Lav XIV. web listanje by VERBUM d.o.o.

Christophe Henning

Životni profil, ideje i izazovi LAV XIV.

hrabri glas pape Franje, koji je blagoslivljao Rim.

Christophe Henning LAV XIV.

Christophe Henning

LAV XIV.

Životni profil, ideje i izazovi

Predgovor kardinala Jean-Paula Vescoa, OP

Biblioteka: Fides 113.

Urednik: Petar Balta

Naslov izvornika: Christophe Henning, Léon XIV: Le successeur inattendu

Editrice Vaticana, 2025.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Izvršni urednik: Miodrag Vojvodić

Lektura: Darko Milošić

Prijevod: Miodrag Vojvodić

Grafička priprema: Mario Šantić

Za nakladnika: Miro Radalj

ISBN 978-953-399-006-4

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 200123005.

PREDGOVOR

„Duh Sveti ostavio je svoj trag“

Sudjelovanje u konklavi ljudsko je i duhovno iskustvo koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Bilo mi je jasno da pred nama kardinalima, nas sto trideset i trojicom koliko nas je sudjelovalo na konklavi, stoji zadaća da pronađemo onoga tko je već bio izabran, predodređen za to zahtjevno poslanje, da naslijedi apostola Petra u globaliziranom svijetu 21. stoljeća. Bio je ondje, u zaključanoj kapeli. Na nama je bilo da ga pronađemo na temelju onoga što smo jedni o drugima znali, koliko god to malo bilo; na temelju naših malih i velikih kalkulacija i različitosti u crkvenim pogledima, naših nada i snova za sadašnju i buduću Crkvu. Znao sam da će Duh Sveti upravljati, ali nisam znao kako. Treba reći kako se činilo da nas je veselo pustio da raspravljamo tijekom kongregacija koje su prethodile konklavi.

A onda se iznenada umiješao u tijek glasanja. Ime kardinala Prevosta, koje se ponavljalo sa svakim evidentiranim listićem, sve je više odzvanjalo Sikstinskom kapelom. A on je mirno sjedio, zatvorenih očiju, u molitvi. Izabran je, prihvaća, i evo ga: Petrov nasljednik, s imenom Lav.

Kako to da nismo odmah primijetili kvalitete kardinala Prevosta koje nam danas upadaju u oči? Vjerojatno zato što je jedna od njegovih kvaliteta upravo diskretna i pozorna nenametljivost čovjeka koji se ne gura, koji se ne ističe, no čija osobnost zrači dobrotom obilježenom prirodnim autoritetom. Ili obrnuto.

Kako je moguće da se upravo njegovo ime tako iznenada pojavilo, bez uputa za glasanje, pregovora ili rasprava? Na to pitanje nikada nećemo moći odgovoriti. No, Duh Sveti ostavio je svoj trag u rados-nom, pouzdanom i dubokom miru koji je položio u srce svakoga od nas. To je znak koji ne vara. Ta pouzdana radost koja je obuzela vjernike na Trgu svetoga Petra, prenosi se s čovjeka na čovjeka. Ona se očitovala u riječi „hvala“ koja je upućena nama, kardinalima izbornicima, koji smo istodobno učinili sve i gotovo ništa.

Kakvo je lijepo otajstvo Crkve koja, u svojoj krhkosti, a ponekad i u svojoj bijedi, još uvijek omogućava da se nazire svjetlo milosti.

+ Kard. Jean-Paul Vesco, OP

UVOD

Papa za naše vrijeme

To je Lav XIV.! Nakon iznimno kratke konklave i na opće iznenađenje, Robert Francis Prevost izabran je za 267. papu 8. svibnja 2025. godine. Imao je „impresivan broj glasova“, gotovo jednoglasnu potporu.

To zorno svjedoči o povjerenju koje su mu dala sto trideset i dvojica kardinala. Možda zato što je riječ o diskretnom čovjeku molitve i osluškivanja kakav je potreban našem vremenu.

Budući da dolazi iz Chicaga i iz Perua, on je također papa dviju Amerika, papa koji će skrbiti za Sjever, pogođen krizom identiteta i razočaranjem, kao i za Jug, suočen s bijedom i nasiljem.

On je, nadalje, papa mira, riječi koju je više puta izrekao već pri prvom pojavljivanju na balkonu bazilike svetoga Petra. Mir je njegova najveća briga u trenucima kada svjetski sukobi krvlju natapa-

ju zemlju. Bit će vremena i za ostale probleme: migrantsku krizu, klimatske promjene, krizu duhovnih zvanja, upravljanje Crkvom, međureligijski dijalog… No, Lav XIV. prije svega želi biti pastir koji se obraća svojim ovcama: „Mir vama.“

Taj mir, koji on gorljivo želi svijetu, nalazi se i u središtu njegova poslanja i želje za jedinstvom u Crkvi – Crkvi koju se doživljava podijeljenom, a ponekad i razdiranom snažnim unutarcrkvenim razlikama, i ranjenom zbog spolnih zlostavljanja.

Na sljedećim stranicama nalazi se prva slika novoga pape naslikana u zoru njegova pontifikata, koja ne ostavlja po strani izazove i prepreke koje ga očekuju.

Snaga Lava XIV. leži u vremenu koje mu je dano – sa svojih šezdeset i devet godina pred sobom ima dovoljno vremena za upravljanje Petrovom lađom. Tu je, zatim, njegovo iskustvo na terenu, iskustvo biskupske službe, redovničkoga života i njegova djelovanja u službi sveopće Crkve. Papa za Crkvu koja je sinodalnija, bliža siromasima, još više usmjerena prema misionarskom poslanju. Za Crkvu koja će biti još vjernija Evanđelju.

PRVI DIO

Habemus papam: Lav XIV.

PRVO POGLAVLJE

Habemus papam!

„Navješćujem vam veliku radost: imamo papu!“

uzvikuje s balkona bazilike svetoga Petra kardinal protođakon Dominique Mamberti, koji će objaviti ime novoga pape. Objava je to na latinskom, koja donekle produljuje neizvjesnost, dok se u formuli ne prepozna ime onoga koji je izabran. Novi papa je „Robertum Franciscum, Cardinali Prevost“. I odmah se objavljuje ime koje je odabrao: Lav XIV.

Četvrtak, 8. svibnja. Kada je u 18,08 iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele izašao bijeli dim, Trg svetoga Petra ispunio se, brzinom zvuka, snažnom zvonjavom zvona. Treba pričekati još sat vremena prije nego što se ceremonijal pojavi na balkonu bazilike. Između zidova Sikstinske kapele, kardinali pozdravljaju i obećavaju poslušnost Lavu XIV. prije nego što će se novoizabrani papa pojaviti u javnosti.

Vrijeme je to da i on napiše ono što želi reći Crkvi i svijetu, prije prvoga blagoslova urbi et orbi.

Pod blagim suncem, vjernici s radosnim nestrpljenjem iščekuju trenutak da upoznaju novoga papu. I prije nego što su saznali njegovo ime, mnoštvo vjernika oduševljeno je klicalo. Vijorile su se državne zastave, a među njima i zastava Sjedinjenih Američkih Država, dok mladi hodočasnik koji ju je nosio još uvijek nije bio svjestan radosti koja će ga obuzeti. Nakon četiri kruga glasanja, u konklavi koja je trajala nešto više od dvadeset i četiri sata, kardinali su izabrali Amerikanca. Prvi put u povijesti papinstva. No, na konklavi čiji sudionici dolaze iz sedamdeset različitih država, nacionalna pripadnost ne može biti kriterij. Kardinali su još prije ulaska u konklavu istaknuli da nacionalnost neće biti odlučujući čimbenik, jer prilikom glasanja treba uzeti u obzir mnoge druge elemente. Uostalom, legitimnih kandidata za „dobroga papu“ nije nedostajalo.

Vrlo brzo, izbor je pao na Roberta Francisa Prevosta, redovnika u dobi od šezdeset i devet godina, iz Reda svetoga Augustina, dotadašnjega prefekta Dikasterija za biskupe. Malo poznat široj javnosti, ovaj diskretan čovjek tijekom općih je kongregacija zasigurno ostavio dojam svojom lucidnošću i vedrinom. U 19,23 pojavio se na balkonu. Ganut, jedva zadržavajući suze, Lav XIV. jednostavno maše narodu Rima u znak prijateljstva.

„Mir sa svima vama. Braćo i sestre!“: prve riječi neočekivanoga novoga pape mogle bi dobro ocrtati pontifikat. „Ovo je prvi pozdrav uskrsloga Krista“, podsjeća novi papa, oslanjajući se na Evanđelje već u prvim redovima poprilično dugoga i pripremljenoga govora. Govori čovjek mira. Riječ „mir“ ponavlja se nekoliko puta. To je ono što redovnik-misionar želi reći svijetu: „I ja bih želio da ovaj pozdrav mira uđe u vaša srca, da dosegne vaše obitelji. Svim ljudima, gdje god bili, svim narodima, cijelome svijetu: mir s vama.“

Njegove riječi pogađaju svojom jednostavnošću, svojom duhovnom dimenzijom prije nego što progovore o sukobima koji ranjavaju čovječanstvo: „Zlo neće prevladati!“ tvrdi papa. Papa je ponovno obukao liturgijsko ruho, mocetu, štolu sv. Petra i Pavla, koju je nosio Benedikt XVI., no ne i papa Franjo koji se 2013. pojavio u jednostavnoj bijeloj reverendi. Lav XIV. ipak je odao snažno priznanje svom prethodniku. Premda ne slijedi njegov stil, usvaja njegovu želju za otvorenošću. Lav XIV. pronaći će svoj stil. U svom prvom pojavljivanju doima se kao miran, nasmiješen čovjek, čije se ganuće vidi iza tankih leća njegovih naočala.

Papa se prisjeća svoga prethodnika: „Još uvijek u ušima čuvamo onaj tihi, ali uvijek hrabri glas pape Franje, koji je blagoslivljao Rim. Papa koji je blagoslivljao Rim davao je svoj blagoslov svijetu, cijelo-

me svijetu, toga uskrsnoga jutra.“ Posljednji blagoslov urbi et orbi argentinskoga pape koji se na istom balkonu pojavio nekoliko dana ranije, uoči svoje smrti, 20. travnja 2025., na Uskrs. A Lav XIV. zatim ponavlja riječi koje odjekuju kao Franjina ostavština: „Pomozite nam i vi, a onda i jedni drugima, da gradimo mostove – dijalogom, susretima – ujedinjujući se svi kako bismo bili jedan narod, uvijek u miru.“

Prihvaćajući svoj izbor kao službu koju duguje

Crkvi, Lav XIV. poziva se na svetoga Augustina kojega citira: „S vama sam kršćanin, a za vas biskup.“

Kao rimski biskup, na poseban se način obraća talijanskim vjernicima. Zatim, na španjolskom, izražava privrženost svojoj biskupiji Chiclayo u Peruu, „gdje je jedan vjerni narod bio uz svoga biskupa, dijelio svoju vjeru i dao mnogo, jako mnogo“.

Njegov prvi govor završava molitvom Blaženoj

Djevici Mariji u kojoj izražava posebnu pobožnost prema Pompejskoj Gospi, molitvom koja se po želji pape Lava XIII. moli dva puta godišnje, 8. svibnja i prve nedjelje u listopadu. U svojoj prvoj enciklici (1883.) posvećenoj krunici, papa iz 19. stoljeća pozvao je vjernike na duhovni napor u suočavanju sa zlima tadašnjega svijeta. Od tada, marijansko svetište koje je osnovao Bartolo Longo (1841.–1926.) privlači tisuće hodočasnika. Nakon dugoga obraćeničkoga puta, ovaj izrazito antiklerikalni i u spiritizam uronjeni odvjetnik, vratio se Crkvi u tridesetoj godi-

ni života. Kao angažirani dominikanski trećoredac, Longo je bio tek na početku vjerničkoga života i inicijativa poduzetih za širenje molitve krunice. Dok je bio u polju u dolini Pompeja, svjedočio je mističnom ukazanju Blažene Djevice Marije, 2. listopada 1872.: „Ako budeš širio krunicu, bit ćeš spašen“, poručila mu je Djevica Marija. Longo je odmah započeo izgradnju svetišta Gospe od Ružarija. Godine 1883. napisao je molitvu „Djevici od svete Krunice“:

„S Prijestolja milosrđa, gdje sjediš Kraljice, svrni, o Marijo, svoj milostivi pogled na nas, na naše obitelji, na Italiju, na Europu, na cijeli svijet. Budi suosjećajna prema brigama i mukama koje nam zagorčavaju život. Pogledaj, o Majko, koliko je opasnosti za dušu i tijelo, koliko nas nesreća i nevolja pritišće.“

Molitva napisana u stilu 19. stoljeća, a unatoč tome, s neobično suvremenim odjecima: „Danas molimo milost za zavedene narode, za cijelu Europu, za cijeli svijet, da se pokajani vrate u Tvoje Srce.“ Ova pobožnost, koju je spomenuo papa Lav XIV., vrlo je aktualna: dok je bio hospitaliziran, u kritičnom stanju, papa Franjo je 24. veljače u poliklinici Gemelli potpisao dekret o kanonizaciji Bartola Longa. Podatak koji kardinal Robert Francis Prevost možda nije ni znao.

To je jedan od ključnih razloga u odabiru imena pape Lava XIV. kojim se Robert Francis Prevost svrstao u nasljeđe Lava XIII., pape socijalnoga nauka, pape moderniteta. Vincenzo Gioacchino Pecci (1810.–1903.) izabran je za 256. papu 20. veljače 1878., u dobi od šezdeset i sedam godina. Tada je započeo dugi pontifikat Lava XIII. koji je trajao više od četvrt stoljeća. Bilo je to vrijeme obilježeno industrijskom revolucijom, a povlačenje paralele s digitalnom revolucijom koju novi papa ističe ne može se izbjeći. Lav XIII. napisao je osamdeset i šest enciklika, a u oblikovanju crkvenoga nauka istaknuo se enciklikom Rerum novarum (O novim stvarima), napisanom 1891., u kojoj promiče socijalnu pravdu i dostojanstvo ljudske osobe.

Razloge svoje odluke Lav XIV. obrazložio je pred zborom kardinala, tijekom susreta 10. svibnja:

„Papa Lav XIII. u povijesnoj enciklici Rerum novarum bavio se socijalnim pitanjem u kontekstu prve velike industrijske revolucije. Crkva i danas nudi svima svoju baštinu socijalnoga nauka kako bi odgovorila na još jednu industrijsku revoluciju i na razvoj umjetne inteligencije, koji donosi nove izazove za obranu ljudskoga dostojanstva, pravde i rada.“

ruku – sve, sve one koji trebaju naše milosrđe, našu prisutnost, dijalog, ljubav.

(na španjolskom) I ako mi dopustite još jednu riječ – pozdrav svima, ali na poseban način mojim prijateljima iz biskupije Chiclayo, u Peruu, gdje je jedan vjerni narod bio uz svoga biskupa, dijelio svoju vjeru i dao mnogo, jako mnogo da bi ostali Crkva vjerna Isusu Kristu.

Svima vama, braćo i sestre iz Rima, Italije i cijeloga svijeta, želimo biti sinodalna Crkva – Crkva koja hodi, Crkva koja uvijek traži mir, koja uvijek traži ljubav, koja nastoji biti blizu posebno onima koji trpe.

Danas je dan molitve Blaženoj Djevici Mariji od Pompeja. Naša majka Marija uvijek želi hoditi s nama, biti nam blizu, pomoći nam svojim zagovorom i svojom ljubavlju. Zato želim moliti zajedno s vama. Molimo zajedno za ovo novo poslanje, ali i za cijelu Crkvu, za mir u svijetu, i zazovimo ovaj poseban Marijin dar milosti – dar naše Majke.

Zdravo Marijo…

Lav XIV. Trg svetoga Petra, 8. svibnja 2025.

SADRŽAJ

PRVA KNJIGA O PAPI LAVU XIV.

svijetu, cijelome svijetu, toga uskrsnoga jutra. Dopustite mi da nastavim s tim istim blagoslovom. Bog nas voli, Bog vas sve ljubi i zlo neće prevladati.

BSvi smo u Božjim rukama.

ijeli dim iznad Sikstinske kapele označio je početak novoga poglavlja u povijesti Crkve: izabran je novi papa. No, tko je Robert Francis Prevost – papa Lav XIV. – i kakav će biti njegov pontifikat?

Zato, bez straha, ujedinjeni, ruku pod ruku s Bogom i međusobno, idemo naprijed. Mi smo

Kristovi učenici. Krist ide ispred nas. Svijet treba njegovu svjetlost. Čovječanstvo ga treba kao most da bi bilo dosegnuto od Boga i njegove ljubavi.

Pomozite nam i vi, a onda i jedni drugima, da gradimo mostove – dijalogom, susretima –ujedinjujući se svi kako bismo bili jedan narod, uvijek u miru.

Hvala papi Franji.

Želim zahvaliti i svoj subraći kardinalima koji

su me izabrali da budem nasljednik Petra i da zajedno s vama hodim, kao ujedinjena Crkva, uvijek tražeći mir, pravdu, uvijek nastojeći raditi kao vjerni muškarci i žene Isusa Krista, bez straha, kako bismo naviještali Evanđelje i bili misionari.

Njegov životni put bio je sve samo ne uobičajen: od djetinjstva u Chicagu, misionarskih dana u Peruu pa sve do službe kardinala i prefekta Kongregacije za biskupe, a kao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država i čovjek multikulturnih korijena, unosi novu perspektivu u promišljanje uloge Crkve u suvremenom svijetu. U prvoj knjizi o novom papi, ugledni katolički publicist i novinar dnevnika La Croix, Christophe Henning, donosi dojmljiv portret Lava XIV., rasvjetljavajući ne samo osobnost i viziju novoga pape, nego i širi kontekst njegova izbora: nasljeđe prethodnih papa, tijek konklave i ključne izazove koji oblikuju Katoličku Crkvu danas. Hoće li Lav XIV. uspjeti premostiti sve dublje podjele u Crkvi i unijeti prijeko potrebnu obnovu jedinstva? Kako će se postaviti prema reformama koje je započeo papa Franjo, prema dijalogu s drugim religijama i gorućim moralnim i društvenim pitanjima današnjice?

Ova knjiga nezaobilazno je štivo za sve koji žele upoznati lik pape Lava XIV. i dublje razumjeti najvažnija vjerska i društvena pitanja koja oblikuju svijet u kojem živimo.

Augustinac sam, sin svetoga Augustina, koji je rekao: „S vama sam kršćanin, a za vas biskup.” U tom smislu svi možemo zajedno hoditi prema onoj domovini koju nam je Bog pripravio.

Poseban pozdrav upućujem Crkvi u Rimu.

Zajedno moramo tražiti kako biti misionarska Crkva, Crkva koja gradi mostove, koja gradi dijalog, uvijek otvorena da primi – poput ovoga trga raširenih