Božji plan Protivno prevladavajućem mišljenju koje se već godinama širi, Bog nije neprijatelj slobode; upravo suprotno, on je njezin tvorac, njezin veliki prijatelj i zaštitnik. Naša sloboda njegov je dar. Da bismo to razjasnili moramo se vratiti do svojih izvora i promotriti što se zbilo „u početku“, kada je ljudsko biće prvi put pozvano u život.

Prema prvoj knjizi Biblije – Knjizi Postanka – Bog je na vrhuncu čina stvaranja izgovorio veličanstvene riječi koje i dan-danas odzvanjaju: „Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična“ (Post 1,26). Za9

ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

što je upotrijebio množinu? Prema jednoj židovskoj pripovijesti, Bog nije stvorio čovjeka da iskaže svoju veličinu. Zapravo – kaže dalje priča – Stvoritelj kao da već uzima u obzir to novo biće koje će tek stvoriti svojim rukama: „Hajde, ti i ja zajedno ćemo načiniti čovjeka. Ako mi ne pomogneš, ne mogu od tebe učiniti poštena čovjeka, osobu.“ Aluzija je to na slobodu čovjeka koji se izgrađuje vlastitim djelima, na to da je čovjek sâm tvorac vlastita života. Ako se otvorimo njegovoj pomoći, Bog nam udahnjuje svoga Duha kako bismo postali ono što jesmo i ono što svijet može očekivati od nas, a to je ujedno ono što dugujemo svijetu.2 Prema riječima Romana Guardinija, uspješan život započinje naizgled jednostavnim stavom: „da čovjek odluči živjeti kao čovjek“.3 Tko sam bio prije rođenja? Još od vječnosti Tvorac ima predivnu zamisao za svakoga od nas; svakomu je povjerio jedinstveno poslanje. Ako se usredotočimo na to poslanje i pokušamo ga ostvariti, onda nam neće biti teško ispuniti život smislom i pronaći vlastiti put u svijetu. „Gospodin me pozvao od krila materina, od utrobe majke moje spomenuo se moga imena“, govori prorok Izaija kao predstavnik svih ljudi (Iz 49,1). Tim se riječima s jedne strane izražava jedinstvenost svakog ljudskog bića: pozvavši čovjeka poimence, njego2

3

10

Ivan Pavao II., enciklika Veritatis splendor (VS), br. 39: „Međutim, ne samo svijet nego i sam čovjek bijaše povjeren vlastitoj brizi i odgovornosti. Bog ga je prepustio ‘slobodnoj volji njegovoj’ (Sir 15,14), kako bi tražio svoga Stvoritelja i slobodno stigao do savršenstva. Stići znači osobno u sebi izgraditi takvo savršenstvo.“ R. Guardini, Tugenden. Meditationen über Gestalten sittlichen Lebens, Meinz-Paderborn, 1987., str. 84.

IZVORNI POZIV

vim imenom, Bog – koji je vječno nov – dao je svakome od nas vlastiti poziv, vlastitu misiju, vlastiti posebni talent da obogati svijet.

Također, te riječi govore o velikoj Božjoj ljubavi koja će uvijek biti uz nas. Bog nas voli, ne samo u prošlosti, ne samo u trenutku rođenja, nego svakog dana i svakog trena: voli nas sada. Upravo je ta vječna i uvijek nova ljubav ona koja utemeljuje našu slobodu: slobodni smo od onog trenutka kada nas netko voli i s ljubavlju prihvaća.

3. Božja ljubav Kako bismo mogli pružiti ljubav, prvo je moramo pronaći u vlastitom životu. Djeca s ulice u Rio de Janeiru jasan su primjer za to: mnogi od njih upliću se u kriminal jer prema sebi osjećaju prezir i ne boje se čak ni smrti. To je zato što sami sebe smatraju smetnjom u svijetu, zato što nisu uspjeli razviti tzv. „temeljno povjerenje“ koje druga djeca steknu s roditeljima i u okrilju obitelji.4 Budući da nemaju takvo povjerenje, žive u stanju „izvorne tjeskobe“: osjećaju se odbačenima i kontroliranima, osjećaju da ih drugi osuđuju i ograničavaju njihovu slobodu, a iznad svega, teško su ranjeni u svojoj nutrini.5 4

5

Pojam „temeljnog povjerenja“ (Urvertrauen) osmislio je Erik Erikson. Usp. E. Erikson, Identität und Lebenszyklus, Frankfurt, 1966.

Te unutarnje, duhovne rane vjerojatno su razlog zašto se „pretvaramo u posramljenu odraslu djecu bez unutarnje slobode“.

J. Bradshaw, Das Kind in uns, München, 1992., str. 66.

11

ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

S druge strane, onaj tko je stekao temeljno povjerenje može s optimizmom promatrati svoju okolinu.

Njegovi temeljni osjećaji počivat će na dubokoj vjeri u sebe samoga i na povjerenju u druga ljudska bića.

U tom se ljudskom povjerenju donekle ogleda vjernost Boga koji je uvijek na našoj strani.

Djeca s ulice pokazuju nam kako je neophodno da svaka osoba uvidi da je Bog silno ljubi i da i ona u dubini svojega srca može začuti riječi koje je čuo prorok Izaija: „Ne boj se, (…) imenom sam te zazvao: ti si moj! Kad preko vode prelaziš, s tobom sam; ili preko rijeke, neće te preplaviti. (…) Jer dragocjen si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim“ (Iz 43,1–4).

Pažljivo čitajući Stari zavjet, vidjet ćemo da je izabrani narod mogao vidjeti Božju prisutnost, ljubav, nježnost, opraštanje i vjernost ne samo u važnim događajima, nego i u svakodnevnom životu.

Od samoga početka Bog pokazuje da želi biti blizu ljudima, da im je dostupan; izlazi im u susret, spašava ih i čuva, vodi ih i dariva nebrojenim dobrima (Usp. Ps 36,6–8; 103,1–14; 145,1.7–9.). „Može li žena zaboravit’ svoje dojenče, ne imat’ sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti neću. Gle, u dlanove sam te svoje urezao“ (Iz 49,15–16; usp. Mih 7,18–19).

Izrael je često skretao s pravoga puta, no Bog je uvijek bio vjeran i milostiv.6 Prihvatio je narod u njegovoj slabosti i oprostio mu grijehe. „Nek’ se pokrenu planine i potresu brijezi, al’ se ljubav moja neće 6

12

Usp. Izl 34,6–7; Neh 9,17; Jr 31,20; Ps 103,3–4.8–14; Iz 41,9–10; 43,3–4.

IZVORNI POZIV

odmać’ od tebe (...) kaže Gospodin koji ti se smilovao“ (Iz 54,10; usp. Hoš 11,9). Čovjek ne može zaslužiti Božje milosrđe. Božja je ljubav postojala prije njegova rođenja, i ona je jedino sigurno što postoji. „Jer do neba je dobrota tvoja, do oblaka vjernost tvoja“ (Ps 57,11; usp. 117,2).

U punini vremenâ Bog nam se objavio kao Otac, Sin i Duh Sveti. Trojstvo je, na neki način, „unutarnji život“, sama Božja „nutrina“; ono je otajstvo dubokog zajedništva, otajstvo neprestanoga međusobnog darivanja. Nagoviješta nam – makar samo izdaleka – što znači ono „Bog je ljubav“.7 Bog je život i ljubav sama i siguran temelj naše nade usred ovozemaljske patnje i smrti. Najdublja stvarnost našega svijeta i temelj našega postojanja Božja je ljubav, izvor života i sreće.

U Novom zavjetu Bog nam vrlo jasno pokazuje da se bezgranično predaje ljudima.8 Spreman je dijeliti naše potrebe i patnje. Stoga prikriva svoje božanstvo i dolazi nam u tijelu (usp. Fil 2,6–8). Slobodnom voljom silazi u najdublje predjele našega bića kako bi nas ozdravio i privukao nas srcu svoje trojedne ljubavi. Poziva nas da živimo zajedno s 7

8

Iv 4, 8.16. Za kršćanina, ne vjerovati u Božju ljubav znači ne vjerovati u Boga, jer naš Bog „jest ljubav“. Usp. S. Kierkegaard, Il vangelo delle sofferenze IV: „Ako Bog nije ljubav, onda jednostavno – ne postoji“ u: S. Kierkegaard, Opere, ur.

C. Fabro, Firenca, str. 859.

Ivan Pavao II., enciklika Redemptoris mater, 9.: „Spasenjski dar kojim Bog daruje sebe i svoj život na neki način svem stvorenju a izravno čovjeku, dosiže svoj vrhunac u otajstvu utjelovljenja.“

13

ŽIVJETI SLOBODU SNAGOM VJERE

njim.9 Želi podijeliti s nama samoga sebe i sa svakim od nas održavati neponovljiv dijalog.

Sve dok ne otkrijemo tu golemu Božju ljubav prema nama, živjet ćemo bez cilja, kao bez zraka za disanje, kao siročad bez doma i bez oca.

4. Rođeni smo da odgovorimo na poziv Mi smo plod neizrecivog Božjeg poziva. Biti čovjek, biti upravo ovaj čovjek koji jesmo, poziv je koji smo primili i koji zahtijeva jednako originalan i neizreciv odgovor. Umijeće življenja sastoji se u tome da otkrijemo svoje istinsko lice, ono koje je Bog vidio prije nego što nas je stvorio.10 Imamo oca koji nas beskrajno voli. Naš najdublji identitet sastoji se u tome da budemo njegovo dijete, voljeno Božje dijete, i to ne zbog onoga što činimo, nego jednostavno zato što postojimo.11 Prema jednoj tradicionalnoj židovskoj priči, upitali su rabina Shloma: „Što je najgore što čovjek može učiniti?“, a on je na to, pomalo tužno, odgovorio: „Najgore je to što čovjek zaboravlja da je sin Kralja.“12 Ako nismo sigurni 9

10

11

12

14

Usp. GS 19: „Posebno bitna crta ljudskog dostojanstva jest u čovjekovoj pozvanosti u zajedništvo s Bogom. Već od samoga svojeg postanka čovjek je pozvan na razgovor s Bogom: on, naime, postoji samo zato što ga je Bog iz ljubavi stvorio i što ga je uvijek iz ljubavi uzdržavao.“ Usp. 1 Kor 7,17: „Uostalom, neka svatko živi onako kako mu je Bog dodijelio.“ Čovjek je „na zemlji jedino stvorenje koje je Bog htio radi njega samoga“, GS 24.

M. Buber, Die Erzählungen der Chassidim, Zürich, 1949., str.

403.

SADRŽAJ

SADRŽAJ Uvod: AFRIČKA PRIČA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 I. IZVORNI POZIV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 1. Izazov slobode u današnje vrijeme . . . . . . . . . 7 2. Božji plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 3. Božja ljubav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 4. Rođeni smo da odgovorimo na poziv . . . . . 14 II. UNUTARNJA SLOBODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 1. Prostor intime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 2. Živjeti u kući svoje nutrine . . . . . . . . . . . . . . . 27 3. Opredijeliti se za Boga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 4. Dopustiti Bogu da uđe u naš život . . . . . . . . 35 5. Postaviti temelje u Bogu . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 6. Otvoriti se drugima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 III. SLOBODA DJELOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 1. Upravljati sobom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 2. Čimbenici koji utječu na volju . . . . . . . . . . . . 45 IV. BITI SLOBODAN VOLJETI . . . . . . . . . . . . . . . . 59 1. Spontana želja za srećom . . . . . . . . . . . . . . . . 60 2. Odabir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 3. Ljubav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 185

SADRŽAJ

V. POSLUŠNOST BOGU: IZVOR SLOBODE . . . 77 1. Hoditi u istini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 2. Savjest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 3. Božanska pustolovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 VI. POSLUŠNOST LJUDSKIM VLASTIMA: IZRAZ SLOBODE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 1. Odgovorna poslušnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 2. Zapovijedati razborito . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 3. Treba se pokoravati većma Bogu negoli ljudima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 VII. PREPREKE NA PUTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 1. Pritisci izvana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 2. Robovanje grijehu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 3. Izobličena osobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 VIII. PRESKAKANJE ZIDOVA. . . . . . . . . . . . . . . 131 1. Povratak u kuću svoje nutrine . . . . . . . . . . . 132 2. Dovesti svoju kuću u red . . . . . . . . . . . . . . . 138 3. Upotrijebi svoje talente . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 IX. STVARATI PROSTORE SLOBODE . . . . . . . . 151 1. Priča o velikom inkvizitoru . . . . . . . . . . . . . 151 2. Gušiti život i slobodu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 3. Život treba prihvatiti kao dar. . . . . . . . . . . . 161

186

SADRŽAJ

X. ODGAJATI SLOBODNE OSOBE. . . . . . . . . . . 165 1. Treba početi od odgajatelja . . . . . . . . . . . . . . 166 2. Voljeti svaku osobu kao jedinstveno biće . 168 3. Zdrav autoritet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172 4. S poniznošću i razumijevanjem . . . . . . . . . . 176 EPILOG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

187

PREPORUČUJEMO

Živimo u svijetu u kojemu sve više ljudi gubi vjeru i to pred sve kršćane postavlja izazov da krenu u potragu za osobnim duhovnim iskustvom. Ova ih knjiga želi uputiti na prave izvore i bogatstvo sadržaja koje kršćanstvo ima i pruža. U knjizi Kako moliti nanovo otkrivamo dragocjeno blago načina, metoda i stavova osobne molitve u skladu s praksom i spisima crkvenih otaca i drevnom kršćanskom predajom.

224. str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Poznati duhovni autor o. Rupnik otkriva da je moguće živjeti drugačije nego što to diktiraju najnovije reklame, živjeti duhovno tako da ono što nosimo u srcu otkrivamo u svakodnevici.

Oni koji žive život po Duhu počinju ga zračiti i na okolinu jer ljubav se ne ostvaruje u mislima, nego se konkretizira i preobražava svu stvarnost kada poznajemo umijeće življenja.

240. str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO U ovoj nam poticajnoj knjizi duhovni pisac Victor Sion otkriva kako živjeti u punini sadašnji trenutak kao skriveni znak Božje prisutnosti i volje te iskusiti radost zbog vlastita postojanja.

63. str. Meki uvez.

Spajajući drevne duhovne uvide s novim psihološkim spoznajama, poznati duhovni pisac Victor Sion čitatelja upućuje na to kako ostvariti istinsku slobodu i kako svaki trenutak živjeti u miru i radosti.

Knjiga Predanje Bogu snažan je poticaj i pomoć na putu kršćanskoga i ljudskoga ostvarenja.

136 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO U Nadi grješnika Sion tumači važne dimenzije Božje ljubavi i praštanja te postupno uči kako doći do čista srca i do djetinjega počivanja na Očevu srcu punu milosrđa, ljubavi i praštanja.

124 str. Meki uvez.

Victor Sion u svojoj novoj knjizi Uzeti Mariju k sebi zaokružuje jedan put ljudskoga i kršćanskoga ostvarenja koji nas dovodi u Marijinu školu jednostavna i ispunjena života.

112 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u srpnju 2017.

Jutta Burggraf (1952.–2010.) bila je profesorica dogmatske teologije na teološkom fakultetu Sveučilišta u Navarri. Osim dogmatskom teologijom i duhovnim bogoslovljem, bavila se istraživanjem života i duhovnosti sv. Terezije Avilske, kao i brojnih tema s područja ekumenizma i feminizma.

Osim stručnih djela, napisala je i nekoliko knjiga duhovne tematike među kojima posebno možemo istaknuti Kršćanski život danas, Novi životni stil: ljubiti i opraštati, Braniti život te mnoge druge. Knjiga Živjeti slobodu snagom vjere, koju po prvi put donosimo na hrvatskomu jeziku, u izvorniku je doživjela brojna izdanja i omiljena je među čitateljima.

Živjeti slobodu snagom vjere jasna je, pronicava, poticajna i odvažna knjiga koja otvara nove vidike te nudi brojne teme za razmišljanje kao i utemeljene razloge za duboku životnu nadu odgovarajući na neka ključna životna pitanja: • Kako živjeti izazov slobode i otkriti Božji plan za svoj život?

• Kako živjeti unutarnju slobodu, vlastiti prostor intime i istovremeno se otvoriti drugima?

• Kako upravljati sobom i vlastitom voljom da bismo zadobili slobodu djelovanja?

• Kako usmjeriti spontanu želju za srećom, učiniti pravi odabir i ostvariti istinsku ljubav?

• Kako se služiti vlastitom savješću za hod u istini i slobodi?

• Kako se riješiti vanjskih pritisaka, robovanja i izobličenja osobnosti?

• Kako dovesti u red vlastiti život i pravilno upotrijebiti svoje talente?

• Kako stvarati prostore slobode i odgajati slobodne osobe?

ISBN 978-953-235-568-0

VERBUM 75 kn

www.verbum.hr